INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. lišili ih života. Miru Lovrinca. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. Marka Rukavinu. Josip Tone. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. Zlatan Pinčar. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. i Mile Starčevic. Mandu Rukavinu. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. dok su za to vrijeme pljačkali. Đuri Ivčicu.Marijan Matičić. inače držan kao talac. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. naredili civilima Roziki Ivčic. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. Iku Biškupović. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. Rozaliji Borovac. 7) U selu Četekovcu. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). Milanu Butorcu. unatoč toga. te ih koristili kao živi štit. kad im se Marko Rukavina. Adama Krupu. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. Roziku Vlatković. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. Josipa Butorca. . 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. nogama i kundacima pušaka. Ružici Butorac. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. Terezija Troha i Milan Mlakar. Juraja Borovca. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. Ivana Rukavinu. započeli ga udarati rukama.

JOVAN KOVIĆ.04. u Voćinu 20. sin Steve. MILAN JURIŠIĆ.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. sin Goluba. 02. rođen 08. 1955. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. u Ćeralijama 10. u Pušini 15. sin Bože. rođen 22. u Voćinu 7. rođen 22. 1958. g. 02. 08. 1946. rođen 13. rođen 13. sin Joce. rođen 20. VELJKO VUKELIĆ. 06. 06. sin Laze. rođen 01.1962. rođen 05. ILIJA DRAGIČEVIĆ. rođen 25. MILAN CRNOBRNJA. u Višnjici 11. sin Paje. u Osijeku 14. 1962. DRAGOMIR KELEUVA. sin Veljka. u G. 05. rođen 23. 1925. 07. 11. u Voćinu 17. u Macutama 21. STEVO IVKOVIĆ. SAVO RADOŠEVIĆ. 06. sin Nikole. u Humu 16. 02. MILOVAN BOJČIĆ. 09. 1956. 04. g. rođen 26. u Lisičinama 8. RANKO DRAGOJEVIĆ. u Slatinskom Drenovcu 5. 07. u Novoj Bukovici 4. 1962. rođen 20. BORIVOJE LUKIĆ. g. 1961. rođen 22. 1958.1960. g. GORAN BOSANAC. rođen 06.1956. sin Budimira. SAVO TANOVIĆ. sin Đure. BRANISLAV BOLIĆ. sin Relje.02. 03. sin Marka. sin Petra. rođen 20. 04. 1948. MILAN GRAOVAC. u Balincima 19. rođen 01. g. sin Jovana. rođen 03. sin Petra. g. sin Gaje. 1947. u Virovitici 2. u Ćeralijama . rođen 08. sin Jakova. sin Dušana. 09. u Slatinskom Drenovcu 12. g. u Đuričićima 22. 1948. sin Marka. rođen 1957. 1952. rođen 08. u Kraskoviću 9. 02. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. u Osijeku 3. u Gornjim Meljanima 18. 1960. g. LJUBISAV OBRADOVIĆ. Daruvaru 6. RAJKO CRNOBRNJA. sin Andrije. 11. u Krivaji 13. 1957. sin Marka. 1957. rođen 12. SLOBODAN RADMILOVIĆ. sin Branka. rođen 31. 1962. LJUBOMIR MAKARIĆ. RAJKO BOJČIĆ. 10. 1933.

Macute. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII.MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. Krasković. te u selima na sjevernim obroncima Papuka. Bokane. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. e) vršili razradu. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. god. Kometnik. . Slatinski Drenovac. Dobrići. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. Curičići. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. godine na području Podravske Slatine i Voćina. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. posebno selima Pušina. d) izvršili dopremu ratne opreme. Gornji Meljani. te vršili njihovu obuku. Ceralije. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. Sekulinci.

rođen 05. u Podravskoj 17.1960. g. 1969.04. GORAN MIHAJLOV.1964. 01. rođen 19. 02. ACO PLAVŠIĆ. MITAR SIMIĆ. u Grabovici 19. 1966. GOJKO TOMAŠ. MIROSLAV CRNOVČIĆ. 1967. u Blatnici 22. rođen 06. BORISLAV TOMAŠEVIĆ. 1967. u Voćinu 2. MIROSLAV SIMIĆ. sin Dušana. ZORAN MIŠČEVIĆ. 03. BOŽO DOBRIĆ. GORAN ROMIĆ. MILENKO SMOLJANIĆ. u Slavonskoj Požegi 20. u Voćinu 11. 05. g. rođen 19. VASIL MIHAJLOV. MILENA MIHAJLOV. u Macutama 6.u Španatu 10. 09. u Beogradu 4. sin Kirila. u Voćinu 21. rođen 05. 1971. rođenog 03. MILORAD MAKSIMOVIĆ. sin Bože. 1962. 1970. 10.1966. RICHARD GLUŠAC. 06. 12. rođen 06. u Voćinu 7. u Virovitici 18. rođen 12. sin Save. sin Joce. sin Simeuna. sin Milana. u Voćinu 3. 1965. 12. 02. g. g. g. rođen 25. 1965. g. kćer Jove. g. 08. sin Vasila. 1967. u Virovitici 9. sin Stevana. rođen 25. rođen 22. 1968. rođen 12. sin Petra. sin Petra. u Ćeralijama 16. rođen 03. 1969.1934. SR Njemačka 13. 02. sin Predraga. g. rođen 02. SREĆKO LAZARAC. sin Đure. sin Ane.09. ZDRAVKO DRAGO. sin Branka. g. 1969. DARKO PAVLOVIĆ. MILADIN LEGEN sin Stanka.1969. 1953. sin Steve.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. 1967. rođen 03. 01. sin Stevana. u Sekulincima . sin Pere. 12. u Rajčilovcima 15. u Schweningenu.1970. 04. rođen 10. u Voćinu 8. rođen 03. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. u Šišavi 23. 10. 1944. sin Steve.u Voćinu 5. rođen 18. RAJKO KARANOVIĆ. g. GORAN NENADOVIĆ. u Blatnici 14.09.12. rođen 14. rođen 22. rođena 20. 10. sin Đure. MLADEN REBIĆ. 1943. u Blatnici 12. g. sin Milana. 12. rođen 09. rođen 10. 05.

11. sin Slavka. 01. rođen 23. u Balincima 28.1961. u Macutama 45. 1964.1961.08. rođen 15. JOCO JORGIĆ. sin Bože. u Aleksandrovcu 27. 10. u Voćinu 40. rođen 25. DRAGOSLAV DOKMANAC. 1969. 1949.1960. g. sin Steve. sin Mare. u Aleksandrovcu 33. 01. rođen 27. 08. RANKO RADMILOVIĆ.1964. u Sekulincima 29.u Voćinu 30. rođen 05. 10. sin Zdravka. u Novim Kusonjama 26. sin Pave.u Bokanama. 07. ZORAN JOVAKARIĆ. u Podravskoj Slatini 36. g. DRAGOSLAV RADOVIĆ. 04.1970. 10. u Slatinskom Drenovcu 43. sin Slobodana. g. 39. g. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. rođen 21. 1946. rođen 24. PETAR VESELINOVIĆ. rođen 05. rođen 16. 1962. MOMIR SRDIĆ. g. MILENKO MATIĆ. rođen 31. 05. DAMIR ŠAKIĆ. u Voćinu 34. g. 1966. rođen 01. sin Dragana. u Virovitici 46. rođen 03. sin Jovana. ĐORĐE CAREVIĆ. 03. DRAGAN ŠEVA. g. MILORAD GRKNIĆ. sin Alekse.1968.1953. g. sin Jovana. sin Vladimira.u Lukavcu 37. 1970. sin Nikole. 1964. 11. 05. rođen 28. 01. rođen 06. JOVAN ALINČIĆ. DALIBOR DESANČIĆ. sin Jove. g. 11. MIODRAG MITROVIĆ. rođen 04.1973. u Orahovici 44. g. sin Petra. sin Bogdana. rođen 25. rođen 16. rođen 10. sin Cvetana. rođen 01. STEVO TOMAŠEVIĆ. 06. sin Radovana. 08. g. rođen 21. u Humu 35. sin Dragića. MILENKO BOGATIĆ. g.1959.24. sin Krste. 1971. RATKO JORGIĆ. u Orahovici 31. g. u Voćinu 42. ANĐELKO PETROVIĆ. sin Rajka. u Orahovici 32.05. DRAGAN PLAVŠIĆ. sin Petra. u Virovitici 41. g. 1966. g. 1946. 07. rođen 22. u Sekulincima 25. RAJKO IVKOVIĆ. u Lukavcu 38. g. 1962. g. 1963. DAMIR DANILOVIĆ. sin Ranka. u Macutama .03. 11. rođen 01. g. 1960. rođen 10. 10.

VLAJKO TOMAŠEVIĆ. 1964. sin Milenka. 09. u Gornjem Miholjcu 59. rođen 15. g. 09. MILAN OBRADOVIĆ. 1955. rođen 06. DRAGOLJUB MARGETIĆ. sin Miloša. 01. 1946. u Virovitici 56. rođen 20.03. 02. sin Nikole. sin Dimitrija.1966. 03. 01.1964. u Balincima 68.1961. u Sekulincima 49. rođen 10. 03. sin Milana. g. u Španatu 53. u Voćinu 50. sin Pante.1957. 1971. MILAN VESELINOVIĆ. rođen 16. rođen 16. sin Ljubana. SLOBODAN ŽEŽELJ.47. sin Branka. sin Pere. 1955.1961. g. u Balincima 65. rođen 06. u Sekulincima 48. NENAD ŠOPALOVIĆ. 1967. 05. g.u Ćeralijama 67.02. DRAŽEN VESIĆ.09. u Gornjem Miholjcu 63. g. rođen 15. rođen 01. rođen 18. rođen 13. g. 1967. rođen 21. rođen 19. u Gornjem Miholjcu 62. u Lisičinama 60. sin Steve. SAVO KOVAČEVIĆ. u Kometliku 52. sin Nikole.09. g.1952.06. sin Obrada. 1936. g. 07. sin Milana. BORIVOJE SMOLIĆ. rođen 15. rođen 02. 08.1966. rođen 16. g. u Gornjem Miholjcu 54. MILAN OSTOJIĆ.1963. 1968. u Mikleušu 61. MILORAD KESIĆ. u Balincima . JOVAN VUČKOVIĆ. JOVAN GRKINIĆ. sin Radivoja. 1954. g. u Sekulincima 55. sin Đurađa. rođen 20. sin Đure. sin Dragutina.g. RAJKO VUKADINOVIĆ. JOVO RADETIĆ.02. rođen 04. sin Marka. 05. rođen 12. rođen 26.u Gornjem Viljevu 58. 10. 01. rođen 01. u Sopjanskoj Gredi 64. ŽELJAN ŠEKULJICA. sin Boje.1969.1971. sin Kate. 09. RAJKO IVKOVIĆ. sin Milorada. g. 12. 09. NEVEN VESELINOVIĆ. rođen 20. STEVO ŠIMIĆ. u Aleksandrovcu 57. g. MILE PUŠKARIĆ. sin Milana. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. u Orahovici 51. u Balincima 66.1951. 1967. DOBRIVOJE SMOLIĆ. g.

1955. 02. 1953. 08. 03. 09. sin Svetislava. u Gornjim Meljanima 85. MILAN MILIVOJEVIĆ. 01. u Ćeralijama 84. rođen 30. sin Dragana. rođen 11.1962. 11. sin Boška.10. sin Joce. g. sin Mile. sin Petra. 1960. rođen 12. rođen 28. u Voćinu 71. u Voćinu 83. rođen 13. 05. rođen 24. rođen 21. rođen 28. rođen 07. u Balincima 92. sin Blagoja. rođen 16. g. SVETOZAR MITRIĆ. rođen 12. g. u Voćinu . rođen 30. sin Branka. ŽARKO GRAVONJA. u Ćeralijama 81. ĐORĐE BOSANAC. g. u Erveniku 74. g.1959.1960. 1924. 03. sin Boška. g. u Balincima 75. 11.1967. sin Bože. DRAŽEN ROMIĆ. rođen 04. 09. u Gornjim Meljanima 89.10. MOMČILO GRAVONJA. ZDRAVKO BUKARICA. 1968. rođen 24. 09. MILAN DRAGIČEVIĆ. rođen 12. DRAGOMIR BOSANAC. 1955. u Voćinu 76. g. g.07. u Mikleušu 79. MLADEN BUKARICA. g. 1964. g. 04. 1956. rođen 23. rođen 28. sin Cvetana. 04. rođen 15. sin Nikole. g. ILIJA BOLIĆ. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. 1963. TOMISLAV MITRIĆ. u Balincima 73. 08. TEODOR MIŠČEVIĆ. sin Miloša.1969. 1948. u Balincima 72. rođen 08. rođen 26. 08. u Osijeku 77. sin Stevana. 1971. ŽELJKO BUKARICA. g. 1967. 11. sin Zdravka. 1969. sin Petra. u Balincima 70. sin Ilije. 1966. rođen 01. ZDRAVKO ŠEKULJICA. DRAGO STARIJAŠ. u Orahovici 93. rođen 30. SVETISLAV ROMIĆ. u Balincima 78. MLADEN STARIJAŠ. g. sin Petra. sin Mirka.1958. 02. 1970. MILAN ROMIĆ. u Podravskoj Slatini 88.1957. rođen 14. u Macutama 80. sin Petra.1956. 08. rođen 13. sin Milana. u Balincima 82.1965. sin Nikole. u Balincima 90. u Đurčićima 91. MILORAD DRAGIČEVIĆ. 01.69. rođen 26. sin Tribuna. g. sin Mladena. 1960. g. 04. sin Mile. 09. g. MILE BOLIĆ. MILE KOKIĆ. u Ćeralijama 86. MIRKO GRAVONJA. 10. u Ćeralijama 87. MIROSLAV STOJANOVIĆ.

07.1972. sin Stevana. rođen 14. sin Stojana. MILE BOLIĆ.1960. sin Miloša. 1961. SAVO ZUBIĆ. u Balincima 101. BRANKO BOLIĆ. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. 1960. rođen 04. rođen 02. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. u Gornjim Meljanima 103. u Balincima 106. 09. g. PREDRAG BOSANAC. SLOBODAN GRAVONJA. kulturnih i privrednih objekata primjerice . rođen 04. u Balincima 104.1957. rođen 17. g. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. u Kometniku 95. 08. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. uveli svoju vlast. MILE MARTIĆ. 06. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991.1970. u Voćinu 97. sin Relje. 09. sin Nikole. 04. u Bokanama 96. 1955. u Balincima 102.u Bokanama 98. u Ćeralijama 100. MLADEN ŽEŽELJ. sin Obrada. 12. sin Svetislava. u Balincima 99. u Gornjim Meljanima 105. rođen 02. rođen 28. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. 1964. PETAR MATIĆ. 04. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. 1957. g. g.1957. 09. u selima Voćin i Hum. ĐURO ROGIĆ. sin Dmitra. g. rođen 11. 05. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. sin Gavre. sin Bože. rođen 06. 1956. rođen 17. ILIJA DRAGIČEVIĆ. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka. g. g.u vremenskom periodu od 5. rođen 26. 1952. XII. MOMČILO SUBOTIĆ. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. civila. rođen 12. prosinca 1991. 1958. razoružali legalne policijske snage. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. 06. sin Stojana. g. MILAN ROMIĆ.94. 05. pripadnici tzv. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . g. god. rođen 04. 01. do 15. sin Todora. sin Ljubomira.

u Velikoj Klisi 9. sin Jove. 1951. rođen 13. JOVAN CAREVIĆ. 3. 5. sin Blagoja.9. sin Dušana. 4. sin Petra. 10. 8. TOMO LEGEN. BiH 8. u Ratkovici 14. 1955. u Staroj Krivaji 11. u Koreničanima 15. općina Teslić 10. 7. 1963. sin Tome. rođen 15. 11. u Borovi 19. RAJKO ANIČIĆ. 1954. g. g. u Novoj Krivaji 16. u Batinjanima 7. rođen 10. 3. 6. u Batinjanima 6. rođen 17. VELJKO STJEPANOVIĆ. DMITAR ŽARKOVIĆ. sin Dušana. KOSTA MALIVOJEVIĆ. sin Dušana. društvene. 4. VELJKO DUJANOVIĆ.12. g. u Virovitici 17. 1949. u Pivnici 5. u Velikim Bastajima 4. sin Rade. g. u Dujakovici .g. rođen 7.1958. sin Ranka. 2. sin Lazara. rođen 6. g. rođen 2. g. 3. TIHOMIR DRAIĆ. sin Nikole. g. u Gornjoj Vrijesci 2. 4. 1952. rođen 18. 1961. sin Sretena. sin Srđana .g. DARKO CRNOBRNJA. rođen 24. 6. 9. 1967. rođen 7. g. RANKO DŽELAJLIJA. u Bastajskom Murkovcu . zv. g. VLADIMIR KEZELE. g. sin Save. PETAR RONČEVIĆ. zv. 1954. g. rođen 16. rođen 25. sin Petra. g. rođen 10. u Pakranima 13. 1. rođen 15. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. 1952. sin Save. VLADO GATARIĆ . sin Antuna. g. 1950. g. 1959. 1959. "Kečka". MILAN MIRKAJLOVIĆ. MILAN ŠARČEVIĆ. u Pakracu 18. LJUBIŠKO KRAGIĆ. 1943. ŽELJKO BOSANAC. u Koreničanima 12. g. g. 2. sin Petra. rođen 10.1959. rođen 4. LJUBAN AMIDŽIĆ.g. 1954. 1965. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. rođen 5. rođen 30. u Staroj Krivaji 3. 1956.povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. rođen 12. SAVO DRAGULA. općina Banja Luka. sin Jovana. "Liška". u Blatnici.

MILORAD ŽESTIĆ. 4. sin Steve. g. SAVO ŽARKOVIĆ. u Grdenici 29.g. Ivana Goluba. g. zv. rođen 9. 1965. 1952. 1967. 12. u Donjoj Vrijesci 31. g.g. STEVO REKIĆ. u Virovitici 24. 1951. g. sin Blagoja. sin Dušana. SINIŠA PLAVŠIĆ. 1968. g. rođen 1. RANKO ŽARKOVIĆ. odveli ih u zatvor u Đulovac. MILAN REKIĆ. studenog 1991.1969. sin Ljubana. da bi potom bili ubijeni b) 1. 11. sin Gojka. "Šop". u Batinjanima 34. rođen 2. rođen 1. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . zv. rođen 9. uhitili su Vladu Paljevića. u Daruvaru 33. ALEKSA DŽELAJLIJA. u Bastajskim Brđanima 25. 1963. g. u Španatu 28. NEDELJKO KOSANOVI Ć. u Bastajskim Brđanima 21. CVETO POZNIĆ. rođen 9. 1965. g. u Pakracu 30. sin Petra. 1961. rođen 1. 1. rođen 17. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. rođen 26. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. u Virovitici 22. 5. g. god. DANIJEL VRAČARIĆ. 1964. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. VELJKO MARIĆ. rujna 1991. zv. sin Živka. sin Vojislava. sin Pere. u Virovitici 32. g. 6. 1949. rođen 4. ZORAN MARKOVIĆ. studenog 1991. «Kos». rođen 6. u Virovitici 23. MILAN ŠOPALOVIĆ.2. 1962. 1. 1972. sin Milana. 1968. 3. sin Milana. g. u Virovitici 26. sin Pave. rođen 25. rođen 25. BORISLAV BOGDANOVIĆ. g. g. u Daruvaru 35. u Virovitici 27. "Mišo". g.4.1949. zv. rođen 1. 4. 2. rođen 5. 1964.9. 10. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. sin Marka. g. g. g. sin Rade.g. 1. 5. sin Radoslava. rođen 4. ZDRAVKO POZNIĆ. MILOŠ BOSANAC. "Vjeverica".20.

da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. rujna 1991. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. Alfreda i Anu Salutner. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler.ustrijelili Miju Novakovića. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. Milan Šopalović. 1991. f) 14. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. g. Veljko Marić. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. tukli različitim predmetima. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. 3) Kosta Malivojević. odveli ih u zatvor u Đulovcu. prosinca 1991. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. g. Vladimir Kezele. svakodnevno tučen. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. Siniša Plavšić. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. 7) Savo Dragula. Pero Matijević i Marica Perišić. prosinca 1991. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. rujna 1991. 2) Milan Mirkajlović. g. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. rujna 1991. 6) Kosta Malivojević je 22. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. tučen. te kuće Pere i Mirka Matijević. otvorili vatru iz automatskog oružja. g. g. d) krajem studenog 1991. g. kolovoza 1991. te nož pod vrat. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. Jagu Prša. g. studenog 1991. bio razmijenjen za drugu osobu. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. gažen. Vladimir Kezele. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. g. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. e) 12. g. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. g. Boška Budimliju vezali za stablo. 10. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. Vladimir Kezele. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. g. g.

14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. 13) Miloš Bosanac je 24. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. kolovoza 1991. 17) Jovan Carević. g. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. rujna 1991. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. g. niti se na bilo koji način javljali. rujna 1991. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. g. g. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. kolovoza 1991.te ga ranili u lijevu nogu. g. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. te Milanu Blažanu te ih ubio. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. trožilnim kablom i kundacima pušaka. otvorili vatru iz vatrenog oružja. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. g. 15) Jovan Carević. listopada 1991. a oni se kasnije nisu vratili kućama. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. rujna 1991. g. Kosta Malivojević. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. g. odveli ih u zatvor u Bučje. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. 16) Jovan Carević je 7. studenog 1991.

sin Dragana i Jele. 05. 1968.1. rođen 15. rođen 3. kojeg oni nisu niti imali. g.prosinac 1991. 1968. koje su držali kao taoce. g. sin Đure i Milice. sin Gojka i Koviljke. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. g. 7. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. u Erveniku 3. dana 19. kolovoza 1991. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. NIKOLA MACURA. listopada 1991.. kolovoza 1991. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag. 3. listopada 1991. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. rođen 4. rođene Borojević. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. ispred društvenog doma 30. g. SLOBODAN BOSANAC. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. rukama i nogama po čitavom tijelu. godine u Somboru. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. sin Luke i Marije. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . ŽELJKO ĆUJO. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. prosinca 1991. god. lipnja 1963. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. usmrtili civile Ivana Jandrića. u cilju. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. u Policijskoj stanici Voćin. rođen 17. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa.1963. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić . godine u Voćinu. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. u Bjelovaru 2.

gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. Mijo Lovrinac. gdje su zatvoreni u jednu baraku. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. Manda Rukavina. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. rujna 1991.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. bez ikakvog povoda i razloga. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. da bi dana 29. palicom. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. uhitili Franju Dorića. Marko Rukavina. bez ikakvog razloga i povoda. Teodora Miščevića. Ivan Biškupić. Marija Matičić. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. tako da se stanovništvo dalo u bijeg. prijetili im. započeli udarati kundacima pušaka. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. Krešimir Dorić i Darko Božičković. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. godine u Humu. Ivan Rukavina. ispitivali. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. dana 4. a zatim na lager Sekulinci. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. Terezija Troha. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. dana 26. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. godine u Macutama. . do večernjih sati. ostavljali su ih bez hrane i vode. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. Juraj Borovac. Zlatan Pinčar. godine oko 12. kolovoza 1991. a onda su tako nastavili sutradan. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. rujna 1991. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . dana 22. Ika Biškupić. Marko Sabo. ožujka 1992. Josip Tone. prosinca 1991. Milan Mlakar. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. Nikola Mandić i Ivica Biškupić. Rozika Vlatković. kolovoza 1991. tukli ih. dana 8. Četekovac i Čojlug. morili žeđu i glađu. Josip Butorac. 128. godine u selima Balinci. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. te odvezao na lager Sekulinci. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti.

st.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. te nakon mjesec dana ubijeni. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. 4. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. kolovoza 1949. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. mučio. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. st. godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. nečovječno s njim postupao. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. 3. godine i čl. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi. osobito ubojstva i okrutno postupanje. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. 1 toč. posebno odredbi čl. travnja 1993. 2 Protokola II. kao što su mučenje.nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. .

4. MIHALINA ZDRAVKO . ) 1. te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom.12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. 2. vunenih čarapa te vesti. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. 3. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. i lubanja broj 12. Radi se o računu Croatia osiguranja. te prema remenu hlača.

SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. 9. 6. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje.Identifikacija izvršena prema vesti. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama. 7. vesti i satu. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru. . 11. smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. čarapama. 8. 10. 5.

općina Nova Gradiška.07. u . u Vasiljevici. GAVRO PEDIĆ.13.05. Lička 191 13. općina Benkovac.03. rođen 16.02. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. sin Save i Cvjetke rođene Božanović.11. Lička 170 24. Lička 258 36. u Vasiljevici. u Vasiljevici. sin Petra i Sofije rođene Lakić. općina Knin.1934.10. rođen 18. god u Gornjoj Bočinji. rođen 24. rođen 1936. JOVAN KOROLIJA. rođen u Kokanoviću. rođen 05. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. RADOSLAV JOVANOVIĆ. Lička 170 27.1938. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Marka i Boje rođene Vujasinović. sin Boška i Smilje rođene Lukić.1939. općina Maglaj. općina Lukavac. god u Biljanima Donjim. sin Spasoja i Perse rođene Lakić. općina Maglaj. rođen 30. Lička 177 32. općina Lukavac.1961.1943. sin Nikole i Ljube rođene Ilić. BiH. općina Lukavac. Lička 140 43. god. rođen 08. Lička 189 18. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. god. god u Lađavici.1950. općina Vlasenica. DUŠAN RADEKA. rođen 10. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.10. rođen u Ivoševici. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Bočinji. god. Lička 187 22. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. MILADIN MITROVIĆ. rođen 29. RAJKO BLAZIĆ.1941.1958. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. vesti i cipeli. sin Gavre i Gospave.12. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 163 39. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. 14. god. Lička ulica 9. u Vukovaru. LJUBOMIR LONČAR. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. sin Milana i Božice rođene Gajić. BiH. BRANKO VOJNOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. RAJKO VUKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. BiH. MILAN JOVANOVIĆ.

04. god. općina Gradačac. sin Luke i Rose rođene Mišić. MILE SAVIĆ.11. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. ličku formira tzv. " komandant" gospićke vojarne. MARKO RADIĆ. BiH.Biljanima Gornjim. rođen 22. općina Maglaj. rođen 11. god.05. u Bočinji. god. u Pavkovićima. Republike srpske krajine. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. pukovnik bivše JNA. u Priluku. općina Zavidovići. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama. god.1962. općina Benkovac. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Kozaračkoj. u Zelini Gornjoj. MILOMIR PEDIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. MILOŠ ŽABARAC. god. rođen 23. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . u Vukovaru. koreničkog. Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. NEDO LAZIĆ. dana 4. sin Rajka i Ljube rođene Pejić. sin Stanka i Stake rođene Vidović. god. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. rođen 12. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. gračačkog i ostali dijelova Like. rođen 19. Lička 145 53. god. sin Todora i Milke rođene Jeremić. BiH. Stara banijska b. u Borovom Naselju. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Nikole i Mitre rođene Ustić. " lički korpus ". BiH.1952.1949.b.1935. u Ličkoj.1953. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 139 57. Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. 59. BiH. STEVO OBRADOVIĆ. srpnja 1991. MILOVAN VIŠEKRUNA. sin Makse i Petre rođene Ignjić. Stara banijska 14 67. općina Gradačac. općina Vlasenica. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ.11. gdje po uzoru na nekadašnju 6.1942.06. Lička 138 48. srpnja 1991. Stara banijska 18 63. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 02. u Srednjoj Slatini.02. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika.

i Jurasović .godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. SIMO ŠIJAN.u i tzv. novinar. Dr. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. Marije Magdalene 1991. godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. a živi u Srbiji. " vlade" zadužen za poljoprivredu. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana. Danas živi i radi u Novom Sadu. te član tzv.a za Gospić. u početku agresije na Gospić. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. tzv. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ". za bivšu Općinu Gospić. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista. U rujnu 1993. " velikoj Srbiji" . pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. DANE NARANDŽIĆ. na Plitvicama. diplomirani ekonomist. NIKOLA VARIĆAK. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. ostavivši . podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. gračačkoj brigadi na području Divosela. jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. Napuštajući. ŽELJKO STEVIĆ. besposličar. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. bez škole. bio je član glavnog odbora SDS . poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. No. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac. zet tada visokog funkcionera SKH." Krajini". mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). Inače. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. RADE ČUBRILO . bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića. a danas živi u Beogradu. jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). LJILJANA JELAČA. " vojvoda". osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. zvanja i ostaloga.

Juru Sekulića. kolovoza 1991.1954 u Liparu. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. solunce i junake". dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. u Gračacu. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. Danas živi u Beogradu. član raznoraznih komisija. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. a dijelom kao pripadnici tzv. bili su se sklonili na sigurno. rođen 07. rođen 1931. izvršili napad na civilno stanovništvo. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. ČUBRILO . Marka Pavičića. ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. rođen 1970. Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija .. Općina Kula. GOJKO MRKAILO. ŽEGARAC . rođen 1970. a zvali su ga " Rade vojvoda. koji je imao za posljedicu smrt više osoba. Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. odbora itd. DRAGANA. u Raduču. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. u Raduču. jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT.tzv. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. kao i uvijek u duboku" hladovinu "."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima". rođen 1965. " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. STEVO BASTA. a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. Gospić je bio slobodan. "vlade SAO Krajine". Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. Četnici su kao što je poznato 5. u Raduču. bježi u okolicu Udbine. Postoji . koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. u Raduču. ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. MIRKA. MILORAD.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. te 1991. godine . rođen 1954. s mjestom prebivališta u Ploči. a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. MILORAD. "Čačak ".

rođen 8. RH. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl.g u Zalužnici. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30.kao članova vijeća. III opt. 01. Josipa Bašića i Nikole Galac.rodjen 28. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić.11. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. držav. te vratio slučaj na ponovni postupak. gdje i prebiva na kbr. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. u Otočcu. II opt. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. držav. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr. sada nepoznata boravišta.1954. odv. kolovoza. listopada 1997. zbog kriv. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. gdje i prebiva na kbr. sada nepoznata boravišta.god Presudio je I opt. IV opt. 11. kao zapisničara. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. djela iz čIo 124. iz Gospića. uz sudjelovanje Katice Radaković. st. Općina Otočac. preuzetog Kaznenog prava. OKZRH. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. predsjednice suda. HINIĆ RADE. 1. 132. Srbin. gdje i prebiva u Zalužnici bb. listopada 1997. RH. Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. BOROVAC DANE. god. g. dana 14. 135. sin Vaje. DORONTIĆ MIĆO. Općina OtoSrbina. kao i eventualno novi svjedoci. sin Milovana. 196 0. u Zalužnici. sin Steve. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević. rujna 1996.1950. .opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. rođen 1.. god. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu.

iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. sin Vaje. RH. Srbina.05. 06. 124. označeno i kažnjivo po čl. Osvaldić Zvonko.st. Brakus. P.04.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.travnja 1997. kolovoza 1949. Mećavica Smajil. POPOVIĆ ĐURO. Srbina. 1958. RH. Općina Otočac.Srbina.OKZRH.u Zalužnici. držav. g. dakle. rođen 01. sada u pritvoru od 30. 57. god oko 15. gdje i prebiva na kbr.03. sina Budimira. sin Branka. MILINOVIĆ NEDJELJKO. Općina Otočac. u Otočcu. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. 1977. u Zalužnici. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . sada nepoznata boravišta. držav. i Boško Radić. RH. 4. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. lipnja 1993. IV opt. RH. Srbin. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. pa se temeljem čl. IVANČEVIĆ DARIVOJA. držav. RH. OKZRH osudjuju .12. otac dvoje djece starih 3 i 6 god. držav. sa prebivalištem u Karlovcu. želeći usmrtiti vojnike. sada nepoznata boravišta. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu. sin Mane i Dare. 121. sa boravištem u Zagrebu. Srbin. držav. čime su počinili kriv. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. držav. nedaleko Hinić raskrsnice.02. Općina Otočac. rođen 01.00 sati u mjestu Zalužnica. Markovca 5. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika.1955. protivno čl. r. VIII opt. u Zalužnici. rođen 18. V opt. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12. na kbr.1953. Općina Otočac. Pokupska Luka kbr.1959. BRAKUS MILAN. 159. 1. 140. vojsku nije služio.l. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. Srbin. RH.1958. oženjen Milenom. st. rođen 5. VII opt. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12.124. gdje i prebiva. sada nepoznata boravišta VI opt.

a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. nedaleko Hinić raskrsnice. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki. god i nadalje. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. POPOVIĆ BRANISLAV. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I . BRAKUS MILAN. god. god do 14. 90. zbog kriv. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. V Popović Branislava. toč. 45. označeno i kažnjivo po čl. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. 100. POPOVJĆ ĐURO.VIII. želeći usmrtiti vojnike. Temeljem čl. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. 1997. travnja 1997. VI opt. Općina Otočac. HINIĆ RADE.AC DANE. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. god o zaštiti. Temeljem čl.944. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. st. temeljem čI. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. lipnja . st. IV opt. OKZRH. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. ZKP optuženici od I . u mjestu Zalužnica. 06.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. Vojni sud u Karlovcu predao je. BOROV. 4. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. V opt. BRAKUS MILANU. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. 1. listopada 1997. II Borovac Danu. Mećivica Smail. III Hinić Radu. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. DORONTIĆ MIĆO. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. listopada 1997. II opt. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. 3. IV Brakus Milana. Temeljem čl. IV opt. 2.I opt. rujna 1996. VII opt. protivno čl. god. III opt. kolovoza 1949. oko 15 sati.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. god optužilo je I Dorontić Miću. VI Popović Djuru. Nakon. 124. lipnja 1993. K-11/97-20 od 12. 1. djela protiv čovječnost međunarodnog prava . ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu.

jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. Popović Milan. Hinić Milan i Brakus Milan. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. Ostali su otišli. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. IV opt. Hinić Radi. te su svi bili mirniji i sigurniji. koji su se tu nalazili. Ovaj kamion je bio uočljiv. Ivančević Darivoj. Kamion UNPROFORA-a . pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. koji je bio komandir odjeljenja. a dolazi od pravca Rajkovića. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. god optuženicima Dorontić Mići. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. ceste i ispalio iz nje u kamion. Ivančević Darivoju. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. neki u stariji. selo Zalužnica. koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. zaselak Hinići. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto. utrčao je u spavaonicu. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica. Milinović Nedjeljko. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. Ppopović. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. te je počeo rafalno pucati. pa su iz njega ispali municija i feder . koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. odnosno okvir se od udara otvorio. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". te je čuo kada je on rekao da je promašio. ali su tu stali. Iz kamiona nije bilo pucnjave. Popović Branislavu. Cesta je na tom dijelu položena koso. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem.džip je prošao bez . te je izletio preko. Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. Nakon toga Popović je potrošio municiju. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. te da se čuvaju zolja i metaka. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. Borovac Dani. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona.1997. lipnja 1993. Tu su sjedili. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. Ostali su ustali i uzeli puške. god i na glavnoj raspravi dana 28. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. niti osobni niti teretni. Popović Đuri. lipnja 1997.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. jer su zidovi bili debeli. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". kolovoza 1997. Zapovjednici su bili Popović Branislav.a neki u noviji rov. Hinić Milanu. i uzeo "osu". Borovac Dane je ispalio "zolju". tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. god. te stražari Hinić Rajko.

odnosno to je on rekao.000 DEM nagrade. Do predaje pripadnika HV-e došlo . Kada su prišli do Popovića. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. jer da su iza njih mine. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. Također im je rekao da je sreća što su se predali. da se predaju. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. Skinuli su se najprije u majice. te da treba dati počasni pozdrav i raporte. U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. Bili su udaljeni od njih 80 . te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. jer da su se počeli predavati. Do tada se pucalo pojedinačno. da s tim vojnikom odu po pištolj. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. Dubrave. već je došao nakon zarobljavanja. odnosno. na 100 metara iza njih. On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. Popović i Dorontić. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. od tuga su otpremljeni u Korenicu. torbe i drugo. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. a kasnije su i njih skinuli. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. a zatim u Knin. te da će dobiti 1. Pitao je gdje je poginuli vojnik. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. te je Popović rekao da svi izađu van. On da mu je odgovorio "neka imam". Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. te da ga kazni ako hoće. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. da otvore vatru. što je i učinjeno. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. VI opt.90 metara. Mina ustvari nije bilo. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. Pitajući od kuda su. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu. a njega je odredio da bude čuvar. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. a od njih još 5 . na toj udaljenosti bili su od Popovića. Kamion je dovežen. te Popović Milana. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. te da se skinu. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. koji je također došao. tzv. Čulo se pucanje i iz bunkera. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. pretvorenoj u krajiške dinare. Pitao ih je otkuda idu.zaustavljanja prema Vrhovinama. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. jer da bi inače sa kote bili potučeni. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. Oni su to i učinili. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika.6 metara više. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. a oni su odgovorili "od Zagreba. nešto voća. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. Sa vojnicima je razgovarao.

je nakon što su prošla vozila UN. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. Slobodana Damjanović /L 158-160/. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. maskirne boje i sa oznakama HV-a. ona je pucala duže od ostalih. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. te je prvi dezertirao. jer su išli kući na odmor. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". uvjeren da ide u pravcu Zagreba. god /L 133 do 135/. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. . Boška Radić /L 119 i 120/. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. Međutim. Od početka okupacije nije ništa oštetio. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. koji je priječio prolaz cestom. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. tzv. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. odmah je započela pucnjava. međutim. rujna 1997. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. Usporio je vožnju kamiona. srpske vojske krajine komande 7. . Zadobio je povredu nosa. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. Popović je obustavljao pucnjavu. Nije vidio nikakvu vojsku. iako je bio vojno nesposoban. Siniše Perić /L 117/. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. lipnja 1993. Dujmović Petra /L 90 i 122/. jer nisu imali iz čega. korpusa /L 39 i 40/. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. te je bio primoran ići na prvu crtu. Zna da se pucalo iz rova. tako da se nije moglo proći. zbog čega je imao posljedica. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. Također je uočio sa lijeve strane ceste. pucnjava nije prestajala. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. Kada su došli na punkt tzv. jer se nalazio na sredini ceste. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. preko koga je bila prebačena cerada. a da je drugi dio kolnika slobodan. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. međutim. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. prva dvojica su digla ruke. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/. Tonković Mile /L 89 i 121/. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. Krenuo je dalje. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. On je upravljao kamionom. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto.

a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. Radić je došao sam iako je bio ranjen. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. zlatni lančić. netko je bio bos. Među prvima su bili on. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. jer je od pucnjave bio u strahu. a da je dio prolazan. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. Od njih koji su bili nepovrijeđeni. Osvaldić i Ožeg. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. iz jednog projektila. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. 200 DEM i oko 300 HRD. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Damjanovića. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. Skinuli su ih do gaćica. Pucnjava je i dalje trajala. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. Uzeta mu je osobna iskaznica. Također. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. jer su ježevi maknuti. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. ali ga je nakon . ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. a kasnije kad su već bili vani u žitu. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. satove.kraju sanduka Mećivica. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. a kraj' njega Djuro Hofer. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. tj. Mećivicu i Osvaldića. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. lančiće. čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. odnijeli su im novac. netko u čarapama.

god oko 15 sati kao pripadnik 133. Kamion je krenuo polako. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. i Otočcu. a pored njega još Mećivicu. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. zajedno sa Tonković Milom. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. Punkt se nalazi na cesti od . te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. koji je pitao vozača kuda je krenuo. koji se nalazi na cesti Čovići . već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. Međutim. ne zna kakvog porijekla. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima.Zalužnica. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. lipnja 1993. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. pa pretpostavlja da su ga sačekali. predaju i da izađu. ali od nje nije povrijeđen. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. te par detonacija. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton.par sekundi pogodio rafal po nogama. gledajući od položaja u kom je bio kamion. Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. jer dolazi UNPROFOR. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. a nakon toga su ušli neprijatelji. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. Pala je jedno 15 metara ispred njega. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. Prva ''zolja" je pala prije ove. Međutim. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. UNPROFOR nije došao k njima. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. Tim istim putem su i njega odvukli. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. a potom je počeo ubrzavati vožnju. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. Osvaldića i Radića. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. pucnjava je i dalje trajala. a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. Boško Radić govori da ne pucaju. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. gledao je kuda bi se mogao skloniti. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. da se predajemo. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe.

kad se kamion zaustavio. Oni nisu pucali. ali zna da ih je vidio Nikolić. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. zašto se puca i tko puca. Njime je upravljao Miroslav Nikolić.3 minut. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. skupili su ih u garažu. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. misli da ih je bilo oko dvadesetak. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. a nakon toga izgubio ga je iz vida. Kamion je bio maslinastozelene boje. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. od prvog metka. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva. te su im pružali prvu pomoć. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. te su se morali predati kad se vatra utišala. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. Pratio ga je u dužini od oko 400 . gledajući u pravcu . Oni nisu znali što se dešava. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. te počeli puzati prema žitu. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. ali se i kraj njih moglo proći cestom.500 m. Kamion se zaustavio. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. kako su rekli. gdje su ih ispitivali. O tome je obavijestio UNPROFOR. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. Kada je pitao vozača kuda ide. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. a nakon toga u Knin. Počela je pucnjava iz pušaka i automata. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. niti su se branili. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. koji je obaviješten o događaju. Nastavili su voziti naprijed. Nije vidio pripadnike paravojske. koji je imao na vratima oznaku HV. Dali su im zavoj. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. Međutim. a druga polovica ceste bila je slobodna. maskirne boje. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. jedan po jedan. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. Na to ga je on propustio da prođe. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. a nakon toga je ubrzavao. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona.Čovića prema Zalužnici. U kamionu nije vidio oružje. jer su oni pucali sa njegove strane. Ne može reći da li ih je tko čuvao. Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. Na punktu na polovici ceste bio je jež. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. a oni su odgovorili da jest. Damjanović Slobodan. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. odnosno. Kamion se od njih polagano udaljavao. a njih ostale pripadnici paravojske. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. jer nisu imali čime. Pucnjava je počela odmah.

. te su neki predlagali da se predaju. Vrijeđali su ih. ljudi". Hofera i njega. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. se puno. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. Između sebe su razgovarali. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. Kamion je bio prekriven ceradom. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. Kalinić. a neki da bježe. podijeljeno u nekoliko grupa. jer nisu poznavali teren. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. da ponavlja da se predajemo. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali.Zalužnice. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. Mahmuljin je poginuo. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. da vodi za Zagreb. tj. a da je Ožeg govorio ''kriči. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. u jednom momentu je iskočio. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. nisu prestajali pucati. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. Ožegu su. Hofer i on. Nisu bili naoružani. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. Međutim. rameni zglob. lijevo bedro. te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. a Damjanović je ostao ispred garaže. te je isto tako čuo odgovor "jest". smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. te su bili frontalno raspoređeni. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. U kamionu su bili popadali. Ožeg. ne nude predaju". lipnja 1993. ključnu kost. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. što je također jedan od razloga da prestanu pucati. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. te da imaju ranjenih i mrtvih. na kojoj je bio kamion. kriči". a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. da mu mater piptarsku. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. a bacili su mu "Moravu''. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. te su se iživljavali sa slikama. Nisu znali što bi učinili. Kada je pucnjava prestala. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. . koja je bila podignuta sa zadnje strane. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . Hoferu su uzeli novčanik. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. da su nenaoružani.boga. iako su im mi govorili da prestanu. ali da isti nije držao uperen prema njima. Perića. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. Ranjene Osvaldića. što ne prestaju. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći.. Bježati nisu imali kuda. Bili su prisiljeni na oboren pogled. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. ali on to nije htio učiniti. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. Bila je kiša od metaka. Ljubić. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. govorili da je šiptar. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". a gdje su sjedili Damjanović. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. već ga je držao u spuštenoj ruci. odveli su u garažu. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. Mahmuljin. zapomaže i viče "ljudi. Većina je bila naoružana. ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. te nije mogao uočiti sve oko sebe. Mećivica. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli.

Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Milanović Neđo. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. Hinić Rajko.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. razdor lijevog pluća. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. Hinić Milan. lijevo gledajući prema Zalužnici. srpske vojske krajine komande 7. gore lijevo. Popović Milan. Ivančević Darko. Milan Brakus. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. Branislav Popović. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. od kojih je jedan poginuo.Zalužnica u zaseoku Rajkovići. na mjestu događaja. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela. u kome je zaključio da je smrt nasilna. Refika Mahmuljin. vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. 06. Đuro Popović.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. Ulazna rana nalazi se na leđima. 1997. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . Tihić Milovan. Dane Borovac. Hinić Rajko. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed. Bosnar Alana.5 cm ispod donjeg ugla lopatice. Milana Brakus. te po izjavi okr. 5. napada na vozilo i pripadnike HV-a. razdor grudne aorte. sud je utvrdio da su. opisane u izreci presude. Iz fotodokumenta. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. god zarobljeni hrvatski vojnici. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. 1993. kao i položaj prepreke na cesti.a četvorica su ranjena. Saslušani su . 06. te da su svi pripadnici . Praktički trenutačno. Brakus Milan. a koja oružja su istog kalibra.000 m prije Hinić raskrsnice. Rade Hinić.120 m. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''. nih ukupno 11. kolovoza 1949. te krvarenje u oba prsišta. a na udaljenosti od nje za oko 150 m. Borovac Dane. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. god. 4-. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. optuženici Mićo Dorontić. Refika Mahmuljin. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. protivno čl.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići . a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1.

Mravinac. djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. . te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu. od 120 m. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. a 4. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. što je posebno istakao Damjanović. Boško Radić i Slobodan Damjanović. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. Branislava Popović. a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. Zalužnica u Lici. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. 124. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. Rade Hinić. vozač kamiona Miroslav Nikolić. kao i u momentu predaje. IV optuženik se brani da nije pucao. u rejonu sela. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. pucnjava je bila silna i žestoka. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. Svi optuženici su postupali protivno čl. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". Također. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. da je bio dan. držeći se putokaza i upitao ih je da. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. te Siniša Perić. navedenom punktu "Rajkovići". Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. pa do momenta zarobljavanja. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. li je to put za Zagreb. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. Ovo kriv. vezano za isti kritični događaj. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. koji je sjedio uz vozača u kamionu. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. te iz "ose" i "zolje". Oni su upravo ručali. Đure Popović. međutim. Prema tome. Optuženici su izvršili terećeno kriv. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. koji su sjedili u sanduku kamiona. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. st. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. Iz obrane IV opt. Milana Brakus. hrvatska vojnika su ranjena. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. Medjutim.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. Tonković. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega.svjedoci koji su se nalazili na. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. iz naredbe glavnog štaba tzv. Upravo u tom periodu. kako je to iskazao i svjedok Damjanović. i Damjanović. označeno i kažnjivo po čl. Dane Borovac.OKZRH. 4. Isto tako._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. 1.

smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor.944. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. 100. te su zalutali. djelo temeljem čl. Djuri Popović. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. od dana dostave prijepisa presude. Milan Brakus. 1. Sud je optuženicima Mići Dorontić. Radi Hinić. Dani Borovac. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost. st. Temeljem čl. Darivoj Ivančević.r. krenuli su kamionom u Zagreb. st. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Mogli su biti zarobljeni. 90. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. koje utječu na odmjeravanje kazne. Boško Radić i Smail Mećivica. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. bez sredstava za obranu. Dane Borovac. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. Gospić. listopada 1997. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. OKRZH. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. budući da nisu imali sredstava za obranu. Branislav Popović. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. Matilda Krunić v. nepoznavajući put. . Milanu Brakus. st. tako da je. 31.. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. 14.r. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. 124.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. S druge strane. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. Rade Hinić. Đuro Popović. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. 1. 37. Olakotnih okolnosti sud nije našao. 3. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. Branislavu Popović. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Temeljem čl. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić.

2. Optuženicima od I. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog . Ane Garačić. zbog kaznenog djela iz čl.III i od V . u sjednici održanoj 18. Dane Borovca. godine br. godine. Branka Zmajevića. kao predsjednika vijeća. Rade Hinića. Milana Brakusa. K-11/97-64. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt. STJEPANU NIKŠIĆ. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja. te Neve Šibl. u kaznenom predmetu protiv opt. iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. 124. 1.KT-8/97. Đure Popovića.O TOM OBAVIJEST: 1. listopada 1997. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. OKZRH. Miće Dorontića.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. odv. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . Miće Dorontića i dr. Branitelju opt. Presudio j e: Žalba opt. kao zapisničara. Branislava Popovića. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. st. veljače 1998. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14.

OKZRH. 124. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. st. OKZRH opt. suprotno navodima žalbe optuženika. pa nadalje. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. dakle. st. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. ZKP/93.prava. godine. 354. Žalba nije osnovana. povrede kaznenog zakona. Odgovor na žalbu nije podnesen. o bitnoj povredi odredbe iz čl. 124. nije počinjena. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. Međutim. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. odvjetnika iz Gospića. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. 1. 1. 11. OKZRH. 45. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. dok je ošt. Takva povreda. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. travnja 1997. Milana Brakusa. a radilo bi se. odnosno povredom kaznenog zakona. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. toč. st. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Temeljem čl. 1.

nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. a što je sve nesporno. Milana Brakusa. a što također proizlazi iz navoda obrane opt. međutim. niti odmah. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. I ne samo to. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. pa su unatoč tome i dalje pucali. tj. Vojnici Siniša Perić. da se predaju i da nisu naoružani. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. Prema tome. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. preslušani kao svjedoci. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. Dapače. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. a niti kasnije. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. te iz iskaza preslušanih svjedoka. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati.činjenice. . umišljaj optuženika za počinjenje djela. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje. Milan Brakus . Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. da je pucnjava dalje trajala. dok su optuženici sa svojih mjesta. Miroslav Nikolić i Boško Rodić. Prema tome. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade.

Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. VI. a što se odnosi i na opt. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. korpusa tzv. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. . nego je odlučna njihova zajednička svijest. 366. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. 37. ZKP/93. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. njih ukupno 11. 1. Đuru Popovića. a četvorica ranjena. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili".S obzirom na prigovor opt. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. st. Dakle. Naime. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. 1993. godine zarobljeni hrvatski vojnici. 1. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. od kojih je jedan poginuo. 1. 124. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. st. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. U pogledu same radnje i posljedica. st. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio.

Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. veljače 1998. Rukavine. Srbin. državljanin RH. državljanin RH. v. g. ul. 1958. sada nepoznatog boravišta krivi su .r.74. 03. veljače 1997. kao članova vijeća. javnoj raspravi održanoj 27. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. rođen 08. 1 OKZRH na glavnoj. godine u Mogoriću. općina Gospić. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. 1949. i BRANKA BANJEGLAVA. koje brani Nenad Mamula. rođen 01. s prebivalištem u Titovoj Korenici. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. Nikola Ga1ac i Bože Babića. djela iz članka 120 st. kao predsjednika vijeća. 2. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr. općina Korenica. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. Vladimira Nazora br. 03. 18.U Zagrebu. sada nepoznatog boravišta. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. Srbin. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv.

a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. 1 OKZRH. godine. a bojeći se za sebe. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao. br. uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. kolovoza 1949. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. Mate Nikšića /24 i 50/. jer je bilo opasno šetati po selu. godine u vrijeme agresije tzv. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . logični i potpuno iskreni. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. krvarila je.što su u rujnu 1991. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu.20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. kako na prsima. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. K. Općina Gospić.označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. skočio je kroz prozor i utekao. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. uvjerljivi su. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . dakle. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. rujna 1991. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. Bili su naoružani s automatskim oružjem. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/.

čije ime je čuo i u policiji. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . no. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa.tog dana. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. crne kose. Dakle. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. koja mu je pravila rane i dala lijekove. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. a medu njima i jedna ženska osoba. Jedan od njih nije imao desno oko. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. jer je prošlo dugo vremena. rujna 1991. a i upozoren je od susjeda. Međutim. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. k njemu kući. kojega je osobno poznavao. Drugi dan došle su druge osobe. radi se o čovjeku tamne kose. što je on nekoliko mjeseci ranije. što je i učinio. da vide dali je preživio. Istina. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. Nadalje. rujna 1991. srednje visine i srednje razvijenosti. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. s jako kovrčavom kosom. srednje visine i bez desnog oka. 1 OKZRH. srednjeg rasta. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. to je odlučio pobjeći. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. potom su se udaljili. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali. Pogon Korenica. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. sličnim nožem u trbuh. nije poznao. da je bio crnomanjast. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. da je tamne kose i srednjeg rasta.

Bunić kbr. dne 27. sada nepoznata .sada nepoznata boravišta. 74. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. odnosno branitelju. II opt. kao pripadnici paravojnih formacija tzv. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. po primitku pismenog otpravka ove presude. Korenica. godine. visok stupanj krivične odgovornosti.boravišta . 3. maltretiraju i muče stanovništvo. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . Dakle. način izvršenja. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v. time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. tako i izvršiteljima. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo.sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. čime postupaju protivno odredbi članka 3. O TOM OBAVIJEST: 1. BRANKO BANJEGLAV. putem oblasne ploče suda. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. jer čine ubojstva. 2. koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama.putem oglasne ploče suda. Vladimira Nazora 2. . Nikole Tesle br. KT. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br.r. . jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. odvjetnik Karlovac. v. I opt. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. kako krivičnom djelu. veljače 1997. U Gospiću.r. 4. VLADIMIR KORICA. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. maltretiraju i muče civilno stanovništvo. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. točka 1. Istina. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama.

u pritvoru od 11. i topova ZlS kalibra 80 mm. Prozoru. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. ne osuđivan. u svojstvu kućnog majstora. 1991. Marice Mudrovčić poginule 29. s prebivalištem uVrhovinama kbr. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. 1950. i na zgradama u vlasništvu stambenog . Eve Burić poginule 12. kao članova vijeća. Srbin. . listopada 1995. 1991. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. 1991. javne rasprave dana 11. te mjestima Sincu. 9. 1 i 4 i čl. 09. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. rođen 19. u Vrhovinama.. kao zapovjednik vojske tzv. 09.127. nakon održane glavne. 10. kolovoza 1995. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama. Nikole Mileusnića poginulog 16. zbog kriv. 52 st. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr. strojarski tehničar. 9. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. 1 OKZ RH. Milana Lončara poginulog 17. 10 . Ličkom Lešću. Rukavina. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. Drenovu Klancu. kolovoza 1995. koga brani Stjepan Nikšić. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. oženjen. do 6. kolovoza 1949. . zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. kao predsjednika vijeća. Marine Banić poginule 24.1991. 9. državljanin RH. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6.996. djela iz članka 120 st.11. odvjetnik iz Gospića. 12. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. 1991.209 DEM. njegovog branitelja Stjepana Nikšića.1991. Covićima. 08.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

svibnja 1993. 1963. i 21. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. kao zapisničara. državljanin BiH. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. oficir JNA. Budačka 7. kao članova vijeća. srpnja 1993. Hrvat. te Miroslave Jurjević. O TOM OBAVJESTITI 1. Branitelj opt. u Doboščici. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. kao predsjednik vijeća. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. općina Vareš. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. putem oglasne ploče ovog suda 3. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. kod suda. rođen 27. uz sudjelovanje Katice Radaković. ČORAK MILAN. 10. g. odvjetnika iz Gospića. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. s prebivalištem u Gospiću. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. i sudaca porotnika Petra Pavelić. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. predsjednice suda. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. oženjen. srpnja 1993. Opt. g. STJEPAN NIKŠIĆ. sin Stjepe. KT-44/92 od 26. dana 21. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. sada nepoznata . O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. zbog kriv.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. RbiH.

r. kapetan JNA. Radića 1. rodjen 23. u Titovom Drvaru. 11. Trbojević. 10. r. s prebivalištem u Gospiću. 19660 u Prilepu. 1960. podoficir JNA. državljanin BiH. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. V optuženik RELJA TOMIĆ. SO Gospić. 1952. državljanin Makedonije. državljanin BiH. sin Veselina. Srbin. major JNA. Hrvat državljanin RH. rođen 23. SO Gospić. 1947. 01. sin Sime. rodjen . Srbin. Srbin. sada nepoznatog boravišta. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. sin Miće.boravišta. državljanin RH. rođen . Budačka bb. rođen 12. Jovica. „Mišo“. RbiH. Nikitović. rođen 17. X. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. 10. sada nepoznata boravišta. SO gospić. u Otočcu. s prebivalištem u Gospiću. s prebivalištem u L. IX optuženik GOCE KONESKI. 1957. N. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. RBiH. u Savniku. sada nepoznata boravišta. sada nepoznata boravišta. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. sin Sime. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. vodnik I klase u JNA. S. 04. oženjen. podoficir JNA. rođen 23. Makedonija. sada nepoznatog boravišta. kapetan JNA. 03. u Širokoj Kuli. Dević. s prebivalištem u Beogradu. zv. sada nepoznatog boravišta. II optuženik ČAČIĆ TOMO. podoficir JNA. 12. Tesle 17. sin Petra i Savke. s prebivalištem u Gospiću. oženjen. Budačka bb. sada nepoznata boravišta. Osiku. rodjen 03. sin Vukole i Koviljke. Crna Gora. s prebivalištem u Gospiću. Budačka 7. 19600 u Titovom Drvaru. oženjen. sin Mile. državljanin Crne Gore. 1961. zv. državljanin RH.

državljanin RH. rujna . do 18. 09. zastavnik JNA.sada nepoznatog boravišta. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. općina Titova Korenica. s prebivalištem u Gospiću. Stjepana Radića 1. krivi su što su u vremenskom periodu od 30. državljanin RH. sada nepoznatog boravišta.poručnik JNA.28. državljanin Srbije. u Klašnici. Trg Stjepana Radića 1/4. sada nepoznatog boravišta. XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. sada nepoznatog boravišta. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv. r. Ul. Vile Velebita. Srbin. rodjen 1. državljanin RH. u Vrepcu. s prebivalištem u Karlovcu. Srbin. i Soke. rodjen 03. sin Milutina i Ljubinke. s prebivalištem u Karlovcu. sin Dušana. građanska osoba u službi u JNA. Srbin. 03. sada nepoznatog boravišta. rodjen 30. Radiša. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. sada nepoznatog boravišta. 1947. 1953. s prebivalištem u Karlovcu. sin Petra i Jele. općina Gospić. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. Bagi. s prebivalištem u Gospiću. 15/4. Proleterska 8. kolovoza 1991.1957. ostali podaci nepoznati . 1950. R Srbija. Kosovo. građanska osoba u službi u JNA. sin Koste. sada nepoznatog boravišta. u Visuću. Bagi. 1957. Sunajko. rođene 31. 01. s prebivalištem u Ličkom Osiku. u Pirotu. Kralja Tomislava 27 B. općina Titova Korenica. 12. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ. stariji vodnik I klase JNA. u Peći. s prebivalištem u Gospiću. br. ostali podaci nepoznati.

II optuženika TOMO ČAČIĆ. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. a I opt. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. VII optuženik MIĆO VASIĆ. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. IX optuženik GOCE KONESKI. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda. . III optuženik JOVO KUPREŠANIN. a XIV i XV okr. kolovoza 1949. V optuženik kao načelnik Stava vojarne.1991. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. školama. pucaju po stanovnicima. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. g. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . puškomitraljeza. V optuženik RELJA TOMIĆ. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. dakle. kao oficir KOS-a. organizirala i provodila na području Gospića. bolnici. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki.

stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. bolnici. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. .18. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. rujna 1991. kolovoza 1991. 12 kolovoza 1949. školama. Milojkovic Bratislava. V 1993. Bajić Duška. organizirala i provodila na području Gospića. V sić Miću. Tomić Relju. g. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. . te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. Kuprešanin Jovu. Odanović Bogdana. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. kolovoza 1949. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. puca po stanovnicima. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. pucaju po stanovnicima. Dotlić Slobodan. puškomitraljeza. Drakula Danu. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. dakle. Čačić Tomu. Radenković Radovana. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. kao oficir KOS-a. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. a I okr. Koneski Gocu. da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. rujna 1991. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. god tužilo je Marcela Dusper. KT-44/92 od 26.18. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala.da bi u vremenskom periodu od 30. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. školama. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. bolnici. organizirala i provodila na području Gospića. Lazarević Dragoljuba. god . kolovoza 1991.

partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. Medjutim. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. Bratislavu Milošević. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina. Marcel Dusper i Mićo Vasić. dostavu pošte. iza pobrojanih funkcija iz 9. Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. Jovi Kuprešanin. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35. Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama. Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. načelnik štaba. tzv. Radovanu Radenković. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. divizije".Relji Tomić. god napali grad Gospić. ali nije mogao ništa učiniti. god. DuškuBajić. optuženicima Marcelu Dusper. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. kolovoza 1991. Bogdanu Odanović. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. Tomi Čačić. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. a u . Dragoljubu Lazarević. izvještaja i slično.VI i od VIlI . i 29.Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. da je bio major Relja Tomić. Želio je da se vojarna preda. Slobodanu Dotlić. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. Jagetićem što učiniti.XV. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. Goci Koneskom. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni. žive će nas oderati". da se nalazio u svojoj kancelariji. Mići Vasić. srpnja 1993. za obuku rezervnog sastava. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. za pojedinačno obučavanje.

To da je bila grupa najzagriženijih. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. i 29. Čačić. Odanovićem. god otpremljen je u bolnicu. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. Odbio je razmjenu. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu.15 ljudi. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad. Bilo je 10 . Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem.15 sati u noći izmedju 28. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak.-37.kurira. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić.95-96/. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. logor za ratne zarobljenike. Goce Koneski. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . a odatle selo Klanac par dana. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. i Bajić da su sa njima komandirali. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. Nakon pada vojarne 18. Koneski. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju. devetog 1991. 93. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. kolovoza 1991. 45. Gocom Koneski i Marcelom Dusper. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. te Djuro Milošević. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. Marko Jagetić /52-53. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. njemu da je bio komandant Čavar. Krešimir Tomljenović /50-51. On. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. Milošević. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca. koji je bio komandir komande staba.94-95/. Ljubčo Veljanovski /42-43. 96-97/.kojoj je i on bio. i da oni to nisu pucali. dr. da su vodili Bajić i Tomić. Kuprešanin Jovica. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. zašto se već ne puca“. rujna 1991. 92. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. Odanović. 96/. Tako kada je napadnut Gospić u 1. sve u dogovoru sa Tomićem. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince.94/. Bogdanović. da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. te da je znao govoriti "što se čeka. 94/. Medjutim. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. Imali su samo jednog vojnika . U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. Danu Drakulu da puca. Stjepan Škrinjarić /38-39. Stevo Pražić /36. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. plavoj i crvenoj zgradi. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni.g. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv.

osmog 1991. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. Jedne prilike 3. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. Odanović. g. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. Transporter je pucao po čelu bolnice. Tenkista zv. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. VII optuženika nije vidio da puca. Čačić i Lazarević. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. god. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj .stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. Koneski. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. g. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. a zapovijedali su Pešut i Tomić. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. Koneski. devetog 1991. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. god. slabo je poznavao ljude. Odanović. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. devetog 1991. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Tomić i Lazarević. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. Medjutim. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. god kada su pale tri mine u krug vojarne. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. rujna 1991. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. te da su okrenuti u pravcu vojarne. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. Medjutim. ili 8. Tomić. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. Kuprešanin. do njenog pada 18. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. do 7. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. Svjedok dr. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu.

te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". Medjutim. Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. XII optuženik Radovan Radenković. VI optuženik Duško Bajić. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. te da je bila provjera cijevi da se puca. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. X optuženik Slobodan Dotlić. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. . o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20.VIII optuženik Mićo Vasić. g. g. boravio na Plitvičkim jezerima. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. g. IX optuženik Goce Koneski. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. do 20. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. Nije vidio VII optuženika da puca. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. Iz minobacača da je pucao Koneski. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. Milošević. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić. g. zv. a iz minobacača Goce Koneski. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. XIII optuženik Bratislav Milojković. a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. listopada 1991. kolovoza 1949. Zna da je iz snajpera pucao Vasić. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna.. te da je kasnije došao Čačić. XI optuženik Dragoljub Lazarević. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. "Bagi". Takodjer mu je poznato da su Bajić. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka."Bagi". XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. IV optuženik Bogdan Odanović. zv. III optuženik Jovo Kuprešanin. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. kada se zadržao oko 15 minuta. srpnja 1991. V otpuženik Relja Tomić. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. II optuženik Čačić Tomo. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. ali ni "Bagija" nije vidio da puca. Bogdanović. te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže".kući.

g. Marku Jagetić. Iz obrane VII opt. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . naredjivao da se puca po gradu. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. Ljupču Veljanovski. Krešimira Tomljenović. Marka Jagetić. te se protivio predaji vojarne. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". Krešimiru Tomljenović. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. dr. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. Stjepana Škrinjarić. III opt. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. Branku Basta. Pucao je iz minobacača i tenka. te se protivio predaji vojarne. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. a proizlazi i iz obrane VII opt. Takodjer iz obrane VII opt. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. a iz obrane VII opt. Marka Jagetić da je I-okr.opt. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok. Steve Fražić. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. mjesecu 1991. IV opt. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. VI opt. Odbijao je da se vojarna preda. da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. Dane Drakula. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. Dane Drakule. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. VIlI opt. Stjepana Škrinjarić. dr. Relja Tomić u 6. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. IX opt. Medjutim. Marka Jagetić i Branka Baste. te da je prenosio zapovijedi. Steve Pražić. i Branka Basta. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. Duško Bajić zajedno sa V opt. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. dr. Ljupča Veljanovski.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. Marku Šaljaj. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. kako se ona tada zvala. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. V opt. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". II opt. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1. a proizlazi i iz obrane VII opt. Stjepana Škrinjarić.

Mići Vasić. Koneski Goce. XII opt. XI opt. IX opt. XIII opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. Bogdanu Odanović. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. V opt. X opt. Bratislav Milojković zv. Vasić Miće. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Radenković Radovana. Bogdanu Odanović. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. IV opt. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu". "Bagi“. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Dotlić Slobodana. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. Bratislavu Milojković. Bio je tenkista. Bajić Duška. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. Iz Obrane VII opt. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. XII opt. i V opt. Čačić Tome. VI opt. a proizlazi i iz obrane VII opt. zgradi“ iz koje je pucao. Relji Tomić. Slobodanu Dotlić. koje utječu na odmjeravanje kazne. II opt. Odanović Bogdana. Dragoljubu Lazarević. XI opt. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. III opt. XIV opt. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. Dušku Bajić. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. XIII opt. Pripadao je ekstremnoj grupi. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. Tomi Čačić. god te govorio da će poravnati Gospić. Stevi Milošević i XV opt. Goci Koneski. Mići . Lazarević Dragoljuba. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. VIlI opt. te da je pucano po zaduženju. VIII opt.15.ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. mjesecu 1991. XIV opt. Marcelu Dusper. Milojković Bratislava zv. Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste. III opt. XV opt. Radovanu Radenković. X opt. njih 10 . Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. Čačić Tomi. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Jovi Kuprešanin. Jovi Kuprešanin. Tomić Relje. Kuprešanin Jove.

Vasić. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. Mićom Vasićem. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. Medjutim. . Slobodanu Dotlić. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. Stevi Milošević. Radovanu Radenković. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. Goci Koneski. Bratislavu Milojković. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. I opt. u toku kriv. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali. XIII opt. Relje Tomić i VI opt. Dragoljubu Lazarević. Goci Koneskom. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. Dani Drakula. XI opt. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. a optuženicima Tomi Čačić. V opt. Marcel Dusper. V opt. X opt. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. IX opt. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. i u razaranju grada. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Medjutim. Kao otegotne okolnosti. Stevi Milošević i XV opt. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. znajući da su u gradu djeca. Dragoljubu Lazarević. Radovanu Radenković. Slobodanu Dotlić. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. XIV opt. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Relja Tomić i VI opt. s druge strane. XII opt. dok kod I opt. Marcela Dusper. Temeljem čl. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. 339. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. Jovi Kuprešanin. Bratislavu Milojković. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. Bogdanu Odanović. Danu Drakulu kao snajperistu. Mići Vasić. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. žene i starci. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. Stoga je temeljem čl.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt.

O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl.U Gospiću. III JOVO KUPREŠANIN. Branitelj Stjepan Nikšić. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. MARCEL DUSPER. G. X SLOBODAN DOTLIĆ. VII opt. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. Pula. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. DANE DRAKULA. I. 21. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. Kovačića 12 4. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. broj:: PRESUDA . srpnja 1993. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. IV BOGDAN ODANOVIĆ. II TOMO ČACIĆ. V RELJA TOMIĆ. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. Optuženicima: I. kod suda. O TOM OBAVIJEST: 1. 3. Ul. IX GOCE KONESKI. VI DUSKO BAJIĆ. VIlI MIĆO VASIĆ. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ.

sin Jovana i Kate. 10. DANE SERDAR. IV opt. V opt. god. s prebivalištem u S. DUŠAN UZELAC.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić.01. sada nepoznata boravišta krivi su . 1966. Zubović. kao članova vijeća. br. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. VII opt. 19. Vukelić. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić. Srbin. Srbin. sin Milana i majke Danice. MIROSLAV SERDAR. Općina T. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. lipnja 1994. zbog kriv. god. rođen 15.1955.11. Srbin. u Gospiću. u Metku. predsjednika suda. 63. sada nepoznata boravišta. zv. gdje i prebiva. rođen u Kozjanu. i 16. i majke Soke. gdje prebiva. ''Braco''. sad nepoznata boravišta. III opt. s prebivalištem u S. sin Bogdana i majke Milice. s prebivalištem u Gospiću. lipnja 1994. 1952. Općina Gospić.g. rođen 10. 60. II opt. 56. BARAĆ MILORD. r.10. 8. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. kao predsjednika vijeća. Srbin. i majke Milice. star 30 godina. Kuli. sada nepoznata boravišta. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. r.1944. Korenica. u Gospiću. r. u Gospiću. MARIJAN UZELAC. .09. Kuli. Jasikovačka br. Kuli br.1958. Općina Gospić. rođen 23. rođen 10. u S. 04. Općina Gospić. VUNJAK DRAGAN. Osiku br. rođen 26. odvjetnika iz Gospića. sin Miloša. sada nepoznata boravišta. kbr. Srbin. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić.g. Srbin. sada nepoznata boravišta. Uzelac. sin Nikole i majke Dušanke. u kriv. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992.1963.god presudio je I opt. rođen 05. sin Stojana i majke Latinke. NIKOLA ZAGORAC. Srbin. sada nepoznata boravišta. u S. sin Đorđa. Barać. te Miroslave Jurjević. r. kao zapisničara. s prebivalištem u L. r.06. Vukmirović. kbr. r.g. VI opt. Jokić. dana 16. djela iz članka 120 OKZRH. Kuli.

kolovoza 1949. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Orešković Anu. g. Barać Milorada. Katu Orešković i Mariju Nikšić. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. g. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. Dušana Uzelca. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . MIROSLAV SERDAR VII opt. Nikšić Veru. 1. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. 52. postupka. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. NIKOLA ZAGORAC. dakle. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana. DANE SERDAR IV opt. od oko 14. listopada 1991. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. XII 1992. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. od 30. Danu Serdara. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. BARAĆ MILORAD VI opt. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. listopada 1991. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba. Miroslava Serdar. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. kolovoza 1949. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. god optužilo je Nikolu Zagorca. st. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. ograničavali im kretanje dalje od kuće. Orešković Anku. Orešković Milana. DUSAN UZELAC V opt. zbog kriv. 22. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". Orešković Nikicu. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. protivno čl. da bi dana 13. zv. "Braco" II opt.

nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. Orešković Anka. Dušanu Uzelac. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. Blaža Oreškovic /26/. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". ali im isti nije pomogao. njih 11 stanovnika. Nikšić Veru. Orešković Anku. ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. Ive Orešković /29/. i Orešković Milana. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. Oršekovic Ane. god optuženicima Nikoli Zagorac. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. On se je sklonio u zadnji dio podruma. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. Orešković Anu. ograničavali im kretanje dalje od kuće. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . Također. Orešković Milan. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće.. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. g. Orešković Nikica. Orešković Anka. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. pa se netko sklonio u prvi. Orešković Nikicu. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Orešković Nikicu. Orešković Milana. Nikole Orešković /28/. Posebno da je počela napetost od 29. /23-24/. kolovoza 1991. bio je zapovjednik. Orešković Anku. listopada 1991. Miroslavu Serdar. svibnja 1993. Dana 13. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. 22. koji je bio "glavni" u selu. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela.odnosno. pa nadalje. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. Nikšić Veru. Barać Miloradu. koje im je podijelila bivša vojska. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. 52. Orešković Ane i Nikšić Marica. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. Orešković Anu. iako su to pokušavali. Dani Serdar. kolovoza 1949. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. Pucao je iznad njih. tako da nisu mogli napustiti selo. Katu Orešković i Mariju Nikšić. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Milke Orešković /27/. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. listopada 1991. Mile Orešković /14/. l. Nikšić Perica. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. Mare Orešković i svjedok. protivno čl. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. Nije vidio tko je tada izašao. Nikšić Marija. 22. a netko u drugi dio podruma. da bi dana 13. kolovoza 1992. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Orešković Kata. Mande Orešković /30/. Marija Orešković /36/. Marije Nikšić /72/. st. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela. Orešković Mara.

Oni su bili naoružani kao i svi ostali. Kule. a troje je ostalo živih. sakrila se. Nakon nekog vremena oni su otišli. Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. jer je čula glas Mile Oreškovića. koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. staju i gospodarske zgrade. pa se je sakrila iza jednog kazana. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". Tu je ostala do . ali zna da je sin Đure Vičina. te je govorio ''tražite je. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. tako da ga nisu mogli vidjeti.ispred podruma. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. Nije je vidio. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. X 1991. te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. III optuženik Dane Serdar. 12. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. svjedok. Naime. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. a neki u zelenim jednobojnim. II optuženik Miroslav Serdar. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. gdje je spavala. Tu su se i sklonili. Kada se je vraćala kući II opt. ali je nisu našli. Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. U konobu su ušla 4 četnika. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. X 1991. Klenovca i Vukave. Dane Serdar. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. Međutim. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. a Mile po desnoj. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . Također je zapaljena i štala. ona se nije javljala. Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. neki u šarenima. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. Nikola Orešković i Ane Orešković. te da idu natrag u sklonište. koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. jer je bila u velikom strahu. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. a jedan ju je pogodio u kuk. koji su prošli kraj njih. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. Ostale ne zna. koji je bio pripadnik bivše JNA. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". jer je bila pokrita dekom. majku joj ustašku". IV optuženik Dušan Uzelac. god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. Da se tu sklone govorio im je i III opt. Za drugoga također ne zna kako se zove. Zagorac i Sudžuković. On ju je vidio kada je ušla. što smo mi krivi". među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. Barać Milorad i VI opt. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. 13. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. jedan više ramena. Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. Mara Srešković i Marica Nikšić. listopada 1991. da ćemo platiti Klenovac". a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. jer da će u protivnom biti ubijeni. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. Oni su bacali vreće i tražili je. On je pucao po lijevoj strani konobe.18 sati. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. V opt. koje ne zna poimenice. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. te je zaplakala.

je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. Dana 13. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. Također je vidio kada je VII opt. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. te se je prijetio zajedno sa ostalima. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. Nike Orešković. djever i jetrva. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. a oni su izašli van. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. Od toga je pala. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. Barać Milorad i VI opt. II opt. te je svima zabranjivao kretanje. sin Đure. IV opt. Kule. Kuli bilo naoružano i organizirano. te da nakon toga te zgrade gore. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. ne zna što se s njim dogodilo. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. te tražili da . listopada 1991. Tako jedne prilike oko 29. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. te im je rekao što gledaju. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. svi naoružani. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. maltretirali ih i ograničavali im kretanje. koji je pucao u njenom pravcu. Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. došli u njenu kuću. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. od kuća.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. te da su im odnijeli oružje. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. Kule organizirali i naoružali. zv. da im majku. II opt. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. te da su pobijeni i drugi. je po krovovima njihovih kuća. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. Osika naselja. kolovoza 1991. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali.im se kuha kava i da rakija. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. Marijan Uzelac. ali misli da je izgorio u kući. pa čak i lovačke puške. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. isto kao i V opt. Oni su zapalili štale Ive Orešković. te uspjeli pobjeći u Perušić. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. i pucao je preko njih. Tako su negdje početkom listopada 1991.navečer. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. star 95 god. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. "Mršić". Dragan Vunjak i Milan Serdar. te misli da su se zbog toga i spasili.

odakle je . Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. koji su njih "čuvali". Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. a kasnije su ih palili sami. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. da govore "dobro smo sredili babu". branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi.kao i štale zapaljene su tromblonima. koja se zvala Marija Orešković.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. Prve kuće koje su izorile isto . VIII 1991. o kojoj ne zna ništa. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. po noći su ih plašili i pucali po selu. Tako da je razbijen prozor. Oni da su tamo bili najgori. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. koji su tuda prolazili. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. osim Dane Serdara. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. a po noću su pucali po kućama. Kule. Osik. zajedno sa suprugom. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. god došla u kuću Dane Oreškovića. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. 13. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. da li je ubijena ili zapaljena. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. jer su pucali op njoj. Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. VII opt. Ispucao je 2 sanžera po podrumu. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. a ne u lice.ograničavali kretanje. Kada su dana 29. U kući je bilo sve razbijeno. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. ali ih je vidjela samo do iznad pasa. ubijeno je pred konobom. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. te misli da je izgorio. star 96 god. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. Njegovu kuću su oštetili. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu. U njenoj kući ostala je njena svekrva. koji je ostao u kući. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. listopada 1991. Također je u grmlju čuo VII opt. Dana 13. X 1991. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu. godina. ostala je sama pa je oko 3. posebno I i II optuženi. moja vojska gine". Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. jer je kuća zapaljena. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik.kada ga je upitala što će biti. te je pucao iznad njih. Drugi su ušli poslije nje u podrum. stara 90 godina. Prolazili su kroz selo i pucali. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. jer je štala zapaljena. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. petero u konobi. god gledali kako se puca na L. jer su vidjeli da su oni naoružani. te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". te pljačkaju. Iz konobe se je povukla u grmlje. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. Odvezli su gumenjak s alatom. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. god oko 14. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. stara 90. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. listopada 1991. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. U njegovoj kući ostala je njegova majka. platit ćete vi Klenovac". koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''.

zv. 1. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. Miroslavu Serdar. Dušanu Uzelac. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. Barać Miloradu. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. Svjedok Ivan Orešković. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Nikšić Vera. Dušana Uzelac. Orešković Milan. Dane Serdara. Barać Milorad. iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. 520 st. Svjedok Krešimir Tomljenović. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . kako muškarci. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. Dušan Uzelac. II opt. god vidio da se u Š.sudjelovali u tom masakru. god kada su ubijeni mještani Š. U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori. kolovoza 1949. Orešković Nikica. Orešković Ana. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. O događaju od 13. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . Kule. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. najprije tromblonima. Dani Serdar. Dušan Uzelac. objektima. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. Orešković Anka. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. III opt. kao i poslije tog događaja. X 1991. Miroslav Serdar. a i ranije.sa ostalima krenula prema Perušiću. a kasnije da su ih sami palili. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. Dragana Vunjak i Milu Serdara. IV opt. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. te da se osjeća ugroženim. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. skrivajući se. Saslušani svjedoci su neposredni očevici. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. Kata Orešković i Marija Orešković. Marijanu Uzelac i VII opt. vidio je VII opt. Nikoli Zagorac. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. Dane Serdar. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. tako i žene. VI opt. "Cvekin". Miroslava Serdara. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. a zapravo da su svi bili glavni. listopada 1991. da su noću pucali po civilnim. Barać Milorada. Tako. V opt. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. god. listopada 1991. ''Đurin". zv. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen.

II opt. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. lipnja 1994. Dani Serdar. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. IV DUSAN UZELAC. dok kod I opt. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. Nikole Zagorca. Barać Miloradu i VI opt. Miroslav Serdar. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. a optuženicima Dani Serdar. Branitelj: Stjepan Nikšić. Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. i nadalje su nepoznata boravišta. Matilda . V-BARAĆ MILORAD. S druge strane. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. 2. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. 16. Dušanu Uzelac.DANE. po primitku pismenog otpravka. i VII DRAGAN VUNJAK. ove presude. Dušanu Uzelac. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. Miroslava Serdar i VII opt. . SERDAR. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. Dane Serdar. odvjetnik iz Gospića. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. II MJROSLAV SERDAR. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. te u ubijanju civila i razaranju sela. IV opt. koje utječu na odmjeravanje kazne. putem oglasne ploče suda.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. U Gospiću. Vunjak Dragan. svibnja 1993. III . V opt. Naime. 3. Dušan Uzelac. ' O TOM OBAVIJEST: 1. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. VI MARIJAN UZELAC.

ostali podaci nepoznati. rođen 12. Korenica. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. 79. u Bos. 64.1961. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. s prebivalištem u Plitvicama kbr. kao predsjednika vijeća. kuhar. Rukavine. Srbin. s prebivalištem u Plitvicama kbr. 67. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. svibnja 1942. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. u Plitvicama općina T. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . rođen 26. lipnja 1958. vodoinstalater. općina T. sada nepoznatog boravišta. rođen 22. godine Svračkovom selu. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. odvjetnika iz Gospića. Korenica Srbin. Korenica. ostali podaci nepoznati. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. T. Korenica. općina T. s prebivalištem u Krbavi kbr. općina T. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. sada nepoznata boravišta. rođen 08. ostali podaci nepoznati. Srbin. sada nepoznata boravišta. srpnja 1994. svibnja 1953. u Plitvicama selu. djela iz članka 142 KZ. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. konobar. Dubici.12. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. Korenica. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. Srbin.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. trgovac.

sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. siječnja 1965. 1949. travnja 1944. s prebivalištem u Plitvicama kbr. općina T. i Jovanke. u T. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. sada nepoznata boravišta. Matovina Nikolu. 56. Korenici. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . prosinca 1960. 08. godine u Poljanku. rođen 10. sada nepoznata boravišta. ostali podaci nepoznati. st. 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. Srbin. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. Korenica. u Titovoj Korenici. travnja 1944. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. općina T. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. rođen 24. u selu Plitvice. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. ušli u selo Poljanke. s prebivalištem u Plitvicama kbr. pa se temeljem članka 142. studenog 1991. Vuković Danu. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. ostali podaci nepoznati. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. u Plitvicama kbr. šumski tehničar. Srbin. devizni novac i novac RH. rođen 1. veljače 1951. tehničke stvari i potom kuće zapalili. meteorolog. zlatninu. 67. rođen 12. 93. 22. rođen 10. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. Korenica. trgovac. s prebivalištem. Srbin. Vuković Nikolu Vjekoslava.

svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. . da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. a za ostale ne zna što se dogodilo. Slavica Vković /39/. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. jer su njih pustili. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. novac i sl. već je jedino čula rafale. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . počeli su vikati i galamiti. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. studenog 1991.21/93-2 od 17. Prije nego što su počela razaranja. K – 15/92-8 i Kv. sklonila se je. jer nisu dostupni ovom sudu. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. tako da ih nije mogao prepoznati. sam čin ubijanja nije vidjela. Momčilo. svibnja 1993. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991. Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju.Marije Vuković /list 44 i 84/. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. zaposjeli su selo. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. a kasnije u izbjeglištvo. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani. jer je cijelo selo bilo okupirano. nakit. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. 7. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. U skladu s rješenjem ovog suda br. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. izvodili ljude. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. jer je bio u strahu. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. Točnije sve do kritičnog dana. studenog 1991. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. Kritičnog dana 11. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. a kasnije su sve zapalili. postrojili su ih i rafalom pokosili. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo.

U Gospiću. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela. Žalba se podnosi ovom . srpnja 1994. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. s obzirom da su nedostupni ovom sudu.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa.r. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. ovaj ih svjedok nije prepoznao. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. jer je u to vrijeme bila zarobljena. 120 istog Zakona/. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno.r. istina. Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. dana 4. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. izuzetno velika posljedica. odnosno branitelju. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki.

. . putem oglasne ploč19. Branitelj Stjepan Nikšić. god. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. Vladimir Grbić11. odvjetnik Gospić. . i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. Slavko Grbić13. sin Bože i Stanke rođene Glušica. 3. suda 6. u Donjem Lapcu. Republike srpske krajine. . Momč17. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. . o Grbić9. Optuženici : 1. Boško Žujić2. Dane Rodić15. . općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. Vinko Grbić6. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . 7. MIRKO BOGUNOVIĆ. 12. ilo Grbić18. 10. . 16.1962. 14. 3. gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. te je bio zapovjednik tzv. 5. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Mić8. Boško Grbić4. god. O TOME OBAVIJEST : 2.sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. . Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine.06. rođen 04. . Republike srpske krajine napustio Rovinj.

g 19.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.01.1955.1964.1956.g 10.01.06.1960.g 19.01..g 03.11.g 17.1952.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.09.01.g 15.g 15.08.g 05.08.10.1958.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik . mjesec i godina rođenja 30.g 19.g 15.g 02.1940.08.1942. do 1995.1951.1946.1931.1960.1954.1968.g 29.g 28.g 02.11.05.10.1940.1967.04.06.01.g 09.1969.1957.g 29.Hrvatskoj od 1991.g 10.1968.12.03.01.09.1961.1958.g 16.09.1950.09.g 05.04. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.g 10.1959.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.1945.

09.1948.g 14.1969.g 19. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .08.g 15.08.g 14.1955.04.1968.1961.g 13. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.05.g 22.g 02.1971.10.1951.1957.03.05.1947.g 22.g 22.g 01.g 11.1971.g 28.05.1936.g 01.11.g 26.1934.1962.g 28.01.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.1960.g 01.g 08.1962.11.03.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.g 26.02.1924.g 16.1964.1966.1957.01.1951.1969.1953.1969.g 05.05.09.1955.09.1967.09.g 31.g 02.10.04.09.1964.g 20.03.g 14.09.04.03.09.g 24.g 24.1960.1963.10.g 20.

03.01.g 20.02.04.1966.g 26.02.1958.g 06.g 13.1959.g 08.g 22.02.g 27.1952.04.1933.08.1960. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.1955.1956.07.1960.1946.1957.1955.06. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .1968.02.g 19.06.g 05.g 15.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.g 19.g 08.11.03.03.g 18.1965.10.1970.g 20.07.g 13.04.1964.07.04.1947.1956.1949.1949.1933.g 09.1960.05.04.g 08.1947.06.1950.1957.02.g 01.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.09.06.09.1962.g 02.1958.08.g 15.1957.g 22.g 20.g 22.g 03.g 18.1962.g 21.g 31.09.

1943.1964.g 06.g 19.08.09.g 28.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .1970.08.04.02.1946.g 09.1969.g 16.g 16.08.02.02.g 05.12.1970.1971.03.g 04.1967.1953.1946.01.g 23.12.g 26.09.1964.04.06.1967.g 01.10.g 24.03.1971.g 20.1965.04.g 27.05.10.11.g 16.1961.1966.g 21.g 05. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.11.1967.g 15.06.g 25.g 19.g 10.1953.g 22.g 10.1934.1971.1964.06.g 06.g 01.g 18.g 31.g 21.g 10.07.g 20.09.01.1966.g 06.g 15.10.1960.10.08.1967.g 13.1961.g 01.g Schweningen.g 25.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.1962.1970.g 06.1963.1973.g 03.1964.g 03.1966.05.11.1964.1960.1955.1962.12.1961.02.1968.1967.g 19.05.1954.03.01.1949.1969.g 21.g 22.1966.07.g 15.12.03.1966.g 25.1970.1960.g 12.10.g 10.1959.10.g 10.10.05.1960.12.09.11.

1963.g 07.1957.g 17.11.g 04.1955.g 21.05.05.g 14.12.03.1971.08.g 01.g 12.g 30.g 11.02.1962.1951.g 15.1960.g 16.g 30.g 26.g 04.g 12.1924.g 08.1967.11.g 06.g 04.01.08.g 30.10.g 28.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .09.07.1970.1951.g 26.1967.1967.g 28.1961.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.g 13.10.g 28.1972.g 13.04. Liška (Savo) 04.g 12.04.1952.1956.01.g 06.03.1957.07.01.g 02.10.04.1955.1956.1966.1963.04.g 12.g 23.1959.08.09.1960.1960.1948.02.1961.10.g 11.g 16.1965.01.1960.1957.04.g 04.1956.g 24.1957.1957.1955.g 24.09.1936.08.03.g 01.09.1968.1958.1970.05.g 28.g 14.g 20.g 15.g 17.12.1969.09.09.07.g 26.1964.09.09.05.05.1943.1968.08.g 02.1953.g 02.1960.1958.1969.09.g 20.11.06.

1952.g Bastajski Brđani .06.1949.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.1965.1955.09.1952.1965.1954.01.1968.03.g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.g Stara Krivaja 17.1958.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.1967.04.1963.g Pakrani 16.02. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.1951.05.09.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.Vlade Gatarić (Jovo) 07.04.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.03.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.02.1954.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.02.g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.11.1959.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.04.

30.01. 08. 26. Krbava Duboščica općina Vareš. Karlovac. 17. Gospić.03.03. 27. Stje Gospić.1958. Otočac.03. 31.1947.1947. 23.10.1958. Trg Radića 1/IV Gospić.01.12.1961.12. Bud Gospić. 01.11. 01. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć. 19.1950. M Korenica. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. Crna Vlast 9 Otočac. BiH (državljanin BiH) Štip. Zalužnica Otočac. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik. 21.10. Jasi .04. Me Gospić.12.04.1950.1953.03.1955. Zalužnica Mogorić. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot. Zalužnica Otočac Otočac. K Gospić.1953. 18.05. P. 01.1957.1960. Vile 15/IV. 12. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar. U Nazora 2 Korenica. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. Lič Tesle 17 Gospić.1959. 31 Gospić. Bud Beograd – S Gospić.1954.1952. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep. P 121 Zagreb. 01.03.1949. 03. Stje Gospić. Zal Otočac. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica.09. 23. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik.1963.1957.1966. 28. 01. Bud Gospić.1957.10.1952.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12.04. Zal Karlovac.11.02.04. Dr.1958. 01.

06.05.1937. 04.god. 24.12.god. 5 Primišlje br Karlovac.god. Karlovac. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19. K Brigade bb Karlovac.1956.1972. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić. Okić br.god.1944. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja.god.11. 14.1955. Slunj Manjerović Selo. Karlovac Okić.god. 19. Slunj Vojnić Tobolić. Primišljanski Tržić. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo. 02. 34.1960.god.1948. 14. 32. M br. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br. 22. 40.1963.1968. 18. Karlovac Donji Skrad.1967. Kozinac.1967.1957. B 153 Karlovac. Duga Resa M. Slunj Nova Kršlja.10.god. 27.10.1970.1954.09. N 14 Slunj. 02.god.03. Njemačka Kordunski Ljeskovac.09.god.01. Okić br.god.01.07.god.1964. B 154 Karlovac.1958.god.god.10. 07.06. XV. 01.god. Stuttgart.god. u 10/A Karlovac.god.god. 7 . M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03.1952.04. u br.06.1958. u br. Karlovac Karlovac.god. 10. 05.01. 04.01. B Karlovac.10. Slunj Koranski lug.1971. 16. 29. 50 Karlovac.Milan Miljević ( Đuro ) 08.god. Okić br. Karlovac Okić.09. Glina Gređani br.09.god. 26. G br. 06. Okić br. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac.04.god.03.1953.1959.1936. 13.1967.god. 06. Duga Resa Kosijersko Selo. 28.

god. do 1995.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20.1950.1950.1932.g 07. 20.03.1956.g 18.01.g 18.g 15.11. u kbr.1969.1959.04.god.g 31.05.g 24.god.1967.1968..1956.01.1936.02.06.1965.1962. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.06.12. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac.II. u Duga Resa.07. 05. mjesec i godina rođenja 15.10.god.god.1961. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1949. 2 Karlovcu.g 06. Karlovac Benkovac Gejkovac.g 15.02.06. Vojnić Kosijersko Selo. u br.07.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš .1953.god.1960.02.1958. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv. 11.g 06. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.01.1934.05. 13 Karlovac. 9 Slunj.12.g 03.1960.11.g 20.g 12.1966. br.g 07.g 28. 05. Karlovac Gornja Trebinja.god. 30.01.07.1937. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan.03.1949.08. Vojnić Tuk.1948. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.1943. 10. 12.08.04.g 30.1959.g 08.god. Gornja Trebinja.g 19.1969.

Šurijak Ružić Milenko zv.1955.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.g 24.04.03.081946.05.g 15.g 15.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv.04.1961.04.g 14.1950.g 16.g 19.g 15.01.04.1960.g 01.1950. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14.g 13.08. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.1970.01.1969.g 20.05.1970.1944.g 10. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.1937.09.1941.g 29.01. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.g 27.1945.05.1965.10.g 20.g 18.1951.12.1942. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.1967.1951.1962.03.g 09.g 10.1968.12.1956.g 26.g 22.02.04.1959.g 02.011964.g 07.1951.g 26.01. Kordun .g 09. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.06.g 17.01.1950.11.

01.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .g 16.1965.02.1966.1966.04.g 12.01.04.03.1951.06.1970. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.1956.g 15.1959.g 06.1955.g 25.03.g 09.g 19.07.1964.g 04.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.1957.1954.11.1925.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.04.1957.g 25.1933.09.1957.011962.01.12.g 03.11.07.g 11.11.g 06.g 31.g 24.1955.1961.g 22.

1954.10.1961.10. Latin Plaški. Sve Vrginmost. ul.1973.05. 02. 01. 13. Gospić Počitelj.01.1957. Otočac Divoselo.1947.1954.1958.12. 23.03. ul. 24. u . 5 Počitelj br.08.1969.1927.04. 02.10. Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02. T. Korenica Plitvice. T Svačića br.07. Heroja Karlovac. Gospić Karlovac.10. Karlovac Vojnovac.1956.09. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić.1947. u Karlovac. 25. Bosanska Dubica Gornji Budački.04.04. P Ogulin Plaški.02. Gračac Počitelj. Ogulin Karlovac. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište.1952.1941.1958. J. Go Ogulin.1956. Počitelj br. Karlovac Kompolje. br.1926. 10.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30. 15.1961.01.1946. 27.Đuro Varda ( Dane ) 23. ul. 10. 8 Plaški. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa. 06. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica.02.10. 10. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19.11.1955. 11. Donji Klasnići. Glina Banski Moravci Karlovac. 21.11. 30. Gornji Sjeničak. 10.04. Srpsko Polje. Počitelj br. u br. 17. SO Titova Korenica Mazin.09. 01.1954. Pješćenica.1946.1934.07. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01. Gospić. N 9 Karlovac.01.1946. Staro Selo.1928. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br.

Glo Srb.1968.1954. 18.1957. P Knin. SO Gračac Zelengrad. Slunj Mala Crkvina.1954.09.u 04. 01. 22. B Karlovac.01. 28. SO Knin Bruvno. Raduč.11.05. Ključar. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar.1938. Slunj Ploče 117.1950. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić. u obala br.10.10.1965. SO Obrovac Bruvno.03. SO Gračac Glogovo. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29. Ma Obrovac. Gospić Gospić.04.01.07. M .1962.03.07. 20.1964. 20. SO Gračac Hripavci. 15. 01. 02. SO Kula Vojnić. SO Gospić Mazin. 24.04. 20.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16.1958. selo Vel.08.08. Karlovac Cvijanović Brdo.05.06. Gospić Raduč kbr.1956. 26. Proleter Otočac.1953. SO Gračac Gračac Donji Poloj. G VI. Vojnić Duga Resa.1954.1961. Vojnić Karlovac.07. 25. Plavn Gračac.1969.1955.1955. 09. G.1947.1910. Rad Gračac. 06. Ze Gračac.03.1954. 05.1967. Rad Gračac.1958. Vojnić Vođević Brdo. Neteka Gračac. Popina Karlovac.06.1960.1957. T Cerovac 19 Karlovac.03. 20. R Karlovac.12.1968.08.1949.1959.11. u Gračac.04.1968. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno.03. 03. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac. 10.10. 06. 14. Plo 03. 26. SO Ključ Orahovica Raduč.1960. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12. S Karlovac. 20.02. 13. Klju Karlovac.06.

10.09.07. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.09.1951.g 07. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.g 07.1957.g 01.12.1952.02.1962.1951.g 09.g 20.1947.07.01. 01.1955.02.07.1965.1937.02.g 23.04.IV.01. do 1995.g 06.1959. mjesec i godina rođenja 04.03. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.1960.1953.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.1968. Gračac Gračac kbr.g 22.g 10.10..05.1962.01.1949.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.1964. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .g 05. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja . a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan.g 02. Gračac Gračac.g 15.g 24.1958.1958.10.

03.g 24.g 17.1949.02.1946.1952.1950.g 31.01.1951.06.g 14.1963.1949.g 03.g 09.1964.05.g 21.g 05.10.01.1956.1941.1954.1971.02.g 08.1959.1939.1941.g 07.06.1956.1955.05.g 18.11.12.g 09.1958.1950.11.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.1951.g 16.09.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .g 09.g 24.05.05.05.g 03.1951.1953.09.1939.g 04.g 22.g 02.1967.g 09.06.1959.g 24.g 04.09.g 1707.g 0504.g 18.01.01.01.1950.1966.03.07.1953.1969.g 6.g 01.g 06.g 24.03.05.1954.g 14.08.011954.g 15.1960.07.g 17.01.1953.07.10.1956.g 15.1962.g 20.

g 02.g 24.07.g 21.1958. do 1995. Slunj Slunj Rakovica Grovac.g 12.g 2304.03.g 25.g 15.05.1956.12.11.g 10.g 04.12.g 05.06.02.g 20.1951. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1957.g 01.g 04. Slunj Miljevac .1936.1948.1935.1943. Tit D. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.01.g 04.g 28.03.1947.06.g 23.g 02.1939. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S.1968.g 09.g 04.1966.09.03. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.1947. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M. Kosano Lapat M.g 25.1947.1947.g 19.g 21.g 28.1954.V.03. Kosano Industris Vojn S.1951.09.g 05.1960.1966.1955.1950.g 20. Slunj Nova Kršlja Ruševica .02. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .1934. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.g 21.07.1955.01.1948.1941.08. Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće.09.10.1954.05.1952.1938.09.g 06.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga .1954.g 22.01.01.06.g 26.06.1955. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.1947.g 15.01.06..04. Klina.g 03.01.1968.04.g 20.1962.

Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16. Srpsko Polje. 08.1944. 14. Sjeničak br. Karlovac L.1949. 20. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29.04.01. 26.1949. 06.1961. 1 D. Nova Krš Prkos br.1948. Cazin. SO Karlovac Klipino Brdo.01. 05. Srpsko Polje. Srpsko Polje. Otočac Slunj. Sjeničak br. Sjeničak br. SO Karlovac Prkos Lasinjski. 25. Karlovac Zagreb.1941.05. Srpsko Polje. SO Karlovac Donji Sjeničak.01.1925.2 Karlovac L. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09. SO Karlovac Lasinjski Prkos.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03.12. Španjol boraca br. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. 9. Sjeničak br. Kar Prkos br. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. 10.09.1937. 30.03. SO Karlovac Srpsko polje. Republika BiH Lasinjski Prkos.1946. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15.1965. 20.1968. Otočac Srpsko Polje kb Otočac .01.05.06.1967.1923. Srpsko Polje.05.1970.03.11.04. Ka Klipino Brdo br Karlovac L. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24.1954.

1959.02. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991..1950. 16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26.03.03.12.1942.08. Ponori. Otočac Otočac. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02. Bart br.1951. ul.Branislav Janjatović ( Petar ) 14. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24. Otočac Otočac.06. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27. do 1995.1951. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima .04.1951. Otočac Brlog kbr.1970.01. ul. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13.1955.

03. 1951. opć. 09. Grada V - Velika Gorica. 1952. Otočac Klipino Brdo. opć. Karlovac Ajdovščina. 04. 03. 1953. 03. 1938. 01. 01. 1952. 07. 10. 1962. 24. 06. 13. 26. Bihać. 1962. Vrgi Topusko. 12. 02. 07. JNA Brinje. 1965. 05. opć. 04. 03. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. opć. 1952. opć. 08. 10. 1949. 1937. Vrginmost M. opć. 03. 22. 1951. Korać Brlog Donji Lapac. 1958. 03. Topusko. 15. 04. opć. Ul. Karlovac. Karlovac Poljani 185. 1956. 1968. opć. opć. V. 05. 30. Slovenija Bović. B. Kalnič Zagreb. 05. 12. 07. 27. 04. Brnja Vrginmost. 1947. 1967. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 08. Ul. 23. SR BiH Karlovac Perna. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. 1935. 28. 05. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 04. 01. Vrginmost Maljevac. K Tomislava 43 Karlovac. Perna 1 Vrginmost. 06. 04. 30. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. Bačka Topola Babin potok. 1951. 1955. 1968. s . Osik. opć. 07.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. Kidri - Zagreb. 1950. 2. 1952. 02. Korenica Škanalija. Topusko. Srbija Krbava. 09. 11. 1949. Kralja IV br. 01. 1947. Trg. Otočac Kragujevac. Fra Filip Zagreb. 19. Dvor Bović. 19. 1951. 1960. Lug. opć. Fortička Otočac. 1964. 07. 01. 1952. opć. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. 06. Naz Karlovac. opć. 07. 15. 24. R. B. Ivice Lov Otočac. 1939. 07. Crna Vlast. Rep. 04. 10. 24.

P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Karlovac Brinje. 11. 21. Omladin Vojnić. 1954. 1963. opć. 02. 1949. 15. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. 15. 26. 05. opć. opć. Jasenica. opć. 1963. Slavs Karlovac. 31.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. 05. 04. 10. 1961. Vojnić Gaćeško selo. općina Ogulin L. Jasenica 182 Blata 14. 1953. 05. opć. opć. 02. 1969. Loskunja Karlovac. 1950. 06. 10. 1962. 02. 1941. 07. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. opć. 01. Partizansk Gospić. Ilica 245 Broćanac 12. 10. Otočac Janja Gora. BiH L. opć. Ogulin Broćanac. Verga Karlovac. 1949. 06. Kolarić b Duga Resa. Plaški Karlovac. 1967. Og Latin 38. mjesec i godina rođenja 24. 1967. Jasenica 148 L. 06. 01. 02. 14. 18. 10. 1964. Budačka. 05. 1946. O Janja Gora 183. Vergašev Vojnić. 1956. 01. opć. 1946. 06.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . D. Rakić Zagreb. opć. 10. 13. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. 01. 1964. 08. 16. 05. opć. 13. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. Nade D Vojnić. do 1995. 1966. 08. 08. D. Jurga 8 Vojnić. Lipanj L. Dvor na Uni Gornja Brusovača. 1950. 1967.1930. 1951. 1956. 01. 25. 07. Slu Karlovac. 08. 23. 07. 19.. 07. Korenica Janja gora. 1962. 26. 11. op. opć. Bakars Vojnić. Jasenica L. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. 08. 1967. 29. Ogulin L. opć. 03. 07. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. Jasenica 106 L. Vojnić D. 1954. 06. Slunj Vojnić Bukovica. 1934. Domag Karlovac. opć. opć. 16. 01. 1954. Jasenica. 01. Jasenica. 13. 12. 1955. Jasenica. 1962. T. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. Ive Se Vojnić. Dubro Rapain Dol 25. opć. 16. Og Begovac L. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 01. 15. Jasenica Plaški. 25. 25. Gejkovac Vojnić.02. Mostar. opć. 1963. 01. 1957. 18. 1946. Lapat 1/F Plaški. 1947. Korduna Vojnić. 18. 05.

1991.g 16. Vrginmost Cerovac.g 1947.g 1941.12.g 1960.01.g 07. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B. Cerovac.1955.1951.12.g 1936.g 20.g 18.04.g 1945.1941.1946.g Žagrovići.g Glina Mala Trepča .1960. Vojnić Vojnić Brnjevac. Karlovac T.g 1947.08.g 1950. Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa.g 1950.g 05.05.03.g 02.g 1935.1971.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.g 1941.g 18. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02.1970. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.g 1956.11.g 02. Kašića 2 Staro Selo 38 .1955.08.

Klupica 12.g Slunj Gornji Skrad.08.11.1950.g 02.1935.1948. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.05.g 15. Karlovac Ponorac.1945.06.g 22..04.1940.12.12. do 1995.g Velika Rušina. Sjeničak S. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22.01.g 08.g 04.01.1936.g 10.10.05.1969.05.g 08.05.03. G.g 30.1948.1949.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb.1940.g 15.g 30. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17.g 29. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1939. Karlovac Topusko Veljunska Glina . Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj. Karlovac Ponorac G. V Gornji Poloj 8. Sjeničak.01.1951.g 21.1945.g 20.1953.1959.09.07.04. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19.1965.1957.g 02. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24.05. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor . Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5.1946.1951.g 13. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.Vojnić Mandić selo.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.

Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.11.05.g 28. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21.g 22. Trebinja Šalamunić.g Turilovići. Slunj Lapat. Ogulin Janja Gora.1950. do 1995. Karlovac Veljun.06.g 20.08.04.1935. Žerve Gora G.1950. Karlovac Zagreb Veljun. Slunj Velika Popina.1940.08.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13. Bijelo Polje.04.g 15.g 01.05.g 23.04.g 20..g 16. Ogulin D.03.04.1935.1958. Ogulin A.03.1937. Crna Gora Lička Jasenica.g 10.09.1952.1944.1946. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj . Gračac Jamari.1937.g Lekovina. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.g 15.1953.1969.04.g 11.06.g Gornje Trebinje. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.g 13. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17.1947.06.1950.1948.g 14. Korenica Perić Selo.

Gospić Lički Osik. 29. SO Cazin.09. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr. Korenica Gospić Gospić Široka Kula.01.09.08. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. N kbr. 10.20.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. 22. 04. 02.1969. 15.1968. 06. 01. 29.06. 3 Ostrovica.1944.1931. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima.1961.1934.1963. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20.02.1947. T. T. Dugo Selo.1942. K kbr. Gospić Tolić. 28.1931.02.06.Korenica Gornja Barska. Vojnić Široka Rijeka b . Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.08.08. 8 Krstinje bb. Urij Gospić Lički Osik. Švicarska Šalamunić.1953. 24.09.1964.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15.1968.1968.N kbr. 01.09. ul.03. ul.1959. 01.1930. Lasinja Lički Osik.1971. Vrginmost Dugo Selo br.1958.B kbr. 08. ul. Gospić Čukovac Čremušnica.02.1971. 04.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18. 62. 16. 07.1925.1935. Vo Stipan br. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01.10. Gosp Čremušnica br.12. Lasinja Karlovac Stipan.03.P bb. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02.01. 17. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul.1951.04.01. ul.1955.06.12. Ostrovica kbr.05. Gospić Široka Kula Beograd Davos. 2.

10.1959. Bihać. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24. 02.07. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb. 20.BiH Gospić Karlovac.09.02. Ogulin Janja Gora br. Vojišnica.08.1955. Lipa. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27. 15.1950. Janja Gora br. Donji Primišalj Slunj Kestenak br. Tušilovački Cerovac. Janja Gora. Krstinje. Vrginmost Plaški Buzeta.06. 05.04.09. 10. Vojnić Vojišnica.08.09. 22.06.1950. 10. Vojnić Vojnić Vojišnica br.Kordunašk br.1959.03. 15.1952. 10. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak. Barilović Orjavac br.1938.1941. 23. 12 Kupljenski br. Vo Malička kbr. Glin Vrginmost.1976.09.1953. Koransko Selo.06.05. 12 Vojišnica br.06. ul. Senjs Pavlovac br. Vojnić Malička. 5.04. 13 Vojišnica br. Vojnić Vojišnica.22 Zebić br. .1952.1940.1944.11. 09.1956.1937. VIII. Ogulin Tušilovački Cer 28. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15. 08. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10.1954.1943. 155 A Buzeta bb. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14. Karlovac Janja Gora.Milić Miljuš ( Nikola ) 01.1962.

10.1937.1927.1932. Otočac Zalužnica. 105 Sombor. op. 10. Otočac Dabar. Otočac Gornji Vrhovi.Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07.1933.1946.01. 22. 02. 29. 01.1934.1975. Zalužnica br. 02.08. Trebinja 51. do 1995. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb.1975.10. Otočac Otočac Doljani br. 17 Zalužnica kbr. 123. opć.05. 36/I Zalužnica kbr. Njemačka Zalužnica. 21. Otočac Dizeldorf. 201.04.11.1947.1953.1946.01.05. 10. Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 08.1949.01. 07. Doljani. Škare br. Otočac Doljani.1 Dabar kbr.. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan. ul.11. 05. K G.06. Otočac Glavaci br. 1960.Am Savčevića br. 9 Doljani br. 21. 1951. Otočac Bruvno. Trebinja 41. G. 11. 20 Zalužnica br. 1947. 06. 17. K . 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. Boris Uzelac ( Branko ) 30. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br.10. Gračac Glavaci. mjesto rođenja Kljaić Brdo. 01. Otočac Otočac Zalužnica. Otočac Škare. mjesec i godina rođenja 25.1942.

Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. 1955. Vrginmost Mandići. opć. 1941. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. 02. 1960. slu Crevarska Strana Zagorje 22. Heroja Korenica. Korenica Bunić 135. opć. 10. opć. 05. Kore . Korenica Vranovača 60. opć. 01. 11. 1950. 1938. 04. 1956. 09. 10. 09. 1955. 1968. 08. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. Slunj Primišlje. Primišlje. V Topusko. 02. 01. 1941. Slunj Crevarska Strana. 1946. Vrginmost G. 1964. 1935. opć. opć. Vrginmost Krbavica Ponikvari. Korenica Želajva 38. 09. 12. 10. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. 1939. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. 19. 07. opć. 08. „Veljo“ (Rade) 01. Poljani. Poljan Topusko Staro Selo 104. 02. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. Vojnić Katinovac. 1934. 10. K Milan Bubanj (Rade) 28. 09. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112. Topusko Staro Selo. opć. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. 1947. 1941. V. 01. op. Vrginmost Vojnić Pješčanica. 06.

Bukovica. 1952. Ključ.05. 17. 1973. 1961. Jugo Duga Resa.g mjesto rođenja Dugi Dol. Otočac Duga Resa.01. 20. 06. Jugo Topusko.04. diviz Gređani 76. op. 1946. 12.g 08. 10. 04.1955.1969. Rend Duga Resa. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan. opć. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani . 8.05.1937. 28.10. 02. Srbija Dabar. 1959. 1956. Lenjin Duga Resa. 1957. 02.02.g Gospić Podum Zemun. 24.09. 1957.1940. Save M Duga Resa. mjesec i godina rođenja 10. 11. 15. Vrginmost Doljani. 19. 01. opć. 03.1940. 1959.1967. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac.g 23. opć. Vrginmost Gređani.1940. 29.1952. Otočac Ostrovica .11.g 03. SO Duga Resa Brnjevac. SO Gospić Mali Kozinac. 30. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo.g 25. 1961. 09.g 06. BiH Mladenovac . 1966. 10. 12. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina.1939.g 27. Rend Karlovac. 1964. 07.g 10. Vrgi Doljani 88. Vrginmost Raduč. Džema Karlovac. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće .Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10. 03. Vrginmost Ogulin. Džema Karlovac. 1937. 06..12. 28. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26.03. do 1995. 05.g 12.1940. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.

03.1934.02. Karlovac Točak.1937.1932.1946.g 20.1947.g 05. Korenica Tuk Janja Go 14.g 07.g 09.03.11.10. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .1941.g 29.g 17.02. Duga Resa Blatuša. Korenica Studenci.1941. Plaški Ploče.g 25.1959.1950.g 12.1962. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .1949. maj Dren Ve Donji B To Bl V. Slunj Donji Budački.1955.09.1939.g 07.g 20.1941.06.g 14.1938.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10. Gospić Veljun.1942.1946.02.08.03.04.05.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.1961.g 28.g 30.01.g 14.g 09.g 03.04.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić.08.09.01.g 01.1960.07. Gračac Drenovac.g Janja Gora.

Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska.04.1966.03. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09. 20. 08.01.02.08. Crl Kutina.1965. Bjel Novska. Srbija (državljanin Srbije) Imljani. 09.08.1960.1919.1956. Nova Gradi 7 Pakrac.Hrvatskoj od 1991.1972. 10. 18. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica.04.1955. Uli Požega.07.1955. 06.1948.1966.10.1944.03. Ale Pakrac.05.1952. Skender Vakuf. 29.1962.07.1967.1970. Požega Bjelajci. Prokuplje.05.05.1965.07. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24. 14. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23. Novska Požega Novska. BiH (državljanin BiH) Imljani. Don 82 Pakrac. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega. don 23 . 13. 08. Vra Požega. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan. 07.03.11.1966. Požega Nova Gradi 18..04. mjesec i godina rođenja 25.1966. Skender Vakuf. BiH (državljanin BiH) Crljenice. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09. 09. do 1995.

Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . Španovica Pakrac. Gra Pakrac.1972.1949.11.1948.05.01.10.12. Opć Panjani.10. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac.1943. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan. Don bb Pakrac.1960.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01.god.1959. 08.god. 26.1968.05.1958.1961. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31.08. kbr Kostajnica .1957.god. 15. Kra Novska. do 1995. Špa 08.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. kbr Kostajnica Panjani.1960. Fran Milanko Milanković (Savo i 04. 18. 06.12. Pakrac Pakrac. mjesec i godina rođenja 01.03. Jadra Pakrac. 01. 02. Kra Lipik.10. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr..

kbr.god.1962. Šaš. Bos.1959.06.god. S 18.god. god.06. 27. Dubica Bos. ul. 27.1967. Dubica Bos.112 G. 29 kbr.05.12. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina.12. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.02.11. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08.1953.god. 10. S 09.1974.12.1950.god. Dubica Mura.god. Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13.01. 12.god.02. 06.06.10.06.1959. 2 Živaja br. kbr.1953.04.2 Dragotina k .1932.1964. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D. 26.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br.11. 23.god.1967.1963. S kbr. k Dragotina. Dubica Bos. 22.10.1954. 09.1946. Dubica Bos.god.1943. Glina Glina Brubanj.god.god.god. 08.god.1935.1958.1950.10. 1 Živaja. 11.god. 1 Šaš.02.1966.10.1949.03. 18. Klasnić k Glina. br. S Dragotina.god. 30. kbr. 14.god. 2 Živaja.god.03.1966.1957. SO Glina Glina Dragotina. 07. Dubica Bos. 26. Dragotina SO Glina. 07.god.09.god.god.god.

09. Novi Glina.god. SO Petrinja Joševica. Selište kb Glina.1952.god.god.1957. 15. SO Petrinja Joševica.12.god. ul. kbr Glina.1948.09. Pol Trem.1965. VII u kordunske d Glina G.god. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G.05. 15.1960.11.1949. SO Glina Šibine Karlovac. voj Petrinja. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš.god. ul. 01.1951.god.04.1955.god.god.god. A Balinac kbr Glina. SO Bos.1962. 02.1956.god. ul. H Begovići Sisak. 10.08. SO Petrinja Dvor Stajkovac. ul.1963.god.god.11. Vino Glina.10. Begovići. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13. Ha 30. Selište. J. 11. voj Petrinja. 1957.Siniša Martić ( Vladimir ).03. 07. 01. 19.09.god.god.1949.01.08.1965.god.1966.05.god. 20. Frank 2 Petrinja.03.1966. 28. 29.1956.1949. 09. Radn Glina. voj Petrinja kbr Petrinja.1953.god.03. Gorn Križevci Sisak. 7 Glina. 18.03.god.01. Trg M Glina.05. 18.1944.1948.12. Strizivojna.09. Kolo Šibine 53 Glina . 19.02.1958.10.1952.1957.god. VII u 35 Glina. 26.god. SO Petrinja Joševica. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja.god. 03.god. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24.11. B partizanskog Glina. R 4 Zagreb.god. 24.1962. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica.09. Petrinja.1963.god. Rade kbr.god. 09. 13.

07. Pakrac Pakrac Ratkovac. 06.1956.1944. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin. 11.god. 01. Omarska Petrinja. Miočinovići Petrinja.1963. ul.07. br. u Vlahovića k Okučani.god. 16.01.1965.1956.1964.1937.1937.god.god. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10.Damir Čakara ( Milan ) 15.1935. Jošavica Petrinja. Novska Ozalj Donji Grahovljani. Osj Pakrac.god. ul Stanivukovi Gavrinci.1971. 50 Dobrovac.1956.02. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10.1943.06. ul. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići.1968.god. Lovča Petrinja. Općin 97 Vrginmost. ul.01.11.god. B jedinstva 82 Novska.1972.god.09.09. br.02. Vrginmost Staro Selo Glina. ul. 39 Borovac.1967. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.god.god. Vin br.04. St ul.07.god.god.07. Niko . Sisak Petrinja. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. 14.god.god.02. ul.01.god.04.god.03. 19. 01.god.1930.god.god. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16.01. ul. 16. br. 11.1950.1951. 09.1954. 27. 01. 01.10.

Dvor. mjesec i godina rođenja 15.05. Velešnja kbr . 18.1953.05. 31. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak. u. 24. 1. 09.1956.1949. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan. ul. Jo br.god. 1964. Prijedor B.god. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .1951.1965.03. ul.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići.07. općina Dvor Dvor Šamarička Draga.god.. M Dvor. do 1995. općina Dvor Trgovi. 12. D.god.1947. 14.06.1951. Dvo jedinstva Dvor. SO Kostajnica D.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. ul.1964. M Dvor. ul. Novi Draškovac. Trg I Inte 4a D.1968. 09. Gom 13 Dvor. 17.god.god.god.god.1960. 05.1955. 1.01.04. 7.01.10. b divizije bb Dvor.god.01.1967.04.05. Dvor. 22. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20. 15 Divuša. ul.god.god. općina Dvor Dvor Kozarac. 1. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor. Dvor Dvor Hrtić.1941. 1. Velešnja. ul. 13.08.god.12.god.1947.1930. ul. M Zagreb.03. ul.god. Matijevići. 21.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25.1953.08. Dvor.god.god. 06.

Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29. Suad Đanić ( Abdulah ) 21. 06.09. 11.1950. Mil Kljaić br.god.1935. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.1972.god. Mil Kljajić br. Sisak Petrinja.03.god. 01.1943. ul.god. 19. Dubica Staro Selo Cerovljani. 20 Petrinja. ul.1968. 26 . Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost. god.06.1964. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15. z Cerovljani kbr.1962.god.02.god.01. Bos.01.god. K Glina. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3.09. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. Kirin. Kirin Cerovljani 95.1967. Sisak Petrinja. ul. ul. ul.god.god Sisak Petrinja.god. Sisak Petrinja.1963. Općina G 97 27.09. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02. An Petračića br.04.12.1954.god.god.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26. ul.1944. 01.03. ul.1937. Brn Borovac kbr.10.god.. Mil Kljajić br. 08. 27.1968.god. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09. 27. Miočinovići Petrinja.1951. Jošavica Petrinja. Mil Kljajić br.04.1962.01.01.

god. 179 Živaja.god. Otokara Keršovanija br.6 Gornje Selište k Novska.1961. 17.11. D. Rade br.1957. 23.1974. 15. kbr.12.1957. 06.1948. 32. 235 Živaja br.1957. Kostajnica Bos. 285 Živaja.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10. 09. 1 Živaja.god.04. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna.1929. 15.1962.1952.1950.05. god.god. Kukuruzari b Kostajnica Šaš.1963. 233 Živaja. 145 .god.12.god. Kukuruzari k 01.1970. br.07. 06. Velešnja kbr D. Dubica Bos.god. 22. 10. 26 Panjani kbr. 275 Živaja. 15.05.1950.god.11. A 17 Borovac kbr. ul.08. Babina Rijeka Kostajnica. ul.08.1959.10.1958.10.1947. Lađevac.1952.god.04.03.god. Kostajnica Panjani kbr.05. 01. D.12. ul. br.god. Velešnji. 121 Živaja. br. 32. ul. 01. br. Švicarska Kostajnica D. 05. 251 Živaja br. 167 Šaš. 18. B. br.04.1949.09.god. 3 Sisak.god.god.03. Dubica Mura. 22. Vujasinović br.god. 17.god. kbr.god. Glina. 23. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani. 18.god. Kostajnica Petrinja Šaš Bos.god. br.1964. 285 Živaja. 26.god. Dubica Bos. N.03.god.1961.04. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24. Sisak. 1946.1952. br.1959. Dubica Sisak Sisak Bos. 04.04. Dubica Bos.1955. 127 Živaja br.04.03. 29 no br.god.1966.god. rođ.god. ul. 14. Dubica H.

12.1933.1947. 1.1958. selo Unčani selo Grmušani.1950.03. M Dvor. općina Dvor Hrtić. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor. u i jedinstva Dvor.1970. 6 selo D.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20. 14.god.god.god. Trg M.1960.god.1965.1966. 1.01. 17. maj Matijevići. 27.god. ul. M.1960.god. 15. 15. 06.12. ma Dvor.T Dvor. ul.1968. 29. ul.god. 6 Dvor.03. 17. ul.03.god.1965. 1. M. 05. 25. ul. 1.1954.08.08.1955.06.1956. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov. M Dvor.god.1955.god. općina Dvor Dvor Kozarac.god.05.1956. 30. 19. maj Dvor. maj .1944.god. Bratst jedinstva br. ul.1951. 15 Divuša. 22. 1. 18.05. ul.Ti Dvor.11.god.03.01. maj Dvor.god. ul.01.09. 31. Prijedor B.10. 09. Dvor. Ul. ul.god. M. ul.god. Jove V br. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić.god. Novi Unčani br. Javoran Dvor.1941.12. općina Dvor Trgovi.05. M.god. 12.god. M Dvor. 09. Bratst jedinstva br.

U Vukovar Vukoar.01. 03.1947. 02.09.1958.1936. 20. I. 07.1955.08. Vukovar. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar. BiH Vukovar. 03. B Dubice.05.09. 05.04. Vukovar. 14. B V. 27.1955. B Ul.1946.1946.1954. U Priluk kod Zavidovića.1938. Pr Brčko. BiH Vukovar.1959. Vlahović Vukovar Vukovar.01. 27. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke.1954.1951. 08.08. O Ilok.1952.05. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.1957. Pan Borovo Vukovar. 04. 13.11.06. 18.1936. 27.» 86 Vukovar Vukovar.03.05.1965. 26.1939. K. 31. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar.1956. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar.05.1954. U 1945.02. Vukovar. M Bosanski Novi. 11. U Vukovar Vukovar. L.07. Vrginmost Vukovar.1954. Vukovar.07. I. BiH Vukovar. S. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar. 28. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar.06. 22. B Trpinjska ce Vukovar.1935. Mark 21.L Drugovići kod Laktaša.03. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca.01. N Petrovačka Vukovar Vukovar. Groblj Vukovar. B Brandajza 9 Borovo Vukovar. 18.03.01. R Vukovar Vukovar.12.1951. 17. U BiH 42 Virovitica Vukovar.1954.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan. B Školska 16 Banja Luka. Doboj. S.11. 08. Že Srbija Krepšić kod Brčkog. S. BiH Vukovar. BiH Vukovar.1953.03. 31.1946. 04. 10.1954.1948. 16.08. BiH Vukovar.06.1961.11.03. 21. B . Bršadin. 15. O Vrana kod Biograda Pačetin.10.1952.05.1964.1967. 01. Vukovar. mjesec i godina rođenja 09.G Vukovar. 24.05.1956. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja.

1940.12. 10. 25. 11.1966. 28.1963. 13. Vukovar. 22. 04. 16. 12. U Vukovar.1953. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 1946. 1950. 27. 04. Vukovar. B Nova Banijs Vukovar. 03. 05. 02. 05. Sa Vukovar. 24. 10. Zr Vukovar. Sta Vukovar.05. 1933. 07. 07. ul. 10. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. 11. 1937. 05. 01. 10. 08. B Vukovar.08. 21. Lj Vukovar. 06. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida. 05. 04.1948. 02. Vukovar. 12. 06. 12. Sa Vukovar. Vukovar. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo.1953. 24. 1955. 25. 10. 05. S. 01. 28.01. 1952. 28. Vukovar. 07. Vukovar. 01. 25. 1962. B Milutinović Vukovar. Sa Vukovar. 28. 23. R Vukovar. 27. 1953. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. 1957. 1973. 10. O Vukovar. 02. 25 Vukovar. 01. 1957. 1956. 1949. 1952.1946. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak. 27. 1. B Vukovar. 20. O . BiH Vajska kod Bača.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. Vukovar. 1958. S. Pr Vukovar. V Borovo Nas br. 1925. 1947. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. 03. Francuska Vukovar. 01. 1948. 1946. D Vukovar. 1962.07. 22. 1964. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja.09. O Vukovar.04. 1959. 03. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. D Vukovar. 06. 1971. ul Vukovar. 1.1954. 07. I. ul Vukovar.04. 1949. 24. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. Vukovar Pariz. 1966. Tr Vukovar. S. 01. 03. 1935. 01. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. I. 03. 08. 1943. 1957. B Vukovar. 02. 1970. B Ustanička 2 Vukovar. 1931. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. O Vukovar.03. 01. A Vukovar. 03. 18. 03. Tr Vukovar.1932.

1949. 18. 05. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. 11. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. 1963. 1962. Vukovar. 1961. 06. 1937. 18. Sa Vukovar. 06. 21. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. 16. BiH Kljajićevo kod Sombora. Vukovar. S. 03. 1965. 1950. 17. ul Vukovar. 08. Sa Vukovar. 19. S. 12. Vukovar. 1959. 29. 30. 19. Pr Negoslavci. Bršadin. Vukovar. 06. A Vukovar. 04. 06. 01. Vukovar. 1956. 1952. s. Srbija Odžaci. Vukovar. 05. 11. Vukovar. 09. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 20. 11. 1958. 06. 1948. I. 22. 08. 18. Pa Vukovar. 1957. 29. 03. 1954. 20. S. 03. 09. 07. 10. 19. V. 1932. 04. K Negoslavci. 1952. 05. 07. 1946. 1975. 03. 1933. 29. D Vukovar. ul . 1960. ul 1945. 08. 03. S. 1967. 10. 1972. 18. 08. Vukovar.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. V. 1957. 1966. 09. S. 06. 08. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 06. BiH Natpolje kod Šipova. S. 1949. Vukovar. 1950. Pi Vukovar. 1949. 1965. 04. 15. br. 03. 1959. a. 26. ul proleterske Vukovar. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 1930. 04. 20. 11. 11. 1955. O Bršadin. Vukovar. 1967. S. 29. 07. 1932. 06. 1955. 01. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. 01. 08. 1931. 09. Vukovar. 08. Vukovar. Vukovar. B Vukovar. 1969. 25. 01. 02. 20. 02. S. 1937. 24. A Vukovar. 07. S. Borovo Nas 30 Vukovar. K Vukovar. P. Vukovar. 03. Vukovar. N Vukovar. 15. 18. 1953. 1957. I. 11 Vukovar. 01. Vukovar. 18. S. B Vukovar. 05. 27. 20. 29. Zr Vukovar. 02. 1971. 03. 1941. 02. 01.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . 1970. S. 01. 1958. 01. Va Bršadin. 1950. 1956. 08. Sa Vukovar. 07. 1963. V Vukovar.

01. 1970. 1959. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 10. 06. 01. 03. 19. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. dr Stojanovića Vukovar. Vukovar. 11. 1943. 06. 1936. 16. 1936. ul Vukovar. 1949. 06. 1948. I. Vukovar. 01. 05. 02. 1941. 05. 1949. 10. 07. 28. 06. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. 1961. 02. 1956. Vukovar. 1938. 1958. 02. 1991. 04. 1952. 08. Vukovar. 1951. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 01. 12. S. 09. S. 11. S. 10. 18. 06. A Vukovar. 30. Vukovar. 06. 1948.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. I. Vukovar. 05. 07. 08. 1947. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. Le Mladena Sto . 1949. 02. 03. S. 1975. 28. 16. 24. 1954. 1942. 1928. 29. 1939. 07. 11. 03. 02. 02. 05. 11. 1962. Vukovar. 12. 13. 29. D Vukovar. 1949. 03. Dalm Vukovar. 02. 05. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. 1951. 1968. 13. 10. 1952. 01. Vukovar. 1935. 11. 08. 11. 11. S. 15. V Vukovar. 1950. 1951. ul Osijek. 05. 24. D Vukovar. 01. 1953. 1966. 05. 02. 18. S. 1948. s. 1934. Vukovar. 06. 1974. 04.

Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. 09. 1962. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. 06. 06. 12. 24. 01. Biograd.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. 20. 04. 09. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. Smilčić Biljane Gornje. 12. opć. 02. 1967. 1961. Benkovac Zadar Biljane Gornje. 23. 1955. 20. 18. 1961. 15. opć. 1927. opć. 1961. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. 1961. 1952. 09. 1963. 01. Ostrovica. 01. 01. 06. 1959. 1949. 1968. 1960. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. 11. opć. 02. opć Benkovac Buković. Smilčić Biljane Gornje. 12. 05. 1967. 1968. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. 04. opć. 1921. 1966. Smilčić . 1966. 1955. Biograd Nadin. 25. 11. opć. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. Smilčić Biljane Gornje. 1960. 02. 15. 03. Smilčić Biljane Gornje. 01. 09. 04. 24. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. P. 1965. Islam Grčki. opć. 07. 07. 07. 10. 08. opć. 20. opć. 1963. 1963. opć. 09. 21. 1962. 1968. 29. 01. 10. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. 18. 1953. 12. opć. Smilčić Biljane Gornje. 20. 10. 02. 03. opć. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. 03. 02. Smilčić Zadar Buković. 10. 20. 19. Smilčić Biljane Gornje. 1961. 10. 02. 14. 24. 1972. opć. 1948. Smilčić Biljane Gornje. 1951. 10. 08. 1960. opć. 1942. 29. opć. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. Smilčić Biljane Gornje. 03.

08. 1958. 1961. 1963. 20. 13. 08. 09. 1947. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 1967. 05. A. 1958. 01. 31. 05. 1965. 03. 1966. 01. 1946. 11. 01. 13. 08. 03. 06. 1962. 03. opć. 01. Lišane Ostrovičke - Zadar. 07. 1954. opć. 01. 30. 09. 08. 01. 1951. 01. P Korlat. 1963. 1930.01. 22. opć. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 01. 1971.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). Sta Murvica Don Korlat. 10. 28. opć. 02. 05. 28. 15. Polača Benkovac Zemunik Gornji. 18. opć. 1936. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. Zadar - Rijeka. 1966. opć. 14. 1963. Zadar Ostrovice. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. 01. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. 1961. 06. 1948. 1968. 01.

Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 03. 11. 09. 07. 1964. 27. 1958. 26. 03.Boško Jokić (Đuro) 06. 1949. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 01. 06. 31. 03. 03. 04. . 11. 1961. 1949. 10. 1951. 1971. 03. 25. 22. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 04. 1953. 1958. 1956. 15. 14. 01. 1964. 1969. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04. 17. 1949. 1964. 24. 1939. 06. 12. 1953. 1966. 20. 1952. 03. 08. 20. 03.

08. 19. 09. 24. 25. 09. 16. 23. 1957. 1953. 21. 1957. 1963. 08. 02. 11. 05.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 1947. 1955. 1971. 06. 09. 05. 1943. 08. 10. 1967. 10. 1937. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 05. 03. 1962. 15. 1966. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 14. 1949. 06. 12. 1953. 1969. 03. 1953. 10. 27. 1959. 30. 01. 01.

02. op. 10. 08. 10.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 1948. 03. opć. 1965. 1937. 1955. 03. 1970. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 1939. 1966. 1957. 10. 01. 19. 1963. op Smilčić. 21. 04. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 10. 11. 10. 09. 08. 1960. 1955. 1962. 04. 10. 21. 12. 1954. 05. 1963. 22. 1940. 1969. Benkovac Kožlovac. 01. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 1962. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. 11. 12. 12. Benkovac Biljane Gornje. opć. 1965. 22. 1957. opć. 23. 1961. 29. Ben opć. 1963. Benkovac Benkovac Smilčić. Benkovac Buković Nunići. 01. ranije opć. 12. 19. 10. 25. 03. 22. 1956. 16. 10. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. Benkovac Ceranje Gornje. opć. 03. 24. 11. 04.

Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .Miladin Milanko mslt.

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

'55. Ime i prezime Adamović.11. 10 1965.'64.05. M.'55. 10. Željko Arbutina. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina. 02. 07. 1949. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. Dragan Babočajić. opć. opć. opć Ostrovačke Kolarina. 1968. 1965. 1966.'74. Igor Berić. 1946. 03. Obrovac Korlat. - Muškovci. 3. Dubravko Arbutina. 07. 05. 13.01. 06. 4.'68. Grk 18. 2.10. Željko Arambašić. B Div Bos. opć. opć. G Brezo HK. Adresa ti Petrinja. Benkovac Benkovac Kolarina. 1954. 5.D Brđani HK. 01. 07.07. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br.09. 09. 01. 19. 1. R. Obrovac Obrovac. 1965. 6. 08.12. 10. Obrovac Zaton. 7.'67. 04. 11. opć. Zaton.'55.Kostajni . 06.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23. Zdravko Basrak. 10.

Bos. 26. 20. 02. Goran Ćorković.Ž Dvor. 62. 38. 35.'71. 34.Novi. 23. 22. HK. 26.i V.11.02.'68.07. Mile Gavranić. 21.08.'50. Ša Dvor. Đorđe Dobrić. 31.04. Željko Ćelić. Milan Crevar. 1957. Iva . S. G.'75.'67. 18. 51. M HK.12. 24.06. 55. 32. Boško Dragosavljević. M Bos. 24.'51. 57.'65.02. 21.07.05. Željko Bunjevac. J. 40. 23.V Bos.08. 29. Ša Dvor. 18. Petrinja. 60. 45. 46. 28.03.08. Veselin Brajenović.Dragoljub Đukarić.'60.10.Čip sredin V.01. 02.Kostajnic HK.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor. G. 22. 20. Gra Glina. Boromisa.'57. Ilija Dotlić. K Petrinja.11.10. R. Š Sisak. 47.'60. 28. 02.05. 39. 49. 12.'57. 59.'69. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17. 30.11.'68.'53. 44.04. Nikola Čugalj. 04. Dragan Čizmić. 29.'55. Stevo Đaković. 26. 63. 56. Siniša Gavrilović.'68. 48. 12.'47.'66. 50. Mar Dvor. Milenko Crnojević. Lazo Brajenović. Bo Dvor. Stevo Dževerlija. 02.03. 33. Glina. Dalibor Delić. 03.'74. 53. 15.08.12. 10. 26. 27. Petar Dotlić.'37. Darko Čavić. 03. Stevo Bunčić.'75.Ž HK.08. G. P Petrinja.07. L HK. T Sisak. Ilija Čučković.'72.'76. 02. 27.'63. D.'54.'71. Pero Čugalj. 10. Ž. 58. 23. Marinko Eić. Milanko Brajenović.10.01.04.18. 65. 21. 19. 02.'48. Zoran Bunčić. G HK.07.10. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja.07.'63.'72.09.'74. Zoran Borota. 25.01. Žrtav HK. 17. Branko Čavić.04. S. 26.03.11.'73. Željko Dmitrović. Dušan Čugalj. Milorad Dotlić. 52. P. Milan Durman. U HK. Petrinja. Radomir Đurić. Kr Beograd. 23. 66.Novi.Dubica. D. Ž O Bos.'69. Dragoslav Božović. Hr Petrinja. R Glina. Radomir Đermanović. Georgije Džakula. 54. 42. 01.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK.i Zagreb. 25. Veljko Erkalović. M HK.'49.'70. 08.'49.'65. 37. C HK. Jefto Drobnjak.08. Slavko Bulatović. 21.'54.'60. Mirko Đukanović. 41.03.06.07.10. 64. 18. 61. Ljuban Davidović. 07. 30. Stevo Buinac.08. Sisak Bos. HK. 12. 02. Vlado Gemović. G Čuk Dvor. Bojan Dotlić.'70.'55. Mile Đermanović. 31. Slobodan Damjanović.06.03. 04. Ša B. 36. Dalibor Čugalj.'67.'54. Ri Beograd. 28. Ž HK.'68.'54. P. P Dvor.03. 43. 13.'71.'75.12. 14.'67.'63. 22. B Sisak. Jovo Dragičević.09.12.

08.'67. Siniša Kamal. K HK. V.'56.'70. Kne Glina. 77.S HK.12. 26. Dragan Jekić.'75. 105. Milorad Japranin. 02. 19. 26. Ive Dvor. 15.04. Dragan Kukić.'67. Milan iz Nove Drenčine Kolaić. 09.04. Milan Lipak.11. 114. 84. Sv Sisak.12. 76. 99.'65. Š. Duško Koljačić. Beograd. Goran Jovanović. O HK. G. Bos. D.'65. 26. Nenad Ljiljak. Miroslav Knežević. 22.04. 86. 113. 74. HK. 79.'60. 26. M Kovin.08. 90. 12. 102. Milan Korasić.'51.'72. Milan Kljajić.'57.'72. Predrag Grublješić.01. 15. V Sisak.08. 03. Anđelko Hrnjak.05.05.Kostajnic D. 20.12.'54. Zoran Janić. HK.'71. 11.B Bos. Siniša Kordić. 115.11. Đuro Lončar. 26. 08.03.06. 93. 25.pl Glina.Novi. 1969.'61. 03. Dvor.'72. 01. 85. i Glina. Marijana Keić. Milan Kukoleča. Željko Kolaić. 100.'62. P Bos. 72. Dragan Ivanić. 1971. 117. Dragan Lađević.06.02.'66. Ljubiša Juzbašić. Ljubomir Janjanin. Siniša Hoti. V. 81. Dvor.'61.'71.06.N Majske Petrinja.03. 08.Ku Petrinja.'73. 11.'65. 101.Hrv. Vladimir Lončar. 87.03. 94.69. Duško Haler.sij Glina. ku Dragan Sisak.'59.'71. Duško Ićitović.12.'61.'71.K .G Dvor. 111.06. D HK.09. 02. 12. Davor Knežević.01. 107. Branko Kovačević. 89.08. A. 05. 12. 15. Zlatk HK.Kostajnic HK.12. 04. Milan Ljubišić. J.'66. U Dvor. 112. Ju Glina.'67.02. Petrinja.02. S. Grnović. 104. Vasilj Lekić.'65. Milan Haler. 80. Š. Tomislav Kovačević.07.'71.'60. Vlado iz Nove Drenčine Končar. 23. 108.10. Zoran Kepčija.'73.08. 92. 83.'51. 116. 10. G Bijele HK. 06. Babi Dvor.sij Beograd.01.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10. 02.05. 20. 30. 14.'67. 71. 28.08.01. S. 17.'57. Željko Gvozden. 13. S Bos.'70. Branko Korasić. 75. Milan Lazić.10. Mirko Kovačević.04. 73. Milan Kukurika. Kuk Petrinja. Brats HK. V Boro HK. Kom Dubica.'72. Zdravko Karasić.09. Dragana Kljajić. Pe HK. 96.01.12. 118. 03. G. Dejan Juzbašić. Dragan Jovčić. 30.'71.J.D Glina. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72.'65.'65. 70. Milan Kukić. 95. 27. 82. 06. 98. 106. Vesna Juzbašić. 02. 109. Petrinja.'47. 103. Ž Glina. 97. 110.'70.02.01.'74. 29. Georg Nashid Karaica.'56. 09. 78.'68. 91.M Petrinja.05.04. 11.07. 14.11. 88. Momčilo Krnjeta.'69.

02. 10. Srećko Ostojić. Vlado Mićević. Miroslav Menićanin. I.06. 06.'68. B Bos. 128. 127.01. 10. D Zemun. 130. 24.03.'57.03.V HK.'70. 160. Miroslav Medić. 04. Aut Zagreb HK.'68.'48. Ž.07. Siniša Menićanin. D.01.'66. 158. Dušan Martić.05.'53.06. 121.Ra HK. 148.Šu H Petrinja.08.'64. Živko Ostojić. 23. Mile Miljević.'72. 126.10.02. Saša Milašinović. 13. Smederevo D. 143. Malobabić. 04. 151. 19. Đorđe Ostojić.Vin Jabukovac. 02.'62.08.11.B G Nikas Beograd. Slobodan Munikravić.'62.12.'72. 23. 131. 154. 159.'68.01.01. 20. HK. Dragoslav Malobabić. Miladin Miličević. Goran Meničanin. Miodrag Marinković. S.04. 30.120. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04.08. 122. 18.Kostajni Dvor. 18.07. 156. Duško Matijašević.06.'50.04. 20.12.03.09. Mil Saint Deni Petrinja. 15. Michell Miočinović.'65. 10.03. A. Darko Maljković.'71. 23.'68. Božidar Milković. 138. S.09. Rade Milošević.'72. 05. 136. 124. Drago Miljuš. P . 21. 164.'64.08. B Mošćenica Glina.'65.08. 10. 147. Borislav Mikulić Simo Miladinović. Dragan Mirković. U Glina.07.'72. Željko Papović. F Zagreb. O Pe Dvor. 157. P Dvor. Beograd.'58 21. Nikola Marin.'70. P Petrinja. Stevo Milinović.Kostajni HK. 18. 09. I. 03. Miroslav Maljković. G. 137.06. T Derventa. Dušan Meničanin.'66. 165.Kostajni Bos. Diana Milošević. 162. Kostajn V. 153.'71. 145. Rajko Mitić. 29.'67. 09.06. 146.'68. Živko Mećava.'60. 150. Igor Novalić. M. 25. 140.'60. 152. Milorad Martić.04. 141.10. 134. Miljan Miljuš. Damir Matijašević. 20. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK.'68. 135. 129.11. 132.01. Glina.'63.V G Bos.'74. 22. 13.'66.'68. 139. 01. 155.'74.09. Fra HK. 125. Srđan Pašić.10. 133. 142. 149. 144.11. HK. 19. Glina.12.'61.'67.'72. L HK. 05.'51. Siniša Maslovara.04. Kuk Bršadin.Glin Goc Sifa Glina. Nenad Martić. Ša ( medicins Bos. 161.'65. 21. 31. D. Nedjeljko Miodrag. Zdravko Medić.'68.02.04.01. 13. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku. 123.'65. Zdravko Miščević. 11. Stevo Miočinović.02. Veljko Milković.'64.'73. 15.i Dvor. 27. Dušan Nikolić. 163. 24. 20. 07.'70.

175. Slobodan Rajšić.03. Željko Rukavina.Novi Klin Petrinja. 186. 185. Gornji K Sunja. Milan Polimac. Milenko Rakas. Predrag Petrinjac.'66. 28.Kostajnic Petrinja. 201.07. Nedjeljko Puzić. 199. Željko Rabat. Damir Popović. Ljuban Prusac.'59.Novi Bos.04.03. 210. 172. 02.'71.171.'64.'72.08. Zoran Sanader.09. Ba Dvor. 08.'66.'68. 10. 03. D Glina. Dragica Serdar.01. 28. Dragan Radosović. 202. Ranko Puzić. Kos Petrinja.03. Milorad Rabljenović. Miljenko Radmanović. Ivica Rula.'52.12.05. Mirko Rudić.07. 21. Bani če HK. 17.11. 188.Vel Glina.Kralja Bos.'63.'60.N G Glina. Drago Radišević.11.'68.'71.04.'63. 192.02. Mirko Rudić.'55.'60. 191. 194. 174. Momir Puškar. 24. ili '71.'61. 179. Ra V.'66.Kladuša. D D Petrinja Petrinja Dvor.12.'71.'70. 09. 198. 207. Branko Petrović. 195. 24. 209.'63.'70. Pive .Pet a 189 ( Ramb Petrinja.10. 02. 181.Dubic ( medicin Dvor. 15.08. Željko Puzić. Đuro Polimac.'68.06.05. 23.'61.'51. Z Petrinja. Dejan Polimac. 26. 215. Ki Joša HK.Kladuša.03.12. 26. 22. 20. 213.Novi.12. 178.06. 14. 205. Zoran Popović. 211. L Slatki Bos. 16. G Bos.'65. HK.09.04. 06.10. Darko Polimac. 25. S Beograd. 24. 180. 196. 13. Predrag Ratković. 21.12. 20.'62. 23. 17. 184. 29. 193. 183. Pe Petrinja. 20. Željko Pilipović.'69. G.06. HK.Dubica.07.05.06.'44.'74.01. Zoran Preradović. Drago Plavljanić. 214. 208.'71. Dejan Slijepac.i Bos.'66.'58. 16. 212. Vaso Stefanović. 10. 200. 173.03. '70. Petković. 13. 12. 26.'74.11. Kom Beograd. 182.'57. 08. U Dub HK. Liv V. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06. 204.V Dvor. 203. Mićo Smiljanić.09. Zdravko Skadarka.07. 177.'70.'63. Stevo Priljeva. R Bos. Ljiljana Stambolija. 30. M HK. 206. Branko Sekulić. 176. 15.03.01.'62.08. 189. 187. 216.Damir Prodanić.S.12. Bos. Milan Ponediljak. 16.Kostajn Dvor. Ljubomir Rodić.'67. Ratko Puzić. Željko Sekulić.09. Iv Sova Petrinja. 190.'65. V. 30. R Dvor. 197.08.'72. Goran Ponediljak.'67. 07. Đorđe Sladović. 18.'73. G D. Jovanka Radosavljević.'68.

HK. Željko Šurlan. G G. 245. 235. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK.06.'66. Milan Šćepanović. 257.08. Nebojša Vinčić.02. Nenad Vučinić.'71. Miroslav Tambić. Bos.Dubica Glina. 265. Željko Tubić. 258.08. 13.01. 253.11. Milovan Šiklić.'69.02. 17.06. 236.'72. Stojan Subotić. 06. Braco Vranešević.'48.'68.'73. 05.'66. 31. VI Beograd.10.05. Radoja Uzelac. Bos Bos Glina.02. 19. Milan Svilokos. 29. 227. 16.Dubic Petrinja.'64. 259. Kom Dvor. Đorđe Vasić. Željko Trajković.06. G HK. Stojić.02. 23.01.'66. 24. 267. 254.11.'64. 10.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK. 11.'68. Gordana Trninić.07. 223. 266. 239. 249.'70.'53.03. 22.09.'72. Kojo Vučenović. Vr Dvor. 01.'64.'67. Gojko Šarengaća. 07. 230. Đuro Šipka. Dubica. 08.'62.11.01. 15. 20.09. Pa Bos. 225. R Pe Petrinja.'58. Mirko Tadić.06.'71. Ko Gvozd.11.'65.'68. 04.12. Petar Šiljak.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30. 251. Miodrag Šljivo. Slobodan Vranešević.'59. 232. 262.05. Mat Petrinja. Borislav Trkulja. 243. 08. 11. 29.01. Milan Trninić. D. U HK. 248. Nevenka Trninić. Davor Španović. Goran Trninić.Novi. 244. Nenad Uskoković. Dušan Vidić. Simo Tintor. 260. 01. 261.11. U HK.sij HK. Žarko Tepšić. 242.06. Pero Vignjević.V HK.Dubica Glina.Dubica. 246. 255. 06.222. 241. Branko Svilokos. 14. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13. Predrag Vidić. 03. Zlatk Bos. 25.'76. 237.05. Sla HK. H. Kom Petrinj Bos.11. Drago Šurlan. 238.12. Dragan Trbojević. 20. 03. Željko Šimunović.'71.'74. 26. 17.Kostajnic Zagreb. 247. Pe Milan 02. Branislav Trkulja.'68. 23. Š . 250.'71. 13.12. 263.'73. D Sisak. 14. HK. 19.09.'68.'72. 13.'72. Gojko Šiklić. 234. L HK. Pero Todorović. 233. 252.04.03. L Bos. 256.'69. Njemačka. 09. 18. Milorad Turopoljac. 12.'69. Slobodan Trninić.12. Milan Trivanović.'51. 264.'55. Slobodan Vujanić.'56.06. 231. 268. Mirko Vasić.'69. 1966. 01. Mićun Šćepanović. 15. 269.09. Dvor.06. Sla Bos. 228. R.'67.'56.10.Kostajni Bos.12.05. 229.'72. Milan Turopoljac. 25.Pa D. 226.'62. 240.'64.'70. G Bos. 224.10.02. Miroslav Tadić.

. općina Prokuplje.Brodu. svibnja 1955. st. i 16. minobacača.'51. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. sin Ničifora i Dušanke r. g. 24. Vukas. g. rujna 1991. Damir Vukšić. a posebnog članka 51. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno. u Mečenčanima.09. 05. 276.g.. općina Kostajnica RH.'68. 06.'67. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić". 28. 06. KT-72/91-34 od 6. Srbina državljanina SRJ.05. i č1.'66.09.1. u 07.4. prosinca 1991. sada nepoznatog boravišta u RH. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15.st. Milenko Vuković. I opt.57.Broda.ce S.12. lišenog slobode 17. g.00 sati. Nikola Vukmanović. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada. D. Robna . 1.12.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br. čl. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09.'66. rujna 1991. g. 283. 278. 277. o zaštiti žrtava oružanih sukoba. oficira JA.273.2. kolovoza 1948. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl. 282. 1969. čin major iz Sl. Andrije Štampara 38. lišenog slobode 17.10. u 07.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka. RADISAV STOJANOVIĆ.00 sati. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. ručnih bacača.06. Nenad Zaklanjac. 52. 05. g.'69. 281.g. prosinca 1991. sin Jovana i Ljubice r. Dragoslav Žarić. 274. rujna 1991.st. Miloš Zorić.. JANKO RADMANOVIĆ. 31. rođ. 280. g. Milan Zec.'50. Nebojša Vukičević. zbog kaznenog djela iz čl. Dragan Stevo Vaso 31. g. državljanina SRJ. sa stanom u Sl.'42. Dragan Vukmirović. Gr Dvor.10. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25. dana 15.2.Jovanović. Siniša Zec. Srbina. u Bublici. L Dub D. srpnja 1997. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV. oklopnih transportera i dr. Beograd. Andrije Šampara 38.Kuku D. Rebić. g. 1. Dragoslav Vukšić. kolovoza 1949. prosinca 1991. 25.st. rođ. listopada 1993. g. 279. 18. SRJ. oficira JA. protuavionskih topova. u činu kapetana I klase.09. sada nepoznata boravišta.120. II opt.t. 284.01. 14 Dvor. bestrzajnih topova.Kukuruzar (vozač Med. 275. Dvor.. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. puškomitraljeza.'65. 01. pješadijskog naoružanja.'72.

Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan. Kovačević Marijan. Jaredić Nikola. Pupić Miroslav. Luketić Antun. Bajić Milan. Ergović Ante. Lujo Radojka. Sportska dvorana "Klasje". .hoteli "Park" i "Brod". Bašić Drago. Marcegović Darinka. Mešter Andrija. 120. Relić Josip. Krmpotić Ivan iz D. Vujković Bosiljka. Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". Pletikosić Ivan. Brinzej Slavica. Konstantin Bašić. Marković Aleksandra. Dolić Dušan. Matajić Ivan.kuća "Vesna". Neličić Josip. Đorđević Negoslav. Nikola Tavelić " . Čičak Marica. "Bamby" . Dokuzović Josip. Borojević Stojan. Bešlić Borislav. Svilar Rajka. Mihajlo Ana. Lučić Niko. Melvan Vesna. Pavičević Boris. Osnovna škola "Mika Babić". Bodrožić Gordana. Selimbegović Mirsad. Gošić Vlajko. Andić Nikola. Martinović Pero. Babij Jelena. Paun Darko. Topić Duško. Radničko Naselje br. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. Bencun Slavko. Ferić Mitar. st. Matić Dragica. Matić Ivka. Pavelić Marko. Gabrić Anđelka. kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. B1ajer Marija.Broda. Ljubetić Viktor. Vidaković Srđan. Čulić Ante. dakle. Jergović Ivka. Čalgarević Mirjana. Popović Vlasta. Bmadić Stipe. Dječji vrtić "Pčelica". Petra Krešimira IV br. Muharemi Ekrem. Vladisavljević Pero. Opačak Dragutin. Skoko Verica. Svjedoci: Jović Nešo. Vasić Zdravko. Milošn Marica. Đukić Nenad. Nosović Anđelko. Kordić Violeta. Požgajčić Zvonko.. Jović Dragan. Vukojević Željko. Luc Zdravko. RADISAV STOJANOVIĆ. Kover1ica Božo. Vlahović Vlatka. pa su osuđeni: I opt. Štefan Vladimir. Marinić Marija. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Kulić Ivan. Terzić Marija. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Brkić Beudina. Redžić Osman. Suhecki Josip. Vukušić Vladimir. te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Stojanović Gajo. Čurić Mara. Stanišić Zlata. Janković Antun. Bašić Konstantin iz S1. Mutin Zlatko. Cvijanović Milan. Vuzberg Viko. Ljubičić Radislav. Vidaković Drago. Andrijevaca. Jurišić Jelena. Jona Marija. Beratović Adam.2. Tomas Vera. Mihić Pavo. 1 OKZRH. Bolnica "Plavo polje" . Kurtušić Mato. Lozuj Stjepan. Todorović Danilo. Šajgaj Josip. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. Kolakovski Josip. Ljubišić Vesna. Krajina Šime. Todić Željko. Pejičić Milica. Samardžija Vesna. Bilčević Aleksandra. Brkić Ružica. Brkić Željko. Babić Ivan. Katolička crkva" Sv. Banovac Stjepan. Nikić Željko. Resanović Milan. Vučković Mirolsav. Jukić Mijat. Jurković Zdravko. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Čormatović Zorica. Vladić Eva. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Kolarević Zora. Dorić Marija.4. Kruljac Marija. Kovačević Anka.

a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. općina Požega. g. pa se osuđuju: I opt.3. OKZRH.. oko 13. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. rođ. LUKA PONORAC .3. Aleja Vukovar kbr.2. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. u presudi. srpnja 1955. sin Boška. rođen. gdje je i imao prebivalište. u lmljanima. RAJKO DREKOVIĆ. OKZRH.PZ-0002 2. sada u bijegu. sin Milivoja. da pođe s njima. protiv: I opt. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. dakle. rođ. g.g. . zbog kaznenog djela iz čl. 6. kao i druge zatočenike .civile sa područja Slavonije. sada u bijegu. sada li bijegu. sada u bijegu. g. III opt. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. općina Požega. u Cr1jencima.travnja 1960. sin Jovana. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. siječnja 1966. općina Skender Vakuf. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 9. IV opt. siječnja 1993. II opt. g. NIKODINOVIĆ LUKA. 13. NIKODINOVIĆ LUKA. sin Marka. poljodjelac. K-6/93 PONORAC LUKA. 142. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu. kolovoza 1991. II opt.00 sati u selu Lučinci. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini. Srbin. kolovoza 1949. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo.. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. R BiH. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. PONORAC LUKA. te uzeli od istog razne robe. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. III opt. u Imljanima. u Bjelajcima. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. veljače 1962. NIKODINOVIĆ LUKA. općina Skender Vakuf. općina Požega. R BiH. 142. rođ. općina Pakrac. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH.g. 8. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28.

te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. OKZRH. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. OKZRH. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara.K.128. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju. g. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. pa do 12. u presudi posl. sin Milana i Danice rođ.13/93-24 od 3. Srbin. travnja 1995. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH.. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. sada nepoznata prebivališta. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. državljanin RH. g. u Novskoj. g.KT-2/94 od 8. po optužnici ŽDO iz Požege br. OKZRH.g. maltretirajući ih pri tome. g. Čolić. u Staroj Gradiški. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. prosinca 1991. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo. zbog kaznenog djela iz čl. br.. zbog kaznenog djela iz čl. rođen 9.Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. g. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. maja kbr. 142. zvo "Đoko". ĐORĐE BOŽIČIĆ. kao pripadnik paravojne formacije tzv. protiv: .. opisano i kažnjivo po čl. 128. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. st. veljače 1996. rujna 1994. studenog 1966.26. 1. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE. kolovoza 1949. u kaznenom predmetu protiv: Opt. dakle.g.

br. po presudi posl. nečovječno postupao. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. Mileva Matokanović. svibnja 1952. osuđivan. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. st. g. sa prebivalištem u Št.18/93-6. hapsio. kršeći pravila međunarodnog prava. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. Naselje P-4. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. ulica 5. g. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. god. 142. veljače 1993. Gradiški.. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. Ružica Filjević. st. maja kbr. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH . ŽIVKOVIĆ MARKA. godine. K-18/93 ČOKORAC NENAD. zbog kaznenog djela iz čl. PZ 0005 5.g. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu.1. rođen 8. Matija Filjević. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. sin Georgija. Živko Guberović. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. Ilija Bukvić. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.29.Gradiški. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. nepoznata boravišta. uhitio Željka Goladinovića u St. 144. travnja 1993. g. kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. Srbin. "SAO Krajina". ČOKORAC NENADA. K. rođen 9. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. kolovoza 1966. od 15. sin Andrije i Milke rođ. travnja 1993. sada nepoznata prebivališta. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. Vojnović. OKZRH. u Staroj Gradiški. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama.opt. za vrijeme oružanog sukoba mučio. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković. dakle. te pljačkao njihovu imovinu. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. 1. protiv: opt. općina Nova Gradiška. te sa grupom uniformiranih osoba. općina Novska.

pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. nepoznata prebivališta. 20. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. u bivšem KPD St. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija".l5. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. Prodanović. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče. u Požegi.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI. PZ-0006 6. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini. 13 . s prebivalištem u Rasnoj. broj K-31/93-7 od 20.1. rođ. II opt.st. ožujka 1944.g. g. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . dakle. g.st. kao pripadnici tzv. milicije "SAO Krajina". Srbin. što je isti učinio. g. općina Požega na kbr. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29. i 34. ožujka 1993. STEVAN ŠTEKOVIĆ. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice.a po pravomoćnoj presudi.. sin Stojana i Ane rođ. OKZRH.l44. sa prebivalištem u Opršincu kbr. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25. svibnja 1993. travnja 1966. što je teška tjelesna povreda.Gradiška. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. u Požegi. BOGDANA DELIĆA.1. te tako naredio vojniku Pejiću zv. zbog kaznenog djela iz čl. općina Požega. K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. općina N. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. g.25. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš. OKZRH. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. g. Srbin. kolovoza 1991. protivno odredbama čL31. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. protivno čl. 120. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna. sada nepoznata prebivališta. protiv: I opt. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. sin Petra. rođenog 24. Gradiška kao pripadnik tzv.

kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. RH. st. nepoznata boravišta. gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. Srbina. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. izvršili pretres. otac jednog djeteta. godine. kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske. 61193-9. u kaznom predmetu protiv: 1. dakle. II-opt. g. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO. u Novoj Gradiški. OKZRH. 1. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. Stevan Šteković. drž. listopada 1991. RH. a u presudi poslovni br. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili.. g. g. dakle. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. od 7. I-opt. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. drž. svaki. sve do 13. listopada 1993. općina Pakrac. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. Srbina. OKZRH. nalazio se u pritvoru od 10. pa se osuđuju prvoopt. Bodgan Delić i drugoopt. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. rođenog 29. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. po presudi K-61193-9. Zoran Lužajić . umirovljenika. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. rođen 18.Milivojevci. . ožujka 1965. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.. rujna 1993. sada u bijegu. 120. zvo "Jordan". ZORANA LUŽAJIĆA. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. STANKA BORJANIĆA. rujna do 14. listopada 1991. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. 1. sina Milana i Savke rođene Savić. 120. i 2. g. zbog kaznenog djela iz čl. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. oženjenog. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. K. sada u bijegu.st. ožujka 1919. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. pravomoćno.prikolicom prolazio cestom Striježevica .. sada nepoznata boravišta. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. g.

u Novoj Gradiški. zbog kaznenog djela iz čl. "SAO Krajina". rođen 18. tjemenun regiju hitac iz pištolja can. općina Nova Gradiška. OKZRH.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. 9 mm. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. broj K-47/9312 od 31. Srbina. PZ 0008 8. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . opisano i kažnjivo po čl. 120. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. godine.. kršeći pravila međunarodnog prava. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. g. te se zadužio za oružje kod tzv. prosinca 1993. oca jednog djeteta. kolovoza 1949. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. drž. sina Milana i Savke rođene Savić. ANTUN MLINEK. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. st. ožujka 1965. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. kada je dana 26. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. d a k l e. RH. Svjedoci: MILAN MLINEK. 122. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. a IIopt. u Okučanima. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. oženjenog. godine. kolovoza 1991. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. 1. OKZRH. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. siječnja 1994. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. nepoznata boravišta. g. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku.g.

u Novoj Gradiški. rujna 1993. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. krvne podljeve po cijelom tijelu. te Đuru Mikanovića. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. otac jednog djeteta. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. OKZRH. 1. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. listopada 1991. "SAO Krajina". drž. 9. dana 26. RH.11/94-26. kolovoza 1949. zbog kaznenog djela iz čl. ožujka 1965. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. kolovoza 1991. rođenog 18. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. . godine. tukao nogama i rukama. kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. Srbina. opisan i kažnjiv po čl. 122. g. K.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. koje su povrede teške naravi. do 29. sina Milana i Savke rođene Savić. d a k l e. g. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. godine. oženjenog. kako je Nova Gradiška pala. OKZRH. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao .. prijelom nosnih kostiju. nalazio se u pritvoru od 10. st. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. kolovoza 1949. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. kolovoza 1991. godine. od 28. PZ 0009 po presudi posl. br. travnja 1994. rujna do 14. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. te tako u razdoblju od 16. sada nepoznata prebivališta. 120. Ivan Marjanović. Ivana Vinkeševića.

travnja 1970. u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. godine do prosinca iste godine. po optužnici ŽDO u Požegi. Antun Mlinek.g. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. godine. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. st. a ovaj naredbu izvršio. svibnja 1996. u pravomoćnoj presudi posl. broj KT-50/92-6 od 22. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. st.9. Stjepan Čorak. kći Milutina i Ljerke. da se Antun Čorak liši života.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac.broj K-85/94-7 od 21.. 120. naredio da se civilna osoba ubije. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Franjo Kozman i Josip Herceg. OKZRH. studentica. godine na dalje. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima. Srpkinja. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. opisano i kažnjivo po čl. te ga tjerala da joj liže čizme. g. Svjedoci: Milan Mlinek. "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. prosinca 1994. kolovoza 1949. protivno odredbi čl. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19. rođene 7. 3. zadavši mu smrtonosnu povredu. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. "milicije SAO Krajine". d a k l e. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. na taj način vređajući . K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. sada nepoznata boravišta. zbog kaznenog djela iz čl. 1. OKZRH. u Novoj Gradiški.mm. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. jednom od zatočenika sisa spolni ud.IV. PZ 0010 10. 1. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991.g. 120..

oca jednog djeteta. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. sina Bogdana i Dragice rođene Perić. 122. opisano i kažnjivo po čl. RAJKA ILISIĆA. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. siječnja 1995. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo.njihovo dostojanstvo. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. sina Ilije i Savke. u Banja Luci. sada nepoznata boravišta.. Nova Gradiška. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine u Pakracu. godine.g. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. RH. kolovoza 1949. 2. -opt. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. od 6. . sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. svibnja 1972. Novska. nanoseći joj kako fizičke. sada nepoznatog boravišta. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. Srbina. tako i psihičke boli. repetirali oružje prema istoj. st. opć. d a k l e. oženjenog. 120. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. Svjedoci: Matija Filjević. zbog kaznenog djela iz čl. srpnja 1956. u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. rođen 14. rođenog 10. Srbina. Jovan Petković i Rajno I1isić. drž. godine u Staroj Gradiški. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. opć. II-opt. JOVANA PETKOVIĆA. 1. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. PZ 0011 11. kao pripadnici tzv. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. protiv njezine volje zlostavljali je. OKZRH. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. lipnja 1996. Mato Guberović.g. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. OKZRH.

godine u Pakracu. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ. 236. u v. OKZRH. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17.g. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. te stvaranje tzv. bez državljanstva.. Srbina. KT-31195 od 12. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici. po optužnici ŽDO u Požegi. srpnja 1992. čl. OKZRH. ulica Vinogradska 53. rođenog 23. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.00 sati. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. sina Milana i Nade rođene Marković. opisano i kažnjivo po čl. godine oko 09. rođenog 9. srpnja 1995. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. listopada 1995. a u tijeku rata je boravio. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23.st. kršeći pravila međunarodnog prava. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu. 120. 244. dana 18. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. sada bez državljanstva. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. 2. neosuđivan. "velike Srbije". svaki. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. 122. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt. nalazi se u pritvoru. listopada 1967. KZRH. kolovoza 1949. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. 2.g.g. . pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. u Pakracu. st. PZ 0012 12. protiv: 1. nalazi se u pritvoru. g. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. srpnja 1965. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro.l. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH.. ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA.d a k l e. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. zbog kaznenog djela iz čl. Srbina..

godine u Omanovcu. sina Ostoje i Ane rođene Oljača.00 sati. st. opisano u čl. svaki. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. Srbina. rođenog 16. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. drž. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. a zatim mu na glavu stavili vestu. 1. svibnja 1993. rujna 1995. 120. . te ga vezao špagom. rujna 1949. godine. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. kolovoza 1995. 1. Svjedok: Ivan Rendić. godine. st. na području razgraničenja. 120. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120.d a k I e. d a k l e. kada je razmijenjen. OKZRH. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. kolovoza 1949. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje. oko 07. u ulici Slunjskog odreda. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. PZ 0013 13. godine. te uz prijetnju da će ga zaklati. RH. godine. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Oštećenik: Zdenko Filipin. "SAO Zapadna Slavonija". svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. 1. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. u Pakracu. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. godine. udarcima nogama. uhitio Stjepana Piceka. protiv: PETRA BAŽDARA. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. gdje je bio zadržan do dana 17. studenog 1993. st. K-41/95 PETAR BAŽDAR.

zbog kaznenog djela iz čl. zemlje u Sažijama.00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. godine u Kukunjevcu. 29. krojač i ugostitelj. 8. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. Srbin. rođen 4. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. otac troje punoljetne djece. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni. nalazi se u pritvoru. oženjen. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. prosinca 1948. rođen 25.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. d a k l e. odveli ga u jednu šupu. . a koji je u tijeku. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ.. g. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. . siječnja 1996. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. zemlje u Kukunjevcu. sa završenih četiri razreda osnovne škole. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. ulica M. OKZRH. 1. starih 22 i 24 godine. sada općina Brestovac. općina Pakrac. PZ 0014 14. 120.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. u blizini štaba tzv. gdje su mu zavezali ruke.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.. rođene Milošević. Stanivukovića kbr. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. listopada 1991. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. u šljiviku. otac dvoje djece. Kralja Tomislava kbr. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. osuđivan. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. godine. nakon čega ga je II-opt. st. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. oko 09. kolovoza 1949.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. sada Trg. udovac. nakon čega je I-opt. umirovljenik. Srbin. godine u Sažijama. "vojske RSK". II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. sada na izdržavanju kazne. a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. sin Đure i Mileve. kolovoza 1925.

g. Marijan Šmit. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. 120. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. rujna 1995. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. zbog kaznenog djela iz čl. oca dvoje djece. oženjenog. opisano i kažnjivo po čl. uzimao taoce. u Pakracu. lipnja 1995. siječnja 1992. Marija Pintarić. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. OK. po presudi K-50/95-43 od 30. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Slobodanom Marićem. rujna 1991. siječnja 1996. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. . po optužnici ŽDO u Požegi. PZ 0015 15. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj. g. Đak . broj KT-27/94 od 13.ZRH. kolovoza 1949. Svjedoci: Marija Sinjaković. a odatle u logor na Bučje. Djak Gorana. rođen 10. vojsku služio u bivšoj JNA 1982. godine. Dragica Krimer. 1. godine. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. označeno po čl. listopada 1963.ZRH. PREDRAG SARAJLIJA. godine.g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. OK. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike. Željko Nađ. Stipe Skeledžija. neosuđivanog. godine.st. Nada Sljepčević.1.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. svaki. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7.. OKZRH. Šmit Marijana i Nađ Drage. 120. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Nađ Željka. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. st. Skeledžija Stipe. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. nalazi se u pritvoru od 30. K-50/95. dakle.120. čina kapetana. Svjedoci: Miler Zvonimir. sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. rukama i nogama po tijelu. 1.

st. te stvaranje tzv . plastificiranim električnim kablovima . g. g. otac dvoje punoljetne djece. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. Marijan Šmith. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. 1. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. g. sin Steve i Ane rođ. 16. kolovoza 1991.99. prosinca 1991. Ranić. dakle. po presudi broj K52/95-11 od 13.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19. rujna 1995.g. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po . 120. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor.. u Donjoj Vrijesi. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. KT-51195 od 14. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji. službenik bez zaposlenja. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. Damir Rambousek. Zvonimir Miler. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje".. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. zbog kaznenog djela iz čl.Goran i Nađ Drago. siječnja 1951. OKZRH. primjenjivao mjere zastrašivanja. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. listopada 1995. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr.. kolovoza 1949. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. Srbin. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi. Mirko Zelić. Jura Blažević. Josip Jakša. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. neosuđivan. Željko Nađ. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. u kaznenom predmetu protiv: opt. Darko Petrovički. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji . oženjen. Goran Srnko. rođenog 2. Bohumil Dostal i Dražen Takač. "Velike Srbije". državljanin RH.g. Zlatko Erlbek. g. do 14. nogama i drugim podesnim sredstvima. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. općina Đurovac.

rođen 23.g. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. sin Đorđa i Zorke rođ.00 i 15. ožujka 1996. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. zbog kaznenog djela iz čl. dakle. što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja. kovinotokar.g.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac.19.1. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine". s posljednjim prebivalištem u Pakracu. državljanin RH. 122. neosuđivan. po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4. kao pripadnik tzv. a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt. Marijan Šmith.g.g.g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. . zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske. srpnja 1993. od 13. Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko. svibnja 1995. nalazi se u pritvoru od 13. KT-20/94-23. listopada 1961. Zvonimir Klaić i Željko Nađ. Srbin. Josip Jakša. OKZRH . . po optužnici ŽDO Požega br. studenog 1995. po presudi K-66/95-29. Zlatko Erlbek. kolovoza 1949. svibnja 1993. Zvonimir Miler. K-66/95 KAURIN VLADO. Kozomara.. Domobranske bojne Pakrac. OKZRH. g. između 14. u mjestu Uljanik općina Daruvar. od 4. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl.g. PZ 0017 17. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur". Vinogradska ulica br. stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta..120.st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. .

između petlje i medicinskog centra Pakrac. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. godine. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. veljače 1993. koje povrede su dovele do njegove smrti.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. d a k l e. u presudi K 20/96-24 od 13. ožujka 1970. OKZRH. 120. godine oko 16. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. Miroslav Vujčić. naoružani automatskim puškama call. MIĆO RADIĆ. godine u Pakracu. 122. sa prostrjelom srca. Srbin. PZ 0018 18. sin Mane.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sada nepoznata boravišta u RH. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. Nikola Dragušin. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. 7. godine. srpnja 1996. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. godine. II opt.62 mm. siječnja 1997.st. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga. Markovića 44. "Veliku Srbiju". sada nepoznata boravišta u RH. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. DUŠAN LUKIĆ. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. Srbin. s posljednjim prebivalištem u Japagi. Đurđica Kaurin. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. pa kada su došli u Školsku ulicu. rođen 20. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. Željko Milanković. krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. u kaznenom postupku protiv: I opt. s posljednjim prebivalištem u Japagi. godine u Japagi. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17. Svjedoci: Dario Erlbek. J. 1. ratni . kolovoza 1949. Mirko Bosanac. Jovo Marušić. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. sin Jovana rođen 11. svibnja 1974.

st. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. na objektima DP "S. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI.678. zbog kaznenog djela iz čl. godine do mjeseca lipnja 1992. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. lipnja 1991. Kraljić Nevenka. godine. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51. K. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske". na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera. od 25. sina Trajka. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška. SIMIĆ NOVICA.S. 70/94-12. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. kolovoza 1949. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. Grgić Marija. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška.500. šteta većih razmjera.00 DEM. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega. Republika Srbija. listopada 1994. Zukanović Amalija.88/92-35.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. kolovoza 1943. st. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića.70/94. broj KTR. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. Srbin. 1. br. 1. 120. svibnja 1997. Rapaić Sofija. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva.00 DEM.631.00 DEM. godine u Bojniku. godine. 120.585. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16. K. OKZRH. kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. godine. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. Marinović Matija i Štrbac Predrag. sa završenom visokom školom. Bilić Josip. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. od 29. Zukanović Vjekoslav. Jucko" imovinska . Svjedok: Nikola Dragušin. Tomić Milan. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. oženjen. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. rođen 13. Vitković Ilija. izdao zapovijedi da se avionski. OKZRH. otac dvoje djece.

a po optužnici ŽDO Požega broj KT.. što nije opravdano vojnim potrebama. godine. drž. Srbin. br. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera. lipnja 1955. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. djece. rođen 16. od 11. OKZRH. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. otac dvoje malt. šteta velikih razmjera.00 DEM. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. te da se uništava imovina stanovništva. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera. oženjen. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. sada . 1. rođene Kranjčević. dakle. gdje je i živio kbr. bez imovine. ožujka 1996. 122. Srbin. bio u pritvoru. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. 43. nalazio se u pritvoru. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. ulica P. listopada 1995.Praljka bb. rođen 13.620. od 15. Ivan i Ivanka Zukanović. oženjen.šteta u vrijednosti od 1. općina Daruvar.055. godine. st.56/95-29. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška.38/95-39. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. KOMLENAC MILUTIN. PZ 0020 K. prometni tehničar. RH. djece. 1.00 HRD. OKZRH. LJUBIČIĆ ŽELJKO. st. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. DAMJANOVIĆ GOJKO. prosinca 1951 godine u Pakracu. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. godine u Šibovu. Julijana Bilić. K. 120. SVAKIDAN VELJKO. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. sin Milana i Stane. 120. II optuženik Veljko Svakidan. i čl. zbog kaznenog djela iz čl. otac dvoje malt. rođene Rusmir. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. u nepravomoćnoj"presudi posl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. šteta u iznosu od 176.760. sin Petra i Ljube.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

godine. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. a osim toga dana 15. Milorad Kulušić. Srbin. opisano i kažnjivo po čl.25/96-45. r. rođen 30. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. Nedjeljko Spasojević. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. zatvor "Bučje". Vukašin Ninković. općina Pakrac. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. dakle. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. do mjeseca svibnja 1995. Dušan Vukadinović. 1. što su isti učinili. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Srboljub Tomić. prosinca 1991. bez čina.Momčilo Kovačić. Stevo Cvijanović. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. "Velike Srbije". oženjen. vozač. 32. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. Trivanović. Milorad Kovačić. bio u pritvoru. 120. Radovan Samardžić. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. zemlje. pa se Dragušin Nikola. Predrag Vujić. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . Stevo Milošević. Veljko Svakidan. godine. Živko Žestić. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. godine. Mile Marjanović. godine. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. veljače 1997. vojsku služio 1971. veljače 1992. zvanog "Niger". Miko Đurić. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. sve do razmjene dana 6. od 12. GoranPašić.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. neosuđivan. godine. zvani "Koka".od 18. i stvaranje tzv. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. te u svojstvu tzv. sa završenom OŠ. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. kolovoza 1991. Pero Kovačić. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. RH. Svjedoci: Vladimir Solar. naselja i pojedine civilne osobe. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. OKZRH. drž. godine. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. otac dvoje punoljetne djece. Đorđe DRagušin. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. studenog 1952. sin Joce i Jele. st. Vladimira Zvonarića. u Skenderovcima kod Pakraca. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. pismen. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. kolovoza 1949.

K. Dušan Vukadinović. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. godine. zvani "Koka".26. ratnog zločina protiv civilnog . st. do mjeseca svibnja 1995. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. prosinca 1991. godine. općina Pakrac. godine. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. a osim toga dana 15. 1. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. Milorad Kovačić. godine. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. sin Joce i Jele. godine. pismen. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. Stevo Milošević. veljače 1997. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. kolovoza 1995. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. 36/95-8. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. rodjen 30. sve do razmjene dana 6. r. OKZRH. vozač. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. Nedjeljko Spasojević. zemlje. 32. otac dvoje punoljetne djece. Vladimira Zvonarića. "Velike Srbije". drž. Srbin. godine. Milorad Kulušić. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. 120. veljače 1992. RH. naselja i pojedine civilne osobe. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. i stvaranje tzv. kolovoza 1991. Vukašin Ninković. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. dakle. što su isti učinili. bio u pritvoru.25/96-45. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. sa završenom OŠ. od 8. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. oženjen. Đorđe Dragušin. Stevo Cvijanović. vojsku služio 1971. kolovoza 1949.od 18. zatvor "Bučje". Radovan Samardžić. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. Trivanović. te u svojstvu tzv. godine. zbog kaznenog djela iz čl. od 12. u Skenderovcima kod Pakraca. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. Predrag Vujić. Mile Marjanović. Srboljub Tomić. Živko Žestić. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. bez čina. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. zvanog "Niger". Momčilo Kovačić. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. Pero Kovačić.25/96. neosudjivan. studenog 1952.

od 20. otac mlt. 120. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. kolovoza 1949. u ulici Matkovac. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. rodjen 4. vlasništvo Zdravka Jukića. vlasništvo Rudolfa Friša. nalazio se u pritvoru. na izdržavanju kazne. kući kbr. a Janković Zdravko je zadobio lake. postupio po naredjenju. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. Goran Pašić. Hebranga. OKZRH. rujna 1995. godine. gdje je bila smještena minobacačka četa. zemlje. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. brdo Čukur. 29. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. osudjivan. granatirajući grad minobacačkim projektilima. st. godine.-12. godine. sa završenom srednjom šumarskom školom. presudom Vojnog suda u bjelovaru. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. za vrijeme rata. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. oženjen. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. po optužnici ŽDO u Požegi. od 3. dakle. Srbin. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . 9. u Prekopakri. Veljko Svakidan. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. bataljuna 51. opisano i kažćnjivo po čl. broj KT. od 12. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. godine. 1.G. u ulici A. 47/96. kući kbr. prosinca 1996. 20. stanu broj 14/1. broj K. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. K. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije.93/95-38. zbog kaznenog djela iz čl. Kovačića. kojom se proglašava krivim što je dana 1.stanovništva. OKZRH. suvlasnik kuće i 1 kj. tijekom oružanog sukoba. Sudar. djece. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO.47/96. pismen. ožujka 1997. prosinca 1943. Svjedoci: Vladimir Solar. 55/96-9. "Velike Srbije". od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. svibnja 1995. pa se Dragušin Nikola. 120. st. Miko Đurić. broj K. vlasništvo Ljilje Janković. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. sina Save i Ane r. 1. u ulici I. šumarski tehničar. od 10. u nepravomoćnoj presudi posl. godine. kbr. 1. godine.

prosinca 1943. 120. sa završenom srednjom šumarskom školom.47/96. od 10. 29. 1. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. vlasništvo Ljilje . broj K. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. presudom Vojnog suda u bjelovaru. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. rođen 4. broj K. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. kolovoza 1949. kbr. kojom se proglašava krivim što je dana 1. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. nalazio se u pritvoru. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. godine. Ljilja Gerhard. od 3. 1. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. zemlje. osuđivan. tijekom oružanog sukoba. granatirajući grad minobacačkim projektilima. ožujka 1997. označeno i kažnjivo po čl. u nepravomoćnoj presudi posl. broj KT. godine. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. brdo Čukur. za vrijeme rata. gdje je bila smještena minobacačka četa. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. po optužnici ŽDO u Požegi.-12. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. st. suvlasnik kuće i 1 kj. svibnja 1995. u ulici A. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. otac mlt. 120. bataljuna 51. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. godine. Svjedoci: Zdravko Janković. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. godine.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. na izdržavanju kazne. st. Hebranga. oženjen. "Velike Srbije". u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. stanu broj 14/1. Rudolf Friša. od 12. rujna 1995. šumarski tehničar. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH.93/95-38. MILAKOVIĆ MILANKO. postupio po naređenju. godine. Srbin. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. PZ 0027 28. sina Save i Ane r. godine. pismen. 1. od 20. djece. 47/96. K. OKZRH. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. Sudar. prosinca 1996. 55/96-9.

neoženjen. 1. godine u . listopada 1968. godine. bez djece. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. zbog kaznenog djela iz čl. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. s prebivalištem u Grahovljanima. godine u Donjim Grahovljanima. Kovačića. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. 1. označeno i kažnjivo po čl. rođene Čalić . Srbin. st. ožujka 1997. Rudolf Friša. automehaničar. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina.65/96-10. bez imovine. a Janković Zdravko je zadobio lake. u Prekopakri. godine. sin Ilije i Jovanke r. godine. od 12. u Pakracu. vlasništvo Rudolfa Friša. K. Vujanić. rođene Sekulić. studenog 1972. gdje je i prebivao. u nepravomoćnoj presudi. PZ 0028 29. sada nepoznata boravišta. bez imovine. 20. sin Jovana. sina bogdana i Danice. općina Pakrac. godine u Pakracu. Srbin. od 10. Ljilja Gerhard. kući kbr. siječnja 1997.Janković. dakle. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. III optuženik Milan Pavić. rođen 2. kolovoza 1959. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. 120. 9. neoženjen. bez djece. u ulici Matkovac. državljanin RH. u ulici LG. po optužnici ŽDO u Požegi br. br. vlasništvo Zdravka Jukića. sin Branka i Ane. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. Srbin. 120. rođen.9/97. IV optuženik Milan Sudar. KT. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kući kbr. u kaznenom predmetu protiv: I. rođen 31. OKZRH. ulica Jadranska kbr. Svjedoci: Zdravko Janković. 9/97. OKZRH. st. strojobravar. posl. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.-9. rođen 18. II optuženik Veljko Budić. optuženika Željka Milankovića. K. listopada 1957. 19.

osoba bez državljanstva. 1. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. 244. st. rođen 8. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. Srbin. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. "SAO Krajina". pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg. pismenog sa završenom OŠ. kolovoza 1949. godine u Pakracu. vrata. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim.26/97. što su dana 9. u vezi čl. godine. "Velike Srbije". kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. dana 15. svibnja 1949. izvršen napad na pojedine civilne osobe. strijelni kanal. 235. rođene Vuk1iš. kolovoza 1994. iz automatskog oružja cal 7. po optužnici ŽDO Požega broj KT. bez djece. za vrijeme rata od 12. 1. Franje Drobnija bb. KZRH. godine. dakle. ĐURIĆ MIRKO. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. . vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. 73. godine.26/97-11 od 24. zajedno sa Sokolović Željkom. listopada 1996. 120. veljače 1997. 54/96. nalazi se u pritvoru. 120. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. 2. sina Milana i Mire. neoženjen. oz. i lijeve uške. travnja 1997. 1. kroz jetru i desno pluće. označeno po čl. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. pripadnikom iste paravojne . godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. godine. OKZRH. bez imovine. Srbin. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. kolovoza 1949. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. bez zanimanja. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. sa prebivalištem u Pakracu. st. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. prosinca 1991. st. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. st. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. čin desetar. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. godine. kojom je oglašen krivim.62 mm. DA 308. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv.Pakracu. K. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. od 28. otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca.

1. od 5. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. od 16. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. koje su povrede teške i po život opasne. lipnja 1997. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. te vršio mjere zastrašivanja i terora. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. godine. sa trajnim posljedicama. svibnja 1997. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. sina Stevana i Milice. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. godine. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. Marija Validžić i Marina Zvonarić. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. 120. po optužnici ŽDO Požega broj KT. godine. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom.-9.75/96. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . K. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. kako bi izbjegao masakar . a zatim naređuje Ivi Latinskom. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. crijeva i kralješnice. rođen 8.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. Valdižić Anti i Validžić Mariji. dakle. općina Novska. "Veliku Srbiju". koje povrede su teške i po život opasne. r. koje ovi civili nisu imali. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju. Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. br. ubijao civilno stanovništvo. i Ante Validžića. OKZRH. godine u Novskoj. Zvonarić Ana. pridruživši se paravojnim formacijama tzv. Ivković. "SAO Krajine". razdor ošita. . koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. kolovoza 1949.42/97. K. te više struke eksplozivne povrede trupa. serijske prijelome desnih rebara. ŠPANOVIĆ MILAN. listopada 1960. njegova kćerka Marina i supruga Ana. 42/97-9. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. Latinski Ivana. zbog kaznenog djela iz čl. PZ 0030 31. a Zvonarić Marina. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. zadobila je povrede jetre. u pravomoćnoj presudi posl. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. st.

kao pripadnik četničko . 1. što je kod njih ostavilo teške posljedice. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Novska. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. ožujka 1948. sin Vlade i Marije. Alemke Sladić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. godine u Borovcu. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. Opć. u odsutnosti optuženog. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. a prema Željku Grgiću. st. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Đuro Bogunović. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. rođen 01. Josip Kvočić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Predsjednika vijeća. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. člana vijeća. članovi vijeća i Nataše Galinić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. 120. odvjetnika iz Siska. SI 0001 K – 28/93 .prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. Ivana Blažinić. Maček . zapisničar. 26. 5.terorističkih je . koje je tukao lancima. pa se Španović Mfi1an. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. OKZRH. opisano i kažnjivo po čl. Terezija Grgić i Željko Grgić. jer im je zdravlje znatno narušeno. listopada 1993. dakle. Đure Sertić. godine. zv. Svjedoci: Luka Filipović. održane glavne i javne rasprave.

zatvarao. tukao. – HRD. . nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. 28 neutvrđenih dana. 2. što je i učinjeno. 1. OKZRH. te navodno zadržao za sebe.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. Martin podmetnu mine i aktiviraju. st. Đuru i Jelenu Bogunović. 21 dana 11. što je i učinjeno. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. 1. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. tjekom 1991. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. rušio. toč. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. 18 22. st. pa je tako : 13 dana 05. st. rujna 1991. 120. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.000. ZKP-a u svezi čl. te Vladu Ivaštinović. Josipa Kvočić. gdje su isti zadržani i tučeni. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. uhićivao. palio. st.000. dakle. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. studenog 1991. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. Temeljem propisa čl. 343. protuzakonito zatvarao. – HRD te paušalni iznos od 5. – 7. To stoga. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. 90. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. Grgić Slavka. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. st. 87. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. rujna 1991. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. 120. 1. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Ivaštinović Ive i Rudolfa. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. OKZRH. svibnja 1993. što isti nije dostupan državnim organima.formacija tzv. godine oko 15. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. te televizor. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. godine u Borovcu iz garaža. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. 1. dvorišta i kuća. Temeljem propisa čl. 1.

OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. 353. izrijekom. rujna 1991. što se.. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. godine. Bulatović Reza.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. te televizor. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. pa tako. proveli ih u zatvor u Okučane. po ocjeni ovog suda. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. kad već zna takovu tvrdnju obrane. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. da je dana 22. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. da je dana 11. Bogunović Đuro. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. Bogunović Jelena. Ivaštinović Nikola. st. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. što je uzrokovalo njeno rušenje. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Znači. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. Ivaštinović Marija. da je tokom 1991. Ivaštinović Rudolf. godine. Brulja Katarina. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. godine naredio miniranje crkve Sv. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. Brulja Ivan. da je 05. Ivaštinović Ive i Rudolfa. Uz. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. . a ova eksplodirala i oštetila kuću. a od 1949. studenog 1991. To stoga. 31. rujna 1991. Filipović Luka. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. Kvočić Josipa. ZKP-a. 1. zadržavši to za sebe. a sud. Martin u Borovcu. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. koja je već naprijed već označena. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. Ivaštinović Mato. gdje su zadržani i tučeni. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. lipnja 1993. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno.

Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. člana vijeća. stavka 1. OKZRH. dana 5. Nikole Maljković. ZKP-a). izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. predsjednika vijeća. Nikole Begović i Branka Matijašević. v. sin Stojana. zapisničara. nakon dana 13. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. 4. st. u odsutnosti optuženih. Alemke Sladić. rođen 15. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. listopada 1993. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. 115. članova vijeća Marije Bogdan. odvjetnika iz Siska. zbog kaznenog djela iz članka 120. održane glavne i javne rasprave. svibnja . Josipa Žinić. Đure Sertić. Dragana Japranin. godine. U Sisku. listopada 1993.

oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. BUD br. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. otac dvoje djece. Velešnji. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. godine u Sisku. ul. poslovođa. 96. sin Bogdana. sa prebivalištem u Kostajnici. Brkljačić Jagoda. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. rođen 1. prosinca 1958. 2. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. godine u H. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. u proizvodnji papira. SSS. Srbin. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. umirovljenik. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . rođen 06. sin Ilije. Srbin./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991./ u tijeku 1991. Srbin oženjen. oženjen. radnik. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. Kukuruzarima kbr. Srbin krivi što su : 1. Opć. sin Slavka. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. SSS. a potom po kući pucali. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. prosinca 1952. sa prebivalištem u D. rujna 1991. 15 dana 08. godine u Babinoj Rijeci. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. oženjen. 59. III. SSS. godine D. studenog 1952. vozač. Begović Nikola 2. 7. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. Općina Kostajnica. godine u D. sa prebivalištem u Panjanima 32.1991. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. sin Stojana. 27. Srbin. rođen 24. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili.optuženi DRAGAN JAPRANIN. Velešnji kbr. travnja 1929. otac dvoje djece. godine. Bišćan Anđelka. dakle. SO Kostajnica. 32. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. rođen 23. a njegovu suprugu Milu silovali. godine u Kostajnici.

st. 1. možda. Begović Nikolu. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . godine stavilo na teret I – opt. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 2. OKZRH. III – opt. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. Begović Nikoli i V – opt. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Ivanišević Molke.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 343. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. 1. 90. sadržan optužnicom.800. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. st. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. da se radi u odnosu na III – opt. Ivanišević Ane. II – opt. Temeljem propisa čl. označeno u čl. IV – opt. izgleda. Iako. kojima ih se tereti. – HRD i temeljem toč. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. OKZRH. 6. 120. je optužnicom KT-184/92 od 21. lipnja 1993. 120. 1. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. jer je očito. toč. 1. Japranin Dragana i IV – opt. st. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.000. st. Japranin Draganu. Temeljem propisa čl. što isti nisu dostupni državnim organima. za reći je. 7. st. 120. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. ZKP-a u svezi čl. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. 87. ovaj sud to tako ne shvaća. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. – HRD. st. na postupanje u stjecaju. Maljković Nikoli. Maljković Jovanu. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.

da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. a sadržan i izrekom presude. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. v. stupanj krivične odgovornosti. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. dana 13. odgovarajući je težini od njih učinjenog. U Sisku. Krivična odgovornost optuženih nije. pobude iz kojih je djelo učinjeno. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. opisan po svjedocima. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. Odluka o trošku. v. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. u krajnjoj liniji. uvjerenje je suda. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. naročito pogibanjem ljudi. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. te stoga optuženici. dakle. dovedena u dvojbu. a potom imali za to osnova. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. a sa nespornim posljedicama. riječ o jedno te istom ratu. Način postupanja svakoga od optuženih. temelji se na u izreci citiranim propisima. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. te ni po kome. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih.stanovništva. tokom kojeg. listopada 1993. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu.r .

Cerovljanima br. u Sisku. u Bosanskoj Dubici. rođen 23. u Bosanskoj Dubici.09. sin Miloša. u Bosanskoj Dubici. rođen 14. god. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. sin Vase.10. DMITROVIĆ NENAD. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. ŽELJKO VUKSAN. god u Hrvatskoj Kostajnici. god.05. rođen 18. rođen 10. 14 16. MARTIN BRNAD. sin Dušana. općina Kostajnica 4. u Bosanskoj Dubici.04. 285 7. rođen 1946. 158 22.1963. god u Petrinji. sin Rajka. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Bosanskoj Dubici.1974. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. ILIJA RATKOVIĆ. DRAGO RADIŠIĆ.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.1943. u Sisku. 4. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. BiH. god. rođen 10. BiH. u Kostajnici.06. BiH. sin Ilije. sin Miće. 233 13. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br. STEVO POLJAK. god. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19. NIKOLA RENDIĆ. sin Milke. sin Petra. MILISAV TEPIĆ. sin Mojice. DUBRAVKO PAUKOVIĆ. STEVO KOKRLJA. rođen 17. sin Dušana. sin Ilije. sin Mirka. RAJKO PAUKOVIĆ. god u Šašu. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BiH.12. 158 21.1955. u SR Njemačkoj. 251 11. RANKO BRADARIĆ. NENAD NOVAKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 275 9. u Kostajnici. STEVO GVOZDEN. sin Nikole. BOŠKO POLJAK. rođen 30..1959.04. god.03.196. u Bosanskoj Dubici. rođen 07. 115. sin Milana.1959. 179 6. god. BiH. SRETO KOKRLJA. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.10.1949.10. BiH.11.1957.1964. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BiH.1962. rođen 27.1953. u Muri.1950.1949. rođen 17. 1 15. u Bosanskoj Dubici.1966.1970. s tadašnjim prebivalištem u D. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17. st.07. rođen 09. sin Jovana. god. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br.03. 167 14. 285 8.121 10. Švicarska. god. rođen 17.05. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. god. rođen 26. rođen 04. STEVO DŽAKULA. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5.1953. god. god. rođen 15. u Sisku.11. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god. rođen 22.12. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. 235 12. 16. u Bosanskoj Dubici. 113 . rođen 27.1961. sin Nikole. god. s prebivalištem u Cerovljanima 20. BIH. NIKOLA BEGOVIĆ.03. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.10. sin Milana. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. DUŠKO GLIGORIĆ. sin Jove. u Šašu.

Jakovović Dragana. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. rujna 1991. 87 25. Vinčić Jovice. sin Petra. rujna 1991. predsjednik vijeća. rođen 22. pristupili tzv. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. studenog 1993. god. 3. rujna 1991.23. 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. PODACI O ŽTRVAMA: 2. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. sin Đure. uz sudjelovanje Jagice Blašković. god. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. rujna 1991. Sladović Milana. SRETEN TOMAŠEVIĆ. Josipa Žinić. Jelić Stojana. Španović Dušana. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. BiH. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. u Bosanskoj Dubici. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. Likić Nikola star 75. 120. Vojsci Republike srpske krajine.1932. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Galjen Milana. nakon dana 17.06.03. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21.1950.06. članova vijeća. Pavlica Đure. sudaca porotnika. rođen 26. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. i 24. te su 21. Prusac Dragana. u Bosanskoj Dubici. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine. odvjetnika iz . god. 95 24. Radaković Milana. Ivana Kasaić. zapisničara. god. god. Dabić Mirka. god. Dabić Milana. u Kostajnici. Vukičević Momira. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. god.1954. Dana 24. rođen 07. god. Varkaš Steve. u odsutnosti optuženih. Janus Nikole. Mirka Švaljek. Plinja Barica stara 73. st. Josipa Budinski. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. sin Đure. MILE VELIMIR. člana vijeća. ŽELJKO TULEKOVIĆ. Jelić Stanke.

iz Bijelih Voda. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS. Gavrilović rođen 12. rođen 9. 11. gdje i prebiva na kbr. održane glavne i javne rasprave.Siska. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. Srbin. SO Glina. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. godine u Glini sa prebivalištem u G. rođen 13.optuženi STANKO JELIĆ. iz Dragotine. Srbin. lipnja 1962. Srbin. sin Ilije. rođen 13. sin majke Draginje. Srbin. rođen. SO Glina. poljoprivrednik IX. prosinca 1958 u Brubnju. sa prebivalištem u Glini. godine u Dragotini. novembra kbr. Srbin. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. SO Glina. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. siječnja 1964. veljače 1967. gdje i prebiva na kbr. 112. sin Gojka. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. iz Bijelih Voda. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. sa prebivalištem u Dragotini. sin Dušana. 93. Srbin. ul. sin Petra. SO Glina. 2. sin Gojka. 33. rođen 06. 150. Srbin. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. SO Glina. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. sin Petra. Klasniću kbr. 153. 1967. prosinva 1946. SO Gline. lipnja 1960. Srbin. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. SO Glina na kbr. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. Srbin. 171. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. rođen. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. . SO Glina. Srbin. iz Dragotine. sin Dušana. godine u Glini. rođen. godine u Bijelim Vodama. iz Dragotine SO Glina. 18. rujna. 08. sa prebivalištem u Dragotini. studenog 1963. rođ. 29. Srbin.

u Dabrini SO Glina. OKZRH. pljačkali imovinu stanovništva. štaku Davidović Slavka. Srbin. sa prebivalištem u Dragotini kbr.godine u Glini. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. sin Petra. 120. 1. godine u Maji i Svračici. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. sa prebivalištem u Dragotini bb. godine u Glini. 3. Srbin. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . prodavač krivi što su : dana 18. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. iz Dragotine.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. kulturne i sakralne objekt. štalu i kuću Tonči Mije. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. listopada 1951. prosinca 1959. iz Dragotine. štalu Nogić Marijane. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. kuću Lamza Marka. godine. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. 18. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. izudarali Matijević Ivu. Srbin. djelatnik XVIII. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. društvene i sakralne objekte. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. traktor. rođen 16. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. poljoprivrednik XVI. Srbin XV. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. kuću i traktor Davodović Matije. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. kolovoza 1991. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. hranu. stvari kuća i gospodarske zgrade.optuženi STEVO VARKAŠ. oduzimati im novac. sin Dušana.optuženi MILAN PODUNAVAC. st. sa prebivalištem u Dragotini kbr. naoružani došavši u ta sela. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. rođen 5. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta.

optuženom Jelić Stojanu. godine.optuženom Varkaš Stevi. XVII. 343. VII. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . IV. XVIII. listopada 1993.optuženom Španović Milanu. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima.optuženom Janus Nikoli. ZKP-a u svezi čl.300. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21. optužnicom KT-53/93 od 13. 2. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. HRD.optuženom Vukičević Momiru.optuženom Milanu. IX. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.optuženom Sladović Milanu. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu. XIV. XVoptuženom Jakovović Draganu. st.000. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice. VI. XI. III. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti. XII. kolovoza 1993.optuženom Vinčić Jovici. 90. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 87. Temeljem propisa čl. st. godine. st.optuženom Španović Dušanu. koji prileži ovom temeljnom spisu.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.optuženom Podunavac Milanu i XIX. Temeljem propisa čl. 1. V.optuženom Jelić Stanku. 1.000.optuženom Dabić Mirku. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. 1. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. – HRD i temeljem točke 6. stavilo je na teret I. OKZRH.optuženom Prusac Draganu. XIII.optuženom Gavrilović Dušanu. VIII. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. XVI. IIoptuženom Radaković Milanu.optuženom Pavlica Đuri. Xoptuženom Galjen Milanu. toč. 120. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska.

stupanj krivične odgovornosti. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Odluka o trošku. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17.v. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. te stoga optužnici. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja.r. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih.oružanog sukoba. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. temelji se na u izreci citiranim propisima. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Krivična odgovornost optuženih nije. a sadržan i izrekom presude. u krajnjoj liniji. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. 120. 1. opisan po svjedoku. naročito pogibanje ljudi. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih.r. kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. uvjerenje je suda. OKZRH. Način postupanja svakog od optuženih. PREDSJEDNIK Željko Barać v. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim. 17. a sa nespornim posljedicama. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. te spram civilnih osoba. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . pobude iz kojih je djela učinjeno. dakle dovedena u dvojbu. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. te ni po kome. označeno u čl. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. studenog 1993. odgovarajuće je težini od njih učinjenog.

naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. odvjetnika iz Siska. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. novembra br. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. zbog krivičnog djela iz čl.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 120. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . sin Petra. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. kolovoza 1957. zapisničara. 142. sin Vuje rođen 1. istog zakona). da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. Mirka Švalje. rođen 26. godine i 1992. OKZRH (ranije čl. godine u selu Bojna SO Glina. travnja 1957. tokom 1991. godine. predsjednika vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. svibnja 1993. 11. Alemke Sladić. 6. Josipa Žinić. nakon dana 26. sudaca porotnika Ivana Kasaić. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. održane glavne i javne rasprave. II-optuženi KORAČ MILAN. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. u odsutnosti optuženika. gdje i prebiva u ul. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. godine u Glini. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. st. 29. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. godine u Glini. članova vijeća i Nataše Galinić. člana vijeća. 1.

Bagić Vlado. svibnja 1993. OKZRH. svaki u ponekom dijelu.nacionalnosti. Prišek Boris. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio.HRD-a. dakle.. Štajduhar Pavle. ali . 1. godine. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Temeljem propisa čl. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. – 7. st. Palajić Ivan. 2. 1. OKZRH. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. ZKP-a u vezi čl. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Međutim.66/93 od 3. 1. st. Branitelj. 120. 343. Temeljem propisa čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. 87. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. uslijed čega su Šmicl Stjepan.. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. 1.000. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. travnja 1993.000.HRD-a. toč. st. st. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. iste treba osloboditi od optužbe. 1. 9. Svjedoci Lipak Karlo. 120.

koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. u cijelosti. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.st. Prilkom odmjeravanja kazne. 115. v. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. U Sisku. određivanje pritvora. ZKP-a). nosilaca vlasti na svojem području tada. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. navode optužnice. označeno u čl. 4. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. v. dakle. te stoga optuženici ne moraju biti. 1. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. u krajnjoj liniji. OKZRH. 343. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.svi. s tim. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. . sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju.r. dne 26. konačno. te ni po kome. pozivom na propis čl. ZKP-a. pobude ih kojih je djelo učinjeno. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. stupanj krivične odgovornosti. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. 1. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. svibnja 1993. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Kako su krivična djela obojice optuženih. 31. 120. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Visina izrečene kazne zahtjeva. st. st.. Odluka o trošku krivičnog postupka. dvojbena krivična odgovornost optuženih.r. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. OKZRH). Nije. temelji se na u izreci citiranim propisima.

izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. OKZRH (sada čl. Nogić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. k r i v što je: j e dana 22. Srbin. u odsutnosti optuženika. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. sin Bogdana i Drage r. zapisničara. nalazi se u bijegu. 150. uz sudjelovanje Nataše Galinić. . godine. OKZRH). studenog 1991. sa prebivalištem u Novskoj. rođenog 22. održane glavne i javne rasprave. kolovoza 1950. srpnja 1993. Adžije br. 128. nogama i kablom po glavi i tijelu. „SAO Krajina“. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. nakon dana 8. godine u Voćarcima. zbog krivičnog djela iz čl. ul. po sucu Željku Barać. 17. nakon što su prethodno Gobac Vinko.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. B. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Kovačević Veljko. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. odvjetnika iz Siska. godine u Paklenici. Kliba Radenko i Matekalo Živko. nanijevši im pri tome tjelesne povrede.

Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. ZKP-a u vezi čl. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. st.. st. 150. Iz rečenog slijedi. Temeljem propisa čl. 1. 343. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga.dakle. toč.HRD. 128. 150. – 6. godine. st. 1. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. Uračunljivost optuženika nije ničim. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. postavljen po službenoj dužnosti. .HRD i paušalni iznos od 5. Branitelj. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 98. OKZRH). 1. ZKP-a (sada članovi 90. te ni po kome.000. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. st. 353. OKZRH). Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. OKZRH (sada čl. 2.500. ZKP-a (sada čl.. OKZRH (sada čl. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. 95. 1. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. bila dovedena u dvojbu. i 87. Svjedoci Kovačević Veljko. travnja 1993. Temeljem propisa čl. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. 128. svibnja 1993. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Sam način postupanja optuženika. vršeći pravila međunarodnog prava.

uz sudjelovanje Nataše Galinić. st. Ženevske konvenciej iz 1949. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. v.r. pobude iz kojih je djelo učinjeno. i 144. 343. te stoga optuženik. ZKP-a (sada čl. dne 8. Barać. st. 1. u krajnjoj liniji. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. Prilikom odmjeravanja kazne. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 31. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. temeljeno na propisu čl. 353. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. v. i to. OKZRH). stupanj krivične odgovornosti. 1. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. . 33. subjektivna i objektivna. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Za reći je. U Sisku. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. srpnja 1993. ZKP-a). međutim.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. godine. Obzirom na visinu izrečene kazne. doređen je pritvor.r. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. OKZRH (sada čl. po sucu Željku Barasć. jačinu povrede. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.

. 143. ZKP-a (ranije čl. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. SSS. u odsutnosti optuženika. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. OKZRH). ožujka 1952. OKZRH (ranije čl. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. N. OKZRH. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. st. održane glavne i javne rasprave. Temeljem propisa čl. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. svibnja 1993. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 343. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. umirovljeni milicioner. nakon dana 26. nalazi se u bijegu. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Ul. 353. suprotno odredbama čl. godine. rođen 10. 5. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. otac dvoje djece. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. Srbin. i 144. SUP-a Okučani. sa prebivalištem u Okučanima. primivši oružje i uniformu tzv. SAO Zapadna Slavonija. godine u Okučanima.zapisničara. zbog krivičnog djela iz članka 128. dakle. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 150. oženjen. Vujasinović br. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. odvjetnika iz Siska.

i 144. OKZRH. 6. 31. i 95. Ženevske konvencije iz 1949. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Za reći je. 21. u krajnjoj liniji. bila dovedena u sumnju. To tim prije. opisan po svjedoku. Uračunljivost optuženika nije ničim. st. – 6. istog zakona). 1. te ni po kome.. a ranije čl. Branitelj. tokom cijelog postupka. stupanj krivične odgovornosti. pobude iz . ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. te stoga optuženik. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. međutim.000. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. OKZRH). imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. subjektivna i objektivna. 1. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio.HRD i paušalni iznos od 5. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. st. 33. st. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja.HRD. 87.750. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Dakle. godine. ZKP-a u svezi čl. i to. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Prilikom odmjeravanja kazne. toč. svibnja 1993. ZKP-a (ranije članovi 98. 90. postavljen po službenoj dužnosti. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.Temeljem propisa čl. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 2. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. 128.. ožujka 1993. Konkretno članaka 143. Sam način postupanja optuženika.

Ivanu Rafaj. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. ZKP). KT-25/93 (u dva primjerka) 2. 4. određen je pritvor. SUDAC SUDAC Željko . ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. st. DNA: 1. Sisak 4. v. svibnja 1993. istog zakona).čl. St. Obzirom na visinu izrečene kazne. 353. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. temeljeno na propisu čl. Obavijest PS Okučani 5. ZKP-a (ranije čl. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. st. v. 4. 343.kojih je djelo učinjeno. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 4. 15. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske.r.r. 3. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. jačinu povrede. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. OJT-u Sisak na br. Oglasna ploča – ovdje 3. 123. 5. 1. U Sisku dne 26. dne 21. odvjetnku. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Barać.. branitelju opt. okr. godine U Sisku. Dabić Milenko. srpnja 1993. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. lipnja 1993. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. Sada 115.

Kuzmić Zorana.. otac dvoje djece. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sin Rudolfa i Zore. 2. godine. rođene Desimirović. Mihajlović Ljubiše i II.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. OKZRH. zapisničara. 340. kapetan unutrašnje plovidbe. 120. 12. rođene Martinović. st. odvjetnika iz Siska. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. RS. Rade Končara br. 3. ul. rođen 5. Otokara Keršovanija br. održane glavne i javne rasprave. zbog krivčnog djela iz čl. u krivičnom predmetu protiv I. godine u Sremskoj Mitrovici. rođen 6. članova vijeća i Nataše Galinić. nakon dana 8. člana vijeća. srpnja 1993. Temeljem propisa čl.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. službeni. Srbin. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. II. 3.opt. toč. sin Slavka i Marije. Ivana Kasaić.opt. razveden. u svezi ss. Alemke Sladić. travnja 1947. Mirka Švaljek. Hrvat. sa prebivalitšem u Sisku. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. u odsutnosti I-optuženika. travnja 1950. Općina Zemun. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. godine u Zemunu. 1. predsjednika vijeća. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE .

u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. OKZRH./ dana 23. OKZRH uz primjenu čl. Pa. 91. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. ožujka 1993. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. KUZMIĆ ZORAN 2. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. godine. 2. 23. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . Temeljem propisa čl. i 24. u Sisku. – 5. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. st. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. 1. toč. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. Dakle./ dana 22. 120. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. opt. st. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. 24. st. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 2. iako je znao da je I-opt. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. listopada 1991.Da su i to: I-opt. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. godine. listopada 1991. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. 1. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. u svezi st. i 24. Dakle. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. 1. II. godine. 87. da su time I-op. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. u Sisku. omogućio I-opt. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta.

dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. tako i 24. Kako nisu mogli uspostviti vezu. listopada 1991. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. oko 16. godine.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. dana 19.. „Dunavskog Lloyda“. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. Naime. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. godine. godine. listopada 1991. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu.00 sati. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. jer ga 24. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. istoga Zakona. Gavrane javi se“. godine.00 sati. Na istom 16. st. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. godine oko 16. po . Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. listopada 1991. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. dvojici pripadnika ZNG-a. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. Dana 22. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. 2. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. označenog u članku 120. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti.stanovništva. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. jer isti nije dostižan državnim organima. kako 23. OKZRH uz primjenu članka 24. listopada 1991. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. tim prije. travnja 1993. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. svibnja 1993. Nakon što se odazvao. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. što su i učinili. Dana 22. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. 1. u svezi st. kanalu jedan kratki razgovor.

Dragan Dakić (list 59 spisa). Antun Jakirčević (list 59 spisa). što bi mu bila obaveza da ih je bilo. 2. ni što su one značile. „Novi vjesnik“. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. 3. u svezi st. jer je jasan. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. preko radio-stanice na 16. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. niti je u dnevniku načinio bilješku. i 4“. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. Braco Grozdanić (list 57 spisa). utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. te da su slate razne šifrirane poruke. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. Željko Milković (list 56 spisa)m. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković.i IIoptuženika. a da se ne zna. Također. listopada 1991. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. OKZRH. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. Naime. ni tko ih je slao. kanalu. jer su dali jasne i kategorične iskaze. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. kao i „Gavrana 1. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni.dolasku na radno mjesto. OKZRH uz primjenu članka 24. koji su se 22. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. dispečer. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. tako i II-optuženika. 2. nalazili na brodu „Zibel“. Nadalje. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Brigade. do tada nepoznate. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. godine. st. sud je utvrdio da je . je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. 1. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama.

u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. „Hidroput“. 115. Kako ničim nije dokazano pomaganje. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje.„Dunavski Lloyd“. v. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. odnosno grad Sisak. već se mora dokazati motivom i umišljajem. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. ZKP-a). Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. 4. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. srpnja 1993. jer je to isključiva nadležnost direktora. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. st. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. 8. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. st. U Sisku. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. PREDSJEDNIK Željko Barać. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. već naprotiv obrnuto. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. ZKP-a oslobodio optužbe. SI-0009 . U odnosu na II-optuženika. niti je naredio. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r. koje se ne pretpostavlja. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. sud je optuženike temeljem članka 340. dakle.r. 3. v.

u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. gdje i prebiva na Trgu Đ. uz sudjelovanje Nataše Galinić. bili zarobljeni od strane tzv. OKZRH). rođen 21. održane glavne i javne rasprave. rođene Grgić. k r i v što je: j e tijekom 1991.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. lipnja 1993. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. nanijevši im tjelesne povrede. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. odvjetnice iz Siska. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. godine u Jasenovcu i Demirovcu. kao funkcioner i oficir tzv. nakon što su Sabić Željko. Sabe. dakle. zbog krivčnog djela iz članka 128. nakon dana 8. godine u Rajićima. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. sin Ilije i Julke. u odsutnosti optuženika. godine. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . po sucu Željku Barać. OKZRH (ranije članka 150. pripadnici MUP-a RH. sada u bjegstvu. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. svibnja 1953. kao zapisničara.

st. Udaran sam palicom.000. s tim. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. 343. ožujka 1993. 353. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. Temeljem propisa čl. 150. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5.HRD i temeljem toč. OKZRH (ranije čl. koljenima po cijelom tijelu. istog zakona). istog zakona) Kv-67/93 od 3. ZKP-a u svezi čl. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. 98. ZKP-a (ranije čl. šakama. 90. 23.surovim postupanjem s ranjenicima. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. te sam izudaran po bubrezima.HRD. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. OKZRH. 21. potres mozga.“. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . 6. 2. ZKPa (ranije čl. 1. i 95. 1. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. svibnja 1993. 128.. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. 128. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. Njihova su kazivanja (kao. toč. pa ovaj drugi udari i tako. KT-23/93 od 23. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. te povremeno sada gubim sjećanje. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. 87. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 6.500. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. 7. Temeljem propisa čl. st. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli.. nogama. „Zadobio sam fakturu kičme. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. a ranije čl. ZKP-a.

OKZRH). Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. subjektivna i objektivna. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. i 144. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 4. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. lipnja 1993. r. 1. v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl.r. 31. 115. dne 8. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. stupanj krivične odgovornosti. Ženevske konvencije iz 1949. 343. među ostalim“. Prilikom odmjeravanja kazne. godine. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. st. te ni po kome. 123.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. ZKP – prije čl. ZKP-a). 4. v. . pobude iz kojih je djelo učinjeno. st. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Uračunljivost optuženika nije ničim. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Barać. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. U Sisku. ZKP-a). st.

V-opt. siječnja 1935. Josipa Budinski. DUŠAN JOVIĆ. godine u Donjem Klasniću. godine. Žrtava fašizma bb. 1. godine u Donjem Klasniću. rođen 16. Boškovića br. OKZRH (sada čl. predsjednika vijeća. st. VII-opt. sudaca porotnika Mirka Švaljek. održane glavne i javne rasprave. člana vijeća. st. svibnja 1949. Srbin. IV-opt. siječnja 1942. SO Bos. Mikelić Borislava. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. Ilije Nišević. sin Stevana. Milana Muiđe. 120. IV-opt. VII-opt. MILAN MUIDŽA. Sime Karaice i IX-opt. III-opt. odvjetnika iz Siska. SO Glina. Ilije Bjelajac. sin Stevana. Ul. lipnja 1993. Stanka Divjakinje. III-opt. Dušana Kačar. godine u K- . zbog krivičnih djela iz čl. liječnik. rođen 20. Milana Milanković. nakon dana 9. inženjer II-opt. SO Glina. sin Miljkana. članova vijeća i Nataše Galinić. rođenog 13. rođen 24. sa stanom u Beogradu. VI-opt. rujna 1939. Ivana Kasaić. Ante Jukić. u odsutnosti optuženih. OKZRH). 142. sa prebivalištem u Glini. sin Milutina. 1. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. Dušana Jović. Vračar.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. II-opt. 1. Novi. R. godine u Dobrljinu. DUŠAN KAČAR. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.

rođen 15. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sa prebivalištem u Glini. sin Steve. sin Pavla. sa prebivalištem u Glini. rođen 7. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj.. sin Damjana. godine u Petrinji. sa prebivalištem u Sisku. IX-opt.. defektolog. Norberta Vebera bb.b. STANKO DIVJAKINJA. VII-opt. godine u Glini.b. Rimska ul. SIMO KARAICA. listopada 1956. sa prebivalištem u Petrinji. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. gospodarski objekti i sakralni objekti. štab četničkih formacija. b. Mihanovića b. lipnja 1933. SO Glina.Banskom Drenovcu. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. 29. da se uništavaju stambene zgrade. izrađivao planove mobilizacije. sin Petra. godine u Malom Gradcu. rođen 16. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. sin Dragana. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. rođen 29. VI. Ul. opt. bravar. sa prebivalištem u Sisku. Filipa kljaića 3 V-opt. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. SO Glina. ul.. ILIJA BJELAJAC. srpnja 1956. i 1992. svibnja 1949. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. godine u Roviški. godine u Begovićima. VIII-opt. naređivao nelegalno s u . Malinova 94. gdje i prebiva. novembra bb. SO Glina. SO Petrinja. Ul. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. ILIJA NIŠEVIĆ./ u tijeku 1991. SO Glina. rođen 18. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. godine u Velikom Gradcu. prosinca 1960. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. A. MILAN MILANKOVIĆ.

dakle. VI-opt. crkva Sv. gospodarskih i sakralnih objekata. paljenja i rušenja stambenih. Milan Milanković. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. oštećenja. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. Milan Muidža. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. lipnja 1991. V-opt. Ilija Nišević. i 1992. te uništavali stambene zgrade. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. Crkva Sv. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. Djurač Rajko. 120. dok su Drakulić Nikola. Ilija Bjelajac. 1.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. 120. III-opt. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud.opt. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. ./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. 2./ u tijeku 1991. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. VI-opt. st. Banadinović Angelina. Milan Muidža. Herelić Ramiz. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. Dušan Kačar. Dušan Kačar. III-optuženi MILAN MUIDŽA. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Ilija Nišević. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. Lovre i dr. Dušan Jović. VII-opt. godine u Glini i okolnim mjestima. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. a IIIopt. dakle. IV. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. st. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. VII. IV-optu. Jovanović Rezika. Katarine.opt. Vujaklija Rajko. Kendjel Ivan. a II-opt. Ilija Bjelajac. Dušan Jović. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. 1. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. Milan Milanković. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. sakralne objekte i gospodarske objekte. II-opt. te ranjeno deset osoba.. OKZRH. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. „SAO Krajina“. V-opt. pljačkali imovinu.

slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. 1. 1.HRD. Mato. 120. Dušanu Kačaru. toč. konačno. bila .. 120. Temeljem propisa čl.050. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela.000. Iliji Niševiću. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. 87. 119. st. zbog izvršenja kojeg su tuženi. Milanu Muidži. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Temeljem propisa čl. postavljen po službenoj dužnosti. ZKP-a u svezi čl. lipnja 1993. Ličina Berislav. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. Malić Hamdija. OKZRH. Kušan Djuro. st.. da bi. godine stavilo na teret I-opt. navode optužnice. Iliji Bjelajac. kojima ih se tereti. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. na glavnoj raspravi održanoj 3. st. godine. 1. Branitelj. travnja 1993. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. ožujka 1993. st. a optuženicima Dušanu Joviću. 90. 1. 343. Svjedoci Kovačević. te ni po kome.OKZRH. Štrk Ivan Šantek Ivan. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. – 7. OKZRH.199. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. u cijelosti. OKZRH. Milanu Milankoviću. ali svi. svaki u ponekom dijelu. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Juzbašić Živko. 2.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5.

godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić.r. nije dvojbena. v. 1. Visina izrečene kazne zahtijeva. temelji se na u izreci citiranim propisima.) a za vrijeme oružanog sukoba. Krivična odgovornost optuženih. OKZRH.r. v. te uništavanjem stambenih zgrada. s tim. st. u krajnjoj liniji. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. ZKP-a. . 1. dakle. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. st. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. 343. sakralnih i gospodarskih objekata. Odluka o trošku krivičnog postupka. lipnja 1993. OKZRH). Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. pobude iz kojih je djelo učinjeno. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku. određivanje pritvora. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. označeno u čl. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. pozivom na propis čl.dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. dne 9. PREDSJEDNIK Željko Barać. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. stupanj krivične odgovornosti. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 115. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. te stoga optuženici. ZKP-a). 31. Prilikom odmjeravanja kazne. 120. 4.

03. odvjetnika iz Siska. sa završenih četri razreda osnovne škole. 7. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. nakon dana 1010 svibnja 1993. predsjednika vijeća. zbog krivičnog djela iz čl. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. tapetar. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. Đure Sertić. 1.14/93. rođene Stibuhar. TO i JNA. Alemke Sladić. Ivana Zlovolić. 120.SI – 0011 K. otac jednog djeteta. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. rođenog 20 rujna 1930. Boškovića br. Ante Jukić. 120. članova vijeća i Nataše Galinić. OKZRH. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. Musliman. Dvorneković Maru i Holija Stevana. st. dana . 1. R. člana vijeća. st.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. godine u Gorama. pa se istog temeljnog zakonskog propisa . godine na području općine Petrinja. godine u odsutnosti zatvorenika. OKZRH. sin Jusufa i Tinke.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. razveden. održane glavne i javne rasprave. listopada 1991. sudaca porotnika. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. godine u Velikoj Kladuši. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991.

saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. koji prileži ovom predmetu. kako se zvala. ožujka 1993.000-HRD i temeljem toč. Darinko Herak (list 43 spisa). u kojoj se uračunava pritvor od 16. u vezi čl. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. 1. OKZRH. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. do 14. Ja sam uhićen 3.03. 2. 1.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . 87.1992. Tokom dokaznog postupka. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. 90.1992. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. 7. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. da je rekao. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. listopada 1991. Stevana Holija i Maru Pavičić. Temeljem propisa čl.000 HRD. st. 120. godine. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. ZKP-a a u vezi čl. Temeljem propisa čl. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. među ostalim. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. OKZRH (sada označeno u članovima 109. travnja 1993.08. uz podizanje optužnice. st. očito pogrešno označenog prezimena. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 90. i 118. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. na glavnoj raspravi javni tužitelj. njegovu ženu. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. Istovremeno. st. toč. koja je. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. 1. 1. te Maru Dvorneković. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. 120 st. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. 6. st. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. istog zakona) da bi. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. st. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. 139. i 2.

Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. 1. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Povreda međunarodnog prava. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. istog zakona). 31 OKZRH). bila dovedena u dvojbu. dana 10. 343. Ženevske konvencije. 120. 142. st.na način opisan izrekom ove presude. a iz čl. Nema. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. 1. temelji se na u izreci navedenim propisima. te ni po kome. stupanj krivične odgovornosti. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. U Sisku. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. PREDSJEDNIK Željko Barać. koje ni po kom nije bilo osporeno. . ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. 1. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. ZKP-a. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. st. OKZRH (ranij čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. st. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu.r. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. godine. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno.r. koja je već naprijed jasno označena. u krajnjoj liniji. Prilikom odmjeravanja kazne. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. svibnja 1993. v. Slijedi. v. Odluka o trošku krivičnog postupka.

s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30. st. ZKP-a. Rade Grumić Rare 7 7.. s tadašnjim prebivalištem u Glini. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. «GULA» i «ZMAJ».Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. rođen 25. 115. st. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede. zv. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07.08. rođen 28. «ŠILT». sin Vladimira. rođen 13. srpnja 1991. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! .11. 4 ZKP-a). Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. VLADIMUR VILIĆ. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. iz kojeg su upravo bili izišli. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. srpnja 1991. sin Slavka. BRANKO ČUČKOVIĆ. zv. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.1945. prije čl. općina Glina 6.08. SINIŠA MARTIĆ. u Skeli.1965. sin Ilije i Ane. 4. 123. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju.. s tadašnjim prebivalištem u Glini. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja.1956. god. god.

Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. 353. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. st. j e .. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. OKZRH. 1. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. rođen 19. Hrvat. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. st. oženjen. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 2.HRD. Temeljem propisa čl. st. suprotno odredbama članka 143. ZKP-a u svezi čl. 150. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. i 144. Ul. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa.HRD i paušalni iznos od 5. sin Franje. Godine i Strizivojnni.000.000. listopada 1948. zapisničara. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. Temeljem propisa čl. zbog krivičnog djela iz čl. 1. Rade Grmuše kbr. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. u odsutnosti optuženika. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. nakon dana 17.Okružni sud u Sisku. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. nalazi se u bijegu. godine u Glini. 4. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. 95. veljače 1993. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 98. 150. toč. sa prebivalištem u Glini.. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. SO Đakovo. OKZRH. održane glavne i javne rasprave. godine. dakle. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. – 7. odvjetnice iz Siska. po sucu Željku Barać. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. 1.

Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. . nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. (čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. OKZRH. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. 353. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. Sam način postupanja optuženika. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. pobude iz kojih je djelo učinjeno. U Sisku. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. prosinca 1992. naročito ovaj potonji. Braniteljica po službenoj dužnosti. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 1. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. u krajnjoj liniji. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. To tim prije. godine oznake Kv-9/93.st.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. dne 17. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. te ni po kome. Prilikom odmjeravanja kazne. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. s tim. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. OKZRH). veljače 1993.. 33. temelji se na u izreci citiranim propisima. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. veljače 1993. 150. opisan po svjedocima. Dakle. te stoga optuženi.

održane glavne i javne rasprave. listopada 1991. odvjetnika iz Siska. zbog krivičnog djela iz članka 150.r. sin Miloša. zv. u odsutnosti optuženika. 8. j e . a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. nakon dana 26. po sucu Željku Barać. Polakova kbr. Barać. nakon što je Makarić Neven. v. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. uz sudjelovanje Nataše Galinić. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. v. sada u bjektstvu. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. godine u Glini. rujna 1991. kao kapetan tzv. zapisničara. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. „kapetan Pero“. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. ožujka 1993.r. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. rujna 1952. godine u Crkvenom Boku. godine do 31. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. „milicije SO Krajina“. godine. rođen 10. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu.

Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 150. godine.000. st. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga.dakle. 98. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 95. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. G. 6. veljače 1993. i 144. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Temeljem propisa čl. 1520. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 2. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . čl. 1. st. 23. subjektvina i objektivna. stavka 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. st. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. ožujka 1993. istovremeno i oštećeni. toč. ZKP-a u svezi čl.. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. godine. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Ženevske konvencije iz 1949. Temeljem propisa članka 353. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. ZKP-a. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. Svjedok. postavljen po službenoj dužnosti.HRD. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Branitelj.

st . Zakona o krivičnom postupku. i Podunavac Sime. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. 142. OKZRH. ožujka 1993. U Sisku. 4. nakon dana 27. Visina izrečene kazne. pobude iz kojih je djelo učinjeno.godine. Jovanovski Budimira. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. razlogom je određivanju pritvora. Tarbuk Ranka. ZKP). Zbog krivičnog djela iz čl. predsjednika vijeća. 1.r. st. st. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić.pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Begović Jove. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. stupanj krivične odgovornosti.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 353. a u prisutnosti zamjenika . Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Članova vijeća. pozivom na propis čl. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. Đure Sertić. Alemke Sladić. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dne 26. SI-0016 K. Jakić Ante.r. SUDAC Željko Barać. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. v. 33. Prilikom odmjeravanja kazne. travnja 1993. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. 1. člana vijeća . zapisničara. v. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 123. u odsutnosti optuženih.

oficir bivše JNA. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. niti jedinica. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. Klarić Milana i su . Bučar Štef. Marković Đuro. ul. SO Bos. godine u Petrinji. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. Begović Jovo. godine. u Petrinji. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. a potom.optuženi PODUNAVAC SIMO. 2. rođen 24. II – opt. vodnik bivše JNA. Jovanovski Budimir. minobacačkom vodu 120 mm. i 155 mm. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. V. sa posljednjim prebivalištem. artiljerisku. odvjetnika iz Siska. kapetan I klase bivše JNA. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. sin Mirka. rujna 1949. 16 i 21. Novi. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. stariji vodnik u bivšoj JNA. godine u Dvoru. rujna 1991. IV – opt. svibnja1963. provodeći ovakova naređenja i učinili. Bateriji haubica 105. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. rođen 15. što su njihovi podređeni.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. sin Rade. 8. J. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. održane glavne i javne rasprave. Br. 24. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. Hanžekova kbr. ožujka 1951. zapovjednika garnizona u Petrinji. rođen 13. III – opt. da otvore tenkovsku. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. Haulikova br. nakon što su od Tarbuk Slobodana. godine u Sokolišu. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. rođen 30. rujan 1957. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. Podunavac Simo. Frankopanska ul. Janjića br. te stambenim. Lokner Nikola. pristali da provedu ovakova naređenja. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. sin Milana. krivi što su : dana 2. sin Dragutina. minobacačku i drugu vatru. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. 66.

Marić Mladena i Talaja Josipa. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. 353.. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. optuženim Babić Miloradu. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Jovanovski Budimiru. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. Cerjak Branka. Đuričić Rajko. Vujaković Rajko. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. OKZRH. crkva sv. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. 6. što isti nisu dostupni državnim organima. 98. dakle. st. 1. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. – HRD i temeljem toč. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. Lovrenović Ivice. veljače 1993. OKZRH. 7. Temeljem propisa čl. ZKP-a u svezi čl. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. To stoga. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. st. 2. datih tokom istrage. Popović Marijan. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Katarine. – HRD. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. 23. što je i učinjeno. prijave medicinskog centra Sisak . st. pa tako. Drakulić Nikola. Temeljem propisa čl. 142. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. Trklja Jasmina. Tarbuk Ranku.910. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Lovre i drugi objekti. Dumbović Zvonko. 1. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. 95 st. 142. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. broja uviđaja 834/91. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih.Mouća Alojza. Sekulić Branko. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. Podnar Stjepana. Banjan Miko. Vujatović Đuro. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Ceković Ljubica. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. 1. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Općinski sud u Petrinji. Kovačević Janko. st. toč.000. st. Banjadinović Andjelina. ožujka 1993. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. 6. crkva sv.

te uvidom u pismenu dokumentaciju. svakome. koje su gađale kako stambeno. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. a iz čl. a primjenom propisa čl. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. 1. izdavanje zapovjedi. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. 33. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. također navođenu. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Jovanović Rezike. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. predstavlja. Vujaklija Rajk. Kendjel Ivana. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Djuričić Rajka. crkvu Sv. tako komunalne. OKZRH. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. Lovre i dr. Katarine. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. ZKP-a. Marković Đure. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. crkvu Sv. TZV. Bučar Stjepana. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Klarić Milana i Mouča Alojza. . zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. naročito stambene zgrade u centru Petrinje.o povredama Drakulić Nikole. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima.142. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. 353. OKZRH. st. JNA u Petrinji. st. Banadinović Andjeline. 1. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. Herelić Ramiza. Općinski sud u Petrinji. sakralne i druge objekte u Petrinji. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela.

dana 27.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . travnja 1993. ZKP-a). PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI . U Sisku. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. 123. 4. st.

Gundulića. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. M. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. Nazora i Trga M. Nazora – Trg M. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila.09. V. I. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. V.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. kao i uništeno jedno teretno vozilo. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. F – 30-32 prikazuje križanje ul. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. gdje su vidljiva oštećenja.1991. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. F – 16 prikazuje ulicu V. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. V. godine. Tita u pravcu Gajeve ul. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Nazora – Trg M. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. V. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. locirane u Petrinji u ul. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Tita. I. J. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.

1944. i 15. ĐORĐE STOJANOVIĆ. 142. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. JNA.PODACI O POČINITELJIMA 2. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. rođen 01. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u odsutnosti optuženika. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sin Rade. predsjednika vijeća. rujna 1949. Srbija i Crna Gora 3. god. 1. srpnja 1991. Tijekom 14. godine u Dvoru. srpnja 1991. oficir tzv. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. siječnja 1993. Ivana Blažinić. općina Surdulica. zbog krivičnog djela iz čl. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. god. zapisničara. i 15. članova vijeća i Nataše Galinić. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. rođen 24. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. nakon dana 18.03. Alemke Sladić. člana vijeća. u Stajkovcu. godine. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. sin Staniše. Ivana Kasaić. sudaca porotnika Josipa Žinić. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji .

000 HRD. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. 95. 1. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo.740 USA dolara.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. ZKP-a u svezi čl. 98. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. tzv. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. u Petrinji. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. st. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. u više navrata. st. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . godine do 04. dakle. Temeljem propisa čl. godine. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. st. Obrazloženje . te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. Kovačević Ivica. st. Isaković Čeho. 2.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. st.749. 142. Grubić Đuro. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja.000 – HRD i temeljem točke 6. travnja 1992. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Kostić Branko. 108. JNA. studenog 1991. neizazvan za borbeno djelovanje. 353. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. Temeljem propisa čl. 7. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. Temeljem propisa čl. 1. toč.749. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. topničkim i raketnim jedinicama.

što. st. a iz člana 142. 6 da je to činio. 1. iako nema formalna obilježja rata. a sam grad Sisak. što isti nije dostižan državnim organima. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. godine (list 94 i 95 spisa) te. prosinca 1992. 23.749. a pročitani su. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. godine (listovi 94 i 95 spisa).) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. st. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. tzv. prosinca 1992. sud ne nalazi potrebnim govoriti. 1. 142. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. . a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. koja prileži spisu. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). prosinca 1992. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. izdao zapovijed. 6. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). prosinca 1992. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. za vrijeme oružanog sukoba koji. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. ovom zgodom.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. o kojem. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. 46 – 59. kao i njegova industriska zona. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. i 90 – 91 spisa). Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. JNA.1268/91 i – 311/92. (objava istog i dr. stav. u Petrinji.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. U Sisku. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. kao ni primjerenosti istog. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dana 18. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. v. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. st. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 1.r. Shodno visini o izrečene kazne. siječnja 1993.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju.r. Zakona o krivičnom postupku. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. PREDSEDNIK Željko Barać. određen je pritvor. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. primjenom propisa člana 353. .

Horvat Stjepan. Alemke Sladić.opt. II. 116. zbog krivičnog djela iz čl. sa prebivalištem u Petrinji. sin Ljubana. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. godine u Joševici. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ. rođen 2. SO Petrinja. Srbin. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. oko 7. sin Milana. zapisničara. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. rođen 11. znajući da mještani sela Pecki. Malinova (odvojak) b. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. 1. nakon dana 25. u krivičnom predmetu protiv I. kojima su su . Srbin.opt. zvani Tito. Radišević Nikole. siječnja 1955. SO Petrinja. SAO Krajina. svibnja 1993. sin Dušana. člana vijeća i Nataše Galinić. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. rođen 29. godine . rođen 1. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. godine. odvjetnice iz Siska. sin Stanka. kolovoza 1960. st. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ. gdje i prebiva na kbr. u odsutnosti optuženih. siječnja 1962. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj.Paunović Dušana. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. Zubanović Jove. ove bez ikakva razloga napali. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti. IIIPlavljanić Sime i IV. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede. godine u Joševici. svibnja 1960.b.predsjednika vijeća. godine u Jošavici. kolovoza 1991. Horvat Đuro. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. godine u Joševici. krivi što su : dana 16. 127. 142. OKZRH. 4.

pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA.. OKZRH. 120. st.000. svaki u ponekom dijelu. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. OKZRH (sada čl. 1. 142. st. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. studenog 1992. oznake KT. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. odvjetnica iz Siska. Svjedoci Stanešić Danijel. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. 142. Temeljem propisa čl.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. toč. godine. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . dakle. prosinca 1992. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli.178/92. ZKP-a u svezi čl. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. 1. navode optužnice. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. pa i po provedenom dokaznom postupku. pobliže opisano izrekom ove presude. 2. 87. optužnicom od 30.000. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. te ni po kome. Zubanović Jovi. Dvorenković Stjepan. u potpunosti. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo. 90. kako je tuženo. Bugarin Andrija. 1. Temeljem propisa čl. st. Abramović Ivo. činjenično. st. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. 1. 343. ali svaki. godine. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. 1.HRD. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak. OKZRH). kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. označeno u čl.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. krivična odgovornost ni jednog od optuženih. dakle. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne. U Sisku. ZKP-a).r. 4. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. 1. 31. 1. Nije dvojbena.) a za vrijeme oružanog sukoba. ZKP-a. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. v. određivanje pritvora. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.r. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Odluka o trošku krivičnog postupka. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Visina izrečene kazne zahtjeva. st. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 343. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. st. 142. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. PREDSJEDNIK Željko Barać v. svibnja 1993. pozivom na propis čl. OKZRH. temelji se na izreci citiranim propisima. 115. s tim. st. dana 25.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

godine u Dvoru. sa prebivalištem u Glini. otac jednog djeteta. rođen 09. u odsutnosti optuženih. rođen 18. X-optuženog Matijević Dragana. 1. i iz člana 144. oženjen. rođen 18.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. 12 VI. održane glavne i javne rasprave. sin Milana. Srbin. zbog krivčnih djela iz člana 142. stražar.Okružni sud u Sisku. . Ivana Zlovolić.b. sin Nebojše. Alemke Sladić. rođen 03. gdje stanuje u ulici A. i Nataše Galinić. članova vijeća. otac jednog djeteta VII. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. VI-optuženog Čordaš Vlade. oženjen.optuženi TINTOR DRAGAN. odvjetnika iz Siska. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. stražar. stražar. 1962. Banijskog partizanskog odreda b. Kovačevića b. 1958. rođen 20.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. Radnička kbr. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske. Srbin. 1957.b.optuženi ČORDAŠ VLADO. člana vijeća.optuženi BJELAJAC STEVAN.optuženi BALTIĆ PETAR. predsjednika vijeća. siječnja 1993. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. 1966. 05. 03. godine u Zemunu. sin Stevana. sa stanom u Balincu kbr. Srbin. IV.. Vinogradska b. 02. V. policajac. V-optuženog Ljubičić Milana. godine u Glini. VI Udarne kordunaške divizije 36. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. VII-optuženog Tintor Dragana. nakon dana 22. sa prebivalištem u Glini. 1965. godine u Glini. IX-optuženo Djaković Ilije. godine u Glini. 1952. oženjen. oženjen. sudaca porotnika Ivana Kasaić. policajac. 12. sin Mare. 12. rođen 01. sin Petra. neoženjen. 04. zapisničara. IV-optuženog Bogunović Djuke. 1953. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. rođen 19. III. godine u Glini. 03. Srbin. sin Milana. 34. sin Alekse. Srbin.b. Mirka Švaljek. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. godine. st. kažnjavan. II. sa stanom ul.. II-optuženog Baltić Petra.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

6. ZKP-a) Kv-103/92 od 30. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. prosinca 1992. prosinca 1992. 23. Temeljem propisa članka 353. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150.HRD i paušalni iznos od 5. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1.se pri tome. dakle. st. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. 1. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. subjektivna i objektivna. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa članka 98. postavljen po službenoj dužnosti. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga. 2. . godine. toč. i 144. – 6. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. st. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1.HRD. Branitelj... Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a u svezi čl.000. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. st. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143.000. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 95. stavak 1.

r. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti. temeljeno na propisu člana 353. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . člana vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. v. određen je pritvor. 33.r. U Sisku. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.ženevske konvencije iz 1949. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. a putem ovoga suda. Obzirom na visinu izrečene kazne. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. predsjednika vijeća. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. godine. Ivana Kasaić. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. st. Alemk Sladić. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. SUDAC Željko Barać. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. siječanja 1993. Prilikom odmjeravanja kazne. dne 19. Mirka Švaljek. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. v. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Zakona o krivičnom postupku. 1.

sin Đure rođen 20. IV-optuženi Krnjaić Đuro. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3. rođen 9. st.b. JNA okupirali grad. zbog krivičnog đela iz čl. 1. IX 1947. rođen 5.117. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO.listopada 1991. uz pomoć tzv.IV 1947. oženjen. sa prebivalištem u Petrinji. godine u Sisku. SO Petrinja..siječnja 1993. III-optuženi Zorić Ljuban i. 142. sin Đure rođen 16. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. otac jednog djeteta. Ul. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. oženjen. Srbin. radnik. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u .i 4. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. dakle. u odsutnosti optuženih. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji. godine u Petrinji. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. IV 1954. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sa prebivalištem u Petrinji. sin Draginje. godine u Jošavici SO Petrinja. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Grge Novaka b. radnik. sa prebivalištem u Petrinji. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba.Nikole. Radićeva kbr. 13. godine. 11 1968.b. Srbin. Srbin. Ul. godine u Tremušnjaku. sin Jovana. Ivana Trnskog kbr. oženjen. nakon dana 22. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. godine u Bosanskoj Bojni.. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. Srbin. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. Filipa Kljaića b. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. održane glavne i javne rasprave. IV-optuženog Krnjaić Đure. radnik. odvjetnika iz Siska. III-optuženog Zorić Ljubana.

6. ZKP-a u vezi čl.označeno u čl. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih . godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. a svaki od njih paušalni iznos od 5.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili. već u Petrinji). Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137. st.st. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30. pa tako. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. spajati žicom na strujni krug. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. toč. . godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku.II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku.prosinca 1992. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. 95. Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. a potom u zajednici.prosinca 1992. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. .ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 353.500. i 7. st. 1.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva .HRD.HRD.iz čl. Plavljanić Nikoli. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini. 98. Temeljem propisa čl. 1. st. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. 2. . .000. 142. 142.

Barać. stupanj krivične odgovornosti. 353. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . v. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. koja je već naprijed jasno označena. složenosti postupka. sud je optuženima Rađenović Željku. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika.r. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. st. SI-0024 K-22/92 . koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku. Slijedi. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.r. Povreda međunarodnog prava. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. Zakona o krivičnom postupku. 33. pobude iz kojih je djelo učinjeno. dne 22. 1. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. a iz člana 142. temelji se na u izreci navedenim propisima.siječnja 1993. da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. godine. v. st. Odluka o trošku krivičnog postupka. Ženevske konvencije. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske).

u krivičnom predmetu protiv I-opt. od oca Branka i majke Milke. sudaca porotnika Ivana Kasaić. “ iz G. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha. Ul. Ivana Zlovolić. Sanader Mile. zv. članova vijeća te Nataše Galinić. 2. 2.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine. Drobnjak Slavka. III-opt. „Prelac Mlinoge. A1emke Sladić. člana vijeća. godine u Ljeskovcu. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. I. Sanader Dragana. star 28 godina. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. svibnja 1957. nakon dana 2l. II-opt. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. krivi su . Zajca kbr. godine u Ljeskovcu. Mirka Švaljek. Ul. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. sin Branka i majke Milke rodjen 18. održane glavne i javne rasprave. „Prelčić“ iz G. II-optuženi SANADER MILE . zv.1ipnja 1953. 144.siječnja 1993. trgovac. zbog krivičnog djela iz čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. I. Zajca kbr. zapisničara. odvjetnika iz Siska. Drobnjak Milana i IV-opt. rođen 3. III-optuženi DROBNJAK MILAN. star 22 godine. predsjednika vijeća. u odsutnosti optuženika. Mlinoge.

što su: dana 16.prosinca 1992. 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika . kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. dakle. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. njihove prisutnosti glavnoj raspravi. Drobnja1k Milanu i IV-opt. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. 2. Gregec Dejan. Lukačević Franjo. 7. a svaki od njih paušalni iznos od 5. suglasivši se sa ovakovom naredbom. st. nakon čega su II-opt. Rogulja Milivoj.HHD. zajedno sa njime pucali u njih. studenog 1992. Jelačić Ivica. III-opt. 353. Kovačić Božidar. st. Muškić Neno.000. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. 95. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske. Tutić Radislav. toč. III-opt. a zatim. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". 98. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl.. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor.200. . Drobnjak Milanu i IV-opt. 1. IIIopt. Temeljem propisa čl. 144. Sanader Mile. Drobnjak Slavku. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Temeljem propisa čl. godine. godine u Petrinji. Alijagić Meho. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko.rujna 1991. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.iz čl. Svoboda Mišo. kršeći pravila međunarodnog prava. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili. st.. II-optuženom Sanader Mili. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Tomašić Branko. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. u ovom času. Dumbović Nikola. Mikulin Vlado. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. a ubijeni bili Bursik Tomislav. 144. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. uslijed čega su Cerjak Dražen. godine I-optuženom Sanader Draganu. 1. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. ZKP-a u svezi čl.HRD.

Turajlić Milovana. Turajlić Nikole. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio.. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv.. Popara Dušan (list 71 spisa). predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike ..“. ali on nije htio o tome ništa razgovarati.. primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ". ". može se reći srećom. uz suglasnost stranaka. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika.Branitelj. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika. čiji je i on bio pripadnik „.. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa). uvjerenje je suda. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. Njihova su kazivanja (kao. nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno .. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „.. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa). već spominjanih. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja. nije prigovorio. Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka. tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“.pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja.odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina. pao . Požar Zorana.. postavljen po službenoj dužnosti. Popara Dušana. (pa tako Turajlić Milorada... ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju.. kako je i pledirano u završnoj riječi. neposrednih očevidaca događaja. pak. “TO“. ali da je ipak. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. „.naoružanje. dopremila vojska“. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. Turajlić Milana. jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen . da ni jednom izvedenom dokazu. čiji su iskazi.. da se ne kaže previše. koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. Turajlić Ilije. stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su.. Nedvojbeno je.. Turajlić Miroslava. ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim. Međutim. Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže. nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno. ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela. nastojeći čuvati sebe. Galijan Zlatka. pročitani. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa). Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa)... ali ne znam kako se zove... Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije.

„Sanader Dragan između ostalog je rekao . ovoga puta iz izreke presude . da što stvarnije bude opisana kritična zgoda. Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar". kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu.1992..11.je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika.. „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko. . glede upravo rečenog. tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). spisa. konačno. jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. Naime.opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa). koji je to stvarno i bio.do Bolnice u Sisku. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. Žugaj Vlado. To ne čudi. 83. Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23. Kovačević Ivica i Svoboda Mišo. „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola. . rujna 1991. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su. utvrdili njegov identitet.. prepoznao Sanader Dragana. izostavljen je. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ". među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan..samo glede stradalih osoba)..je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života. nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno . po saznanju za postupke i imena učesnika u njima. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. godine u Prosekturi bolnice Sisak. Konkretno. a takove se tokom cijelog postupka ne spominju.i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“. jer se ovome sudu.rujna 1991. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji. 93. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. tada nije bio ratni zarobljenik. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81. „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. kao smrtno stradali istom zgodom. zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“. Mile (također Sanader . da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak. 89. što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16.. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. godine predveče . i 99.. Nadalje.. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). pa ni izvješće Policijske uprave Sisak... „Njega sam zapazio i zapamtio po tome. „Ja sam ostao neozlijeđen. kada mi je predočena slika. a prema utuženom takove nisu bile.. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena. jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17. No. Izostavljena je. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko..iz ratne zone u Petrinji . 97. Sve se ovo kazuje stoga. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude. već samo.. Pečirko Marijan.

među inim i dobrovoljaca za to. .r. st. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. dne 21. Nema. 353.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . te stoga optuženici. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). v. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.već civil. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka. stupanj krivične odgovornosti. pozivom na propis čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne. Visina izrečene kazne zahtjeva. javljanje. Zakona o krivičnom postupku. Sam način postupanja. određivanje pritvora.siječnja 1993. temelji se na u izreci citiranim propisima. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. te ni po kome. PREDSJEDNIK Željko Barać. dakle. v. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. bila dovedena u sumnju. U Sisku. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika. 1. u krajnjoj liniji. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. 33. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . optuženih. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949.označenog u članu 144. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. Odluka o trošku krivičnog postupka. s tim.

Željka Barać. odvjetnika iz Siska. nestali su . Mirka Švaljek. st. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. člana vijeća. predsjednika vijeća. godine do 31. i iz čl. zapisničara.1956. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. V. godine. godine u Glini.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Štajduhar Pavao i Žilić Branko. Palaić Ivan. nakon dana 5. Ivana Kasaić. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. I. sin Marka. nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. godine u Bos. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991. veljače 1993. godine u Glini. Dubici. zbog krivičnih djela iz čl. 54. Josipa Budinskog. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv.SI – 0025 K – 23/92 . Srbin krivi što su : 1. ožujka 1992. 144. Gaćeša br. rođen 12. Trg narodnog heroja br. u vijeću sastavljenom od sudaca. strojarski tehničar.12. Srbin. 1954. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. sin Pere. gdje i prebiva u ul. održane glavne i javne rasprave. sa prebivalištem u Vrginmostu .09. 1. rođen 10. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili. 142. muče i tuku. 12. u odsutnosti optuženih. oženjen. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. članova vijeća te Nataše Galinić. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede.

/. – 7. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. toč. st. st. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice./. dakle./ istovremeno. od 25. i 2 toč. studenog 1992./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 1. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. 95. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv.000 – HRD. 1. 2.500. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. čime su opisanim pod 1. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st./. Pa se temeljem propisa čl. od kojih udaraca su Litrić Borislav. 144. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije. 353. 1. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. Kaurić Joso. 98. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. u istom mjestu i na isti način kao pod 1. dakle. st.Litrić Milan i Žužić Ante. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. ZKP-a u svezi čl. . 48 st 1. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. – HRD. 142. te i sami to činili. muče i tuku. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede . 2. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. koju naredbu su ovi prihvatili. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. Temeljem propisa čl. a za krivično djelo opisano pod 2. a opisani pod 2.

a ratni zarobljenici u drugom slučaju). Svojstvo civilnih osoba. te ni po kome. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. Postupali su optuženici. što isti nisu dostižni državnim organima. postavljen po službenoj dužnosti. kojima ih se tereti. 144. st. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. 1. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima.) . Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. 142. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. godine. ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. 142. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. označenog čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dakle. Način postupanja svakog od optuženih. naročito pogibanjem ljudi. dakle. prosinca 1992. st. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. 23. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. da djelo mora biti . Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. opisan po svjedoku. 6. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. st 1. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Branitelj. 144. a sadržan i izrekom presude.označenog čl. nitko nije oprostio. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. nije dvojbena. a sa nespornim posljedicama. Krivična odgovornost.

po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. državljanin RH.r. tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. dana 5. U Sisku. pobude iz kojih su djela učinjena. po nacionalnosti Hrvat. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda. st. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. odgovarajuća je težini od njih učinjenog. stupanj krivične odgovornosti. 353.protupravno i po međunarodnom pravu. te stoga optuženici. u krajnjoj liniji. PREDSJEDNIK Željko Barać v. s tim. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. 1. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sin Mije i Marije rođene Petanović. Pobrđana. Zakona o krivičnom postupku). temelji se na u izreci citiranim propisima.r. god u Sisku. Vedrog .09.1969. rođen 19. Odluka o trošku krivičnog postupka. veljače 1993.

Polja. kolovoza 1995. potpukovnik bivše JNA. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju. Dana 06. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK. bio pripadnik tzv. održane javne glavne rasprave. godine. te nakon što su artiljerijske i . rođen 27. uz sudjelovanje Nataše Galinić.rujna 1991.rujna 1991. što je: dana 2. godine u Petrinji. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci. i branitelja optuženika Davora Škugor. otac dvoje djece. Alemke Sladić. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku.siječnja 1946. god do 06. Mirka Švaljek. koja je privremeno okupirana. a nakon što je takova vatra otvorena. god. oženjen. sudaca porotnika Ivana Kasaić. članova vijeća. nakon dana 7. u svezi članka 24. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. i 21. zapisničara. zbog krivičnog djela iz članka 142. Đure Sertić. advokata iz Siska. god. nalazi se u garnizonu u Petrinji. kolovoza 1995.rujna 1991. predsjednika vijeća. kolovoza 1995. godine u Balincu. Općina Glina.srpnja 1992. god. u odsutnosti optuženika. Komogovine. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. godine oko 12. god pa sve do 06. člana vijeća. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. KZJ. kao zapovjednik garnizona Petrinja. sin Nikole. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše.00 sati te 16. stavak 1.

st. naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 1. st. 142.sa tenkovima . 1. ZKP-a u svezi čl. 353. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Drakulić Nikola.rujna 1991. u svezi čl. st. 2. komunalnih i drugih objekata u gradu. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . a teško ranjeni Đuričić Rajko. dakle. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br.380. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26. crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji. Temeljem čl.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. te razrušeno i uništeno više stambenih. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom. toč. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. . crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. 53/91). st. Temeljem propisa čl. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16. Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje.i temeljem točke 6.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21.rujna i 21. 6. 24. Općinski sud u Petrinji. st. 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. 1. 1.označeno u čl. 98. 1. godine.. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. izišli .minobacačke granate počele padati po Petrinji. H-alereić Ramiz. radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. 95.svibnja 1992.

Optuženik je odmah prekinuo konferenciju. Osim toga.rujna 1991. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika. Dana 7. Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . Oko 10 minuta nakon te eksplozije.200 metara. te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2.kolovoza 1991. Osim toga. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). godine bilo ratom zahvaćeno. jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi. Primopredaju je vršio do 10."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području". godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu. a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. godine. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara. godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat. kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. godine. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik . Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. srpnja 1991. godine.kolovoza 1991. vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Dakle.1ipnja 1992. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova. Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . Denis Latin (list 62 i 110 spisa). a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa).rujna 1991. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom. Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje).

majku im ustašku. Konferencija je odmah prekinuta. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. Oko 19. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. kao i optuženika. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. . haubica i VBR-ova. Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne.godine a iz video-kasete je uočljivo.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. minobacača od 82 i 120 mm. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. tenkova i teškog naoružanja. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. dakle. ali je i priličan broj rezervista. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. Neki su ušli u ambulantu. Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili. Došlo je do oštećenja krova.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske.00 sati. a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. Pucalo se iz topova. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. pala granata od minobacača 82 mm. i ukupno oko stotinu vojnika. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme .rujna 1991. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). sve do 19. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. da je sjedio sa desne stranedo optuženika.granata.

ulicama i podrumima. Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. a počeli su iza posljednjeg napada 21. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. godine kada je izvršen treći napad. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. Mrtve su tako skupljali 5 . godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom. Mrtve su pronalazili po kućama. Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. Palajić Ivo. Osim toga.rujna 1991. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. Svjedok kaže. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. Osim toga. da se ponovi napad na Petrinju. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16. ZNG-a ili građana Petrinje.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. i drugo. Znano mu je. da je 15. godine kada je i izvršen.6 dana. rujna 1991. godine. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. da je došlo do znatnog oštećenja grada. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. raspolagali su jedino sa pješadijskim. Napad je počeo oko 6 sati. nije mu poznato. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani.rujna 1991.rujna 1991. ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. da je sve ovo dakle. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. Kako je vodio o tome statistiku. a to su činili na dva načina: Prvo. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. smatra. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. a zatim je taj posao . Da li je to učinio ne zna. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. Svjedok dodaje. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. Benedikt" i "Sv. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. Napad je dogovoren za 21. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". Nikola". Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. Po ovome zaključuje da je dana 21. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. zatim. vrtovima. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao.rujna 1991.

dapače. godine kada je uslijedio drugi napad. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. te se sa ukućanima sklonio u podrum. Danilović Kosta i Babić Vlado. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. sakupljao poginule civile po Petrinji.Lovre" koja se u njemu nalazi. Nalazili su ih u podrumima.rujna . godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja.rujna 1991. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". Nalazio se je u Petrinji i 16. Palajić Ivo. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa. a čule su se i detonacije po cijelom gradu.rujna 1991. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". garažama i raznim drugim zaštitnim objektima. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici. razorenu kuću Dangubić Mije. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja.rujna 1991. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. godine. a kada . Svjedok na kraju iskaza iznosi. po civilnom stanovništvu. Nije poznavao poginule.rujna 1991. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba. znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv. vrtovima. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. Čuo je brujanje tenkovskih motora. Bio je u samom centru grada. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. godine u Petrinji. a niti je bilo kojeg prepoznao. da je bilo poginulih iz napada 16. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi. Napad je vršen tenkovima. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra.rujna 1991. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji. Sve ostalo civilno stanovništvo. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. Djecu nisu našli. ali i nakon toga.rujna 1991. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću.rujna 1991. Šmisl Stjepan. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. 21. Benedikt" i u cijelosti uništena. Dana 16. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv.

Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. da napusti podrum i kuću. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad. srušen most na rijeci Petrinjčici.rujna 1991. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. što sa sigurnošću tvrdi. da za napad koji je učinjen 2. izlazak tenkova. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. Nakon što se sakrio u obližnju kući. Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. logični. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. decidirani. raznih sakralnih. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda.rujna 1991.rujna 1991. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. Sa sigurnošću tvrdi. rujna . Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka. kada je već prestao napad. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. Nadalje je vidljivo da su dana 5. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu.rujna. godine. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka. godine. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. kao i njihov povratak. Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne. uopće može se samo reći . Iskazom svjedoka Ing Harceta. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. 16. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. kulturnih i drugih javnih objekata.rujna 1991. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. na Petrinju 2. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada.

Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. a ubrzo i izlazak tenkova.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka. više teško i po život opasno ranjenih. kako napad ne bi bio zaustavljen. godine kojom rukovodi. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni.u Petrinji. grad u vatri. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. 142. Isti je uslijedio 21. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. sa više poginulih civila. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. Ovaj još jači i snažniji. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske.rujna 1992. Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . Kako je ona u pismenom obliku.rujna 1991. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". KZJ u vezi čl. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. godine. Popis poginulih ostao je u kasarni. vrtovima. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. dvorištima. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada. Dakle. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. povodom jedne nesreće. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova. kao npr. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. gradjani žive i provode uobičajeni dan. civila. izdaje odmah naredbu za napad. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu.i 21. Neki i masakrirani. Naime. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. Dogovara konferenciju za tisak 2. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina. dugotrajniji. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. podrumima. novi napad. opet bez ikakova razloga i povoda.rujna 1991. obavljaju uviđaj. Jedina moguća konstatacija . Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad. Svi poginuli potječu iz napada 16. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao. 24. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. Mrtvi na ulicama.rujna 1991. Sve do te naredbe u gradu je mirno..i 2l. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe . U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. vežama.

da bi do kraja izvršio svoj naum. ZKP-a. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. 33. Prema tome. Dakle.r. U Sisku. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja. iz kasarne. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. Naime. st. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. međutim. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. a ne izdavao. 1. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao. . prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . upravo suprotno u toku postupka. te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. napada koji je učinjen na grad. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. dne 7. 353.srpnja 1992. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. njenog rušenja i ubijanja civila. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. KZJ. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja.

O. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.09.09. prikazuju objekte na križanju ul. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. S. I.locirane u Petrinji u ul. godine. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 .1991.1991. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. godine.09. Gundulića.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. V. god. 09. događaja 02. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.1991.

prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. gdje su vidljiva oštećenja. V. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. Nazora – Trg M. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. V. su vidljivi tragovi oštećenja. I. kao i tragovi zrna-projektila. V. pločnika i. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. prikazuju Trg J. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. Nazora-Trg M. prikazuju križanje ul. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica.. V. V. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. J. Nazora-Trg M. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4.F-16 prikazuju ul. Tita u pravcu Gajeve ul. Tita. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. V. V. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M.06. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul. nadalje . Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. god.1967. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. prikazuju Trg M. kolnika. prikazuju stambene objekte u ul. M. DAMIR BOGDANOVIĆ. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul. Tita u pravcu Gajeve ul. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. ul. V. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. god u Novskoj. rođen 10.

zapisničara. I. rođen 16. zbog kaznenog djela iz čl. godine u Ostrožinu. člana vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. god. neoženjen. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. Milana Krajačić. 1. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.07. zv.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. toč. predsjednika vijeća. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Srbin. RH. sin Mirka i Danice rođene Rudan. drž. RH. ZKP-a . 197. drž. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. st. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. 1956. "Čvoljac". 1956. temeljem propisa čl. održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. OKZRH. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. poljodjelac. sin Mirka i Danice rođene Rudan. gdje i prebiva na kbr. rođen 16. godine u Ostrožinu. Stjepana Benčić. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Alemke Sladić.veljače 1997. radnik. 3. nakon dana 06. 2. 197.. u svezi st. s prebivalištem u Ostrožini kbr. Srbin.07. 123. članova vijeća. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. odvjetnika iz Siska. 340.

te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 91. "Krajine". u svezi st. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. 2. ama baš ni jednom riječju. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. 1. tako i na glavnoj raspravi. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. 208. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . . opet. to jest nisu iznijeli svoju obranu. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. st. ZKP-a. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. pa.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. 3. Oba optuženika. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. OKZRH. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. kako tijekom istrage. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. 123. nije preostalo drugo. Stjepan Šuntić. padaju na teret proračunskih sredstava. 97. Mirko Gvojić. troškovi kaznenog postupka iz čl. 2. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. ZKP-a. pozivom na propis čl. s:. 2. protjerivanjem stanovništva. 123. st. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. toč. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. no. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. dakle. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost.5. OKZRH. navode optužnice. Ni jedan od njih. 1. 2. u svezi st. Sudu. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. . ZKP-a. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. toč. ZKP-a. st. 1.siječnja 1997. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. a činjenično opisano i izrekom ove presude. 340. st. Temeljem propisa čl.

veljače 1997.rujna 1996. drž. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. padaju na teret proračunskih sredstava. sudaca porotnika Ivana Kasaić. PREDSJEDNIK Željko Barać. odvjetnika iz Siska.r. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine u Cerovljanima. zbog kaznenog djela iz čl. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. uz sudjelovanje Nataše Galinić. strojobravar.listopada 1954. Josipa Žinić. 91. a shodno načinu okončanja postupka. . U Sisku. v. godine. ZKP-a. sa završenom . sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. dne 06. zapisničara. st. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 67. 1. Jalšo. sin Đure i Ljube rođene Čorić. 120. članova vijeća. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.RH. člana vijeća. nakon dana 26. v. predsjednika vijeća. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.5. Srbin. st. 87. Mirka Švaljek. Alice Freiberger. 1. pismen. rođen 11. 1. OKZRH. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. toč. bez zaposlenja.r. 2. troškovi kaznenog postupka iz čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZKP-a. st. zv.Pozivom na propis čl.

OKZRH. 1. . 2. neoženjen. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.kolovoza 1995. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. do 1995. 123. Temeljem propisa čl. st. kriv je tijekom razdoblja od 1991. 1.SSS. dakle. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. tbč. 45. do 21. sada ponovno. veljače 1996. bez djece. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . kroz čitavo navedeno razdoblje. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. OKZRH u izrečenu kaznu se. godine broj KT-36/96. kao i od 19. para državi "Krajina". 90. st. u vezi st. 123. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. godine pa nadalje. da bi. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. najprije. ZKP-a. 2. pristupio u paravojne formacije tzv.travnja 1996. st. . srpnja 1996. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. 120. Temeljem propisa čl. 1. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. "SAO Krajina". OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. toč. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. st. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. u svezi st. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. a na glavnoj raspravi 26.rujna 1996. 1. 1. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 2.6. 87. svoju obranu. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. 4. st. protjerivanje stanovništva. OKZRH. te odcepljenja općine Hrv.

45.kolovo za 1995. 31. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. PREDSJEDNIK Željko Barać. pozivom na propis čl. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. 123. učinjenog sa umišljajem. godine pa nadalje. U Sisku.travnja 1996. 90. pretpostavlja se. st. municije. sada u tom pravcu.Korpus. ZKP-a. „Srpske vojske Krajine 39.r. v. v." da je bio "četni stariješina". čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. dne 26. zastrašivanja i protjerivanja. nije ničim dokazana. te drugo. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. st. a da tome nitko ne prigovara. veljače 1996. također se ne može. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. do 21. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. OKZRH. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo.. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. ustanovljeno. a iz "reversa ličnog zaduženja. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. da je bio pripadnik tzv. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. honorirati. 2. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. OKZRH. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja.. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. OKZRH. 4. revers i dr. 1. pa je tako. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti.r. koje mogu utjecati na visinu kazne.).rujna 1996. Vojna pošta 9139 Kostajnica". jer nije dorečeno. kao i od 19. u vezi st.

očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. odvjetnika iz Zagreba. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. sudaca porotnik " Bogdana Josip. Srbina.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 2. člana vijeća. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. Temeljem propisa čl. vozača. "Krajine". u selu Crna Draga .OKZRH. RH. nezaposlenog. Brnjevac 70. 1963. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u svezi st. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.svibnja 1997. 123.01. toč. 339. st. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. zbog kaznenog djela iz čl. Vladimira Jerković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. neoženjenog. Alemke Sladić. rođenog 27. Ivana Plemenčić. sa završenom SSS. drž. do 1995. članova vijeća. 3. 1. gdje i prebiva. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. predsjednika vijeća. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. održane glavne i javne rasprave. godine u Vrginmostu. nakon dana 2l. godine. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. zapisničara. godine.

pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 123. Pri kraju provedenog postupka. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. godine.siječnja 1997. dne 21. Barać. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. U Sisku. 87. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. toč. 1. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Rečeno je razlogom.svibnja 1997. 91. ZKP-a. u svezi st.pripojenja tzv. dakle. . 1. st. protjerivanjem stanovništva.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. 123. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. u svezi st.r. st. st. a na glavnoj raspravi održanoj 21. para državi "Krajini".5. v. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. 2. .r. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. st. padaju na teret proračunskih sredstava. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 2. 2. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. OKZRH. 1. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Temeljem propisa čl. v. 1. OKZRH. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo.svibnja 1997. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.

OKZRH. sa posljednjim prebivalištem u Glini. Srbin. člana vijeća. nakon dana ll. odvjetnika iz Siska. godine do mjeseca kolovoza 1995. 123. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv.1951. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. neosuđivan. godine u Starom Selu. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić.01. Ćepin. održane glavne i javne rasprave. Ljubice Rendulić . 24. rođen 01. zbog kaznenog djela iz čl. automehaničar. Mirka Švaljek. oženjen. predsjednika vijeća. zapisničara.Holzer. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . u svezi st. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. kriv je što je: tijekom 1991. članova vijeća. pismeno sa završenom SSS. st. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. vojsku služio u bivšoj JNA. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. a sada na adresi Livana. zp. sudaca porotnika Ivana Kasaić. RH. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur.studenog 1996. 2. uz sudjelovanje Nataše Galinić. drž. otac jednog djeteta. Nikole Tesle br. vodi se u VE u Glini. 1. Omladinska 3. Josipa Žinić. „Krajina“.

OKZRH.. da bi. 1. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. godine ista bila izmijenjena na način. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. 2..srpnja 1996. 123. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. počam od 04. kroz čitavo navedeno vrijeme. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. st.srpnja 1996. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. 2.. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. 1. do izbijanja sukoba. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. 4. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl.. paravojnih formacija milicije . 1. "... oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. Temeljem propisa čl. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. morao sam to biti . 1.. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.označeno u čl.. oružje sam imao još iz bivše milicije . postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . imao sam automatsku pušku. iako sam Srbin.65 mm." (list 28/11). toč. st. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti.6. . Temeljem propisa čl. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. godine.. u svezi st. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. s tim da dodaje ". za vrijeme rata. u okviru takvog zločinačkog plana.mogu još na kraju .bio sam pripadnik. godine... . st.. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija.. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. st. 87. ZKP-a. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. 45. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. OKZRH.1istoDada 1996. pa nadalje. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). st. na glavnoj raspravi dana 23.obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. 120. pučana hrvatske nacionalnosti. ZKP-a. kako se navodi optužnicom.

makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. Naprotiv. OKZRH. dodatak Međunarodni ugovori br. Milan Babić. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. makar na tzv. st.N. Mile Martić. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. 120. a da je tjeralica sredstvo da se. OKZRH u svezi sa čl. tvrdi. 2. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. Branitelj. mimo njegove volje. a Zakon o općem oprostu ( N. konačno. istog temeljem čl. br. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. 1. pa i onima. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika.N. da je izostalo. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. Morao sam to biti''. 123. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. st. do čl. Dušan Zelenbaba. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. rujna 1996.godine ) u čl. kako je već ranije navođeno. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 7. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima.priznaje i sam optuženik. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. 2. OKZRH“. istog Zakona. kako to obrana tvrdi. 80. paravojnih formacija milicije. negativnu okolnost. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana.list 82/II) i dalje. 3. kao i da je. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. 123. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. što je sud propustio ustanoviti. a optuženik prihvaća. Koje je optuženik predložio. pri navođenju njegove obrane. . od 27. u konkretnom slučaju. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. st. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. st. 1/10 od 26. jasno kazuje. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. bilo rečeno. . a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. OKZRH. Isto tako. 122. godine. dostavljenom po sudu u Hagu. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. 3.rujna 1996.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. a ne nečim. 120. 1.

a da bi priznala "postojanje grupe". OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. primjenjivao mjere zastrašivanja. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. kada se znade. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. godine. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. poistovjećuje se sa skupinom. a sve stoga da sa vješala skine . a uznastoji samo sebe izuzeti. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. znajući za sve to i ne reagirajući. Točno je. prijeteći da će ih zaklati. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. ponuđen po optuženiku. nasuprot optuženiku. svinje odvlačile. da je . 2. Mogućnost. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. a kroz to vrijeme sada opt. na čemu uznastoji obrana. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. otuđivao vrijedne predmete. dozvoljavao paljenje imovine. Istina je. "milicioneru“ koji. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. psujući im ustašku mater. križima i leđima oborenog na pod. smješten u samicu. kao pripadnik skupine. Sud. . da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. tu nema šta. Istovremeno ga je vrijeđao. čl. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. da bude jasno. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. riječju. ali. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. 123. što se lako zaključuje iz njegove obrane. a i ljude iz svjedokova okruženja. pljačkalo na veliko. glasi u najmanju ruku ironično. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. Trajalo je to četiri dana. kao pripadnika skupine. a sve prateći psujući mu ustašku majku. nanosio psihičke i fizičke povrede. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. Zapaljena mu je kuća.Posjedovanje naoružanja nije sporno.

Uvijek se samo veselio. a kada je dolazio do njega. pored drugih i po Kotur Bogdanu. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. među .. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan.kolovoza 1991. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. ubojstvima i zlostavljanjima. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. godine živio u Glini. bez razloga za to. godine. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". a ne da bi slučajno to osudio. vojne i milicijske. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. nije mu poznato kuda. . pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. ali mu ne znam imena. datuma kojega je dobro zapamtio. sve dok je do 26. udarajući ga naizmjenično.svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . obučenih u razne uniforme. preko razglasa. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. a sa njima i ja. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. . godine. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. starog oko 45 godina. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem.. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina...50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. bacali ručne bombe u iste i palili". prepoznao sada optuženoga. ima je neprilike. iz Bijelih Voda. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. .Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. a "spominjanjem" ustaške majke. .obješenu baku. Ja oružja nisam imao.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. a na poziv Kotur Bogdana.. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. da je 17. Bio je sa ostalima i u njegovu. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. Prijetio mu je.. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. Nije po njima tada pucano. među tridesetak naoružanih osoba.listopada 1991." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. nakon što je pretražio. Kada sam izišao . bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. prijetio obračunom. Svjedok se prisjeća ". u Jukincu. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. a posebno u Jukincu. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. polijevali po kućama. Kotur u tome nije učestvovao. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć.

ama baš svi svjedoci govorili. za koje se više nikada nije čulo. koji su pljačkali sve što su stigli. svinje. za razliku od optuženika. koji je tamo došao. godine. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. a koje je izostalo. doslovno rekao: "p. nije doista postupio kako su oni govorili. Svjedoci predloženi po optuženiku. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. krave. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. odakle je.rujna 1992. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. među ostalim. ali to ne znači. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. u biti. to potvrdili. Nije to uspio ni pri suoćenjima. . zv. kojim su prilikama. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. Klobučar Nikola. naime. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. opljačkan i gliser. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. bez njegovog obrazloženja. Ferenac Milan. reagirao. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. . Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. Po prevoženju kamionom u Jukinac. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. nešto poslije pola noći. Sva trojica su ga tukla. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo".". primjerice poljoprivredne strojeve. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. istovremeno. u kuću Divjak Branka. a u pogledu mogućnost. nije jasno. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. iako kolovodja. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. Uviđajem na mjestu događaja. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. Slado. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. sudu. konkretno Matijević Ivan. Ti-su svjedoci.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. kada je odvožen kamionom.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. "negativnu okolnost".a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. treba te zaklati". ovaj puta u selo Prijeka. . kojem je. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. o kojima je već bilo riječi. ti materina. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući.kojima je prepoznao sada okrivljenog. gdje je svjedok tada živio. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. mještane tukli i zlostavljali. na imanju Zibara. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. ponovno ga je optuženik. zapaljivim metcima. da optuženik spram ostalih.

a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. pa tako. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. optuženik i veoma aktivno. 4.r.srpnja 1996. čije je zločinačko postupanje. dakle. koje je postao pripadnikom. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine.studenog 1995. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda . Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. OKZRH utječu na visinu kazne. tim prije što ih ni obrana nije istakla. v. Željko Barać. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. st. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. pozivom na propis čl. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. pa sud. koje u smislu propisa čl.Činjenica je. dne ll. pa nadalje. kao otegotno . da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. godine. OKZRH.r. jer povreda istog. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 37. 45. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. U Sisku. slijedom iznošenoga. nasuprot obrane optuženika. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. predviđena čl. kako je već isticano. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. 90. 31. v. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. znane i neprijeporno. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude.0KZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika.

te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Dubici. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. kao zapisničara. branitelja opt. lipnja 1996. pokretna imovina otuđena. 1. zbog kaznenog djela iz čl.06. VELIMIR MILE. godine u nazočnosti optuženog. Ivana Blažinić. sa kojim je bio očito nezadovoljan. godine do 1995. sudaca porotnika Ante Jukić. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. rođenog 26. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . 120. Josipa Sladić. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. god. održane javne i glavne rasprave. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora.1950. "Krajine". OKZRH.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u Bos. sin Đure. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. članova vijeća. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. od vj. prije svega mještana iz sela Cerovljana. Alice Freiberger. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. automatsku pušku i dr. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. s stanom u CerovIjanima 95. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. predsjednik vijeća. zaduživši uniformu. člana vijeća. iz Siska. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. st. oružje i streljivo. VELIMIR MILE. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. uz sudjelovanje Slavice Režić. nakon dana 24. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". Đure Sertić. u kaznenom predmetu protiv opt.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

Vrijeme provedeno u pritvoru. a temeljem u izreci citiranih propisa. pa nadalje pozivom na propis čl. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. v. v. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. OKZRH. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka.godine. dok olakotnih okolnosti. siječnja 1996. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 45. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. 31. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. počam od 11. U Sisku. dne 28. PREDSJEDNIK Željko Barać. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. Slabe imovinske prilike optuženika. 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. . OKZRH. kada je mislio da će mu to biti od koristi. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu.r.optuženika spram nje kritične zgode. studenog 1996.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

Alica Freiberger. 20. 08. otac jednog djeteta. oženjen. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Đure Sertić i Mirka Švaljek. st. svibnja 1995. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. Općina Pakrac. u kaznenom predmetu protiv opt. Srbin. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. siječnja 1997. te ispaljenje raketa call 57 mm. godine u jutarnjim satima. članova vijeća. 120. sudaca porotnika Ivana Blažinić. pješačke brigade vojske tzv. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. OKZRH . u nazočnosti optuženika. MRZIĆ MILAN. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. neosuđivan. OKZRH. Općina Novska. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. zbog kaznenog djela iz čl. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. drž. VE Pakrac. RH. "RSK".P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. člana vijeća. k r i v je što je: dana 1. 120. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1. odvj. u Gornjoj Subotskoj. SSS. zapisničara. sin Dragutina i Ljube r. 1.1968. Općina Novska. predsjednik vijeća. iz Zagreba. Vukotić.g. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. godine. konobar. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . MRZIĆ MILANA. rod. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima.opisano u čl. dakle. st. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. branitelja optuženika Laze Veselinović.12. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. nakon dana 23. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. kolovoza 1949.

– 6.zbog toga se temeljem čl. 39.1995. "RSK" od 7 mjeseca 1994. 38. Spavao je do 6.05. Temeljem čl. godine bio je u Paklenici. OKZRH primjenom čl. godine. tek na djelovanje po njima.000. gdje je bila minobacačka četa. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. 1. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE. 2. 1. 120.64 kn i paušal od 1. i čl. i održavanja oruđa u funkciji. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. ZKP. 120. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret. i 2. st. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . 1. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. Na Novsku se djelovalo iz BiH. Babić Milan.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. ali ne i po Novskoj.1995. Nadalje. Primjenom čl. Dana 1. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm). st. 1. 90. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. toč. st. 1. st. pješadijske brigade. OKZRH. 1. toč. a u svezi čl. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja. toč.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. pješadijske brigade vojske tzv. odnosno da ima zastoj. 45.05. godine pa nadalje. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji. 87. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. 1. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. st. st.00 kuna. 1.

Čičak Zlatka (str.2-3. godine i 3. 72).ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika.135). presliku iz vojne knjižice za optuženog (str. 74-75). jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm. dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato.30 sati. do vremena njegova ranjavanja. proizlazi iz fotoelaborata. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača.66). u prilogu Pravilo brigade. S obzirom da je opt. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije. bio ranjen. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str. godine bio potporučnik načelnika topništva 98. zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu. Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. Vojnović Nikolu (str.145-182).135). te je tom prilikom ranjen. također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska. saslušao svjedoka Babić Željka (str. Stipu Vulić (str. To se sve događalo u periodu oko 7. Nadalje. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka . stacioniranih u . "RSK".39. te podaci o liječenju optuženika. te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. "RSK".88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat. Milana Čorak (str. stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta.6465. pješadijske brigade vojske tzv. vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. Takav zaključak u odnosu na opt. Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda.svibnja 1995.14. Nije dvojbeno da opt. nije dvojbeno da je opt. godine (str.5). svibanj 1995. godine (str. osim u početku kod Starog Grabovca. svibnja 1995. nakon čega je pobjegao. pješadijske brigade vojske tzv.7). ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci. procjena Komisije za ratne štete. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str. "RSK". podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. 1. 89). Razaranje pomenutih mjesta opt.19-20. 76). svibanj 1995. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. te zapisnik o obrani optuženika (str. "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. 136).

"RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. To je bilo negdje oko 7. kolovoza 1949. koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. . zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška.00 sati. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. Isto tako.g. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. godine ostao u zastoju. te ispaljenje raketa cal. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. Inače.svibnja 1995. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. Zajedno sa opt. te ovlastima optuženog kao načelnika topništva.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. Gradišci. pješadijske brigade vojske tzv. "RSK". Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. Općina Novska.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak". Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km.

U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. brigade vojske tzv. a može imati i opću grupu. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. organizira. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno. komadant donosi odluku. koordinira i analizira borbena djelovanja. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. centra za vezu. Komandna grupa priprema odluku. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika. organ za popunu i personalne poslove. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. U skladu sa iznesenim. "RSK" kojoj je pripadao opt. pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika.30 pa cijelo dopodne. a može djelovati i šire. organ za rodove i kancelarije. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. obavještajni organ i organ za rodove.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. operativni organ. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. planira. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. pomoćne grupe. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. . Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. a sastoji se iz komandne grupe. Naime.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. Komandnu grupu čini komandant. organ za obavještajne poslove. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. Svaka brigada ima komandno mjesto. Novskoj i okolini. načelnik štaba. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl.

Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. toč. 1. pješadijske brigade vojske tzv. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. 90. ZKP-a. st.Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. 6. valja navesti. planira. 1. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. 87. I u najblažem obliku za optuženog. "RSK" . ZKP. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. a odnosi se na troškove postupka prema . iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. i 2. 1. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. a u svezi čl. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. 98. organizira. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. U sferi izvršenja. st. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku.

rođen 19. vještaci). 11. godine u Hrvatskoj Dubici. SI-0043 K-32/1995. Ljubice Rendulić-Holzer.1950. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. Jovana Jerinić. godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. dne 27. (K-31/1995). te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. v. rođene Kljaić. odvjetnika iz Siska. U Sisku.troškovniku (svjedoci. travnja 1996.sin Mile i Marte. v. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. suca Županijskog suda. te imovinskom stanju optuženika. nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. gdje i . kao predsjednika vijeća. kao člana vijeća. dana 16. zbog kaznenog djela iz članka 123.r. kao članova vijeća. uz sudjelovanje Nataše Galinić.r. veljače 1997. OKZRH. u kaznenom predmetu protiv I-opt. te sudaca porotnika Ante Jukić. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. stavak 2. Milenka Janjetović i II-opt. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. zapisničara.

Ferić Đuro. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. Kaurin Jaga. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. Ordanić Luka. Piktija Anka. Alavančić Kata i Reza. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola.8. Vuković Pero. Dragičević Ivica. Barunović Nikola.13. Barić Sofija. Flekać Franjo. Juratović Marija. ubijali civilno stanovništvo. Đurđević Luka. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv.1947. rođena 1940. Bunjevac Antun. Volarević Soka. Srbin. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. Ferić Kata. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva. Mucavac Antun. Mišić Mijo. Batinović . Krivajić Reza. Pavić Matija. Knežević Antun. Lončarević Nikola. Volarević Antun. Vatinović Anka. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. Kulušić Ivan. Delić Marija. Josipović Ivo. Đukić Antun. Šestić Milan.Dubičkih partizana br. Josipović Anka. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Krivajić Antun. 51. Vrpoljac Nikola.. Srbin. Jukić Iva. 3. Flekać Jozo. rođen 3. kolovoza 1949. mučili ga i nečovječno postupali prema njemu. do mjeseca kolovoza 1995. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Antolović Roko. Luić Janja.32. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. Glavinić Grga.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi. otac dvoje djece. od tada. tj. Jukić Vera i Marija. Karanović Jozo. do 53. Dikulić Stjepan.prebiva. Kropf Pavle i Bara. Vladić Kata. kolovoza 1949. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv. Tepić Dušan i Ana. Bunjevac Tomo. paravojnu snagu navedene tvorevine. Čaušević Idriz. otac jednog djeteta. Josipović Anka.Zdravka Buzadžića 71. Petrović Juraj. oženjen.sin Mile i Ane. Đuričić Stevo.. Ferić Anka. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Zaočević Šajnović Milka i Slavica. Jurić Janja. -završio osnovnu školu.godine. Flekać Marko. godine protivno odredbama čl. lipnja 1911. gdje i prebiva. Stanković Veronika.Felbabić Nikola. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. Bačin. i 33. Trninić Ivo i Kata.Blinja Barbara. Trninić Terezija. i čl. Karagić Josip. oženjen. poljoprivrednik. Jukić Filip.ul. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991.. radnik. Abaza Željko. Krnić Mijo. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. Pezo Ivo i Soka. žena Ive.godine u Hrvatskoj Dubici. Nikolić Ana. Pavić Antun. Kata i Liza. Trninić Ivan. Lončarević Antun. Šestić Marija. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. Mišković Ivica. Krnić Štefo. Dikunić Ruža i Sofija. u selu Bačin . Durinović Antun.31. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. poljoprivredne strojeve. Švračić Antun i Marija. Likić Nikola. Batinović Antun. Bunjevac Kata. Dukić Danica. Sabljar Štefo. Huska Stjepan. RSK. a naročito od mjeseca kolovoza 1991. Đukić Maca. stoku i drugo. Čorić Mara. u Cerovijanima .3. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. rođene Duričić. godine pa sve do oslobođenja tog područja. Cerovijane. ul. kućanske i druge aparate.

dvije kapelice i crkve. OKZRH/a u svezi sa st. do 6. Blinja Ana i Likić Andrija. Lončar Anka. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120. Ordanić Antun. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). Barunović Marija. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. Čorić Josip.listopada 1995.193. Rješenjem od 6. stavak 1. Perković Zoran. OKZRH. provede jedinstveni postupak. stavak 1. Lončar 'Kata.000. Lončar Kata. stavak 2. Naime. stavak 2. koje je činjenično opisano u optužnici. Blinja Nikola. Felbabić Marija. Na temelju članka 45. Da bi se . OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. Antolović Marija.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. Blinja Katarina.00 kuna. te svaki platiti paušalni iznos od 5.Marija. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Zaočević Nikola. Lončar Stjepan. istoga članka.listopada 1995. Čorić Antun. stavak 2. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . protiv opt. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. 1. stavak 2.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995. Barunović Matija. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. dakle. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. stavak 1. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Na temelju članka 90. stavak 1. godine broj KT-35/l995. godine broj KT-34/1995. toč. Perković Nevenka. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano. Čorić Bara.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123.studenog 1995. te se na temelju odredbe članka 123. Lončar Antun. Čorić Vera. tj. 1. Perković Vlado. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995. i 3. Blinja Josip. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. ZKP-a u iznosu do 8.00 kn. kolovoza 1995. OKZRH.

No. rujna 1991. Navodeći da je 13. Vrativši se 22. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . bio je pisar u komandi. Poljoprivredna mehanizacija je . godine izvršena njihova mobilizacija. On ne zna zašto.čuo. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7.da su tijekom 1994. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. Tek u tijeku 1992. rad na popravku mosta). Cerovljana i Predora. Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. godine. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. 1991. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. 9. 1991. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. Ejuba Čaušević i dr.da se negdje sklone dok prođe akcija. a neki su ga dobili tada. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. godine.a on. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22.da je jednom došla zapovjed. Knežević Antuna.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca.da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. da nije pljačkao kao niti palio. dolazeći u komandu . do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. Josipa Josipović. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti. 1991. Slavka Kučuka. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. tvrdi optuženik. U svojoj obrani izjavio je. Tvrdi da nikoga nije ubio. kako je već napred navedeno. Osim toga. Kasnije je ušao u graničnu policiju. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti. Inače. navodi. 10. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. Čorić Miću. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. 9. 10. I-opt. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. navodno. godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla. u svojoj obrani je naveo. Đukić Ivana i Nikolu. da je počev od 8. nezna od koga. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. Nadalje. Izjavio je. da je 13. 1991. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. ali nezna tko je to učinio. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. SAO Krajine. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. Poznato mu je. po stavu suda. Tom prilikom. da su kuće opljačkane. Neki od njih su već od prije imali naoružanje. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. on ga je postavio za pisara (čatu). On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike.mjeseca 1991. mjeseca 1991. pa i on sam ga je dobio tada. Prema izjavi optuženika. Navodi. Prije ove akcije. Miću Čorić. da su dvije minirane. Viđao ih je.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. bez obzira. godine. Željka Abazu i Čaušević Idriza. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina.' Budući da je s njime bio dobar. Danicu Krizmanić.

Šprčić Antuna (141). Kulišić Anu (141). Ribarić Nikolu (151). Bilo mu je poznato. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe.goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj. Tvrdi. Josipović Josipa (104-106). iz Hrvatske Dubice. Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. a također i od domaćih ljudi. Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo. Trečić Mariju (131). Anić Nikicu (151). Ostalo je nešto starijih ljudi. Đukić Nikolu (103). Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. godine premještena je na položaj u Uštice. Bunjevac Radmilu (131). Po izjavi svoje žene znade.tko su bili. Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. Bunjevac Milana (130). da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992.zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". Kučuk Slavka (115-117). pošto je više puta čuo pucnjavu. jer se bojao. Ordanić Matiju (161). U tijeku 1993. zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima.koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102). Šestić . Čorić Miću (117-119). godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. Matijević Marka (131-132). Nadalje. do polovice 1993. oko 50 do 60 osoba. da ih nije vidio i nezna. Vuruna Evu (140). kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. ističe. godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. Trivić Milku (129). već da su pogubljeni u Bačinu. da je dosta kuća srušeno u Bačinu. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). Šnjarić Marina (149-150). Izjavio je. Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. Krajem mjeseca rujna 1991.a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. ali nema detaljnijih saznanja o tome. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. Nezna tko je pucao. Krnić Milana (162). RSK i on. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. ali si u tome nije mogao pomoći. Čorić Milana (139). Juratović Stjepana (138). on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. II-opt. godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995. Višnjicama i Predorama. Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. Abaza Nikolu (133). ali. da je iz Hrvatske Dubice otišao. a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. tj. Izjavio je. jer je čuo. Krizmanić Danicu (137). U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. Juratović Anku (139). Tepić Snježanu (133). Kao pripadnik .

ponovno saslušanje (218-219). Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. mjeseca 1991. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt. Juratović Ivana (219). Dvora. tj. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. ožujka 1996.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12. opće je poznata činjenica. spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. Milenko Janjetović i II-opt. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij.a činjenično je opisano u izreci ove presude. Već tijekom toga mjeseca. stavak 2. osim ocjene navoda njihove obrane. godine (209). Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio. i 8.a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području. OKZRH.2. Perković Ivana (181182). jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. stavlja im se na teret djelo iz članka 123. Doduše.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. (3 fotoelaborata pod ovih brojem). Šabalj Nikolu (208). njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece.priložen spisu. Karagić Miška (183). obavio očevid 28. Stanković Mariju (208). Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama. Hrvatske Dubice.1995. koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. Stanišek Velislava (165-166). okupljanju. Ercegovac Milana (208-209). 2. Naprotiv. diglo na oružanu pobunu. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. a naročito poslije toga. stvaranju grupa i naoružavanju .a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. godine koji je bio informativni list 26. Josipović Josipa i Čorić Miće . nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika. pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7. 1996. i na temelju iskaza brojnih svjedoka. jer nije uvjerljiva. Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). Zapravo. Međutim. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga. Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. Naime. Tijekom 8.Tomu (163). mjeseca 1991. godine u Hrvatskoj Dubici. godine u neodređeno vrijeme. iako ih nitko nije ugrožavao. godine. Unčanin Mirka (182).godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu. pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206). Poljak Marka (179). Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. Matijević Draginju (219). naoružavati se tijekom 7. o organiziranju. Redžić Osmana (184). se stavlja na teret. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. pa sve do Siska. čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. broj 511-10-8232/96. U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe.

st.1991.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do .da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. a naročito u 8. vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji. opće poznate činjenice.mjesecu 1991. 6. iz sada.10. mjeseca 1991. godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela. Poljak Marko (179). To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi. milicije SAO Krajine.najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102). Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba. Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166). da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. On je također 20. Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi. Sam se začudio.10. Isto tako. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. Pekrović Ivan (181). Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe .a imao je automat sa dobošem.a imao je pušku. koji je bio na čelu tzv. Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović.vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. Prije toga iste civile je mučio. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. Čorić Mićo. s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva. U istoj skupini. godine. mjesecu 1991. Juratović Stjepan (138-139). nešto dalje od Jerinića. I-opt. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja. RSK u Kninu. Poznato mu je/da se tijekom ljeta. godine. u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije. godine (99. mjeseca 1991. Šnjarić Marin (150). godine.). Mihaljević Ivan (182-183). Knežević Antun. kao jedinstven instrument za stvaranje. Šestić Tomo (163-164). Optuženike je u sastavu skupine u 8. Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo. a kasnije tzv. proizlazi. da su napadi počeli već u tijeku 8. godine prolazio . proširenje i očuvanje paradržave RSK. Čorić Mićo (117). ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. Abaza Željko). 8. Ercegovac Milan (208208). mjeseca 1991.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. Čorić Milan (139-140). Neki od njih su bili u uniformama i naoružani. koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. navodno poslije 13. Stanišek Velislav (165-166).Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). Krnić Milan (162).1991.1991. Dukić Nikola (103). kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. Sever Ilija (222). godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166). 10. Anić Nikica (151).a činjenica je da je 25. Kučuk Slavko (115). one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. čak i prije 8. SAO Krajine. 1991. tukao . ili početkom 7. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi.godine i svjedok Dukić Milan (102).

oko oko 50 do 60. Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje. raščišćavati teren. Nadalje.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni. Redžić Osman (184-185). osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile. Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice. Tu su ih vidjeli i optuženici. 1991. Na temelju istog dokaza.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi. godine pokupili u njoj preostale Hrvate. pripadnici skupine . posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva. za sada se vode kao nestale osobe.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. Timaraca. Oni su navedeni u izreci presude. Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . Krivajić Antun. 10. starije životne dobi. Graboštana. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. namještaj. također prema popisu (201-206).Josipović Josipa i druge. Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. što su i sami naveli u svojoj obrani. popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. stoka i dr. Ribarić Nikola i Abaza Željko). Hrvatske Dubice i drugih mjesta. Sva ta imovina (kućanski aparati. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima. Oni su morali obavljati razne poslove. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139). Hrvatsku Dubicu i Predore. poljoprivredni strojevi.) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika.

51. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice. što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina. mučenje i nečovječno postupanje. do 53. mjere zastrašivanja i pljačka (čl. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. tj. Naime. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. Naime. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. stavak 2. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija.1995. pljačkanja imovine. Ženevske konvencije). Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude. do 33. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. Pored navedenog.svjedoci. posljedice sveukupnog djelovanja. Činjenica. prisiljavanje na prinudni rad. Činjenica da je I-opt. godine (221). Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. uništavanje stambenih. bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna.2.gospodarskih i vjerskih objekata. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi.l3. okrutna postupanja i mučenja. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl. ubijanje civila. Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost. a II-opt. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. osobito ubojstva. OKZRH. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. . Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora .31.3. čiji su pripadnici bili i optuženici. Kazne su određene u skladu s člankom 123. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu. što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. svaka fizička i psihička prisila. Sve navedene posljedice: napad na naselja. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike.Vatrogasnog doma. Ista činjenica. Glede I-opt. Zato je sud I-opt. naročito karakter skupine. napadi nasumce. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela.. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja. Milenko Janjetović i II-opt.

r. stavak 1.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. i 3. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze.193. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.kolovoza 1995.r. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA . Troškovi kaznenog postupka iznose 8. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI . O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. dne 16. v. 90. Hrvatske. težini i trajanju kaznenog postupka.travnja 1996. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti.00 kn a odnose se na troškove svjedoka. Iznos je određen prema složenosti. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45. PREDSJEDNIK Josip Budinski. Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci. Vrijeme od 04. ZKP-a. v. U Sisku. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5. 1. OKZRH.000. st.00 kn.

sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. OKZRH. st. održane javne i glavne rasprave. predsjednika vijeća. krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. zapisničara. otac jednog djeteta. gospodarske objekte i drugo. rođen 25. zbog kaznenog djela iz čl. Srbin. sin Milana i Milke. lipnja 1947. 120. OKZRH.Maloj Vranovini 38. Zakon dana 16. 11. Srbin. rođen 01. Lalić Milana i II-opL. u kaznenom predmetu protiv I-opt. godine u Maloj Vranovni. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. članova vijeća. sa završenom OŠ. s prebivalištem u M. 1956. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. godine u Maloj Vranovini. sudaca porotnika Đure Sertić. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. st. Ćelap Dušana.travnja 1996. člana vijeća. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . Vranovini kbr.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. uz sudjelovanje Nataše Galinić. godine u Maloj Vranovini. nakon što se osnovala paravojna skupina zv. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. Zdenka Gajšek. Ante Jukić. udovac. rođene Lalić. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu. 123. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. sa prebivalištem u . 1. u prisutnosti I i II-optuženika. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. 2.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. otac dvoje djece. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .12. Općina TOpUSKO. Ivana Blažinić. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. dakle. odvjetnika iz Siska. rastavljen. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.

SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. toč. vlasništvo Sonički Mile. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik.kolovoza 1995. 1. a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI. u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. Nadalje. Upravo na prigovor zv. 87. što on osobno. "papovka". 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. i svezi čl. "papovka" i raspoređen je u tzv. 45. godine. rujna 1995. 123. 1. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. OKZRH I. svaki u iznos od 2. koje je bilo prazno. pa kad je negdje polovinom rujna 1991. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25. kolovoza 1995. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. 2. 1.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. jednim minobacačem i mitraljezima. "SAO Krajine" . SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. rujna 1995. st. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. st. OKZRH. godine KT-39/95 od 21. Temeljem propisa čl. "Samostalni vod Mala Vranovina". 1. i 2. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani. Već 1991. nije vidio da bi netko pljačkao. Tada je zapaljeno čitavo selo. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. što je on sa ostalima i činio. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće. Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu. ''Topuske čete". nije činio. Tada je zadužio pušku zv. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. st. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. Temeljem propisa čl. Zadužen je puškom zv.00 kn. Poslije 1992. godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. st.937. br. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. – 7. "SAO Krajine". ali je zarobljen. pa nadalje."Samostalnom vodu "Mala Vranovina". kako je to opisano u izreci presude.000. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl. KT-37/95 od 12. Nisu imali . godine. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). 90.travnja 1996. ZKP-a. godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo.

Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. a da su to činile formacije tzv. Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. godine. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. . Miljević Peru (str. Miljević Stanu (str. nije dvojbeno da su oni tamo bili. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. inače i sam pripadnik tzv. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. Milana SoničKi (str. međutim. 30 i 87). bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. 69). da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA."Samostalnog voda Mala Vranovina". Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. međutim. 7 i 34 spisa K-29/95). Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. već da su je spašavali. 86). ali nije sudjelovao u rušenju. 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. bivbe JNA (str. Tada je došla "milicija tzv. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. Branka Toljana (str. 85). izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. Marice Miljević i Stane Miljević. On je tada predao pušku. Čelap Dušana (str. u dopuni obrane. te fotoelaborata. 86). On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. SAO Krajine . da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. "Topuske čete". 86). saslušao Žuna Milana (str. a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. međutim. kao što je bilo Hrvatsko selo. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. svjedoka Miljević Pere. Maricu Miljević (str. Kireta Vladu (str. Tijekom postupka je dodao.nikakove uniforme. Nadalje. Optuženici to također ne osporavaju. kasnije je to porekao. da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". akciji čišćenja" tj. 69). paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. 16). "Samostalnog voda Mala Vranovina".

"Samostalnog voda ''Mala Vranovina". da II-opt. Dušan Ćelap poslije 1992. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. st. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. navodeći da su to činili ''drugi''. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time. posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. upravo za vršenje radnji koje su već opisane.Naime. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela."Samostalni vod Mala Vranoina ''. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). 2. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. te otuđenje i uništenje njihove imovine. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. . 123.

rujna 1991. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović». 87.r. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa. suda. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka. Republike srpske krajine na grad Petrinju. . Odluka o trošku temelji se na čl. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. izvršen je napad paravojnih formacija tzv. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović». st. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. rođen 16. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b.. god. 1.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. 90. Jugoslav Vidić nije bio maskiran. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. 2. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr.r. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. st. toč. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16. primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika. JUGOSLAV VIDIĆ.b. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. rujna 1991. a u svezi čl. god.02. Franjom Tuđmanom. .7. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16. 1. U Sisku.travnja 1996.1968. dne 16.

god. ĐURO ĐURIĆ.12. 22.1970. Bratstva i jedinstva 72 7. DRAGAN VRANEŠEVIĆ.1958. god u Unčanima. god.1961. god u Dvoru.10.03.01. 38. god. LEONARD JANKOVIĆ.1966. rođen 26. sin Milana. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MILE SUNDAĆ. sin Mirka. «ĐOKO». u Dvoru. sin Mihajla. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. «BENI» sin Zore. god.1954. zv. rođen 07. DRAGO KLADAR. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33. J. u Dvoru. rođen 20. zv. god.1970. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 27. god. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1962. rođen 18.11. s tadašnjim prebivalištem u D. sin Marka.1965. općina Dvor. zv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. u Hrtiću. M.1960. sin Jovana.1946. god.01. u Rumaržovu. MIRKO TOMAŠEVIĆ. god u Dvoru. Miloša Čavića 3 5.05.12. MILAN BEGOVIĆ. Miloša Čavića 12 15. god. Bratstva i jedinstva 6 . rođen 03. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17. NENAD KORIZMA. Javornju. god u Dvoru. «PEĐA». u Dvoru. «MIŠA». Marića 8 35. god. sin Damjana. u D. u Dvoru. sin Mile i Ljubice rođene Janić. sin Nikole. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. sin Jovana.03. zv. rođen 02. PREDRAG ORLOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.05.1972.1966. GORAN BARAČ. Bratstva i jedinstva 29 9.05.1964. 1. rođen 06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.05. rođen 06. rođen 28. SLAVKO TADIĆ. rođen 19. rođen 29.1957. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26. u Dvoru. rođen 01. u Dvoru. Javornju 37. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. TOŠO SUNDAĆ.09. sin Bože. rođen 07. Bratstva i jedinstva 6 13.06. sin Nikole.09. «PICEDUJE» sin Ibrahima. god. sin Dušana. u Dvoru. Bratstva i jedinstva 6 36. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. maja b. u Sisku.1965. PREDRAG KORIZMA. općina Dvor. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Češka Republika. JAN JANKOVIĆ. sin Dušana. rođen 27. DUŠAN BADIĆ. sin Đure. god. NEDJELJKO PAŠIĆ.1944. Bratstva i jedinstva 29 8. u Zamlaći.b. rođen 05. sin Milana.03. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.03. Bratstva i jedinstva 6 19. NIKOLA BORČIĆ. rođen 30. Trg maršala Tita 23 40. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.09. god. Vraneševića 62 6. god. u Sisku. općina Dvor. god. rođen 22.PODACI O ŽRTVAMA: 1.03. sin Đure.1950. zv.1954. sin Ilije.1933. DALIBOR BOROTA.

sin Adama. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. ZORAN TADIĆ. u Bosanskom Novom. NIKOLA SUNDAĆ. općina Dvor. Marića 22 64.05. PERO KRNETA zv. SIMO GAIĆ. god.1955. Marića 2 46. sin Mirka.01. MATIJA CVITOJEVIĆ. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. MILAN JOKA. rođen 24. god. maja 3 60. Pajo Žuljevac . god. M. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26.10.1967. sin Mehe. sin Đure. Civile su putem stalno fizički maltretirali.01. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. u Šamaričkoj Dragi.1951. sin Stojana. M. rođen 31.12. u Dvoru. sin Mehe. sin Jovana. god. god.1965. Marića 38 47. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima.b. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 17. god. maja 13 63. god. rođen 18. sin Krste. rođen 09. MIRKO DRAČA. god. god. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu.1955. NIKOLA KRNJETA.03.41. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. rođen 06. Jove Vraneševića 15 56.05.05. Marića 7 72.1951. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Mile Blažević 3. u Dvoru. 1. rođen 1964. rođen 25. BiH 43. sin Đure.08. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. PODACI O ŽRTVAMA: 2. «ŽILJA». Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica». 1. sin Đure.12. općina Dvor. god. u Dvoru. kao pripadnici paravojne formacije tzv. «KRMAK». god. DUŠAN TOMAŠEVIĆ. Bratstva i jedinstva 25 57. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. BiH. M. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.1964. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.01. Gombaševa 13 67. općina Dvor. rođen 12. rođen 17. SEBASTIAN SANEL. god. banijske udarne divizije b. sin Đure. općina Dvor. u Hrtiću. Struga i Kozibrod. god. u Dvoru. u Dvoru. maja 9 50. 1. srpnja 1991. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. god.1956. srpnja 1991. MUTA. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1953. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili. u Dvoru. RADE LUKAČ. sin Branka. Maršala Tita 59 54. Marića 25 71. 69. rođen 21. 7. u Kozarcu. rođen 14. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. rođen 09. rođen 22. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća. god. u Trgovima.1960. god. u Dvoru.1968. rođen 15. M. god.03. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. RADE TINTOR.08. MUSTAFA KADUNIĆ zv.1941. maja 17 59.06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 17. JOVO AKIK.11. M. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. 1.1947.1955. ĐORĐE BOROJEVIĆ. u Draškovcu. sin Đure.1956. ŽELJKO ŽILIĆ zv. 1. općina Prijedor. sin Ljubana.

OKZRH. st. OKZRH. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. 123. Mila Begić 9. 1. 4. Goran Faljević 22.4. OKZRH. Davor Vukas 28.1930. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. 1. KZRH. Zoran Šaronja 26. gdje je i prebivao. 120. PLAVLJANIĆ NIKOLE. ZKP-A. st. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr. st. j st. OKZRH i čl. Pajo Knežević 7.07. Ivica Perić 23. Nikola Plavljanić 20. Mladen Halapa 24. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski.rujna 1995. 236. zbog kaznenog djela iz čl. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. st. Branko Vuk 25. Manda Begić 14. zbog kaznenog djela iz čl. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl.5. 119. Mila Pušić 11. 120. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. godine u Komogovini br. Milan Bartolović 18. Pero Špančić 16. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole.godine . Žarko Gundić 20. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. 15. 4. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. OKZRH. 134. 1. 123. sina Sime i majke Save rođ. na temelju čl.

r. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. otac 2 djece kriv je što je: . zbog krivičnog djela iz čl.studenog 1995. članova vijeća. odvjetnika iz Siska. Trg I. održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. dne 14. travnja 1953. Internacionale 4a. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. v. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). godine u Nišu. ZKP-a riješeno je kao u izreci. Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. godine. 134. rođen 13. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak. vozač. predsjednika vijeća. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. 128. a u odsutnosti optuženika. Makedonac.godine. razveden. DRAGAN STAJKOV. sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski. nakon dana 28. sin Sime i majke Rade. U Sisku. OKZRH. lipnja 1996.

studenog 1993. 87. 128. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. st. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. 90. od 12. koje povrede su bile teške naravi. nije sporno. surovim postupanjem s ranjenicima. OKZRH. toč. kao njezin pripadnik. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. ZKP-a. godine. opet. Bio . od 6. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. u četničkom zatvoru. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. u konkretnom slučaju.Tijekom mjeseca srpnja. 2. 1. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. po završetku dokaznog postupka. „SAO Krajine“. lipnja 1996. kolovoza i rujna 1991. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. 4. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. 128. – 6. Branitelj je. označeno u čl. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. dakle. Kako se krivično djelo. Međutim. oznake KT-64/93. ). bolesnicima i ratnim zarobljenicima. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. godine u Petrinji. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. Temeljem propisa čl. st.

neovisno o razlogu. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. i prema njemu se je. PREDSJEDNIK Željko Barać. godine. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku.r. 90.je zapovjednik voda u času zarobljavanja. slijedom u izreci citiranih propisa. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. Sve izloženo razlogom je. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo. v. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. 31. OKZRH. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. maksimalno zapriječenu kaznu. lipnja 1996. moralo drugačije postupati. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. a znane sudu. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. Dakle. st. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . po ocjeni suda. pridržavao se ratnih zakona i običaja. a samo djelo zaslužuje.r. dne 28. 4. U Sisku. otvoreno nosio oružje i samom predajom. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. v.

zbog kaznenog djela iz čl. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. rođene Tarbuk. Velešnja kbr.god. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana. SO Petrinja. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. otac dvoje djece. godine u Begovićima.u noći 14/15. studenog 1991. OKZRH. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. rođene Dragojević. SO Kostajnica.dana 15. rođen 20. 117. između 23. zv. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. godine u Stublju. studenog 1994. . sin Dragana i majke Zorke. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. . iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra.Mlinarić. „Hans“. Ivana Kasaić. sa završenom osmogodišnjom školom. sa prebivalištem u D. Srbin. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli.otac troje djece. održane glavne i javne rasprave. „TO-SAO Krajina“. Srbin. i 1992. godine. Đure Sertić. u kući br. u odsutnosti optuženih.travnja 1947. 120. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. st. kondukter. sa prebivalištem u D. 56 vlasništvo Živković Zvonka. II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. Velešnji SO Kostajnica. oženjen. članova vijeća i Nataše Galinić. RH. Kukuruzarima kbr. zapisničara. „Kondukter“. studenog 1991. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. sin Milana i majke Kate. godine u D. došavši u kuću br.godine u Stublju. zv. predsjednika vijeća. 1. Zdenka Gajšek. pa su tako: . nakon dana 03. 46.00 i 01. rođen 05.00 sati u Stublju. člana vijeća. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. kolovoza 1949. oženjen. odvjetnice iz Siska. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.

listopada 1991.dana 15. 1. ZKP-a u svezi čl. za sada neutvrđene marke i kalibra. dakle. OKZRH. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.dana 26/27. st. godine u Stublju.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II. zatražio od njega.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre.00 sati u Graboštanima. vlasništvo Karanović Stjepana. 3. 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I. u Kostajničkom Majuru.sam .901. ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. 90. 120. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu. u kući br. da mu preda traktor. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.dana 14. 87. pa kada istog nisu pronašli. . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. godine oko 17. siječnja 1992. I. od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. Obrazloženje . a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne.. nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda. toč. vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole.00 sati u Kostajničkom Majuru. ali joj je život spašen u bolnici. st. studenog 1991. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao.god. došavši u kuću br. st. 19. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. listopada 1991. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. – optuženi STEVAN VUČINIĆ.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele. došli u kuću br. .dana 05. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. vlasništvo Švaga Ive. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra.00 kn.-8. Begović Nikola . godine oko 19. 1. 2.000. Temeljem propisa čl. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. 15.

godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta.godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. 65. ). Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. 144 ). 61/71. pa je sud koristio posredno saznanje. studeni 1991. 93. I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. ). Nadalje. listopada 1991. 87. OKZRH. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. godine u Stublju po Ankici Brnad. to jest. i 134. organima „SAO Krajine“. Milana Sović ( str. i 128 ). uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. Takav zaključak. a koja je rađena pod tzv. Medić Manda ( str. i 130. siječnja 1992. Ivan Vujčić ( str.god. te za smrt Švaga Nikole dana 15. ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. Ljeskarac Josip ( str. 83. da su to čuli. 120. 63. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. Medić Ane. To se odnosi i na smrt .Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. i 127. Juricu Dupić ( str. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. studenog 1991. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. i 129. i 130 ). 143 ). vlasti „SAO Krajina“. i 128. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. ). godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. 68. Miroslav Veselek ( str. Jagodić Marija ( str. 1. listopada 1991. i 128. Letić Marije. ). 67. a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. st. – i II. 140-142 ). ). Mijo Mihaljević ( str. ). godine ). u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. 98 i 130 ). i 126 ). Miru Sović ( str. svibnja 1994. ožujka 1994. Stjepana Solomon ( str. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. Ivo Sović ( str. i 127 ). 99 i 130. Ankica Brnad (str. prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. Stjepan Sović ( 102. Antunu Basarić i Jagodić Mariji. Antun Bašić ( str. Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. 101. ). Milka Sović ( str. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. 103. 100.

S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. budući je to saznao neposredno od pok. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. jer se pucalo. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). „SAO Krajine“. policije „SAO Krajine“. oduzimala imovina i slično. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod .Živković Zvonka i Živković Stjepana. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. te da su isti bili civili. nasilno ulazilo u kuće. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. ubijalo. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. Švaga Nikole. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna.

godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena. – i II. – uzvratili ). Vujčić Petra i Vujčić Slavke. vremena. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora. Živković Stjepana. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. Letić Marije. – i II. Medić Ane. Medić Anom.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. „SAO Krajine“u Kostajnici. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. tako. dok Vučinić Stevo navodi. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. u cjelinu te materijali tzv. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. s time. kojim je upravljao I. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. godine u Stublju. u svezi neformalnih dokaza tzv. Letić Marijom. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje.optuženika ) prijavio vlastima tzv.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. Antuna Mateković. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. „SAO Krajine“ od 07. U prilogu pomenutog spisa I. . – optuženik. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. vlasništvo spomenutih.godine u dva navrata. O kakvim se osobama radi. „SAO Krajine“. studenog 1991. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. poljoprivrednih priključaka za traktor. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana. Živković Zvonka. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. priložena i izjava Savurdić Željka.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. Naime. kao neformalni dokazi. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). U navedenom spisu pored određenja mjesta. pa da su oni uzvratili. veljače 1992. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. – optuženika ( tj. – i II. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. međutim. – i II. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I.

Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. Bitno je. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. „Velike Srbije“. nečovječno postupanje. posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. Medić Ane i Letić Marije. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao. a kao otegotne. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. odnosno da su bili u uniformama. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. okrutnost. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. 120. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. . Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. 1. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. st. „SAO Krajine“. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. svakako. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. zatim. povreda slobode i imovine ). Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv.

v. . a u svezi čl. ZKP-a. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 90. st. toč. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 1.r. studenog 1994. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda. v. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala.podmuklost. st.8. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. Odluka o trošku temelji se na čl. U Sisku. dne 03. 1.r. 87. 2. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. a primjereno težini i složenosti postupka.

god. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana. Medić Ane.11. Letić Marije br. 57 i Živković Zvonka br.DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15. Medić Ana. Medić Marjan.1991.1991. noću 14/15.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B . . godine od strane NN počinioca.11. 53.

3.F.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. Kordunska 13 12. s tadašnjim prebivalištem u G.'' . DARKO STOJIĆ. pronađeni leševi F. Marjanovića 19 7. 2-3 4 5-6 7-8 . MILAN MAMUZIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. Obljaju 5. DUŠAN SVRZIKAPA. Prvomajska b.b. sin Mile. rođen 1961. god u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Selištu 17. zv. rođen 1958.god. VLADO JOVIĆ. Leš Živković Zvonka u šupi za drva. u Glini.'' .F. s tadašnjim prebivalištem u . zv. «ZOC». rođen 1965. rođen 1951. 8. rođen 1963. god u Žirovcu. J. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Krim. BRANKO RELIĆ. Lička b. rođen 1963. MILAN ČUČKOVIĆ. RADE VEKIĆ. 1. 9. ZORAN DMITROVIĆ. god u Glini. Blašića b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1966. rođen 1963. god.b. «TOLI». god. u Glini.b. god u V. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Pere Pogledića b. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. DRAGAN ARBUTINA.b. rođen 1951.'' .Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su . A. 15. god u Glini. F. rođen 1963. Vinogradska b.F. god u Glini. MIROSLAV HAŠIĆ. u Klasniću. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 10.

rođen 15. u Malom Gracu. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. . RADISAV PAVIĆ. Stjepan Benković. rođen 07. god u Trnovcu. rođ. Željko Grbić. u Glini.Petrinji 20. V. god. 27. u Vlahoviću.04. rođen 1964. novembra b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Vojislav Skendžić.b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21.1941. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24.08. NEDJELJKO PETROVIĆ. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. u Ravnom Rašću. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici. 25. DUŠAN DOBRIĆ. u Brestiku. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. Žrtava fašizma 32. zv. 29. rođen 1963. Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika. Đuro Kovačević. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. Stjepan Šmisl. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Ivica Pereković. PODACI O ŽTRVAMA: 2. Branko Žilić. rođen 1948. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. god. Joso Mlađenović. PERO SAMAC. Boris Prišek. Republike srpske krajine. rođen 1963.b. RADE VRGA. – 31. 1950. god. rođena 1961. Gačeše b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. god. Pavao Štajduhar. Ivo Gregurić . Stjepan Šmisl 5. Željko Panežić i Ivo Palaić. god u Glini. u Trenovcu. 28. lipnja. 30. u Obljaju. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. Ćire Mađarca b. god. STANKO TINTOR. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1964. 1991. ožujka 1992. zv. «DUCO». 22.b. Vinogradska b. u Roviškoj.b. rođen 1963. Ivo Kocmanić. MILOŠ PARIPOVIĆ. MILJA BILJA. god. zv «MIŠ».1953. Boris Prišek i Ivo Gregurić. BRANKO JOVIĆ. god. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. god. «ĆANE». Šurbatolova 7 31. MIRKO DROBNJAK. Ivo Palaić 3. BRANKO LJILJAK. rođen 1966. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. sin Nikole.

62 mm. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr.1996. rujna 1992. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. u Bijelim Vodama. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.godine oko 10. Glina. zapisničara.11. rođen 15. sin Steve i Ljube rođene Branković. st. 120.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. OKZRH. st. bez škole. odvjetnika iz Siska. nakon dana 28. 45. Mirka Švaljek. 1. 169. Zdenka Gajšek. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić. KZRH. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Ivana Blažinić. Temeljem propisa čl. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. otac dvoje djece.1934. namjeravajući je usmrtiti. oženjen. nepismen. OKZRH u izrečenu kaznu se . 7. sudaca porotnika Ivana Kasaić. neosuđivan kriv je što je: dana 02.00 sati u selu Maja. 1. Srbin. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. drž. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 1. članova vijeća. zbog kaznenog djela iz čl. ušavši u njenu kuću. vojsku služio. god. predsjednika vijeća.11. ispalio više hitaca u ovu u području glave. člana vijeća. održane glavne i javne rasprave. 34. RH. zemljoradnik. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. st. dakle. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti. drugoga lišio života.

iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. 1. godine. travnja 1996. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. tvrdi. toč. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. koristeći. st. 52. to jest ubojstvo Pavić Ane. OKZRH. ali o razlogu i načinu iste. da bi. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. 120. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. 1. Konačno. 87. siječnja 1996. 7. godine. kako je. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. opisivao način na koji je to učinio. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. godine broj KT-1/96. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. ipak. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. st. na glavnoj raspravi 19. 4. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. ne zna ništa. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. jer za suprotno nema razloga.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. ZKP-a. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. Braneći se ( list 7-8. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. st. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime. koja je živjela u selu Maja. godine pa nadalje. – 6. 90. No.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . a kojim je on prolazio na putu za Glinu. studenog 1996. 2. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. također na putu iz svoga sela u Glinu. Temeljem propisa čl. septembra 1992. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10.

oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. travnja 1996. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. konkretno.glavu. Želim reći nešto i o sebi. dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. i 2. jer nismo imali glavu porodice. odlučio sam da je pratim. Nisam joj ništa govorio. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. a djed mi je doživio 92 godine. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. stranica 2. Jedino mogu reći da sam 1957. na listu 13. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. i listu 14. Kako sam već naveo ja sam u II. kao i da je to kazao. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. Čak je moja mati sada u 81 godini života. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. Županijskog suda u Sisku. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. sada. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. ne znam ni sam koliko. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. Kao nesporni otisci korišteni su oni. zajedno sa još četiri brata i sestrom. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. zaseok Jelići. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. umrle . i listu 31.

pa tako. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. konačno reći. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. koje u smislu propisa čl. 323. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. samo sam ga slušala i gledala. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. pozivom na propis čl. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28.05. studenog 1996. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. Policijske postaje Glina br. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. godine ( list 72 ovoga spisa ). Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. godine. Uračunljivost optuženika ni po kome. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. a on mi to sam nije pričao. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. 511-10-80/02-1652/96 od 04. valjda za ovo ubojstvo. 37.1996. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. prepala. listopada 1996. što je. što će.13. on je pljačkao po Maji. st. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. a i opisan po liječniku. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. 1. da je za svoj postupak krivično odgovoran. Ja sam se na to prestravila. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. . OKZRH utječu na visinu kazne. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. da je postupao sa direktnim umišljajem. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. nedvojbeno ukazuje na to.

kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. v. dok olakotnih okolnosti. Slabe imovinske prilike optuženika. počam od 11. OKZRH. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. PREDSJEDNIK Željko Barać. U Sisku.godine.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. 31.r. siječnja 1996. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. dne 28. a temeljem u izreci citiranih propisa.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 45. pa nadalje pozivom na propis čl. OKZRH. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. studenog 1996. Vrijeme provedeno u pritvoru. . bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. v. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. kada je mislio da će mu to biti od koristi.

sin Stojana i Stane rođene Ljiljak. u Maloj Vranovini. «PERASIM». rođen 21.11. PERO MILJEVIĆ.REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo . god. s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. zv.1952.

Đure Sertić. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. izrekao je i objavio PRESUDU Opt.. u Bos. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. od vj. Alice Freiberger. zbog kaznenog djela iz čl. lipnja 1996. u kaznenom predmetu protiv opt. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina».1950.VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. god. Kostajnica k r i v j e: što je: . Dubici. OKZRH. sin Đure. s stanom u CerovIjanima 95. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. 1. siječnja 1996. god. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. nakon čega je selo najprije opljačkano. Ivana Blažinić. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. sudaca porotnika Ante Jukić. VELIMIR MILE. održane javne i glavne rasprave. rođenog 26. st. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. god. Josipa Sladić. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. predsjednik vijeća. VELIMIR MILE. iz Siska. uz sudjelovanje Slavice Režić. nakon dana 24. 120. godine u nazočnosti optuženog. Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». kao zapisničara. branitelja opt.06. člana vijeća. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. članova vijeća.

jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . 1. sa kojim je bio očito nezadovoljan. 1. godine br. godine. dakle. dok se stanje ne smiri. OKZRH. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 1. 87. 2. Temeljem čl. lipnja 1996. pa nadalje. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. Dubicu. OKZRH. toč. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. nakon demokratskih promjena. 1. st. 12 o.000. st. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". kolovoza 1995. prije svega mještana iz sela Cerovljana.) izvršenje kaznenog djela iz čl. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. oružje i streljivo. u svezi st.940. godine do 1995. pokretna imovina otuđena. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. st. "Krajine". te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. čiji je bio član širen je strah. st. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. od strane SDS-a.00 kuna. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. u svezi čl. Kako se nije mogao vratiti. 1. zaduživši uniformu. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Temeljem propisa čl. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. st. 90. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. u svezi st.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). 2. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. 123. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. 123. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. srpnja 1993. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. KZRH. 1-7. automatsku pušku i dr. 465. te paušalni iznos od 1. godine na kazneno djelo iz čl. Velimir Mile.

da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. Dubicu. Blinja Zeljka (list 82). mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. KZRH. 1995. Stančević Mariju (list 59). Velimir Mile (list 54). te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . te je zarobljen 15. za blaže djelo iz čl. Petra Krizmanića (list 76). Antuna Blaževića (list 82). tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci. i kako su granate padale i na Bos. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. "SAO Krajine". godine u Cerovljane. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području. Vratio se 15. Hercegovac Tomu (list 75). 123. Ivu Nauković (list 74). Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. kako bi se onemogućio njihov povratak. st.Dubice. OKZRH za razdoblje prije 15. Lončar Katu (list 58). iskaz svjedoka Blažević Antuna. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme.1995. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. 120. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. Nauković Stevu (list 81). 1. 30-31). 28-29). Vučićević Slavka (list 75). godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka).u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . tj. Lončar Miju (list 74). U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr.7. najprije u Banjalučki korpus. nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . st. što ne negira ni sam optuženi. koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . listopada 1991.) izvršenje kaznenog djela iz čl. listopada 1991. Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. Dra30čajac Milana (list 80). Likić Ivana (list 27. s obitelji je otišao u Beograd. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. a potom je. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". 10. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. izvršio uvid u spis Vojnog suda. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Jakova Velimir (list 114). saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. 2. ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. Naime.

Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. međutim. da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. pa tako npr. nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. a za djelo koje mu se stavlja na teret. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. te otuđenje njihove imovine. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. Kod toga je važno navesti da za to . Naime. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine. premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Dragočajac Milan. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Nadalje. tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. Lončar Kata). "SAO Kraj ine". jer je tamo postojala barikada. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. a i paravojnih formacija. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. pa je očito znao što će se dogoditi. nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata.

Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. sud nije našao. 1-7. premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih. st. toč. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. lipnja 1996. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. Odluka o trošku temelji se na članku 90. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Željko . a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. a u svezi čl.1. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. ZKP-a. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. dne 24. pa je opt. 1. a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Mlinarić. v. st.r. 87. v. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda.r. U Sisku.

Holzer. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. drž. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine do mjeseca kolovoza 1995. st. oženjen.1951.01. zbog kaznenog djela iz čl. Ćepin. uz sudjelovanje Nataše Galinić. RH. Mirka Švaljek. zapisničara. Josipa Žinić. zp. a sada na adresi Livana. OKZRH. 123. člana vijeća. automehaničar. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. godine u Starom Selu.studenog 1996. predsjednika vijeća. otac jednog djeteta. vodi se u VE u Glini. 2. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . održane glavne i javne rasprave. odvjetnika iz Siska. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. u svezi st. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sa posljednjim prebivalištem u Glini. kriv je što je: tijekom 1991. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 1. nakon dana 11. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. Srbin. „Krajina“. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. članova vijeća. Ljubice Rendulić . neosuđivan. 24. godine. Omladinska 3. pismeno sa završenom SSS. rođen 01. Nikole Tesle br. vojsku služio u bivšoj JNA.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste.

dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 120. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo . 1." (list 28/11). 4.Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH.. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. kroz čitavo navedeno vrijeme.6. toč. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. 87.bio sam pripadnik. na glavnoj raspravi dana 23. OKZRH.65 mm. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. u okviru takvog zločinačkog plana. godine ista bila izmijenjena na način. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. Temeljem propisa čl. 1. godine.. počam od 04. . godine.1istoDada 1996. ZKP-a.. paravojnih formacija milicije . u svezi st. st. 1. 2. morao sam to biti . a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. oružje sam imao još iz bivše milicije .. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. ". OKZRH.. pučana hrvatske nacionalnosti. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. Temeljem propisa čl..srpnja 1996. za vrijeme rata..srpnja 1996. . palio kuće i stambene i gospodarske objekte. pa nadalje. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. iako sam Srbin. 123. 2... ZKP-a. st.. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. st. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. kako se navodi optužnicom. st. da bi.označeno u čl. st. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti.. 45. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. 1. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. imao sam automatsku pušku.

a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. st. Branitelj. Koje je optuženik predložio. godine.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. 80. 3. 1/10 od 26. a ne nečim. mimo njegove volje. 7. Mile Martić. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. što je sud propustio ustanoviti. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. . konačno. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim.priznaje i sam optuženik. st. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. OKZRH. 123. Isto tako.godine ) u čl. OKZRH“. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. dostavljenom po sudu u Hagu. st. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. 2. kako to obrana tvrdi. od 27. rujna 1996. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. istog Zakona. 120. ) od oprosta za kaznena djela iz čl.N. OKZRH. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. 120. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. 1.rujna 1996. br. da je izostalo. Naprotiv. a da je tjeralica sredstvo da se. paravojnih formacija milicije.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. negativnu oKolnost. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. 1. s tim da dodaje ". a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. pri navođenju njegove obrane. 3. tvrdi. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. 123. dodatak Međunarodni ugovori br. jasno kazuje. bilo rečeno. Dušan Zelenbaba. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. istog temeljem čl. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka.. a Zakon o općem oprostu ( N. pa i onima. Milan Babić. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. 122. do izbijanja sukoba. makar na tzv.. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 2. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. kao i da je. do čl. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. u konkretnom slučaju. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka.N. st. OKZRH u svezi sa čl. a optuženik prihvaća. .

križima i leđima oborenog na pod. Točno je. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. nasuprot optuženiku. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. da bude jasno. a sve prateći psujući mu . "milicioneru“ koji.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. kao pripadnika skupine. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. a da bi priznala "postojanje grupe". odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. kao pripadnik skupine. na čemu uznastoji obrana. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. Sud. poistovjećuje se sa skupinom. riječju.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. Istina je.Morao sam to biti''. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. Trajalo je to četiri dana.list 82/II) i dalje. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. znajući za sve to i ne reagirajući. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. otuđivao vrijedne predmete. a uznastoji samo sebe izuzeti. kada se znade. prijeteći da će ih zaklati. 123. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. dozvoljavao paljenje imovine. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. a kroz to vrijeme sada opt. 2. Posjedovanje naoružanja nije sporno. . svinje odvlačile. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. psujući im ustašku mater. kako je već ranije navođeno. smješten u samicu. pljačkalo na veliko. godine. primjenjivao mjere zastrašivanja. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. ali. a i ljude iz svjedokova okruženja. ponuđen po optuženiku. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. što se lako zaključuje iz njegove obrane. Istovremeno ga je vrijeđao. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. čl. glasi u najmanju ruku ironično. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. da je . Mogućnost. tu nema šta. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . nanosio psihičke i fizičke povrede.

starog oko 45 godina. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . Kada sam izišao . a sa njima i ja. udarajući ga naizmjenično. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. prepoznao sada optuženoga. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. u Jukincu. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. polijevali po kućama. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. Zapaljena mu je kuća. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - . a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. obućenih u razne uniforme.ustašku majku. godine živio u Glini. . ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. Uvijek se samo veselio. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. Nije po njima tada pucano. a "spominjanjem" ustaške majke. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. među tridesetak naoružanih osoba. prijetio obračunom. da je 17. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". godine.kolovoza 1991. godine.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu..da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. vojne i milicijske. a na poziv Kotur Bogdana. Kotur u tome nije učestvovao. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. a kada je dolazio do njega. . kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. bez razloga za to. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. bacali ručne bombe u iste i palili". nije mu poznato kuda.. a posebno u Jukincu. preko razglasa. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. sve dok je do 26.. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. Svjedok se prisjeća ". Prijetio mu je. Ja oružja nisam imao. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana..listopada 1991. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku. iz Bijelih Voda. a ne da bi slučajno to osudio. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. ima je neprilike. pored drugih i po Kotur Bogdanu. Bio je sa ostalima i u njegovu." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini.. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. datuma kojega je dobro zapamtio. ali mu ne znam imena. ubojstvima i zlostavljanjima..50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin.

za razliku od optuženika. realno bilo moguće provjeriti samo onaj .zamjene. ti materina. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. Nije to uspio ni pri suoćenjima. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. koji su pljačkali sve što su stigli.rujna 1992. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. treba te zaklati". krave. da optuženik spram ostalih. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. ovaj puta u selo Prijeka. koji je tamo došao. zv. u kuću Divjak Branka. ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. Slado. Sva trojica su ga tukla. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. ali to ne znači.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. istovremeno. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. Klobučar Nikola. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega.". 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. reagirao. Ti-su svjedoci. iako kolovodja. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. ama baš svi svjedoci govorili. kada je odvožen kamionom. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. doslovno rekao: "p. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. nije doista postupio kako su oni govorili. Ferenac Milan. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". zapaljivim metcima. nakon što je pretražio. Svjedoci predloženi po optuženiku. nešto poslije pola noći. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. mještane tukli i zlostavljali. među kojima je prepoznao sada okrivljenog. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. za koje se više nikada nije čulo. primjerice poljoprivredne strojeve. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. svinje.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. "negativnu okolnost". to potvrdili. konkretno Matijević Ivan. odakle je. ponovno ga je optuženik. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. . gdje je svjedok tada živio. u biti. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. godine. o kojima je već bilo riječi. Po prevoženju kamionom u Jukinac. kojim su prilikama.

predviđena čl. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. kojem je. Željko Barać. Činjenica je. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. a koje je izostalo.srpnja 1996. OKZRH. sudu. opljačkan i gliser. pa nadalje.0KZRH. nasuprot obrane optuženika. kako je već isticano. OKZRH utječu na visinu kazne. naime. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. v. optuženik i veoma aktivno. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. kao otegotno . pa tako. čije je zločinačko postupanje. godine. 37. 90. dne ll. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. 31. Uviđajem na mjestu događaja. 45. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. slijedom iznošenoga. nije jasno. U Sisku. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. koje je postao pripadnikom.studenog 1995. jer povreda istog. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. st. . pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. tim prije što ih ni obrana nije istakla. 4. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. a u pogledu mogućnost. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. bez njegovog obrazloženja. znane i neprijeporno. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. pozivom na propis čl.r. među ostalim.upućen svjedoku Divjak Branku. pa sud. koje u smislu propisa čl. dakle. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. na imanju Zibara.

120. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. kriv je tijekom razdoblja od 1991.RH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zapisničara. bez djece. Josipa Žinić. godine. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. zv. godine u Cerovljanima. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sudaca porotnika Ivana Kasaić. drž. članova vijeća. do 1995. pristupio u paravojne formacije tzv. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. neoženjen. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Srbin. Jalšo. Mirka Švaljek. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. "SAO Krajina". 1. te odcepljenja općine Hrv. odvjetnika iz Siska. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . rođen 11. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. zbog kaznenog djela iz čl. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. pismen. para državi "Krajina". 67. bez zaposlenja. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. sin Đure i Ljube rođene Čorić.listopada 1954.r.rujna 1996. člana vijeća. strojobravar.v. predsjednika vijeća. st. Alice Freiberger. sa završenom SSS. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. nakon dana 26. OKZRH.

pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. srpnja 1996. 1. svoju obranu. 123.rujna 1996.Korpus. protjerivanje stanovništva. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske .kolovoza 1995. 1.. 4. kao i od 19. a da tome nitko ne prigovara. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno." da je bio "četni stariješina". „Srpske vojske Krajine 39. da je bio pripadnik tzv. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl.6. 2. a iz"reversa ličnog zaduženja. OKZRH u izrečenu kaznu se. 120. . čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 87.. municije. dakle. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. 45. Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. 90. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. jer nije dorečeno. st. OKZRH. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. da bi. nakon tijekom postupka provedenih dokaza.odjećom od "kape" do „prvog zavoja". OKZRH. toč. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo.travnja 1996. do 21. veljače 1996. 1. te priborom . ZKP-a. stavljeno je na teret Velemir Jakovu.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. st. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. OKZRH. najprije. Temeljem propisa čl. kroz čitavo navedeno razdoblje. 1. 2. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. st. godine broj KT-36/96. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. u svezi st. Temeljem propisa čl. st. ustanovljeno. godine pa nadalje. tbč. u vezi st.nelegalnih formacija. sada ponovno. 123. pretpostavlja se. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. a na glavnoj raspravi 26. 2. st. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. pa je tako. Vojna pošta 9139 Kostajnica".

rujna 1996. OKZRH. pozivom na propis čl. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. 4. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. U Sisku. 123. OKZRH. do 21. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. st. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. u vezi st. OKZRH. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. veljače 1996. zastrašivanja i protjerivanja. PREDSJEDNIK Željko Barać. nije ničim dokazana. 1. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. te drugo. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. 45.tom pravcu i na druge. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. godine pa nadalje. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. učinjenog sa umišljajem. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. 2. koje mogu utjecati na visinu kazne.r.travnja 1996. honorirati. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. dne 26. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. također se ne može. sada u tom pravcu. v. ZKP-a. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje.). Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica.r. a istovremeno utjecati u. 90. v. revers i dr. kao i od 19. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana.kolovoza 1995. 31.nacionalnosti. st. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja.

123. – kolovoz 1995. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm.OKZRH. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. bio pripadnik paravojnih formacija tzv. gdje i prebiva. 1. Vladimira Jerković. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. god. 1963. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. godine. sudaca porotnik " Bogdana Josip. održane glavne i javne rasprave. člana vijeća. općina Gvozd. zv. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. predsjednika vijeća.03. a na objektima je pričinjena velika šteta.svibnja 1997. Ivana Plemenčić. st. pa do kolovoza 1995. Alemke Sladić.PODACI O POČINITELJIMA 5. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. članova vijeća. godine u Vrginmostu. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. god. RH. pucao po selima uz rijeku Kupu. rođen 06. zapisničara. u svezi st. 2. god.1937. u Kirinu. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. NIKOLA PAVLOVIĆ. Srbina. . VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991. god. «KOVAN». Brnjevac 70. nakon dana 2l. drž. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Republike srpske krajine. općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. sin Marka i Marije rođene Kličković. odvjetnika iz Zagreba.01. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kao jedan od članova posade haubica. rođenog 27. zbog kaznenog djela iz čl. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović .

te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 1. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno.neoženjenog. OKZRH. 123. Temeljem propisa čl. vozača. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.svibnja 1997. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. st. godine . . dne 21. Pri kraju provedenog postupka. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti.siječnja 1997. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. 2. godine. u selu Crna Draga . toč. 87. U Sisku. Temeljem propisa čl. 1. 2. nezaposlenog.5. toč. 1. st. godine. ZKP-a.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. 91. u svezi st. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. dakle. st. 2. protjerivanjem stanovništva. u svezi st. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 1. do 1995. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. sa završenom SSS.svibnja 1997. Rečeno je razlogom. 123. OKZRH. 339. padaju na teret proračunskih sredstava. "Krajine". a na glavnoj raspravi održanoj 21. st. para državi "Krajini". očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava .organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 3. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora.

Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske.r. lipnja 1993. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće.r. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv. studenoga 1992. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. zv. STOJAN DOBRIČANIN. Barać. sin Koste. rođen 19. v. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3.1943. a 19. god u Banja Luci. Također je dana 15. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac. rođen 01. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1. i 1993. «STOLEŠA».1935. – 1993. u Sarajevu.04. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. BiH.01.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992. god. v.. NOVICA SIMIĆ. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod . god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu.

u Sisku. Milanke Kljaić 9 14. a ostali su zadobili ozljede. SAVO GRNOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Andrije Petračića 26 22.09. Milanke Kljaić 9 19. OPIS POČINJENOG DJELA: . DAMIR ČAKARA. Ivica Perić 3.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.03. rođen 16. 7. rođen 02. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26. god. god. u Sisku. god. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06.01. Mladen Halapa 5. sin Pere. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Save i Mire. sin Ljubomira.b. rođen 29. PODACI O ŽRTVAMA: 2. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu.04. sin Mirka.b. ZORAN KRAGUJEVIĆ. rođen 09. sin Milana.02.1956. u Lovči. u Miočinovićima. sin Đure. srpnja 10 11.1964. PREDRAG JAPRANIN. ZORAN RUDIĆ. rođen 07. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. 8. u Sisku. god. ĐURO VUJANOVIĆ.1967. u Sisku. Andrije Petračića 28 24.1962. Milanke Kljaić 4 4. Josipa Mencina b. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Milana. srpnja b. god u Omarskoj. MILAN ČAKARA. rođen 15. god. sin Save i Mire. god. god.09. SUAD ĐANIĆ. god. u Dervišima. rođen 21. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Sisku.1972. Milanke Kljaić 4 6. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. srpnja 1991. 27. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH.1968. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.02. rođen 02.01.1944. rođen 08. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ.1968. srpnja 1991.09.b. god. sin Abdulaha.12.1930. 27. listopada 1991.1962. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. rođen 10. DRAGAN SEKULIĆ. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod. sin Miloša. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. god. u Jošavici.

Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Nikola Jelekovac 3. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. 197. 1956. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. Srbin. uz sudjelovanje Nataše Galinić.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. "Čvoljac". a kuće su potom opljačkali pa zapalili. nakon dana 06. RH. drž. rođen 16. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. 2. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.Imenovani su se tijekom 1991.veljače 1997. sin Mirka i Danice rođene . radnik. 123. u svezi st. članova vijeća. Milana Krajačić. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. sin Mirka i Danice rođene Rudan. predsjednika vijeća. 1. odvjetnika iz Siska. godine. Alemke Sladić. a dana 06. zv. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. listopada 1991. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. PODACI O ŽRTVAMA: 1. člana vijeća. s prebivalištem u Ostrožini kbr. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. st. održane glavne i javne rasprave. neoženjen.07. zapisničara. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. godine u Ostrožinu. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima. I. OKZRH. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. zbog kaznenog djela iz čl. Stjepana Benčić.

st. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Oba optuženika. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. 1. poljodjelac. troškovi kaznenog postupka iz čl. opet. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .07. dakle. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. u svezi st. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. "Krajine". 197. rođen 16.Rudan. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 2. protjerivanjem stanovništva. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. RH. Temeljem propisa čl. st. navode optužnice. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. OKZRH. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. padaju na teret proračunskih sredstava. 2.5. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. ZKP-a. to jest nisu iznijeli svoju obranu. gdje i prebiva na kbr. Srbin.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. 97. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. 2. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. tako i na glavnoj raspravi. toč. 1. Mirko Gvojić. . nije potkrijepio . OKZRH. st. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. ama baš ni jednom riječju. 2. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. Ni jedan od njih. 3. 1. 123. godine u Ostrožinu. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj.siječnja 1997. pa. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. 1. a činjenično opisano i izrekom ove presude. 123. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. s:. ZKP-a. drž. Stjepan Šuntić. 208. ZKP-a. 91. kako tijekom istrage. temeljem propisa čl. 340. 1956. toč. st. u svezi st.

god.07.1965. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. nije preostalo drugo.5. toč. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. ZKP-a. rođen 14. VELJKO BUDIĆ.1937. 1.1950. PREDSJEDNIK Željko Barać. sin Luke i Milene. U Sisku. sin Milana i Nade. rođen 01. god u Pakracu. u Ratkovcu. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. st. 2. sin Petra. JURE ŠAJATOVIĆ. Osječka 132 4. Vinogradska 50 6. . Veljka Vlahovića 78 11. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . općina Pakrac.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. troškovi kaznenog postupka iz čl.02. a shodno načinu okončanja postupka. ZKP-a. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. M. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. st. rođen 01. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2.11. Stanivukovića 24 13. god u Ozlju. 3. Pozivom na propis čl.07. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu.r. sin Branka i Ane. toč. DRAGAN PAVIĆ. općina Gornji Bogičevci. GORAN PAŠIĆ. 340. listopada 1993. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj. v. 1.1971. .veljače 1997. u Donjim Grahovljanima.r. Sudu. pozivom na propis čl. no.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. rođen 09.1972. ZKP-a. 91. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. rođen 11. sin Jure. god u Pakracu. dne 06. ČEDOMIR RELIĆ.02. god. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. padaju na teret proračunskih sredstava. god. v. 87.

JNA. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. neizazvan za borbeno djelovanje. nakon dana 18. oficir tzv. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. studenog 1991. sin Rade. Ivana Blažinić. rujna 1949. rođen 24. JNA. zbog krivičnog djela iz čl. sudaca porotnika Josipa Žinić. godine. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. travnja 1992. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. predsjednika vijeća. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3. siječnja 1993. topničkim i raketnim jedinicama. 1. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. u Petrinji. članova vijeća i Nataše Galinić. zapisničara. st. korpusa vojske tzv. godine u Dvoru. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine do 04. te po civilnim objektima gradskog i je . godine. u više navrata. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. te su dana 06. 142. Ivana Kasaić. listopada 1993. Alemke Sladić. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. Republike srpske krajine. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. god. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. člana vijeća. tzv. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. u odsutnosti optuženika.

1. 98. st. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. dakle. st. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. 1. 95. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. 7. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Isaković Čeho. st. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor .prigradskog područja. Temeljem propisa čl. 142.749. prosinca 1992. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. st. 1. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. ZKP-a u svezi čl. 23. prosinca 1992. st.749. 2. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. 353. pa je tako . Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Temeljem propisa čl. st. Temeljem propisa čl. Grubić Đuro. st. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 108.740 USA dolara. Kostić Branko. 142. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.000 – HRD i temeljem točke 6. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. toč. Kovačević Ivica. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. 6. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo.000 HRD. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. što isti nije dostižan državnim organima. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba.

(objava istog i dr. ovom zgodom. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. a iz člana 142. 1. 3 . .1268/91 i – 311/92. koja prileži spisu. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sud ne nalazi potrebnim govoriti. 6 da je to činio. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. za vrijeme oružanog sukoba koji. prosinca 1992. o kojem. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. a pročitani su. JNA. tzv. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti.izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. što. primjenom propisa člana 353. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). Zakona o krivičnom postupku. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine (list 94 i 95 spisa) te. stav. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9.749. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. izdao zapovijed. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. 1. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. Shodno visini o izrečene kazne. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. a sam grad Sisak. 46 – 59. u Petrinji. st. kao i njegova industriska zona. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. prosinca 1992. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. i 90 – 91 spisa). izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. iako nema formalna obilježja rata. godine (listovi 94 i 95 spisa). kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. određen je pritvor.

u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. sa prebivalištem u Glini.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. v. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. godine. Godine i Strizivojnni. po sucu Željku Barać. 4. dana 18. OKZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. kao ni primjerenosti istog. veljače 1993. SO Đakovo. nakon dana 17. oženjen.r. zbog krivičnog djela iz čl. U Sisku. listopada 1948.r. siječnja 1993. . a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. rođen 19. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. sin Franje. Rade Grmuše kbr. zapisničara. Ul. u odsutnosti optuženika. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. PREDSEDNIK Željko Barać. održane glavne i javne rasprave. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 150. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. v. odvjetnice iz Siska. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. Hrvat.

a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. 150. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. 1. OKZRH. st. 353. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 1. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. godine u Glini. godine oznake Kv-9/93. st. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. ZKP-a u svezi čl.nalazi se u bijegu.000. – 7. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. 150. OKZRH. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 95. st. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. Temeljem propisa čl. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . prosinca 1992. i 144. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. Temeljem propisa čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl.. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. toč. 2. dakle..HRD i paušalni iznos od 5. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. veljače 1993. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. 98. Braniteljica po službenoj dužnosti.HRD. suprotno odredbama članka 143.000.

sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić.st. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . Dakle. 353. 33. te ni po kome. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. OKZRH). Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. v. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. v. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. To tim prije. Sam način postupanja optuženika. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo.r. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. opisan po svjedocima.r. naročito ovaj potonji. stupanj krivične odgovornosti. (čl. te stoga optuženi. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dne 17. temelji se na u izreci citiranim propisima. s tim. 1. u krajnjoj liniji. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. veljače 1993. U Sisku. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Prilikom odmjeravanja kazne. Uračunljivost optuženika nije ničim.. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Barać.

Temeljem propisa čl. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. listopada 1991. 1. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. 2. ZKP-a u svezi čl. u odsutnosti optuženika. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. sin Miloša. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. Temeljem propisa članka 353. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. zbog krivičnog djela iz članka 150. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. rujna 1991. sada u bjektstvu. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. „kapetan Pero“. rođen 10. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 150. 95.000. zapisničara. godine u Glini. Polakova kbr. godine. G. zv. toč. kao kapetan tzv. nakon dana 26. godine u Crkvenom Boku. stavka 1. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. „milicije SO Krajina“. ožujka 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.. uz sudjelovanje Nataše Galinić. odvjetnika iz Siska. održane glavne i javne rasprave. Obrazloženje j e . sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. 98. po sucu Željku Barać. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. dakle. 8. godine do 31. nakon što je Makarić Neven. rujna 1952. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina.HRD. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. st. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA.

23.r. subjektvina i objektivna. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. i 144. Prilikom odmjeravanja kazne. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. ZKP-a. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. godine. U Sisku.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2.r. veljače 1993. 353. dne 26. SUDAC Željko Barać. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Zakona o krivičnom postupku. stupanj krivične odgovornosti. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. 6. 33. Visina izrečene kazne. v. v. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. st. pozivom na propis čl. čl. ožujka 1993. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Ženevske konvencije iz 1949. 1520. ožujka 1993. Svjedok. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. razlogom je određivanju pritvora. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. st. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Branitelj. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. postavljen po službenoj dužnosti. godine. istovremeno i oštećeni. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. .

potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. i Podunavac Sime. SO Bos. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Janjića br. 123. Novi. predsjednika vijeća. 2. 4. kapetan I klase bivše JNA. odvjetnika iz Siska. Đure Sertić. Br. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. 66. sin Dragutina.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. oficir bivše JNA. rođen 13. rođen 15. u odsutnosti optuženih.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.optuženi PODUNAVAC SIMO. uz sudjelovanje Nataše Galinić. st. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. u Petrinji. rođen 24. J. člana vijeća . stariji vodnik u bivšoj JNA. sin Milana. st . ul. Tarbuk Ranka. rođen 30. sa posljednjim prebivalištem. rujna 1949. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. Članova vijeća. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. 1. Jakić Ante.godine. sin Rade. 8.0016 K. Hanžekova kbr. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. godine u Sokolišu. godine u Dvoru. održane glavne i javne rasprave. 24. . Alemke Sladić. Jovanovski Budimira. nakon dana 27. SI 0072 SI . vodnik bivše JNA. 142. svibnja1963. travnja 1993. rujan 1957. Haulikova br. sin Mirka. Begović Jove. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. Zbog krivičnog djela iz čl. V. ožujka 1951. Frankopanska ul. zapisničara. OKZRH. ZKP).

nakon što su od Tarbuk Slobodana. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. rujna 1991. Lovre i drugi objekti. st. ZKP-a u svezi čl. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji.krivi što su : su dana 2. pristali da provedu ovakova naređenja. artiljerisku. st. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Jovanovski Budimir. Marković Đuro. IV – opt. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. što je i učinjeno. i 155 mm. minobacačku i drugu vatru. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 1. . Popović Marijan. crkva sv. Općinski sud u Petrinji. Đuričić Rajko. 142. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. 353. 1. III – opt. Klarić Milana i Mouća Alojza. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a potom. crkva sv. da otvore tenkovsku. dakle. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. niti jedinica. Temeljem propisa čl. Lokner Nikola. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Drakulić Nikola. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. provodeći ovakova naređenja i učinili. Podunavac Simo. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Sekulić Branko. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. Banjan Miko. OKZRH.910. Temeljem propisa čl. – HRD. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Bučar Štef. Dumbović Zvonko. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. 2. Bateriji haubica 105. Katarine. minobacačkom vodu 120 mm. 95 st. – HRD i temeljem toč. 16 i 21. 98. 7. što su njihovi podređeni. st. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. zapovjednika garnizona u Petrinji. Vujatović Đuro. godine u Petrinji. Kovačević Janko. Vujaković Rajko. Babić Milorad vodu tenkova T – 55.000. 6. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. te stambenim. Ceković Ljubica. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. Banjadinović Andjelina. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. 1. toč. Begović Jovo. II – opt. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje.

također navođenu. ožujka 1993. Marković Đure. Kendjel Ivana.. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Katarine. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. sakralne i druge objekte u Petrinji. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. veljače 1993. Tarbuk Ranku. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. Djuričić Rajka. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. Klarić Milana i Mouča Alojza. 6. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. pa tako. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. tako komunalne.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. OKZRH. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Begović Jovi i Podunavaca Simi. datih tokom istrage. Trklja Jasmina. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Vujaklija Rajk. . izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. st. Cerjak Branka. Lovrenović Ivice. optuženim Babić Miloradu. što isti nisu dostupni državnim organima. Podnar Stjepana. Bučar Stjepana. koje su gađale kako stambeno. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. crkvu Sv. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . 1. broja uviđaja 834/91. Lovre i dr. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. predstavlja. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. crkvu Sv. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. izdavanje zapovjedi. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. JNA u Petrinji. te uvidom u pismenu dokumentaciju. Općinski sud u Petrinji. st. Banadinović Andjeline. TZV. Herelić Ramiza. 142. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Jovanovski Budimiru. To stoga. Marić Mladena i Talaja Josipa. 23. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Jovanović Rezike. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka.

Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. st. U Sisku. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dana 27. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. a primjenom propisa čl. st. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih.142. ZKP-a. PREDSJEDNIK Željko Barać . 33. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 4. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. OKZRH. svakome. 1. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. 1. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. a iz čl. st. travnja 1993. OKZRH. ZKP-a). 353. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. 123.

.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. godine. I.1991. kao i uništeno jedno teretno vozilo. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. locirane u Petrinji u ul. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. Gundulića.09.K-10/93 SI .

gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. V. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. gdje su vidljiva oštećenja. člana vijeća. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Tita. V. Ivana Zlovolić. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. Nazora i Trga M.F – 16 prikazuje ulicu V. I. V. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora – Trg M. V. . J. Nazora – Trg M. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. Alemke Sladić. M.14/93. F – 30-32 prikazuje križanje ul. predsjednika vijeća. Nazora fotografirane od pravca križanja ul.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sudaca porotnika. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul.

ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. 1. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. R. godine u Velikoj Kladuši. 1. st. Dvorneković Maru i Holija Stevana. 1. 120. Temeljem propisa čl. ZKP-a a u vezi čl. toč. st.Đure Sertić. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 1. 90. rođenog 20 rujna 1930. Boškovića br. st. sin Jusufa i Tinke. OKZRH. otac jednog djeteta. u kojoj se uračunava pritvor od 16. do 14. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. TO i JNA. st. 120. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. Temeljem propisa čl.1992. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder.1992. članova vijeća i Nataše Galinić. razveden.08. godine u odsutnosti zatvorenika. odvjetnika iz Siska. 7. godine u Gorama. sa završenih četri razreda osnovne škole. rođene Stibuhar. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.000 HRD. st. 139. godine na području općine Petrinja. 2. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH (sada označeno u . 87. Ante Jukić. 120. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. st. 6. održane glavne i javne rasprave.03. 7. nakon dana 1010 svibnja 1993. st. u vezi čl. dana . zbog krivičnog djela iz čl. listopada 1991. 90. 1. Musliman. OKZRH. 03. i 2. ožujka 1993. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl.000-HRD i temeljem toč. tapetar.

njegovu ženu. Tokom dokaznog postupka. te Maru Dvorneković. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. 1. kako se zvala. Darinko Herak (list 43 spisa). na glavnoj raspravi javni tužitelj. očito pogrešno označenog prezimena. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. godine. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. Stevana Holija i Maru Pavičić. godine. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. bila dovedena u dvojbu. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. OKZRH. koji prileži ovom predmetu. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. uz podizanje optužnice. istog zakona). okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice.članovima 109. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. te ni po kome. da je rekao. među ostalim. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. st. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. koja je. Istovremeno. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. Ja sam uhićen 3. 120 st. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. istog zakona) da bi. 1. a iz čl. 1. travnja 1993. 142. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). . 120. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. OKZRH (ranij čl. st. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. koje ni po kom nije bilo osporeno. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. listopada 1991. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. i 118.

123. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku. 4. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. koja je već naprijed jasno označena. 115. temelji se na u izreci navedenim propisima. u krajnjoj liniji. Ženevske konvencije. 343. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Povreda međunarodnog prava. st. Odluka o trošku krivičnog postupka. dana 10. stupanj krivične odgovornosti. ZKP-a. st. 4 ZKP-a). Slijedi. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. PREDSJEDNIK Željko Barać. pobude iz kojih je djelo učinjeno. da nije za krivičnu odgovornost optuženika.Nema. prije čl. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. ZKP-a. 1.r. v. svibnja 1993. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. Prilikom odmjeravanja kazne. st. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. 31 OKZRH).r. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić.

SO Petrinja. Rimska ul. člana vijeća. rođen 16. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. sa prebivalištem u Sisku. održane glavne i javne rasprave. sin Pavla. SO Glina. godine u Malom Gradcu. sa prebivalištem u Petrinji. 1. SO Bos. Milana Muiđe. VII-opt. rođenog 13. Žrtava fašizma bb. sin Milutina. godine u Banskom Drenovcu. 120. b. liječnik. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. rujna 1939. SO Glina. siječnja 1935. 29. SO Glina. sa stanom u Beogradu. odvjetnika iz Siska. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. godine u Donjem Klasniću. rođen 20. SO Glina. ul. prosinca 1960. Vračar. VI. DUŠAN KAČAR. Mikelić Borislava.b. STANKO DIVJAKINJA. Stanka Divjakinje. predsjednika vijeća. siječnja 1942. sa prebivalištem u Glini. 1. Ul. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. OKZRH). sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. bravar. lipnja 1933. godine u Roviški. novembra bb. Josipa Budinski. članova vijeća i Nataše Galinić. MILAN MILANKOVIĆ. II-opt. Boškovića br. opt. sa prebivalištem u Glini. Sime Karaice i IX-opt. Filipa kljaića 3 V-opt. Malinova 94. VII-opt. MILAN MUIDŽA. sin Miljkana. Dušana Kačar. R. sa prebivalištem u Sisku. Ul. sin Petra. godine u Velikom Gradcu. godine u Begovićima. OKZRH (sada čl. listopada 1956. sin Stevana. svibnja 1949. sin Dragana. godine. rođen 29. st. Ivana Kasaić. srpnja 1956. k r i v i što su i to: s u . godine u Donjem Klasniću.Okružni sud u Sisku. sudaca porotnika Mirka Švaljek. defektolog. rođen 7. Ilije Nišević. IV-opt. A. 1. zbog krivičnih djela iz čl. ILIJA NIŠEVIĆ.. nakon dana 9. Srbin. 142. SO Glina. Norberta Vebera bb. gdje i prebiva. svibnja 1949. rođen 18. IX-opt. Dušana Jović. III-opt. sin Steve. sin Damjana. III-opt. rođen 24. Ul. VII-opt. SIMO KARAICA. godine u Dobrljinu. ILIJA BJELAJAC. Novi. u odsutnosti optuženih. st.. Milana Milanković. lipnja 1993. inženjer II-opt. godine u Glini. VI-opt. IV-opt. Mihanovića b. sin Stevana. V-opt. Ante Jukić. sa prebivalištem u Glini.. Ilije Bjelajac. VIII-opt. rođen 15. rođen 16.b. SO Glina. DUŠAN JOVIĆ.

III-optuženi MILAN MUIDŽA. Ilija Bjelajac./ u tijeku 1991. Dušan Kačar. II-opt. Dušan Jović. i 1992. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. IV-optu. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. V-opt. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. Katarine. Lovre i dr. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. izrađivao planove mobilizacije. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. oštećenja. da se uništavaju stambene zgrade. godine u Glini i okolnim mjestima. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. crkva Sv. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao.. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. Crkva Sv. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. 2. Banadinović Angelina. Milan Muidža. dakle. Milan Milanković. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. te pljačka pokretne . te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. gospodarskih i sakralnih objekata. Kendjel Ivan. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. štab četničkih formacija. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. Herelić Ramiz. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. Jovanović Rezika. dok su Drakulić Nikola. lipnja 1991. i 1992. VI-opt. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. paljenja i rušenja stambenih./ u tijeku 1991. te ranjeno deset osoba. „SAO Krajina“. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. a II-opt. Djurač Rajko. godine u Petrinji. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. Vujaklija Rajko. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. gospodarski objekti i sakralni objekti. Ilija Nišević.opt. VII.

199. Milan Milanković. 1. VI-opt. a IIopt. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. lipnja 1993. Ilija Bjelajac. Temeljem propisa čl.opt. VII-opt. 1. a optuženicima Dušanu Joviću. na glavnoj raspravi održanoj 3. Temeljem propisa čl.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. Dušan Jović. 120. OKZRH. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. zbog izvršenja kojeg su tuženi. 343. ožujka 1993. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. OKZRH.HRD. st. dakle. Iliji Niševiću. – 7. Branitelj. 120. godine. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. 120. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. toč. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. sakralne objekte i gospodarske objekte. st. II-opt. postavljen po službenoj dužnosti. OKZRH. OKZRH. Milanu Milankoviću. 1. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. 1. Dušan Kačar. V-opt. st. Dušanu Kačaru. 120.050. 1. Milan Muidža. Milanu Muidži. 90.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5.. te uništavali stambene zgrade. godine stavilo na teret I-opt. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. Ilija Nišević. 119. st. IV. st.. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 87. Iliji Bjelajac. OKZRH. st. pljačkali imovinu./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. 1. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. da bi. 2. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1.000. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. ustanovio je da izvedeni dokazi ./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. ZKP-a u svezi čl. travnja 1993. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl.

ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. ZKP-a. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. pozivom na propis čl. v. 1. te stoga optuženici. navode optužnice. te ni po kome. te uništavanjem stambenih zgrada. st. stupanj krivične odgovornosti. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava.) a za vrijeme oružanog sukoba. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. lipnja 1993.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. nije dvojbena. PREDSJEDNIK Željko Barać. Štrk Ivan Šantek Ivan. Visina izrečene kazne zahtijeva. Prilikom odmjeravanja kazne. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. konačno. U Sisku. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. ali svi. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. temelji se na u izreci citiranim propisima. Ličina Berislav. kojima ih se tereti. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. Odluka o trošku krivičnog postupka. mato. Malić Hamdija. 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. st. s tim.r. 120. OKZRH). sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. v. OKZRH. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. 31. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. sakralnih i gospodarskih objekata. u krajnjoj liniji. 343. Kušan Djuro. određivanje pritvora. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. dne 9. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Svjedoci Kovačević. označeno u čl.r. svaki u ponekom dijelu. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. u cijelosti. Krivična odgovornost optuženih. Juzbašić Živko. dakle. .

k r i v što je: tijekom 1991. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. nakon što su Sabić Željko. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. godine u Jasenovcu i Demirovcu. sin Ilije i Julke. bili zarobljeni od strane tzv. j e . kao zapisničara. svibnja 1953. OKZRH (ranije članka 150. godine. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. st. gdje i prebiva na Trgu Đ. po sucu Željku Barać. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. pripadnici MUP-a RH. kao funkcioner i oficir tzv. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 115. zbog krivčnog djela iz članka 128. nakon dana 8. godine u Rajićima. ZKP-a). rođene Grgić. OKZRH). lipnja 1993. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. 4. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. održane glavne i javne rasprave. nanijevši im tjelesne povrede. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. odvjetnice iz Siska. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. Sabe. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u odsutnosti optuženika. rođen 21. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. sada u bjegstvu.

. Temeljem propisa čl. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.500. 87. te sam izudaran po bubrezima. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. „Zadobio sam fakturu kičme. 343. 6. te povremeno sada gubim sjećanje.HRD i temeljem toč. st. st. ZKP-a u svezi čl. 7. 23.000. 90.HRD. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. svibnja 1993. 1. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. i 95. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.dakle. potres mozga. 353. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. s tim. ožujka 1993. st. Temeljem propisa čl. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. a ranije čl. 21. ZKP-a.“. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. 6. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. toč. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. OKZRH. st. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 98. ZKP-a (ranije čl. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. istog zakona) Kv-67/93 od 3. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . ZKPa (ranije čl. 128. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. istog zakona).. 1. 128. 150. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. 2. KT-23/93 od 23. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. Njihova su kazivanja (kao. OKZRH (ranije čl.

da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. šakama. i 144. st. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a). stupanj krivične odgovornosti. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. st. pa ovaj drugi udari i tako. ZKP – prije čl. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. ZKP-a). Uračunljivost optuženika nije ničim. SUDAC Željko . U Sisku.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. 343. Barać. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Prilikom odmjeravanja kazne. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. subjektivna i objektivna. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. 31. 123. r. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. koljenima po cijelom tijelu. lipnja 1993. Udaran sam palicom.r. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 1. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. st. 4. nogama. Ženevske konvencije iz 1949. među ostalim“. 115. v. te ni po kome. v. 4. OKZRH). UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. godine. dne 8. ZAPISNIČAR Nataša Galinić.

sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. uz sudjelovanje Nataše Galinić. otac dvoje djece. 143. umirovljeni milicioner. zapisničara. zbog krivičnog djela iz članka 128.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. svibnja 1993. Srbin. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. rođen 10. k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991. godine u Okučanima. SUP-a Okučani. 5. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. nakon dana 26. OKZRH (ranije čl. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. j e . godine. suprotno odredbama čl. 150. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. u odsutnosti optuženika. OKZRH). održane glavne i javne rasprave. N. nalazi se u bijegu. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. i 144. oženjen. Vujasinović br. SAO Zapadna Slavonija. ožujka 1952. SSS. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. odvjetnika iz Siska. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. primivši oružje i uniformu tzv. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. Ul. po sucu Željku Barasć. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. sa prebivalištem u Okučanima.

Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. st. 21. ZKP-a (ranije članovi 98. Sam način postupanja optuženika. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. toč.000. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. ožujka 1993. OKZRH. st. st.HRD i paušalni iznos od 5. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. 128. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.dakle. svibnja 1993. Uračunljivost optuženika nije ničim. 1.. – 6. postavljen po službenoj dužnosti. bila dovedena u sumnju. ZKP-a (ranije čl. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. te ni po kome. 90.750. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 87. godine. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. 1. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Dakle. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. 353.HRD. Temeljem propisa čl. OKZRH. Branitelj. 1. 343. i 95.. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. To tim prije. opisan po svjedoku. 6. Temeljem propisa čl. tokom cijelog postupka. ZKP-a u svezi čl. 2. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa .

u krajnjoj liniji. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. Konkretno članaka 143. Ženevske konvencije iz 1949. 343. istog zakona). OJT-u Sisak na br. ZKP). U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . istog zakona). Dabić Milenko. godine. v. U Sisku dne 26. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Za reći je. DNA: 1. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. i 144. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Sada 115. temeljeno na propisu čl. Sisak 4. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. St. Barać. OKZRH).čl. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Obzirom na visinu izrečene kazne. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. stupanj krivične odgovornosti. 33. te stoga optuženik. određen je pritvor.r. 31. st. okr. pobude iz kojih je djelo učinjeno. jačinu povrede. Prilikom odmjeravanja kazne. st. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. ZKP-a (ranije čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. a ranije čl.sigurnošću dokazanim.. 1. i to. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. međutim. Oglasna ploča – ovdje 3. 4. branitelju opt. 123. v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. subjektivna i objektivna. Obavijest PS Okučani 5. odvjetnku. 4. 353. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. svibnja 1993. Ivanu Rafaj.

Otokara Keršovanija br.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić.2. travnja 1947. 3.opt. godine u Sremskoj Mitrovici. RS. rođen 6. Hrvat. kapetan unutrašnje plovidbe. sin slavka i Marije. II. Općina Zemun. Srbin. lipnja 1993. odvjetnika iz Siska. godine u Zemunu. 3. godine. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. u svezi ss. 12. 5. Rade Končara br. razveden. člana vijeća. Kuzmić Zorana. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. održane glavne i javne rasprave. 15. 4. rođen 5. nakon dana 8. 120. Alemke Sladić. sa prebivalitšem u Sisku. otac dvoje djece. predsjednika vijeća. Temeljem propisa čl. godine U Sisku. Mirka Švaljek. rođene Martinović. srpnja 1993. rođene Desimirović. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . članova vijeća i Nataše Galinić.. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. u odsutnosti I-optuženika.opt. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. toč. travnja 1950. OKZRH. 1. 3. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. Ivana Kasaić. dne 21. 2. sin Rudolfa i Zore. ul. službeni. zbog krivčnog djela iz čl. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 340. Mihajlović Ljubiše i II. srpnja 1993. u krivičnom predmetu protiv I. zapisničara. st.

– 5. 1. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. KUZMIĆ ZORAN 2. godine. i 24. 1. 87. i 24. Dakle. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. OKZRH. 2. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. ožujka 1993. st. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . Pa. Temeljem propisa čl./ dana 22. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske.. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. godine. 1. iako je znao da je I-opt. 91. listopada 1991. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. opt. 2. listopada 1991.Da su i to: I-opt. omogućio I-opt. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. da su time I-op. st. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. u Sisku. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. II. 23. 120. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva./ dana 23. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. u svezi st. st. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. godine. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. toč. 24. Dakle. OKZRH uz primjenu čl. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. u Sisku. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi.

na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. godine. oko 16. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. Nakon što se odazvao. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka.00 sati. listopada 1991. Na istom 16. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. 2. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. kako 23. kanalu jedan kratki razgovor. tako i 24. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. Dana 22. „Dunavskog Lloyda“. dana 19. jer isti nije dostižan državnim organima. travnja 1993. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. godine oko 16.00 sati. Gavrane javi se“. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. Kako nisu mogli uspostviti vezu. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. istoga Zakona. što su i učinili. svibnja 1993. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. st. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. godine. 1. jer ga 24. označenog u članku 120. listopada 1991. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. OKZRH uz primjenu članka 24. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. listopada 1991.. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. u svezi st. po . čuo je preko UKW radio-stanice na 16. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. listopada 1991.stanovništva. Naime. godine. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. godine. tim prije. dvojici pripadnika ZNG-a. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. Dana 22.

tako i II-optuženika. 2. u svezi st. Nadalje. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. listopada 1991. Također. godine. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. preko radio-stanice na 16. OKZRH. a da se ne zna. Naime. jer su dali jasne i kategorične iskaze. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske.i IIoptuženika. koji su se 22. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. jer je jasan. te da su slate razne šifrirane poruke. Braco Grozdanić (list 57 spisa). sud je utvrdio da je . OKZRH uz primjenu članka 24. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. ni što su one značile. ni tko ih je slao. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. 2. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . i 4“. Antun Jakirčević (list 59 spisa). 1. 3. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. Brigade. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. st. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Dragan Dakić (list 59 spisa). pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. dispečer. nalazili na brodu „Zibel“. niti je u dnevniku načinio bilješku. do tada nepoznate. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija.dolasku na radno mjesto. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. kao i „Gavrana 1. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. kanalu. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. „Novi vjesnik“. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. Željko Milković (list 56 spisa)m. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka.

internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. U odnosu na II-optuženika. ZKP-a oslobodio optužbe.„Dunavski Lloyd“. jer je to isključiva nadležnost direktora. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. već naprotiv obrnuto. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. niti je naredio. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. PREDSJEDNIK Željko Barać. „Hidroput“. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. koje se ne pretpostavlja. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. st. ZKP-a). srpnja 1993. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. v. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. U Sisku. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. odnosno grad Sisak. sud je optuženike temeljem članka 340. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. 115. 8. v. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. st. 4. 3.r. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. već se mora dokazati motivom i umišljajem. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe.r. SI-0078 K-21/93- . „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. Kako ničim nije dokazano pomaganje. dakle.

koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. Alemke Sladić. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. st. kolovoza 1957. dakle. gdje i prebiva u ul. održane glavne i javne rasprave. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. zapisničara. sin Petra. člana vijeća. 120. godine u selu Bojna SO Glina. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. 29. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. II-optuženi KORAČ MILAN. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zbog krivičnog djela iz čl. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine u Glini. travnja 1957. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. godine i 1992. predsjednika vijeća. članova vijeća i Nataše Galinić. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. OKZRH (ranije čl. svibnja 1993. Josipa Žinić. uslijed čega su Šmicl Stjepan. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. godine. odvjetnika iz Siska. 11. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. tokom 1991. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. 1. istog zakona). novembra br. u odsutnosti optuženika. Palajić Ivan. nakon dana 26. Mirka Švalje. sin Vuje rođen 1. rođen 26. 142. godine u Glini. 6. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.

Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 120. Međutim. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. svibnja 1993. ZKP-a u vezi čl. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. u cijelosti. godine. ali svi. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Bagić Vlado. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Prišek Boris. OKZRH. OKZRH. toč.000. st. 2. 120. konačno.HRD-a.. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Temeljem propisa čl.HRD-a. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. 1. – 7. te ni po kome.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Svjedoci Lipak Karlo. Temeljem propisa čl. st. . 1.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. a svaki od njih paušalni iznos od 5.. 1. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna.66/93 od 3. svaki u ponekom dijelu. st.000. Branitelj. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. st. 9. 1. 1. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. iste treba osloboditi od optužbe. navode optužnice. Štajduhar Pavle. 87. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. st. 343. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. travnja 1993.

Odluka o trošku krivičnog postupka. SI-0079 . da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. OKZRH. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. s tim. svibnja 1993. određivanje pritvora. st. 120. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. temelji se na u izreci citiranim propisima. ZKP-a. označeno u čl. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. 343. 31. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. te stoga optuženici ne moraju biti.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. dvojbena krivična odgovornost optuženih. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nije.. 4. 115. OKZRH). pozivom na propis čl.r. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. dne 26. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. dakle. Visina izrečene kazne zahtjeva. 1. u krajnjoj liniji. stupanj krivične odgovornosti.Kako su krivična djela obojice optuženih. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 1. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. ZKP-a). imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. nosilaca vlasti na svojem području tada. pobude ih kojih je djelo učinjeno.st. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. U Sisku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. v. Prilkom odmjeravanja kazne. v. st.

a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. OKZRH). studenog 1991. Kliba Radenko i Matekalo Živko. nogama i kablom po glavi i tijelu. 150. Nogić. „SAO Krajina“. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. 128. u odsutnosti optuženika. Srbin. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. OKZRH (sada čl. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. vršeći pravila međunarodnog prava. kolovoza 1950. OKZRH (sada čl. j e . godine u Voćarcima. 17. Adžije br. nakon što su prethodno Gobac Vinko. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. B. 128. nalazi se u bijegu. OKZRH). sa prebivalištem u Novskoj. Kovačević Veljko. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. 150. rođenog 22. ul. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. zbog krivičnog djela iz čl. odvjetnika iz Siska. uz sudjelovanje Nataše Galinić. godine u Paklenici.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. po sucu Željku Barać. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. dakle. godine. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. srpnja 1993. nakon dana 8. sin Bogdana i Drage r. održane glavne i javne rasprave. zapisničara. k r i v što je: dana 22.

bila dovedena u dvojbu. 1. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. 150. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. i 144. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. te stoga optuženik. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. st. Za reći je. subjektivna i objektivna. svibnja 1993. – 6. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. i to. 1.000. 353. godine. Sam način postupanja optuženika..HRD i paušalni iznos od 5. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne.500. Ženevske konvenciej iz 1949. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 1. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. postavljen po službenoj dužnosti. godine. 98. travnja 1993. u krajnjoj liniji. ZKP-a (sada članovi 90. OKZRH). 128. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. Svjedoci Kovačević Veljko. toč. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. Temeljem propisa čl.HRD. st. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. st. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.. Iz rečenog slijedi. 2. st. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ZKP-a u vezi čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. Branitelj. 95. i 87. te ni po kome. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ZKP-a (sada čl. 343. OKZRH (sada čl. . godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.Temeljem propisa čl. međutim.

u odsutnosti optuženog. 31. temeljeno na propisu čl. zv. v. održane glavne i javne rasprave. 343. jačinu povrede. dne 8.r. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. OKZRH). člana vijeća. Barać. pobude iz kojih je djelo učinjeno. st. ZKP-a). ZKP-a (sada čl. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Obzirom na visinu izrečene kazne. Alemke Sladić. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. listopada 1993. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. doređen je pritvor. članovi vijeća i Nataše Galinić. Srbin kriv što je: je . Novska. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Ivana Blažinić. rođen ožujka 1948. zapisničar. stupanj krivične odgovornosti. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . OKZRH (sada čl. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. odvjetnika iz Siska. Predsjednika vijeća. 353. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. v. Opć. 1.r. Đure Sertić. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. sin Vlade i Marije. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.Prilikom odmjeravanja kazne. Maček . 1. 5. U Sisku. 33. st. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. srpnja 1993. 26. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.

studenog 1991. što je i učinjeno. što isti nije dostupan državnim organima. kao pripadnik četničko . godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. 1. svibnja 1993. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. – HRD te paušalni iznos od 5. 1. st. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. godine u Borovcu. 1. uhićivao. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. rujna 1991. 343. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. te televizor. 28 neutvrđenih dana. ZKP-a u svezi čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. što je i učinjeno. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. Temeljem propisa čl. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. te navodno zadržao za sebe. te Vladu Ivaštinović. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna.000. godine oko 15. 18 22. – HRD. a postoje . Josipa Kvočić. 120. 1. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. 120. – 7.terorističkih formacija tzv. st. toč. rušio.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. tjekom 1991. st. protuzakonito zatvarao. tukao. dvorišta i kuća. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. 21 dana 11. godine u Borovcu iz garaža. OKZRH. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. To stoga. 1. Đuru i Jelenu Bogunović. Ivaštinović Ive i Rudolfa. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. OKZRH.u tijeku 1991. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. Temeljem propisa čl. 90. 2. rujna 1991.000. st. palio. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. pa je tako : 13 dana 05. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. Martin podmetnu mine i aktiviraju. zatvarao. Grgić Slavka. dakle. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. st. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. gdje su isti zadržani i tučeni. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. 87. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće.

gdje su zadržani i tučeni. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. a ova eksplodirala i oštetila kuću. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. izrijekom. Bogunović Đuro. što se. što je uzrokovalo njeno rušenje. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. Brulja Ivan. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. godine naredio miniranje crkve Sv. da je tokom 1991. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. Brulja Katarina. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. da je dana 11. godine. Uz. 353. rujna 1991. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. Ivaštinović Rudolf. godine. Filipović Luka. pobude iz kojih je djelo učinjeno. rujna 1991. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. To stoga. po ocjeni ovog suda. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. te televizor. Bulatović Reza. Kvočić Josipa. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. 1. ZKP-a. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. da je dana 22. Ivaštinović Marija. a sud. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. Znači. Bogunović Jelena. Martin u Borovcu. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Ivaštinović Nikola. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona.. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. st. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. proveli ih u zatvor u Okučane. studenog 1991.naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. Ivaštinović Ive i Rudolfa. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. da je 05. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. koja je već naprijed već označena. 31. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. a od 1949. pa tako. zadržavši to za sebe. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. lipnja 1993. Ivaštinović Mato. .

Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. dana 5. odvjetnika iz Siska. članova vijeća Marije Bogdan. Alemke Sladić. predsjednika vijeća. Josipa Žinić. st. godine. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. zapisničara. 4. ZKP-a).Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. člana vijeća. 32. u odsutnosti optuženih. Đure Sertić. svibnja 1991. sin Stojana. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. rođen 15.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. radnik. U Sisku.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. SO Kostajnica. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. Nikole Begović i Branka Matijašević. nakon dana 13. Dragana Japranin. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Nikole Maljković. 115. zbog kaznenog djela iz članka 120. . OKZRH. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. v. Srbin. listopada 1993. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. stavka 1. održane glavne i javne rasprave. listopada 1993.

SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. a njegovu suprugu Milu silovali. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. dakle./ u tijeku 1991. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. otac dvoje djece. Općina Kostajnica. 2./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. otac dvoje djece. st.oženjen. sin Ilije. Begović Nikola 2. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. godine u Sisku. Velešnji kbr. Bišćan Anđelka. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. studenog 1952. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. prosinca 1958. Srbin. Kukuruzarima kbr. godine D. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. Srbin oženjen. vozač. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. BUD br. sa prebivalištem u Kostajnici. sa prebivalištem u D. sin Bogdana. rođen 23. travnja 1929. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. rujna 1991. rođen 1. Srbin krivi što su : 1. SSS.optuženi DRAGAN JAPRANIN. SSS. III. 59. godine. prosinca 1952. sin Slavka. poslovođa. oženjen. u proizvodnji papira. 15 dana 08. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. sin Stojana. 7. OKZRH. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. rođen 06. 96. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. Srbin. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. Velešnji. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. godine u Kostajnici. rođen 24. SSS. godine u D. sa prebivalištem u Panjanima 32. 27. Brkljačić Jagoda. godine u Babinoj Rijeci. ul. Opć. 120. godine u H. 1. umirovljenik. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. a potom po kući pucali. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ.

120. za reći je. II – opt. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. IV – opt. da se radi u odnosu na III – opt. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. – HRD. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. tokom kojeg. 120. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. st. Maljković Nikoli. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. jer je očito. sadržan optužnicom. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. Maljković Jovanu. ovaj sud to tako ne shvaća. što isti nisu dostupni državnim organima. riječ o jedno te istom ratu. označeno u čl. 343. kojima ih se tereti. – HRD i temeljem toč. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Temeljem propisa čl. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 90. 6. godine stavilo na teret I – opt. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. Temeljem propisa čl. lipnja 1993. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. Japranin Draganu. toč.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. OKZRH. možda. je optužnicom KT-184/92 od 21. st. III – opt. na postupanje u stjecaju. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 2. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. st. Ivanišević Molke. 87.000. Begović Nikolu. Japranin Dragana i IV – opt. 1.800. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. ZKP-a u svezi čl. OKZRH. st. 1. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. Iako. a potom imali za to . Begović Nikoli i V – opt. st. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). 7. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. izgleda. 1. Ivanišević Ane. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199.

bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. a sadržan i izrekom presude. dakle. uvjerenje je suda. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. naročito pogibanjem ljudi. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. v. temelji se na u izreci citiranim propisima. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. U Sisku.r . Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. 4. u krajnjoj liniji. Način postupanja svakoga od optuženih. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. te ni po kome. v. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. Krivična odgovornost optuženih nije. stupanj krivične odgovornosti. opisan po svjedocima. dovedena u dvojbu. Odluka o trošku. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. te stoga optuženici. pobude iz kojih je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. st. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora.osnova. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. listopada 1993.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. a sa nespornim posljedicama. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 115. dana 13. odgovarajući je težini od njih učinjenog.

Nedjeljka Jankovića i dr. sada nepoznatog mjesta boravka. godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. 146.147. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. 1. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina. stare 63 godine. sada nepoznatog mjesta boravka. sin Ratka. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. 2. OKZ RH. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl.l. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili.4. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. a dana 1.150.000 dinara. i čl. temeljem čl.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. zamrzivač. 1e čl. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. godine.120.9. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv. SLAVKA DOKIĆ zv. toč. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv.s.tl. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije. toč. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba. od 21. godine u Zemuniku Donjem.. "Neđo" sin Pere. riješio je protiv okr. "Dole". na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske.st. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima). tijekom oružanog sukoba između tzv. pa im je predala 2. da su u listopadu i studenom 1991. RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove. stare 70 godina. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti.2 d i g. 180 mtbr u sastavu tzv.3.000. JA i srpskih paravojnih postrojbi. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. studenog 1991. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i . zbog djela iz čl. ZKP. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina. i 2.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske.korpusa JA) . ožujka 1996. protivno čl. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru.Republike Hrvatske. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu. predmetu protiv okr.

porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5.st. koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana.l. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. DNA 1. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. .st. 15.120.182. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. Nedjeljka Jankovića i dr. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja.182. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.st. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . Okrivljenicima pri uhićenju 2.000 DEM. budući su za sada nepoznatog boravišta. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti.l. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja. OKZ RH. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima . nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl. listopada 1997. dakle.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. U Zadru. u spis . ZKP.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. Okr. ZKP. ŽDO Zadar 3. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr.1. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika.. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . označeno u čl. na temelju čl. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica.

SAO Krajine. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. 4. rođenog 6. siječnja 1967. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. Polača. Galić rođenog 19. sada nepoznatog mjesta boravka. 2. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. st. RH. opć. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću. RH. temeljem čl. Srbina. kao naoružani pripadnici vojske tzv. 122.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu. sada nepoznatog mjesta boravka. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske. sada nepoznatog mjesta boravka. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. od 9.1949.8.l. OKZ RH. godine u Zadru. . protivno čl. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. RH. drž. RH. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. kolovoza 1967. pripadnici 112.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. drž. Posedarje Srbina. godine. gdje su svakodnevno bili maltretirani. drž. ZKP. godine u Zadru. KT529/97. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. i 2. Smilčić. toč. u krivičnom predmetu protiv okr.srpnja 1969. Posedarje. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. god. rujna 1967. opć. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. u Zadru. 150. Srbina. rođenog 1. NEVENA PARENTA i dr. studenog 1991.. zbog krivičnog djela iz čl.godine.3. r i je š i o je 1. Srbina drž.st. 3. sada opć. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. sada nepoznatog mjesta boravka. opć. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv.1. srpnja1997. u Benkovcu. Protiv okr. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica.

pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.st. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika . Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. ZKP. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. U Zadru. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana.a temeljem čl.l. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. 182.dakle. Nevena Parenta i dr. označeno u čl. Okrivljenicima pri uhićenju 2.st.. ZKP. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. budući su za sada nepoznatog boravišta. ŽDO Zadar 3. listopada 1997.l.182. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. 15. DNA 1. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke.122 OKZ RH. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. u spis .

lipnja 1972.st. od 22. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. da je 5. a nakon toga. toč. Srbina. u krivičnom predmetu protiv okr. ZKP. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. dakle.st.st. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. OKZ RH. i 13. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. RH.3.l. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl.l. protivno čl. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. 18. OKZ RH. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II). Vladu Bešlić.st. sina Petra i majke Borke r. označeno u čl. travnja 1996. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. KT35/96. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. kao i protivno čl. 150.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. staru 84 godine. Mandić.4.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi. rođenog 17. Nikole Kresovića. godine.1. i 2. godine u Benkovcu. godine. starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. Z.l. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi. sada nepoznatog mjesta boravka.120. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. 7. NIKOLE KRESOVIĆ. godine. kolovoza 1995. Okr. ZKP. Nikole Kresovića na temelju čl. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. br. drž. 120. u ul.182. napustio teritorij Republike Hrvatske. Kneževića br. r i je š i o protiv okr. prihvaćene u Ženevi 1949. budući je za sada je . temeljem čl.

nepoznatog boravišta. a da okr. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. 1943. ZKP. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . ŠEGARIĆ ŠIME . 1955.182. 1908. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. odlučeno je provesti istragu. Kresoviću stavlja na teret. JURIĆ JELA . Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. .st. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti. 15. U Zadru. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr. XI 1991. 3. PERICA JOSIP . ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. S UZROKOM SMRTI 1. Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. listopada 1997. 1934.l. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. Kresović prethodno nije ispitan. BRKIĆ MARIJA .

VICKOVIĆ STANA . VICKOVIĆ STANKO 1956. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. 6. ŽILIĆ ROKO . Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. 1939. PERICA GAŠOAR. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. okrajina i brade ). 1932. RAŽOV IVAN. PERICA LJUBO. prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. PAVIČIĆ NIKO . Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1955. Rane brade zadane iz neposredne blizine. 1927. 1959. (zgnječenje mozga) 15. 1953. (zgnječenje mozga) 16. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. (zgnječenje mozga) . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. 1929. ŠKARA NEDILJKO . 1955. ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. HORVAT VLADIMIR . 1936. ROGIĆ KATA. 1936. ROGIĆ NIKOLA . JURIĆ PETAR. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. 1922. trbuha i nogu ) 13. 1932. ROGIĆ MARKO . Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine.

1956. JURIĆ GRGO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. 1928. MILJANIĆ SLAVKO . 1924. 1927. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31.20. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. ŠEGARIĆ GRGICA . Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. ( zgnječenje mozga ) . (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. ŠEGARIĆ KRSTO. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. 1914. ŽILIĆ TADIJA. trbuha i okrajine ) 21. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. ŠEGARIĆ IVICA . MILJANIĆ JOSO. ŽILIĆ MARA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. ŠEGARIĆ VICE . BRKIĆ JOSO. 1933. 1943. 1943. trbuha i desne podlaktice) 25. 1928. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. 1911. trbuha i desne nadlaktice) 29. ŠEGARIĆ RADE. 1909. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. JURIĆ NEDILJKO. 1955. (traumatski i hemoragični šok) 24. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. ŽILIĆ PAVICA. 1931. BRKIĆ MARKO.

Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. ATELJ NOVICA. Odsječena desna uška. BRKIĆ STOJA. 1911. (zgnječenje mozga) . 1920. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. 1951. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). ŠESTAN MARIJA. 1922. PAVIČIĆ MILE. BRZOJA DANKA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. ČIRIJAK MAŠA. 36. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. nagnječena lica i lijevog oka. ŽUPAN MARKO. PAVIČIĆ PETAR. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. Gušenje. ( zgnječenje mozga ) 46. 1942. (zgnječenje mozga) 38. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. 1907. RAŽOV ANTE. 1932. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. ČIRIJAK IKA. 1965. ŠESTAN JAKOV. 1955. 1933. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. 1928. IVKOVIĆ MARKO. 1965. 42. 1921. DRAŽINA MARIJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine.34.

lipnja 1950. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . Filip-Jakovu broj 186. ugostitelj. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke. st. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike. 32. a u odsutnosti uredno. st. i čl.1.godine. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. godine. i II. i sudaca porotnika Ivana Laća. protivno čl. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. godine. st. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. Dr. i dr. 22. prosinca 1994.2. toč.2. st...pozvanog punomoćnika oštećenika. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda. prihvaćenoj 1949. MILENKA JASIKE i dr. godine. OKZ RH. k r i v je: što je u razdoblju od 1. državljanin RH. Jose Bašića i Ivana Bralića. rujna 1995. 4. odvjetnika iz Zadra... 120. godine u mjestu Breza. rujna 1995. godine do travnja mjeseca 1994. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. sudjelujući na području tzv. godine i 28.. 13.D i H. godine. u prisutnosti I. kao i protivno čl. 27. do sada neosuđivan. lipnja 1992. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. u krivičnom predmetu protiv I-opt. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine. rujna 1995. općina Bjelovar. godine broj KT-23/95. i čl. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.1. 25. Josip Dujella spec. kao članova vijeća. rujna 1995. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. sa prebivalištem u Sv. lipnja 1995. Hrvat. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1.Rukovoditelj Službe : Prim. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića. i to Milivoja Lasana. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru.

listopada 1951.točno neutvrđenog dana u. da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. 1. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.dana 19.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. 1. st. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. 45. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. Po čl. prosinca 1994. uključio se u skupinu pobunjenih Srba. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru.a Tomića. st. . dana 29. rođena 14.iste noći kao u prethodnom stavku. veljači 1993.svibnja 1992. po zanimanju ugostitelj. godine. . kći Veljka i majke Zdenke. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13. Po čl. a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu.30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. Mala Mararska. 120. iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. godine oko 20. pa nadalje. koje će zaključati. godine oko 21. sa prebivalištem u Sukošanu. . 1. koje djelo je opisano i kažnjivo po čl. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . rođena Prole. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja. dakle.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. rođene Fudurić.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. veljače 1991.). i I-opt. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist.međunarodnih oružanih sukoba. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava.dana 21. . godine oko 03. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. u Našicama. OKZ RH. 90. sa Zlatkom Pajićem. st. II. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna. posuđe. te popucala prozorska stakla. pa se po istom zakonskom propisu I-opt. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. godine. kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja. siječnja 1993. DUBRAVKA JASIKA. državljanka RH. pribor i dr. Hrvatica.

opt. Inače. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . lipnja 1992.2. kao je to pobliže opisano pod točkom II.st. poriče počinjenje djela. po drugi puta se oženio sa II. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece.l.genocidom iz čl. kao i na raspravi (listovi 283/2. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. u svezi st. 137. Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke . već su taj namještaj zadržali za sebe. izreke presude.1. Vinka Hamš. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3.120. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire". 1. rujna 1995.2. koji stoga nije prevozio u Bjelovar. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt. Obrazloženje Optužnicom od 12. I.1ipnja 1995. ZKP. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. a da bi mu otac njegove sadašnje žene . na štetu Pajić Zlatka. 137. u sv. OKZ RH. a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine . pa je Zlatko Pajić. opt.sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti.47. st. OKZ RH.prevarom iz čl. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice.49 i 261-261 spisa). u svojoj obrani u istrazi (list 45.000 kuna. opt. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci.opt. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. a na raspravi od 28. Dubravkom. s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici.286 spisa). Stjepana Martinovića. . rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. Milenko Jasika i njegova supruga II. Ive Bartulovića. godine. Ismeta Klipić.st. KZ RH. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića.st. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. 91. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. Istom optužnicom pod točkom 2) I. Tome Bartulovića. suprotno datom obećanju. dakle. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice. Po čl. kako je to opisano u izreci presude. 1. godine broj KT-23/95.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 119. st. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. vjerujući u rečeno obećanje.

Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. To nije bilo i skladište oružja.1ipnja 1993. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru.g. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. zimskom. ali ga kod sebe nije nikada držao. više transportni radnik. Osim toga. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. a otac koji je umro 1960. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. Skladište je bilo van kruga kasarne. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. obuće i hrane. uz pivovaru. da je bio pravoslavni Hrvat. bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. U siječnju mjesecu 1994. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. njegov stariji sin Milenko. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. bez ikakvih oznaka. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. da je bila vojarna. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. Došavši u Banju Luku. pretežno Hrvata i Muslimana. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". nije odlazio ni u kakve posjete. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. a sada se deklarira kao Hrvat. dok je ''sredio papire'' za kafić. da ne napuste lokal do 19 sati. bez kape i bez oružja. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. u Budžaku. a lokal je zatvarala njegova supruga. koji se bio utopio 20. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. Bilo je stalnih gostiju. Navodi da je njegova majka Hrvatica. To su bili mještani u civilu. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. niti se sastančilo. godine. u rijeci Vrbanji blizu . Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. On se inače zadržavao malo u kafiću. obično po troje. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. Tu se zadužio sa SNB uniformom. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. travnja 1994. vratio se natrag u Banja Luku. Kao prvo. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana.pomogao oko trgovine i slično. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. ili 1992. kad se lokal zatvara. ali on nije bio u tim skupinama. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka.

pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. optuženik. nego li Pajićev inventar u Banja Luci. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. Stoga je zbog svega toga skupa.000 DEM. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića. odlučio se vratiti u Hrvatsku. godine.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. da je netko na njegov kafić bacio bombu. a isto tako i inventar u lokalima. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. te stana u potkrovlju. Međutim. travnja 1994. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke .svibnja 1992. na koji ugovor je pristao i on . g. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak".I. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike.000 DEM. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. Radom i Marijom. optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. oružje u svome lokalu ili u kući. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. U osmom ili devetom mjesecu 1992. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. Dana 1. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru). da ostaje novim vlasnicima. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. bifea i garaže). a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo. Kako nisu došli. prodavaonice. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. Kako Pajići nisu došli. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. Poriče da je držao.

navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. kao i namještaj u kuhinji. kad su oni .000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. mjesecu 1992. te da čeka ugovor u općini.000 DEM. te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. stolice niti frižidera. Oštećenici nisu došli. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. Kad su došli u Banja Luku. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. -40. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. njih su Pajići tužili za isplatu 150. U 9. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. kao i na raspravi (list 286). njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. da bi im predala ključeve od objekta. koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. godine. Toga dana. To je bilo 29. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude.000 DEM. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210). Inače njihov . a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara. Inače. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. svibnja 1994.000 kuna za naknadu za namještaj. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. u kući nisu našli kuhinjskog stola. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj. To je i napravila.000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići . a ugovor je ostavila je općini. Naime. dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora.

sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt.Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I. Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. odnosno optuženiku. Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). Jelene Klinić (93-94). dokle će ove ustaše ovuda šetati" . više puta naoružan. OKZ RH. Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. Svjedok Zvonimir Josipović. Zvonka Ilovača (212). Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi. Drage Josipović (88). te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa". uvijek naoružanog. oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. inače Srbin. Dinka Stojčević (167). Stipe Pajić (164).spisa). te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). sa srpskim oznakama. a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa).1.zastava. nekim Ilibašićem i još nekima. Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). Milenka Jasiku (list 74 spisa). a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). 120. Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. st. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude.. a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović.g.1. Istina. Naime. do 20. Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. a srpska na balkonu na štapu . svibnja 1992. Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. Tomislava Kuljanac (list 293. Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. (listovi 59-60 spisa). a njegovim dolaskom od sredine 1992. a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. Marka Majstorića (list 290 spisa). svibnja 1992. opt. Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). . Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa). (listovi 76 i 287/2 spisa). a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. Zlatka Divnić (162). godine. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). godine. Šerife Šuvalić (170). na kuće Hrvata. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem.

u Banja Luku. "SAO Krajine" sa oznakama. da je pred Osnovnom školom "Ranko Šipka" vidio zaustavljeno terensko vozilo. Po ulicama da su se održavale straže naoružanih ljudi srpske narodnosti. Optuženik da je u Banja Luku došao nekako pola godine prije nego što je svjedok otišao iz Banja Luke. a opt. naoružanog. je također odlazio u smjene tih naoružanih vojnika. Navodi nadalje da je opt. a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". Na raspravi Svjedok navodi da je sigurno da je pred školom prepoznao upravo optuženika. a na odori je bila oznaka "SOS". pa je on vidio da se u kući optuženika sakupljaju pojedini naoružani ljudi i kod njega se snabdjevaju minskoeksplozivnim sredstvima a. Optuženi da je bio pripadnik tih paravojnih formacija. optuženik i onaj što je bio s njime otišli su u pravcu škole. Iz iskaza svjedoka Vinka Hamš slijedi da je on do 281. da je imao istaknutu oznaku tzv. U tom predjelu Srba je bilo dosta malo.3. narodnosti. Upravo kada je prolazio kraj škole da su iz toga vozila izišli optuženik i još jedan dok je vozač ostao u automobilu.kada je prešao u Republiku Hrvatsku. te navodi da je njegova kuća u Banja Luci bila svega dvadesetak metara od kuće Pajića (koju je zamjenom dobio optuženik). O optuženiku je čuo kad je on zamijenio kuću sa Pajićima i kada je došao u lipnju 1992. a skupljali bi se oko 4 sata poslije podne.svjedokovu kuću. rujna 1992 godine tada je on . kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar. na rukavu vojne odore da je nosio četničku kokardu. a zamjenu je izvršio jer je kao Hrvat maltretiran i teroriziran. doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992. listopada 1992. Poznato mu je da je u Banja Luci bila osnovana neka "paravojna organizacija srpske oružane snage (SOS)". godine i rastojanje između kuće optuženika i svjedoka je oko dvadesetak metara. bacačem bombi. a zatim u njegov kafić na piće. Svjedokinja Jelena Josipović tvrdi da je ona u Banja Luci boravila do 24. tromblona i dr. a u protivnom da će zapaliti njegovu .travnja 1993. Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja. Optuženik je nosio automatski pištolj "na preklop".svjedok Mirko otišao biciklom kod svoga brata po krsne listove. nakon toga bi automobilima odlazili na teren i nakon čega bi se čule eksplozije u pojedinim dijelovima grada i zaselaka. a u sredini "OS". tražeći od njega neku građu. godine. on ga je viđao u maskirnoj odori naoružanog sa automatom. bio je naoružan sa automatskom puškom. Nakon njegovog odlaska iz Banja Luke da su ga mnogi ljudi obavještavali i pisali mu da mu je kuća zapaljena. a njegov otac iz Banja Luke mu je javio da je kod njega došao i optuženik i njegova supruga Dubravka. i da se optuženikovim . a koje su se akcije. očitovale u noćnim satima. I ovaj svjedok navodi da dolaskom optuženika u Banja Luku su se znatno pojačale terorističke akcije na području Budžaka. Isto tako svjedok Mirko Miljanović navodi da je u Banja Luci živio do 1. a ponekad u civilnoj odjeći. On je svakoga dana to promatrao satima i satima. Sjeća se upravo dana 2.g. Te organizacije imale su svoja vozila sa oznakom "SOS" i "OS".prosinca 1992 i za to vrijeme viđala optuženika i primjetila da je on ponekad odjeven u maskirnoj uniformi. kada je bio prisiljen pod pritiskom ekstremnih Srba napustiti Banja Luku pa je sa jednim Srbinom iz Bjelovara izvršio zamjenu kuća. da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem. Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. I svjedok Stjepan Martinović navodi da je on živio u Banja Luci do 15. a preko tijela da je imao prebačen redenik sa streljivom. a da je optuženik sudjelovao u rušenju kuća da je čuo od osoba hrvatske narodnosti koje su također bile prisiljene napustiti Banja Luku. poznato mu je da se opt. bio obučen u vojnu maskirnu uniformu i naoružan automatskom puškom. živio u Banja Luci pa da je svoju kuću zamijenio sa jednom osobom iz Daruvara.1993. a to je napravio pod pritiskom i prijetnjom. rušenju i oštećenju kuća ljudi hrvatske. U više navrata vidio ga je u vojnoj uniformi.

Navedeni svjedoci su detaljno i konkretno opisali u kojim prilikama su vidjeli optuženika. Navodi da je u kafiću optuženik imao izvješenu Šešeljevu sliku. Stjepana Martinovića. Jelene Josipović. uništavanja i rušenja kuća osoba hrvatske narodnosti. naoružanog puškom M-48 a kasnije "kalašnjikovom". Sve ove činjenice sud je utvrdio putem iskaza više svjedoka i to Željka Tomića i Mirka Tomića. Isto tako svjedok Eduard Ajzerle navodi da je on živio u Banja Luci do 1994. a iste takve pjesme bi opt. vidio je da iz skladišta njegovog lokala uzimaju oružje i to uglavnom protutenkovske rakete "zolje". Optuženik je bio obučen u maskirnu vojničku uniformu sa oznakama srpske paravojske. a to da je bila paravojna skupina uniformiranih i naoružanih muškaraca koji su noću maltretirali nesrpsko stanovništvo. Marka Miljanovića. Vinka