INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. 7) U selu Četekovcu. Zlatan Pinčar. Đuri Ivčicu. . a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. Terezija Troha i Milan Mlakar. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. Josipa Butorca. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. nogama i kundacima pušaka. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem.Marijan Matičić. Ružici Butorac. Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. Juraja Borovca. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. Adama Krupu. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. dok su za to vrijeme pljačkali. inače držan kao talac. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. Roziku Vlatković. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. te ih koristili kao živi štit. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. naredili civilima Roziki Ivčic. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. Iku Biškupović. Josip Tone. započeli ga udarati rukama. kad im se Marko Rukavina. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. lišili ih života. Miru Lovrinca. unatoč toga. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). Ivana Rukavinu. Milanu Butorcu. i Mile Starčevic. Rozaliji Borovac. Mandu Rukavinu. Marka Rukavinu. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti.

1956. 02. 1960. 11. MILAN GRAOVAC. u Novoj Bukovici 4. rođen 22. u Slatinskom Drenovcu 5. 07. sin Đure. u Lisičinama 8.02. rođen 08. g. 1962. u Višnjici 11. rođen 26. u Gornjim Meljanima 18. sin Dušana. GORAN BOSANAC. sin Joce. u Macutama 21. rođen 1957. 1958. JOVAN KOVIĆ. ILIJA DRAGIČEVIĆ. rođen 22. u Đuričićima 22. 02. 1947. rođen 20. LJUBOMIR MAKARIĆ. 1961. rođen 22. rođen 31. u Krivaji 13. g. 10. 1956. u Ćeralijama 10. 06. rođen 03. g. sin Marka. sin Bože. sin Jovana. SAVO RADOŠEVIĆ. RAJKO BOJČIĆ. 1952. MILAN JURIŠIĆ. rođen 20. MILAN CRNOBRNJA. u Humu 16. sin Veljka. 02. 1933. sin Marka. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. 1957. sin Goluba. 05. 09. g. 07. sin Petra. sin Budimira. u Osijeku 14. rođen 20. 1958. u Voćinu 20. 1948. 1955. sin Jakova. g. RANKO DRAGOJEVIĆ.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. rođen 13. SAVO TANOVIĆ. u Pušini 15. g. sin Steve. 11. rođen 12. 1962. rođen 05. rođen 08. u Kraskoviću 9. 1946. rođen 08. u Slatinskom Drenovcu 12. LJUBISAV OBRADOVIĆ. sin Branka. 1925. sin Petra. u Voćinu 17. 1957. 09. sin Marka. SLOBODAN RADMILOVIĆ. BRANISLAV BOLIĆ. sin Laze. 03. Daruvaru 6. rođen 01. DRAGOMIR KELEUVA.04. sin Andrije. RAJKO CRNOBRNJA. 1962. u G. u Ćeralijama . rođen 13. 06. rođen 01. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. u Virovitici 2. 1948. STEVO IVKOVIĆ. MILOVAN BOJČIĆ. 04. sin Gaje. sin Nikole. g. rođen 23.1960. sin Relje. BORIVOJE LUKIĆ. rođen 25. 08. VELJKO VUKELIĆ. sin Paje. rođen 06.1962. u Balincima 19. u Osijeku 3. 04. u Voćinu 7. 06. 02. g.

Bokane. Ceralije. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. Sekulinci. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. Curičići. Gornji Meljani.MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. god. Dobrići. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. posebno selima Pušina. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. godine na području Podravske Slatine i Voćina. Krasković. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. e) vršili razradu. te vršili njihovu obuku. . te u selima na sjevernim obroncima Papuka. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. d) izvršili dopremu ratne opreme. Slatinski Drenovac. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. Macute. Kometnik.

g. MILENA MIHAJLOV. u Beogradu 4.u Voćinu 5. sin Stevana. sin Bože. u Voćinu 7. rođen 03. u Schweningenu. sin Steve. sin Save.1970. sin Ane. sin Branka. GORAN ROMIĆ. 01. rođen 05. u Macutama 6. sin Milana. MILORAD MAKSIMOVIĆ.09. u Podravskoj 17. sin Joce. 04. 01. MIROSLAV SIMIĆ. 1969. g.04. rođen 25. u Voćinu 21. u Voćinu 8. u Voćinu 11. rođen 14. rođen 12. sin Petra. g. MIROSLAV CRNOVČIĆ. 10.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. 12. GORAN NENADOVIĆ. 08. 1971. BOŽO DOBRIĆ. sin Milana. 09. sin Vasila. rođen 03. 1968.1960. 1943. rođen 19. rođen 03. SREĆKO LAZARAC. rođena 20.12. rođen 10. u Blatnici 14. g. 1965.09. u Sekulincima . GORAN MIHAJLOV. ZORAN MIŠČEVIĆ. sin Petra. 02. rođen 02. MILENKO SMOLJANIĆ. MLADEN REBIĆ. DARKO PAVLOVIĆ. ZDRAVKO DRAGO. ACO PLAVŠIĆ. MILADIN LEGEN sin Stanka.1964. rođen 22. RAJKO KARANOVIĆ. u Slavonskoj Požegi 20. u Šišavi 23. 12. u Blatnici 12. 10. u Voćinu 2. u Rajčilovcima 15. rođen 12. u Virovitici 9. g. 1969. rođen 22. 06. sin Đure. 1965.1934. kćer Jove. rođen 06. 12. sin Predraga.1966. 1969. rođen 06. g. 12. sin Pere. rođen 25. VASIL MIHAJLOV.u Španatu 10. u Blatnici 22. rođen 19. u Voćinu 3. 1967. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. sin Steve. u Grabovici 19. g. 1953. rođen 09. rođen 05. rođenog 03. 1967. 1967. 1962. 10. GOJKO TOMAŠ. sin Dušana. 1944. 02. 02. g. 1970. rođen 18. u Virovitici 18. BORISLAV TOMAŠEVIĆ. 05. rođen 10. 1967. sin Đure. 05. g. SR Njemačka 13. g. g. sin Simeuna.1969. sin Kirila. 03. RICHARD GLUŠAC. MITAR SIMIĆ. sin Stevana. u Ćeralijama 16. 1966.

u Orahovici 31. u Sekulincima 25. u Macutama 45. rođen 24. g. sin Pave. rođen 05. DAMIR DANILOVIĆ. ZORAN JOVAKARIĆ.1973. u Virovitici 46. u Voćinu 40. g. rođen 05. g.1953. STEVO TOMAŠEVIĆ.1961. rođen 22. sin Krste. 04. PETAR VESELINOVIĆ. 1971. 1946. 11. g. sin Mare. rođen 04. sin Slobodana. sin Jovana. u Novim Kusonjama 26. 01. rođen 16. rođen 31.u Voćinu 30. rođen 10. 1969. RANKO RADMILOVIĆ. 1964. sin Radovana. DALIBOR DESANČIĆ. rođen 21. g. sin Jove. u Aleksandrovcu 27. g. rođen 15. rođen 21. g. 1949. 1962. DRAGOSLAV RADOVIĆ. rođen 25. ĐORĐE CAREVIĆ. 11. rođen 16.24. 11. 01.08. 1966. 10. sin Rajka. 03. sin Petra. DAMIR ŠAKIĆ. DRAGOSLAV DOKMANAC. 1970. u Macutama . u Aleksandrovcu 33. rođen 25. 1964. 05. rođen 01. sin Dragića. u Orahovici 44. JOVAN ALINČIĆ. u Virovitici 41.1964. u Lukavcu 38. g. RAJKO IVKOVIĆ. g. g. 08. 05. 08. u Voćinu 34. 1966.u Bokanama. rođen 10. sin Cvetana. u Sekulincima 29.05. u Orahovici 32. rođen 01. g. g. sin Alekse. 01. 1946. 1960. rođen 28. sin Nikole. JOCO JORGIĆ. g. sin Bože.u Lukavcu 37. 06. rođen 01. g. rođen 23. MIODRAG MITROVIĆ. sin Slavka. 10. sin Petra. 10. MILORAD GRKNIĆ. MILENKO MATIĆ. 07. sin Zdravka. 10. ANĐELKO PETROVIĆ. 11. sin Vladimira. MOMIR SRDIĆ. DRAGAN ŠEVA. u Balincima 28.1959.1961. u Humu 35. sin Bogdana. RATKO JORGIĆ.1968. 39. g. sin Ranka. sin Dragana.03. sin Steve. g.1960. 1963. u Voćinu 42. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. 07. sin Jovana.1970. DRAGAN PLAVŠIĆ. g. rođen 03. rođen 06. g. u Slatinskom Drenovcu 43. rođen 27. 1962. u Podravskoj Slatini 36. MILENKO BOGATIĆ.

RAJKO IVKOVIĆ. rođen 18. sin Milorada.1971. u Balincima 66. g. VLAJKO TOMAŠEVIĆ. sin Ljubana. rođen 21. u Sekulincima 49.1961.1951. u Španatu 53. g. sin Milana. rođen 20. sin Radivoja. 1967. sin Nikole. u Sekulincima 48. RAJKO VUKADINOVIĆ. 09.u Gornjem Viljevu 58. sin Đurađa. 09. rođen 26. g. rođen 15.1961. 10. 08. g. 1936. ŽELJAN ŠEKULJICA.02. JOVAN VUČKOVIĆ. 1964. rođen 16. sin Nikole. rođen 15.1964. u Gornjem Miholjcu 63. 05. sin Pere. rođen 02. rođen 06. NEVEN VESELINOVIĆ. g.09. sin Obrada. u Lisičinama 60.g. rođen 19. rođen 20. rođen 20. u Gornjem Miholjcu 54. MILAN OBRADOVIĆ. sin Pante. 1968. u Balincima 68. rođen 13. sin Boje. MILE PUŠKARIĆ.1963. g. rođen 06. DRAGOLJUB MARGETIĆ. sin Milana. u Gornjem Miholjcu 62. sin Đure. NENAD ŠOPALOVIĆ. rođen 16.09.1969.06. sin Milana. g. 09. u Balincima 65. 1967. rođen 01. sin Kate. 1954. MILAN OSTOJIĆ. MILORAD KESIĆ. SAVO KOVAČEVIĆ. 03. u Aleksandrovcu 57. u Sopjanskoj Gredi 64.1966.02. sin Milenka. u Kometliku 52. 1955. sin Dimitrija. u Mikleušu 61. rođen 10.1952. 07. u Voćinu 50. u Balincima .1966. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. g. JOVO RADETIĆ. DOBRIVOJE SMOLIĆ. 1967. rođen 12. sin Miloša. rođen 15. 01. u Gornjem Miholjcu 59.03. sin Dragutina. 12.u Ćeralijama 67. JOVAN GRKINIĆ. 05. rođen 04. STEVO ŠIMIĆ. g. 1971. rođen 01.47. sin Marka. g. u Virovitici 56. g. g. u Sekulincima 55. DRAŽEN VESIĆ. 09. 03. 01. 01. rođen 16. SLOBODAN ŽEŽELJ. sin Steve. 1955. u Orahovici 51. MILAN VESELINOVIĆ. BORIVOJE SMOLIĆ.1957. 02. sin Branka. g. 1946.

rođen 13. rođen 28. 11. MILE BOLIĆ. rođen 28. g. g. sin Mile. ILIJA BOLIĆ. 1955. 04. 1955. MOMČILO GRAVONJA. sin Petra. 09. u Orahovici 93. u Voćinu 83. sin Stevana. u Ćeralijama 86. u Podravskoj Slatini 88. 04. ĐORĐE BOSANAC. 1968. sin Mladena. rođen 16. u Mikleušu 79. SVETOZAR MITRIĆ. sin Nikole. u Osijeku 77. sin Ilije. sin Tribuna. MIRKO GRAVONJA. u Balincima 72. u Ćeralijama 84. 01. TEODOR MIŠČEVIĆ. 1953. MILE KOKIĆ. rođen 11. g. 03. rođen 14. 05. TOMISLAV MITRIĆ. sin Milana. rođen 12. 1948. u Voćinu 76. rođen 08.1957. 1963.10.07. ZDRAVKO ŠEKULJICA. g. sin Blagoja. g. u Balincima 92. g. u Balincima 73. ŽELJKO BUKARICA. g.1958. rođen 13. u Đurčićima 91. MLADEN BUKARICA. 1964. g. 1970. rođen 01. 10. rođen 30. u Balincima 90. 08. 1971. sin Miloša. u Balincima 78. sin Bože. u Macutama 80. 1960.1956. sin Petra. rođen 26. rođen 30. u Gornjim Meljanima 85. 1956. sin Boška. MILAN DRAGIČEVIĆ. u Ćeralijama 81. SVETISLAV ROMIĆ. rođen 26. rođen 30. 08. g. rođen 21. sin Mile. rođen 12. sin Dragana. g. u Balincima 75. 09. DRAGOMIR BOSANAC. sin Nikole. DRAGO STARIJAŠ. MILORAD DRAGIČEVIĆ. g. g. MILAN ROMIĆ. g. sin Zdravka. sin Mirka. 09.1969. rođen 07. 11. rođen 24. 1924. MIROSLAV STOJANOVIĆ.1960. sin Boška. sin Petra. rođen 28.10. 1969. sin Svetislava. 03. DRAŽEN ROMIĆ. u Gornjim Meljanima 89.1962. rođen 23. sin Joce. 1966. rođen 12. sin Branka. rođen 15. MLADEN STARIJAŠ. g. u Ćeralijama 87. ŽARKO GRAVONJA. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. u Voćinu . 11. u Balincima 70. 01. 09. sin Petra. MILAN MILIVOJEVIĆ. ZDRAVKO BUKARICA. 02. 02. 08. rođen 04. u Balincima 82.1965.1959. u Erveniku 74. u Voćinu 71. 1967. rođen 24.1967. 1960. sin Cvetana. g.69. 04. 08. g.

1957. rođen 04. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. g. sin Nikole. u Balincima 99. rođen 28. u Balincima 102. g. 09. civila. kulturnih i privrednih objekata primjerice . rođen 26. rođen 04.u Bokanama 98. sin Miloša. SLOBODAN GRAVONJA. PETAR MATIĆ. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. 05. g. uveli svoju vlast. MILE MARTIĆ. 01. rođen 17. do 15. razoružali legalne policijske snage. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. sin Relje. 07. XII. g. 04. g. ĐURO ROGIĆ. u selima Voćin i Hum. PREDRAG BOSANAC. sin Gavre. rođen 06. 1960. u Balincima 101. u Gornjim Meljanima 103. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. BRANKO BOLIĆ. sin Svetislava.1957. rođen 12. rođen 02. 1955.1970.94. rođen 04. rođen 14. 1958. 12. 1961. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. sin Obrada. g. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. g. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka. u Balincima 106. pripadnici tzv. sin Bože. sin Stojana. rođen 11. 1952. MOMČILO SUBOTIĆ. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. u Balincima 104. g. MILAN ROMIĆ. sin Todora. u Kometniku 95. 06. u Bokanama 96. 06. sin Dmitra. rođen 17. 1956.u vremenskom periodu od 5. MILE BOLIĆ. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. u Ćeralijama 100. 08.1972. 05. 1957. rođen 02. prosinca 1991. 09. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991.1960. 1964. 09. sin Ljubomira. sin Stevana. ILIJA DRAGIČEVIĆ. g. MLADEN ŽEŽELJ. SAVO ZUBIĆ. 04. u Voćinu 97. u Gornjim Meljanima 105. sin Stojana. god. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih.

VLADO GATARIĆ . g. rođen 16. sin Jove. 1952.1958. rođen 15. BiH 8. 1965. općina Banja Luka. rođen 7. g. DARKO CRNOBRNJA. rođen 17. rođen 24. 6. sin Antuna. 5. RANKO DŽELAJLIJA. rođen 2. 1959. 9. 1954. TOMO LEGEN. u Bastajskom Murkovcu . sin Petra. g. g. sin Sretena. 1950. sin Ranka. 1961. sin Dušana. 1943. g. g. rođen 25. u Staroj Krivaji 3. rođen 7. općina Teslić 10. g. sin Save. u Batinjanima 6. 1951. 11. g. 1956. g. sin Srđana . rođen 4. KOSTA MALIVOJEVIĆ. 8. u Borovi 19. 2. MILAN MIRKAJLOVIĆ. rođen 13. MILAN ŠARČEVIĆ. rođen 12. g. rođen 6. TIHOMIR DRAIĆ. sin Petra. rođen 10. u Batinjanima 7. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. u Novoj Krivaji 16. sin Nikole. "Kečka". u Dujakovici .povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. RAJKO ANIČIĆ. rođen 10.g. u Velikoj Klisi 9. sin Tome. 4. DMITAR ŽARKOVIĆ. u Koreničanima 15.9. SAVO DRAGULA. sin Lazara. 1955. g. g.g. g.g. 1954. zv. JOVAN CAREVIĆ. ŽELJKO BOSANAC. u Virovitici 17. 1952. u Staroj Krivaji 11. u Blatnici. sin Dušana. VELJKO DUJANOVIĆ. u Pivnici 5. 1949. u Velikim Bastajima 4. u Pakranima 13. u Koreničanima 12. VLADIMIR KEZELE. 10. društvene. 4. 2. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. sin Rade. u Ratkovici 14.1959. g. sin Petra. 1959. rođen 18. rođen 10. rođen 5. 1. rođen 30. 3. 4. 1967. rođen 15. u Gornjoj Vrijesci 2. sin Jovana. 7. 3. 6. sin Blagoja. LJUBAN AMIDŽIĆ. "Liška". g.12. zv. VELJKO STJEPANOVIĆ. sin Dušana. sin Save. 3. 1954. g. u Pakracu 18. LJUBIŠKO KRAGIĆ. PETAR RONČEVIĆ. 1963.

1972. 1. "Vjeverica". sin Steve. sin Živka. rođen 6. rođen 1. g. u Virovitici 22. MILAN ŠOPALOVIĆ. 3.9. 1968. 2. STEVO REKIĆ. g. ZDRAVKO POZNIĆ. sin Radoslava. rođen 1. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. rođen 1. uhitili su Vladu Paljevića. g. VELJKO MARIĆ. 1949. 1951. 1964. g.2. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . g. rujna 1991. rođen 17. sin Gojka. sin Petra. rođen 5. 1964. RANKO ŽARKOVIĆ. sin Blagoja. 12. g. CVETO POZNIĆ. rođen 9. sin Pere. g. rođen 1. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. sin Dušana.g. DANIJEL VRAČARIĆ. zv.20. ALEKSA DŽELAJLIJA. u Virovitici 26. BORISLAV BOGDANOVIĆ. god. rođen 9. u Pakracu 30. g.g. 4.1949. SINIŠA PLAVŠIĆ. u Španatu 28. rođen 26. Ivana Goluba. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. 5. g. 5. zv. g. "Šop". u Virovitici 32. 10. 1961. sin Ljubana. u Daruvaru 35. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. zv. u Daruvaru 33. MILOŠ BOSANAC. MILORAD ŽESTIĆ.g. rođen 9. 1965. studenog 1991. sin Milana. 11. sin Pave. da bi potom bili ubijeni b) 1. 1952. g. rođen 25. odveli ih u zatvor u Đulovac. g. sin Rade. sin Milana. g.4. u Virovitici 24. rođen 4. 1967. SAVO ŽARKOVIĆ. zv. u Grdenici 29. g. 1963. u Donjoj Vrijesci 31. u Batinjanima 34.1969. sin Marka. sin Vojislava. g. rođen 2. 1. 6. rođen 25. NEDELJKO KOSANOVI Ć. 1962. «Kos». MILAN REKIĆ. ZORAN MARKOVIĆ. "Mišo". 1965. 4. u Virovitici 27. u Bastajskim Brđanima 25. u Virovitici 23. g. 1968. rođen 4. 1. u Bastajskim Brđanima 21. studenog 1991.

čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. rujna 1991.ustrijelili Miju Novakovića. te nož pod vrat. Vladimir Kezele. rujna 1991. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. g. prosinca 1991. g. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. g. g. 7) Savo Dragula. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. Milan Šopalović. Vladimir Kezele. otvorili vatru iz automatskog oružja. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. bio razmijenjen za drugu osobu. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. Siniša Plavšić. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. Boška Budimliju vezali za stablo. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. g. te kuće Pere i Mirka Matijević. gažen. prosinca 1991. g. tučen. g. 6) Kosta Malivojević je 22. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. rujna 1991. kolovoza 1991. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. 2) Milan Mirkajlović. Jagu Prša. svakodnevno tučen. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. odveli ih u zatvor u Đulovcu. g. Vladimir Kezele. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. Alfreda i Anu Salutner. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. 3) Kosta Malivojević. g. g. g. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. tukli različitim predmetima. d) krajem studenog 1991. studenog 1991. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. e) 12. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. 10. 1991. g. Veljko Marić. Pero Matijević i Marica Perišić. f) 14. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler.

odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. rujna 1991. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića. rujna 1991. g. 13) Miloš Bosanac je 24. studenog 1991. Kosta Malivojević. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. te Milanu Blažanu te ih ubio. g. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. otvorili vatru iz vatrenog oružja. g. kolovoza 1991. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. odveli ih u zatvor u Bučje. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. g. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. rujna 1991. g. 15) Jovan Carević. niti se na bilo koji način javljali. g. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. 16) Jovan Carević je 7. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. 17) Jovan Carević. listopada 1991. a oni se kasnije nisu vratili kućama. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću.te ga ranili u lijevu nogu. ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. kolovoza 1991. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. g. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. g. trožilnim kablom i kundacima pušaka. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu.

sin Gojka i Koviljke. sin Đure i Milice.prosinac 1991.1. 7. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. godine u Somboru.. kojeg oni nisu niti imali. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. rođen 17. 05. g. ispred društvenog doma 30. dana 19. u Erveniku 3. godine u Voćinu. sin Luke i Marije. koje su držali kao taoce. 3. prosinca 1991. god. u Policijskoj stanici Voćin. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. u Bjelovaru 2. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić . kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. sin Dragana i Jele. g. SLOBODAN BOSANAC. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. 1968. god. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. kolovoza 1991. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. rođen 3. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. g. usmrtili civile Ivana Jandrića. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag. listopada 1991. rođen 15. rukama i nogama po čitavom tijelu. rođene Borojević. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. listopada 1991. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. u cilju. NIKOLA MACURA. rođen 4. lipnja 1963. ŽELJKO ĆUJO. g.1963. 1968.

Milan Mlakar. godine u selima Balinci. godine oko 12. prijetili im. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. palicom. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . prosinca 1991. bez ikakvog povoda i razloga. Rozika Vlatković. dana 22. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. tukli ih. rujna 1991. a onda su tako nastavili sutradan. Marko Sabo. Krešimir Dorić i Darko Božičković. 128. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. započeli udarati kundacima pušaka.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. rujna 1991. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. Mijo Lovrinac. ostavljali su ih bez hrane i vode. Ika Biškupić. Ivan Biškupić. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. Teodora Miščevića. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. ispitivali. Terezija Troha. Zlatan Pinčar. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. bez ikakvog razloga i povoda. kolovoza 1991. godine u Humu. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. Nikola Mandić i Ivica Biškupić. dana 4. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. Četekovac i Čojlug. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. kolovoza 1991. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. uhitili Franju Dorića. godine u Macutama. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. te odvezao na lager Sekulinci.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. do večernjih sati. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. da bi dana 29. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. a zatim na lager Sekulinci. gdje su zatvoreni u jednu baraku. Josip Butorac. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. Marija Matičić. Ivan Rukavina. ožujka 1992. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. tako da se stanovništvo dalo u bijeg.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. dana 26. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. Manda Rukavina. Josip Tone. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. . morili žeđu i glađu. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. Marko Rukavina. dana 8. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. Juraj Borovac. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve.

primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. mučio. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. osobito ubojstva i okrutno postupanje. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi.nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. 1 toč. posebno odredbi čl.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. 3. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. 2 Protokola II. st. 4. . kolovoza 1949. nečovječno s njim postupao. godine i čl. travnja 1993. st. te nakon mjesec dana ubijeni. kao što su mučenje.

4. 2. vunenih čarapa te vesti. te prema remenu hlača. te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. ) 1. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. i lubanja broj 12. 3.12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. Radi se o računu Croatia osiguranja. BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. MIHALINA ZDRAVKO .

11. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. 5. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. čarapama. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. 6. 7. 10. smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača.Identifikacija izvršena prema vesti. 8. . ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama. 9. LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. vesti i satu.

03. Lička 191 13.13. BiH. općina Lukavac. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. Lička 177 32. JOVAN KOROLIJA. općina Knin. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 08. rođen u Ivoševici. sin Marka i Boje rođene Vujasinović. rođen 05.02. sin Save i Cvjetke rođene Božanović. općina Vlasenica. Lička 170 24. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. MILAN JOVANOVIĆ. rođen 18. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. rođen 24. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. RAJKO VUKOVIĆ. općina Lukavac. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. u . GAVRO PEDIĆ.11. u Vukovaru.10. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Milana i Božice rođene Gajić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god u Biljanima Donjim. god u Lađavici. sin Gavre i Gospave. rođen 16. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Vasiljevici. Lička 189 18.07. rođen 1936. rođen u Kokanoviću. općina Nova Gradiška. BiH.1939. općina Benkovac. RADOSLAV JOVANOVIĆ. sin Petra i Sofije rođene Lakić. god. god u Gornjoj Bočinji. općina Maglaj. općina Lukavac. u Vasiljevici. Lička ulica 9. BRANKO VOJNOVIĆ. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. rođen 29. god. god. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. Lička 140 43. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Vasiljevici.1961. Lička 170 27. sin Spasoja i Perse rođene Lakić.1958. rođen 10.1941. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. LJUBOMIR LONČAR. Lička 187 22. Lička 163 39. vesti i cipeli. sin Nikole i Ljube rođene Ilić.10.1950. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1934. MILADIN MITROVIĆ. općina Maglaj.05. 14.1938. Lička 258 36. RAJKO BLAZIĆ. BiH. sin Boška i Smilje rođene Lukić. u Bočinji.12. DUŠAN RADEKA.1943. rođen 30.

općina Vlasenica. u Borovom Naselju. u Priluku. Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja. Stara banijska b. općina Maglaj. Lička 139 57.1952. gdje po uzoru na nekadašnju 6. koreničkog. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika. MILOMIR PEDIĆ.02. MILE SAVIĆ. god. Republike srpske krajine. srpnja 1991. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama. rođen 11. sin Stanka i Stake rođene Vidović. god. Stara banijska 18 63. sin Nikole i Mitre rođene Ustić. općina Gradačac. Kozaračkoj. u Srednjoj Slatini. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH.1953. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . sin Makse i Petre rođene Ignjić.06. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ. 59. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Rajka i Ljube rođene Pejić.1935. rođen 23. rođen 12. u Ličkoj. BiH. gračačkog i ostali dijelova Like. ličku formira tzv. BiH.11. god. rođen 19. rođen 02. NEDO LAZIĆ. u Pavkovićima. " komandant" gospićke vojarne. god. općina Benkovac. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Zavidovići. sin Todora i Milke rođene Jeremić. BiH. općina Gradačac.Biljanima Gornjim. " lički korpus ". Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. Lička 145 53. MILOŠ ŽABARAC. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. dana 4. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.05. u Bočinji. Stara banijska 14 67. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. sin Luke i Rose rođene Mišić.04. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica.1949. god. srpnja 1991. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. u Zelini Gornjoj. MILOVAN VIŠEKRUNA. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god. BiH. MARKO RADIĆ.1962.b. god. BiH. STEVO OBRADOVIĆ. pukovnik bivše JNA. rođen 22.11. Lička 138 48.1942. u Vukovaru. god.

" Krajini". " vojvoda". ŽELJKO STEVIĆ. diplomirani ekonomist. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . Danas živi i radi u Novom Sadu. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac. poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . gračačkoj brigadi na području Divosela. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana.godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. Napuštajući. jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče.i Jurasović . na Plitvicama.a za Gospić. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. tzv. poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. SIMO ŠIJAN. U rujnu 1993. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. zet tada visokog funkcionera SKH. godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. RADE ČUBRILO . te član tzv. NIKOLA VARIĆAK. Dr. podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. Inače. a danas živi u Beogradu. " velikoj Srbiji" . mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. ostavivši . novinar. u početku agresije na Gospić. Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). " vlade" zadužen za poljoprivredu. radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu.u i tzv. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. No. za bivšu Općinu Gospić. DANE NARANDŽIĆ. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića. Marije Magdalene 1991. jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. bio je član glavnog odbora SDS . godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. besposličar. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. bez škole. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ". zvanja i ostaloga. LJILJANA JELAČA. a živi u Srbiji.

godine . odbora itd. dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. rođen 1970.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. Marka Pavičića. "vlade SAO Krajine". a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici.1954 u Liparu. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991.. STEVO BASTA. Četnici su kao što je poznato 5. rođen 1954. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija . ČUBRILO . koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. Općina Kula. bježi u okolicu Udbine. MIRKA. Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. u Raduču. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. GOJKO MRKAILO. ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. a zvali su ga " Rade vojvoda. MILORAD. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT. " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. ŽEGARAC . koji je imao za posljedicu smrt više osoba. kao i uvijek u duboku" hladovinu ". a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. MILORAD. rođen 1970. Postoji . Danas živi u Beogradu. PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. rođen 1965. te 1991. rođen 07. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. u Gračacu. u Raduču. s mjestom prebivališta u Ploči. kolovoza 1991. rođen 1931."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima". "Čačak ". ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. Juru Sekulića. a dijelom kao pripadnici tzv. Gospić je bio slobodan. Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. u Raduču. bili su se sklonili na sigurno. izvršili napad na civilno stanovništvo. član raznoraznih komisija. DRAGANA.tzv. nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. u Raduču. solunce i junake". a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati.

Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. IV opt. DORONTIĆ MIĆO. iz Gospića. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30.g u Zalužnici. Općina Otočac. sin Steve. g.kao članova vijeća. 196 0. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. OKZRH. predsjednice suda.11. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. gdje i prebiva u Zalužnici bb. uz sudjelovanje Katice Radaković. HINIĆ RADE.rodjen 28. listopada 1997. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. listopada 1997. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. rujna 1996. 1. u Zalužnici. držav. sin Milovana. III opt. dana 14. sada nepoznata boravišta. 132. Općina OtoSrbina. rođen 1. sada nepoznata boravišta. BOROVAC DANE. rođen 8. RH. 135. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. kao zapisničara. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. držav. kao i eventualno novi svjedoci. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. preuzetog Kaznenog prava. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl.opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. . gdje i prebiva na kbr.1950. 11. te vratio slučaj na ponovni postupak. zbog kriv. 01. djela iz čIo 124. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević. god. u Otočcu. gdje i prebiva na kbr. kolovoza. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. RH. odv.. sin Vaje.god Presudio je I opt. god. st. Josipa Bašića i Nikole Galac.1954. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr. II opt. Srbin.

označeno i kažnjivo po čl. g.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. rođen 5. RH. god oko 15. protivno čl. 57.05. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. držav. POPOVIĆ ĐURO. sada nepoznata boravišta. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. sa boravištem u Zagrebu.03. gdje i prebiva na kbr. u Zalužnici.u Zalužnici. otac dvoje djece starih 3 i 6 god. sada u pritvoru od 30. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor.12. želeći usmrtiti vojnike. VII opt. držav. oženjen Milenom. sina Budimira. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu. 1958. sin Branka.l. kolovoza 1949. sin Mane i Dare. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. držav. Srbina. Općina Otočac. st. 06. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . IVANČEVIĆ DARIVOJA. MILINOVIĆ NEDJELJKO.travnja 1997. RH.Srbina.04.124. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. 140. Srbin. 124.1953. Srbin. sada nepoznata boravišta. držav. lipnja 1993. OKZRH osudjuju . dakle. RH. na kbr. rođen 01. Općina Otočac. nedaleko Hinić raskrsnice. Mećavica Smajil. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. 1977. Markovca 5.1959. držav. držav. Srbina. Osvaldić Zvonko. Brakus. rođen 01. gdje i prebiva. pa se temeljem čl. Pokupska Luka kbr. u Otočcu. P. 159. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. 121. r.02.OKZRH. RH. sin Vaje. i Boško Radić. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. Općina Otočac. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12.1958. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. sa prebivalištem u Karlovcu. BRAKUS MILAN. VIII opt. Općina Otočac. rođen 18. RH. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. V opt. IV opt. RH. Srbin. sada nepoznata boravišta VI opt.00 sati u mjestu Zalužnica.st.1955. u Zalužnici. 1. vojsku nije služio. 4. čime su počinili kriv.

3. listopada 1997. 1997. HINIĆ RADE. Temeljem čl. god. kolovoza 1949. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. II opt. Općina Otočac. IV opt. god optužilo je I Dorontić Miću.944. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. IV Brakus Milana. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. 06. listopada 1997. 2. god. rujna 1996. POPOVIĆ BRANISLAV. OKZRH. 90. toč. BRAKUS MILANU. II Borovac Danu. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. VII opt. III opt. djela protiv čovječnost međunarodnog prava .50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. Nakon. protivno čl. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki. VI Popović Djuru. IV opt.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. 4. 45. 124. 1. oko 15 sati. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. V Popović Branislava. temeljem čI. u mjestu Zalužnica. lipnja . god i nadalje. 100. god do 14. VI opt. Temeljem čl. POPOVJĆ ĐURO. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. želeći usmrtiti vojnike. lipnja 1993. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. zbog kriv. V opt. Vojni sud u Karlovcu predao je. III Hinić Radu.VIII. 1. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. nedaleko Hinić raskrsnice. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. DORONTIĆ MIĆO. ZKP optuženici od I .I opt. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. st. travnja 1997.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. BRAKUS MILAN. BOROV. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. st. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I . u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. K-11/97-20 od 12.AC DANE. Temeljem čl. označeno i kažnjivo po čl. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. god o zaštiti. Mećivica Smail. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija.

i uzeo "osu". koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. Hinić Milanu. Ovaj kamion je bio uočljiv. koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. ali su tu stali. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. Zapovjednici su bili Popović Branislav. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. Milinović Nedjeljko. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. Hinić Milan i Brakus Milan. koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. Nakon toga Popović je potrošio municiju. Ivančević Darivoju. koji je bio komandir odjeljenja. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo.džip je prošao bez . te da se čuvaju zolja i metaka. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. god optuženicima Dorontić Mići. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. lipnja 1993. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". te stražari Hinić Rajko. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. Kamion UNPROFORA-a . Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. kolovoza 1997. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. te su svi bili mirniji i sigurniji. Borovac Dani. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. Ppopović. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put.1997. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. Popović Milan. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. IV opt. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto. zaselak Hinići. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. Cesta je na tom dijelu položena koso. a dolazi od pravca Rajkovića. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. te je počeo rafalno pucati. Borovac Dane je ispalio "zolju". odnosno okvir se od udara otvorio. Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. ceste i ispalio iz nje u kamion.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. te je izletio preko. Popović Đuri. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. Tu su sjedili. te je čuo kada je on rekao da je promašio. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. Ostali su ustali i uzeli puške. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. Ivančević Darivoj. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. god. god i na glavnoj raspravi dana 28. Popović Branislavu. utrčao je u spavaonicu. lipnja 1997. jer su zidovi bili debeli. neki u stariji. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. selo Zalužnica. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu.a neki u noviji rov. pa su iz njega ispali municija i feder . Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica. Iz kamiona nije bilo pucnjave. koji su se tu nalazili. Hinić Radi. Ostali su otišli. niti osobni niti teretni. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje".

Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. Dubrave. Pitao je gdje je poginuli vojnik. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. da se predaju.6 metara više. tzv. a njega je odredio da bude čuvar. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina.000 DEM nagrade. da otvore vatru. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. a zatim u Knin. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. Do tada se pucalo pojedinačno. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. nešto voća. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. Mina ustvari nije bilo. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. te da se skinu. te da ga kazni ako hoće. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. odnosno to je on rekao. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. torbe i drugo. Pitajući od kuda su. Do predaje pripadnika HV-e došlo . a od njih još 5 . Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. jer da su iza njih mine. koji je također došao. Kada su prišli do Popovića. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. da s tim vojnikom odu po pištolj. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. Skinuli su se najprije u majice. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona.90 metara. Sa vojnicima je razgovarao. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. te je Popović rekao da svi izađu van. jer da su se počeli predavati. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". te da treba dati počasni pozdrav i raporte. On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. što je i učinjeno. Čulo se pucanje i iz bunkera. te da će dobiti 1. Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. od tuga su otpremljeni u Korenicu. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu.zaustavljanja prema Vrhovinama. jer da bi inače sa kote bili potučeni. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. na 100 metara iza njih. Popović i Dorontić. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. a kasnije su i njih skinuli. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. Bili su udaljeni od njih 80 . te Popović Milana. a oni su odgovorili "od Zagreba. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. Također im je rekao da je sreća što su se predali. On da mu je odgovorio "neka imam". Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. odnosno. VI opt. Kamion je dovežen. pretvorenoj u krajiške dinare. Oni su to i učinili. već je došao nakon zarobljavanja. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. na toj udaljenosti bili su od Popovića. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. Pitao ih je otkuda idu. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili.

jer su išli kući na odmor. preko koga je bila prebačena cerada. lipnja 1993. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. Krenuo je dalje. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske.je nakon što su prošla vozila UN. Siniše Perić /L 117/. zbog čega je imao posljedica. iako je bio vojno nesposoban. tzv. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. međutim. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/. pucnjava nije prestajala. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. a da je drugi dio kolnika slobodan. korpusa /L 39 i 40/. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. Nije vidio nikakvu vojsku. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. tako da se nije moglo proći. koji je priječio prolaz cestom. Kada su došli na punkt tzv. On je upravljao kamionom. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. Zna da se pucalo iz rova. Slobodana Damjanović /L 158-160/. srpske vojske krajine komande 7. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. Međutim. te je bio primoran ići na prvu crtu. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. ona je pucala duže od ostalih. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. god /L 133 do 135/. Zadobio je povredu nosa. Boška Radić /L 119 i 120/. Usporio je vožnju kamiona. . odmah je započela pucnjava. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. Od početka okupacije nije ništa oštetio. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. međutim. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. te je prvi dezertirao. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. jer se nalazio na sredini ceste. Tonković Mile /L 89 i 121/. rujna 1997. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. uvjeren da ide u pravcu Zagreba. . jer nisu imali iz čega. Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. Dujmović Petra /L 90 i 122/. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. prva dvojica su digla ruke. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. Popović je obustavljao pucnjavu. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. Također je uočio sa lijeve strane ceste. maskirne boje i sa oznakama HV-a. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb.

čekovna knjižica i sve što je imao u džepu.kraju sanduka Mećivica. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. Mećivicu i Osvaldića. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima. jer je od pucnjave bio u strahu. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. netko u čarapama. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. Osvaldić i Ožeg. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. a da je dio prolazan. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. iz jednog projektila. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. jer su ježevi maknuti. Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. Među prvima su bili on. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. netko je bio bos. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza. Pucnjava je i dalje trajala. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. Uzeta mu je osobna iskaznica. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. Skinuli su ih do gaćica. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. Od njih koji su bili nepovrijeđeni. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. ali ga je nakon . Damjanovića. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. 200 DEM i oko 300 HRD. Također. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. lančiće. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. odnijeli su im novac. zlatni lančić. tj. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. a kasnije kad su već bili vani u žitu. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. Radić je došao sam iako je bio ranjen. a kraj' njega Djuro Hofer. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. satove. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko".

i Otočcu. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani.par sekundi pogodio rafal po nogama. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. te par detonacija. jer dolazi UNPROFOR. Međutim. Kamion je krenuo polako. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. koji se nalazi na cesti Čovići . gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. UNPROFOR nije došao k njima. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. a potom je počeo ubrzavati vožnju. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. a pored njega još Mećivicu. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. Boško Radić govori da ne pucaju. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. da se predajemo. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. pa pretpostavlja da su ga sačekali. Osvaldića i Radića. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima. lipnja 1993. ali od nje nije povrijeđen. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. god oko 15 sati kao pripadnik 133. pucnjava je i dalje trajala. Međutim. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. ne zna kakvog porijekla. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. a nakon toga su ušli neprijatelji. gledao je kuda bi se mogao skloniti. Pala je jedno 15 metara ispred njega. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. predaju i da izađu. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. koji je pitao vozača kuda je krenuo. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. Prva ''zolja" je pala prije ove. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. gledajući od položaja u kom je bio kamion. zajedno sa Tonković Milom. Tim istim putem su i njega odvukli. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. Punkt se nalazi na cesti od .Zalužnica.

dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. Nastavili su voziti naprijed. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. O tome je obavijestio UNPROFOR. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika.500 m. Na to ga je on propustio da prođe. Kada je pitao vozača kuda ide. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. Međutim. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. Oni nisu znali što se dešava. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. kad se kamion zaustavio. ali se i kraj njih moglo proći cestom. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. jer su oni pucali sa njegove strane. te su se morali predati kad se vatra utišala. Nije vidio pripadnike paravojske. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. niti su se branili. Dali su im zavoj. od prvog metka. ali zna da ih je vidio Nikolić. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. a njih ostale pripadnici paravojske. skupili su ih u garažu. Pratio ga je u dužini od oko 400 . te počeli puzati prema žitu. te su im pružali prvu pomoć. koji je obaviješten o događaju. a nakon toga izgubio ga je iz vida. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. a nakon toga u Knin. zašto se puca i tko puca. Počela je pucnjava iz pušaka i automata. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. jedan po jedan. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. Kamion se zaustavio. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. koji je imao na vratima oznaku HV. Oni nisu pucali. On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić.Čovića prema Zalužnici. Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. U kamionu nije vidio oružje. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. Ne može reći da li ih je tko čuvao. maskirne boje.3 minut. a druga polovica ceste bila je slobodna. misli da ih je bilo oko dvadesetak. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. gledajući u pravcu . jer nisu imali čime. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. a oni su odgovorili da jest. Damjanović Slobodan. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva. gdje su ih ispitivali. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. Pucnjava je počela odmah. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. kako su rekli. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. a nakon toga je ubrzavao. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. Kamion je bio maslinastozelene boje. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. Kamion se od njih polagano udaljavao. Na punktu na polovici ceste bio je jež. odnosno. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju.

ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. rameni zglob. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. tj. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". Ranjene Osvaldića. Mećivica. . Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. lipnja 1993. Kamion je bio prekriven ceradom. već ga je držao u spuštenoj ruci. Ljubić. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. Mahmuljin. kriči". Hofer i on. Bila je kiša od metaka.Zalužnice. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. Međutim. Većina je bila naoružana. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. ali on to nije htio učiniti. Ožeg. što ne prestaju. Nisu znali što bi učinili. u jednom momentu je iskočio. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. ljudi". što je također jedan od razloga da prestanu pucati. te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. ne nude predaju". a da je Ožeg govorio ''kriči. ali da isti nije držao uperen prema njima. Perića. te su neki predlagali da se predaju. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. iako su im mi govorili da prestanu. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. te su bili frontalno raspoređeni. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. govorili da je šiptar. Mahmuljin je poginuo. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. Ožegu su. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. a Damjanović je ostao ispred garaže. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. a bacili su mu "Moravu''. te su se iživljavali sa slikama. te da imaju ranjenih i mrtvih. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. Hoferu su uzeli novčanik.. Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. Kalinić. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. te nije mogao uočiti sve oko sebe. Hofera i njega. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. a gdje su sjedili Damjanović. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. da su nenaoružani. Bježati nisu imali kuda. nisu prestajali pucati. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. Između sebe su razgovarali. U kamionu su bili popadali. Vrijeđali su ih. se puno. da mu mater piptarsku. jer nisu poznavali teren. koja je bila podignuta sa zadnje strane. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. Nisu bili naoružani. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica.. zapomaže i viče "ljudi. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama.boga. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. na kojoj je bio kamion. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. lijevo bedro. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. te je isto tako čuo odgovor "jest". Bili su prisiljeni na oboren pogled. a neki da bježe. da vodi za Zagreb. podijeljeno u nekoliko grupa. da ponavlja da se predajemo. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". ključnu kost. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. Kada je pucnjava prestala. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. odveli su u garažu. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" .

a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. Đuro Popović. Rade Hinić. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. Refika Mahmuljin. Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići . srpske vojske krajine komande 7. a na udaljenosti od nje za oko 150 m.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. a koja oružja su istog kalibra. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. Branislav Popović. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. Milanović Neđo. god zarobljeni hrvatski vojnici. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. razdor lijevog pluća. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''. Hinić Rajko. Iz fotodokumenta. Bosnar Alana. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. napada na vozilo i pripadnike HV-a. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. kolovoza 1949.Zalužnica u zaseoku Rajkovići.5 cm ispod donjeg ugla lopatice. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. kao i položaj prepreke na cesti. 5.120 m.a četvorica su ranjena.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. optuženici Mićo Dorontić. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. Tihić Milovan. u kome je zaključio da je smrt nasilna. Milan Brakus. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. nih ukupno 11. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. Ulazna rana nalazi se na leđima. te da su svi pripadnici . Praktički trenutačno. Brakus Milan. protivno čl. opisane u izreci presude. te po izjavi okr. Borovac Dane. vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. 06. Refika Mahmuljin. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. na mjestu događaja.000 m prije Hinić raskrsnice. Milana Brakus. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . sud je utvrdio da su. razdor grudne aorte. 1993. 06. Ivančević Darko. Hinić Rajko. Saslušani su . gore lijevo. 4-. Dane Borovac. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. od kojih je jedan poginuo. te krvarenje u oba prsišta. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. god. Popović Milan. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. 1997. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. lijevo gledajući prema Zalužnici. Hinić Milan. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine.

te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. Oni su upravo ručali. Svi optuženici su postupali protivno čl. koji je sjedio uz vozača u kamionu. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. Također. Mravinac. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. te Siniša Perić. od 120 m. Boško Radić i Slobodan Damjanović. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. Iz obrane IV opt. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. vezano za isti kritični događaj. navedenom punktu "Rajkovići". Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. 1. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. Dane Borovac. 4. Rade Hinić. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu.svjedoci koji su se nalazili na. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. držeći se putokaza i upitao ih je da. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. u rejonu sela. Ovo kriv. označeno i kažnjivo po čl. Isto tako. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. da je bio dan. st. iz naredbe glavnog štaba tzv. Tonković. Đure Popović. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. i Damjanović. pa do momenta zarobljavanja. Zalužnica u Lici. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. hrvatska vojnika su ranjena. . kao i u momentu predaje. a 4. međutim. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo.OKZRH. Branislava Popović. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. te iz "ose" i "zolje". kako je to iskazao i svjedok Damjanović. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. 124. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. vozač kamiona Miroslav Nikolić. koji su sjedili u sanduku kamiona._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. pucnjava je bila silna i žestoka. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. što je posebno istakao Damjanović. Prema tome. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. li je to put za Zagreb. IV optuženik se brani da nije pucao. Milana Brakus. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. Optuženici su izvršili terećeno kriv. Medjutim. Upravo u tom periodu.

3. Milan Brakus. st. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 90.. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. Darivoj Ivančević. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. S druge strane. djelo temeljem čl. 37. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Boško Radić i Smail Mećivica. st. Temeljem čl. Dane Borovac. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor. st. Gospić.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. Rade Hinić.r. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. Dani Borovac. Branislavu Popović. 31. Milanu Brakus. Djuri Popović. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. Đuro Popović. Mogli su biti zarobljeni. krenuli su kamionom u Zagreb. Sud je optuženicima Mići Dorontić. Radi Hinić. smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela.r. tako da je. 124. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. budući da nisu imali sredstava za obranu. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. Branislav Popović. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. te su zalutali. Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. OKRZH. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik. bez sredstava za obranu. Matilda Krunić v.944. 1. Temeljem čl. . 100. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. nepoznavajući put. 14. od dana dostave prijepisa presude. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. listopada 1997. koje utječu na odmjeravanje kazne. 1.

Milana Brakusa. u sjednici održanoj 18. Miće Dorontića. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. odv. Dane Borovca. Ane Garačić. Branka Zmajevića. zbog kaznenog djela iz čl. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt.KT-8/97. iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. veljače 1998. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . u kaznenom predmetu protiv opt. godine br. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. Branitelju opt. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. Optuženicima od I. 2. Rade Hinića. kao zapisničara. OKZRH. listopada 1997.O TOM OBAVIJEST: 1. Branislava Popovića. K-11/97-64. Đure Popovića.III i od V . 124. Miće Dorontića i dr. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog . godine. STJEPANU NIKŠIĆ. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. te Neve Šibl. Presudio j e: Žalba opt.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. kao predsjednika vijeća. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14. st. 1. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja.

Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. a radilo bi se. 45. OKZRH. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. odvjetnika iz Gospića. OKZRH. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. travnja 1997. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. toč.prava. dok je ošt. 1. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . Takva povreda. odnosno povredom kaznenog zakona. 11. povrede kaznenog zakona. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. ZKP/93. st. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. 1. 1. nije počinjena. Žalba nije osnovana. OKZRH opt. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. st. 124. o bitnoj povredi odredbe iz čl. 124. dakle. st. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. pa nadalje. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. Međutim. godine. suprotno navodima žalbe optuženika. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. Temeljem čl. Odgovor na žalbu nije podnesen. 354. Milana Brakusa. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.

pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. da je pucnjava dalje trajala. a što je sve nesporno. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. Prema tome. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. Milan Brakus . Miroslav Nikolić i Boško Rodić. te iz iskaza preslušanih svjedoka. Vojnici Siniša Perić. tj. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Prema tome. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. dok su optuženici sa svojih mjesta. umišljaj optuženika za počinjenje djela.činjenice. preslušani kao svjedoci. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. pa su unatoč tome i dalje pucali. jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. međutim. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. I ne samo to. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. niti odmah. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. Milana Brakusa. a niti kasnije. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. . te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. da se predaju i da nisu naoružani. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. a što također proizlazi iz navoda obrane opt. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. Dapače.

njih ukupno 11. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. st. korpusa tzv. a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. VI. 124. 1993. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. a što se odnosi i na opt. 37. 1. Dakle. st. 1. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. 1. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. Đuru Popovića. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. st. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. U pogledu same radnje i posljedica. Naime. 366. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. nego je odlučna njihova zajednička svijest. . vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. od kojih je jedan poginuo. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. godine zarobljeni hrvatski vojnici. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. a četvorica ranjena.S obzirom na prigovor opt. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. ZKP/93. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika.

1949. kao predsjednika vijeća. općina Korenica. 1 OKZRH na glavnoj. sada nepoznatog boravišta krivi su . javnoj raspravi održanoj 27. 03. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr. 18.74.U Zagrebu. ul. koje brani Nenad Mamula. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. s prebivalištem u Titovoj Korenici. rođen 08. rođen 01. općina Gospić. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. godine u Mogoriću.r. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. Srbin. g. 1958. Srbin. kao članova vijeća. Nikola Ga1ac i Bože Babića. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. veljače 1998. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. djela iz članka 120 st. sada nepoznatog boravišta. državljanin RH. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. 2. i BRANKA BANJEGLAVA. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. Rukavine. v. veljače 1997. 03. državljanin RH. Vladimira Nazora br.

uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. skočio je kroz prozor i utekao. Mate Nikšića /24 i 50/. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. Općina Gospić. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao. kolovoza 1949. dakle. kako na prsima.označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. Bili su naoružani s automatskim oružjem. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. krvarila je. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne.što su u rujnu 1991. jer je bilo opasno šetati po selu. a bojeći se za sebe. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. godine. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. uvjerljivi su. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. br. K. logični i potpuno iskreni. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. rujna 1991. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu. godine u vrijeme agresije tzv. 1 OKZRH.

srednjeg rasta.tog dana. Jedan od njih nije imao desno oko. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. potom su se udaljili. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. koja mu je pravila rane i dala lijekove. s jako kovrčavom kosom. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. Nadalje. k njemu kući. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali. Dakle. crne kose. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. srednje visine i srednje razvijenosti. Međutim. da vide dali je preživio. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. Pogon Korenica. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. rujna 1991. srednje visine i bez desnog oka. da je bio crnomanjast. čije ime je čuo i u policiji. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. to je odlučio pobjeći. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa. rujna 1991. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. Istina. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. radi se o čovjeku tamne kose. a i upozoren je od susjeda. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. jer je prošlo dugo vremena. a medu njima i jedna ženska osoba. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH. da je tamne kose i srednjeg rasta. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. što je on nekoliko mjeseci ranije. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. nije poznao. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. no. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. sličnim nožem u trbuh. kojega je osobno poznavao. što je i učinio. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. Drugi dan došle su druge osobe.

Dakle.boravišta . 4.sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v. dne 27. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. . način izvršenja. veljače 1997. II opt. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. visok stupanj krivične odgovornosti. . time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. Istina. maltretiraju i muče stanovništvo. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama. godine. koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. po primitku pismenog otpravka ove presude. KT. Korenica. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo. 3. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. tako i izvršiteljima. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br. točka 1. jer čine ubojstva. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. 74. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana.r. v. 2. BRANKO BANJEGLAV. VLADIMIR KORICA. odnosno branitelju. kako krivičnom djelu.sada nepoznata boravišta. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. sada nepoznata . branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. maltretiraju i muče civilno stanovništvo. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . O TOM OBAVIJEST: 1. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. odvjetnik Karlovac. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. Vladimira Nazora 2. putem oblasne ploče suda. čime postupaju protivno odredbi članka 3. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. I opt. kao pripadnici paravojnih formacija tzv. Bunić kbr.putem oglasne ploče suda. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. Nikole Tesle br. U Gospiću.r. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu.

zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. 08. . strojarski tehničar. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića.1991. 10 . 9. 52 st. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm. Milana Lončara poginulog 17. odvjetnik iz Gospića. zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. Marice Mudrovčić poginule 29. djela iz članka 120 st.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. te mjestima Sincu. kolovoza 1995. zbog kriv. koga brani Stjepan Nikšić. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina. Rukavina. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama.. nakon održane glavne. Srbin. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. i na zgradama u vlasništvu stambenog . 12. Prozoru. Nikole Mileusnića poginulog 16. 1 OKZ RH. listopada 1995. javne rasprave dana 11. 09. 10. Drenovu Klancu. s prebivalištem uVrhovinama kbr.1991. 9. 1991. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. 9. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. 1950. kolovoza 1995. oženjen.209 DEM. u Vrhovinama. u pritvoru od 11. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. 09. rođen 19. kao zapovjednik vojske tzv. Eve Burić poginule 12. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. do 6. Covićima. kolovoza 1949. državljanin RH. u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr.127.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. 1991.996. u svojstvu kućnog majstora. njegovog branitelja Stjepana Nikšića. 1991. . kao članova vijeća. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. i topova ZlS kalibra 80 mm.11. 1 i 4 i čl. Marine Banić poginule 24. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. ne osuđivan. Ličkom Lešću. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. kao predsjednika vijeća. 1991.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. kao predsjednik vijeća. STJEPAN NIKŠIĆ. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. RbiH. odvjetnika iz Gospića. Budačka 7. kao zapisničara. uz sudjelovanje Katice Radaković. 1963. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. i 21. sada nepoznata . O TOM OBAVJESTITI 1. Opt. Branitelj opt. te Miroslave Jurjević. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . dana 21. oženjen. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. putem oglasne ploče ovog suda 3. g. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. srpnja 1993. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. općina Vareš.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. predsjednice suda. i sudaca porotnika Petra Pavelić. 10. zbog kriv. Hrvat. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. ČORAK MILAN. u Doboščici. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. s prebivalištem u Gospiću. državljanin BiH. kod suda. kao članova vijeća. svibnja 1993. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. KT-44/92 od 26. rođen 27. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. g. sin Stjepe. oficir JNA. srpnja 1993.

rodjen . major JNA. zv. sada nepoznata boravišta. s prebivalištem u Gospiću. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. 1952. Trbojević. sada nepoznatog boravišta. Srbin. oženjen. sin Petra i Savke. sin Miće. rođen 23. SO Gospić. sada nepoznata boravišta. sin Sime. Makedonija. Nikitović. kapetan JNA. 19660 u Prilepu. državljanin RH. oženjen. S. 04. rodjen 23. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. podoficir JNA. „Mišo“. sin Vukole i Koviljke. s prebivalištem u Gospiću. sada nepoznatog boravišta. 19600 u Titovom Drvaru. sin Mile. 11. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r.boravišta. Crna Gora. Radića 1. SO Gospić. SO gospić. rođen 23. Tesle 17. sada nepoznatog boravišta. IX optuženik GOCE KONESKI. državljanin Crne Gore. RBiH. N. Hrvat državljanin RH. s prebivalištem u Beogradu. Budačka bb. s prebivalištem u L. sada nepoznata boravišta. r. rođen 17. sada nepoznata boravišta. sin Sime. II optuženik ČAČIĆ TOMO. Budačka 7. Jovica. 1957. RbiH. u Savniku. V optuženik RELJA TOMIĆ. u Širokoj Kuli. Osiku. 1960. 12. u Otočcu. 1961. 01. zv. 10. Budačka bb. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. podoficir JNA. X. rodjen 03. vodnik I klase u JNA. 10. Srbin. državljanin BiH. s prebivalištem u Gospiću. državljanin Makedonije. Dević. 03. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. sin Veselina. rođen . Srbin. podoficir JNA. rođen 12. s prebivalištem u Gospiću. r. oženjen. državljanin BiH. 1947. u Titovom Drvaru. kapetan JNA. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. državljanin RH.

Ul. Srbin. XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. 01. 1957. Stjepana Radića 1.1957. do 18. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. državljanin Srbije. i Soke. Srbin. 15/4. u Visuću. Trg Stjepana Radića 1/4. ostali podaci nepoznati . rujna . sin Petra i Jele. sada nepoznatog boravišta. Radiša. 03.sada nepoznatog boravišta. 1947. Kralja Tomislava 27 B. krivi su što su u vremenskom periodu od 30. Sunajko. sada nepoznatog boravišta. općina Titova Korenica. 12. zastavnik JNA. R Srbija. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. s prebivalištem u Gospiću. državljanin RH. s prebivalištem u Karlovcu. Bagi. rođene 31. sin Koste. s prebivalištem u Gospiću. stariji vodnik I klase JNA. 1953. 1950. s prebivalištem u Karlovcu. Proleterska 8. Kosovo. općina Gospić. općina Titova Korenica. u Peći. sada nepoznatog boravišta.28. građanska osoba u službi u JNA. u Klašnici. građanska osoba u službi u JNA. sada nepoznatog boravišta. sin Dušana. sada nepoznatog boravišta. rodjen 30. s prebivalištem u Ličkom Osiku. Srbin. br. r. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv.poručnik JNA. s prebivalištem u Karlovcu. sada nepoznatog boravišta. rodjen 1. s prebivalištem u Gospiću. državljanin RH. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. Vile Velebita. u Pirotu. rodjen 03. kolovoza 1991. sin Milutina i Ljubinke. državljanin RH. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ. 09. u Vrepcu. Bagi. ostali podaci nepoznati.

školama. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. pucaju po stanovnicima. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. bolnici. . kolovoza 1949. dakle. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda. te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki.1991. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . IX optuženik GOCE KONESKI. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. a XIV i XV okr. puškomitraljeza. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. V optuženik RELJA TOMIĆ. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. g. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. organizirala i provodila na području Gospića. VII optuženik MIĆO VASIĆ. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. II optuženika TOMO ČAČIĆ. kao oficir KOS-a. a I opt. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine.

protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. puca po stanovnicima. Milojkovic Bratislava. dakle. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. organizirala i provodila na području Gospića. stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. 12 kolovoza 1949.da bi u vremenskom periodu od 30. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. Kuprešanin Jovu. kao oficir KOS-a. kolovoza 1949. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. KT-44/92 od 26. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. god tužilo je Marcela Dusper. Koneski Gocu. Čačić Tomu. . a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. školama. organizirala i provodila na području Gospića. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. Radenković Radovana. školama. Tomić Relju. bolnici. g. kolovoza 1991. . crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. god . Bajić Duška. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. rujna 1991. V sić Miću. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. Odanović Bogdana.18. puškomitraljeza. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. bolnici. V 1993. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne.18. rujna 1991. kolovoza 1991. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. a I okr. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. pucaju po stanovnicima. Lazarević Dragoljuba. Drakula Danu. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. Dotlić Slobodan.

Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. god napali grad Gospić. da se nalazio u svojoj kancelariji. dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". tzv. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. Radovanu Radenković. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). Mići Vasić. i 29. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. Jagetićem što učiniti.Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni. Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. Jovi Kuprešanin. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. Goci Koneskom. Slobodanu Dotlić. izvještaja i slično. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. dostavu pošte. a u . optuženicima Marcelu Dusper. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. žive će nas oderati". Bratislavu Milošević. ali nije mogao ništa učiniti. Dragoljubu Lazarević. Bogdanu Odanović.Relji Tomić. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. Marcel Dusper i Mićo Vasić. Želio je da se vojarna preda. DuškuBajić. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. kolovoza 1991. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina. srpnja 1993. divizije". načelnik štaba. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. Medjutim. Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama.VI i od VIlI . Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. za pojedinačno obučavanje. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. da je bio major Relja Tomić. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. Tomi Čačić. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. iza pobrojanih funkcija iz 9. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. za obuku rezervnog sastava. god. VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35.XV.

kojoj je i on bio. To da je bila grupa najzagriženijih. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima. Tako kada je napadnut Gospić u 1.94/. koji je bio komandir komande staba. 96-97/. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. devetog 1991. Stjepan Škrinjarić /38-39. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. da su vodili Bajić i Tomić. Milošević. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni. Ljubčo Veljanovski /42-43.95-96/.-37. Nakon pada vojarne 18. i Bajić da su sa njima komandirali. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. Čačić. Goce Koneski. Kuprešanin Jovica. 92. plavoj i crvenoj zgradi. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. te Djuro Milošević. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. 45. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić. rujna 1991. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. Odanović. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. 93. U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. Bogdanović. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. sve u dogovoru sa Tomićem. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. te da je znao govoriti "što se čeka. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. i 29. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv.kurira. Medjutim. kolovoza 1991. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. zašto se već ne puca“. Odanovićem. njemu da je bio komandant Čavar. 96/. 94/. Marko Jagetić /52-53. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca.g. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. Stevo Pražić /36. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca. dr.15 sati u noći izmedju 28. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju. Koneski. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem. Odbio je razmjenu. logor za ratne zarobljenike. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević.15 ljudi. Danu Drakulu da puca. i da oni to nisu pucali. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti. Imali su samo jednog vojnika .94-95/. a odatle selo Klanac par dana. Krešimir Tomljenović /50-51. god otpremljen je u bolnicu. Gocom Koneski i Marcelom Dusper. On. Bilo je 10 . Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca.

god. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. Medjutim. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. VII optuženika nije vidio da puca. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. ili 8. do njenog pada 18. god kada su pale tri mine u krug vojarne. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. Transporter je pucao po čelu bolnice. Čačić i Lazarević. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. god. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. Koneski. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. g. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. osmog 1991. slabo je poznavao ljude. Odanović. Svjedok dr. te da su okrenuti u pravcu vojarne. Medjutim. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. g. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. Jedne prilike 3. devetog 1991. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. do 7. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. Koneski. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. Tomić i Lazarević. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. Odanović. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. devetog 1991. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. Tomić. Tenkista zv. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. a zapovijedali su Pešut i Tomić. rujna 1991. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. Kuprešanin. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije.

g. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač."Bagi". ali ni "Bagija" nije vidio da puca. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". Takodjer mu je poznato da su Bajić. Medjutim. a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo.kući. XII optuženik Radovan Radenković. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević. boravio na Plitvičkim jezerima. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. "Bagi".VIII optuženik Mićo Vasić. kada se zadržao oko 15 minuta. . Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. g. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. X optuženik Slobodan Dotlić. te da je kasnije došao Čačić. zv. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. V otpuženik Relja Tomić. Iz minobacača da je pucao Koneski. Nije vidio VII optuženika da puca. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. g. IX optuženik Goce Koneski. zv. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. IV optuženik Bogdan Odanović. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. Milošević. a iz minobacača Goce Koneski. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. do 20. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. kolovoza 1949. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. III optuženik Jovo Kuprešanin. VI optuženik Duško Bajić. Bogdanović. Zna da je iz snajpera pucao Vasić. II optuženik Čačić Tomo.. listopada 1991. Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. te da je bila provjera cijevi da se puca. XI optuženik Dragoljub Lazarević. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. srpnja 1991. g. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić. te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. XIII optuženik Bratislav Milojković.

tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. Krešimiru Tomljenović. III opt. Pucao je iz minobacača i tenka. g. a proizlazi i iz obrane VII opt. Marku Jagetić. Odbijao je da se vojarna preda. a proizlazi i iz obrane VII opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. Stjepana Škrinjarić. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. mjesecu 1991. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. i Branka Basta. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. Dane Drakule. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. Marka Jagetić da je I-okr. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. Iz obrane VII opt.opt. te se protivio predaji vojarne. Steve Fražić. dr. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. Marka Jagetić i Branka Baste. Marku Šaljaj. VI opt. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. kako se ona tada zvala. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. Ljupča Veljanovski. VIlI opt. II opt. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. dr. Medjutim. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. V opt. Steve Pražić. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". Relja Tomić u 6. Stjepana Škrinjarić. Dane Drakula. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". Krešimira Tomljenović. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". te da je prenosio zapovijedi. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. naredjivao da se puca po gradu. Duško Bajić zajedno sa V opt. IX opt. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. Takodjer iz obrane VII opt. a iz obrane VII opt. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. te se protivio predaji vojarne. Marka Jagetić. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. Branku Basta. dr. Stjepana Škrinjarić. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. Ljupču Veljanovski. IV opt. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1.

"Bagi“. Slobodanu Dotlić. V opt. VIII opt. Jovi Kuprešanin. Bratislav Milojković zv. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. Dragoljubu Lazarević. Odanović Bogdana. Vasić Miće. zgradi“ iz koje je pucao. X opt. mjesecu 1991. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. Bogdanu Odanović. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. Čačić Tome. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Mići Vasić. Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. IX opt. i V opt. Tomić Relje. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Relji Tomić. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. Radenković Radovana. III opt. Lazarević Dragoljuba. Jovi Kuprešanin. Dotlić Slobodana. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. XII opt. Bratislavu Milojković. god te govorio da će poravnati Gospić. VI opt. koje utječu na odmjeravanje kazne. IV opt. Bogdanu Odanović. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. X opt. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. a proizlazi i iz obrane VII opt. Milojković Bratislava zv. VIlI opt. XIII opt. Iz Obrane VII opt. Stevi Milošević i XV opt. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Pripadao je ekstremnoj grupi. Bio je tenkista. Dušku Bajić.15. XI opt. te da je pucano po zaduženju. Čačić Tomi. XIII opt. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. Goci Koneski. XIV opt. XII opt. II opt. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. XIV opt. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu". Bajić Duška.ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. Kuprešanin Jove. Koneski Goce. III opt. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Radovanu Radenković. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. Mići . Marcelu Dusper. XV opt. Tomi Čačić. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. XI opt. njih 10 . To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste.

Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. i u razaranju grada. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. a optuženicima Tomi Čačić. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. XII opt. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. XIV opt. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. IX opt. V opt. Medjutim. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. XI opt. žene i starci. V opt. Dragoljubu Lazarević. . Stevi Milošević i XV opt. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. dok kod I opt. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. X opt. Bratislavu Milojković. Relja Tomić i VI opt. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali. Dani Drakula. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Kao otegotne okolnosti. Danu Drakulu kao snajperistu.Vasić. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Radovanu Radenković. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. Radovanu Radenković. Slobodanu Dotlić. Bratislavu Milojković. ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Relje Tomić i VI opt. Goci Koneski. Medjutim. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. 339. Stevi Milošević. Stoga je temeljem čl.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. Goci Koneskom. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. XIII opt. Jovi Kuprešanin. Temeljem čl. I opt. Mići Vasić. Marcela Dusper. Bogdanu Odanović. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. Dragoljubu Lazarević. Mićom Vasićem. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. s druge strane. Slobodanu Dotlić. znajući da su u gradu djeca. Marcel Dusper. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. u toku kriv.

XII RADOVAN RADENKOVIĆ. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. V RELJA TOMIĆ. MARCEL DUSPER. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. Pula. srpnja 1993. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. IX GOCE KONESKI. Optuženicima: I. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. Ul. 21. VI DUSKO BAJIĆ. DANE DRAKULA. III JOVO KUPREŠANIN. VII opt. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda.U Gospiću. G. O TOM OBAVIJEST: 1. X SLOBODAN DOTLIĆ. IV BOGDAN ODANOVIĆ. II TOMO ČACIĆ. I. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. kod suda. VIlI MIĆO VASIĆ. 3. Branitelj Stjepan Nikšić. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. broj:: PRESUDA . Kovačića 12 4.

sin Jovana i Kate. rođen 05. Osiku br. 63. VII opt. Jokić.g. Vukelić. 8. sada nepoznata boravišta.god presudio je I opt.06. gdje i prebiva. star 30 godina. Općina Gospić. s prebivalištem u Gospiću. r. Kuli. kao zapisničara. Srbin. NIKOLA ZAGORAC. i 16. V opt. rođen 23. rođen 10.1958. djela iz članka 120 OKZRH.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. dana 16.1944. Korenica. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. s prebivalištem u L. s prebivalištem u S. s prebivalištem u S. u S. Kuli. 1952. VI opt. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. rođen 26.09. sad nepoznata boravišta. r. lipnja 1994. sada nepoznata boravišta. Kuli br. Srbin. Uzelac. Kuli. i majke Soke. u Metku. DANE SERDAR. 19. Općina T. Srbin. Vukmirović. Općina Gospić. gdje prebiva. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić. predsjednika suda. MIROSLAV SERDAR.g. i majke Milice. zv.g. Zubović. 10. Srbin. sin Đorđa.1963. sin Milana i majke Danice.11. kao članova vijeća. lipnja 1994. u kriv. IV opt. kbr. Općina Gospić. rođen 10. r.1955. sada nepoznata boravišta. Srbin. sin Nikole i majke Dušanke. 04. II opt. VUNJAK DRAGAN. zbog kriv. rođen 15. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. r. r. Barać. sada nepoznata boravišta krivi su . 1966. kbr. god. Srbin. ''Braco''. u Gospiću. sin Stojana i majke Latinke. Srbin. rođen u Kozjanu. sada nepoznata boravišta. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. odvjetnika iz Gospića. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992. kao predsjednika vijeća. . 56. MARIJAN UZELAC. BARAĆ MILORD. te Miroslave Jurjević.10. DUŠAN UZELAC. god. 60. sin Bogdana i majke Milice. Jasikovačka br.01. r. br. u Gospiću. u Gospiću. sada nepoznata boravišta. III opt. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. sin Miloša. u S.

kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. da bi dana 13. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. od oko 14. Orešković Milana. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. st. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . Miroslava Serdar. Danu Serdara. Orešković Anu. BARAĆ MILORAD VI opt. od 30. 22. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. postupka. zv. iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. XII 1992. DUSAN UZELAC V opt. 1. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. dakle. MIROSLAV SERDAR VII opt. Barać Milorada. listopada 1991. g. listopada 1991. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. ograničavali im kretanje dalje od kuće. kolovoza 1949.kolovoza 1949. god optužilo je Nikolu Zagorca. g. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. 52. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. zbog kriv. Orešković Anku.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. NIKOLA ZAGORAC. Katu Orešković i Mariju Nikšić. DANE SERDAR IV opt. Nikšić Veru. Dušana Uzelca. protivno čl. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Orešković Nikicu. "Braco" II opt.

a netko u drugi dio podruma. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. Pucao je iznad njih. Dana 13. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. god optuženicima Nikoli Zagorac. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. Orešković Mara. pa nadalje. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. Nikšić Marija. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika.odnosno. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. 22. listopada 1991. Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. Orešković Anu. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. kolovoza 1949. Mile Orešković /14/. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. l. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. Orešković Anku. Milke Orešković /27/. koje im je podijelila bivša vojska. Orešković Nikicu. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . Orešković Anka. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. Marije Nikšić /72/. Mande Orešković /30/. Posebno da je počela napetost od 29. Katu Orešković i Mariju Nikšić. kolovoza 1991. Barać Miloradu. Nikole Orešković /28/. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. Orešković Milan. Nikšić Perica. ali im isti nije pomogao. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. kolovoza 1992. Mare Orešković i svjedok. Blaža Oreškovic /26/. Miroslavu Serdar. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. ograničavali im kretanje dalje od kuće. Orešković Anu. tako da nisu mogli napustiti selo. Orešković Anka. Dani Serdar. njih 11 stanovnika. Orešković Milana. Nikšić Veru. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. Oršekovic Ane. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Orešković Nikicu.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. listopada 1991. Orešković Anku. /23-24/. da bi dana 13. pa se netko sklonio u prvi. koji je bio "glavni" u selu. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. iako su to pokušavali. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. Dušanu Uzelac. Orešković Kata. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. i Orešković Milana. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Nikšić Veru. protivno čl. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. Orešković Ane i Nikšić Marica. bio je zapovjednik. Orešković Nikica. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. 52. On se je sklonio u zadnji dio podruma. Nije vidio tko je tada izašao. Marija Orešković /36/. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. st. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. Ive Orešković /29/. svibnja 1993.. Također. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. g. 22.

Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. ona se nije javljala. svjedok. a troje je ostalo živih. IV optuženik Dušan Uzelac. te je zaplakala. a Mile po desnoj. On ju je vidio kada je ušla. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". a jedan ju je pogodio u kuk. Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. staju i gospodarske zgrade. Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. Tu je ostala do . među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. tako da ga nisu mogli vidjeti. Tu su se i sklonili. koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. Oni su bili naoružani kao i svi ostali. te da idu natrag u sklonište. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. Nakon nekog vremena oni su otišli. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. Mara Srešković i Marica Nikšić. koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. jer je bila pokrita dekom. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. a neki u zelenim jednobojnim. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. Kule. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. Dane Serdar. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. II optuženik Miroslav Serdar. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. 12. Kada se je vraćala kući II opt. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. Također je zapaljena i štala. jer je bila u velikom strahu. Za drugoga također ne zna kako se zove. Nikola Orešković i Ane Orešković. sakrila se. X 1991. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". koje ne zna poimenice. ali zna da je sin Đure Vičina. Oni su bacali vreće i tražili je. Ostale ne zna. X 1991. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. jedan više ramena. koji je bio pripadnik bivše JNA.18 sati. V opt. što smo mi krivi". te je govorio ''tražite je. U konobu su ušla 4 četnika. On je pucao po lijevoj strani konobe. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. Klenovca i Vukave. koji su prošli kraj njih. jer da će u protivnom biti ubijeni. da ćemo platiti Klenovac". 13. Nije je vidio. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. Da se tu sklone govorio im je i III opt. neki u šarenima. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 .ispred podruma. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. Međutim. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. gdje je spavala. Barać Milorad i VI opt. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. listopada 1991. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. Naime. jer je čula glas Mile Oreškovića. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. majku joj ustašku". pa se je sakrila iza jednog kazana. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. ali je nisu našli. III optuženik Dane Serdar. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. Zagorac i Sudžuković. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića.

Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". listopada 1991. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. je po krovovima njihovih kuća. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. od kuća. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. da im majku. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. Oni su zapalili štale Ive Orešković. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. te da nakon toga te zgrade gore. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. Od toga je pala. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. Marijan Uzelac. a oni su izašli van. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. Tako su negdje početkom listopada 1991. Kule. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. i pucao je preko njih. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju.im se kuha kava i da rakija. II opt. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. pa čak i lovačke puške. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. kolovoza 1991. II opt. Također je vidio kada je VII opt. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. te im je rekao što gledaju. djever i jetrva. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. te tražili da . te da su im odnijeli oružje. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. te je svima zabranjivao kretanje. koji je pucao u njenom pravcu.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. ne zna što se s njim dogodilo. Barać Milorad i VI opt. Kule organizirali i naoružali. Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. Nike Orešković. sin Đure. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. "Mršić". isto kao i V opt. Dragan Vunjak i Milan Serdar. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. zv. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. Kuli bilo naoružano i organizirano. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. ali misli da je izgorio u kući. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. IV opt. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. svi naoružani. te misli da su se zbog toga i spasili. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. maltretirali ih i ograničavali im kretanje. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . Tako jedne prilike oko 29. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. te da su pobijeni i drugi. Osika naselja. Dana 13. te se je prijetio zajedno sa ostalima. star 95 god.navečer. te uspjeli pobjeći u Perušić. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. došli u njenu kuću. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući.

koji je ostao u kući. te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. god došla u kuću Dane Oreškovića. o kojoj ne zna ništa. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. jer je štala zapaljena. te pljačkaju. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. Osik. god gledali kako se puca na L. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. po noći su ih plašili i pucali po selu. star 96 god. koja se zvala Marija Orešković. VIII 1991. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. jer je kuća zapaljena. listopada 1991. listopada 1991. god oko 14. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. Također je u grmlju čuo VII opt. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. a ne u lice. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. Drugi su ušli poslije nje u podrum. Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. VII opt. U njegovoj kući ostala je njegova majka. da govore "dobro smo sredili babu". Oni da su tamo bili najgori. koji su njih "čuvali". Kada su dana 29. moja vojska gine".ograničavali kretanje. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. a po noću su pucali po kućama. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno.kao i štale zapaljene su tromblonima. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. koji su tuda prolazili. platit ćete vi Klenovac". jer su pucali op njoj. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. U kući je bilo sve razbijeno. Prve kuće koje su izorile isto . Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. Tako da je razbijen prozor. Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. osim Dane Serdara. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. a kasnije su ih palili sami. Prolazili su kroz selo i pucali. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. da li je ubijena ili zapaljena. te je pucao iznad njih. Kule. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. Iz konobe se je povukla u grmlje. petero u konobi. stara 90. zajedno sa suprugom. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu. posebno I i II optuženi. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. U njenoj kući ostala je njena svekrva. godina. te misli da je izgorio. Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. jer su vidjeli da su oni naoružani. 13. Njegovu kuću su oštetili. te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. ali ih je vidjela samo do iznad pasa. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. X 1991. odakle je . Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. Odvezli su gumenjak s alatom. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu.kada ga je upitala što će biti. stara 90 godina. branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. ostala je sama pa je oko 3. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. ubijeno je pred konobom. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. Dana 13. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. Ispucao je 2 sanžera po podrumu. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane.

god vidio da se u Š. Miroslava Serdara. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. Miroslavu Serdar. Saslušani svjedoci su neposredni očevici. Dane Serdar. objektima. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. Svjedok Krešimir Tomljenović. a i ranije. "Cvekin". IV opt. Orešković Milan. VI opt. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. V opt. listopada 1991. Svjedok Ivan Orešković. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. X 1991. tako i žene.sudjelovali u tom masakru. vidio je VII opt. listopada 1991. Nikšić Vera. Marijanu Uzelac i VII opt. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. a zapravo da su svi bili glavni. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. Barać Milorada. Dušanu Uzelac. Orešković Ana. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. da su noću pucali po civilnim. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. kao i poslije tog događaja. Kule. Barać Miloradu. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. ''Đurin". iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. Dušana Uzelac. III opt. kako muškarci. 1. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. Kata Orešković i Marija Orešković. zv. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . god. Miroslav Serdar.sa ostalima krenula prema Perušiću. O događaju od 13. skrivajući se. Orešković Nikica. Barać Milorad. a kasnije da su ih sami palili. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori. zv. 520 st. Nikoli Zagorac. Dušan Uzelac. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. Dane Serdara. Dani Serdar. te da se osjeća ugroženim. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. II opt. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. Dušan Uzelac. god kada su ubijeni mještani Š. Tako. najprije tromblonima. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. Orešković Anka. kolovoza 1949. Dragana Vunjak i Milu Serdara.

II opt. Matilda . SERDAR. Branitelj: Stjepan Nikšić. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. odvjetnik iz Gospića. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. putem oglasne ploče suda. Dušanu Uzelac. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. Nikole Zagorca. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. Dušanu Uzelac. i VII DRAGAN VUNJAK. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. 3. po primitku pismenog otpravka. Dane Serdar. 16. VI MARIJAN UZELAC. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. a optuženicima Dani Serdar. Miroslava Serdar i VII opt. Naime. Dani Serdar. Barać Miloradu i VI opt. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. Dušan Uzelac. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom.DANE. V-BARAĆ MILORAD. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. U Gospiću. Miroslav Serdar. S druge strane. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. te u ubijanju civila i razaranju sela. Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. ' O TOM OBAVIJEST: 1. II MJROSLAV SERDAR. i nadalje su nepoznata boravišta. dok kod I opt. . O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. koje utječu na odmjeravanje kazne. Vunjak Dragan. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. 2. IV opt. IV DUSAN UZELAC. V opt. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. III . Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. ove presude.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. lipnja 1994. svibnja 1993. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda.

u Bos. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. Korenica. kao predsjednika vijeća. svibnja 1942. lipnja 1958.12. T. ostali podaci nepoznati. rođen 26. ostali podaci nepoznati. vodoinstalater. sada nepoznata boravišta. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. sada nepoznatog boravišta. s prebivalištem u Plitvicama kbr. Korenica. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. kuhar. konobar. svibnja 1953. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. u Plitvicama općina T. sada nepoznata boravišta. općina T. ostali podaci nepoznati. 79. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. 64. 67. Srbin. rođen 22. općina T. IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. Dubici. s prebivalištem u Krbavi kbr. Rukavine.1961. odvjetnika iz Gospića. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. Korenica. Korenica. srpnja 1994. trgovac. djela iz članka 142 KZ. s prebivalištem u Plitvicama kbr. Srbin. godine Svračkovom selu.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. rođen 12. općina T. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. rođen 08. Srbin. u Plitvicama selu. Korenica Srbin.

1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. prosinca 1960. devizni novac i novac RH. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. s prebivalištem. Srbin. siječnja 1965. veljače 1951. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. Matovina Nikolu. Korenica. tehničke stvari i potom kuće zapalili. ostali podaci nepoznati. rođen 1. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. sada nepoznata boravišta. godine u Poljanku. Vuković Nikolu Vjekoslava. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. meteorolog. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. zlatninu. ostali podaci nepoznati. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . 56. šumski tehničar. Srbin. Korenici. rođen 10. Srbin. u selu Plitvice. općina T. i Jovanke. pa se temeljem članka 142. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje. ušli u selo Poljanke. općina T. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. st. rođen 24. s prebivalištem u Plitvicama kbr. rođen 12. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. 67. 93. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. 08. sada nepoznata boravišta. 22. travnja 1944. rođen 10. travnja 1944. Korenica.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. s prebivalištem u Plitvicama kbr. Vuković Danu. trgovac. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. u T. u Titovoj Korenici. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. studenog 1991. 1949. u Plitvicama kbr.

već je jedino čula rafale. U skladu s rješenjem ovog suda br. izvodili ljude. Slavica Vković /39/. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991. zaposjeli su selo. jer je cijelo selo bilo okupirano. jer nisu dostupni ovom sudu. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. . sklonila se je. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. postrojili su ih i rafalom pokosili. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani. Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. jer je bio u strahu. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. Kritičnog dana 11. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. Prije nego što su počela razaranja. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. a kasnije su sve zapalili. studenog 1991. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. K – 15/92-8 i Kv. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. počeli su vikati i galamiti. svibnja 1993. 7. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu.Marije Vuković /list 44 i 84/. novac i sl. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. sam čin ubijanja nije vidjela. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. jer su njih pustili. nakit. tako da ih nije mogao prepoznati. a za ostale ne zna što se dogodilo. studenog 1991. Točnije sve do kritičnog dana. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. Momčilo. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. a kasnije u izbjeglištvo.21/93-2 od 17.

jer je u to vrijeme bila zarobljena.r. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. odnosno branitelju. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. 120 istog Zakona/. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. s obzirom da su nedostupni ovom sudu. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. dana 4. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. izuzetno velika posljedica. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. ovaj ih svjedok nije prepoznao. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. srpnja 1994. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce.r. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa. istina. Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. U Gospiću. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. Žalba se podnosi ovom .

sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. sin Bože i Stanke rođene Glušica. Boško Grbić4. . . Republike srpske krajine napustio Rovinj. . 10. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. MIRKO BOGUNOVIĆ. i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. putem oglasne ploč19. suda 6. Vladimir Grbić11. rođen 04. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Optuženici : 1. ilo Grbić18. 12. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. u Donjem Lapcu. .. 7. O TOME OBAVIJEST : 2.1962. . Momč17. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. . Vinko Grbić6. Dane Rodić15. god. Boško Žujić2. 3. Mić8. 3. o Grbić9. te je bio zapovjednik tzv. Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine. . Branitelj Stjepan Nikšić. Republike srpske krajine. 14. 16. Slavko Grbić13. odvjetnik Gospić. 5. . milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH.06. god.

g 16.1955.04. mjesec i godina rođenja 30.1942.1954.06.05.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .g 29.g 28.10.1952.1945.1931.08.g 10..1967.1957.1951. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.03.g 15.12.1946.09.1956.06.g 17.g 05.1940.1968.11.1964.1960.11.g 03.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.1940.1968.g 10.1961.1960.1959.09.1958.01.09.g 19.g 10.g 19.09.01.04.1969.01.Hrvatskoj od 1991.g 02. do 1995.1950.g 29.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.g 02.08.g 05.g 15.08.01.01.g 19.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.1958.g 09.g 15.10.01.

g 14.1934.1964.1955.g 01.1960.1964.g 02.g 26.03.04.1948.04.09.g 28.05.g 05.1963.g 14.1969.04.g 22.1924.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.1955.1951.05.g 19.1966.1969.03.09.10.1968.01.10.1960.1961.11.g 13.g 28.1967.1957.10.g 31.1957.03.1936.02.1962.08.1969.g 01.g 15.03.g 11.09.g 22.g 14.09.1971.1971.g 20.09.08.05.g 26.1947. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .11.g 16.g 01.g 02.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.g 20.09.g 22.1953.1962.01.1951.g 08.g 24.g 24.09.05.

02.1958.04.1962.03.g 15.04.g 27.1956.g 03.1957.08. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.g 18.06.10.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.06.g 08.g 22.1949.02.g 06.1960.04.g 19.1949.09.09.g 18.g 02.1956.g 08.1933.1957.04.g 22.g 20.g 26.07. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .04.1965.08.1952.02.06.g 05.1970.07.g 21.g 13.1955.02.1962.g 01.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.g 13.g 20.1950.1955.1957.g 19.g 22.g 08.06.1960.g 31.09.1966.1964.1959.05.g 20.1958.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.02.07.1968.01.11.1946.g 09.1947.03.1960.1933.1947.03.g 15.

g 16.g 25.1973.10.06.1966.g 03.1968.11.1946.03.06.g 23.11.01.1967.08.01.g 21.10.05.10.03.g 20.g 27.1955.g 09.08.g 18.1964.12.05.03.g 24.11.1964.1953.1966.g 10. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.1970.g 22.04.1954.10.12.g Schweningen.g 03.g 06.06.02.10.1964.1964.g 10.1970.1970.09.g 06.09.1965.1969.08.1964.1969.g 26.1961.g 13.1960.g 01.1949.1960.1943.07.1959.g 21.g 19.g 06.g 10.07.1966.02.1967.g 16.1967.04.g 06.g 15.03.09.01.1963.g 12.g 04.05.g 20.02.g 25.g 01.g 31.08.12.1971.g 21.09.1967.1946.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .1960.g 22.g 25.1966.1934.1971.04.05.g 28.1967.10.1966.g 01.02.1962.g 15.12.g 10.11.g 19.g 05.1962.1971.1953.12.g 10.g 05.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.10.1970.1961.g 15.g 16.1960.g 19.1961.

g 04.1951.1960.g 11.1969.g 28.1965.1956.1968.g 12.g 28.08.g 24.g 02.g 16.04.g 30.1958.09.g 17.10.1959.04.g 28.1960.1957.g 12.11.1953.g 02.g 06.09.1936.09.08.1924.01.08.g 01.1955.g 17.1951.g 06.1967.08.1955.1957.1960.g 15.03.1968.g 28.12.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.1957.1961.09.1970.g 24.09.g 30.09.1960.g 26.08.1957.1971.g 13.1961.09.04.07.1956.g 14.g 21.g 02.g 12.1969.g 08.10.1967.10.1970. Liška (Savo) 04.g 04.g 30.g 23.05.1962.05.1963.g 04.1967.01.12.01.05.04.g 26.07.1964.g 11.02.1957.1972.09.g 04.1955.06.10.1960.g 13.07.1958.1963.04.1966.g 20.1943.g 15.g 12.g 16.05.02.11.01.1952.g 01.g 14.11.g 07.03.1956.g 26.g 20.09.1948.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .05.03.

g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.1952.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.09.04.05.1954.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.03.g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.1958.g Bastajski Brđani .09.1952.04.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.01. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.g Stara Krivaja 17.1967.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.02.02.1955.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.1954.1965.1968.02.1965.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.1963.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.1959.1949.03.Vlade Gatarić (Jovo) 07.11.04.g Pakrani 16.06.1951.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.

1953. Vile 15/IV. Zalužnica Otočac. 17. 28.04.1955. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica.03. 18. Krbava Duboščica općina Vareš. 30.03. Me Gospić.12.1958.1960.03.12. Zal Otočac.03. 01. P 121 Zagreb.10.05.01.1957. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik.1961. 31. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar. 12.03. BiH (državljanin BiH) Štip. Lič Tesle 17 Gospić. Zalužnica Otočac Otočac.10. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep.11. M Korenica. Stje Gospić. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine.1958.1947.1950.1966. 27.04. 08. Gospić. Zalužnica Mogorić. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. Karlovac.1952. Dr. 26. Bud Gospić. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12.04. Bud Gospić. Bud Beograd – S Gospić. K Gospić. 03.1954. 01.1963.1949.12. 19. U Nazora 2 Korenica. 23. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik.1957. 21. 31 Gospić. 01. Jasi .11.1947. 01.09.1953.02.1957. Otočac.01.04. P. Zal Karlovac. Crna Vlast 9 Otočac.10. 01.1950. 23.1959. Trg Radića 1/IV Gospić. Stje Gospić. 01.1958.1952.

09. 26.1958.god.05. N 14 Slunj. Karlovac Okić. B 154 Karlovac.god. u br.god.1953.god.Milan Miljević ( Đuro ) 08. 06. 32.1958. G br.1960. 02. XV. Okić br.god. 13. 16.06.god. 14. 27.1944. Karlovac Okić. 04. 50 Karlovac. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo.god. 05.god. 29. 04.1955. Slunj Manjerović Selo.god. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19.1963. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br.god.god.07. B Karlovac.10.1964.09. Slunj Koranski lug.1972. 02.01. 7 .12.god.1959. 10.1937.10.god.11. 07.09.1952. Karlovac Karlovac.god.1936. 06. Slunj Vojnić Tobolić. 5 Primišlje br Karlovac. Slunj Nova Kršlja. Primišljanski Tržić.1967.01.01.1967. Duga Resa M. 18.06. Karlovac Donji Skrad. 01.10. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03.04.god. 24. Duga Resa Kosijersko Selo. Stuttgart. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić. Okić br. 22. Karlovac. B 153 Karlovac.03. 28. Okić br. 14. u br. K Brigade bb Karlovac.09.1970.10. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja.1954.1971. Glina Gređani br. 40. 19.1957. u 10/A Karlovac. Okić br.03. Kozinac.god.1956.01.1948.god.06.1967. 34.04.god.god.god. M br. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac.god.1968.god.god. Njemačka Kordunski Ljeskovac.

1950.1959.1969. 10.03.g 06.02.02.1949.01.04.g 31.god.g 19.1959.1968.01.g 24. Gornja Trebinja.1961. do 1995.god. Karlovac Benkovac Gejkovac.god.g 18.05. 9 Slunj. 20.05.1937. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1960. u kbr.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20.g 28.08.06.02. 05.g 30.08. 12.07.god.god.1936.1956. br.g 20.1932.g 06.g 15.07.god.1943.12.1949.11.06. Vojnić Tuk.1956. 30.god.g 15. mjesec i godina rođenja 15. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv. u Duga Resa.11.1950. Vojnić Kosijersko Selo.g 07. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac. 13 Karlovac. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.1948. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1960.10. 11.07.01.1934.12. u br.1969..god. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.g 07.04.1962. 05.g 18.1966.g 12.1953.g 03.1967.03.II.01.06.1965. 2 Karlovcu.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš .g 08.1958. Karlovac Gornja Trebinja. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan.

g 27.05.1967.1968.1950.g 13. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.1969.g 09.1956.1950.1960.g 09. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14. Kordun .01.04.08.1945.g 24.1941.g 07.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv. Šurijak Ružić Milenko zv.g 02.1959.g 15. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.1970. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.g 01.081946.g 20.g 17.04.09.g 26.04.1944.g 18.1937. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.03.01.05.04.1951. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.g 29.g 15.04.05.1970.g 15.g 20.1965.g 19.1961.02.01.g 16.1955.1951.g 22.1942.03.1962.12.11.g 10.1951.g 26.12.06.1950.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.01.g 14.10.01.011964.g 10.

02.g 15.06.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.g 25.g 31.04.11.1970.1956.1954.1957.g 03.1933.03.09.g 16.1957.07.g 04.g 24.1964.1957.g 06.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.1966. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.11.g 19.01.1951.1959.03.g 22.04.g 06.01.01.g 09.11.07.1966.011962. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.1955.12.g 25.1965.1961.g 12.g 11.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.1955.04.1925.

1956. Otočac Divoselo. ul.Đuro Varda ( Dane ) 23.10.09.11.1947. 21. Gospić Počitelj. Srpsko Polje.1928. 10. 23. 11. Sve Vrginmost. ul.1955. Latin Plaški.02.03.1961. Gračac Počitelj.10. 01. 27. 02. u . Karlovac Vojnovac.1946. Go Ogulin. Ogulin Karlovac.01. Gospić Karlovac.04.1954.04.02. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić.12.1957. T Svačića br.09.1926. 02.01.05.10. P Ogulin Plaški.08.1954. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br. 15. SO Titova Korenica Mazin.1927. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01. Glina Banski Moravci Karlovac. 8 Plaški. Pješćenica.1946. Počitelj br.1952. u br. Korenica Plitvice. 10.1941.1958. 30.07. Bosanska Dubica Gornji Budački.04. 5 Počitelj br. 13. N 9 Karlovac. ul.07.1947. Karlovac Kompolje. Gornji Sjeničak.04. Staro Selo. T. Počitelj br. br. J.1946. Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02.1934.10.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa.1973.1954. Heroja Karlovac. 10.01. 24.10.1961.1969. 06. Gospić. Donji Klasnići.1958.1956. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19. u Karlovac.11. 25. 01. 17. 10. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište.

1954. G VI.04. Raduč.1968. Ključar.1961.03.1954.05. 06.1962.08. Rad Gračac.07.1957.1954. 02.11. 20.1949. Gospić Raduč kbr.1958. P Knin. Proleter Otočac.1950. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno.06. Rad Gračac. Plavn Gračac.07.u 04.1960.03. 09.1968.08.04. u obala br. 05. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12.1959.10. selo Vel.1964. 14. 03. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac. Ma Obrovac.01.07.11. Vojnić Vođević Brdo. SO Gračac Zelengrad. Slunj Ploče 117. 15. 20. R Karlovac. SO Knin Bruvno. 25. SO Gospić Mazin.05.03.1954. Klju Karlovac. Glo Srb.03. SO Ključ Orahovica Raduč. Vojnić Karlovac. SO Gračac Glogovo. Plo 03. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29. 20. 01.1953.1965. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar.06.01.1910.1956. 22.02. 20. Ze Gračac.04. SO Gračac Gračac Donji Poloj. SO Gračac Hripavci.12.1960.1968. T Cerovac 19 Karlovac.1955. 24.1947.09. S Karlovac.08. Neteka Gračac.1955. 01.06. 13. G.1938.03.10. Karlovac Cvijanović Brdo. SO Kula Vojnić. M . B Karlovac.1969.1957. 06. 26. Gospić Gospić. 26.10. 28.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16. Slunj Mala Crkvina.1958. 20. SO Obrovac Bruvno. u Gračac.1967. 10. Vojnić Duga Resa. 18. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić. Popina Karlovac.

Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29. do 1995.1959.1957.1958.02.1960. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan.g 23.g 01.g 20.1964.10. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .04. Gračac Gračac kbr.1953.02.09.02.g 06.g 07.07.1958.g 22.07.10.1955.01.1951.g 10..g 09.g 24. Gračac Gračac. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.g 02.1962.10.1952.1947.1951.09. 01.01.IV.g 07. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. mjesec i godina rođenja 04.03.07.1962.1937.05. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja .1949.1968.1965. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.g 05.g 15.12.01.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.

1958.01.08.1949.1967.05.02.05.g 17.g 01.05.07.1949.12.01.1956.03.1950.06.1941.1956.g 18.g 20.1969.g 24.09.g 14.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .1959.1951.06.01.g 04.g 08.1939.11.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.1939.1966.01.g 0504.02.09.1951.1953.011954.g 15.1941.1959.10.g 15.01.1951.1950.g 21.g 17.1962.g 04.g 09.03.1955.g 05.g 6.07.g 07.1950.1946.g 1707.g 18.g 14.g 24.g 16.07.g 24.g 24.05.1954.g 22.g 31.1956.05.03.1960.09.1964.1952.g 06.g 02.g 09.1963.1971.1953.06.1954.11.01.g 09.1953.g 09.10.05.g 03.g 03.

01.07.g 12.g 25.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11.g 04.1956.1948.1955. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.1941.06.03.1958.g 28.1947.08.g 24.g 05.05.1947.09. Klina. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.09.g 20.g 20.g 02.06. Tit D.g 04.09.1947.g 21.g 15.1948.1935.V.05.1955. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .1968.06.1957.01.03.1954.g 21.01. Kosovo Rakovica Kralja Petra A. Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće. Slunj Nova Kršlja Ruševica . Kosano Lapat M.04.1938.1934.1952.1950. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S.1966.12.g 19.g 22.g 03.01.03.1954.11.1936.01.g 28.1943.1951.g 23.10.g 15.1939. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan. do 1995.g 10.g 06. Slunj Slunj Rakovica Grovac.g 01.g 02.06.03.02.01.1954.g 09.g 26.1951.04.1960.1947. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.1966. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.g 04.1947. Slunj Miljevac .g 20. Kosano Industris Vojn S.1955.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga .12. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA ..g 21.g 04.g 2304.g 25.1962.02.09.06.07.g 05.1968.

08.03.1968.05. SO Karlovac Srpsko polje. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. 05. Srpsko Polje. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16. Karlovac Zagreb.1970.1965.01. 26. Nova Krš Prkos br. Sjeničak br. SO Karlovac Klipino Brdo. Srpsko Polje. SO Karlovac Lasinjski Prkos. Sjeničak br. Španjol boraca br.1949. 25. SO Karlovac Donji Sjeničak.03. 06.1923. Sjeničak br. 20.1967.11. Srpsko Polje. Cazin. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03.01.01. 1 D. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.2 Karlovac L.1949.1948. Sjeničak br. Kar Prkos br. Otočac Srpsko Polje kb Otočac . 14.05.04. Srpsko Polje. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29.1961.04.05. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.1946.01. Otočac Slunj.1937.12.1954. 30.1941. 9.06. Ka Klipino Brdo br Karlovac L.1944. Republika BiH Lasinjski Prkos. SO Karlovac Prkos Lasinjski. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24.1925.09. 20. Srpsko Polje. Karlovac L. 10.

Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20.06.04.1951. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02.1970. do 1995.01.1955.1951. Ponori. 16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26.1959. Otočac Otočac.03. Otočac Otočac. Otočac Brlog kbr.02. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima . Bart br.1951.12. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27.03..Branislav Janjatović ( Petar ) 14. ul.08. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. ul.1942.1950.

Kidri - Zagreb. 1951. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. 01. 10. Karlovac Poljani 185. opć. 1968. opć. 04. 03. 1951. 1956. 1949. 11. Osik. 15. 1964. 01. 04. 1958. 1968. Ul. Lug. 27. 04. 1962. 04. 2. R. 01. Topusko. 24. Grada V - Velika Gorica. Korenica Škanalija. 19. 12. opć. 1949. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. Srbija Krbava. Kralja IV br. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. JNA Brinje. 1952. 28. 1962. 13. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 07. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 06. 01. Perna 1 Vrginmost. 23. 03. Kalnič Zagreb. Trg. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. 02. Fortička Otočac. 03. 07. opć. 1935. Vrginmost M. B.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. 05. 1952. 09. Dvor Bović. Ivice Lov Otočac. 04. opć. 1965. 10. 07. 22. Bihać. 1951. 1952. 1937. 03. 1947. opć. 1953. opć. 1951. Otočac Klipino Brdo. 1947. 03. 1967. Karlovac. 24. 1952. opć. 05. opć. Karlovac Ajdovščina. 07. 06. 19. 01. Rep. 10. Fra Filip Zagreb. Bačka Topola Babin potok. SR BiH Karlovac Perna. 07. opć. 1939. opć. K Tomislava 43 Karlovac. Korać Brlog Donji Lapac. 12. Otočac Kragujevac. 04. 09. s . 1952. opć. 05. Naz Karlovac. 02. 03. opć. 07. Topusko. Ul. 08. 30. 30. 06. 05. 04. 1938. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. B. 15. Vrginmost Maljevac. V. 24. 07. Crna Vlast. Vrgi Topusko. 1955. 26. Slovenija Bović. 08. 1950. 1960. Brnja Vrginmost.

Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. 1961.02. Dubro Rapain Dol 25. D. Jasenica. 01. 05. 18. Rakić Zagreb. 15. 13. Slavs Karlovac. Lipanj L. 1967. 1963. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. opć. 07. 01. 1950. Plaški Karlovac. 1954. Vergašev Vojnić. opć. 1956. 1956. Omladin Vojnić. Jasenica. 01. 10. 02. 1955. 01. 1947. mjesec i godina rođenja 24. Verga Karlovac. 10. 14. 13. 11. 07. 12. 05. 08. Partizansk Gospić. 1963. 21. Slunj Vojnić Bukovica. 06. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. 08. opć. Korduna Vojnić. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . 16. 15. 1964. T. opć. 10.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. opć. 1951.. opć. Korenica Janja gora. opć. 25. 07. 1954. Jasenica 148 L. 10. Ilica 245 Broćanac 12.1930. 01. Otočac Janja Gora. 1962. do 1995. 16. 19. 18. Domag Karlovac. Og Begovac L. Jasenica. opć. 1964. 1954. 06. opć. 01. 01. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. 07. 02. D. Jasenica Plaški. Jasenica 106 L. 1963. 1967. Lapat 1/F Plaški. 13. 10. 01. 26. 1934. 1949. opć. općina Ogulin L. Jasenica L. opć. O Janja Gora 183. 1949. 11. 1950. 05. 1946. opć. 18. 04. Mostar. 16. Ogulin Broćanac. 08. 1962. 1966. opć. 1957. Budačka. opć. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. 1967. 1946. 25. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. Jurga 8 Vojnić. 06. 1967. 08. 02. Vojnić Gaćeško selo. 1962. 08. 07. Gejkovac Vojnić. 05. Nade D Vojnić. 29. 1946. Vojnić D. opć. Ogulin L. opć. Kolarić b Duga Resa. 25. 1941. 15. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 06. 1969. 01. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 06. 26. 02. Slu Karlovac. Og Latin 38. Dvor na Uni Gornja Brusovača. Loskunja Karlovac. 05. BiH L. 05. Karlovac Brinje. Ive Se Vojnić. Jasenica 182 Blata 14. 23. 03. op. Jasenica. Bakars Vojnić. 1953. 31. opć.

g 05.08.g 1941.1946.12.g 1947.g 18.g 1960.1955.03.g 02.g 1941.01.g 1950. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.g 07.1951.g Glina Mala Trepča . Vrginmost Cerovac.g 20.g 1935.g 02.g Žagrovići. Cerovac. Kašića 2 Staro Selo 38 .g 1936.g 1950.1960.1970.g 1947.g 1956.g 18.1955. Karlovac T.04.g 16.g 1945. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02.1991.08. Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa.05.1971.12.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941. Vojnić Vojnić Brnjevac. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.11.1941.

1950. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.1953.1946.01.03.05.05.g 02.g 08. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19.09. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Klupica 12.12..1949. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor .g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.g 04.1951. Karlovac Ponorac.1959.g 20.1948.05.08. Karlovac Topusko Veljunska Glina .1969.04.1936.1951.1957.g Slunj Gornji Skrad.1940.05.12. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24.g 02. Sjeničak S.g 10.1935.1948. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29.g 08. Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj.1945.g 15.g 22.g 30. Sjeničak.g Velika Rušina.g 15.1940.g 13. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22.10. Karlovac Ponorac G.1945.g 30.11.07.01.05.04.01.06.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7.1939. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.1965. V Gornji Poloj 8.g 21.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb. G.g 29. Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5. do 1995.Vojnić Mandić selo.

Crna Gora Lička Jasenica.g 20. Slunj Velika Popina.11.g 23. Slunj Lapat.g 20.03. do 1995. Bijelo Polje.g 16.09.. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17. Žerve Gora G.g 15.03.1952. Karlovac Veljun. Ogulin A.06.06. Karlovac Zagreb Veljun.g 22.04.1953.g 11.06. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.g Lekovina.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13. Gračac Jamari.g Gornje Trebinje. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj .1950.04.1935.05.g Turilovići. Korenica Perić Selo. Ogulin Janja Gora.04.g 15.1958.1935.g 14. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21.g 01.08.1947. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.1950.05.1946.g 13.1937.1948.08. Trebinja Šalamunić. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.g 28.1969.g 10.1950.1944.04.04.1940.1937. Ogulin D.

Urij Gospić Lički Osik. Vo Stipan br.1961. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr. ul.1963.1955.09. 2.1971. Vojnić Široka Rijeka b .1964. 06.1930.12.1959.06.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15. 01. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.09.1947.1951.1942. K kbr. 01. T.1935. Dugo Selo.08.03. 29. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02.08.1971. 16. 08.1968.Korenica Gornja Barska.1968. Lasinja Karlovac Stipan. Gospić Lički Osik. 62. 02. Gospić Široka Kula Beograd Davos.02. 07. ul.08.06.12. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01. ul.B kbr.1953. 29.P bb.01. Gospić Tolić.05.N kbr.1969. 28. Švicarska Šalamunić.02.01. 10. T. 04. 15. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul. Korenica Gospić Gospić Široka Kula. Lasinja Lički Osik. Vrginmost Dugo Selo br.09. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20. Gosp Čremušnica br. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.02.04. N kbr. 01.1944. 04.1925.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. 22. ul.1958.01.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18.06. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima. 17.10.20. Gospić Čukovac Čremušnica.1934.09. 3 Ostrovica.1968.1931. SO Cazin. 24.03.1931. Ostrovica kbr. 8 Krstinje bb.

09.05. Donji Primišalj Slunj Kestenak br. Senjs Pavlovac br.1959.Milić Miljuš ( Nikola ) 01.1938. 15. Glin Vrginmost. 12 Vojišnica br. 05. 22. 20.09. Vo Malička kbr.1950.07. Lipa. Vojnić Vojišnica.1940. Janja Gora.1952. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27.1937.06. 12 Kupljenski br.1953.1944. Krstinje. 13 Vojišnica br. Vojnić Vojnić Vojišnica br. 10. Koransko Selo.1976.1962.1959. Vojišnica.22 Zebić br. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24. 08.10.04.1941. 23.06.08.1943. Janja Gora br.1956.03.09. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14. 09.04.06.BiH Gospić Karlovac. Vojnić Malička. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10.Kordunašk br. Tušilovački Cerovac.1954.1950.06. 02. Ogulin Janja Gora br.1955.1952. Ogulin Tušilovački Cer 28.08. 155 A Buzeta bb. . 10. Karlovac Janja Gora. Bihać. 10.02. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27. 5. 15.11. Vrginmost Plaški Buzeta. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb. Vojnić Vojišnica. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak. ul. Barilović Orjavac br. VIII.09.

105 Sombor.06. do 1995. 21. Doljani. 1951. G. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb. Zalužnica br. ul. 10. 21.1932. op. 29.1975. Otočac Zalužnica. 10. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br. 01.01.Am Savčevića br.1937. Otočac Doljani. 1960.1953. 05. 02. opć.1975. 07. mjesto rođenja Kljaić Brdo. Trebinja 41.04. 22. Otočac Otočac Doljani br.1942. 36/I Zalužnica kbr. Otočac Škare.05.. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. 08. Otočac Bruvno. 17. 123.10. 9 Doljani br. Škare br. 201. Gračac Glavaci.11. K G. K . Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 02.1947. mjesec i godina rođenja 25. Otočac Dizeldorf.01. 06.1927. 20 Zalužnica br.10. Otočac Dabar.10. 01. Otočac Otočac Zalužnica.1 Dabar kbr. Otočac Glavaci br.08.1946.1949.1946.11. 1947. Boris Uzelac ( Branko ) 30. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan. Otočac Gornji Vrhovi.05. Njemačka Zalužnica. 11.1934. 17 Zalužnica kbr.1933.Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07.01. Trebinja 51.

10. 10. 1968. 1960. 01. Slunj Primišlje. V Topusko. opć. Topusko Staro Selo. 19. 11. Vojnić Katinovac. Vrginmost Mandići. opć. Vrginmost G. 1938. 01. op. 1941. Primišlje. 01. 1956. Heroja Korenica. Kore . 09. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. 08. Korenica Vranovača 60. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. 07. 09. 12. 09. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. 1934. 10. 1939. 05. opć. 1941. 1955. opć. V. 02. 1950. 02. 1947. 09. 10. 06. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. slu Crevarska Strana Zagorje 22. opć. 04. „Veljo“ (Rade) 01. 1946. 1964. Poljani. opć. 08. 1955. opć. Poljan Topusko Staro Selo 104. 1935. 02. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. opć. Vrginmost Krbavica Ponikvari. 1941. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112. Slunj Crevarska Strana.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. Korenica Bunić 135. K Milan Bubanj (Rade) 28. Vrginmost Vojnić Pješčanica. Korenica Želajva 38.

Vrginmost Doljani. 03. 02. 24.g 06. Jugo Topusko.. 05. 09. 1961.1940. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan.g 12. 1957. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina.12.g 25.1952.1967. 12.05. 20. Jugo Duga Resa.05. op. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani . 1959.g mjesto rođenja Dugi Dol. do 1995.1969.09. 06. Vrgi Doljani 88. 1956. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac.g 08. 28. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26. 03. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.10. Bukovica.g 03.11. opć. 1946.01.g 27. 15.1940. Vrginmost Ogulin. 07. 10. mjesec i godina rođenja 10. 28. Lenjin Duga Resa. 12. 01. BiH Mladenovac . Rend Karlovac. 8. 1966. 30.1940. SO Duga Resa Brnjevac. Rend Duga Resa.g Gospić Podum Zemun. 1964.02. 10.1937. Vrginmost Raduč. Džema Karlovac. Srbija Dabar. 1959. Ključ. 1937. Vrginmost Gređani. diviz Gređani 76. 19.1940.g 10. opć. Džema Karlovac. 1961.04. 1952. 02. 06.1955. 1973. 11. Otočac Duga Resa. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo.Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće . Save M Duga Resa. 1957.g 23.1939. Otočac Ostrovica . 17.03. 04. SO Gospić Mali Kozinac. opć. 29.

g 25. Gračac Drenovac.g 01.1946.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.02.1946.g 20.g 07.1961.1950.g 03.1941.1941.10.1942.07. maj Dren Ve Donji B To Bl V.05.1937.03.06. Gospić Veljun. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .1959.01.g 14.g 29.02.g 20.1955.g 07. Slunj Donji Budački.g Janja Gora.g 12.1941.11.g 05.03.g 09.04.08.1932.1934. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .04.01.g 17.1960.1947.09.g 09.1949. Plaški Ploče. Duga Resa Blatuša. Karlovac Točak.1939.02.1938.08.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić. Korenica Tuk Janja Go 14.g 28.g 30.1962.09.03.g 14. Korenica Studenci.

1948. Prokuplje.1970.1966. 29.08.01. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09. Don 82 Pakrac. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega. 18.1965.1955. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24. Skender Vakuf.1966.1965.1955. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska.07. 09.04.08. Vra Požega.1960.07.1966.05.1966. 06. Ale Pakrac. Požega Bjelajci.1962. BiH (državljanin BiH) Crljenice.1972.. 13. Novska Požega Novska. Nova Gradi 7 Pakrac.1944. BiH (državljanin BiH) Imljani. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23.05. Skender Vakuf.1956.03.05. mjesec i godina rođenja 25.1919.1967.03.04.1952. 10.04.10. Požega Nova Gradi 18. 09. 08. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09. 08.Hrvatskoj od 1991. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica.02. don 23 . 14. Crl Kutina. Srbija (državljanin Srbije) Imljani. Uli Požega. Bjel Novska.03. 07.07. do 1995. 20.11.

08. 01. 06. kbr Kostajnica .Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01. mjesec i godina rođenja 01.05.god. Gra Pakrac.01. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac.1959.1949.12. Don bb Pakrac.05.1948.03. 18.1958. Opć Panjani. Španovica Pakrac.10. Kra Lipik. Pakrac Pakrac. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31.god. 02.god.1943.1960.1972. kbr Kostajnica Panjani. Kra Novska.1957. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan.1968.1961. Jadra Pakrac.12.1960..10. Špa 08. 26.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . 08.10. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr. do 1995. 15. Fran Milanko Milanković (Savo i 04.11.

1967.2 Dragotina k .1963. Dragotina SO Glina. k Dragotina.11. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08.12.02. 1 Živaja.god.god.1946. Dubica Bos. 26.1964.1962.god.10.1954. 18.03. S kbr.god.god.1966. 07.god. kbr. 27.god. 26.06. god.1966. 08.1950.god. 1 Šaš. Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13.god.1967.1935.1943. 07.god. Bos. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D. S Dragotina. br.1950.10.god. Dubica Bos.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18. Klasnić k Glina.09.1958.12. 06. 11. Dubica Bos. 09.112 G.god. 2 Živaja. S 09. SO Glina Glina Dragotina.god.god. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.god. Šaš.god. 12. 14. 22.04.12.06.1953. Dubica Bos.1959. 30. 27. kbr.1953.god.1932.01.10.10.02.1949.god.god.06.02.god.11.1957.03.god.1974. 23. S 18. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br. 29 kbr. kbr.06.1959.05. 2 Živaja br. Glina Glina Brubanj. ul. Dubica Bos. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina. Dubica Mura. 10.

R 4 Zagreb.05.1960. ul.1948.08. 15.god.god. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica.1965. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš.10.09.1956. H Begovići Sisak. 13. 03.1952. Novi Glina. SO Petrinja Dvor Stajkovac. Gorn Križevci Sisak. A Balinac kbr Glina.09. ul. Begovići. 09.09. B partizanskog Glina. 7 Glina.god. Pol Trem.god. SO Glina Šibine Karlovac.god. SO Bos.god. 19.10.05. 11.1957.1966.1949. VII u 35 Glina. Radn Glina. 29. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24. 09.god.1944.12.1966.01.1955.god. 18.1948.god. ul. Selište.11.08. 28.1957. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13. 19.god.god.god.1963. 15. voj Petrinja. Ha 30. SO Petrinja Joševica. 07.1949.god. voj Petrinja kbr Petrinja.god. Vino Glina.god.god. 1957.04.god.god.god. 18. Kolo Šibine 53 Glina . 01.god. 02.05. ul. 24.1952.Siniša Martić ( Vladimir ).1962.09.03.god.1951. 20.1949. voj Petrinja. SO Petrinja Joševica.11.1963. 10.1962.03.11.02. Petrinja. Strizivojna.1956. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G.1953.god. SO Petrinja Joševica. 26. Frank 2 Petrinja. Rade kbr. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja. Selište kb Glina.03.god. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01.12.1965.01. J. 01.god.09.god.03. Trg M Glina.god.1958. VII u kordunske d Glina G. kbr Glina.

Općin 97 Vrginmost. ul.1956. Vrginmost Staro Selo Glina. 11.god. 16. Osj Pakrac.god.god.god. 06.1951.god. 11.02.1930.god.10.god.04. 39 Borovac.07. 27. u Vlahovića k Okučani.1968.god. Vin br.04. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10.1937.1950. Jošavica Petrinja.07.06. ul Stanivukovi Gavrinci. ul.1956. br. 09.1944.god. 01.01.1956. ul. Niko .09.01.02.god. 01.god.1964.god.1954.07. Omarska Petrinja.god. Pakrac Pakrac Ratkovac.03. Sisak Petrinja. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.god. ul. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin.02. 01. 16.1963. 50 Dobrovac.god.01.07.1943. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.1971. St ul. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16.1967.Damir Čakara ( Milan ) 15.1935. 19. 01.1965. Lovča Petrinja. ul.11.1937.god.god.god. br. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10. ul. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići. 14.1972. Miočinovići Petrinja. Novska Ozalj Donji Grahovljani.09.god. br.01. B jedinstva 82 Novska.

Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20.04. 1. Dvor. Dvor.1960. 1.god.1951. mjesec i godina rođenja 15. Gom 13 Dvor.1967. M Dvor.god.. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor. Novi Draškovac. Velešnja kbr . 12. ul.god.04.05.08.god. ul.01. u. ul. 21.03. M Zagreb. 1964. 05. Dvor.05.god.1930. SO Kostajnica D.1949. općina Dvor Trgovi. Matijevići.god.01.08.1953. Jo br. Prijedor B. općina Dvor Dvor Kozarac. ul.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1951. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . 14. D. 06. 31.god. 1.god.god. b divizije bb Dvor.10.1947.1955.1968. Trg I Inte 4a D. 09. 1.1941. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25. 13. općina Dvor Dvor Šamarička Draga. M Dvor. ul.05.god. 17.03.1947.07. 22. ul. ul.01. Velešnja.1956.god.1964.1965. 09.1953. do 1995. 18.06.god.god. Dvo jedinstva Dvor.god.12. 24.god.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići. 15 Divuša. Dvor Dvor Hrtić. ul. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan. 7.god.

11.1967. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.god. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29. ul. 26 . 01. Mil Kljajić br.04.god. 06. Sisak Petrinja.01.. Kirin Cerovljani 95. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.god. 20 Petrinja.06.1935.1968.09.1944.09. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02. Sisak Petrinja. Sisak Petrinja. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15.1962. Dubica Staro Selo Cerovljani. ul. 27.god. 19.01.1943. Miočinovići Petrinja.1937.03. Bos. ul.god. Općina G 97 27. ul.1963.1951. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09.1968. 08. An Petračića br. ul. Brn Borovac kbr.1950. Mil Kljajić br. Mil Kljajić br. ul. Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost. 01. K Glina. Suad Đanić ( Abdulah ) 21.09.01.god. ul.god.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26.god.god.god. Kirin.1962.1954.god Sisak Petrinja.god. z Cerovljani kbr. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3.god. god. Mil Kljaić br.02.god. 27. Jošavica Petrinja.04.12.1964.10.03.01.1972.

03.god. br.god. Kukuruzari b Kostajnica Šaš. N.11. 251 Živaja br.05. br. Dubica Bos.god. ul.05. 32.god. 23. Velešnja kbr D.god. 145 .god.04. 285 Živaja.1948. A 17 Borovac kbr. Dubica Bos.god.6 Gornje Selište k Novska. 1 Živaja.03. kbr.1929. 15. kbr. Otokara Keršovanija br. 18. Švicarska Kostajnica D. 285 Živaja. 22. ul.12. 04.1974. br. 26 Panjani kbr.10. god.1961. Dubica Bos. ul.04.god.1961. br.1952.1962.11.god. Kostajnica Panjani kbr.god. 121 Živaja. br.god. Babina Rijeka Kostajnica. 14. 18.1963. 179 Živaja. D. 127 Živaja br. Rade br.09. 05.1950. 3 Sisak. br. ul. D. Dubica Mura. Kukuruzari k 01. 22.god.god. Dubica Sisak Sisak Bos. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna.12.08. 23.1957. 1946.god. 17. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani. 10.07. Kostajnica Bos.1957. 01.1950.1964. 235 Živaja br. Dubica H. 26.10.04.god.04. Kostajnica Petrinja Šaš Bos. Sisak.1970. Glina. 275 Živaja. 32.1947. Vujasinović br. 233 Živaja.05. 15. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24.god. 15. Lađevac.1957.1952.god.03.1959. 06.1949.08.1966.03.god.god.1955.god.god.god. rođ. 09. br.god. 29 no br.god. B. 17.04. Velešnji.1952.04.1959.12. 01.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10. ul. 167 Šaš.1958. 06.

M Dvor. Prijedor B. ma Dvor.1968. 22.1950. M.1944. 1. 19.T Dvor. 17. maj Matijevići. ul.god.god. Jove V br. 31.03.1956. ul.god. 09. općina Dvor Dvor Kozarac.08. općina Dvor Hrtić.god.12. 1. ul.05. ul. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov. M Dvor.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20. selo Unčani selo Grmušani. M.god. maj Dvor. 30.god. ul. 1. općina Dvor Trgovi.12.god. 27.god.1970.1960.1947.god. maj . 18. 1.Ti Dvor.1956.01.10. 25. 6 Dvor. 29.1966.1954.08. ul.god. 15.1965.god.1933.1965. Bratst jedinstva br.god.01.05.god. Novi Unčani br.12. M.03.god. Dvor.1955. 15.03.11.1955.05. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor. u i jedinstva Dvor.1958.1960.god.god.god.06.god. Bratst jedinstva br. 05. 12.1951.01. M. 15 Divuša. 1.god. ul. ul. maj Dvor. 17.1941. ul. 09. Trg M.09. 14. Javoran Dvor. ul. 06. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić. Ul. M Dvor.03. 6 selo D.

07.1946.1957.05. BiH Vukovar.1952. 15. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke. 18. B Brandajza 9 Borovo Vukovar. 08. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar.12.1947. 10.09.05. Vukovar. Vukovar.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan.08.1936. I. 14. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar. B Ul. 04. B Školska 16 Banja Luka.05. U BiH 42 Virovitica Vukovar. mjesec i godina rođenja 09. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja.1954. Mark 21. BiH Vukovar. L. B .06. R Vukovar Vukovar. 31. 03.1954.01.06.L Drugovići kod Laktaša. 05. BiH Vukovar.1967.1951. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca.02. Pan Borovo Vukovar. 16.06.1954. Vukovar. 20. 27.01.1953. B Trpinjska ce Vukovar. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar. 01.11. Groblj Vukovar. U Vukovar Vukovar. S.05.1965. M Bosanski Novi. BiH Vukovar. 28.03.03. 18. Doboj. S.1955. S.10. 13. Vukovar.1951.1939. 11.1936. Že Srbija Krepšić kod Brčkog. U Priluk kod Zavidovića.1938.05. U Vukovar Vukoar. U 1945. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.1954. 27. BiH Vukovar. 26.1958.1959. 22. 21.1954.07.1956.1935. O Vrana kod Biograda Pačetin. K.03. Pr Brčko. B Dubice.1961.1946. 31.» 86 Vukovar Vukovar. 04. Vrginmost Vukovar.08. Vlahović Vukovar Vukovar.G Vukovar.08.03. O Ilok.1964.1956. Vukovar. B V. N Petrovačka Vukovar Vukovar.03. 24. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar. 27.1946. I.01.1948. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar. 03. 08.07. Bršadin. 17. BiH Vukovar.1952.11.05.04.09.1955.01.11.1954. 02.

„Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. Vukovar. 24. 1957. 22. 02. 1943. I. Vukovar. B Nova Banijs Vukovar. Tr Vukovar. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 1955. Tr Vukovar.1953. 1953. 1973. 10. Sa Vukovar.1963.1954. 12.04. 1947. 03. 04. S. 1950. O . ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo. ul Vukovar. 01. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. 1948. I. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. 11. 10. Vukovar Pariz. V Borovo Nas br. 27.1948. 10. 03. D Vukovar. A Vukovar. 1966. 1937.01. 1964. 1949. 02. 01.1946. 04. 1957. 22.09. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. 1946. 02. 01. 20. O Vukovar. B Vukovar. 03. 1956. 27. 1957.1953. 24. 01. ul. 1958. B Milutinović Vukovar.07. 03. Zr Vukovar. 07. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. Vukovar. ul Vukovar. 28. 02. 06. 25 Vukovar. B Vukovar. 04. 1970.1966. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. Vukovar. 06. 12. B Ustanička 2 Vukovar. 05.08. B Vukovar.1932. Sa Vukovar. 13. 25. 16.04. 01. 1946. 1935. 1949. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida. 1962. O Vukovar. D Vukovar. 12. 03. 06. Sa Vukovar. 07. 01. 21. 1962. 25. 01. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 23. 1931. 03. R Vukovar. 1. 05. 11. 05. 1952. Lj Vukovar. 1. 10.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. 10. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja. 07. 28. Vukovar. 05. 18. 24. 28. O Vukovar. U Vukovar.12. 1971. 10. Pr Vukovar. 28. S.05. Vukovar. 1952. 03.1940. 27. 1959.03. 08. S. Sta Vukovar. Vukovar. 07. BiH Vajska kod Bača. 25. Francuska Vukovar. 1933. 1925. 01. 08. 05. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak.

10. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 06. 01. 05. 08. 09. 1959. 1975. 1963. Vukovar. 1949. Vukovar. 08. 11 Vukovar. 1954. 1957. BiH Natpolje kod Šipova. 06. 18. 11. 1963. Vukovar. 03. Sa Vukovar. 01. 07. ul proleterske Vukovar. ul 1945. 08. 16. D Vukovar. S. 1957. 1949. 29. 02. 07. 03. a. 19. Vukovar. 1932. K Negoslavci. 04. Sa Vukovar. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. Bršadin. 08. S. 07. 1950. S. 1941. Pi Vukovar. 30. BiH Kljajićevo kod Sombora. Vukovar. 11. 1962. 15. 08. 1967. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. 20. 29. P. 09. 19. 1956. 1933. 18. 26. 1960. 1971. 03. 05. 04. 1959. 03. Borovo Nas 30 Vukovar. 03. 1950. 1958. 11. 03. 1930. V Vukovar. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . 06. S. 1961. 19. 1972. 09. 1932. S. 18. 1966. Vukovar. 1965. Pr Negoslavci. 07. S. Va Bršadin. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. I. 1952. N Vukovar. S. 06. 01. B Vukovar. Sa Vukovar.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. 1967. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. 01. K Vukovar. S. 10. Vukovar. S. 1956. S. Vukovar. 01. 1949. 08. 06. I. 25. Vukovar. 20. 04. 1955. 29. 1957. Srbija Odžaci. Pa Vukovar. 01. 18. 18. 02. 20. br. 08. 06. ul . Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 03. V. ul Vukovar. 15. 04. 1931. 08. B Vukovar. 05. Vukovar. 03. 1946. A Vukovar. 22. 1937. Vukovar. 20. 01. 1952. 12. 01. 06. 29. Vukovar. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. O Bršadin. Vukovar. 27. 1955. 02. 1953. 21. 24. Vukovar. 11. 1937. 07. 29. 20. 1969. A Vukovar. S. 17. 1970. 05. 1958. s. Vukovar. 06. 18. 1965. Zr Vukovar. 1948. V. 1950. Vukovar. 02. 09. 11.

11. 06. 1962. 06. Vukovar. 06. Vukovar. S. 12. 10. 06. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. V Vukovar. 11. 05. 01. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. 03. 1949. 1936. 05. 19. 28. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. 03. 02. 1951. 04. 02. Dalm Vukovar. 08. 1949. 1948. Vukovar. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. S. s. 1951. Le Mladena Sto . dr Stojanovića Vukovar. 1974. 1961. 05. 10. 1958. ul Vukovar. 09. 1956. 1928. 1948. 03. 16. 18. 02. 02. 02. 1968.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 11. 03. D Vukovar. 1951. 08. 10. 1959. 1942. 1939. 1936. 24. 04. 01. 1950. 02. 11. 29. 02. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. S. 05. 10. 08. 1948. 06. 1938. 02. Vukovar. 1943. Vukovar. 1952. 05. 05. 1941. 06. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 13. Vukovar. 01. 16. Vukovar. 13. 1975. 07. 1935. 18. S. 01. Vukovar. I. 1953. 1949. 01. 30. 07. S. I. 1934. 28. 15. 11. 1966. 01. 06. 11. 1947. 1952. Vukovar. A Vukovar. 07. 24. 1991. 05. 1949. 1954. 11. ul Osijek. 1970. 29. S. D Vukovar. 12.

1961. Smilčić Biljane Gornje. 20. opć. opć. 04. 24. 12. 10. Smilčić Biljane Gornje. 01. 10. 08. 09. 1955. 1968. 1961. 1961. 1967. 18. 19. opć. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. opć. 04. 18. 1959. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. 15. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. 01. opć. 1962. opć. opć. Smilčić Biljane Gornje. 1968. 07. Biograd. 07. 10. 12. 02. 01. 09. 12. 1968. 1967. 03. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. 1949. 24. 10. 06. Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. Benkovac Zadar Biljane Gornje. 1960. opć. 1962. Smilčić Biljane Gornje. 1961. 01. 1953. P. 03. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. 1927. 1942. 29. 12. Smilčić Biljane Gornje. 01. opć. 20. 07. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 06. 29. 1961. 1955. 10. 1960.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. 04. Smilčić Biljane Gornje. 14. Smilčić Zadar Buković. Biograd Nadin. 11. 1972. 09. 1960. 03. 09. 1952. 20. opć. opć. 1951. 1921. opć. 20. opć. 1963. 20. Islam Grčki. 1966. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. 01. 24. 1966. 02. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. opć Benkovac Buković. 03. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. Smilčić Biljane Gornje. 11. Smilčić . 08. Smilčić Biljane Gornje. 02. 10. opć. 21. 1963. 05. 02. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. 02. 23. 1948. 09. opć. 25. 1963. 15. 1965. Ostrovica. 06. 02. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica.

10. 06. 1930. opć. 1951. opć. 01. A. 05. 01. 1963. 1936. 01. 31. 1971. 1968. Lišane Ostrovičke - Zadar. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. 1962. 18. opć. 08. Zadar Ostrovice. 05. 1966.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). 01. opć. Sta Murvica Don Korlat. 08. 14. 1963. 01. opć. 03. 1965. 07. 01. 1946. 09. 1963. 28. 1958. 22. P Korlat. 13.01. 02. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. 08. 1961. 01. 03. 1961. 15. 01. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 03. 13. 1967. 1958. 11. Zadar - Rijeka. opć. 1966. 1947. 09. 08. 28. Polača Benkovac Zemunik Gornji. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. 01. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 20. 06. 01. 1948. 1954. 05. 30.

08. 10. 25. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 03. . 04. 01. 03. 1949. 14. 03. 1951. 1958. 04. 1939. 1949. 12. 1964. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 1961. 11. 1966. 1952. 20. 1953. 1949. 06. 15. 1964. 03. 06. 26. 1971. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04. 1956. 11. 03. 09. 22. 1953. 01. 07. 27. 17. 20. 03. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 24. 1969. 03. 1958. 31. 1964.Boško Jokić (Đuro) 06.

1963. 08. 27. 24. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . 1953. 1962. 11. 06. 1957. 05.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 02. 1943. 1947. 09. 01. 1955. 16. 30. 06. 12. 14. 1953. 1971. 03. 1949. 19. 10. 08. 1959. 10. 1957. 15. 10. 09. 23. 1967. Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 05. 1969. 1953. 08. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 09. 01. 1966. 21. 03. 25. 05. 1937.

09. 1965. 21. 1957. 23. 01. 11. 12. 1963. 1955. 1965. 22. 11. 03. 10. 1962. ranije opć. 22. opć. 1937. 08. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 05. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. Benkovac Benkovac Smilčić. 1940.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 29. 04. 22. 10. 24. 03. 1960. 03. 1955. 02. 10. 08. 1956. 1954. 1966. 1948. 10. Benkovac Buković Nunići. 01. 04. 10. opć. Benkovac Kožlovac. 1962. 16. 1969. opć. 11. 01. Benkovac Ceranje Gornje. op Smilčić. 12. 10. 1939. 21. opć. 04. 1957. 10. Benkovac Biljane Gornje. 12. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 19. 25. 10. 1961. 12. 1963. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. op. 19. 1963. 1970. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 03. Ben opć.

Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .Miladin Milanko mslt.

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

07. opć. Željko Arambašić. 5. Ime i prezime Adamović.D Brđani HK. - Muškovci.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23. opć. 1. 01.'68.'55. Obrovac Zaton.05. 1965. Zdravko Basrak. Igor Berić. 1954. 3.10. 06. 10 1965.'74. 10. 13.01. 01. opć. Željko Arbutina. G Brezo HK.Kostajni . 09. 1968. 19. Dragan Babočajić. 10.11. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. 07.'55. Obrovac Korlat. 1946. B Div Bos. M.12. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. Benkovac Benkovac Kolarina.'64.09. 7. 1965. 2. 06. 04. 08. R. 02. opć. 6. Zaton. 03. Obrovac Obrovac. 07. 10. Dubravko Arbutina. opć. 4. Grk 18. 05. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina.'55. Adresa ti Petrinja. 11. 1966.'67. opć Ostrovačke Kolarina. 1949.07.

06.'71. 57. 23.'68. 52. 07.'75.08. 64. Lazo Brajenović. 02. 31.01.04. G. 28. Sisak Bos.'60. Milan Crevar. Mirko Đukanović. 39. 34. Dalibor Čugalj.11. Milorad Dotlić.'47.'54. Vlado Gemović. 43. M HK. 04.09. Petar Dotlić. Darko Čavić.07. B Sisak. P Petrinja. Branko Čavić. Zoran Borota. 66. 35. K Petrinja.'60. S. Dragoslav Božović. 14. 20. 26. P.'63. 65. Ša Dvor. 10.01.02.'63. 22. Petrinja.07. Glina. Milenko Crnojević. 29. 02. 24. Radomir Đermanović. 31. Slobodan Damjanović. Dalibor Delić. Žrtav HK. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja.04.'72. 47. 38. Iva . Željko Ćelić. 58. 22.'75. Marinko Eić. S. 40. 61.10. Milan Durman. 15.Dubica. 26.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor.04.08. 30. 59.'72. 26.'71.'55. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17.08. 18.'55.07. Ša B. Nikola Čugalj.'68. Bos. 18. 26. 27. Ž HK.06. 24. 12. 01. 53. Petrinja.Novi. 33. Stevo Buinac.'65. 04.'49. Š Sisak.12. 08. Bojan Dotlić. Dušan Čugalj. 12. 45.11. G HK. 21. Ljuban Davidović.'75.10. 55.'70. L HK.'67. C HK. G Čuk Dvor. 28. 12.08.'51. Mile Gavranić. Željko Bunjevac. 1957.'68.'67. R Glina. 17.09. Radomir Đurić.'76.03. 13.07.06. Mile Đermanović. Veljko Erkalović. 22.'65.03. Stevo Bunčić. HK.'67. Siniša Gavrilović. P Dvor.10.01. 30. 23. D.'69. Stevo Dževerlija. 02.12.'71. 29. 02. T Sisak. 32. 42. 46. Željko Dmitrović. G.08. Jefto Drobnjak.'74.i Zagreb.04.12.18. Hr Petrinja. 21. G. J. 25. 02. 20.11. Ž.'50.'63.12.'37. 60. 63. 23. 26.10. 62. Pero Čugalj.'57.'54. 44. 03. Đorđe Dobrić.V Bos.Ž HK.'54. Ilija Dotlić. Ri Beograd.Dragoljub Đukarić. 03.08.08. 19. 51. 18.Novi. 27. Milanko Brajenović. 37.Ž Dvor.'53.10. Goran Ćorković.03. Ilija Čučković. M Bos. Boromisa. Zoran Bunčić. Boško Dragosavljević.'73.07. 21. U HK. Kr Beograd.'68.'49. 48.05.03.'70.02. 02. Ša Dvor.'48. 49. D.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK.'74. 02.'60.'57. Bo Dvor.Kostajnic HK.11. 23. 36.03. Georgije Džakula. 41. P. Mar Dvor.05. Veselin Brajenović. Dragan Čizmić. 56. R. 10. 25. 50. HK.03. 54. Jovo Dragičević. 28. M HK. Ž O Bos. Slavko Bulatović.'69.'66. Gra Glina.'54. Stevo Đaković.i V.Čip sredin V.07. 21.

Ž Glina.01. Dragana Kljajić. 19. Kne Glina. Zoran Janić.'51. Milan Kukoleča. 73.sij Beograd. Miroslav Knežević.'62.sij Glina.'57.'61.'65.'56.01. 02.03. 20.'72.06.01. 107. 99. 77.04.12. Milan Haler. 09. 80. 78. 76. Petrinja.'71. Duško Koljačić.N Majske Petrinja.02.'61. 90. M Kovin.01.'72. 102.'71. Beograd. 71.'57. 23. 03. 111.08. Š. 116. 95.01. 79. 15. D. Nenad Ljiljak.69. 85. 30. 04.'70.Hrv. Siniša Kordić.06. Duško Ićitović. 14.12.'68.'73. 115.K . Dvor.'71. 92. P Bos.'66. 20. Milan Kukurika. 06.08.'65. 01. 105. Siniša Kamal. 89.02.05. 72. 13. Brats HK.11. 15. Ju Glina. 108. Vasilj Lekić. 83.'65.G Dvor. 82.B Bos. Bos. G. 94. A.'67.J. 118. 26.Novi. 93. S.05. Milan Lazić.03. V.10. J. ku Dragan Sisak. Željko Kolaić. 12. 11. Goran Jovanović. HK. 74. Milan Korasić. 103. 25. 84. Petrinja. 02. 17.12. 114. 96.'72. 87. 08.'65.01. 12.'59.'71.04. Milan iz Nove Drenčine Kolaić.'70. HK. 09.'65.09. 112. 104. Pe HK. Milan Lipak. Dragan Jovčić.'72.'51. Zdravko Karasić. V. 27. Milan Ljubišić.'69. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72. Ive Dvor. Tomislav Kovačević.'71. Đuro Lončar.'65.11.'60. Zoran Kepčija. Dragan Ivanić.Ku Petrinja. Dvor. Dragan Jekić.'67.'56.S HK. 12. 29.'73.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10. G.Kostajnic D.M Petrinja. Vladimir Lončar.12. V Sisak. 11.'67. 91. Dragan Lađević. 03.06. Marijana Keić.10.08. 97. 14. O HK. Branko Kovačević. Željko Gvozden. Milorad Japranin.07. 06. Momčilo Krnjeta.07. 81. Grnović. 26. Davor Knežević. Dejan Juzbašić.09.'67. Siniša Hoti.'70.'47. 28. Branko Korasić. 03. 10. 117. 106. Ljubiša Juzbašić.08.08. Babi Dvor. 101. 02.'75. Milan Kljajić.04. D HK. 70.'66. Š.Kostajnic HK.'71.06. Duško Haler.05.'74.02. Dragan Kukić.D Glina. Kom Dubica. 26. Predrag Grublješić. Vesna Juzbašić. Georg Nashid Karaica. Zlatk HK. 11.'54. 113. 1969.pl Glina. 88. K HK. Milan Kukić. S Bos.04. 86. 26. 26. V Boro HK. Ljubomir Janjanin. 100. 1971. 08. U Dvor.04.12. Anđelko Hrnjak. 110. Mirko Kovačević. 30. G Bijele HK. 22. Vlado iz Nove Drenčine Končar. Sv Sisak.11. 98.'60. 15.02.03. Kuk Petrinja. 05. 75. S.12. 02. 08.'61.05. i Glina. 109.

08. Michell Miočinović. Nedjeljko Miodrag.'63.10. Darko Maljković.'53.'66. 164. 05.07. 145.04. Miodrag Marinković.'72. 132. B Mošćenica Glina.02.B G Nikas Beograd.'68. B Bos. Mil Saint Deni Petrinja.'62. 24.04. Dušan Martić.'68. Duško Matijašević.'68.01.'70. 123.'64.Kostajni HK. 20. 22. 122. 149. Kostajn V.'73. 147. Miljan Miljuš.'74. 121. 127. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04. Smederevo D.'66.'68.V G Bos. 18.04. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku. Stevo Miočinović. 135. 141. Miroslav Maljković. 156. G. Vlado Mićević. 150. Živko Ostojić. Diana Milošević. D Zemun.'70. 06.08. 13.Kostajni Bos. 124. F Zagreb. 134. Dragoslav Malobabić. HK. 155.'72. Srđan Pašić.'64. 01.01.01.Šu H Petrinja. 157.11. 18.'67. 25. 154. 10.'72. 148. 126. 142. Damir Matijašević. 02. Zdravko Medić. Aut Zagreb HK. Goran Meničanin. Dušan Meničanin.'64. Đorđe Ostojić. I. 09. Rajko Mitić.'48. 23. 10. Ž.02. 05. 15. 130.'68. 161.08.'68.'60. D.'72. I. Ša ( medicins Bos. 163.06. 144.06. Igor Novalić. 31.Ra HK. 138. 23. 133.01. Glina.04. Veljko Milković. D. 03. 20. 30. 24. Kuk Bršadin. 10.10.12. 09. Božidar Milković.'68. 20. Saša Milašinović.03. 13.Vin Jabukovac.'65.'58 21.'60.06. P . 165.08.01.06.09. Borislav Mikulić Simo Miladinović. A. Srećko Ostojić. 136.01. Drago Miljuš. S. 13.'68. Siniša Maslovara.02.11. 139.09. 15. O Pe Dvor.V HK. Dragan Mirković.120. 19.05. 162.i Dvor. 160.Kostajni Dvor. Dušan Nikolić. 131. Zdravko Miščević. 04. Živko Mećava. T Derventa. Nikola Marin.03.12. S.'65.'62. 125. Mile Miljević.06.04. 11.'50.'67. 146. Miroslav Medić. 27. Malobabić. 129. 29. 140. Rade Milošević. 153.'74.'71. 18. HK.02. 128. Glina. 143. 137. Miladin Miličević. 07.'66. Fra HK. Željko Papović. 19. Stevo Milinović. 10. L HK.'72. P Dvor.'51. P Petrinja. 21. 04.10. 158. U Glina.'61.12.'71. 21.'65.08. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK.'70. 23. Slobodan Munikravić. Beograd. 20. 151.03. Nenad Martić.11.03. 152. Miroslav Menićanin. Milorad Martić. 159.07. M. Siniša Menićanin.Glin Goc Sifa Glina.07.'57.'65.09.

Nedjeljko Puzić.08.07.'68.'61. Željko Puzić. 175. Zdravko Skadarka. 184. Dragan Radosović.12.'51. Ba Dvor. 23.03. 20. G D.'62. 16. Đuro Polimac. 25. Đorđe Sladović.Kostajn Dvor. Gornji K Sunja. 12. Liv V. Zoran Sanader. Željko Pilipović.03.'70. 10.11. Miljenko Radmanović. Željko Rukavina. 23. 179. Ljuban Prusac. Ratko Puzić.'57.12. Bos.'66. 02. 30. 15. 172.Novi. Zoran Popović.07. D Glina. Milan Polimac.10. V.'63. 182. 205.i Bos. 22. U Dub HK.11. '70. Pive . 08. 21. 199. 188. 206. Milorad Rabljenović. ili '71.'68.'71. 211.06. Predrag Ratković. 28.06.'74. 26. 210. 202. 198.03. Ivica Rula.12. Jovanka Radosavljević. 208. Ki Joša HK.Kostajnic Petrinja. 212. Pe Petrinja.12.'52. 06.01. G.10. 173. 216. Stevo Priljeva.Dubica.'59.Vel Glina. Željko Rabat. 20.03. Ra V.'74.'61.08.06.'55. 214.'63.Pet a 189 ( Ramb Petrinja. Branko Sekulić.04. 186. Mirko Rudić.08. R Bos.'64. 204.'67.Kladuša. 18. Damir Popović.'66. Drago Plavljanić.09. Mirko Rudić. 10. 02. 20.07.11.12. 28. M HK. 195. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06. R Dvor. 24. Dejan Slijepac.'63. 15. Darko Polimac.Kladuša.'66. Kos Petrinja.Novi Klin Petrinja.09. 215. 13.'62. 178.04. 176. 07.'71. 197. 29. Ljiljana Stambolija. 194.08. 24. 14.01. G Bos. Drago Radišević. Željko Sekulić.'69. Vaso Stefanović. Ljubomir Rodić.04.Novi Bos. 08. 185.'68. 177.'67. 09. 183. 181. 191. L Slatki Bos.N G Glina. 190. 189. 17.06.Dubic ( medicin Dvor. Mićo Smiljanić. 201. 192. 174.02. Milenko Rakas.'71.'60.'58.Kralja Bos. HK. 17.07. Branko Petrović. 16.03.'73. Slobodan Rajšić.Damir Prodanić. 207. 13.'65.01. 180.171. Dejan Polimac.'70. Milan Ponediljak. 03.03.'63. 187.'70. Goran Ponediljak.12. HK. Bani če HK.'44.'68. 200. Zoran Preradović.'60.09. 26. 16.05.S. 203. Momir Puškar. Ranko Puzić. Dragica Serdar. Z Petrinja. Predrag Petrinjac.'71. S Beograd. 209. 30.'72.09. Kom Beograd. 193. Petković.05. 24. D D Petrinja Petrinja Dvor.V Dvor. Iv Sova Petrinja. 21. 26.'66.05.'65.'72. 196. 213.

Kojo Vučenović. Pero Vignjević. 268.12. Miroslav Tambić. G G. 22. Drago Šurlan. 20. 17. 233. Njemačka. Milan Svilokos.'56.12. 243.'76. 01.Dubica Glina. 23. Željko Šurlan. Slobodan Trninić. 14. 25. Željko Tubić.04.11. 254. 234.09. Bos. Branko Svilokos. Željko Šimunović.'64. 08. 249. 251. 265. Milorad Turopoljac. 06. Gojko Šarengaća. 263. 231.'74. 19.09.08.'71. 18. 269. 256.06. 11. Stojić. HK.09. Žarko Tepšić. 26.'69.'48.'72. U HK. 262.'56.02. 261. 25. 14.Dubic Petrinja.'72. 250. L HK.06. 226.'68. 227.05. 13.'68. Braco Vranešević. 238. 258.'69.05.'70.'72.06.06. H. D.'73. Branislav Trkulja. 225. Milovan Šiklić. 244. 29. 03. Milan Turopoljac.Kostajnic Zagreb. Sla HK. 224.'71. 223.06. 241. Dušan Vidić. Predrag Vidić.'68. 19.10.Kostajni Bos.222.'58. Đuro Šipka. 232.'53.'66.11.'68. Bos Bos Glina. Goran Trninić. Željko Trajković.10. Sla Bos. 267. 01.02.'66.'59. 229. Đorđe Vasić. VI Beograd.'69.02. 05.07. 237.'72. Gojko Šiklić. Petar Šiljak.'65. 29. 248. 246. 07. 11. Mat Petrinja.12. Zlatk Bos. Dubica. 01. Nenad Uskoković.'73.Dubica Glina.01. 264. 04. R Pe Petrinja. Stojan Subotić.'70.'71.03. R. Mirko Vasić.'68. Nenad Vučinić.03. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13.11.'67.01. D Sisak. 12.05. 13.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30.06. Miodrag Šljivo. 245. Š .11. 260.10. Pe Milan 02. Mićun Šćepanović. Pero Todorović. 06. 15. 242. Dvor. 20. Dragan Trbojević. Mirko Tadić. 252.08. Davor Španović.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK.'66. 31.'67.sij HK.'69. Slobodan Vujanić. 16. U HK.06.'64. 247. 1966.'64. 24. 257.'62. 266.'51.01. 259.'64. Vr Dvor. 10. Nebojša Vinčić. Simo Tintor. G HK. 15.Novi. Ko Gvozd. Milan Šćepanović.05.12. Slobodan Vranešević. 240. 13. 235.Pa D. Radoja Uzelac. Milan Trninić.11. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK.12. 17. Kom Dvor. Borislav Trkulja. Nevenka Trninić. 03. Kom Petrinj Bos.'62.11. HK. Gordana Trninić. 255. 09.02. Miroslav Tadić. Pa Bos. 08.V HK.09. L Bos.'71. 228.Dubica. Milan Trivanović.01.'55. 239. 230. 236. G Bos. 23.02.'72. 253.

31. g. puškomitraljeza. 274. Srbina.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br. L Dub D. rujna 1991.'66. kolovoza 1949. g. oficira JA. 06. kolovoza 1948. Andrije Štampara 38. sa stanom u Sl. protuavionskih topova.'51. g. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. g. 01.12. 280.Jovanović. Vukas. I opt. minobacača. 283. lišenog slobode 17. u 07. prosinca 1991. Andrije Šampara 38. prosinca 1991. listopada 1993. ručnih bacača. Nebojša Vukičević. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09. Rebić.09. 05.st. SRJ.'72.120. JANKO RADMANOVIĆ. rujna 1991. D. sin Ničifora i Dušanke r.06. oficira JA. prosinca 1991. 277. Dragan Stevo Vaso 31. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15.57. čl.Broda.05. 282. Nenad Zaklanjac.01. Srbina državljanina SRJ.g.st. oklopnih transportera i dr. st. 28.'42.'66. lišenog slobode 17. 24. u 07. sada nepoznatog boravišta u RH.09.1.Brodu. g. Robna . K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka.ce S.4. Gr Dvor.g. srpnja 1997. KT-72/91-34 od 6. Milan Zec.2.'65. g.. Dragoslav Vukšić. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno.. 52.st. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić". o zaštiti žrtava oružanih sukoba. državljanina SRJ.Kuku D. 281. pješadijskog naoružanja. II opt. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada. bestrzajnih topova. Miloš Zorić. a posebnog članka 51.'68.00 sati. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl.12. Dragoslav Žarić. 279. 1969. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. čin major iz Sl. općina Kostajnica RH.. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25. RADISAV STOJANOVIĆ. sada nepoznata boravišta.'69. Nikola Vukmanović. 278.09.10. i 16.00 sati.t. rođ. 284. svibnja 1955. u činu kapetana I klase.Kukuruzar (vozač Med.. sin Jovana i Ljubice r. rođ. u Bublici. 275. Damir Vukšić. Beograd. g. 276.2. općina Prokuplje. g. Milenko Vuković. Dvor. 1. 05. 25. 1. dana 15.'50. rujna 1991. g. 18. i č1. Siniša Zec.273.10. u Mečenčanima. Dragan Vukmirović. 14 Dvor. 06.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. zbog kaznenog djela iz čl.'67.

st. Nikola Tavelić " . Jaredić Nikola.kuća "Vesna". kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Pletikosić Ivan. Ljubičić Radislav. Martinović Pero. Jukić Mijat. Gošić Vlajko. Kurtušić Mato. Kovačević Anka. Todorović Danilo. Bajić Milan. Resanović Milan. Luketić Antun. . Radničko Naselje br. Suhecki Josip. Muharemi Ekrem. Andrijevaca. Opačak Dragutin. Dokuzović Josip. Ferić Mitar. Paun Darko. Čulić Ante. Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". Čičak Marica. Vidaković Drago. Vukušić Vladimir. Cvijanović Milan. Vidaković Srđan. Konstantin Bašić. Bolnica "Plavo polje" . Vučković Mirolsav. B1ajer Marija. Bašić Konstantin iz S1. Luc Zdravko. Kovačević Marijan. Petra Krešimira IV br. Kordić Violeta. Babij Jelena.Broda. Gabrić Anđelka. Milošn Marica. Mešter Andrija. Čalgarević Mirjana. Vlahović Vlatka. Kolarević Zora. Skoko Verica. RADISAV STOJANOVIĆ. Nikić Željko. Jurković Zdravko. Đorđević Negoslav. Ergović Ante. Todić Željko. Ljubišić Vesna. Matić Ivka. Bodrožić Gordana. Stojanović Gajo. Stanišić Zlata. Čormatović Zorica. Krmpotić Ivan iz D. Jović Dragan. Katolička crkva" Sv. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Vuzberg Viko. 120. Čurić Mara. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. Brkić Beudina. Bašić Drago. Samardžija Vesna. Topić Duško. Neličić Josip. Marinić Marija. Lujo Radojka. Nosović Anđelko. Sportska dvorana "Klasje". Redžić Osman. Janković Antun. 1 OKZRH.4. Vujković Bosiljka. Vladisavljević Pero. Vasić Zdravko. Matić Dragica. Mihajlo Ana. Popović Vlasta. Banovac Stjepan. Matajić Ivan. Borojević Stojan. Kolakovski Josip. dakle. Dorić Marija. Kover1ica Božo. Vukojević Željko. Pavičević Boris. Požgajčić Zvonko. Brkić Željko. Bešlić Borislav. Svjedoci: Jović Nešo. Mihić Pavo. Đukić Nenad. Relić Josip. Babić Ivan. Kruljac Marija. Štefan Vladimir. te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Osnovna škola "Mika Babić". Krajina Šime. Lučić Niko. Terzić Marija.hoteli "Park" i "Brod". Bencun Slavko. Kulić Ivan. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Lozuj Stjepan. Dječji vrtić "Pčelica". Jurišić Jelena. Jona Marija. Svilar Rajka. Brkić Ružica. Marković Aleksandra. Mutin Zlatko. Melvan Vesna. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. pa su osuđeni: I opt. Brinzej Slavica. Pejičić Milica. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan.2. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Vladić Eva. Bilčević Aleksandra. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Bmadić Stipe. Pavelić Marko. Selimbegović Mirsad.. Šajgaj Josip. Jergović Ivka. Marcegović Darinka. Beratović Adam. Andić Nikola. Ljubetić Viktor. Pupić Miroslav. Dolić Dušan. Tomas Vera. "Bamby" .

Aleja Vukovar kbr. NIKODINOVIĆ LUKA. zbog kaznenog djela iz čl. sada u bijegu. g.g. PONORAC LUKA. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. sada u bijegu. poljodjelac. općina Pakrac.3. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. RAJKO DREKOVIĆ. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. općina Požega. sin Boška. OKZRH. sin Marka. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. rođ. 142. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. protiv: I opt. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu. sin Jovana. u Bjelajcima. Srbin. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki.. općina Skender Vakuf. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini. R BiH. II opt. g. 6.00 sati u selu Lučinci. IV opt. gdje je i imao prebivalište. II opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. III opt. srpnja 1955. u Cr1jencima. u Imljanima. g. OKZRH. sada li bijegu. 142. g.3. dakle. općina Požega. 13. oko 13. siječnja 1966. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. općina Požega. općina Skender Vakuf. rođen. III opt. K-6/93 PONORAC LUKA. R BiH. 9. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. u presudi. NIKODINOVIĆ LUKA.g.. NIKODINOVIĆ LUKA.PZ-0002 2. SIMEUNOVIĆ MIODRAG.2. kolovoza 1949. kolovoza 1991. 8. pa se osuđuju: I opt.civile sa područja Slavonije. rođ. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. kao i druge zatočenike . u lmljanima. LUKA PONORAC . da pođe s njima. siječnja 1993. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. te uzeli od istog razne robe.travnja 1960. . veljače 1962. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt. rođ. sada u bijegu. sin Milivoja.

dakle. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. zbog kaznenog djela iz čl.13/93-24 od 3. rođen 9. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. zbog kaznenog djela iz čl. po optužnici ŽDO iz Požege br. opisano i kažnjivo po čl. sada nepoznata prebivališta. studenog 1966. prosinca 1991. maja kbr. u Staroj Gradiški. ĐORĐE BOŽIČIĆ. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara.. g. 1. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12.K. g. OKZRH. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH. Srbin. travnja 1995. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. 142.128. g. u kaznenom predmetu protiv: Opt..Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. zvo "Đoko". kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo. OKZRH. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. st. u Novskoj. u presudi posl. maltretirajući ih pri tome. Čolić. protiv: . K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. OKZRH. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. pa do 12. br. državljanin RH. 128. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. g. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. kao pripadnik paravojne formacije tzv.26.g. g. rujna 1994. sin Milana i Danice rođ.g. veljače 1996.KT-2/94 od 8. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE. kolovoza 1949..

hapsio.g. dakle. st. nečovječno postupao. rođen 9. općina Novska. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. ČOKORAC NENADA. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. godine. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. OKZRH.. te pljačkao njihovu imovinu. Ilija Bukvić. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina.Gradiški. u Staroj Gradiški. kršeći pravila međunarodnog prava. Gradiški. Živko Guberović.opt. uhitio Željka Goladinovića u St. sin Georgija. br. 144. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu. sa prebivalištem u Št. protiv: opt. 1. st. kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. sada nepoznata prebivališta.29. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. kolovoza 1966. g. K-18/93 ČOKORAC NENAD. god. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH . K. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković.1. te sa grupom uniformiranih osoba. travnja 1993. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. općina Nova Gradiška. nepoznata boravišta. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. Srbin. od 15. maja kbr. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. sin Andrije i Milke rođ. Ružica Filjević. svibnja 1952. "SAO Krajina". travnja 1993. PZ 0005 5. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. Matija Filjević. veljače 1993. osuđivan. 142. ŽIVKOVIĆ MARKA. g. po presudi posl. Naselje P-4. g. Mileva Matokanović. zbog kaznenog djela iz čl. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović.18/93-6. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. rođen 8. ulica 5. za vrijeme oružanog sukoba mučio. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. Vojnović.

u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna. g. u bivšem KPD St.1. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. 13 . OKZRH. 20. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac.l44. pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.l5. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25. g. sin Petra. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija". sada nepoznata prebivališta. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega.st. općina Požega na kbr. što je teška tjelesna povreda. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . svibnja 1993. rođenog 24. rođ. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI. ožujka 1944. protivno čl. g.a po pravomoćnoj presudi.g. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. protiv: I opt. Srbin. g. te tako naredio vojniku Pejiću zv.25. i 34. PZ-0006 6. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče. nepoznata prebivališta. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini.Gradiška. u Požegi. Gradiška kao pripadnik tzv. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. u Požegi. Srbin. sin Stojana i Ane rođ. OKZRH. s prebivalištem u Rasnoj. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. BOGDANA DELIĆA. kao pripadnici tzv. g. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29. zbog kaznenog djela iz čl. travnja 1966.. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. STEVAN ŠTEKOVIĆ.st. Prodanović. protivno odredbama čL31. 120. kolovoza 1991. ožujka 1993. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. općina Požega.1. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. sa prebivalištem u Opršincu kbr. općina N. broj K-31/93-7 od 20. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. što je isti učinio. dakle. II opt. milicije "SAO Krajina". K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN.

ZORANA LUŽAJIĆA. sada u bijegu. listopada 1993. otac jednog djeteta. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. pravomoćno.. sve do 13. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. rujna do 14. I-opt. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. listopada 1991. Stevan Šteković. i 2. dakle. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. ožujka 1965. sada nepoznata boravišta. OKZRH. Zoran Lužajić . izvršili pretres. gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije. nalazio se u pritvoru od 10. RH. listopada 1991. g. g. 120. nepoznata boravišta.. a u presudi poslovni br.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. st. STANKA BORJANIĆA. sada u bijegu. zvo "Jordan".Milivojevci. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. drž. rujna 1993. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. rođenog 29. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO. rođen 18. 1. godine. drž. K. g. sina Milana i Savke rođene Savić. po presudi K-61193-9. OKZRH. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. ožujka 1919. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. u Novoj Gradiški. u kaznom predmetu protiv: 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote.st. oženjenog. od 7. umirovljenika. Srbina. dakle. 61193-9. 1. g. općina Pakrac. pa se osuđuju prvoopt. zbog kaznenog djela iz čl.prikolicom prolazio cestom Striježevica .. II-opt. g. svaki. kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske. . 120. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. RH. Srbina. Bodgan Delić i drugoopt.

u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode. ožujka 1965. "SAO Krajina". kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. općina Nova Gradiška. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. OKZRH. kada je dana 26. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. zbog kaznenog djela iz čl.. g. PZ 0008 8. godine. broj K-47/9312 od 31. Srbina. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. 122. te se zadužio za oružje kod tzv. d a k l e. ANTUN MLINEK. OKZRH. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. 9 mm. nepoznata boravišta.. sina Milana i Savke rođene Savić. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 120. u Okučanima. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. oženjenog. kršeći pravila međunarodnog prava. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. rođen 18. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. tjemenun regiju hitac iz pištolja can. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. kolovoza 1991. st. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. oca jednog djeteta. Svjedoci: MILAN MLINEK. siječnja 1994. drž. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. opisano i kažnjivo po čl. 1. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. godine. kolovoza 1949.g. g. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. u Novoj Gradiški. a IIopt. prosinca 1993. RH. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

kolovoza 1949. kolovoza 1991. kako je Nova Gradiška pala. zadavši Josipu Hercegu potres mozga.11/94-26. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. nalazio se u pritvoru od 10. kolovoza 1949. travnja 1994. ožujka 1965. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. 9. RH. d a k l e. OKZRH. drž. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. do 29.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima. . Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. krvne podljeve po cijelom tijelu. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. rujna 1993. "SAO Krajina". sina Milana i Savke rođene Savić. listopada 1991. zbog kaznenog djela iz čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. oženjenog. opisan i kažnjiv po čl. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . te tako u razdoblju od 16. 122. u Novoj Gradiški. od 28. sada nepoznata prebivališta. Srbina. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1991. br. Ivana Vinkeševića. otac jednog djeteta. OKZRH. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. prijelom nosnih kostiju. st. tukao nogama i rukama. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. godine. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. rujna do 14. 120.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. te Đuru Mikanovića. godine. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. Ivan Marjanović. g. 1.. g. koje su povrede teške naravi. godine. K. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića. dana 26. rođenog 18. PZ 0009 po presudi posl.

po optužnici ŽDO u Požegi. kolovoza 1949. jednom od zatočenika sisa spolni ud. Svjedoci: Milan Mlinek.broj K-85/94-7 od 21. rođene 7. godine do prosinca iste godine. protivno odredbi čl. st. opisano i kažnjivo po čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba.9. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19. zadavši mu smrtonosnu povredu. da se Antun Čorak liši života.mm. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. studentica. "milicije SAO Krajine". svibnja 1996. "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. PZ 0010 10. 3. Stjepan Čorak. 120. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. godine. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. Antun Mlinek. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac. prosinca 1994. 120. na taj način vređajući .g. OKZRH. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. Franjo Kozman i Josip Herceg. naredio da se civilna osoba ubije.. g. Srpkinja. d a k l e. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. travnja 1970. st. te ga tjerala da joj liže čizme..IV.g. OKZRH. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call. godine na dalje. 1. a ovaj naredbu izvršio. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. sada nepoznata boravišta. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. broj KT-50/92-6 od 22. u pravomoćnoj presudi posl. zbog kaznenog djela iz čl. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. u Novoj Gradiški. kći Milutina i Ljerke. u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima.

mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. lipnja 1996. godine u Staroj Gradiški. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. -opt. opisano i kažnjivo po čl. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.. Mato Guberović. st. 1. oženjenog. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sina Bogdana i Dragice rođene Perić. II-opt. opć. JOVANA PETKOVIĆA. RH. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. zbog kaznenog djela iz čl. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. svibnja 1972. 120. sada nepoznata boravišta. repetirali oružje prema istoj. godine. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv.njihovo dostojanstvo. sina Ilije i Savke. Srbina. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. Jovan Petković i Rajno I1isić. siječnja 1995. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. tako i psihičke boli. kolovoza 1949. d a k l e. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. rođen 14. Svjedoci: Matija Filjević. nanoseći joj kako fizičke. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. PZ 0011 11.g. Novska. Srbina. sada nepoznatog boravišta. OKZRH. u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. Nova Gradiška. oca jednog djeteta. . srpnja 1956. sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. opć. godine u Pakracu. RAJKA ILISIĆA. 2. OKZRH. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. od 6. kao pripadnici tzv. protiv njezine volje zlostavljali je. drž. 122.g. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. u Banja Luci. rođenog 10.

Srbina. neosuđivan. rođenog 23. KZRH. srpnja 1995. KT-31195 od 12.g. godine u Pakracu. kolovoza 1949.. po optužnici ŽDO u Požegi. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu. u v. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. OKZRH. 2. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt. listopada 1967. kršeći pravila međunarodnog prava. nalazi se u pritvoru. nalazi se u pritvoru. OKZRH. sina Milana i Nade rođene Marković.l. svaki. listopada 1995. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. opisano i kažnjivo po čl. Srbina. protiv: 1. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. zbog kaznenog djela iz čl.. srpnja 1965. st.00 sati. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. te stvaranje tzv. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović.st. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. rođenog 9. . a u tijeku rata je boravio. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici.d a k l e. u Pakracu. sada bez državljanstva. bez državljanstva. 122. 120.g.. godine oko 09. "velike Srbije". sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ. čl.g. srpnja 1992. ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. PZ 0012 12. 236. 244. ulica Vinogradska 53. dana 18. 2. g.

Srbina. opisano u čl. rujna 1949. "SAO Zapadna Slavonija". te ga vezao špagom. rujna 1995. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. K-41/95 PETAR BAŽDAR. te uz prijetnju da će ga zaklati. godine. u ulici Slunjskog odreda. 1. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. udarcima nogama. PZ 0013 13. kada je razmijenjen. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje. godine. svibnja 1993. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. OKZRH. uhitio Stjepana Piceka.00 sati. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. 1. OKZRH. 120. Oštećenik: Zdenko Filipin. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. kolovoza 1949. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. godine u Omanovcu. RH. zbog kaznenog djela iz čl. godine. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Svjedok: Ivan Rendić. drž. a zatim mu na glavu stavili vestu. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. u Pakracu. 1. studenog 1993. st. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. protiv: PETRA BAŽDARA. d a k l e. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. godine. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. OKZRH. godine. st. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. rođenog 16. . kolovoza 1995. st. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29.d a k I e. na području razgraničenja. 120. svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. svaki. oko 07. gdje je bio zadržan do dana 17.

odveli ga u jednu šupu.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. otac troje punoljetne djece. u blizini štaba tzv. Kralja Tomislava kbr. prosinca 1948. zemlje u Sažijama.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. otac dvoje djece. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. godine u Kukunjevcu. sada općina Brestovac. g. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". zbog kaznenog djela iz čl. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. nalazi se u pritvoru. općina Pakrac. udovac. krojač i ugostitelj. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni. ulica M. sa završenih četiri razreda osnovne škole. listopada 1991. zemlje u Kukunjevcu. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. Srbin. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. siječnja 1996. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. sada na izdržavanju kazne. u šljiviku.. oženjen.00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. rođene Milošević. osuđivan. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. a koji je u tijeku. OKZRH. d a k l e. Srbin. Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. nakon čega je I-opt. rođen 25. umirovljenik. st. 120. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. Stanivukovića kbr. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. . a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. starih 22 i 24 godine. sin Đure i Mileve.. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. rođen 4. 29. kolovoza 1949. "vojske RSK". nakon čega ga je II-opt. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. godine u Sažijama. gdje su mu zavezali ruke. PZ 0014 14. 8. sada Trg. . oko 09. kolovoza 1925. godine. 1. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu.

godine. rukama i nogama po tijelu. OKZRH. po optužnici ŽDO u Požegi.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. uzimao taoce. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. Šmit Marijana i Nađ Drage. Đak . broj KT-27/94 od 13. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. a odatle u logor na Bučje. st.ZRH. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar.1.g. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike. Željko Nađ. dakle. OK. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Svjedoci: Marija Sinjaković. PZ 0015 15. K-50/95. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. Marija Pintarić. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. godine. oca dvoje djece.st. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. označeno po čl. OK. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. čina kapetana. 120.. siječnja 1996. 1. u Pakracu. rujna 1995. po presudi K-50/95-43 od 30.120. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1. . a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. godine. oženjenog. PREDRAG SARAJLIJA. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. g. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina. kolovoza 1949. 120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. godine. Slobodanom Marićem. sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. svaki. neosuđivanog. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. listopada 1963.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. zbog kaznenog djela iz čl. opisano i kažnjivo po čl. Stipe Skeledžija. Nađ Željka. nalazi se u pritvoru od 30. rođen 10. Marijan Šmit. lipnja 1995. st. rujna 1991. Nada Sljepčević. Svjedoci: Miler Zvonimir. Dragica Krimer. vojsku služio u bivšoj JNA 1982.g. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. Skeledžija Stipe. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj.ZRH. siječnja 1992. Djak Gorana.

Josip Jakša. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". Marijan Šmith. kolovoza 1949. Damir Rambousek. KT-51195 od 14.g. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. 16. te stvaranje tzv . općina Đurovac. Srbin. primjenjivao mjere zastrašivanja. plastificiranim električnim kablovima . službenik bez zaposlenja. neosuđivan. "Velike Srbije". sin Steve i Ane rođ.g. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. 1.. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po . 120. u Donjoj Vrijesi. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. OKZRH. Zlatko Erlbek. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. oženjen.. siječnja 1951. g. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. Zvonimir Miler. listopada 1995. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. rujna 1995. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. g. dakle. nogama i drugim podesnim sredstvima. g.. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. do 14. državljanin RH. Željko Nađ. zbog kaznenog djela iz čl. kolovoza 1991. prosinca 1991. Ranić. Goran Srnko. rođenog 2. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika.Goran i Nađ Drago. u kaznenom predmetu protiv: opt. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. otac dvoje punoljetne djece.99. Mirko Zelić. Bohumil Dostal i Dražen Takač. Jura Blažević. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić. g.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji . po presudi broj K52/95-11 od 13. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji. Darko Petrovički.st. nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi.

KT-20/94-23. Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur". a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt. od 4.g. . čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja. sin Đorđa i Zorke rođ. kao pripadnik tzv. K-66/95 KAURIN VLADO.1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. u mjestu Uljanik općina Daruvar. po presudi K-66/95-29. listopada 1961. Josip Jakša. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. Marijan Šmith. PZ 0017 17. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE. srpnja 1993.. po optužnici ŽDO Požega br.120. OKZRH. s posljednjim prebivalištem u Pakracu. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. rođen 23. državljanin RH. kolovoza 1949. Zvonimir Miler. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. zbog kaznenog djela iz čl.g. . . zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske.00 i 15. g.19. dakle. Kozomara. između 14.g. Zlatko Erlbek. po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4. neosuđivan. 122.g.st..g. Zvonimir Klaić i Željko Nađ.g. ožujka 1996. Domobranske bojne Pakrac. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine". studenog 1995. OKZRH . Vinogradska ulica br. kovinotokar. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. svibnja 1995. od 13. svibnja 1993. nalazi se u pritvoru od 13. Srbin.

kolovoza 1949. godine u Pakracu. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga. Jovo Marušić. zbog kaznenog djela iz čl.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Mirko Bosanac. J. koje povrede su dovele do njegove smrti. godine u Japagi. u presudi K 20/96-24 od 13. siječnja 1997. sa prostrjelom srca. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. godine. u kaznenom postupku protiv: I opt. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. Markovića 44.st. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. 7. sin Mane. srpnja 1996. Srbin. sada nepoznata boravišta u RH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. ožujka 1970. Srbin. Đurđica Kaurin. godine. naoružani automatskim puškama call. sada nepoznata boravišta u RH. MIĆO RADIĆ. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. Nikola Dragušin. 122. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. 1. II opt. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. 120. sin Jovana rođen 11. godine oko 16. pa kada su došli u Školsku ulicu. OKZRH. Željko Milanković. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. svibnja 1974. ratni . PZ 0018 18. s posljednjim prebivalištem u Japagi. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. DUŠAN LUKIĆ. Miroslav Vujčić. veljače 1993. rođen 20.62 mm. između petlje i medicinskog centra Pakrac. OKZRH. "Veliku Srbiju". s posljednjim prebivalištem u Japagi. godine. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. d a k l e. Svjedoci: Dario Erlbek.

na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51. sina Trajka.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl.S. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. godine. godine do mjeseca lipnja 1992. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. Jucko" imovinska . od 29. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. godine u Bojniku. Vitković Ilija.00 DEM. K. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. 120. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. Svjedok: Nikola Dragušin. svibnja 1997. na objektima DP "S. zbog kaznenog djela iz čl. šteta većih razmjera.500. br. broj KTR. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. kolovoza 1943. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske". Zukanović Vjekoslav.631.00 DEM. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega. st. listopada 1994. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. otac dvoje djece. Republika Srbija. godine. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška. kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. Rapaić Sofija. OKZRH. kolovoza 1949. 120. K. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška.678.70/94. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. od 25.585. Bilić Josip. 70/94-12. Marinović Matija i Štrbac Predrag. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba. SIMIĆ NOVICA. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. oženjen. godine. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. Tomić Milan. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. Zukanović Amalija. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16. lipnja 1991. na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera.88/92-35. Grgić Marija. Kraljić Nevenka. izdao zapovijedi da se avionski. OKZRH.00 DEM. sa završenom visokom školom. rođen 13. st. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška. 1. Srbin. 1.

bez imovine. rođene Kranjčević. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera. listopada 1995. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. godine u Šibovu. dakle. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. općina Daruvar. 43. od 15. Ivan i Ivanka Zukanović. oženjen.56/95-29.38/95-39. sin Petra i Ljube. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. Srbin. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera.620. rođen 16. godine. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. SVAKIDAN VELJKO. II optuženik Veljko Svakidan. RH. br. prometni tehničar. OKZRH.760. i čl. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. drž. 1. otac dvoje malt.Praljka bb. 120. st. rođene Rusmir. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Julijana Bilić. LJUBIČIĆ ŽELJKO. nalazio se u pritvoru. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. zbog kaznenog djela iz čl. djece. rođen 13.055. Srbin. gdje je i živio kbr.00 HRD. PZ 0020 K.. u nepravomoćnoj"presudi posl. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. bio u pritvoru. OKZRH. sada . KOMLENAC MILUTIN. otac dvoje malt. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. ulica P. od 11. 1. prosinca 1951 godine u Pakracu. ožujka 1996.šteta u vrijednosti od 1. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. 122. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. šteta u iznosu od 176. djece. K. sin Milana i Stane. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. te da se uništava imovina stanovništva. 120. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. st. oženjen. lipnja 1955. šteta velikih razmjera. DAMJANOVIĆ GOJKO.00 DEM. godine. što nije opravdano vojnim potrebama. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

st. zvanog "Niger". GoranPašić. a osim toga dana 15. veljače 1997. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. drž. Vladimira Zvonarića. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. Milorad Kulušić. općina Pakrac. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. studenog 1952. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. Vukašin Ninković. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. Dušan Vukadinović. opisano i kažnjivo po čl. Radovan Samardžić. zatvor "Bučje". Stevo Milošević. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. Srbin. Živko Žestić. godine. Predrag Vujić. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. kolovoza 1949. neosuđivan. vozač. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. sin Joce i Jele. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. vojsku služio 1971. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. dakle. Svjedoci: Vladimir Solar. pismen. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. Trivanović. godine. Srboljub Tomić. rođen 30. Jovan Prokopić i Željko Sokolović .od 18. Miko Đurić. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. naselja i pojedine civilne osobe. RH.Momčilo Kovačić. godine. Milorad Kovačić. 32. u Skenderovcima kod Pakraca. veljače 1992. 120. pa se Dragušin Nikola. bez čina. prosinca 1991. 1. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. što su isti učinili. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. godine. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. OKZRH. otac dvoje punoljetne djece. sve do razmjene dana 6. kolovoza 1991. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. do mjeseca svibnja 1995. r.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. te u svojstvu tzv. sa završenom OŠ. Mile Marjanović. bio u pritvoru. godine. i stvaranje tzv. Veljko Svakidan. zemlje. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. od 12. Stevo Cvijanović. Pero Kovačić. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. "Velike Srbije". godine. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. Nedjeljko Spasojević. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Đorđe DRagušin. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.25/96-45. oženjen. zvani "Koka". a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić.

ratnog zločina protiv civilnog . rodjen 30. zvanog "Niger". godine. bio u pritvoru. Živko Žestić. Vukašin Ninković. dakle. sve do razmjene dana 6. RH. Srboljub Tomić. što su isti učinili. godine. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. 1. 36/95-8. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. godine. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. te u svojstvu tzv. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. 32. a osim toga dana 15. od 8. Srbin. općina Pakrac. godine. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. vojsku služio 1971. drž. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. Predrag Vujić. r. kolovoza 1995. Nedjeljko Spasojević. zatvor "Bučje". u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. Đorđe Dragušin.25/96. zvani "Koka". vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. sin Joce i Jele. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. Momčilo Kovačić. 120. prosinca 1991. Pero Kovačić. Stevo Cvijanović. Vladimira Zvonarića. te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. oženjen. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. godine. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. Radovan Samardžić. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. studenog 1952. otac dvoje punoljetne djece. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. kolovoza 1991. vozač. i stvaranje tzv.26. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Mile Marjanović. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. Milorad Kovačić. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. naselja i pojedine civilne osobe. zbog kaznenog djela iz čl. do mjeseca svibnja 1995. OKZRH. sa završenom OŠ. pismen. godine.25/96-45. st.od 18. u Skenderovcima kod Pakraca. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. Trivanović. veljače 1997. "Velike Srbije". a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. Stevo Milošević. Milorad Kulušić. bez čina. neosudjivan. K. kolovoza 1949. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. Dušan Vukadinović. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. od 12. zemlje. godine. veljače 1992.

29. na izdržavanju kazne. od 12. 9. u nepravomoćnoj presudi posl. suvlasnik kuće i 1 kj. kući kbr. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. stanu broj 14/1. zbog kaznenog djela iz čl. pismen. godine. st. tijekom oružanog sukoba. otac mlt. granatirajući grad minobacačkim projektilima. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. od 20. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. OKZRH.47/96.-12. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. po optužnici ŽDO u Požegi. sa završenom srednjom šumarskom školom. gdje je bila smještena minobacačka četa.93/95-38. Veljko Svakidan. kući kbr. dakle. broj K. godine. godine. godine. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. 120. u Prekopakri. svibnja 1995. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. Miko Đurić. kbr. pa se Dragušin Nikola. kolovoza 1949. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. Goran Pašić. u ulici I. godine. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. od 10. sina Save i Ane r. vlasništvo Rudolfa Friša. godine. 1. rujna 1995. broj KT.stanovništva. broj K. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. st. 55/96-9. opisano i kažćnjivo po čl. nalazio se u pritvoru. od 3. OKZRH. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . za vrijeme rata. 1. 47/96. Srbin. prosinca 1943. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. "Velike Srbije". djece. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. Svjedoci: Vladimir Solar. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. oženjen. vlasništvo Ljilje Janković. K. a Janković Zdravko je zadobio lake. Kovačića. u ulici A. šumarski tehničar. Hebranga. osudjivan. postupio po naredjenju. 120. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. presudom Vojnog suda u bjelovaru. zemlje. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. prosinca 1996. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. u ulici Matkovac. bataljuna 51. ožujka 1997. 1. brdo Čukur.G. 20. kojom se proglašava krivim što je dana 1. rodjen 4. Sudar. vlasništvo Zdravka Jukića.

presudom Vojnog suda u bjelovaru. 1. kojom se proglašava krivim što je dana 1. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. 29. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. od 20. kolovoza 1949.-12. oženjen. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. Svjedoci: Zdravko Janković. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. od 12. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. 120. gdje je bila smještena minobacačka četa. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. godine. prosinca 1943. Sudar. st. postupio po naređenju. sina Save i Ane r. djece.93/95-38. od 10. zbog kaznenog djela iz čl. broj K. 47/96. PZ 0027 28. K. od 3. šumarski tehničar. rođen 4. suvlasnik kuće i 1 kj. svibnja 1995. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. OKZRH. godine. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. u nepravomoćnoj presudi posl. broj K. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. brdo Čukur. 120. godine. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Srbin. godine. OKZRH. Ljilja Gerhard. sa završenom srednjom šumarskom školom. broj KT. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. tijekom oružanog sukoba.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. ožujka 1997. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. godine. 1. granatirajući grad minobacačkim projektilima. otac mlt. Rudolf Friša. 55/96-9. za vrijeme rata. vlasništvo Ljilje . označeno i kažnjivo po čl.47/96. godine. Hebranga. MILAKOVIĆ MILANKO. zemlje. na izdržavanju kazne. kbr. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. bataljuna 51. rujna 1995. pismen. osuđivan. "Velike Srbije". koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. 1. u ulici A. st. stanu broj 14/1. nalazio se u pritvoru. po optužnici ŽDO u Požegi. prosinca 1996.

u Prekopakri. automehaničar. 1. sada nepoznata boravišta. kući kbr. sina bogdana i Danice. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. sin Jovana. studenog 1972. godine u Donjim Grahovljanima. 9. rođen 18. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. Kovačića. od 10. u ulici Matkovac. rođene Sekulić. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 1. Rudolf Friša. III optuženik Milan Pavić. godine u Pakracu. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. Svjedoci: Zdravko Janković. PZ 0028 29. općina Pakrac. označeno i kažnjivo po čl. od 12. OKZRH. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi.Janković.65/96-10. godine. neoženjen. Vujanić. Srbin. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. OKZRH. kolovoza 1959. rođene Čalić . bez djece. vlasništvo Zdravka Jukića. ulica Jadranska kbr. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. posl. u kaznenom predmetu protiv: I. u Pakracu. 120. zbog kaznenog djela iz čl. godine. godine. 19. 120.9/97. st. a Janković Zdravko je zadobio lake. u nepravomoćnoj presudi. s prebivalištem u Grahovljanima.-9. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. listopada 1968. IV optuženik Milan Sudar. listopada 1957. 9/97. 20. godine u . bez imovine. rođen 2. po optužnici ŽDO u Požegi br. ožujka 1997. gdje je i prebivao. u ulici LG. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. siječnja 1997. optuženika Željka Milankovića. državljanin RH. KT. Ljilja Gerhard. II optuženik Veljko Budić. bez imovine. rođen 31. Srbin. dakle. sin Branka i Ane. kući kbr. neoženjen. strojobravar. rođen. bez djece. K. sin Ilije i Jovanke r. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Srbin. 1. K. st. vlasništvo Rudolfa Friša. br.

godine u Pakracu. kroz jetru i desno pluće. svibnja 1949. prosinca 1991. čin desetar. izvršen napad na pojedine civilne osobe. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. rođene Vuk1iš. kojom je oglašen krivim. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. st. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe.26/97. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. dana 15. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. iz automatskog oružja cal 7. 244.Pakracu. . kolovoza 1949. u vezi čl. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. 54/96. "SAO Krajina". otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca. Srbin. godine. bez djece. OKZRH. st. strijelni kanal. travnja 1997. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. sa prebivalištem u Pakracu. osoba bez državljanstva. OKZRH. ĐURIĆ MIRKO. pismenog sa završenom OŠ. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. godine. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. rođen 8. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. za vrijeme rata od 12. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. godine. DA 308. od 28. veljače 1997. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. i lijeve uške. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. kolovoza 1949. "Velike Srbije". zadavši mu strijelne rane grudnog koša. 1. oz. godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. 73. sina Milana i Mire. što su dana 9. 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg.26/97-11 od 24. bez zanimanja. 235. 2. KZRH. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim. st. st. godine. 120. neoženjen. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. godine. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. pripadnikom iste paravojne .62 mm. K.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. zajedno sa Sokolović Željkom. nalazi se u pritvoru. Srbin. kolovoza 1994. bez imovine. vrata. po optužnici ŽDO Požega broj KT. zbog kaznenog djela iz čl. označeno po čl. 120. Franje Drobnija bb. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. listopada 1996. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. 1. dakle.

njegova kćerka Marina i supruga Ana. ŠPANOVIĆ MILAN. koje povrede su teške i po život opasne. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. zadobila je povrede jetre. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin.-9. te vršio mjere zastrašivanja i terora. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. crijeva i kralješnice. kolovoza 1949. godine u Novskoj. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. koje su povrede teške i po život opasne. od 16. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Latinski Ivana. r.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. godine. i Ante Validžića. 42/97-9. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. godine. br. 1. "Veliku Srbiju". lipnja 1997. 120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. a Zvonarić Marina. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. K. u pravomoćnoj presudi posl. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. godine. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. st. . rođen 8. K. koje ovi civili nisu imali. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. Valdižić Anti i Validžić Mariji. te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. Marija Validžić i Marina Zvonarić. dakle. ubijao civilno stanovništvo. razdor ošita. kako bi izbjegao masakar . zbog kaznenog djela iz čl. sina Stevana i Milice. Zvonarić Ana. od 5. a zatim naređuje Ivi Latinskom. "SAO Krajine". PZ 0030 31.75/96. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije.42/97. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. te više struke eksplozivne povrede trupa. sa trajnim posljedicama. općina Novska. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. po optužnici ŽDO Požega broj KT. OKZRH. pridruživši se paravojnim formacijama tzv. listopada 1960. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Ivković. serijske prijelome desnih rebara. svibnja 1997. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom .

pa se Španović Mfi1an. Alemke Sladić. Predsjednika vijeća.prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. odvjetnika iz Siska. Svjedoci: Luka Filipović. 120. godine u Borovcu. Đuro Bogunović. Srbin kriv što je: u tijeku 1991.terorističkih je . SI 0001 K – 28/93 . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. kao pripadnik četničko .17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a prema Željku Grgiću. opisano i kažnjivo po čl. člana vijeća. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. zapisničar. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. st. dakle. Opć. Terezija Grgić i Željko Grgić. Josip Kvočić. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. zv. održane glavne i javne rasprave. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Ivana Blažinić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. u odsutnosti optuženog. 26. rođen 01. što je kod njih ostavilo teške posljedice. sin Vlade i Marije. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. 5. jer im je zdravlje znatno narušeno. članovi vijeća i Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. ožujka 1948. 1. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. listopada 1993. OKZRH. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. Maček . čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. godine. Novska. Đure Sertić. koje je tukao lancima.

rušio. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. što je i učinjeno. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. te televizor. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. 21 dana 11. Temeljem propisa čl. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. te navodno zadržao za sebe. 120. 87. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. godine oko 15. To stoga. st. protuzakonito zatvarao. OKZRH. gdje su isti zadržani i tučeni. ZKP-a u svezi čl. 1. toč. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. – HRD.formacija tzv. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. st. 1. 1. st. uhićivao. što je i učinjeno. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. tjekom 1991. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. rujna 1991. palio. st. 1. studenog 1991.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. godine u Borovcu iz garaža. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. 28 neutvrđenih dana. rujna 1991. svibnja 1993. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Martin podmetnu mine i aktiviraju. 2. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. Đuru i Jelenu Bogunović. dakle. pa je tako : 13 dana 05. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. – HRD te paušalni iznos od 5. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. 90. 120. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. Temeljem propisa čl. Ivaštinović Ive i Rudolfa. dvorišta i kuća. Josipa Kvočić. te Vladu Ivaštinović. st. 1. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. zatvarao. Grgić Slavka.000. – 7. .000. 18 22. tukao. 343. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. što isti nije dostupan državnim organima. OKZRH.

31. što se. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. 353. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Ivaštinović Nikola. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. 1. a ova eksplodirala i oštetila kuću. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. rujna 1991. da je tokom 1991. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. zadržavši to za sebe. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. što je uzrokovalo njeno rušenje. Ivaštinović Marija. Ivaštinović Rudolf. Bogunović Jelena. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. a sud. godine naredio miniranje crkve Sv. To stoga. pa tako. Brulja Ivan. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. Ivaštinović Mato. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. Bulatović Reza. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. Znači. proveli ih u zatvor u Okučane. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. a od 1949. pobude iz kojih je djelo učinjeno. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. st. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. Filipović Luka. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. izrijekom. kad već zna takovu tvrdnju obrane. godine. po ocjeni ovog suda. lipnja 1993. da je dana 11. da je dana 22. koja je već naprijed već označena. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. . te televizor. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. gdje su zadržani i tučeni. da je 05. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. rujna 1991. Brulja Katarina. Martin u Borovcu. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Kvočić Josipa. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. studenog 1991. Uz.. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. godine. ZKP-a.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. Ivaštinović Ive i Rudolfa. Bogunović Đuro.

31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. Đure Sertić. Nikole Begović i Branka Matijašević. dana 5.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. ZKP-a). stavka 1. Dragana Japranin. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. listopada 1993. zapisničara.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. Nikole Maljković. održane glavne i javne rasprave. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. st. Alemke Sladić. članova vijeća Marije Bogdan. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. listopada 1993. 115. predsjednika vijeća. v. rođen 15. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. sin Stojana. člana vijeća. OKZRH. odvjetnika iz Siska. 4. svibnja . zbog kaznenog djela iz članka 120. Josipa Žinić. u odsutnosti optuženih. nakon dana 13. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U Sisku. godine.

godine u Kostajnici. rođen 24. oženjen. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. 27. otac dvoje djece. poslovođa. sin Slavka.optuženi DRAGAN JAPRANIN. umirovljenik. sin Ilije. SO Kostajnica. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. rođen 1. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. Brkljačić Jagoda. rođen 23. Srbin oženjen. 2. Općina Kostajnica. sin Stojana. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. Velešnji. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. a njegovu suprugu Milu silovali. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. 15 dana 08. sa prebivalištem u D. 96. 59. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. oženjen. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. Velešnji kbr. rujna 1991. Opć. Srbin. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Kukuruzarima kbr. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. travnja 1929. rođen 06. BUD br. III. radnik. godine. godine u Babinoj Rijeci. otac dvoje djece. prosinca 1952. studenog 1952. prosinca 1958. dakle. SSS. godine u D./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991./ u tijeku 1991. godine u Sisku. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. godine D. 32. SSS. Srbin. sa prebivalištem u Kostajnici. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. godine u H. sa prebivalištem u Panjanima 32. Srbin krivi što su : 1. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . a potom po kući pucali. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. vozač. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. ul. 7. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. u proizvodnji papira. Begović Nikola 2. SSS. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. sin Bogdana. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. Bišćan Anđelka.1991. Srbin.

pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. 1. ovaj sud to tako ne shvaća. da se radi u odnosu na III – opt. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. Begović Nikolu. st. 1.800. II – opt. Begović Nikoli i V – opt. jer je očito. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. lipnja 1993. OKZRH. 343. Iako. Japranin Dragana i IV – opt. 7. 120. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 90. st. je optužnicom KT-184/92 od 21. Japranin Draganu. Ivanišević Ane. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. Maljković Nikoli. st. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kojima ih se tereti. toč.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. 87. Ivanišević Molke. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. označeno u čl. OKZRH. OKZRH. Temeljem propisa čl. III – opt. sadržan optužnicom. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. 6. 2. za reći je. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). 1. – HRD. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.000. možda. – HRD i temeljem toč. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. godine stavilo na teret I – opt. Temeljem propisa čl. 1. 1. Maljković Jovanu. 120. izgleda. IV – opt. na postupanje u stjecaju. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. što isti nisu dostupni državnim organima. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. st. 120. ZKP-a u svezi čl.

ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. uvjerenje je suda. temelji se na u izreci citiranim propisima. odgovarajući je težini od njih učinjenog. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. v. U Sisku. te stoga optuženici. pobude iz kojih je djelo učinjeno. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. dovedena u dvojbu. a potom imali za to osnova. tokom kojeg. stupanj krivične odgovornosti. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. a sa nespornim posljedicama. Krivična odgovornost optuženih nije. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. Odluka o trošku.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. naročito pogibanjem ljudi. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora.stanovništva. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. v. listopada 1993. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. opisan po svjedocima. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. dakle. u krajnjoj liniji. dana 13. riječ o jedno te istom ratu. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.r . a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. Način postupanja svakoga od optuženih. a sadržan i izrekom presude. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. te ni po kome.

BiH. rođen 04.10. sin Ilije. ŽELJKO VUKSAN. rođen 07. DRAGO RADIŠIĆ.10. god. u Bosanskoj Dubici. 1 15. 158 22. god. rođen 17.11. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god. STEVO DŽAKULA. sin Milke.1962.1955. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Kostajnici. NIKOLA BEGOVIĆ.121 10. 233 13.11. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Miloša.1950.10. god. ILIJA RATKOVIĆ.10. god u Šašu. BIH. sin Miće.1953. 275 9. MARTIN BRNAD. sin Nikole. god. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Bosanskoj Dubici. BiH. Cerovljanima br. sin Dušana. god. 285 7. u Sisku. sin Nikole.05. god. RANKO BRADARIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17.1943.03.05. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19.1953. općina Kostajnica 4. god u Hrvatskoj Kostajnici. rođen 23. BiH.09. god u Petrinji. rođen 09. 4. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. sin Dušana.12.. sin Rajka. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.1963.196. god. 14 16. u Bosanskoj Dubici. sin Jove. rođen 27. 158 21. rođen 15. 285 8. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Bosanskoj Dubici.07. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2.1966. rođen 17. 115. god. BiH.1964.1974. god. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. BiH.06. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. rođen 1946. u Šašu. rođen 30. BiH.1959. god.03. u Bosanskoj Dubici.1957. 113 . SRETO KOKRLJA.1961. 179 6. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br. STEVO GVOZDEN. BOŠKO POLJAK. u Sisku. sin Mojice. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. st. NIKOLA RENDIĆ.04. rođen 27. sin Jovana. sin Petra. NENAD NOVAKOVIĆ. DUBRAVKO PAUKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u D. rođen 15. rođen 18. u Bosanskoj Dubici. STEVO KOKRLJA. u Kostajnici.1959. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Bosanskoj Dubici. 16.1970. 167 14. 235 12. DUŠKO GLIGORIĆ. RAJKO PAUKOVIĆ. god. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Mirka.04.1949.12. DMITROVIĆ NENAD. u Muri. u Sisku. s prebivalištem u Cerovljanima 20. god.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. BiH. u SR Njemačkoj. rođen 26.03. Švicarska. STEVO POLJAK. 251 11. sin Ilije. u Bosanskoj Dubici. MILISAV TEPIĆ. rođen 17. sin Milana. sin Milana.1949. rođen 10. rođen 22. sin Đure. rođen 10. sin Vase. rođen 14.

studenog 1993. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21.06. Janus Nikole. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. Španović Dušana. u odsutnosti optuženih. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. MILE VELIMIR. 3. zbog kaznenog djela iz čl. Jakovović Dragana. Josipa Budinski. te su 21. god. u Kostajnici. rođen 07.06. god. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Jelić Stanke. Prusac Dragana. st. Vinčić Jovice. Radaković Milana. Dabić Mirka. rujna 1991. 120. ŽELJKO TULEKOVIĆ. god. članova vijeća. god. Pavlica Đure. sin Đure. rujna 1991. sin Đure. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 95 24.1954. rujna 1991.03. Dabić Milana. Galjen Milana. godine.1950. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. Likić Nikola star 75. sudaca porotnika. 1. BiH. god. Vukičević Momira. predsjednik vijeća. Mirka Švaljek. OKZRH. god. Jelić Stojana. zapisničara. 87 25. člana vijeća.1932. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. Varkaš Steve. pristupili tzv. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Ivana Kasaić. rođen 22. i 24. nakon dana 17. Vojsci Republike srpske krajine. u Bosanskoj Dubici. SRETEN TOMAŠEVIĆ. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. rujna 1991. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. Dana 24. god. Sladović Milana. PODACI O ŽTRVAMA: 2. rođen 26. Josipa Žinić. god. u Bosanskoj Dubici. Plinja Barica stara 73. sin Petra.23. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. odvjetnika iz . s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. uz sudjelovanje Jagice Blašković.

sa prebivalištem u Glini. rođen 13. novembra kbr. sin majke Draginje. sa prebivalištem u Dragotini. 1967. 18.optuženi STANKO JELIĆ. Srbin. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. 2. 112. SO Glina. SO Glina na kbr. održane glavne i javne rasprave. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. Klasniću kbr. sin Petra. lipnja 1962.Siska. Srbin. SO Glina. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. gdje i prebiva na kbr. 153. sin Dušana. prosinca 1958 u Brubnju. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. Srbin. poljoprivrednik IX. rujna. rođen 13. Srbin. godine u Dragotini. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. Srbin. SO Gline. rođen. siječnja 1964. Srbin. sin Gojka. rođen. godine u Glini sa prebivalištem u G. sin Ilije. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. veljače 1967. ul. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. rođen. 93. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. Srbin. iz Dragotine. SO Glina. iz Dragotine. sin Dušana. sin Petra. studenog 1963. lipnja 1960. gdje i prebiva na kbr. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. Gavrilović rođen 12. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS. rođ. rođen 06. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. Srbin. prosinva 1946. godine u Bijelim Vodama. . iz Bijelih Voda. SO Glina. sa prebivalištem u Dragotini. 11. iz Dragotine SO Glina. rođen 9. 29. 150. 33. 171. Srbin. iz Bijelih Voda. SO Glina. 08. Srbin. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. sin Gojka. SO Glina. Srbin. godine u Glini.

rođen 16. prosinca 1959. 18. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. sin Petra. pljačkali imovinu stanovništva. 1. naoružani došavši u ta sela. kuću i traktor Davodović Matije. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. oduzimati im novac. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . hranu. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ. štaku Davidović Slavka. kulturne i sakralne objekt. st. rođen 5. štalu i kuću Tonči Mije. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. iz Dragotine. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. sa prebivalištem u Dragotini kbr. štalu Nogić Marijane. sa prebivalištem u Dragotini bb. Srbin XV. djelatnik XVIII. OKZRH. društvene i sakralne objekte. godine u Glini. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. sa prebivalištem u Dragotini kbr. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje.optuženi MILAN PODUNAVAC. godine.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. prodavač krivi što su : dana 18. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. iz Dragotine. poljoprivrednik XVI. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. stvari kuća i gospodarske zgrade. listopada 1951. godine u Maji i Svračici. traktor. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. Srbin. 120. Srbin. 3. sin Dušana. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. kolovoza 1991. izudarali Matijević Ivu. u Dabrini SO Glina. Srbin. kuću Lamza Marka.optuženi STEVO VARKAŠ. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta.godine u Glini. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade.

optuženom Dabić Mirku. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21.optuženom Vukičević Momiru.optuženom Janus Nikoli. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima.optuženom Varkaš Stevi. XVII. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3.000. XVIII.optuženom Podunavac Milanu i XIX. XI.optuženom Španović Dušanu. toč. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima. III. optužnicom KT-53/93 od 13. st. – HRD i temeljem točke 6. 2. 343. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti.optuženom Milanu. OKZRH. koji prileži ovom temeljnom spisu. VII.optuženom Vinčić Jovici. st.optuženom Jelić Stanku. Temeljem propisa čl. XVoptuženom Jakovović Draganu. VIII. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. V. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . HRD. listopada 1993. XIII.optuženom Prusac Draganu.optuženom Španović Milanu. st. IV. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu. XVI.300. Temeljem propisa čl.optuženom Sladović Milanu. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. ZKP-a u svezi čl. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti. kolovoza 1993. IX. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. st. 120. VI. godine. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice.optuženom Pavlica Đuri.optuženom Gavrilović Dušanu. stavilo je na teret I.000. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. godine.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. XIV. Xoptuženom Galjen Milanu.optuženom Jelić Stojanu. 1. 1. IIoptuženom Radaković Milanu.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 87. 90. XII.

Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih. OKZRH. u krajnjoj liniji. pobude iz kojih je djela učinjeno. naročito pogibanje ljudi. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. stupanj krivične odgovornosti. odgovarajuće je težini od njih učinjenog. a sadržan i izrekom presude. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. dakle dovedena u dvojbu. Način postupanja svakog od optuženih. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. 17. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17.r. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. a sa nespornim posljedicama. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). Odluka o trošku. Krivična odgovornost optuženih nije. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . uvjerenje je suda. označeno u čl. kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. studenog 1993. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim. te stoga optužnici.oružanog sukoba.r. opisan po svjedoku. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. PREDSJEDNIK Željko Barać v. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. temelji se na u izreci citiranim propisima. 120. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. te ni po kome. 1. st. te spram civilnih osoba.v.

Alemke Sladić. predsjednika vijeća. 120. OKZRH (ranije čl. istog zakona). godine u Glini. sudaca porotnika Ivana Kasaić. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. st. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. godine i 1992. sin Petra. godine u Glini. godine. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. u odsutnosti optuženika. nakon dana 26. Josipa Žinić. gdje i prebiva u ul. 142. sin Vuje rođen 1. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. tokom 1991. zapisničara. 1. 11. novembra br. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. 6. svibnja 1993. zbog krivičnog djela iz čl. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. održane glavne i javne rasprave. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. članova vijeća i Nataše Galinić. travnja 1957. godine u selu Bojna SO Glina. 29. člana vijeća. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. odvjetnika iz Siska. rođen 26. Mirka Švalje. II-optuženi KORAČ MILAN. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. kolovoza 1957.

Branitelj. Temeljem propisa čl. 87. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Bagić Vlado. st. 9. ZKP-a u vezi čl. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. Palajić Ivan. OKZRH.000. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. st..HRD-a. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 1. travnja 1993. st.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Međutim. iste treba osloboditi od optužbe. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio.nacionalnosti. 1. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima.. ali .000. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. 1.HRD-a.66/93 od 3. toč. godine. Štajduhar Pavle. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. Svjedoci Lipak Karlo. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. st. OKZRH. 120. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. uslijed čega su Šmicl Stjepan. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. svibnja 1993. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. dakle. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. – 7. svaki u ponekom dijelu. 2. 343. Prišek Boris.

sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. svibnja 1993. pozivom na propis čl. st. temelji se na u izreci citiranim propisima. u cijelosti. 31. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. 115. stupanj krivične odgovornosti. te ni po kome. Odluka o trošku krivičnog postupka. određivanje pritvora. Prilkom odmjeravanja kazne. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. nosilaca vlasti na svojem području tada. dakle. pobude ih kojih je djelo učinjeno. 343. konačno.r. 4. Nije. u krajnjoj liniji. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a. . 1. OKZRH. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. označeno u čl. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. dne 26. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Kako su krivična djela obojice optuženih. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. OKZRH).st.svi. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.r. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. U Sisku. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. navode optužnice. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Visina izrečene kazne zahtjeva. v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. 1.. s tim. ZKP-a). te stoga optuženici ne moraju biti. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. 120. dvojbena krivična odgovornost optuženih.

nalazi se u bijegu. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. OKZRH (sada čl. nakon što su prethodno Gobac Vinko. Nogić. sin Bogdana i Drage r. kolovoza 1950. godine. godine u Voćarcima. rođenog 22. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. B. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Kovačević Veljko. OKZRH). studenog 1991. zbog krivičnog djela iz čl. nogama i kablom po glavi i tijelu. srpnja 1993. Adžije br. „SAO Krajina“. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. Kliba Radenko i Matekalo Živko. sa prebivalištem u Novskoj.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. 150. po sucu Željku Barać. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. zapisničara. 17. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. 128. nakon dana 8. ul. odvjetnika iz Siska. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. Srbin. održane glavne i javne rasprave. u odsutnosti optuženika. godine u Paklenici. k r i v što je: j e dana 22. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. .

st. 98. st.. postavljen po službenoj dužnosti. Branitelj.500. . ZKP-a u vezi čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. ZKP-a (sada članovi 90. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. Temeljem propisa čl. 128. 128. svibnja 1993. Sam način postupanja optuženika. Iz rečenog slijedi. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. 1. te ni po kome. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. vršeći pravila međunarodnog prava. bila dovedena u dvojbu. ZKP-a (sada čl. – 6. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. 1. Svjedoci Kovačević Veljko. OKZRH). st. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. OKZRH (sada čl. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. 353. OKZRH (sada čl. godine. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.000. 343. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika.HRD. Uračunljivost optuženika nije ničim. 2. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. 95. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. 150. 1. st. Temeljem propisa čl. 150.dakle. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. toč. 1.HRD i paušalni iznos od 5. OKZRH). i 87.. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. travnja 1993. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.

subjektivna i objektivna.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. OKZRH (sada čl. st. i to. u krajnjoj liniji. v. st. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. v. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. U Sisku. te stoga optuženik. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. pobude iz kojih je djelo učinjeno. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. . Obzirom na visinu izrečene kazne. temeljeno na propisu čl. 343. OKZRH). 1. Ženevske konvenciej iz 1949. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. stupanj krivične odgovornosti. srpnja 1993.r. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 31. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. doređen je pritvor. 33. dne 8. međutim. ZKP-a (sada čl. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. uz sudjelovanje Nataše Galinić. po sucu Željku Barasć. Za reći je. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. Barać. jačinu povrede. 353. Prilikom odmjeravanja kazne. i 144. 1. ZKP-a). sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.r. godine.

143. 150. SAO Zapadna Slavonija. OKZRH. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. zbog krivičnog djela iz članka 128.zapisničara. OKZRH (ranije čl. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. OKZRH). st. Vujasinović br. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. dakle. suprotno odredbama čl. Ul. sa prebivalištem u Okučanima. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. Srbin. primivši oružje i uniformu tzv. 353. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. odvjetnika iz Siska. oženjen. ožujka 1952. N. nalazi se u bijegu. godine u Okučanima. otac dvoje djece. nakon dana 26. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 5. ZKP-a (ranije čl. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 343. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. rođen 10. . k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. u odsutnosti optuženika. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. godine. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. Temeljem propisa čl. i 144. umirovljeni milicioner. SUP-a Okučani. svibnja 1993. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. održane glavne i javne rasprave. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. SSS.

Prilikom odmjeravanja kazne. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. bila dovedena u sumnju. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Branitelj. 21. svibnja 1993. stupanj krivične odgovornosti. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Konkretno članaka 143. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.. međutim. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. u krajnjoj liniji. To tim prije. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. toč. 90. Ženevske konvencije iz 1949. 128. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. ZKP-a u svezi čl. i 95. 33. 6. Uračunljivost optuženika nije ničim. tokom cijelog postupka. godine. i to. ožujka 1993. 87. st. Za reći je. te ni po kome. postavljen po službenoj dužnosti. OKZRH).000. st. st. – 6. istog zakona). da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Dakle. Sam način postupanja optuženika. 2..Temeljem propisa čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30.HRD. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. pobude iz .750. OKZRH. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. opisan po svjedoku. 1. 31. godine.HRD i paušalni iznos od 5. ZKP-a (ranije članovi 98. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. a ranije čl. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. i 144. te stoga optuženik. 1. subjektivna i objektivna. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.

sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Sada 115. godine U Sisku. Dabić Milenko. srpnja 1993. v. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. okr.čl. ZKP). Oglasna ploča – ovdje 3. st. Sisak 4. Barać. 4. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. 343. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić.r. određen je pritvor. Obzirom na visinu izrečene kazne. 15. 4. Ivanu Rafaj. 3. U Sisku dne 26. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. 123. jačinu povrede. 5. 353.r. svibnja 1993. 1. st. odvjetnku. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. istog zakona). dne 21. 4. lipnja 1993. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. St. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. SUDAC SUDAC Željko .kojih je djelo učinjeno. branitelju opt. temeljeno na propisu čl. ZKP-a (ranije čl. OJT-u Sisak na br. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Obavijest PS Okučani 5. DNA: 1.. v.

godine u Sremskoj Mitrovici. nakon dana 8. Mirka Švaljek. 12. predsjednika vijeća. Hrvat. rođen 6. sin Rudolfa i Zore. u krivičnom predmetu protiv I. kapetan unutrašnje plovidbe. 2. travnja 1950. Rade Končara br. zapisničara. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . Općina Zemun. godine. razveden.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. II. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. ul.opt. Otokara Keršovanija br. članova vijeća i Nataše Galinić. službeni. Mihajlović Ljubiše i II. 1. održane glavne i javne rasprave. st. 120. odvjetnika iz Siska. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. Alemke Sladić. u odsutnosti I-optuženika. OKZRH. sin Slavka i Marije. rođene Desimirović. u svezi ss. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 3. zbog krivčnog djela iz čl. srpnja 1993. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Srbin. Ivana Kasaić. otac dvoje djece. rođene Martinović. travnja 1947.. rođen 5. 340. RS. Temeljem propisa čl. godine u Zemunu. člana vijeća. Kuzmić Zorana. sa prebivalitšem u Sisku. toč.opt.

kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. st. 24. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata./ dana 23. KUZMIĆ ZORAN 2. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. st. u Sisku. toč. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. u Sisku. da su time I-op. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. OKZRH. u svezi st. 1. Dakle. godine. i 24. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. 91. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. II. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. Temeljem propisa čl. OKZRH uz primjenu čl. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. 2. iako je znao da je I-opt. ožujka 1993. godine. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. 1. i 24. 120.Da su i to: I-opt. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. Dakle. omogućio I-opt. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. 1. listopada 1991. 87. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. 2. Pa. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. godine.. 23. listopada 1991. opt. st. – 5./ dana 22.

00 sati. listopada 1991.stanovništva. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. tim prije. dvojici pripadnika ZNG-a. kako 23. Naime. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. Kako nisu mogli uspostviti vezu. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. „Dunavskog Lloyda“. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. Dana 22. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a.00 sati. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. godine. st. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. svibnja 1993. listopada 1991. Nakon što se odazvao. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. Dana 22. kanalu jedan kratki razgovor. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. označenog u članku 120. travnja 1993. godine. istoga Zakona. jer ga 24. listopada 1991. što su i učinili. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. godine. po . 2. Gavrane javi se“. 1. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. godine. Na istom 16. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. jer isti nije dostižan državnim organima. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. oko 16. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. u svezi st. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. dana 19. godine oko 16. OKZRH uz primjenu članka 24. listopada 1991. tako i 24.

koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. „Novi vjesnik“. Antun Jakirčević (list 59 spisa). te da su slate razne šifrirane poruke. kao i „Gavrana 1. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. 3. kanalu. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. Dragan Dakić (list 59 spisa). je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. nalazili na brodu „Zibel“. Nadalje. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. OKZRH uz primjenu članka 24. i 4“. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). što bi mu bila obaveza da ih je bilo. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. jer je jasan. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. jer su dali jasne i kategorične iskaze. dispečer. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. 1. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. do tada nepoznate. niti je u dnevniku načinio bilješku. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer.dolasku na radno mjesto. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. koji su se 22. ni što su one značile. Braco Grozdanić (list 57 spisa). OKZRH. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. a da se ne zna. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. listopada 1991. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. godine. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. 2. u svezi st. Također. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. st. ni tko ih je slao. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. tako i II-optuženika. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. Naime. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Željko Milković (list 56 spisa)m.i IIoptuženika. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). Brigade. 2. sud je utvrdio da je . dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. preko radio-stanice na 16.

odnosno grad Sisak. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. v. ZKP-a oslobodio optužbe. Kako ničim nije dokazano pomaganje. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. 8. niti je naredio. PREDSJEDNIK Željko Barać. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. U Sisku.r. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. sud je optuženike temeljem članka 340. dakle. 3. srpnja 1993. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 115. koje se ne pretpostavlja. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. „Hidroput“. SI-0009 . „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. U odnosu na II-optuženika. ZKP-a). 4. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r.„Dunavski Lloyd“. jer je to isključiva nadležnost direktora. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. već se mora dokazati motivom i umišljajem. st. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. već naprotiv obrnuto. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. v. st. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela.

protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. sada u bjegstvu. sin Ilije i Julke. OKZRH). Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. OKZRH (ranije članka 150. kao zapisničara. nakon što su Sabić Željko. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. zbog krivčnog djela iz članka 128. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. dakle. godine u Jasenovcu i Demirovcu. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. nakon dana 8. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. godine. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. po sucu Željku Barać. rođene Grgić. rođen 21. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . svibnja 1953. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. u odsutnosti optuženika. uz sudjelovanje Nataše Galinić. pripadnici MUP-a RH.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. bili zarobljeni od strane tzv. lipnja 1993. nanijevši im tjelesne povrede. godine u Rajićima. odvjetnice iz Siska. kao funkcioner i oficir tzv. održane glavne i javne rasprave. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. gdje i prebiva na Trgu Đ. Sabe. k r i v što je: j e tijekom 1991.

Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.000. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.500. Njihova su kazivanja (kao. OKZRH (ranije čl. istog zakona). „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli.HRD i temeljem toč. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga.“. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 353.surovim postupanjem s ranjenicima. 7.HRD. nogama. 2. 1. 128. Temeljem propisa čl. toč. 98. pa ovaj drugi udari i tako. st. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. Udaran sam palicom. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. ožujka 1993. „Zadobio sam fakturu kičme. 1. 21. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. 6. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 87. a ranije čl. 343. ZKP-a u svezi čl. 6. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. ZKP-a. šakama. KT-23/93 od 23. st. te sam izudaran po bubrezima. st. ZKP-a (ranije čl. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. OKZRH.. ZKPa (ranije čl. koljenima po cijelom tijelu.. istog zakona) Kv-67/93 od 3. svibnja 1993. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. s tim. 150. i 95. Temeljem propisa čl. 90. 128. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. potres mozga. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. st. te povremeno sada gubim sjećanje. 23. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117.

st. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. . SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. 115. 4. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. U Sisku. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. subjektivna i objektivna. među ostalim“. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. ZKP-a). stupanj krivične odgovornosti. 31. st. lipnja 1993. 343. 4. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. r. Uračunljivost optuženika nije ničim. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. st. v. v. godine. OKZRH). sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. dne 8. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Prilikom odmjeravanja kazne. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Ženevske konvencije iz 1949. 123. i 144. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a). Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. te ni po kome. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. 1. ZKP – prije čl. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. Barać.r. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju.

Milana Milanković. sin Milutina. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. R. Ilije Nišević. članova vijeća i Nataše Galinić. Srbin. svibnja 1949. siječnja 1935. Stanka Divjakinje. Vračar. sin Stevana. st. u odsutnosti optuženih. SO Glina. rođen 16. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. SO Bos. Sime Karaice i IX-opt. Mikelić Borislava. Dušana Jović. Novi. sudaca porotnika Mirka Švaljek. rođen 24. 142. MILAN MUIDŽA. 1. sin Miljkana. siječnja 1942. lipnja 1993. Žrtava fašizma bb. IV-opt. rujna 1939. st. godine u Donjem Klasniću. rođen 20. OKZRH (sada čl. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. održane glavne i javne rasprave. sa prebivalištem u Glini. rođenog 13. godine u Dobrljinu. 1. liječnik. Ante Jukić. sin Stevana. Ilije Bjelajac. OKZRH). godine u K- . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Josipa Budinski. godine u Donjem Klasniću. Ul. V-opt. III-opt. 1. zbog krivičnih djela iz čl. nakon dana 9. Milana Muiđe. II-opt. Boškovića br. DUŠAN JOVIĆ. 120.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. člana vijeća. sa stanom u Beogradu. godine. SO Glina. predsjednika vijeća. Dušana Kačar. VI-opt. DUŠAN KAČAR. odvjetnika iz Siska. VII-opt. inženjer II-opt. III-opt. VII-opt. IV-opt. Ivana Kasaić.

rođen 15. VI. godine u Malom Gradcu. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. 29. SO Glina. izrađivao planove mobilizacije. rođen 18. godine u Velikom Gradcu.. VIII-opt. Ul. Norberta Vebera bb. štab četničkih formacija. Filipa kljaića 3 V-opt. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. ILIJA NIŠEVIĆ. lipnja 1933. gdje i prebiva.b. sin Pavla. Malinova 94. godine u Roviški.Banskom Drenovcu. SO Glina. rođen 16. sa prebivalištem u Glini.. sin Dragana.b. STANKO DIVJAKINJA. godine u Begovićima. SO Petrinja./ u tijeku 1991. da se uništavaju stambene zgrade. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. b. Rimska ul. sa prebivalištem u Sisku. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. opt. Mihanovića b. SIMO KARAICA. SO Glina. ul. rođen 29. naređivao nelegalno s u . izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. listopada 1956. novembra bb. IX-opt. sin Petra. sa prebivalištem u Petrinji. svibnja 1949. Ul. godine u Petrinji. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. srpnja 1956. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. VII-opt. SO Glina. sa prebivalištem u Sisku. i 1992. rođen 7. bravar.. ILIJA BJELAJAC. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. MILAN MILANKOVIĆ. godine u Glini. sin Steve. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. gospodarski objekti i sakralni objekti. A. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. defektolog. sa prebivalištem u Glini. sin Damjana. prosinca 1960.

te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. te ranjeno deset osoba. Vujaklija Rajko. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Kendjel Ivan. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. a IIIopt. Jovanović Rezika. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. Ilija Nišević.. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. Katarine. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. Milan Muidža. Banadinović Angelina. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. III-optuženi MILAN MUIDŽA./ u tijeku 1991. III-opt. te uništavali stambene zgrade. a II-opt. IV-optu./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. paljenja i rušenja stambenih. dakle. V-opt. Ilija Nišević. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. pljačkali imovinu. 120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. OKZRH. Ilija Bjelajac. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. oštećenja. dakle. VII. gospodarskih i sakralnih objekata. Dušan Jović. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. Djurač Rajko. dok su Drakulić Nikola. VII-opt. 120. Ilija Bjelajac. 2. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. st. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. . Milan Muidža.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. VI-opt. Lovre i dr./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. IV. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. „SAO Krajina“. 1. sakralne objekte i gospodarske objekte. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić.opt. lipnja 1991. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. st. i 1992. Milan Milanković. Dušan Kačar. 1. V-opt. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. godine u Glini i okolnim mjestima. II-opt. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. Dušan Kačar. Milan Milanković. VI-opt. Herelić Ramiz. Dušan Jović. Crkva Sv. crkva Sv. IV-optuženi DUŠAN KAČAR.opt.

.. postavljen po službenoj dužnosti. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ali svi. kojima ih se tereti. OKZRH. st. Milanu Muidži. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. 90.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. svaki u ponekom dijelu. da bi. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. Malić Hamdija. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10.OKZRH. Mato. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. – 7. 1. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 87. 119. navode optužnice. godine stavilo na teret I-opt. 1. Iliji Bjelajac. lipnja 1993. konačno. a optuženicima Dušanu Joviću.HRD. travnja 1993. OKZRH. Temeljem propisa čl. Iliji Niševiću. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. toč. st. 120. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. OKZRH. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. ožujka 1993. Temeljem propisa čl. st. Dušanu Kačaru.199. Juzbašić Živko. Ličina Berislav. zbog izvršenja kojeg su tuženi. ZKP-a u svezi čl. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl.050. na glavnoj raspravi održanoj 3. Branitelj. Milanu Milankoviću. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 2. godine. st. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. bila . 1. u cijelosti. 1. Kušan Djuro. te ni po kome. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. Svjedoci Kovačević. 343. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Štrk Ivan Šantek Ivan.000. 120.

sakralnih i gospodarskih objekata. Odluka o trošku krivičnog postupka. 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. v. ZKP-a). 31. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. 4. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. označeno u čl. lipnja 1993.r. st. u krajnjoj liniji. s tim. određivanje pritvora. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. nije dvojbena. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. temelji se na u izreci citiranim propisima. st. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. stupanj krivične odgovornosti. Prilikom odmjeravanja kazne. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. dne 9. . 120. PREDSJEDNIK Željko Barać. 115. dakle. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 1. ZKP-a. pozivom na propis čl. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. v. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Visina izrečene kazne zahtijeva. U Sisku.) a za vrijeme oružanog sukoba. Krivična odgovornost optuženih. OKZRH). koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. OKZRH. 343.r. pobude iz kojih je djelo učinjeno. te uništavanjem stambenih zgrada. te stoga optuženici. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. st.

pa se istog temeljnog zakonskog propisa . suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. rođenog 20 rujna 1930. 120. nakon dana 1010 svibnja 1993. R. tapetar. godine u Velikoj Kladuši. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. održane glavne i javne rasprave. razveden. Ivana Zlovolić. otac jednog djeteta. rođene Stibuhar. Boškovića br. Dvorneković Maru i Holija Stevana. Đure Sertić. TO i JNA. člana vijeća. godine u Gorama. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. 120. 03.14/93. Musliman. OKZRH. Ante Jukić.SI – 0011 K. sudaca porotnika. predsjednika vijeća. 7. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. st. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. godine na području općine Petrinja. Alemke Sladić. 1. godine u odsutnosti zatvorenika. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. listopada 1991. odvjetnika iz Siska. 1. zbog krivičnog djela iz čl. dana . OKZRH. sin Jusufa i Tinke. sa završenih četri razreda osnovne škole.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. članova vijeća i Nataše Galinić.

jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. ožujka 1993.000-HRD i temeljem toč. kako se zvala. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor.03. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. istog zakona) da bi. među ostalim. 120. godine. Temeljem propisa čl. u kojoj se uračunava pritvor od 16.000 HRD. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. 1.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . st. 1. koji prileži ovom predmetu. 139.1992. Temeljem propisa čl. 6. na glavnoj raspravi javni tužitelj. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao.1992. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. OKZRH (sada označeno u članovima 109.08. travnja 1993. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. st. st. OKZRH. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . Istovremeno. koja je. do 14. 90. 1. Tokom dokaznog postupka. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). i 2. 7. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. očito pogrešno označenog prezimena. Darinko Herak (list 43 spisa). i 118. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. 2. toč. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. listopada 1991. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. 87. Stevana Holija i Maru Pavičić. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. 90. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. st. st. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. njegovu ženu. Ja sam uhićen 3. 1. te Maru Dvorneković. ZKP-a a u vezi čl. da je rekao. uz podizanje optužnice. 120 st. u vezi čl. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja.

1. 1. temelji se na u izreci navedenim propisima.r. . PREDSJEDNIK Željko Barać. bila dovedena u dvojbu. OKZRH (ranij čl. istog zakona). nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. Povreda međunarodnog prava. st. Slijedi. u krajnjoj liniji. koja je već naprijed jasno označena. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. U Sisku. Ženevske konvencije. 343. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. a iz čl. te ni po kome. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. koje ni po kom nije bilo osporeno. ZKP-a. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. st. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. 1.r. stupanj krivične odgovornosti. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. Nema. v. 31 OKZRH). važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Odluka o trošku krivičnog postupka.na način opisan izrekom ove presude. dana 10. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. 120. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. svibnja 1993. 142. v. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. pobude iz kojih je djelo učinjeno. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. godine. st. Prilikom odmjeravanja kazne.

SINIŠA MARTIĆ. rođen 13. 123. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. ZKP-a. «GULA» i «ZMAJ». sin Vladimira. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. god. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. općina Glina 6. iz kojeg su upravo bili izišli.08. Rade Grumić Rare 7 7. srpnja 1991. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! .Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. st. VLADIMUR VILIĆ. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije.1965. u Skeli. 4 ZKP-a).1945.. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede. srpnja 1991. sin Slavka. prije čl. 115. rođen 25. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. zv.1956. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. zv. s tadašnjim prebivalištem u Glini.. 4. rođen 28. BRANKO ČUČKOVIĆ.08. sin Ilije i Ane. god. «ŠILT».11. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. st. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju.

uz sudjelvoanje Nataše Galinić. nakon dana 17. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.000. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. 1. Temeljem propisa čl. Rade Grmuše kbr. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj.Okružni sud u Sisku. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.. godine u Glini. sin Franje. 1.HRD i paušalni iznos od 5.000. po sucu Željku Barać. Hrvat. Godine i Strizivojnni. u odsutnosti optuženika. 353. – 7. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30.HRD. oženjen. 150. 4. održane glavne i javne rasprave. dakle. OKZRH. Temeljem propisa čl. listopada 1948. zapisničara. 2. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. OKZRH. toč. st.. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. sa prebivalištem u Glini. nalazi se u bijegu. zbog krivičnog djela iz čl. veljače 1993. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. i 144. st. st. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 150. 95. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. SO Đakovo. 98. godine. odvjetnice iz Siska. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1. rođen 19. Ul. ZKP-a u svezi čl. suprotno odredbama članka 143. j e . tukao ih i nanosio im tjelesne povrede.

OKZRH. Uračunljivost optuženika nije ničim. temelji se na u izreci citiranim propisima. 1. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. To tim prije. U Sisku. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. te stoga optuženi. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. veljače 1993. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. 150. stupanj krivične odgovornosti. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. prosinca 1992. naročito ovaj potonji. (čl. te ni po kome. u krajnjoj liniji. 33. opisan po svjedocima. Braniteljica po službenoj dužnosti. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Prilikom odmjeravanja kazne. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. dne 17. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Sam način postupanja optuženika. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. . OKZRH).st. s tim. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. 353. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Dakle. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova.. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. godine oznake Kv-9/93. veljače 1993.

Barać. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. u odsutnosti optuženika. ožujka 1993.r. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. j e . godine. odvjetnika iz Siska. po sucu Željku Barać. godine do 31. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. godine u Glini. nakon dana 26. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. v.r. „milicije SO Krajina“. godine u Crkvenom Boku. rujna 1991. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Polakova kbr. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. zapisničara. rođen 10. rujna 1952. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. listopada 1991. 8. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. održane glavne i javne rasprave. uz sudjelovanje Nataše Galinić. zbog krivičnog djela iz članka 150. „kapetan Pero“. nakon što je Makarić Neven. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. v. sada u bjektstvu. sin Miloša. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. kao kapetan tzv. zv. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima.

1. 98.. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Temeljem propisa članka 353. veljače 1993. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. 23. i 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. 1520. st. subjektvina i objektivna. stavka 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Ženevske konvencije iz 1949. čl. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. godine. ZKP-a. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. ožujka 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Temeljem propisa čl. Branitelj.HRD. 2. ZKP-a u svezi čl. istovremeno i oštećeni. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.dakle. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. Svjedok. 6. 150.000. st. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 95. postavljen po službenoj dužnosti. toč. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. G. st. godine. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao.

Zakona o krivičnom postupku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. st. ožujka 1993. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 123. u odsutnosti optuženih. Begović Jove. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. i Podunavac Sime. SI-0016 K. predsjednika vijeća. 142. razlogom je određivanju pritvora. 4. zapisničara.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 353. člana vijeća . Zbog krivičnog djela iz čl. st . ZKP). a u prisutnosti zamjenika . Đure Sertić. pozivom na propis čl. Prilikom odmjeravanja kazne. travnja 1993.r. 33. Tarbuk Ranka. nakon dana 27. OKZRH. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. v. SUDAC Željko Barać.pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Alemke Sladić. Jovanovski Budimira. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. stupanj krivične odgovornosti. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. pobude iz kojih je djelo učinjeno. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Visina izrečene kazne. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Jakić Ante. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. 1. 1. Članova vijeća. v. U Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. dne 26. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić.r. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. sudaca porotnika Ivana Zlovolića.godine.

Hanžekova kbr. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. minobacačkom vodu 120 mm. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. Br. vodnik bivše JNA. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. artiljerisku. sa posljednjim prebivalištem. rođen 24. godine u Dvoru. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. Bateriji haubica 105. 24. Bučar Štef. održane glavne i javne rasprave. u Petrinji. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. minobacačku i drugu vatru. Klarić Milana i su . rujan 1957. zapovjednika garnizona u Petrinji. odvjetnika iz Siska. krivi što su : dana 2. J. Lokner Nikola. sin Milana. kapetan I klase bivše JNA. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. IV – opt. što su njihovi podređeni. V. godine u Sokolišu. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. da otvore tenkovsku. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. rođen 13. SO Bos. 2. III – opt.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. godine u Petrinji. Haulikova br. te stambenim. Novi.optuženi PODUNAVAC SIMO. nakon što su od Tarbuk Slobodana. sin Dragutina. 16 i 21. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. svibnja1963. Janjića br. II – opt. Jovanovski Budimir. sin Mirka. rođen 30. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. sin Rade. 66. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. Marković Đuro. ul. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. rujna 1949. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. pristali da provedu ovakova naređenja. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. godine. Frankopanska ul. Podunavac Simo. a potom. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. ožujka 1951. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. rođen 15. provodeći ovakova naređenja i učinili. i 155 mm. stariji vodnik u bivšoj JNA. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. Begović Jovo. rujna 1991. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. oficir bivše JNA. 8. niti jedinica.

broja uviđaja 834/91. 1. crkva sv. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. dakle. st. Đuričić Rajko. 1. ZKP-a u svezi čl. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. crkva sv. Općinski sud u Petrinji. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Katarine. 98. 1. 2. optuženim Babić Miloradu. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. Sekulić Branko. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. Jovanovski Budimiru. – HRD i temeljem toč. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. Temeljem propisa čl. Lovrenović Ivice. Banjan Miko. st. Tarbuk Ranku. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. Popović Marijan. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. To stoga. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih.. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH. 142. Kovačević Janko. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. 142. 1. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Ceković Ljubica. 6. Begović Jovi i Podunavaca Simi. toč. Trklja Jasmina. Marić Mladena i Talaja Josipa. st. Vujaković Rajko. Podnar Stjepana. OKZRH. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. st. Dumbović Zvonko. Lovre i drugi objekti. pa tako. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. st. prijave medicinskog centra Sisak .910. datih tokom istrage. 6. 95 st. 7. – HRD. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. Temeljem propisa čl. Vujatović Đuro. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ožujka 1993. što isti nisu dostupni državnim organima. što je i učinjeno. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji.Mouća Alojza. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Banjadinović Andjelina. 353. 23. Cerjak Branka. veljače 1993.000. Drakulić Nikola.

Kendjel Ivana. predstavlja. Lovre i dr. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. svakome. izdavanje zapovjedi. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. st. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. TZV. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . st. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. Vujaklija Rajk. koje su gađale kako stambeno. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Marković Đure. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. također navođenu. Jovanović Rezike. Bučar Stjepana. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. 33. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Banadinović Andjeline. crkvu Sv. OKZRH. a primjenom propisa čl. ZKP-a. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. a iz čl. Djuričić Rajka. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. Herelić Ramiza. . naročito stambene zgrade u centru Petrinje. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. OKZRH. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju.142.o povredama Drakulić Nikole. crkvu Sv. 353. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. 1. tako komunalne. sakralne i druge objekte u Petrinji. Klarić Milana i Mouča Alojza. 1. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. Općinski sud u Petrinji. JNA u Petrinji. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. te uvidom u pismenu dokumentaciju. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Katarine.

PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI . 123.Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. travnja 1993. U Sisku. dana 27. 4. st. ZKP-a).0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Nazora – Trg M.1991. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. F – 16 prikazuje ulicu V. gdje su vidljiva oštećenja. Tita u pravcu Gajeve ul. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. J. Gundulića. V. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. I. Tita. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. Nazora i Trga M. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . godine. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul.09. V. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. Nazora – Trg M. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. V. kao i uništeno jedno teretno vozilo. M. locirane u Petrinji u ul. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. I. V.

čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. članova vijeća i Nataše Galinić. 142. siječnja 1993. oficir tzv. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Ivana Kasaić. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. srpnja 1991. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. predsjednika vijeća.1944. godine. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. sin Rade. sin Staniše. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. god. godine u Dvoru. Alemke Sladić. nakon dana 18. i 15. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. srpnja 1991. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . Ivana Blažinić. JNA. 1. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. sudaca porotnika Josipa Žinić.03.PODACI O POČINITELJIMA 2. zapisničara. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. st. Srbija i Crna Gora 3. ĐORĐE STOJANOVIĆ. god. rođen 24. rujna 1949. i 15. u odsutnosti optuženika. zbog krivičnog djela iz čl. u Stajkovcu. člana vijeća. Tijekom 14. rođen 01. općina Surdulica.

108. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. u Petrinji. JNA. 1. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. ZKP-a u svezi čl. 353. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja.749. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. 95. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . Obrazloženje . Isaković Čeho. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. Kovačević Ivica. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. 2. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. tzv. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske.000 – HRD i temeljem točke 6. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. godine do 04. 7. travnja 1992. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. neizazvan za borbeno djelovanje.749.000 HRD. topničkim i raketnim jedinicama. godine. st. Grubić Đuro. Temeljem propisa čl. st. st. 1. dakle. st. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. toč. Temeljem propisa čl. studenog 1991. Kostić Branko.740 USA dolara. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. 1. 98. Temeljem propisa čl. 142.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. u više navrata. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.

46 – 59. što isti nije dostižan državnim organima. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. koja prileži spisu. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. st. sud ne nalazi potrebnim govoriti. . stav. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a sam grad Sisak. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. st. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. iako nema formalna obilježja rata.1268/91 i – 311/92. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. 1. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). (objava istog i dr.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. 6. godine (list 94 i 95 spisa) te. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. a iz člana 142. tzv. prosinca 1992.749. za vrijeme oružanog sukoba koji. prosinca 1992. godine (listovi 94 i 95 spisa).740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. što. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. u Petrinji. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. prosinca 1992. i 90 – 91 spisa). godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. 1. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. 6 da je to činio. godine. 142. prosinca 1992. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 23. a pročitani su. ovom zgodom. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. izdao zapovijed. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . kao i njegova industriska zona.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. JNA. o kojem.

r. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. v. primjenom propisa člana 353. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.r. U Sisku. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. Shodno visini o izrečene kazne. dana 18. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. . 1. v. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. određen je pritvor. kao ni primjerenosti istog.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. st. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. siječnja 1993. Zakona o krivičnom postupku. PREDSEDNIK Željko Barać. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.

godine u Joševici. st. Alemke Sladić.opt. godine u Joševici. godine u Jošavici. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. nakon dana 25. Srbin. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede. rođen 11. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. zapisničara. 116. krivi što su : dana 16. Horvat Stjepan. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama. ove bez ikakva razloga napali. Horvat Đuro. u krivičnom predmetu protiv I. SAO Krajina.predsjednika vijeća. znajući da mještani sela Pecki. godine . održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ.b. SO Petrinja.Paunović Dušana. 127. rođen 1.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. IIIPlavljanić Sime i IV. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. SO Petrinja. godine. sin Stanka. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. člana vijeća i Nataše Galinić. svibnja 1960. rođen 29. 1. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ. zbog krivičnog djela iz čl. sin Ljubana. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. oko 7. svibnja 1993. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. sin Milana. sa prebivalištem u Petrinji. rođen 2. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. Zubanović Jove. siječnja 1962. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti. sin Dušana. II. kolovoza 1991. godine u Joševici. siječnja 1955. zvani Tito. kolovoza 1960.opt. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. OKZRH. 4. Radišević Nikole. gdje i prebiva na kbr. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ. kojima su su . Malinova (odvojak) b. 142. Srbin. u odsutnosti optuženih. odvjetnice iz Siska. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina.

OKZRH.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. godine. pa i po provedenom dokaznom postupku. odvjetnica iz Siska.000. svaki u ponekom dijelu. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. 1. ali svaki. 120.000. u potpunosti. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. pobliže opisano izrekom ove presude. dakle. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak.. Dvorenković Stjepan. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. navode optužnice. 1. Temeljem propisa čl. 90. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. 343. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. studenog 1992. st. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. prosinca 1992. OKZRH (sada čl. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. toč. OKZRH).HRD. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. oznake KT. 2. te ni po kome. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. 1. činjenično. ZKP-a u svezi čl. st. optužnicom od 30. st. kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. 1. Abramović Ivo. Temeljem propisa čl. 87. st. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. 1. 142. godine. Zubanović Jovi. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo.178/92. kako je tuženo. 142. Bugarin Andrija. Svjedoci Stanešić Danijel.

pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. s tim. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. određivanje pritvora.r. temelji se na izreci citiranim propisima. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. OKZRH. PREDSJEDNIK Željko Barać v. U Sisku. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. st. 31. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 115. ZKP-a. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. st. 343. 1. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog.) a za vrijeme oružanog sukoba. svibnja 1993. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. 142. ZKP-a). krivična odgovornost ni jednog od optuženih.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. Visina izrečene kazne zahtjeva. dana 25. 1. st. 4. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. označeno u čl.r. v. pozivom na propis čl. Odluka o trošku krivičnog postupka. Nije dvojbena. Prilikom odmjeravanja kazne. dakle.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

sin Milana.optuženi BJELAJAC STEVAN.. 1965. Srbin. 1952. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. godine u Glini.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. 34. Vinogradska b. 12. X-optuženog Matijević Dragana. V. III. zapisničara. 1953. gdje stanuje u ulici A. oženjen. Kovačevića b. oženjen. neoženjen. sa prebivalištem u Glini. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. 05. godine u Glini. Mirka Švaljek. Ivana Zlovolić. 1958. sudaca porotnika Ivana Kasaić. oženjen. rođen 19. godine u Glini. Srbin. VI Udarne kordunaške divizije 36. V-optuženog Ljubičić Milana. 03. sin Nebojše. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske. zbog krivčnih djela iz člana 142. VI-optuženog Čordaš Vlade.. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. st. stražar. u odsutnosti optuženih. sa prebivalištem u Glini. članova vijeća.Okružni sud u Sisku. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. člana vijeća. godine u Zemunu.optuženi TINTOR DRAGAN.optuženi BALTIĆ PETAR. rođen 09. II. kažnjavan. Banijskog partizanskog odreda b. Srbin. Srbin. . stražar. IV. Radnička kbr. 12 VI.b. 1957. nakon dana 22. sin Petra. VII-optuženog Tintor Dragana.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. 04. održane glavne i javne rasprave. IX-optuženo Djaković Ilije. Alemke Sladić. i Nataše Galinić. 1962. 12. IV-optuženog Bogunović Djuke.optuženi ČORDAŠ VLADO. otac jednog djeteta. 1. sa stanom ul. sin Milana. godine u Glini. siječnja 1993. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. godine. oženjen. rođen 01. Srbin. rođen 03. II-optuženog Baltić Petra. 1966. rođen 20. predsjednika vijeća. otac jednog djeteta VII.b.b. policajac. stražar. rođen 18. sa stanom u Balincu kbr. 02. sin Alekse. policajac. sin Mare. rođen 18. 03. i iz člana 144. godine u Dvoru. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. odvjetnika iz Siska. sin Stevana.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

dakle. prosinca 1992. ZKP-a) Kv-103/92 od 30.HRD i paušalni iznos od 5. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. subjektivna i objektivna. godine. 2. 95. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa članka 353. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. st.. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. stavak 1.se pri tome. ZKP-a u svezi čl. st. toč. Branitelj.HRD. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Temeljem propisa članka 98. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. st. postavljen po službenoj dužnosti. 6. 23. . godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 1. – 6. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150.000. i 144.. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.000. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga. 1. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. prosinca 1992. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150.

v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.r. a putem ovoga suda. Ivana Kasaić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 1. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . godine. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Prilikom odmjeravanja kazne. dne 19. U Sisku. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. Alemk Sladić. st. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. člana vijeća. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. v. siječanja 1993. određen je pritvor. predsjednika vijeća. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. Zakona o krivičnom postupku. 33. Obzirom na visinu izrečene kazne. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. SUDAC Željko Barać. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske.ženevske konvencije iz 1949.r. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. temeljeno na propisu člana 353. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Mirka Švaljek.

II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. sin Jovana. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.b. sin Draginje. Srbin. godine u Bosanskoj Bojni. radnik. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3. Radićeva kbr. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. godine u Sisku. radnik. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO. Filipa Kljaića b. IV 1954.listopada 1991.IV 1947. SO Petrinja. godine u Petrinji. IX 1947. oženjen.i 4. oženjen. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Ivana Trnskog kbr. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. radnik. IV-optuženi Krnjaić Đuro. sa prebivalištem u Petrinji. 11 1968. Srbin. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . godine. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. u odsutnosti optuženih. st. 142. otac jednog djeteta. godine u Jošavici SO Petrinja. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine u Tremušnjaku. IV-optuženog Krnjaić Đure.117. Srbin.b. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. 13. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji.Nikole. dakle. održane glavne i javne rasprave. JNA okupirali grad.. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. uz pomoć tzv. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. nakon dana 22. nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. sin Đure rođen 20. III-optuženog Zorić Ljubana. oženjen. Ul. rođen 9. Srbin. sa prebivalištem u Petrinji. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. sin Đure rođen 16. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola.siječnja 1993. Grge Novaka b. sa prebivalištem u Petrinji. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. rođen 5. 1. zbog krivičnog đela iz čl. odvjetnika iz Siska. III-optuženi Zorić Ljuban i. Ul..

Temeljem propisa čl.prosinca 1992. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 2. st. 95. toč. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini.000. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih . Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30.st.označeno u čl. Temeljem propisa čl. 6. Plavljanić Nikoli. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 353. i 7. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. spajati žicom na strujni krug. .HRD. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. 1.HRD. . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. već u Petrinji). čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .ratnog zločina protiv civilnog stanovništva . st. st. a potom u zajednici.500.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . . . st. 142. 1.II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku. 142. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. 98. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO.prosinca 1992. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. ZKP-a u vezi čl.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku.iz čl. pa tako. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih.

Ženevske konvencije. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika. dne 22. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Povreda međunarodnog prava. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). 1. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Slijedi. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. godine. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. st. da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava. stupanj krivične odgovornosti.r. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. sud je optuženima Rađenović Željku.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. složenosti postupka. koja je već naprijed jasno označena. Zakona o krivičnom postupku.r. v. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. 33. Odluka o trošku krivičnog postupka. 353. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. temelji se na u izreci navedenim propisima. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.siječnja 1993. v. Barać. st. a iz člana 142. SI-0024 K-22/92 . 1.

nakon dana 2l. Drobnjak Slavka. u krivičnom predmetu protiv I-opt. Sanader Mile. zv. „Prelac Mlinoge. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha.1ipnja 1953. III-opt. članova vijeća te Nataše Galinić. Sanader Dragana. zapisničara. krivi su . star 22 godine. godine. zv. od oca Branka i majke Milke. sin Branka i majke Milke rodjen 18. I. zbog krivičnog djela iz čl. star 28 godina. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. svibnja 1957. godine u Ljeskovcu. odvjetnika iz Siska. „Prelčić“ iz G. Ul. Ul. 2. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO.siječnja 1993. trgovac. člana vijeća. Mlinoge. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. II-opt. Zajca kbr. III-optuženi DROBNJAK MILAN. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Drobnjak Milana i IV-opt. “ iz G. A1emke Sladić. Ivana Zlovolić. godine u Ljeskovcu. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. Mirka Švaljek. održane glavne i javne rasprave.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u odsutnosti optuženika. I. Zajca kbr. rođen 3. II-optuženi SANADER MILE . sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. predsjednika vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 144.

200. godine u Petrinji. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. dakle.HRD. Alijagić Meho. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. 7. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. 353. Svoboda Mišo. Lukačević Franjo. Rogulja Milivoj. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. III-opt. suglasivši se sa ovakovom naredbom. Gregec Dejan. . Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. Kovačić Božidar. kršeći pravila međunarodnog prava. ZKP-a u svezi čl.što su: dana 16. godine I-optuženom Sanader Draganu.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika . IIIopt. st. Dumbović Nikola. nakon čega su II-opt. Tutić Radislav.HHD.000. Mikulin Vlado. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske. a zatim. u ovom času. Temeljem propisa čl. 2. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. godine. 144. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. 1. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. studenog 1992. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Tomašić Branko. 144. toč. a ubijeni bili Bursik Tomislav. Drobnjak Milanu i IV-opt.prosinca 1992. 95. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko. njihove prisutnosti glavnoj raspravi. Muškić Neno. zajedno sa njime pucali u njih. 98. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. Jelačić Ivica. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl.iz čl. st. Sanader Mile.. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. uslijed čega su Cerjak Dražen.rujna 1991. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25. III-opt.. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili. II-optuženom Sanader Mili. Drobnja1k Milanu i IV-opt. Drobnjak Slavku. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". 1.

“. Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. Nedvojbeno je. predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike . Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka.naoružanje.. koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. uz suglasnost stranaka.. Turajlić Nikole. Popara Dušan (list 71 spisa). Turajlić Ilije.. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa). ali da je ipak. uvjerenje je suda. Turajlić Miroslava. (pa tako Turajlić Milorada.. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio. primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ". pročitani. čiji je i on bio pripadnik „. stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su. Turajlić Milana. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. čiji su iskazi. Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa). nije prigovorio..pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest.. može se reći srećom. ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim. već spominjanih.. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv. kako je i pledirano u završnoj riječi. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa).. da ni jednom izvedenom dokazu. neposrednih očevidaca događaja. Požar Zorana... jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen . nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno . Međutim... Turajlić Milovana. ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije. ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. pak. Galijan Zlatka. „. “TO“. postavljen po službenoj dužnosti. da se ne kaže previše. Njihova su kazivanja (kao. tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“... nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno. ".. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika.. ali ne znam kako se zove. dopremila vojska“. nastojeći čuvati sebe.Branitelj. ali on nije htio o tome ništa razgovarati.. Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa).odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela. Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže. Popara Dušana. pao ..

„Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak. rujna 1991. Mile (također Sanader . što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16. Izostavljena je. . Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda.. glede upravo rečenog. koji je to stvarno i bio.. Pečirko Marijan. izostavljen je. a prema utuženom takove nisu bile. Nadalje.je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života. kada mi je predočena slika. 89.i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“..samo glede stradalih osoba). Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar".opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa). tada nije bio ratni zarobljenik. ovoga puta iz izreke presude .. godine predveče . „Njega sam zapazio i zapamtio po tome. i 99...1992... zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“. „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude. kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu.. prepoznao Sanader Dragana. „Ja sam ostao neozlijeđen.. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su. jer se ovome sudu. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko. To ne čudi. Sve se ovo kazuje stoga.do Bolnice u Sisku. a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ".. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen.. među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan. 97. pa ni izvješće Policijske uprave Sisak. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena.11.iz ratne zone u Petrinji . Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23. spisa. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. kao smrtno stradali istom zgodom.rujna 1991. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . No. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. Žugaj Vlado. konačno. . jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. 93. jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. godine u Prosekturi bolnice Sisak. tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika. Konkretno. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). „Sanader Dragan između ostalog je rekao . već samo. nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno . po saznanju za postupke i imena učesnika u njima..je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika. Kovačević Ivica i Svoboda Mišo. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. utvrdili njegov identitet. „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). 83. Naime.

određivanje pritvora. Zakona o krivičnom postupku. među inim i dobrovoljaca za to. optuženih. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . v. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka. PREDSJEDNIK Željko Barać. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. u krajnjoj liniji. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Visina izrečene kazne zahtjeva. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja. dne 21. te ni po kome. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika. s tim. stupanj krivične odgovornosti. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.siječnja 1993. st.r. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. U Sisku. pozivom na propis čl. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. te stoga optuženici.označenog u članu 144. pobude iz kojih je djelo učinjeno. . temelji se na u izreci citiranim propisima. dakle. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 353. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. Nema.r.već civil. Odluka o trošku krivičnog postupka. Prilikom odmjeravanja kazne. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). 33. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . javljanje.

I. Trg narodnog heroja br. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. godine. 1. održane glavne i javne rasprave. Mirka Švaljek. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. Dubici. sa prebivalištem u Vrginmostu . strojarski tehničar. ožujka 1992. nestali su .SI – 0025 K – 23/92 . 144. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Palaić Ivan. Srbin. godine u Bos.09.1956. godine u Glini. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. st. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. rođen 12. 1954. člana vijeća. Gaćeša br. godine do 31. Željka Barać. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. 12.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. gdje i prebiva u ul.12. godine u Glini. 142. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede. članova vijeća te Nataše Galinić. Josipa Budinskog. Štajduhar Pavao i Žilić Branko. predsjednika vijeća. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. sin Pere. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. 54. Ivana Kasaić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. oženjen. rođen 10./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991. nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. nakon dana 5. muče i tuku. u vijeću sastavljenom od sudaca. zbog krivičnih djela iz čl. Srbin krivi što su : 1. V. zapisničara. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. i iz čl. veljače 1993. sin Marka. odvjetnika iz Siska. u odsutnosti optuženih.

Pa se temeljem propisa čl. 1. 144. 1. toč. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. 98. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice. 2./. 95. Temeljem propisa čl. od kojih udaraca su Litrić Borislav. te i sami to činili./. 2. – 7. i 2 toč./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. – HRD. 1. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede .000 – HRD. muče i tuku.Litrić Milan i Žužić Ante. a svaki od njih paušalni iznos od 5. a za krivično djelo opisano pod 2. 142. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. koju naredbu su ovi prihvatili. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. u istom mjestu i na isti način kao pod 1. od 25. st. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. st. dakle. dakle. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. studenog 1992. čime su opisanim pod 1.500. 353. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. st. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl. st. Kaurić Joso./ istovremeno. 48 st 1. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili././ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. . a opisani pod 2. ZKP-a u svezi čl.

a sa nespornim posljedicama. nitko nije oprostio. 1. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. 6. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. dakle. opisan po svjedoku. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. 23. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30.) .označenog čl. u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. dakle. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). Branitelj. kojima ih se tereti. prosinca 1992. postavljen po službenoj dužnosti. st. 144. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. Krivična odgovornost. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. označenog čl. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. da djelo mora biti . a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. naročito pogibanjem ljudi. te ni po kome. Način postupanja svakog od optuženih. a sadržan i izrekom presude. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). nije dvojbena. ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. 142. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. godine. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. 142. što isti nisu dostižni državnim organima. Svojstvo civilnih osoba. 144. st 1. Postupali su optuženici.

Pobrđana. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B.09. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. 1. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Odluka o trošku krivičnog postupka. Vedrog . INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. 353. državljanin RH. po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. st.1969. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda. sin Mije i Marije rođene Petanović.protupravno i po međunarodnom pravu. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena.r.r. god u Sisku. stupanj krivične odgovornosti. veljače 1993. s tim. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. po nacionalnosti Hrvat. tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. Zakona o krivičnom postupku). Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. te stoga optuženici. rođen 19. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. U Sisku. pobude iz kojih su djela učinjena. dana 5. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. u krajnjoj liniji. PREDSJEDNIK Željko Barać v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. odgovarajuća je težini od njih učinjenog. temelji se na u izreci citiranim propisima. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. kao i pri izricanju jedinstvene kazne.

Alemke Sladić.rujna 1991. koja je privremeno okupirana. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK. zbog krivičnog djela iz članka 142. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. Đure Sertić. godine u Balincu. sin Nikole. godine oko 12. zapisničara. godine u Petrinji. održane javne glavne rasprave.srpnja 1992. i 21.rujna 1991.rujna 1991. predsjednika vijeća. što je: dana 2. Mirka Švaljek. stavak 1. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. sudaca porotnika Ivana Kasaić. te nakon što su artiljerijske i . a nakon što je takova vatra otvorena. kolovoza 1995. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše. kao zapovjednik garnizona Petrinja. Komogovine. Općina Glina. članova vijeća. godine. god do 06. kolovoza 1995. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. uz sudjelovanje Nataše Galinić. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku. rođen 27.siječnja 1946. u odsutnosti optuženika. god. otac dvoje djece. u svezi članka 24. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske. oženjen. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. god. člana vijeća. god pa sve do 06. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju. kolovoza 1995. Dana 06.00 sati te 16. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. KZJ. nalazi se u garnizonu u Petrinji. advokata iz Siska. god. i branitelja optuženika Davora Škugor. nakon dana 7. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci.Polja. potpukovnik bivše JNA. bio pripadnik tzv.

naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 2. radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. st. st. 1. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. toč. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji.380. u svezi čl. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina.minobacačke granate počele padati po Petrinji. 142. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . 53/91). 24. dakle. st.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21. Drakulić Nikola. Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. Temeljem čl. 1. te razrušeno i uništeno više stambenih. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16. 95. 1. 6. Temeljem propisa čl. Općinski sud u Petrinji.rujna 1991. a teško ranjeni Đuričić Rajko. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26. ZKP-a u svezi čl. 1. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. izišli . 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. st. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. komunalnih i drugih objekata u gradu. 98. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi.svibnja 1992. 353. 1.označeno u čl. godine.i temeljem točke 6.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo.sa tenkovima . H-alereić Ramiz. st. .rujna i 21.

vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. Optuženik je odmah prekinuo konferenciju. liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16. Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti.kolovoza 1991. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. Oko 10 minuta nakon te eksplozije. Denis Latin (list 62 i 110 spisa). Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). srpnja 1991. koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2.1ipnja 1992. Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). Dana 7.rujna 1991. Osim toga. ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području". kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika.200 metara. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom.rujna 1991. godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. godine. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu. Osim toga. godine. godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. Dakle. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. godine bilo ratom zahvaćeno. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat. Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik . Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2. Primopredaju je vršio do 10. Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi. godine. Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova.kolovoza 1991.

tenkova i teškog naoružanja. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. sve do 19. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao.granata. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme . kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu.rujna 1991. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. haubica i VBR-ova. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. kao i optuženika. . Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. pala granata od minobacača 82 mm. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. Neki su ušli u ambulantu. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. dakle. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. majku im ustašku. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske. Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. minobacača od 82 i 120 mm. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. ali je i priličan broj rezervista. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih.00 sati. Konferencija je odmah prekinuta. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). i ukupno oko stotinu vojnika. Došlo je do oštećenja krova. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. Pucalo se iz topova. Oko 19.godine a iz video-kasete je uočljivo. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne.

zatim. da je 15. ulicama i podrumima. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. vrtovima. Palajić Ivo. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. nije mu poznato. a zatim je taj posao .rujna 1991. godine kada je izvršen treći napad. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. Benedikt" i "Sv. Po ovome zaključuje da je dana 21. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. Mrtve su pronalazili po kućama. da se ponovi napad na Petrinju. Osim toga.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu. Osim toga. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata.rujna 1991. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu.rujna 1991. Napad je dogovoren za 21. da je sve ovo dakle. Nikola". Mrtve su tako skupljali 5 . Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi. Kako je vodio o tome statistiku. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. i drugo. Znano mu je. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. godine. Napad je počeo oko 6 sati. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. raspolagali su jedino sa pješadijskim. a to su činili na dva načina: Prvo. Svjedok kaže. godine kada je i izvršen. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. ZNG-a ili građana Petrinje. Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25.6 dana. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom.rujna 1991. Da li je to učinio ne zna. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. Svjedok dodaje. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. da je došlo do znatnog oštećenja grada. Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. rujna 1991. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. smatra. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. a počeli su iza posljednjeg napada 21. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao.

sakupljao poginule civile po Petrinji. da je bilo poginulih iz napada 16. dapače. Benedikt" i u cijelosti uništena. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli.rujna . Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. Nije poznavao poginule. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji. Sve ostalo civilno stanovništvo. Šmisl Stjepan. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. Nalazio se je u Petrinji i 16.rujna 1991. po civilnom stanovništvu. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. 21.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". Djecu nisu našli. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a. Napad je vršen tenkovima. vrtovima. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. Čuo je brujanje tenkovskih motora.rujna 1991.rujna 1991. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. a niti je bilo kojeg prepoznao. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. a čule su se i detonacije po cijelom gradu. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. Palajić Ivo. ali i nakon toga. bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu.rujna 1991. što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Nalazili su ih u podrumima. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima. no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša".Lovre" koja se u njemu nalazi. godine u Petrinji. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. te se sa ukućanima sklonio u podrum. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. Bio je u samom centru grada. Dana 16. godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba. a kada .rujna 1991. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. Danilović Kosta i Babić Vlado. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. godine kada je uslijedio drugi napad. znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv. razorenu kuću Dangubić Mije. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću.rujna 1991. Svjedok na kraju iskaza iznosi. godine.rujna 1991. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena.

godine. izlazak tenkova. Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. na Petrinju 2. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu.rujna. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji. rujna . zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu.rujna 1991. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. da napusti podrum i kuću. kulturnih i drugih javnih objekata. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. srušen most na rijeci Petrinjčici.rujna 1991. Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". Iskazom svjedoka Ing Harceta. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju. kada je već prestao napad. Sa sigurnošću tvrdi. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka. decidirani. logični. kao i njihov povratak. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv. Nadalje je vidljivo da su dana 5.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. 16. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2.rujna 1991. Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne.rujna 1991. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada. što sa sigurnošću tvrdi. raznih sakralnih. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. godine. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. da za napad koji je učinjen 2. Nakon što se sakrio u obližnju kući. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. uopće može se samo reći .

povodom jedne nesreće. opet bez ikakova razloga i povoda. U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. Dakle.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka. Isti je uslijedio 21. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. dugotrajniji. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. kako napad ne bi bio zaustavljen. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata. Dogovara konferenciju za tisak 2. sa više poginulih civila. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova.rujna 1991. vežama. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao.i 21. Naime.rujna 1991. više teško i po život opasno ranjenih. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. Jedina moguća konstatacija . Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske.. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. novi napad. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao. vrtovima. dvorištima. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". 142. KZJ u vezi čl. Kako je ona u pismenom obliku. obavljaju uviđaj. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe .rujna 1991. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna. Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. civila. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. gradjani žive i provode uobičajeni dan. Neki i masakrirani. Mrtvi na ulicama. grad u vatri. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad. Svi poginuli potječu iz napada 16. Popis poginulih ostao je u kasarni. kao npr. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. podrumima.rujna 1992. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad. a ubrzo i izlazak tenkova. godine.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja.u Petrinji. 24. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. godine kojom rukovodi. Sve do te naredbe u gradu je mirno. izdaje odmah naredbu za napad. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. Ovaj još jači i snažniji.i 2l.

iz kasarne.r. 353. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. međutim. a ne izdavao. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. Prema tome. prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . njenog rušenja i ubijanja civila. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. da bi do kraja izvršio svoj naum. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. ZKP-a. PRESJEDNIK Ivica Pleše v.r. U Sisku. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. dne 7. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. . sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. Dakle. 33. te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. st. napada koji je učinjen na grad. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. 1. upravo suprotno u toku postupka. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. KZJ.srpnja 1992. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. Naime.

Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak.locirane u Petrinji u ul. I. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. 09.09.O. godine. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. prikazuju objekte na križanju ul. S. godine.09. V.1991. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 .1991. god. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. Gundulića.1991. događaja 02.09.

Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. ul.F-16 prikazuju ul. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. V. V. V. Tita u pravcu Gajeve ul. prikazuju Trg J. V. su vidljivi tragovi oštećenja. gdje su vidljiva oštećenja. prikazuju križanje ul. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Nazora-Trg M.1967. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul.. pločnika i. kao i tragovi zrna-projektila. god. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. prikazuju stambene objekte u ul. nadalje . M. V. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora-Trg M. kolnika. V. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. V. Nazora – Trg M. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. DAMIR BOGDANOVIĆ. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja. rođen 10. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. prikazuju Trg M. V. Tita. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. J. I. god u Novskoj. prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić.06.

veljače 1997. neoženjen. sin Mirka i Danice rođene Rudan. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. sin Mirka i Danice rođene Rudan. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. ZKP-a .OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. zbog kaznenog djela iz čl. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. rođen 16. OKZRH. 1956. RH.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. 1. god. 340. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Milana Krajačić. Srbin. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. godine u Ostrožinu. 197. Alemke Sladić. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. Stjepana Benčić. člana vijeća. godine. Srbin. predsjednika vijeća. rođen 16. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. 3. toč. 123. odvjetnika iz Siska. članova vijeća.07.07. zv. nakon dana 06. temeljem propisa čl. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. drž. radnik. "Čvoljac". održane glavne i javne rasprave. st. 1956. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. godine u Ostrožinu. zapisničara. poljodjelac. RH. drž. gdje i prebiva na kbr. I. s prebivalištem u Ostrožini kbr. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. u svezi st. 197. 2..

u svezi st. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. st. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. 123. 91. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Oba optuženika. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. Sudu. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. ZKP-a. 2.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. toč. st. troškovi kaznenog postupka iz čl. ama baš ni jednom riječju. 208. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. protjerivanjem stanovništva. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. 2. 3. OKZRH. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. Mirko Gvojić. ZKP-a. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. 340. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. OKZRH. toč. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. pa. Stjepan Šuntić. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. 1. u svezi st. 2. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. no. . stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. pozivom na propis čl. Temeljem propisa čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. kako tijekom istrage. ZKP-a. tako i na glavnoj raspravi.5. a činjenično opisano i izrekom ove presude. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. dakle. opet. 2. . 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. navode optužnice. 97. 123. st. st. to jest nisu iznijeli svoju obranu. Ni jedan od njih. padaju na teret proračunskih sredstava. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. ZKP-a. nije preostalo drugo. 1. s:. "Krajine". a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. 1. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz.siječnja 1997. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .

1.r. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.r. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. 67. Jalšo. godine. zbog kaznenog djela iz čl. sa završenom . . U Sisku. toč. OKZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. člana vijeća. st. v. a shodno načinu okončanja postupka. 87. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić.Pozivom na propis čl.listopada 1954. padaju na teret proračunskih sredstava. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. nakon dana 26.rujna 1996. 120. drž. predsjednika vijeća. Mirka Švaljek. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. 1.RH. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. v. bez zaposlenja.5. zv. članova vijeća. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. Josipa Žinić. Srbin. sin Đure i Ljube rođene Čorić. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 2. ZKP-a. odvjetnika iz Siska. pismen. Alice Freiberger. uz sudjelovanje Nataše Galinić. troškovi kaznenog postupka iz čl. 1. st. st. godine u Cerovljanima.veljače 1997. zapisničara. PREDSJEDNIK Željko Barać. ZKP-a. 91. rođen 11. strojobravar. dne 06.

godine pa nadalje. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. "SAO Krajina". 120. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. kriv je tijekom razdoblja od 1991. 45. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. do 1995. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. . dakle. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. OKZRH.rujna 1996. kao i od 19. najprije. 2. godine broj KT-36/96.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.SSS. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. st. OKZRH u izrečenu kaznu se. 1. 1. 2. para državi "Krajina". . 2. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. da bi. st. 1. 1. u svezi st. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. Temeljem propisa čl. 90.kolovoza 1995. 4. OKZRH. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. Temeljem propisa čl. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. u vezi st. kroz čitavo navedeno razdoblje. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. pristupio u paravojne formacije tzv. neoženjen. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. bez djece. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. te odcepljenja općine Hrv. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. toč. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima.travnja 1996. a na glavnoj raspravi 26. OKZRH. 123.6. st. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. sada ponovno. st. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. veljače 1996. srpnja 1996. ZKP-a. tbč. svoju obranu. protjerivanje stanovništva. do 21. 1. 87. st. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 123.

pa i prije (primjerice spominjana iskaznica.. sada u tom pravcu. nije ničim dokazana.. 123.r. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. v. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". kao i od 19. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. također se ne može.). koje mogu utjecati na visinu kazne. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. a da tome nitko ne prigovara. zastrašivanja i protjerivanja." da je bio "četni stariješina". honorirati. dne 26. a iz "reversa ličnog zaduženja. 45. ustanovljeno. ZKP-a. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. 31. jer nije dorečeno. godine pa nadalje. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . te drugo. v. 90.kolovo za 1995. pozivom na propis čl. do 21. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. PREDSJEDNIK Željko Barać. veljače 1996. u vezi st. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.r. revers i dr. 1. Vojna pošta 9139 Kostajnica". pa je tako.Korpus. da je bio pripadnik tzv. U Sisku. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. municije.rujna 1996. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. st. učinjenog sa umišljajem. 2. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. 4. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova.travnja 1996. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. pretpostavlja se. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. st. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. OKZRH. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. „Srpske vojske Krajine 39. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. OKZRH. OKZRH.

Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Vladimira Jerković. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 339. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. Brnjevac 70. zbog kaznenog djela iz čl. RH. članova vijeća. 3. zapisničara. održane glavne i javne rasprave. godine. 1963. rođenog 27. godine u Vrginmostu. vozača. u svezi st. 2. gdje i prebiva. toč. sa završenom SSS. Srbina. 123.01. st. Temeljem propisa čl. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. drž. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. predsjednika vijeća.OKZRH. uz sudjelovanje Nataše Galinić. neoženjenog. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. sudaca porotnik " Bogdana Josip. nezaposlenog. Ivana Plemenčić. nakon dana 2l. odvjetnika iz Zagreba. "Krajine".Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. do 1995. Alemke Sladić. 1.svibnja 1997. u selu Crna Draga . člana vijeća.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . godine.

svibnja 1997.r.siječnja 1997.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. st.5. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. padaju na teret proračunskih sredstava. OKZRH. . v. st. godine.pripojenja tzv. v. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. dakle. Temeljem propisa čl.svibnja 1997. U Sisku. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. Barać. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. a na glavnoj raspravi održanoj 21. 123. 1. ZKP-a. 2. Rečeno je razlogom. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. para državi "Krajini". st. Pri kraju provedenog postupka. . st. u svezi st. 1. 87. 91. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. u svezi st. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. protjerivanjem stanovništva. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. 1. 2. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske.r. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 2. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. OKZRH. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 123. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. 1. dne 21. toč.

neosuđivan. drž.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. zp. „Krajina“. OKZRH. godine u Starom Selu. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. uz sudjelovanje Nataše Galinić. predsjednika vijeća.studenog 1996. zapisničara. održane glavne i javne rasprave. 24. Srbin.Holzer. a sada na adresi Livana. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . vodi se u VE u Glini. 123. zbog kaznenog djela iz čl. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. članova vijeća. u svezi st. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. odvjetnika iz Siska.1951. pismeno sa završenom SSS. 1. oženjen. nakon dana ll. Ćepin. st. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine do mjeseca kolovoza 1995. kriv je što je: tijekom 1991. Mirka Švaljek. člana vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Josipa Žinić. RH. Omladinska 3. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Ljubice Rendulić . optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. sa posljednjim prebivalištem u Glini. Nikole Tesle br. vojsku služio u bivšoj JNA. godine. rođen 01. automehaničar. 2.01. otac jednog djeteta.

st.." (list 28/11). pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. s tim da dodaje ". ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“.. kako se navodi optužnicom.1istoDada 1996. 2... počam od 04.obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. ".. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. OKZRH. da bi.. ZKP-a. Temeljem propisa čl. za vrijeme rata. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. 123. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. . 1. godine.. 45. st. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju.. 2. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude.bio sam pripadnik. 120.. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA.srpnja 1996. 1. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. pučana hrvatske nacionalnosti. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). pa nadalje.6. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. st. toč.. u svezi st. 1. ZKP-a. OKZRH. oružje sam imao još iz bivše milicije . OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.označeno u čl. iako sam Srbin. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. morao sam to biti . godine ista bila izmijenjena na način. u okviru takvog zločinačkog plana. godine. 1. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. .65 mm. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 4. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. st. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. do izbijanja sukoba. 87.mogu još na kraju . imao sam automatsku pušku. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret.srpnja 1996. Temeljem propisa čl... rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. paravojnih formacija milicije .. na glavnoj raspravi dana 23. st. kroz čitavo navedeno vrijeme.

u konkretnom slučaju. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. godine. 120.list 82/II) i dalje.N. . na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. 123. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. dostavljenom po sudu u Hagu. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. 122. st. st. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. jasno kazuje.rujna 1996. rujna 1996. 3. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. 80. 3.N. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim.priznaje i sam optuženik. a ne nečim. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. Dušan Zelenbaba. paravojnih formacija milicije.godine ) u čl. da je izostalo. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. Koje je optuženik predložio. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. tvrdi. 1/10 od 26. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. istog Zakona. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. Milan Babić. OKZRH. pri navođenju njegove obrane. 120. st. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. što je sud propustio ustanoviti. kao i da je. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. OKZRH u svezi sa čl. istog temeljem čl. . Morao sam to biti''. 2. kako je već ranije navođeno. br. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. Mile Martić. 123. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. a Zakon o općem oprostu ( N. negativnu okolnost. Branitelj. kako to obrana tvrdi. mimo njegove volje. st. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. OKZRH. 1. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. bilo rečeno. 1. 2. dodatak Međunarodni ugovori br. a da je tjeralica sredstvo da se. a optuženik prihvaća. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. od 27.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. pa i onima. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. OKZRH“. konačno. makar na tzv. do čl. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. 7. Naprotiv. Isto tako.

a uznastoji samo sebe izuzeti. nanosio psihičke i fizičke povrede. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. a kroz to vrijeme sada opt. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. 123.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. nasuprot optuženiku. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. psujući im ustašku mater. tu nema šta. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. da bude jasno. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. "milicioneru“ koji. kao pripadnik skupine. a sve prateći psujući mu ustašku majku. Sud. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. ali. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. Točno je. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. ponuđen po optuženiku. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. a i ljude iz svjedokova okruženja. Trajalo je to četiri dana. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. da je . poistovjećuje se sa skupinom. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. kada se znade. godine. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. Mogućnost. a da bi priznala "postojanje grupe". što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. otuđivao vrijedne predmete. Istovremeno ga je vrijeđao. čl. znajući za sve to i ne reagirajući. što se lako zaključuje iz njegove obrane. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. smješten u samicu. riječju. dozvoljavao paljenje imovine. Istina je. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. glasi u najmanju ruku ironično. Zapaljena mu je kuća. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). pljačkalo na veliko. .Posjedovanje naoružanja nije sporno. 2. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. kao pripadnika skupine. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. križima i leđima oborenog na pod. prijeteći da će ih zaklati. na čemu uznastoji obrana. a sve stoga da sa vješala skine . primjenjivao mjere zastrašivanja. svinje odvlačile. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju.

Uvijek se samo veselio. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. starog oko 45 godina. Nije po njima tada pucano. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. Prijetio mu je. nije mu poznato kuda. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. a kada je dolazio do njega. godine. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. a sa njima i ja." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. . pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. da je 17. a posebno u Jukincu. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. Ja oružja nisam imao. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991.. godine. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. a "spominjanjem" ustaške majke.. vojne i milicijske. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. udarajući ga naizmjenično.kolovoza 1991. datuma kojega je dobro zapamtio. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio.svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . nakon što je pretražio.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin.. ubojstvima i zlostavljanjima.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. bez razloga za to.. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom.. Svjedok se prisjeća ". preko razglasa. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. godine živio u Glini. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. obučenih u razne uniforme.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. . još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. ali mu ne znam imena. sve dok je do 26. . Kada sam izišao . a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. iz Bijelih Voda. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. bacali ručne bombe u iste i palili". prijetio obračunom. u Jukincu. . Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. Bio je sa ostalima i u njegovu. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. a na poziv Kotur Bogdana. među tridesetak naoružanih osoba.listopada 1991. ima je neprilike. a ne da bi slučajno to osudio. Kotur u tome nije učestvovao.. pored drugih i po Kotur Bogdanu.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu.obješenu baku. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. među . prepoznao sada optuženoga. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. polijevali po kućama.

ama baš svi svjedoci govorili. za koje se više nikada nije čulo. svinje. . ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. primjerice poljoprivredne strojeve. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. nešto poslije pola noći.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. kojem je. za razliku od optuženika. Sva trojica su ga tukla. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. bez njegovog obrazloženja. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. o kojima je već bilo riječi. na imanju Zibara. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. nije doista postupio kako su oni govorili. krave. Ti-su svjedoci. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. ti materina. godine. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. konkretno Matijević Ivan.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. . Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući.". mještane tukli i zlostavljali. kada je odvožen kamionom. doslovno rekao: "p. u biti. među ostalim. Uviđajem na mjestu događaja. Nije to uspio ni pri suoćenjima. odakle je. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake.kojima je prepoznao sada okrivljenog. zapaljivim metcima. treba te zaklati". iako kolovodja. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. zv. u kuću Divjak Branka. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. gdje je svjedok tada živio. da optuženik spram ostalih.rujna 1992. a koje je izostalo.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. to potvrdili. istovremeno. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. ponovno ga je optuženik. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". koji je tamo došao. "negativnu okolnost". . naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. reagirao. koji su pljačkali sve što su stigli. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. a u pogledu mogućnost. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. ovaj puta u selo Prijeka. Ferenac Milan. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. ali to ne znači. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. Svjedoci predloženi po optuženiku. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. sudu. Slado. Po prevoženju kamionom u Jukinac. opljačkan i gliser. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. nije jasno. kojim su prilikama. naime. Klobučar Nikola. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku.

a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. U Sisku. OKZRH utječu na visinu kazne. koje u smislu propisa čl. dne ll. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. slijedom iznošenoga.studenog 1995. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. kako je već isticano.r. 90. godine. 31. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude.srpnja 1996. kao otegotno . jer povreda istog. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. nasuprot obrane optuženika. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. optuženik i veoma aktivno. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. znane i neprijeporno. pozivom na propis čl. 45. dakle. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. v. OKZRH. 37. koje je postao pripadnikom. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda .Činjenica je. st. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. tim prije što ih ni obrana nije istakla. predviđena čl. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. čije je zločinačko postupanje. Željko Barać. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. 4. v. pa tako. pa sud. pa nadalje. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl.0KZRH. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije.već isticanu činjenicu da je unutar skupine.

lipnja 1996. nakon dana 24. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. sa kojim je bio očito nezadovoljan. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. automatsku pušku i dr. godine do 1995. god. prije svega mještana iz sela Cerovljana. u Bos. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. branitelja opt. Alice Freiberger. zaduživši uniformu. sin Đure. st. zbog kaznenog djela iz čl. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. pokretna imovina otuđena. 1. oružje i streljivo. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. rođenog 26. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Dubici.1950. Josipa Sladić. u kaznenom predmetu protiv opt. VELIMIR MILE. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo .06. 120. članova vijeća. Đure Sertić. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. člana vijeća. godine u nazočnosti optuženog. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. predsjednik vijeća. održane javne i glavne rasprave. s stanom u CerovIjanima 95. uz sudjelovanje Slavice Režić. kao zapisničara. sudaca porotnika Ante Jukić. "Krajine". iz Siska. VELIMIR MILE. Ivana Blažinić. od vj. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". OKZRH.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.r. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. siječnja 1996. Slabe imovinske prilike optuženika. v. dne 28. dok olakotnih okolnosti. . studenog 1996. 45. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. v. 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. kada je mislio da će mu to biti od koristi.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. a temeljem u izreci citiranih propisa. OKZRH.optuženika spram nje kritične zgode. počam od 11. Vrijeme provedeno u pritvoru. 31. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. PREDSJEDNIK Željko Barać. OKZRH. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana.godine. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. pa nadalje pozivom na propis čl. U Sisku.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

Srbin. konobar.opisano u čl. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. 120. 1. oženjen. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .12. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. sin Dragutina i Ljube r. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. MRZIĆ MILAN. pješačke brigade vojske tzv. zapisničara. dakle. 120. članova vijeća. MRZIĆ MILANA. odvj. godine u jutarnjim satima. Đure Sertić i Mirka Švaljek. OKZRH . drž.1968. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. SSS. kolovoza 1949. Alica Freiberger. u Gornjoj Subotskoj. rod. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. 20. OKZRH. "RSK". pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. Vukotić. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. predsjednik vijeća. 1. VE Pakrac. Općina Novska. 08. otac jednog djeteta. godine. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. neosuđivan. u nazočnosti optuženika. iz Zagreba. nakon dana 23. sudaca porotnika Ivana Blažinić. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. RH. st. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. te ispaljenje raketa call 57 mm. Općina Pakrac. člana vijeća. siječnja 1997.g. k r i v je što je: dana 1. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. u kaznenom predmetu protiv opt. svibnja 1995. st. zbog kaznenog djela iz čl. Općina Novska. branitelja optuženika Laze Veselinović.

st. OKZRH. ali ne i po Novskoj. 90. 2. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. godine pa nadalje. Temeljem čl. pješadijske brigade. st. 38. st. toč. 1.05. i 2. OKZRH primjenom čl. a u svezi čl. toč. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška.1995.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. toč. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE. 45. st. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji. ZKP. 120. 120. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja. i održavanja oruđa u funkciji. 39. tek na djelovanje po njima. 1. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. "RSK" od 7 mjeseca 1994.00 kuna. Spavao je do 6. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. godine bio je u Paklenici.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . 1.64 kn i paušal od 1. – 6. 1. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. 1. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. Dana 1. 87.1995. 1. st. godine. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98.05. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm). Primjenom čl. Babić Milan. Na Novsku se djelovalo iz BiH. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. 1. 1. odnosno da ima zastoj. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29. i čl.zbog toga se temeljem čl. st. pješadijske brigade vojske tzv. gdje je bila minobacačka četa. Nadalje.000.

procjena Komisije za ratne štete. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske.145-182). Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača. ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str.svibnja 1995. Nije dvojbeno da opt. te zapisnik o obrani optuženika (str. nije dvojbeno da je opt. "RSK". 76). svibanj 1995.14. dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato.ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem. svibanj 1995. godine bio potporučnik načelnika topništva 98.39. saslušao svjedoka Babić Željka (str. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. 89). Čičak Zlatka (str. Takav zaključak u odnosu na opt. nakon čega je pobjegao. 1.5). stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. godine (str. Razaranje pomenutih mjesta opt.19-20. do vremena njegova ranjavanja. godine (str. proizlazi iz fotoelaborata. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu. 72).135). "RSK". Vojnović Nikolu (str. zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1. u prilogu Pravilo brigade. "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. Stipu Vulić (str. podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. pješadijske brigade vojske tzv. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. To se sve događalo u periodu oko 7. S obzirom da je opt. Nadalje. 74-75). stacioniranih u . vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98.6465. svibnja 1995. "RSK". godine i 3. osim u početku kod Starog Grabovca. pješadijske brigade vojske tzv. Milana Čorak (str. 136). bio ranjen. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska.7).30 sati.66). također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen. jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm.135). Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka . presliku iz vojne knjižice za optuženog (str.2-3. te je tom prilikom ranjen. te podaci o liječenju optuženika.88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije.

00 sati. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. . Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. godine ostao u zastoju. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. pješadijske brigade vojske tzv. "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. Gradišci. Općina Novska. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. Isto tako. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv.svibnja 1995. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi. Inače. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. kolovoza 1949. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. te ispaljenje raketa cal. te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak".g. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. Zajedno sa opt. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. "RSK". protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. To je bilo negdje oko 7.

30 pa cijelo dopodne. centra za vezu. Naime. operativni organ. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. Novskoj i okolini. komadant donosi odluku. pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika. Svaka brigada ima komandno mjesto. načelnik štaba. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno. brigade vojske tzv. a može imati i opću grupu. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak. planira. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. . Komandnu grupu čini komandant. organizira. a može djelovati i šire. "RSK" kojoj je pripadao opt. koordinira i analizira borbena djelovanja.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. a sastoji se iz komandne grupe. pomoćne grupe. organ za popunu i personalne poslove. U skladu sa iznesenim. organ za obavještajne poslove. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. obavještajni organ i organ za rodove. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. Komandna grupa priprema odluku. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. organ za rodove i kancelarije.

a odnosi se na troškove postupka prema . Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. U sferi izvršenja. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. planira. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. pješadijske brigade vojske tzv. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. ZKP-a. 87. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. 1. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. valja navesti.Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. 1. st. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. "RSK" . ZKP. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. 1. st. osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. toč. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. 98. a u svezi čl. 90. 6. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. i 2. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). organizira. I u najblažem obliku za optuženog.

Ljubice Rendulić-Holzer. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. Milenka Janjetović i II-opt.sin Mile i Marte.r. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak. te imovinskom stanju optuženika. 11. rođen 19. suca Županijskog suda. uz sudjelovanje Nataše Galinić. OKZRH.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. kao člana vijeća. zbog kaznenog djela iz članka 123.r. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. te sudaca porotnika Ante Jukić.1950. rođene Kljaić. gdje i . (K-31/1995). godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. Jovana Jerinić. kao predsjednika vijeća. dana 16. kao članova vijeća. v. vještaci). nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. odvjetnika iz Siska. u kaznenom predmetu protiv I-opt. U Sisku. stavak 2. v.troškovniku (svjedoci. dne 27. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine u Hrvatskoj Dubici. travnja 1996. veljače 1997. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. SI-0043 K-32/1995. zapisničara. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić.

Flekać Franjo. Đurđević Luka.ul. Mucavac Antun. Josipović Anka.Blinja Barbara. u Cerovijanima . Dikunić Ruža i Sofija.godine. Likić Nikola. godine pa sve do oslobođenja tog područja. Kropf Pavle i Bara. rođena 1940. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. stoku i drugo.31. Jukić Iva. rođene Duričić. Šestić Milan. Pavić Antun. a naročito od mjeseca kolovoza 1991. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola. Srbin. ubijali civilno stanovništvo. do 53.1947. Kulušić Ivan.prebiva. Ferić Đuro. Mišković Ivica. Ferić Anka. Piktija Anka. Flekać Marko. Bačin. Krnić Štefo. Krivajić Antun. Bunjevac Tomo. Huska Stjepan. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. Kaurin Jaga.Felbabić Nikola. Pezo Ivo i Soka. od tada. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. Bunjevac Antun. Barić Sofija. Dragičević Ivica. Čorić Mara. Jukić Vera i Marija. Srbin. Josipović Ivo. lipnja 1911. Lončarević Nikola. poljoprivredne strojeve. otac jednog djeteta. i čl. Šestić Marija. Stanković Veronika. mučili ga i nečovječno postupali prema njemu. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. Zaočević Šajnović Milka i Slavica. Glavinić Grga. Tepić Dušan i Ana. otac dvoje djece. 3. Durinović Antun. godine protivno odredbama čl. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Batinović Antun. Krivajić Reza.godine u Hrvatskoj Dubici. Petrović Juraj. Kata i Liza. ul. Dikulić Stjepan. Juratović Marija. Bunjevac Kata. rođen 3. Batinović . kolovoza 1949. Jurić Janja.13. Đukić Maca.8. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. žena Ive.. do mjeseca kolovoza 1995.3. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Alavančić Kata i Reza. Flekać Jozo.. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv. Barunović Nikola. radnik. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. Volarević Soka. Lončarević Antun. Čaušević Idriz. Sabljar Štefo. Knežević Antun. 51. u selu Bačin . Trninić Ivo i Kata. i 33. Volarević Antun.32. Cerovijane. RSK. oženjen. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Delić Marija. Abaza Željko.Zdravka Buzadžića 71. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. oženjen. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. kolovoza 1949. Vrpoljac Nikola. tj. Vladić Kata.sin Mile i Ane. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. Dukić Danica. Đuričić Stevo. -završio osnovnu školu. Đukić Antun.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. kućanske i druge aparate. gdje i prebiva. Antolović Roko. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. Švračić Antun i Marija. Nikolić Ana. Ferić Kata. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991. Trninić Terezija. Jukić Filip.Dubičkih partizana br. Trninić Ivan. poljoprivrednik. Vuković Pero. paravojnu snagu navedene tvorevine. Vatinović Anka. Josipović Anka. Pavić Matija. Krnić Mijo. Karanović Jozo. Karagić Josip. Mišić Mijo.. Ordanić Luka. Luić Janja.

OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. provede jedinstveni postupak. te svaki platiti paušalni iznos od 5. Lončar Antun. stavak 1. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. OKZRH. Lončar Anka.studenog 1995. stavak 1. Perković Vlado. Na temelju članka 90. Perković Nevenka. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava.00 kn. Naime. Da bi se . 1. stavak 2. Lončar Kata. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). kolovoza 1995. Blinja Josip. istoga članka. protiv opt. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. stavak 2. Felbabić Marija. Blinja Nikola. te se na temelju odredbe članka 123. toč. Blinja Ana i Likić Andrija.00 kuna. stavak 2. koje je činjenično opisano u optužnici. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. OKZRH/a u svezi sa st. dvije kapelice i crkve. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95.000. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. Čorić Bara. Čorić Josip. 1.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. Čorić Antun. Čorić Vera. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120. Lončar Stjepan. Antolović Marija. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995. Barunović Marija. OKZRH.listopada 1995. godine broj KT-35/l995. stavak 2. Rješenjem od 6. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. do 6. i 3.listopada 1995. Lončar 'Kata. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123.Marija. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. stavak 1. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. Barunović Matija.193. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. stavak 1. Blinja Katarina. tj. Perković Zoran. Ordanić Antun. Zaočević Nikola. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. ZKP-a u iznosu do 8. Na temelju članka 45. godine broj KT-34/1995. dakle. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . U predmetu ovoga suda broj K-31/1995.

ali nezna tko je to učinio. Prije ove akcije. Tom prilikom. Izjavio je. bio je pisar u komandi. Navodi. po stavu suda. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. godine. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. Inače. Poznato mu je. Poljoprivredna mehanizacija je . da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. 10. Osim toga. 1991.da su tijekom 1994. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. godine izvršena njihova mobilizacija. navodi. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina. Viđao ih je.da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. godine. bez obzira. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. da je počev od 8.a on. nezna od koga.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. Kasnije je ušao u graničnu policiju. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. Slavka Kučuka. Nadalje. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. 1991. da su kuće opljačkane.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti. Vrativši se 22. rad na popravku mosta). godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla. Tvrdi da nikoga nije ubio. Josipa Josipović. on ga je postavio za pisara (čatu). Neki od njih su već od prije imali naoružanje. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. a neki su ga dobili tada. 9. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. 9. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti. Tek u tijeku 1992. 10. Prema izjavi optuženika. da su dvije minirane.čuo. Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. pa i on sam ga je dobio tada. tvrdi optuženik. rujna 1991.da je jednom došla zapovjed. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. da je 13. Miću Čorić. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. navodno. Navodeći da je 13. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. SAO Krajine. No. godine. Đukić Ivana i Nikolu. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22. On ne zna zašto. I-opt. u svojoj obrani je naveo. kako je već napred navedeno. 1991. Knežević Antuna. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. Čorić Miću.' Budući da je s njime bio dobar.da se negdje sklone dok prođe akcija.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju. mjeseca 1991. Željka Abazu i Čaušević Idriza. dolazeći u komandu . Danicu Krizmanić. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. 1991. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7.mjeseca 1991. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . Cerovljana i Predora. Ejuba Čaušević i dr. da nije pljačkao kao niti palio.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. U svojoj obrani izjavio je. godine bio mobiliziran u vojsku tzv.

Anić Nikicu (151). jer je čuo. Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. da je iz Hrvatske Dubice otišao. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. iz Hrvatske Dubice. Josipović Josipa (104-106). Višnjicama i Predorama. Izjavio je. da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. Matijević Marka (131-132). Nadalje. čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. Ribarić Nikolu (151). Krizmanić Danicu (137). U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. U tijeku 1993. Nezna tko je pucao. Trečić Mariju (131). Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo. Ostalo je nešto starijih ljudi. oko 50 do 60 osoba.tko su bili. Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. RSK i on.zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". ali. Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. a također i od domaćih ljudi. jer se bojao. Bunjevac Radmilu (131). da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. već da su pogubljeni u Bačinu. II-opt. Po izjavi svoje žene znade. Čorić Milana (139). Trivić Milku (129). ali nema detaljnijih saznanja o tome. Bilo mu je poznato. Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. Tvrdi. Šnjarić Marina (149-150).goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj. da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. Šprčić Antuna (141). da je dosta kuća srušeno u Bačinu. Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. Kulišić Anu (141). Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992. tj. Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. Vuruna Evu (140). Krnić Milana (162). Juratović Stjepana (138). Ordanić Matiju (161). ali si u tome nije mogao pomoći. godine premještena je na položaj u Uštice. Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. da ih nije vidio i nezna. Izjavio je. Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. Tepić Snježanu (133). zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. Bunjevac Milana (130). Juratović Anku (139). da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102).skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima.a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. Abaza Nikolu (133). U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Šestić . godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995. Đukić Nikolu (103). Kučuk Slavka (115-117). do polovice 1993. Čorić Miću (117-119). pošto je više puta čuo pucnjavu. da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. Krajem mjeseca rujna 1991. Kao pripadnik .koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. ističe. da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe.

i 8. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama. Poljak Marka (179). izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. 1996. Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12. Redžić Osmana (184). Naime. mjeseca 1991. Već tijekom toga mjeseca. (3 fotoelaborata pod ovih brojem). godine u Hrvatskoj Dubici.a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. 2. Karagić Miška (183). godine koji je bio informativni list 26.godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio. koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. Doduše. Hrvatske Dubice.priložen spisu. Juratović Ivana (219). čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. Stanković Mariju (208).a činjenično je opisano u izreci ove presude. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7. stavak 2. stavlja im se na teret djelo iz članka 123. pa sve do Siska. Matijević Draginju (219). naoružavati se tijekom 7. godine (209). godine. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. a naročito poslije toga. Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi. Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga. iako ih nitko nije ugrožavao. Tijekom 8. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. tj. ožujka 1996. osim ocjene navoda njihove obrane. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu. mjeseca 1991. i na temelju iskaza brojnih svjedoka. opće je poznata činjenica. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području. Perković Ivana (181182). Šabalj Nikolu (208). stvaranju grupa i naoružavanju . Naprotiv. Dvora.2.Tomu (163). Josipović Josipa i Čorić Miće . svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. jer nije uvjerljiva. Stanišek Velislava (165-166). pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206). okupljanju. se stavlja na teret.ponovno saslušanje (218-219). Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). Milenko Janjetović i II-opt. OKZRH. U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe. o organiziranju. Unčanin Mirka (182). spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991.a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. Međutim. njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. Zapravo.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. broj 511-10-8232/96.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba.1995. Ercegovac Milana (208-209). obavio očevid 28. godine u neodređeno vrijeme. jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. diglo na oružanu pobunu.

mjeseca 1991. godine (99. Ercegovac Milan (208208). nešto dalje od Jerinića. To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi. Šnjarić Marin (150). Pekrović Ivan (181). da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. Stanišek Velislav (165-166). ili početkom 7. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno.1991. Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi. vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji.a imao je pušku. Kučuk Slavko (115). Šestić Tomo (163-164). s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. Čorić Mićo (117). čak i prije 8.vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. 6. Poznato mu je/da se tijekom ljeta. Juratović Stjepan (138-139). Abaza Željko). Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166). proširenje i očuvanje paradržave RSK.).10. Krnić Milan (162).10. godine. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . Neki od njih su bili u uniformama i naoružani. st. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija. 8. SAO Krajine.a imao je automat sa dobošem. da su napadi počeli već u tijeku 8. u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo. Poljak Marko (179). tukao . Optuženike je u sastavu skupine u 8. Mihaljević Ivan (182-183). godine prolazio . Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. opće poznate činjenice. Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . Isto tako. Prije toga iste civile je mučio. 1991. Dukić Nikola (103). godine. iz sada.mjesecu 1991. On je također 20. Sam se začudio. a kasnije tzv. a naročito u 8. koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. RSK u Kninu. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi. Sever Ilija (222). koji je bio na čelu tzv. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva.najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102).1991. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. mjeseca 1991.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela.godine i svjedok Dukić Milan (102).1991.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo. godine. Anić Nikica (151). U istoj skupini.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka.Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). proizlazi. one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije.da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. kao jedinstven instrument za stvaranje. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi. milicije SAO Krajine. Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166). godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. mjeseca 1991. Čorić Milan (139-140). 10. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović. Knežević Antun.a činjenica je da je 25. mjesecu 1991. I-opt. Čorić Mićo. navodno poslije 13. Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba.

također prema popisu (201-206). oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi. oko oko 50 do 60. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima. 10. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje. Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. 1991. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . za sada se vode kao nestale osobe.) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. Oni su navedeni u izreci presude. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. Hrvatske Dubice i drugih mjesta. stoka i dr. posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. Nadalje. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. poljoprivredni strojevi. starije životne dobi. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. Timaraca. Redžić Osman (184-185).Josipović Josipa i druge. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi. Sva ta imovina (kućanski aparati. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. Tu su ih vidjeli i optuženici. Oni su morali obavljati razne poslove. pripadnici skupine . Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. Krivajić Antun. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo. Hrvatsku Dubicu i Predore. Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. godine pokupili u njoj preostale Hrvate. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. Graboštana. što su i sami naveli u svojoj obrani. Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni. Ribarić Nikola i Abaza Željko). Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. namještaj. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. Na temelju istog dokaza. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice. raščišćavati teren.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139).

Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice. Činjenica da je I-opt. Naime. Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. Zato je sud I-opt. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali. Glede I-opt.3. prisiljavanje na prinudni rad. ubijanje civila.51. Milenko Janjetović i II-opt.2. do 33..l3. pljačkanja imovine. stavak 2.1995. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike. Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora . bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja.Vatrogasnog doma. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja. godine (221). svaka fizička i psihička prisila. što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina.svjedoci. do 53. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela. Kazne su određene u skladu s člankom 123. a II-opt. OKZRH. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu. naročito karakter skupine. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. mjere zastrašivanja i pljačka (čl. osobito ubojstva. Činjenica. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost. napadi nasumce. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. uništavanje stambenih. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. mučenje i nečovječno postupanje. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. Naime. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude.gospodarskih i vjerskih objekata. okrutna postupanja i mučenja. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. čiji su pripadnici bili i optuženici. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata.31. Ženevske konvencije). posljedice sveukupnog djelovanja. . povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. Ista činjenica. Sve navedene posljedice: napad na naselja.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi. tj. Pored navedenog. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini.

r. PREDSJEDNIK Josip Budinski.193. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI .00 kn. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. ZKP-a. Hrvatske.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA .000.r. Iznos je određen prema složenosti. OKZRH. Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5.travnja 1996. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl. Vrijeme od 04. stavak 1.kolovoza 1995.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. 1. 90. dne 16.00 kn a odnose se na troškove svjedoka. U Sisku. st. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45. težini i trajanju kaznenog postupka. v. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze. Troškovi kaznenog postupka iznose 8. v. i 3.

krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. rođene Lalić. člana vijeća.Maloj Vranovini 38. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sin Milana i Milke. godine. Lalić Milana i II-opL. članova vijeća. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. Ivana Blažinić. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. lipnja 1947. Ćelap Dušana. rastavljen. Srbin.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine u Maloj Vranovini. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . rođen 25. sudaca porotnika Đure Sertić. OKZRH. sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. sa prebivalištem u . s prebivalištem u M. u prisutnosti I i II-optuženika. udovac. 120. OKZRH.12. rođen 01. zbog kaznenog djela iz čl. nakon što se osnovala paravojna skupina zv. Srbin. godine u Maloj Vranovini. 2. dakle. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. 123.travnja 1996. predsjednika vijeća. 1. Zakon dana 16. godine u Maloj Vranovni. st. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. otac dvoje djece. u kaznenom predmetu protiv I-opt. gospodarske objekte i drugo. st. zapisničara. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. 1956. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. Ante Jukić. Vranovini kbr. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 11. Zdenka Gajšek. sa završenom OŠ. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. otac jednog djeteta. Općina TOpUSKO. održane javne i glavne rasprave. odvjetnika iz Siska.

ali je zarobljen. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. jednim minobacačem i mitraljezima. Tada je zadužio pušku zv. SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik. godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. – 7. vlasništvo Sonički Mile. "SAO Krajine". Dat im je nalog da pale hrvatske kuće.937. 1. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. st. st. OKZRH I. 90. 1. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. što on osobno. "papovka" i raspoređen je u tzv. "papovka". ''Topuske čete".18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. ZKP-a. u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. pa nadalje. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl. "Samostalni vod Mala Vranovina". "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. kolovoza 1995. Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. nije činio. a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI. 123. 2. st. 1. godine. što je on sa ostalima i činio. kako je to opisano u izreci presude. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. Već 1991. Zadužen je puškom zv. Temeljem propisa čl. i svezi čl. rujna 1995. godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo. Tada je zapaljeno čitavo selo. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). OKZRH.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. 87. Temeljem propisa čl. SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. toč. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani. godine. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. KT-37/95 od 12. svaki u iznos od 2.kolovoza 1995. pa kad je negdje polovinom rujna 1991.000. Nadalje. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25. rujna 1995. godine KT-39/95 od 21. koje je bilo prazno. 1. Poslije 1992. br. 45.travnja 1996. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. i 2. Upravo na prigovor zv."Samostalnom vodu "Mala Vranovina".00 kn. "SAO Krajine" . U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. st. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. nije vidio da bi netko pljačkao. Nisu imali . Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem.

On je tada predao pušku. Nadalje. a da su to činile formacije tzv. selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. saslušao Žuna Milana (str. da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. 69). međutim. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. međutim. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. Maricu Miljević (str. Branka Toljana (str. ali nije sudjelovao u rušenju. Marice Miljević i Stane Miljević. 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. "Topuske čete". da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA.nikakove uniforme. Tijekom postupka je dodao. Tada je došla "milicija tzv. izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. u dopuni obrane. navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. 7 i 34 spisa K-29/95). skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. godine. bivbe JNA (str. SAO Krajine . Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. nije dvojbeno da su oni tamo bili. 86). svjedoka Miljević Pere. 86). akciji čišćenja" tj. . a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. Optuženici to također ne osporavaju. već da su je spašavali. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. 85). Milana SoničKi (str. Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. 16). inače i sam pripadnik tzv. 86). Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. Miljević Peru (str. tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. 30 i 87). Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. 69). kasnije je to porekao. "Samostalnog voda Mala Vranovina". Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. Kireta Vladu (str. kao što je bilo Hrvatsko selo. međutim."Samostalnog voda Mala Vranovina". bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. Miljević Stanu (str. Čelap Dušana (str. te fotoelaborata. Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće.

koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. Dušan Ćelap poslije 1992. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. navodeći da su to činili ''drugi''. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. upravo za vršenje radnji koje su već opisane. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. st.Naime. očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. da II-opt. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. 123. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. . Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. te otuđenje i uništenje njihove imovine. 2. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci."Samostalni vod Mala Vranoina ''. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem.

Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rođen 16. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b. . godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. 90. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. god.7. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. . dne 16.r.02. suda. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa. rujna 1991.. st. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu. 2. st. JUGOSLAV VIDIĆ.travnja 1996. izvršen je napad paravojnih formacija tzv. 1.b. a u svezi čl. Odluka o trošku temelji se na čl. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka. 1.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. god. 87. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16. U Sisku. Republike srpske krajine na grad Petrinju. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16. toč. Franjom Tuđmanom. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović». Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. rujna 1991. Jugoslav Vidić nije bio maskiran. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.1968. primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović». PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v.r.

PREDRAG ORLOVIĆ.06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. LEONARD JANKOVIĆ. sin Jovana. «PICEDUJE» sin Ibrahima. rođen 02.1954. god. J. DALIBOR BOROTA. u Dvoru. zv.1970.12. rođen 06. DUŠAN BADIĆ. M.1961. god. zv. rođen 01. sin Bože. Miloša Čavića 12 15. Bratstva i jedinstva 72 7. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Milana.11. Bratstva i jedinstva 29 8.03. sin Nikole. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Marka. u Dvoru. god. u Dvoru. u Hrtiću. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.05. god.1950. god. god. općina Dvor. Trg maršala Tita 23 40. rođen 28. sin Mirka.09.1965. u Zamlaći. u D. god. rođen 03. SLAVKO TADIĆ. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17.1972. god. Marića 8 35.b. NIKOLA BORČIĆ. Bratstva i jedinstva 6 13. Javornju 37. PREDRAG KORIZMA. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26. rođen 27. god. rođen 18.1946.1954. Javornju. 22.1966. god u Dvoru. god u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1958.1966. rođen 26. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. «BENI» sin Zore. TOŠO SUNDAĆ. god. sin Jovana. sin Dušana. god. Češka Republika. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. NENAD KORIZMA. zv.05.03. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. Bratstva i jedinstva 29 9. rođen 07. 1.05.03. sin Damjana. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god u Unčanima. u Rumaržovu.05. u Dvoru. rođen 05. god. sin Mihajla. god.10. sin Milana. DRAGAN VRANEŠEVIĆ. sin Mile i Ljubice rođene Janić. god u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru. u Dvoru. MILAN BEGOVIĆ.1962. «PEĐA». Vraneševića 62 6.1965.01. Bratstva i jedinstva 6 36. JAN JANKOVIĆ. rođen 07.09.09. općina Dvor. sin Dušana. «ĐOKO». god. zv. sin Ilije. u Dvoru. rođen 06. rođen 19. rođen 27. maja b.1933. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33. god. rođen 22. MILE SUNDAĆ. MIRKO TOMAŠEVIĆ. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u D. Bratstva i jedinstva 6 . ĐURO ĐURIĆ. sin Nikole.01. Bratstva i jedinstva 6 19. Miloša Čavića 3 5. «MIŠA». rođen 20.03.1970.12.1944. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1964. općina Dvor. 38.1957. u Sisku. NEDJELJKO PAŠIĆ. DRAGO KLADAR. GORAN BARAČ.03. zv. rođen 30.PODACI O ŽRTVAMA: 1. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. u Sisku. rođen 29.1960.

Bratstva i jedinstva 25 57. sin Jovana. PERO KRNETA zv. SIMO GAIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 06. u Kozarcu. sin Mirka. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica». a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili.1941. god. Marića 2 46. Civile su putem stalno fizički maltretirali. ĐORĐE BOROJEVIĆ. MATIJA CVITOJEVIĆ. JOVO AKIK. sin Ljubana. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća. sin Đure.1956. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 21. u Trgovima. RADE TINTOR.11. BiH. M. god.b. rođen 17. u Draškovcu. Marića 38 47.1964. MIRKO DRAČA. god. sin Adama. rođen 09. MUSTAFA KADUNIĆ zv. DUŠAN TOMAŠEVIĆ.01. maja 9 50. općina Dvor. Gombaševa 13 67. Marića 22 64. SEBASTIAN SANEL. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima. u Dvoru. 1. rođen 09. u Hrtiću. god. 69. sin Đure. god. rođen 12. u Bosanskom Novom.1960.12. Marića 25 71. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. NIKOLA SUNDAĆ. u Dvoru. općina Prijedor. maja 13 63. sin Đure. god.03. sin Đure.41. sin Mehe.1965. god. u Šamaričkoj Dragi.1947. Marića 7 72. općina Dvor. PODACI O ŽRTVAMA: 2. u Dvoru. Maršala Tita 59 54.1951. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru. 7.1955. u Dvoru. 1. maja 17 59.12. «ŽILJA».10.08. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. god.06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Mehe. srpnja 1991. 1. NIKOLA KRNJETA.08. M. u Dvoru. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. rođen 22. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MUTA. kao pripadnici paravojne formacije tzv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Struga i Kozibrod. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. 1. rođen 18. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26. sin Stojana. maja 3 60. MILAN JOKA. M. 1. «KRMAK».05. općina Dvor.1953. rođen 14. god. sin Đure. rođen 24. rođen 17. općina Dvor. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. god. sin Branka. Mile Blažević 3.1956.05. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. god. u Dvoru. Jove Vraneševića 15 56. BiH 43. RADE LUKAČ. rođen 25.05. M.01. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom.1955. god.01. god. u Dvoru. BiH. rođen 31. ŽELJKO ŽILIĆ zv. rođen 1964.1968. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. ZORAN TADIĆ. sin Đure. M. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. rođen 17. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.03. sin Krste. god.1955.1967. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god.1951. Pajo Žuljevac . srpnja 1991. banijske udarne divizije b.

123. 123. 236.07. 119. st. Branko Vuk 25. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. na temelju čl. 15. 1. Mila Pušić 11. 1. zbog kaznenog djela iz čl. 120. 134. OKZRH.5. Manda Begić 14. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole. st. Goran Faljević 22. 4.1930.rujna 1995. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. Zoran Šaronja 26. ZKP-A.4. OKZRH i čl. Žarko Gundić 20. Nikola Plavljanić 20. Davor Vukas 28. j st. Pero Špančić 16. Milan Bartolović 18. KZRH. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. Mila Begić 9. 4. st. Mladen Halapa 24. OKZRH. Pajo Knežević 7. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr. Ivica Perić 23.godine . 120. st. 1. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. PLAVLJANIĆ NIKOLE. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. OKZRH. gdje je i prebivao. godine u Komogovini br. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. sina Sime i majke Save rođ. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. OKZRH. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. zbog kaznenog djela iz čl.

Internacionale 4a.studenog 1995. održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. Trg I.godine. otac 2 djece kriv je što je: . SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski. DRAGAN STAJKOV. Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. članova vijeća. dne 14. rođen 13. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. v. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. nakon dana 28. godine u Nišu. OKZRH. travnja 1953. zbog krivičnog djela iz čl. 128. Makedonac. sin Sime i majke Rade. sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. predsjednika vijeća. ZKP-a riješeno je kao u izreci. a u odsutnosti optuženika.r. vozač.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). 134. U Sisku. odvjetnika iz Siska. lipnja 1996. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. godine. razveden. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak.

Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. po završetku dokaznog postupka. lipnja 1996. Kako se krivično djelo. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. u četničkom zatvoru. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje.Tijekom mjeseca srpnja. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. godine. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 128. 90. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. Međutim. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. surovim postupanjem s ranjenicima. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. ). ZKP-a. OKZRH. 4. st. „SAO Krajine“. Bio . 1. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. nije sporno. – 6. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. koje povrede su bile teške naravi. 128. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. toč. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. u konkretnom slučaju. od 6. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. kao njezin pripadnik. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. Temeljem propisa čl. godine u Petrinji. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. od 12. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. označeno u čl. dakle. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. st. Branitelj je. opet. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. 87. 2. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. kolovoza i rujna 1991. oznake KT-64/93. studenog 1993.

ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. Dakle. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 4. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. otvoreno nosio oružje i samom predajom. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku. 31. OKZRH. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . v. dne 28. pridržavao se ratnih zakona i običaja. 90. po ocjeni suda. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. U Sisku.r. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. neovisno o razlogu. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo. st. maksimalno zapriječenu kaznu. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. a samo djelo zaslužuje. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. moralo drugačije postupati. lipnja 1996. i prema njemu se je.je zapovjednik voda u času zarobljavanja. PREDSJEDNIK Željko Barać. godine. slijedom u izreci citiranih propisa. Sve izloženo razlogom je. a znane sudu.

u odsutnosti optuženih. došavši u kuću br. i 1992. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.u noći 14/15. studenog 1994. rođene Tarbuk. rođene Dragojević. Kukuruzarima kbr. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. zbog kaznenog djela iz čl. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli.godine u Stublju. sin Dragana i majke Zorke.00 i 01. Velešnji SO Kostajnica. pa su tako: . Ivana Kasaić. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. sin Milana i majke Kate.travnja 1947. Đure Sertić. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sa prebivalištem u D. Velešnja kbr. Srbin. u kući br.otac troje djece. Srbin. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. rođen 20. oženjen. 56 vlasništvo Živković Zvonka. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. oženjen. „TO-SAO Krajina“. između 23. zapisničara. kondukter. st. studenog 1991. zv. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. .00 sati u Stublju. SO Kostajnica. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. odvjetnice iz Siska. održane glavne i javne rasprave. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. Zdenka Gajšek. 46. predsjednika vijeća. zv. nakon dana 03. studenog 1991. RH. kolovoza 1949.god. II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana. SO Petrinja.Mlinarić. člana vijeća. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. 1. godine u Begovićima. članova vijeća i Nataše Galinić.dana 15. sa prebivalištem u D. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. 120. . godine u Stublju. otac dvoje djece. 117. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. godine u D. „Hans“. godine. rođen 05. sa završenom osmogodišnjom školom. OKZRH. „Kondukter“.

dana 26/27. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.-8. Temeljem propisa čl. siječnja 1992. 1. vlasništvo Švaga Ive. st. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. 19.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje . st. godine u Stublju.000. u kući br.. listopada 1991.dana 15. došavši u kuću br. od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro. ali joj je život spašen u bolnici. godine oko 19. vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu. listopada 1991. I. 120.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu.dana 05.901.dana 14. došli u kuću br.sam .00 kn. 1. toč. pa kada istog nisu pronašli. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. Begović Nikola . nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda.00 sati u Graboštanima. st. studenog 1991. 15. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. dakle. 3.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. da mu preda traktor. zatražio od njega. 1.00 sati u Kostajničkom Majuru. . 90. vlasništvo Karanović Stjepana.god. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne. . godine oko 17. 87. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I. za sada neutvrđene marke i kalibra. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli. – optuženi STEVAN VUČINIĆ. 2. u Kostajničkom Majuru. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre.

Milana Sović ( str. Miroslav Veselek ( str. i 130. Stjepan Sović ( 102. Juricu Dupić ( str. Takav zaključak. i 129. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. 99 i 130. a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. ožujka 1994. organima „SAO Krajine“. i 128 ).god. Ljeskarac Josip ( str. svibnja 1994. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. godine ). OKZRH. za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. Medić Ane. u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. 103. ). studenog 1991. ). prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. 67. Medić Manda ( str. 98 i 130 ). listopada 1991. Antun Bašić ( str. Ankica Brnad (str. ). ). 61/71. 100. ). Jagodić Marija ( str. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. Letić Marije. Nadalje. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. i 127 ). godine u Stublju po Ankici Brnad. Miru Sović ( str. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. Ivo Sović ( str. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. te za smrt Švaga Nikole dana 15. siječnja 1992. vlasti „SAO Krajina“.godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. i 128. 101. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. Stjepana Solomon ( str. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. 143 ). Ivan Vujčić ( str. pa je sud koristio posredno saznanje. ). Antunu Basarić i Jagodić Mariji. studeni 1991. 68. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. listopada 1991. i 130 ). Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. a koja je rađena pod tzv. 83. – i II. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. 144 ). Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. i 126 ). slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. 93. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. 63. ). saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. i 134. i 127. 140-142 ). 120. 87. 1. To se odnosi i na smrt . Milka Sović ( str. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. st. Mijo Mihaljević ( str. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. to jest. 65. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. da su to čuli. i 128. ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta.

O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. „SAO Krajine“. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. Švaga Nikole. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca. policije „SAO Krajine“. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. budući je to saznao neposredno od pok. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu.Živković Zvonka i Živković Stjepana. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. ubijalo. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. te da su isti bili civili. Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. nasilno ulazilo u kuće. Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . jer se pucalo. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv. oduzimala imovina i slično.

studenog 1991. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. kao neformalni dokazi. poljoprivrednih priključaka za traktor. – i II. Živković Zvonka. U navedenom spisu pored određenja mjesta. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. – i II. veljače 1992. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. vremena.godine u dva navrata. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. pa da su oni uzvratili. godine u Stublju. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. – optuženika ( tj. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. u svezi neformalnih dokaza tzv. međutim. – uzvratili ). „SAO Krajine“u Kostajnici. O kakvim se osobama radi.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. . Živković Stjepana. Letić Marijom. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. Vujčić Petra i Vujčić Slavke.optuženika ) prijavio vlastima tzv. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. dok Vučinić Stevo navodi. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. „SAO Krajine“ od 07. – optuženik. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. priložena i izjava Savurdić Željka. u cjelinu te materijali tzv. Naime. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). vlasništvo spomenutih. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. U prilogu pomenutog spisa I. kojim je upravljao I. tako. Letić Marije. – i II. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. Medić Ane.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. – i II. Medić Anom. Antuna Mateković.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. „SAO Krajine“. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora. s time. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena.

a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. povreda slobode i imovine ). U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. „SAO Krajine“. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. Bitno je. posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. zatim. nečovječno postupanje. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. okrutnost. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. odnosno da su bili u uniformama. . Medić Ane i Letić Marije. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. st. „Velike Srbije“. 1. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. 120. a kao otegotne. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. svakako. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne.

1. a primjereno težini i složenosti postupka.r.podmuklost. .8. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. studenog 1994. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala. 90. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. ZKP-a. a u svezi čl.r. Odluka o trošku temelji se na čl. 2. v. st. v. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda. toč. U Sisku. 1. 87. dne 03. st. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

57 i Živković Zvonka br. Medić Ana. Medić Marjan.11.1991. noću 14/15.11.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B . Letić Marije br. Medić Ane. godine od strane NN počinioca. 53. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana.1991. .DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15. god.

Pere Pogledića b. A. 1.god. MILAN ČUČKOVIĆ.F. Leš Živković Zvonka u šupi za drva. 15. rođen 1951. Marjanovića 19 7. s tadašnjim prebivalištem u Glini.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. god. god u Glini. god u Žirovcu. DUŠAN SVRZIKAPA. rođen 1966. sin Mile. Krim.b. rođen 1951. BRANKO RELIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini. zv.'' . god u V. god. Blašića b. ZORAN DMITROVIĆ. rođen 1963.b. «ZOC». «TOLI».b. s tadašnjim prebivalištem u Glini.F. DRAGAN ARBUTINA. god u Glini. Vinogradska b. RADE VEKIĆ.Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su . MIROSLAV HAŠIĆ. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. zv. u Klasniću. rođen 1965. 2-3 4 5-6 7-8 . u Glini.'' . s tadašnjim prebivalištem u G. 8. u Glini. 10. Prvomajska b.b. rođen 1958. god u Glini. pronađeni leševi F. Obljaju 5.'' . rođen 1961. J. Lička b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. DARKO STOJIĆ. Selištu 17. god u Glini.F. rođen 1963. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963. rođen 1963. MILAN MAMUZIĆ. 9. Kordunska 13 12. 3. F. VLADO JOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u .

Stjepan Šmisl. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. god u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. god. PODACI O ŽTRVAMA: 2. Republike srpske krajine. god. god. god. rođen 1963. RADE VRGA. rođen 1964. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 27. BRANKO JOVIĆ. Đuro Kovačević. zv «MIŠ». Ivica Pereković. RADISAV PAVIĆ.b. Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika. – 31. . zv.b. Gačeše b. Branko Žilić. Ćire Mađarca b. 28. s tadašnjim prebivalištem u Glini. MILJA BILJA. Željko Grbić. PERO SAMAC. rođen 1966. Željko Panežić i Ivo Palaić. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21. u Malom Gracu. DUŠAN DOBRIĆ. 22. Boris Prišek. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali.Petrinji 20. Ivo Gregurić . rođ. Šurbatolova 7 31. sin Nikole.04. «DUCO». STANKO TINTOR. s tadašnjim prebivalištem u Glini. u Vlahoviću. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. god. BRANKO LJILJAK. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. Joso Mlađenović. 1991. V. rođen 1963. god u Trnovcu. Stjepan Benković. rođen 15. god. 25. god. u Brestiku. rođen 1948. s tadašnjim prebivalištem u Glini. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. novembra b. NEDJELJKO PETROVIĆ. MIRKO DROBNJAK. «ĆANE». god. Žrtava fašizma 32. rođena 1961. god. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. lipnja. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. Stjepan Šmisl 5. 30. u Roviškoj.1941. Vinogradska b. u Glini. Vojislav Skendžić. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 1950. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. Pavao Štajduhar. 29. rođen 07.b.1953.b. u Ravnom Rašću. Ivo Kocmanić. zv.08. u Obljaju. Boris Prišek i Ivo Gregurić. u Trenovcu. god. rođen 1964. ožujka 1992. MILOŠ PARIPOVIĆ. Ivo Palaić 3. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. rođen 1963. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici.

11. članova vijeća. oženjen. Srbin.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku.godine oko 10. nepismen. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 120. 169.1934. 1. sin Steve i Ljube rođene Branković. Zdenka Gajšek. st. drugoga lišio života. OKZRH u izrečenu kaznu se .1996. zbog kaznenog djela iz čl. drž. st. namjeravajući je usmrtiti. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti.62 mm. OKZRH. otac dvoje djece. 7.11. Temeljem propisa čl. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. god. st. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. Mirka Švaljek. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić.00 sati u selu Maja. vojsku služio. člana vijeća. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. zemljoradnik. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. KZRH. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. 34. 1. rujna 1992. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. odvjetnika iz Siska. dakle. bez škole. 1. Ivana Blažinić. 45. RH. neosuđivan kriv je što je: dana 02. predsjednika vijeća. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. u Bijelim Vodama. rođen 15. održane glavne i javne rasprave. uz sudjelovanje Nataše Galinić. zapisničara. ušavši u njenu kuću. nakon dana 28. Glina. ispalio više hitaca u ovu u području glave. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.

7. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. Temeljem propisa čl. Braneći se ( list 7-8. koja je živjela u selu Maja. OKZRH. Naime. na glavnoj raspravi 19. 90. također na putu iz svoga sela u Glinu. to jest ubojstvo Pavić Ane. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. koristeći. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. 1. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. studenog 1996. – 6. godine pa nadalje. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. ne zna ništa. jer za suprotno nema razloga. st. st. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. tvrdi. 1. st. 2. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. 87. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. ipak. 120. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. siječnja 1996. godine. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. ZKP-a. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. da bi. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. opisivao način na koji je to učinio.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. godine. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. kako je. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. 52. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. No. 4. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno. ali o razlogu i načinu iste. godine broj KT-1/96. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. travnja 1996. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. toč. septembra 1992.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u .

konkretno. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Nisam joj ništa govorio. stranica 2. oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. Želim reći nešto i o sebi. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama.glavu. jer nismo imali glavu porodice. odlučio sam da je pratim. umrle . Čak je moja mati sada u 81 godini života. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. dok su oca ustaše zaklale u Glini. zaseok Jelići. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. Jedino mogu reći da sam 1957. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. zajedno sa još četiri brata i sestrom. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. na listu 13. i listu 14. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. travnja 1996. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. Županijskog suda u Sisku. ne znam ni sam koliko. i listu 31. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. Kao nesporni otisci korišteni su oni. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. sada. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. kao i da je to kazao. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. a djed mi je doživio 92 godine. Kako sam već naveo ja sam u II. i 2. a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“.

On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena.1996. Policijske postaje Glina br. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. OKZRH utječu na visinu kazne. st. što je. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. godine ( list 72 ovoga spisa ). ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. samo sam ga slušala i gledala. da je za svoj postupak krivično odgovoran. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. 37. što će. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. godine. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. valjda za ovo ubojstvo. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. a i opisan po liječniku. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. 1. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. . pa tako. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio.13. nedvojbeno ukazuje na to. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. koje u smislu propisa čl. 323. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. konačno reći. a on mi to sam nije pričao. da je postupao sa direktnim umišljajem. pozivom na propis čl. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. Ja sam se na to prestravila. listopada 1996. 511-10-80/02-1652/96 od 04. on je pljačkao po Maji.05. prepala. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. studenog 1996. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. Uračunljivost optuženika ni po kome.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ).

čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob.r. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. v. 45. dok olakotnih okolnosti. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. dne 28. Slabe imovinske prilike optuženika. a temeljem u izreci citiranih propisa.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. 31. počam od 11.godine. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. pa nadalje pozivom na propis čl. OKZRH. U Sisku. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. PREDSJEDNIK Željko Barać.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. . studenog 1996. v. siječnja 1996. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. kada je mislio da će mu to biti od koristi. OKZRH. Vrijeme provedeno u pritvoru. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela.

11.REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. «PERASIM». s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. u Maloj Vranovini. god. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo . sin Stojana i Stane rođene Ljiljak. zv. PERO MILJEVIĆ. rođen 21.1952.

. nakon čega je selo najprije opljačkano. rođenog 26. sin Đure. održane javne i glavne rasprave. Alice Freiberger. članova vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU Opt.06. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.1950. god. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. VELIMIR MILE. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». u Bos. lipnja 1996. 120. člana vijeća. godine u nazočnosti optuženog. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. uz sudjelovanje Slavice Režić. OKZRH. od vj. predsjednik vijeća. god. sudaca porotnika Ante Jukić. 1. s stanom u CerovIjanima 95. Đure Sertić. Josipa Sladić. branitelja opt. Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». VELIMIR MILE. siječnja 1996. Kostajnica k r i v j e: što je: . u kaznenom predmetu protiv opt.VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. Dubici. iz Siska. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. kao zapisničara. nakon dana 24. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. zbog kaznenog djela iz čl. god. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. Ivana Blažinić. st.

lipnja 1996. Velimir Mile. oružje i streljivo. dok se stanje ne smiri. sa kojim je bio očito nezadovoljan.000. 2. 90. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30. 1. KZRH. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". od strane SDS-a. godine br. Kako se nije mogao vratiti. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. toč. pokretna imovina otuđena.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). 1. 123. 1. st. Temeljem čl. Dubicu. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. OKZRH. prije svega mještana iz sela Cerovljana. godine. te paušalni iznos od 1. 1-7. 1. godine na kazneno djelo iz čl. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Temeljem propisa čl. 1. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. st. 87. u svezi st. 123. zaduživši uniformu. dakle. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. u svezi st. u svezi čl. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. automatsku pušku i dr. 2. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. st. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. srpnja 1993. čiji je bio član širen je strah. st. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje.940. 465. pa nadalje. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. "Krajine". pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. st. 12 o. nakon demokratskih promjena.00 kuna. kolovoza 1995.) izvršenje kaznenog djela iz čl. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . godine do 1995. OKZRH. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora.

ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. Petra Krizmanića (list 76). Vučićević Slavka (list 75). Dra30čajac Milana (list 80).1995. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. Blinja Zeljka (list 82). 1995. Likić Ivana (list 27. a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci.u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . kako bi se onemogućio njihov povratak. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Vratio se 15.) izvršenje kaznenog djela iz čl. Hercegovac Tomu (list 75). koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . 120. Dubicu.7. listopada 1991. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Lončar Katu (list 58). Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. 1. dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. Velimir Mile (list 54). OKZRH za razdoblje prije 15. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. 28-29). st. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Lončar Miju (list 74). 2. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. listopada 1991. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. Stančević Mariju (list 59). što ne negira ni sam optuženi. saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. Jakova Velimir (list 114). st. a potom je. 10. Naime. 30-31). KZRH. 123. Antuna Blaževića (list 82). Ivu Nauković (list 74). iskaz svjedoka Blažević Antuna. tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. te je zarobljen 15. Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. izvršio uvid u spis Vojnog suda. "SAO Krajine". Nauković Stevu (list 81). godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. tj. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. za blaže djelo iz čl. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. najprije u Banjalučki korpus. godine u Cerovljane.Dubice. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. s obitelji je otišao u Beograd. i kako su granate padale i na Bos. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području.

Kod toga je važno navesti da za to . pa tako npr. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. a i paravojnih formacija. tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. Lončar Kata). a za djelo koje mu se stavlja na teret. svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. Naime. nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. te otuđenje njihove imovine. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. jer je tamo postojala barikada. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi. međutim. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. Dragočajac Milan. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. pa je očito znao što će se dogoditi.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. "SAO Kraj ine". To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni.

st. Mlinarić.r. ZKP-a. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog.r. toč. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. lipnja 1996. Odluka o trošku temelji se na članku 90. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Željko . a u svezi čl. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. pa je opt. 1. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. st. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. 87. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. 1-7. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. a ukorporirane u naše zakonodavstvo. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.1. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. U Sisku. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. dne 24. sud nije našao. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. v. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. v.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja.

sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić.1951.Holzer.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. automehaničar. pismeno sa završenom SSS. Ćepin. uz sudjelovanje Nataše Galinić. zbog kaznenog djela iz čl. st. sudaca porotnika Ivana Kasaić. vojsku služio u bivšoj JNA. zp. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. drž. Srbin. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. sa posljednjim prebivalištem u Glini. održane glavne i javne rasprave. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. godine. godine do mjeseca kolovoza 1995. Ljubice Rendulić . u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. neosuđivan. otac jednog djeteta. „Krajina“.studenog 1996. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. oženjen. 123. u svezi st.01. odvjetnika iz Siska. Nikole Tesle br. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. RH. godine u Starom Selu. zapisničara. 2. a sada na adresi Livana. predsjednika vijeća. Mirka Švaljek. OKZRH. člana vijeća. Josipa Žinić. nakon dana 11. Omladinska 3. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. članova vijeća. 1. vodi se u VE u Glini. kriv je što je: tijekom 1991. rođen 01. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . 24.

6. 123. pučana hrvatske nacionalnosti.. godine. st. kroz čitavo navedeno vrijeme. OKZRH. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. da bi. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo . pa nadalje. 4.. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 1. oružje sam imao još iz bivše milicije . 87.. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu.. st. za vrijeme rata. morao sam to biti . paravojnih formacija milicije . 2. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.65 mm. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti.srpnja 1996. ZKP-a. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. st.bio sam pripadnik.. godine ista bila izmijenjena na način.. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti.označeno u čl.. iako sam Srbin.Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. kako se navodi optužnicom. ZKP-a. toč. 1. st.. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. Temeljem propisa čl. 1. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno.srpnja 1996. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. na glavnoj raspravi dana 23. 1. ." (list 28/11). pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. počam od 04. OKZRH. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. 2. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. u okviru takvog zločinačkog plana... imao sam automatsku pušku. . rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. Temeljem propisa čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . 120. godine. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.1istoDada 1996. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. st.. 45. u svezi st. ".

godine. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. a optuženik prihvaća. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. u konkretnom slučaju. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. 3. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. kako to obrana tvrdi. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. 123. 2. 7. st. Naprotiv. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. br. a da je tjeralica sredstvo da se.. istog temeljem čl. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). st. do izbijanja sukoba. 3. OKZRH u svezi sa čl. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. 1/10 od 26. 120. paravojnih formacija milicije. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. istog Zakona. jasno kazuje. Dušan Zelenbaba. dostavljenom po sudu u Hagu. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. st. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. . .godine ) u čl. mimo njegove volje.N.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. 120. OKZRH. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. da je izostalo. 80. s tim da dodaje ". Isto tako. OKZRH.. 122. pri navođenju njegove obrane. Branitelj. Koje je optuženik predložio. negativnu oKolnost. pa i onima. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. 123. konačno.N. makar na tzv.rujna 1996. Milan Babić. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. OKZRH“. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. što je sud propustio ustanoviti. kao i da je. 1. rujna 1996. a ne nečim. dodatak Međunarodni ugovori br. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. do čl. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. Mile Martić.priznaje i sam optuženik. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. bilo rečeno. 2. od 27. a Zakon o općem oprostu ( N. tvrdi. 1. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. st. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno.

čl. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. nanosio psihičke i fizičke povrede. kako je već ranije navođeno. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. svinje odvlačile. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. . Posjedovanje naoružanja nije sporno. 2. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. otuđivao vrijedne predmete. križima i leđima oborenog na pod. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. a kroz to vrijeme sada opt. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. Točno je. Mogućnost. primjenjivao mjere zastrašivanja. riječju. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. pljačkalo na veliko. da bude jasno. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. "milicioneru“ koji. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. nasuprot optuženiku. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. psujući im ustašku mater. tu nema šta. poistovjećuje se sa skupinom.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. prijeteći da će ih zaklati. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. a i ljude iz svjedokova okruženja. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima.Morao sam to biti''. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. ponuđen po optuženiku. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. Istina je. a uznastoji samo sebe izuzeti. ali. Trajalo je to četiri dana. da je . u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. dozvoljavao paljenje imovine.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. znajući za sve to i ne reagirajući. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. glasi u najmanju ruku ironično. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). a sve prateći psujući mu . Sud.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991.list 82/II) i dalje. kao pripadnika skupine. Istovremeno ga je vrijeđao. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. 123. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. godine. na čemu uznastoji obrana. kada se znade. kao pripadnik skupine. a da bi priznala "postojanje grupe". što se lako zaključuje iz njegove obrane. smješten u samicu. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je.

sve dok je do 26. starog oko 45 godina. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen. ubojstvima i zlostavljanjima. prijetio obračunom. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku. obućenih u razne uniforme. a na poziv Kotur Bogdana. a "spominjanjem" ustaške majke. u Jukincu. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. bez razloga za to. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. nije mu poznato kuda. bacali ručne bombe u iste i palili".kolovoza 1991. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. godine živio u Glini. ima je neprilike. preko razglasa. Uvijek se samo veselio.. ali mu ne znam imena. datuma kojega je dobro zapamtio.. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. Svjedok se prisjeća ". . pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. a ne da bi slučajno to osudio." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - . da je 17. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. . glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. iz Bijelih Voda. godine. Zapaljena mu je kuća. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. a posebno u Jukincu.listopada 1991.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. a sa njima i ja. Kotur u tome nije učestvovao. pored drugih i po Kotur Bogdanu.ustašku majku. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. vojne i milicijske. Ja oružja nisam imao. Bio je sa ostalima i u njegovu..da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. prepoznao sada optuženoga. a kada je dolazio do njega. Nije po njima tada pucano. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga.. udarajući ga naizmjenično. Kada sam izišao . među tridesetak naoružanih osoba.. polijevali po kućama. Prijetio mu je. godine..

koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. konkretno Matijević Ivan. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. svinje. Po prevoženju kamionom u Jukinac. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. treba te zaklati". tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. ovaj puta u selo Prijeka. gdje je svjedok tada živio. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. kojim su prilikama. koji je tamo došao.rujna 1992. za koje se više nikada nije čulo. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. Ti-su svjedoci. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. . okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. da optuženik spram ostalih. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo".svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. ama baš svi svjedoci govorili. zapaljivim metcima. to potvrdili. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. ponovno ga je optuženik. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. krave. nakon što je pretražio. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. zv. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. Nije to uspio ni pri suoćenjima. istovremeno. doslovno rekao: "p. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. godine. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . o kojima je već bilo riječi. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. iako kolovodja. mještane tukli i zlostavljali. reagirao. Klobučar Nikola. ali to ne znači. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. za razliku od optuženika. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. primjerice poljoprivredne strojeve.zamjene. koji su pljačkali sve što su stigli. nešto poslije pola noći. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. kada je odvožen kamionom. u biti. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. među kojima je prepoznao sada okrivljenog. ti materina. nije doista postupio kako su oni govorili. Ferenac Milan.". Slado. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. "negativnu okolnost". u kuću Divjak Branka.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. Svjedoci predloženi po optuženiku. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. odakle je. Sva trojica su ga tukla.

uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. među ostalim. a u pogledu mogućnost. na imanju Zibara. kako je već isticano. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. kao otegotno .srpnja 1996. 4. koje u smislu propisa čl. . Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. tim prije što ih ni obrana nije istakla. bez njegovog obrazloženja. 31. slijedom iznošenoga. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. jer povreda istog. čije je zločinačko postupanje. 37. U Sisku. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. a koje je izostalo. 90. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. Željko Barać. optuženik i veoma aktivno.upućen svjedoku Divjak Branku. OKZRH utječu na visinu kazne. sudu.0KZRH. OKZRH. nasuprot obrane optuženika. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana.studenog 1995. znane i neprijeporno. nije jasno. 45. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. pa tako. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. godine. v. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. st. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. pozivom na propis čl. pa nadalje. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. opljačkan i gliser. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. dakle. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. koje je postao pripadnikom. predviđena čl. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. kojem je. Činjenica je. pa sud. naime. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. Uviđajem na mjestu događaja. dne ll.r.

zbog kaznenog djela iz čl. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv.rujna 1996. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. te odcepljenja općine Hrv.r. člana vijeća.v. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. pismen.RH. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. strojobravar. Alice Freiberger. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . 120. "SAO Krajina". Josipa Žinić. do 1995. OKZRH. bez zaposlenja. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. godine. bez djece. rođen 11. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. članova vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Jalšo. Mirka Švaljek. 1.listopada 1954. st. zapisničara. para državi "Krajina". uz sudjelovanje Nataše Galinić. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. neoženjen. zv. sin Đure i Ljube rođene Čorić. drž. Srbin. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. odvjetnika iz Siska. pristupio u paravojne formacije tzv. godine u Cerovljanima. kriv je tijekom razdoblja od 1991. 67. sudaca porotnika Ivana Kasaić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. predsjednika vijeća. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. nakon dana 26. sa završenom SSS.

dakle. OKZRH. do 21. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. 1. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. 4. Vojna pošta 9139 Kostajnica". čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. st. OKZRH. OKZRH.kolovoza 1995. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. 90. 1. nakon tijekom postupka provedenih dokaza.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.. 2. a da tome nitko ne prigovara. 1. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. jer nije dorečeno. pretpostavlja se. 123. srpnja 1996.nelegalnih formacija. najprije. a iz"reversa ličnog zaduženja.6. st. u vezi st. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. kao i od 19. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. OKZRH u izrečenu kaznu se. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. 87.odjećom od "kape" do „prvog zavoja".. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. . protjerivanje stanovništva. veljače 1996. tbč. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. godine broj KT-36/96. a na glavnoj raspravi 26. 120. ustanovljeno. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. svoju obranu. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. 45. st. st. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. 2. Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. „Srpske vojske Krajine 39. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. pa je tako. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. da je bio pripadnik tzv. 123. Temeljem propisa čl.Korpus. 2. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. st. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . toč. u svezi st. Temeljem propisa čl. municije. 1." da je bio "četni stariješina". da bi. te priborom . kroz čitavo navedeno razdoblje.rujna 1996. godine pa nadalje.travnja 1996. ZKP-a. sada ponovno.

U Sisku. 4. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl.travnja 1996. OKZRH. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. godine pa nadalje. st. nije ničim dokazana. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. 45. učinjenog sa umišljajem.). svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. 31. revers i dr. 90. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. 123. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. dne 26. OKZRH.nacionalnosti. OKZRH. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost.r. te drugo. ZKP-a. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. koje mogu utjecati na visinu kazne.tom pravcu i na druge. 2. sada u tom pravcu. PREDSJEDNIK Željko Barać. veljače 1996. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana.r. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. v. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. st. honorirati. kao i od 19. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. pozivom na propis čl. 1. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. a istovremeno utjecati u. do 21.rujna 1996. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje.kolovoza 1995. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. također se ne može. zastrašivanja i protjerivanja. u vezi st.

sudaca porotnik " Bogdana Josip. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. odvjetnika iz Zagreba. godine u Vrginmostu.svibnja 1997. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. – kolovoz 1995. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zapisničara. u svezi st. gdje i prebiva. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. god. predsjednika vijeća. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. god. kao jedan od članova posade haubica. st. godine. Brnjevac 70. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. 1. Srbina. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. nakon dana 2l. 1963. zbog kaznenog djela iz čl. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm. NIKOLA PAVLOVIĆ. Alemke Sladić. . rođenog 27. sin Marka i Marije rođene Kličković. Republike srpske krajine. RH. općina Gvozd. pucao po selima uz rijeku Kupu. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. rođen 06.PODACI O POČINITELJIMA 5. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. drž. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991.03. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . u Kirinu. «KOVAN». općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. god. člana vijeća. pa do kolovoza 1995. Ivana Plemenčić. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991.1937.01. 123. održane glavne i javne rasprave. članova vijeća.OKZRH. a na objektima je pričinjena velika šteta. zv. bio pripadnik paravojnih formacija tzv. god. Vladimira Jerković. 2.

toč. 1.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. OKZRH. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode.5. . godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. OKZRH. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. st. Pri kraju provedenog postupka. toč.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. godine. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. do 1995. godine. Temeljem propisa čl. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. nezaposlenog.siječnja 1997. 2. 123. dne 21.neoženjenog.svibnja 1997. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 3.svibnja 1997. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. 91. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. dakle. a na glavnoj raspravi održanoj 21. protjerivanjem stanovništva. 1. para državi "Krajini". U Sisku. st. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. 1. 2. ZKP-a. 87. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. u svezi st. u selu Crna Draga . godine . primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 339. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. Temeljem propisa čl. Rečeno je razlogom. u svezi st. vozača. 1. padaju na teret proračunskih sredstava. st. 123. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. 2. st. "Krajine". sa završenom SSS.

v. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv.1943. i 1993.. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod .01. studenoga 1992. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac. Barać. NOVICA SIMIĆ. rođen 01. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992. rođen 19.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. god. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. a 19.1935. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. v. «STOLEŠA». Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. – 1993. zv. lipnja 1993. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201. u Sarajevu. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1. god u Banja Luci.r. sin Koste.04. STOJAN DOBRIČANIN. BiH. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Također je dana 15.r.

s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. Milanke Kljaić 9 14. ĐURO VUJANOVIĆ. MILAN ČAKARA. god u Omarskoj. OPIS POČINJENOG DJELA: . ZORAN RUDIĆ. sin Pere. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. listopada 1991. SAVO GRNOVIĆ. u Dervišima. u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. rođen 16. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ. rođen 02. Ivica Perić 3. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06.1930. god.04.b. god. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. srpnja 1991. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu. rođen 10.02. PREDRAG JAPRANIN. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Save i Mire. Josipa Mencina b.b.1967.03. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH.09. sin Milana. sin Miloša. srpnja 1991. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. god.1962. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Jošavici. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH.01.1968. rođen 07. rođen 15.02. u Miočinovićima. u Sisku. Mladen Halapa 5. god.09. Milanke Kljaić 9 19. sin Milana.1962. sin Abdulaha.1964.b. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Milanke Kljaić 4 4. rođen 09.01. Andrije Petračića 26 22. 27. god. 27. god. 7. a ostali su zadobili ozljede. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26. god. PODACI O ŽRTVAMA: 2. SUAD ĐANIĆ. god. sin Mirka.1972. rođen 29. sin Save i Mire. sin Đure.1956.1968. god. 8. u Lovči. rođen 08. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Milanke Kljaić 4 6. sin Ljubomira.09. DRAGAN SEKULIĆ. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. u Sisku. Andrije Petračića 28 24. DAMIR ČAKARA. god. u Sisku. ZORAN KRAGUJEVIĆ. srpnja b. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. srpnja 10 11. rođen 21. u Sisku. rođen 02.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.1944.12. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod.

1956.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. st. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. Stjepana Benčić. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. 2.veljače 1997. I. zv. RH. "Čvoljac". neoženjen. sin Mirka i Danice rođene Rudan. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. člana vijeća. godine u Ostrožinu. radnik. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. nakon dana 06. predsjednika vijeća. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. zapisničara. 123. 1. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. a kuće su potom opljačkali pa zapalili. članova vijeća. Alemke Sladić. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. sin Mirka i Danice rođene . drž. u svezi st. godine. Srbin. s prebivalištem u Ostrožini kbr. PODACI O ŽRTVAMA: 1. Milana Krajačić. a dana 06. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima. održane glavne i javne rasprave. Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. rođen 16. Nikola Jelekovac 3.Imenovani su se tijekom 1991. 197. odvjetnika iz Siska. listopada 1991. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. uz sudjelovanje Nataše Galinić.07.

2. Temeljem propisa čl. 123. 1. ama baš ni jednom riječju. 123.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. ZKP-a. opet.siječnja 1997. RH. 97. dakle. st. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. Oba optuženika. troškovi kaznenog postupka iz čl. rođen 16. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 1. 2. 1956. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti.Rudan. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. 208. nije potkrijepio . kako tijekom istrage. u svezi st. toč. drž. pa. Mirko Gvojić. ZKP-a. "Krajine". gdje i prebiva na kbr. toč. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. padaju na teret proračunskih sredstava. poljodjelac. 197. 3. u svezi st. st. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. 340. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv.5. s:. OKZRH. 1. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. st. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. to jest nisu iznijeli svoju obranu. Stjepan Šuntić. 91.07. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. Srbin. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. ZKP-a. 1. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. protjerivanjem stanovništva. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. tako i na glavnoj raspravi. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. navode optužnice. st. OKZRH. 2. 2. Ni jedan od njih. godine u Ostrožinu. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. temeljem propisa čl. a činjenično opisano i izrekom ove presude. .

r. no. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj. sin Petra.1972. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. pozivom na propis čl. PREDSJEDNIK Željko Barać. st. st. rođen 01.1965.5. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. nije preostalo drugo. VELJKO BUDIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. toč. u Donjim Grahovljanima. v.1971. rođen 14. rođen 01. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sin Milana i Nade. sin Branka i Ane. Stanivukovića 24 13. DRAGAN PAVIĆ. U Sisku.r.1950.veljače 1997. a shodno načinu okončanja postupka. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. 1. općina Pakrac. .Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. u Ratkovcu. rođen 09.1937. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. toč. ČEDOMIR RELIĆ. M. 1. ZKP-a. GORAN PAŠIĆ.07. god. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. Osječka 132 4. Pozivom na propis čl. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . troškovi kaznenog postupka iz čl.11. sin Jure. 91.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. god u Ozlju. rođen 11. ZKP-a. 3. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. Sudu. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu. 2. Vinogradska 50 6. dne 06. god. JURE ŠAJATOVIĆ. padaju na teret proračunskih sredstava.07. 87. god u Pakracu. Veljka Vlahovića 78 11. .02. v. god. sin Luke i Milene. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi.02. 340. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. ZKP-a. god u Pakracu. listopada 1993. općina Gornji Bogičevci.

Ivana Blažinić. 1. sudaca porotnika Josipa Žinić. nakon dana 18. 142. godine do 04. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. te su dana 06. te po civilnim objektima gradskog i je . sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. oficir tzv. sin Rade. korpusa vojske tzv. neizazvan za borbeno djelovanje. rođen 24. Alemke Sladić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. članova vijeća i Nataše Galinić. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. travnja 1992. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u više navrata. predsjednika vijeća. u odsutnosti optuženika. god. st. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. studenog 1991. godine. JNA. Republike srpske krajine. člana vijeća. siječnja 1993. zapisničara. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. zbog krivičnog djela iz čl. u Petrinji. tzv. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. rujna 1949. godine u Dvoru. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. topničkim i raketnim jedinicama. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. Ivana Kasaić. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. listopada 1993. JNA.

st. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. st. 23. 2. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . st. prosinca 1992. Temeljem propisa čl. st. 1. Temeljem propisa čl. Isaković Čeho. 142. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. st. 95. 353. prosinca 1992. 108.749. st. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Kostić Branko. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 1. 142.prigradskog područja. godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a u svezi čl. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. dakle. što isti nije dostižan državnim organima. 1.000 HRD. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. st. 6. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Kovačević Ivica. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.740 USA dolara. Grubić Đuro. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. 7. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. pa je tako . posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. Temeljem propisa čl. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. 98.000 – HRD i temeljem točke 6. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. toč. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko.749. 1.

a pročitani su. a sam grad Sisak. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. (objava istog i dr. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. koja prileži spisu. i 90 – 91 spisa). Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. prosinca 1992.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. za vrijeme oružanog sukoba koji. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. 46 – 59. a iz člana 142. Zakona o krivičnom postupku.izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. izdao zapovijed. određen je pritvor. prosinca 1992. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. što. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. kao i njegova industriska zona. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. Shodno visini o izrečene kazne. JNA. tzv. ovom zgodom. 6 da je to činio. godine (listovi 94 i 95 spisa). 1. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. u Petrinji. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. iako nema formalna obilježja rata. o kojem. 1. primjenom propisa člana 353. 3 .749. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. .1268/91 i – 311/92. godine (list 94 i 95 spisa) te. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). zapisnik o uviđaju (list 21spisa). pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. stav. sud ne nalazi potrebnim govoriti. st. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti.

SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. OKZRH. Rade Grmuše kbr. sa prebivalištem u Glini. SO Đakovo. 4. veljače 1993. godine. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. U Sisku.r. odvjetnice iz Siska. v. u odsutnosti optuženika.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. oženjen. održane glavne i javne rasprave. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. nakon dana 17. 150.r. listopada 1948. siječnja 1993. sin Franje. zbog krivičnog djela iz čl. Hrvat. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. kao ni primjerenosti istog. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. dana 18. rođen 19. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. v. zapisničara. Godine i Strizivojnni. Ul. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. po sucu Željku Barać. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. . PREDSEDNIK Željko Barać. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti.

nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. veljače 1993.HRD i paušalni iznos od 5. OKZRH. suprotno odredbama članka 143. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30.nalazi se u bijegu. prosinca 1992.. i 144. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. Braniteljica po službenoj dužnosti. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. OKZRH. godine u Glini. 353. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . 150. – 7. 98. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa čl. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. 95.000. ZKP-a u svezi čl. 1. dakle. toč.. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. st. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. st. 150. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. st. 1.000. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. godine oznake Kv-9/93. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17.HRD. Temeljem propisa čl. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 2.

Uračunljivost optuženika nije ničim. temelji se na u izreci citiranim propisima. Prilikom odmjeravanja kazne. stupanj krivične odgovornosti. To tim prije. dne 17. veljače 1993. te stoga optuženi.. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.r. opisan po svjedocima. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. v. te ni po kome. 353. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. u krajnjoj liniji. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. v. naročito ovaj potonji. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. Sam način postupanja optuženika. OKZRH). što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. U Sisku.r. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Dakle. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. (čl. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. 1. 33. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. Barać. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. pobude iz kojih je djelo učinjeno. s tim. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo.st.

pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. 2. ZKP-a u svezi čl. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. rujna 1991. rujna 1952. godine u Glini. stavka 1. godine do 31. Polakova kbr. sada u bjektstvu. uz sudjelovanje Nataše Galinić. „kapetan Pero“. zapisničara. sin Miloša. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. odvjetnika iz Siska. zbog krivičnog djela iz članka 150. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. dakle. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. godine u Crkvenom Boku. ožujka 1993. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. nakon što je Makarić Neven. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. godine.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 150. Temeljem propisa čl. 98. toč.. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. 8. listopada 1991. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. u odsutnosti optuženika. 95. st. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.HRD. održane glavne i javne rasprave. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. nakon dana 26. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. po sucu Željku Barać. zv. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. „milicije SO Krajina“. Obrazloženje j e . Temeljem propisa članka 353. st.000. G. rođen 10. kao kapetan tzv.

st. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 353. dne 26. 6. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. Branitelj. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 1520. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. SUDAC Željko Barać. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. st. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. v. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. v. istovremeno i oštećeni. čl. Visina izrečene kazne. Zakona o krivičnom postupku. pozivom na propis čl. ožujka 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. godine. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. ožujka 1993.r. stupanj krivične odgovornosti. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. 33. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. razlogom je određivanju pritvora. postavljen po službenoj dužnosti. Ženevske konvencije iz 1949.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. U Sisku. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana.r. i 144. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne. veljače 1993. . 23. 1. subjektvina i objektivna. godine. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. Svjedok. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKP-a.

Hanžekova kbr.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. SO Bos. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. ul. uz sudjelovanje Nataše Galinić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. stariji vodnik u bivšoj JNA. 24. V. 142. 1. svibnja1963. Alemke Sladić. Haulikova br. predsjednika vijeća. 8. sin Rade. godine. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. rođen 15. ožujka 1951. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 4. Jovanovski Budimira. zapisničara. rođen 30. sa posljednjim prebivalištem.0016 K. godine u Sokolišu. 66. rujna 1949. Tarbuk Ranka. Zbog krivičnog djela iz čl. vodnik bivše JNA. odvjetnika iz Siska. travnja 1993. rođen 13. člana vijeća . Članova vijeća. ZKP). godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima.optuženi PODUNAVAC SIMO. Br. Jakić Ante. godine u Dvoru. st. 2. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. sin Milana. SI 0072 SI . J.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. oficir bivše JNA. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. Janjića br. u odsutnosti optuženih. kapetan I klase bivše JNA. rođen 24. 123. u Petrinji. i Podunavac Sime. . nakon dana 27. rujan 1957. Frankopanska ul. sin Dragutina. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. održane glavne i javne rasprave. sin Mirka. Đure Sertić. st .godine. Begović Jove. OKZRH. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Novi. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada.

Bučar Štef. Lovre i drugi objekti. Popović Marijan. – HRD i temeljem toč. crkva sv. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. Begović Jovo. dakle. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. Đuričić Rajko. Katarine. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. i 155 mm. 1. nakon što su od Tarbuk Slobodana. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. pristali da provedu ovakova naređenja. Temeljem propisa čl. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. 6. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. 2. 7. Jovanovski Budimir. a potom. minobacačku i drugu vatru. Lokner Nikola. niti jedinica. IV – opt. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. II – opt. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. Bateriji haubica 105. što je i učinjeno. Podunavac Simo. da otvore tenkovsku.000. Temeljem propisa čl. Marković Đuro. Banjan Miko. Banjadinović Andjelina. Klarić Milana i Mouća Alojza. godine u Petrinji. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. što su njihovi podređeni. minobacačkom vodu 120 mm. – HRD. Općinski sud u Petrinji. st. rujna 1991. 1. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. te stambenim. toč. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. artiljerisku. ZKP-a u svezi čl. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. crkva sv. 95 st. III – opt. 142. provodeći ovakova naređenja i učinili. 353. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. . Kovačević Janko. Dumbović Zvonko. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. Ceković Ljubica. st. zapovjednika garnizona u Petrinji. 98. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje.krivi što su : su dana 2. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Drakulić Nikola. Sekulić Branko. 1.910. Vujaković Rajko. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. OKZRH. st. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Vujatović Đuro. 16 i 21. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz.

trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. te uvidom u pismenu dokumentaciju. pa tako. Kendjel Ivana. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. što isti nisu dostupni državnim organima. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. Lovre i dr. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Tarbuk Ranku. Vujaklija Rajk. Trklja Jasmina. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. 1. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. sakralne i druge objekte u Petrinji. crkvu Sv. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. Podnar Stjepana. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. 23. To stoga. OKZRH. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Marić Mladena i Talaja Josipa. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. JNA u Petrinji. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. Jovanovski Budimiru. broja uviđaja 834/91.. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. st. Katarine. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. optuženim Babić Miloradu. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. 6. st. Bučar Stjepana. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. Općinski sud u Petrinji. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. crkvu Sv. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. tako komunalne. Banadinović Andjeline. Klarić Milana i Mouča Alojza. 142. Jovanović Rezike. predstavlja. Lovrenović Ivice. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. ožujka 1993. TZV. koje su gađale kako stambeno. Begović Jovi i Podunavaca Simi. datih tokom istrage. također navođenu. Djuričić Rajka. Herelić Ramiza. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. izdavanje zapovjedi. veljače 1993. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. . Marković Đure. Cerjak Branka.

OKZRH. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 1. 123. 1. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. 353. ZKP-a). a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. ZKP-a.142. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. st. a primjenom propisa čl. a iz čl. 33. 4. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. OKZRH. dana 27. PREDSJEDNIK Željko Barać . Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. U Sisku. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. travnja 1993. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. svakome.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. st.

Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. godine. kao i uništeno jedno teretno vozilo.K-10/93 SI . . locirane u Petrinji u ul. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. I. Gundulića. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.09.1991. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V.

Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. V. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. Nazora – Trg M. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Tita. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. Nazora i Trga M. I. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. F – 30-32 prikazuje križanje ul.14/93. sudaca porotnika. Alemke Sladić. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Ivana Zlovolić.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. V. V. Tita u pravcu Gajeve ul.F – 16 prikazuje ulicu V. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. V. . Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. M. Nazora – Trg M. gdje su vidljiva oštećenja. predsjednika vijeća. J. člana vijeća. Nazora fotografirane od pravca križanja ul.

istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. 120.Đure Sertić. st. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . godine u Velikoj Kladuši. st. sin Jusufa i Tinke. st. razveden. st. dana . ZKP-a a u vezi čl. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul.1992. 2. 139. 90. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. Musliman. OKZRH.1992. rođene Stibuhar. toč. 90. 1. 03. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. 1.03. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. Boškovića br. 6. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. Temeljem propisa čl. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. zbog krivičnog djela iz čl. odvjetnika iz Siska. st. godine u odsutnosti zatvorenika. OKZRH. u vezi čl. 120. 1. u kojoj se uračunava pritvor od 16.000-HRD i temeljem toč. članova vijeća i Nataše Galinić. TO i JNA. 7. nakon dana 1010 svibnja 1993. st. 87. tapetar. i 2.08. godine u Gorama. OKZRH (sada označeno u . pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. Temeljem propisa čl. do 14. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. 7. otac jednog djeteta. rođenog 20 rujna 1930. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. 1. Ante Jukić. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. listopada 1991. 1.000 HRD. održane glavne i javne rasprave. st. Dvorneković Maru i Holija Stevana. godine na području općine Petrinja. 120. ožujka 1993. sa završenih četri razreda osnovne škole. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. R. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150.

Tokom dokaznog postupka. 120 st. kako se zvala. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. OKZRH (ranij čl. i 118.članovima 109. Istovremeno. Stevana Holija i Maru Pavičić. 1. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. Darinko Herak (list 43 spisa). te Maru Dvorneković. Ja sam uhićen 3. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. uz podizanje optužnice. koji prileži ovom predmetu. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. njegovu ženu. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. 120. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. godine. očito pogrešno označenog prezimena. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. listopada 1991. da je rekao. 1. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. . među ostalim. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. koja je. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. bila dovedena u dvojbu. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. koje ni po kom nije bilo osporeno. istog zakona). te ni po kome. travnja 1993. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. st. istog zakona) da bi. godine. st. a iz čl. na glavnoj raspravi javni tužitelj. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. 1. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. OKZRH. 142. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.

Prilikom odmjeravanja kazne. 4. st. Slijedi. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. u krajnjoj liniji.r. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. 31 OKZRH). Ženevske konvencije. v. 343. Odluka o trošku krivičnog postupka. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. 115. 4 ZKP-a).Nema. temelji se na u izreci navedenim propisima. U Sisku. PREDSJEDNIK Željko Barać. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. st. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ZKP-a. da nije za krivičnu odgovornost optuženika.r. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. 1. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. koja je već naprijed jasno označena. ZKP-a. dana 10. v. pobude iz kojih je djelo učinjeno. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. st. stupanj krivične odgovornosti. prije čl. 123. svibnja 1993. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Povreda međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika.

Okružni sud u Sisku. liječnik. Rimska ul. st. b. godine u Donjem Klasniću. Dušana Kačar. Ilije Bjelajac. Milana Milanković.b. SIMO KARAICA. IX-opt. rođen 7. Srbin. Stanka Divjakinje. k r i v i što su i to: s u . R. Mihanovića b.b. rođen 15. STANKO DIVJAKINJA. VII-opt. godine. sin Stevana. odvjetnika iz Siska. III-opt. Dušana Jović. 120. sa prebivalištem u Glini. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. IV-opt. OKZRH). VIII-opt. st. sin Damjana. Josipa Budinski. nakon dana 9. Boškovića br. rođenog 13. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine u Dobrljinu. IV-opt. A. novembra bb. sin Stevana. Ul. bravar. godine u Malom Gradcu.. SO Glina. godine u Begovićima. Ul. sin Miljkana. godine u Donjem Klasniću. rođen 24. sa prebivalištem u Sisku. godine u Roviški. SO Petrinja. rođen 16. rođen 18. MILAN MUIDŽA. DUŠAN JOVIĆ. defektolog. rođen 20. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. siječnja 1942. VI-opt. sa prebivalištem u Glini. lipnja 1933. Milana Muiđe. Ilije Nišević. III-opt. ILIJA BJELAJAC. 1. sa stanom u Beogradu. listopada 1956. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. sin Pavla.. Norberta Vebera bb. sin Steve. 1. svibnja 1949. godine u Velikom Gradcu. Filipa kljaića 3 V-opt. godine u Banskom Drenovcu. VII-opt. održane glavne i javne rasprave. gdje i prebiva. 142. V-opt.. sa prebivalištem u Sisku. sin Dragana. SO Glina. sa prebivalištem u Petrinji. DUŠAN KAČAR. Sime Karaice i IX-opt. Novi. Ivana Kasaić. VII-opt. člana vijeća. rođen 29. Mikelić Borislava. 29. siječnja 1935. predsjednika vijeća. SO Glina. OKZRH (sada čl. članova vijeća i Nataše Galinić. VI. opt. Malinova 94. sin Milutina. Ante Jukić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. 1. lipnja 1993. Vračar. inženjer II-opt. SO Glina. Žrtava fašizma bb. zbog krivičnih djela iz čl. srpnja 1956. sudaca porotnika Mirka Švaljek. II-opt. sa prebivalištem u Glini. godine u Glini. SO Glina. SO Bos. rođen 16. ILIJA NIŠEVIĆ. svibnja 1949. prosinca 1960. rujna 1939. ul. Ul. SO Glina. u odsutnosti optuženih. sin Petra. MILAN MILANKOVIĆ.

godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. V-opt./ u tijeku 1991. 2. oštećenja. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Milan Milanković. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. VII. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. dakle. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. Banadinović Angelina. Herelić Ramiz. godine u Petrinji. godine u Glini i okolnim mjestima. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. Katarine. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede./ u tijeku 1991. štab četničkih formacija. crkva Sv. Crkva Sv.opt. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. Kendjel Ivan. Ilija Nišević. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. te ranjeno deset osoba. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. gospodarskih i sakralnih objekata. paljenja i rušenja stambenih. Dušan Kačar. Ilija Bjelajac. „SAO Krajina“.. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. Milan Muidža. i 1992. Djurač Rajko. Lovre i dr. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. dok su Drakulić Nikola. te pljačka pokretne . koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. II-opt. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. da se uništavaju stambene zgrade. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. III-optuženi MILAN MUIDŽA. i 1992. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. Vujaklija Rajko. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. gospodarski objekti i sakralni objekti. VI-opt. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. lipnja 1991.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. izrađivao planove mobilizacije. Dušan Jović. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. Jovanović Rezika. a II-opt. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. IV-optu. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj.

st. a IIopt. Iliji Niševiću. st. OKZRH. godine. Dušan Jović. Temeljem propisa čl. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl.. – 7. Branitelj. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. Milan Muidža. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. ustanovio je da izvedeni dokazi . st. Temeljem propisa čl.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Dušanu Kačaru. dakle. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. zbog izvršenja kojeg su tuženi. lipnja 1993. Milanu Milankoviću. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. st. 1. VI-opt. st. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. st. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Dušan Kačar. postavljen po službenoj dužnosti. 120. IV. travnja 1993.199. 120. godine stavilo na teret I-opt. ožujka 1993.000. II-opt. Milanu Muidži. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 87. OKZRH. 120. a optuženicima Dušanu Joviću. 1. 343. 1. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5.HRD. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Ilija Nišević. OKZRH. ZKP-a u svezi čl. 90. na glavnoj raspravi održanoj 3. V-opt. Ilija Bjelajac. te uništavali stambene zgrade. VII-opt. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. 2. pljačkali imovinu. 120. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. sakralne objekte i gospodarske objekte. toč. Milan Milanković.opt. OKZRH. Iliji Bjelajac. da bi..050. 119. 1. 1./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. OKZRH. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1.

Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. Kušan Djuro. u krajnjoj liniji. . Prilikom odmjeravanja kazne. temelji se na u izreci citiranim propisima. U Sisku. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. 343. 31. Visina izrečene kazne zahtijeva. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. v. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. navode optužnice. Ličina Berislav. nije dvojbena. te ni po kome. te uništavanjem stambenih zgrada. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. lipnja 1993.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. označeno u čl. Malić Hamdija. OKZRH. ZKP-a. određivanje pritvora. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. te stoga optuženici. kojima ih se tereti. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. PREDSJEDNIK Željko Barać. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Juzbašić Živko. 1. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. u cijelosti. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Krivična odgovornost optuženih. st. OKZRH).r. mato. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Odluka o trošku krivičnog postupka. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. svaki u ponekom dijelu. Svjedoci Kovačević. sakralnih i gospodarskih objekata. pozivom na propis čl. st. Štrk Ivan Šantek Ivan. s tim. v.r. konačno. dne 9. pobude iz kojih je djelo učinjeno. dakle. stupanj krivične odgovornosti. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. 120. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. ali svi.) a za vrijeme oružanog sukoba.

u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. sin Ilije i Julke. godine u Jasenovcu i Demirovcu. po sucu Željku Barać. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. 115. kao funkcioner i oficir tzv.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. j e . rođene Grgić. nakon dana 8. 4. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. rođen 21. k r i v što je: tijekom 1991. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. svibnja 1953. nanijevši im tjelesne povrede. gdje i prebiva na Trgu Đ. održane glavne i javne rasprave. bili zarobljeni od strane tzv. zbog krivčnog djela iz članka 128. OKZRH). st. sada u bjegstvu. nakon što su Sabić Željko. OKZRH (ranije članka 150. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u odsutnosti optuženika. lipnja 1993. pripadnici MUP-a RH. kao zapisničara. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. uz sudjelovanje Nataše Galinić. ZKP-a). odvjetnice iz Siska. Sabe. godine u Rajićima. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine.

21.500. Njihova su kazivanja (kao. st. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. 343. st. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. „Zadobio sam fakturu kičme. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju.. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKPa (ranije čl. ožujka 1993.HRD i temeljem toč. ZKP-a u svezi čl. 6. i 95. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. 353. 1. 150. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. 128. istog zakona). te sam izudaran po bubrezima. 2. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. ZKP-a. Temeljem propisa čl. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. toč.“. 1. KT-23/93 od 23. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. a ranije čl. 87. OKZRH. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. 6. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. te povremeno sada gubim sjećanje. st. 90. potres mozga.dakle. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. istog zakona) Kv-67/93 od 3. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5.HRD. Temeljem propisa čl. 128. s tim. 23.. svibnja 1993. 7.000. OKZRH (ranije čl. 98. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. ZKP-a (ranije čl. st.

Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. među ostalim“. te ni po kome. 4. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. st. 4. st. v. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. stupanj krivične odgovornosti. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 115. ZKP-a). godine. 123.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. v. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. ZKP-a). krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. i 144. OKZRH). da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. ZKP – prije čl. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. lipnja 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne. st. koljenima po cijelom tijelu.r. SUDAC Željko . Ženevske konvencije iz 1949. r. Barać. Udaran sam palicom. šakama. nogama. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. 31. U Sisku. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. subjektivna i objektivna. dne 8. 1. pa ovaj drugi udari i tako. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. 343.

j e . zbog krivičnog djela iz članka 128. SSS. oženjen. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. Vujasinović br.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. SUP-a Okučani. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. SAO Zapadna Slavonija. odvjetnika iz Siska. ožujka 1952. suprotno odredbama čl. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Ul. sa prebivalištem u Okučanima. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. nakon dana 26. 150. održane glavne i javne rasprave. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. zapisničara. primivši oružje i uniformu tzv. svibnja 1993. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. OKZRH (ranije čl. godine. otac dvoje djece. umirovljeni milicioner. i 144. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. N. 5. 143. godine u Okučanima. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. rođen 10. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. po sucu Željku Barasć. u odsutnosti optuženika. Srbin. OKZRH). nalazi se u bijegu.

128. ZKP-a (ranije čl.. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. godine. 1.750.dakle. toč. Sam način postupanja optuženika. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. st. tokom cijelog postupka.HRD. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. 87. st. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. Temeljem propisa čl. postavljen po službenoj dužnosti. To tim prije. 90. bila dovedena u sumnju. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. 1. OKZRH. 6. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. st. OKZRH. Dakle. Uračunljivost optuženika nije ničim. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a u svezi čl.000. ožujka 1993. 1. 21.. 2. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. i 95. 343. te ni po kome. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. Branitelj. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKP-a (ranije članovi 98. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . opisan po svjedoku. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Temeljem propisa čl. – 6. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 353. svibnja 1993.HRD i paušalni iznos od 5.

istog zakona). OKZRH). u krajnjoj liniji. okr. Sada 115. jačinu povrede. i to. Sisak 4. ZKP). Obavijest PS Okučani 5. subjektivna i objektivna. branitelju opt. Oglasna ploča – ovdje 3. istog zakona). UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. 31.. temeljeno na propisu čl. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. 343. st. 33. Dabić Milenko.r. odvjetnku. Ivanu Rafaj.r. te stoga optuženik. 353. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Obzirom na visinu izrečene kazne. 4. stupanj krivične odgovornosti. 1. U Sisku dne 26. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. St. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 4. v. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. DNA: 1. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. st. a ranije čl. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. ZKP-a (ranije čl. godine. određen je pritvor. pobude iz kojih je djelo učinjeno. međutim. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Za reći je.sigurnošću dokazanim. Konkretno članaka 143. OJT-u Sisak na br. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. v. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.čl. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Ženevske konvencije iz 1949. svibnja 1993. Barać. Prilikom odmjeravanja kazne. 123. i 144. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.

u krivičnom predmetu protiv I. II. 3.. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. Rade Končara br. Otokara Keršovanija br. u odsutnosti I-optuženika. sin Rudolfa i Zore. ul. predsjednika vijeća. Mirka Švaljek. članova vijeća i Nataše Galinić. 120. sa prebivalitšem u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 15. rođene Desimirović. lipnja 1993. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. godine u Zemunu. godine. Temeljem propisa čl. Srbin. održane glavne i javne rasprave. rođene Martinović.opt. Općina Zemun. kapetan unutrašnje plovidbe. nakon dana 8. srpnja 1993. razveden. zapisničara. 3. RS. službeni.2. 340. Ivana Kasaić.opt. travnja 1947. 5. Hrvat. otac dvoje djece. rođen 6. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. sin slavka i Marije. dne 21. Kuzmić Zorana. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. travnja 1950. srpnja 1993. zbog krivčnog djela iz čl. st. godine u Sremskoj Mitrovici. 4. 2. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. 1. rođen 5. u svezi ss. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . člana vijeća. OKZRH. 12. Mihajlović Ljubiše i II. odvjetnika iz Siska. toč. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 3. Alemke Sladić. godine U Sisku.

120. st./ dana 22. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. 1. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. godine. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. u Sisku. u Sisku. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv.Da su i to: I-opt. iako je znao da je I-opt. u svezi st. OKZRH uz primjenu čl. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. 23. da su time I-op. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 1. KUZMIĆ ZORAN 2. 24. ožujka 1993. st. omogućio I-opt. Dakle. 2./ dana 23. i 24. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. Dakle. i 24. 87. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. listopada 1991. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. 91. – 5. Pa. 1. Temeljem propisa čl. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. opt. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. listopada 1991. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. 2. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. godine. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. II. toč. godine. st. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . OKZRH..

i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. označenog u članku 120. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. dvojici pripadnika ZNG-a. godine oko 16. godine. „Dunavskog Lloyda“. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. Dana 22. godine. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. 1. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. jer isti nije dostižan državnim organima.stanovništva. Na istom 16. Kako nisu mogli uspostviti vezu. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. listopada 1991. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. Naime. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove.00 sati. Nakon što se odazvao. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. listopada 1991. travnja 1993. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. st. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. što su i učinili. listopada 1991. tako i 24.. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. OKZRH uz primjenu članka 24. dana 19. kako 23.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. po . Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. tim prije. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. kanalu jedan kratki razgovor. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16.00 sati. Gavrane javi se“. istoga Zakona. 2. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. godine. Dana 22. svibnja 1993. oko 16. godine. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. jer ga 24. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. listopada 1991. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. u svezi st. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.

Nadalje. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. 2. koji su se 22. „Novi vjesnik“. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. jer su dali jasne i kategorične iskaze. Naime. u svezi st. kanalu. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. OKZRH. jer je jasan. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a.dolasku na radno mjesto. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. Brigade. Dragan Dakić (list 59 spisa). Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. niti je u dnevniku načinio bilješku. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. te da su slate razne šifrirane poruke. ni što su one značile. listopada 1991. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. tako i II-optuženika. ni tko ih je slao. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. i 4“. Braco Grozdanić (list 57 spisa). U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. 1. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“.i IIoptuženika. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . st. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Antun Jakirčević (list 59 spisa). OKZRH uz primjenu članka 24. preko radio-stanice na 16. nalazili na brodu „Zibel“. a da se ne zna. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. sud je utvrdio da je . do tada nepoznate. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. godine. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. 3. kao i „Gavrana 1. dispečer. 2. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. Također. Željko Milković (list 56 spisa)m.

st. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. 8. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. v. ZKP-a oslobodio optužbe. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. „Hidroput“. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. ZKP-a). u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. v.r. već se mora dokazati motivom i umišljajem. jer je to isključiva nadležnost direktora. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji.r. srpnja 1993. niti je naredio. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Kako ničim nije dokazano pomaganje. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. U odnosu na II-optuženika. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. 3. već naprotiv obrnuto. PREDSJEDNIK Željko Barać. 115. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. sud je optuženike temeljem članka 340. koje se ne pretpostavlja. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. SI-0078 K-21/93- .„Dunavski Lloyd“. U Sisku. odnosno grad Sisak. dakle. 4.

odvjetnika iz Siska. godine u Glini. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. Mirka Švalje. 120. travnja 1957. svibnja 1993. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. članova vijeća i Nataše Galinić. tokom 1991. u odsutnosti optuženika. 29. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. godine i 1992. nakon dana 26.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sin Vuje rođen 1. godine u Glini. Josipa Žinić. gdje i prebiva u ul. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. 6. člana vijeća. rođen 26. Alemke Sladić. zbog krivičnog djela iz čl. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Palajić Ivan. 142. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti. zapisničara. OKZRH (ranije čl. 11. održane glavne i javne rasprave. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. sin Petra. novembra br. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine u selu Bojna SO Glina. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . dakle. uslijed čega su Šmicl Stjepan. godine. istog zakona). koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. st. kolovoza 1957. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. predsjednika vijeća. II-optuženi KORAČ MILAN. 1. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina.

1. st.000. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. Branitelj. Međutim. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. navode optužnice. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. 1. Temeljem propisa čl. st. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.HRD-a. konačno. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. 1. a svaki od njih paušalni iznos od 5. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. te ni po kome. 343. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. godine. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. – 7. svaki u ponekom dijelu. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 1. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. st. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. OKZRH. u cijelosti. travnja 1993. st. Prišek Boris. 2.66/93 od 3. 1. st. 87.. Štajduhar Pavle. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Temeljem propisa čl. . 120.HRD-a. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. svibnja 1993.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima.000. ali svi.. Svjedoci Lipak Karlo. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ZKP-a u vezi čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. OKZRH. Bagić Vlado. iste treba osloboditi od optužbe. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. toč. 120. 9.

pozivom na propis čl. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Odluka o trošku krivičnog postupka. v. 115. Visina izrečene kazne zahtjeva. stupanj krivične odgovornosti. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. ZKP-a). Nije. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. označeno u čl. svibnja 1993. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.r. u krajnjoj liniji. dne 26. st. s tim. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.r. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 1. ZKP-a. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. temelji se na u izreci citiranim propisima.Kako su krivična djela obojice optuženih. 1. 343. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. st. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. OKZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.. dvojbena krivična odgovornost optuženih. 120. SI-0079 . v. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 4. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. nosilaca vlasti na svojem području tada. te stoga optuženici ne moraju biti. 31. određivanje pritvora. OKZRH). dakle. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Prilkom odmjeravanja kazne.st. pobude ih kojih je djelo učinjeno. U Sisku.

zbog krivičnog djela iz čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. OKZRH). vršeći pravila međunarodnog prava. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. 17. odvjetnika iz Siska. nakon što su prethodno Gobac Vinko. nogama i kablom po glavi i tijelu. OKZRH). nakon dana 8. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. godine u Paklenici. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. OKZRH (sada čl. zapisničara. Adžije br. nalazi se u bijegu.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. kolovoza 1950. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. ul. godine. Kliba Radenko i Matekalo Živko. j e . Kovačević Veljko. OKZRH (sada čl. studenog 1991. sin Bogdana i Drage r. k r i v što je: dana 22. 128. dakle. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. godine u Voćarcima. sa prebivalištem u Novskoj. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. po sucu Željku Barać. B. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. u odsutnosti optuženika. Srbin. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. 128. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. rođenog 22. „SAO Krajina“. održane glavne i javne rasprave. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 150. srpnja 1993. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Nogić. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 150.

ZKP-a u vezi čl. u krajnjoj liniji.HRD. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. . 98. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. Ženevske konvenciej iz 1949.. Temeljem propisa čl. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. Iz rečenog slijedi. subjektivna i objektivna. 353. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. te stoga optuženik. 1. ZKP-a (sada članovi 90. te ni po kome. toč. međutim. Sam način postupanja optuženika. 343. 1. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. postavljen po službenoj dužnosti. travnja 1993. 1. 95. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. st..HRD i paušalni iznos od 5. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. st. 1. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ZKP-a (sada čl. OKZRH (sada čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Svjedoci Kovačević Veljko. bila dovedena u dvojbu. Branitelj. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. st. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. i 87. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 128. godine. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. svibnja 1993. 2. godine. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga.Temeljem propisa čl. st.500.000. i to. i 144. Za reći je. – 6. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. 150. Uračunljivost optuženika nije ničim. OKZRH). ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172.

Đure Sertić. održane glavne i javne rasprave. v. v. Maček . Srbin kriv što je: je .r. Obzirom na visinu izrečene kazne. Barać. 33. OKZRH (sada čl. srpnja 1993. 1. zapisničar. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. 353. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. jačinu povrede. 31. OKZRH). Novska. 26.Prilikom odmjeravanja kazne. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Predsjednika vijeća.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.r. pobude iz kojih je djelo učinjeno. temeljeno na propisu čl. zv. ZKP-a). a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. doređen je pritvor. godine. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . st. Opć. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. 5. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. ZKP-a (sada čl. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sin Vlade i Marije. 1. člana vijeća. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. Alemke Sladić. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. u odsutnosti optuženog. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. dne 8. odvjetnika iz Siska. Ivana Blažinić. U Sisku. st. rođen ožujka 1948. 343. članovi vijeća i Nataše Galinić. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. listopada 1993.

pa je tako : 13 dana 05. 1. 1. 1. st.terorističkih formacija tzv. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. rujna 1991. st. OKZRH. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. To stoga. toč. a postoje . – HRD. st. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. Ivaštinović Ive i Rudolfa. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. Grgić Slavka. 120. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. – 7. 90. te navodno zadržao za sebe. ZKP-a u svezi čl. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. kao pripadnik četničko . zatvarao. Martin podmetnu mine i aktiviraju. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. tjekom 1991. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. 87. godine oko 15. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. uhićivao. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. Đuru i Jelenu Bogunović. što isti nije dostupan državnim organima. gdje su isti zadržani i tučeni. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. dakle. studenog 1991.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. – HRD te paušalni iznos od 5.000. rujna 1991. OKZRH. protuzakonito zatvarao. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. 2. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. 1. 18 22.u tijeku 1991. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. godine u Borovcu iz garaža. što je i učinjeno. rušio. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. svibnja 1993. 21 dana 11. 1. 120. st. godine u Borovcu. Temeljem propisa čl. te televizor. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. palio. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. te Vladu Ivaštinović. 28 neutvrđenih dana. Josipa Kvočić. 343. što je i učinjeno. Temeljem propisa čl. dvorišta i kuća. st. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu.000. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. tukao.

353. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. lipnja 1993. kad već zna takovu tvrdnju obrane. proveli ih u zatvor u Okučane. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Brulja Ivan. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30.. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. 31. studenog 1991. zadržavši to za sebe. 1. pa tako. rujna 1991. a sud. . st. rujna 1991. Uz. Kvočić Josipa. pobude iz kojih je djelo učinjeno. gdje su zadržani i tučeni. Ivaštinović Ive i Rudolfa. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. koja je već naprijed već označena. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. da je dana 22. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. Ivaštinović Mato. Filipović Luka. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. godine. a ova eksplodirala i oštetila kuću. po ocjeni ovog suda. Bogunović Đuro. ZKP-a. da je dana 11. Martin u Borovcu. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. Ivaštinović Rudolf. godine naredio miniranje crkve Sv. da je 05.naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. godine. da je tokom 1991. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. Ivaštinović Marija. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. te televizor. što je uzrokovalo njeno rušenje. Brulja Katarina. izrijekom. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. To stoga. Bogunović Jelena. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. Ivaštinović Nikola. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. što se. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Bulatović Reza. Znači. a od 1949.

Nikole Begović i Branka Matijašević. listopada 1993. stavka 1. ZKP-a). SO Kostajnica. sin Stojana. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. U Sisku. Srbin. listopada 1993. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. Đure Sertić. 32. godine. u odsutnosti optuženih. člana vijeća. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. zbog kaznenog djela iz članka 120. Dragana Japranin. v. svibnja 1991. 115. odvjetnika iz Siska. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. zapisničara. Nikole Maljković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. Alemke Sladić. . predsjednika vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. održane glavne i javne rasprave. članova vijeća Marije Bogdan. Josipa Žinić.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 4. radnik. st. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. nakon dana 13. rođen 15. OKZRH.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. dana 5.

/ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. vozač. u proizvodnji papira. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . rujna 1991. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. ul. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. Kukuruzarima kbr. rođen 1. oženjen. godine u Sisku. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. travnja 1929.optuženi DRAGAN JAPRANIN. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. sin Stojana. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. godine u D. godine u H. SSS. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. godine D. godine u Kostajnici. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. Velešnji kbr. 1. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. st./ u tijeku 1991. Srbin. 7. 27. Begović Nikola 2. rođen 24. Srbin krivi što su : 1. otac dvoje djece. 96. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. sin Bogdana. 120. Velešnji. Srbin oženjen. a potom po kući pucali. sa prebivalištem u D.oženjen. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. Brkljačić Jagoda. Bišćan Anđelka. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. studenog 1952. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. 2. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. sin Ilije. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. dakle. sa prebivalištem u Kostajnici. SSS. prosinca 1958. 15 dana 08. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. rođen 23. sa prebivalištem u Panjanima 32. godine u Babinoj Rijeci. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. Općina Kostajnica. rođen 06. BUD br. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. 59. umirovljenik. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. a njegovu suprugu Milu silovali. Opć. otac dvoje djece. poslovođa. godine. sin Slavka. SSS. III. Srbin. prosinca 1952. OKZRH.

1.000. st. Maljković Jovanu. Temeljem propisa čl. Iako. izgleda. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. IV – opt. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). 120. 7. III – opt. Japranin Draganu. kojima ih se tereti. 1. Begović Nikolu. što isti nisu dostupni državnim organima. sadržan optužnicom. godine stavilo na teret I – opt. Ivanišević Ane. Maljković Nikoli. da se radi u odnosu na III – opt. jer je očito. ovaj sud to tako ne shvaća. Temeljem propisa čl. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Japranin Dragana i IV – opt. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. 1. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. za reći je. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. – HRD i temeljem toč. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. OKZRH. st. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. je optužnicom KT-184/92 od 21. 87. Begović Nikoli i V – opt. na postupanje u stjecaju. 6. – HRD. 90. 343. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. označeno u čl. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. 1. tokom kojeg. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja.800. 2. toč. OKZRH. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. a potom imali za to . st. možda. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. riječ o jedno te istom ratu. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. 120. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. lipnja 1993. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. Ivanišević Molke. II – opt. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska.

odgovarajući je težini od njih učinjenog. v. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. te ni po kome. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a sa nespornim posljedicama. dakle. dovedena u dvojbu. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka.osnova. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Način postupanja svakoga od optuženih. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. Krivična odgovornost optuženih nije. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. naročito pogibanjem ljudi.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. u krajnjoj liniji. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. dana 13.r . v. stupanj krivične odgovornosti. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. st. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. temelji se na u izreci citiranim propisima. U Sisku. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. listopada 1993. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. a sadržan i izrekom presude. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. te stoga optuženici. 115. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. uvjerenje je suda. opisan po svjedocima. Odluka o trošku. 4.

. 1e čl. od 21. stare 70 godina.korpusa JA) . godine. predmetu protiv okr. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor.l. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije. 146. i čl. godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina.Republike Hrvatske. SLAVKA DOKIĆ zv. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu. Nedjeljka Jankovića i dr. ZKP.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. stare 63 godine. zbog djela iz čl.2 d i g. JA i srpskih paravojnih postrojbi. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i .4. pa im je predala 2. riješio je protiv okr. i 2. sin Ratka. a dana 1.3.000 dinara. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina.000. 1. tijekom oružanog sukoba između tzv. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina.9. OKZ RH. sada nepoznatog mjesta boravka. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima. toč. sada nepoznatog mjesta boravka.tl. "Dole". RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv. da su u listopadu i studenom 1991. studenog 1991. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. "Neđo" sin Pere. na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske. godine u Zemuniku Donjem. ožujka 1996. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv.st.147.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. temeljem čl. protivno čl. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru.150. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. 180 mtbr u sastavu tzv. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. toč. zamrzivač. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima).s. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba.120. 2.

pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. U Zadru. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. Nedjeljka Jankovića i dr. 15. ŽDO Zadar 3. dakle. koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti.120. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr.1.st.st.l.porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5. budući su za sada nepoznatog boravišta. ZKP. OKZ RH. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .l.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.182. listopada 1997. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. u spis .182. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. Okr. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka.000 DEM. ZKP. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. označeno u čl. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . Okrivljenicima pri uhićenju 2. DNA 1. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja. na temelju čl. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora.. .st. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku.

kolovoza 1967. Srbina drž. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. godine u Zadru. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. u Zadru. sada nepoznatog mjesta boravka.3.st. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom. Protiv okr. u Benkovcu.1949. KT529/97. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. studenog 1991. sada opć. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. 4. drž.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. OKZ RH. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. .brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu. sada nepoznatog mjesta boravka. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. protivno čl. opć. od 9. opć. 2. RH. Srbina. Polača. godine u Zadru. Srbina.srpnja 1969. opć. rođenog 1. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. RH. SAO Krajine. NEVENA PARENTA i dr. 122.. Galić rođenog 19. kao naoružani pripadnici vojske tzv. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. toč. RH. pripadnici 112. Posedarje. sada nepoznatog mjesta boravka. 150. ZKP. RH. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. srpnja1997. siječnja 1967. u krivičnom predmetu protiv okr. drž. godine. god. Smilčić. sada nepoznatog mjesta boravka. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. 3. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. st.godine. temeljem čl. gdje su svakodnevno bili maltretirani. rujna 1967. rođenog 6. drž. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske. zbog krivičnog djela iz čl. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica. r i je š i o je 1.l.8.1. Posedarje Srbina. i 2.

listopada 1997. 15. u spis .l. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. budući su za sada nepoznatog boravišta.dakle.182. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage.l.a temeljem čl. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika . DNA 1. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. ŽDO Zadar 3. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti. Okrivljenicima pri uhićenju 2. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. sve računajući od časa prijema ovog rješenja.122 OKZ RH. označeno u čl. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca. ZKP. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. Nevena Parenta i dr. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana. U Zadru.. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti.st. 182.st. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. ZKP.

st. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. 120. drž. 18.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. dakle.l.4. kao i protivno čl.st. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. Vladu Bešlić. od 22. i 13. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II).182. KT35/96. napustio teritorij Republike Hrvatske. godine. br. da je 5. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. ZKP.st. Mandić.l. r i je š i o protiv okr. sada nepoznatog mjesta boravka. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. u ul. Srbina. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. ZKP. budući je za sada je . starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. godine. Okr. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr.st. rođenog 17. toč. NIKOLE KRESOVIĆ. sina Petra i majke Borke r. temeljem čl. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi. a nakon toga. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. Nikole Kresovića na temelju čl. godine u Benkovcu. travnja 1996.3. označeno u čl. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca. lipnja 1972. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. RH. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi.1.l. godine. kolovoza 1995. prihvaćene u Ženevi 1949.120. OKZ RH. Kneževića br. u krivičnom predmetu protiv okr. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić. 7. protivno čl. Nikole Kresovića. 150. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. i 2. OKZ RH. staru 84 godine. Z.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.

ŠEGARIĆ ŠIME . Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. U Zadru. 3. . 1934. listopada 1997. 1943. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica.l.st. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha.nepoznatog boravišta. Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. 15. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . ZKP. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti.182. odlučeno je provesti istragu. BRKIĆ MARIJA . SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. S UZROKOM SMRTI 1. a da okr. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr. Kresović prethodno nije ispitan. XI 1991. 1908. PERICA JOSIP . JURIĆ JELA . jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. 1955. Kresoviću stavlja na teret.

Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. 1932. PAVIČIĆ NIKO . 1929. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. 1959. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. HORVAT VLADIMIR . trbuha i nogu ) 13. ROGIĆ MARKO . 1955. JURIĆ PETAR. ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. 1936. (zgnječenje mozga) . prsnog koša. ŽILIĆ ROKO . 1932. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. ŠKARA NEDILJKO . PERICA LJUBO. Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. 1955. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. (zgnječenje mozga) 16. (zgnječenje mozga) 15. ROGIĆ NIKOLA . 1953. VICKOVIĆ STANKO 1956. ROGIĆ KATA. 1939. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. 1927. Rane brade zadane iz neposredne blizine. 1922. VICKOVIĆ STANA . PERICA GAŠOAR.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. okrajina i brade ). Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. 1936. RAŽOV IVAN. Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 6.

ŠEGARIĆ IVICA . JURIĆ GRGO. trbuha i desne podlaktice) 25. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. ŽILIĆ PAVICA. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. 1955. 1909. ŠEGARIĆ VICE . ŠEGARIĆ KRSTO.20. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. 1911. 1927. ( zgnječenje mozga ) . 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1943. ŠEGARIĆ RADE. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. 1924. BRKIĆ JOSO. Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. 1928. trbuha i desne nadlaktice) 29. 1914. trbuha i okrajine ) 21. ŠEGARIĆ GRGICA . MILJANIĆ SLAVKO . 1933. 1931. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. 1943. MILJANIĆ JOSO. (traumatski i hemoragični šok) 24. ŽILIĆ TADIJA. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. JURIĆ NEDILJKO. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1956. BRKIĆ MARKO. ŽILIĆ MARA.

1965. ŽUPAN MARKO. 1951. (zgnječenje mozga) 38. 1955. 1933. 1942. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. RAŽOV ANTE. ŠESTAN MARIJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. Gušenje. PAVIČIĆ MILE. ČIRIJAK MAŠA.34. nagnječena lica i lijevog oka. ATELJ NOVICA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. 1965. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. 42. ŠESTAN JAKOV. 1920. 1921. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. 1932. 36. 1907. ( zgnječenje mozga ) 46. Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. PAVIČIĆ PETAR. BRKIĆ STOJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). (zgnječenje mozga) . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. Odsječena desna uška. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. 1911. ČIRIJAK IKA. 1922. 1928. BRZOJA DANKA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. DRAŽINA MARIJA. IVKOVIĆ MARKO.

st. st. 32. Hrvat. lipnja 1995. i sudaca porotnika Ivana Laća. Josip Dujella spec. godine do travnja mjeseca 1994. općina Bjelovar... st. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru. lipnja 1992. i II. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine. 4. Filip-Jakovu broj 186. prihvaćenoj 1949. rujna 1995. godine i 28. prosinca 1994. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike. državljanin RH. a u odsutnosti uredno.2. u krivičnom predmetu protiv I-opt. st. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Dr. kao i protivno čl. rujna 1995. protivno čl. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. do sada neosuđivan. ugostitelj. lipnja 1950. 120. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva. 25. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke.1. i dr.1. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda. godine broj KT-23/95.. 27. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića.godine. OKZ RH. sudjelujući na području tzv. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne .2. k r i v je: što je u razdoblju od 1. i čl.pozvanog punomoćnika oštećenika. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. 22. rujna 1995. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1. MILENKA JASIKE i dr. odvjetnika iz Zadra. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. u prisutnosti I. 13. godine. godine.. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. Jose Bašića i Ivana Bralića. kao članova vijeća. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3.D i H. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. rujna 1995. sa prebivalištem u Sv. godine u mjestu Breza.Rukovoditelj Službe : Prim. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. i čl. toč. i to Milivoja Lasana.. godine. godine.

kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja. i I-opt. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist.dana 19. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. siječnja 1993. . koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava. 120.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. . sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. DUBRAVKA JASIKA. posuđe. Hrvatica. 1. rođena Prole. listopada 1951. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja. godine oko 20. .ratni zločin protiv civilnog stanovništva. st. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13.svibnja 1992. veljači 1993. pa se po istom zakonskom propisu I-opt. 1. veljače 1991. st. . pa je tako u sastavu te skupine osobno : . da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. po zanimanju ugostitelj. uključio se u skupinu pobunjenih Srba.iste noći kao u prethodnom stavku. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. 90. Mala Mararska. a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu. pribor i dr. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. rođene Fudurić. te popucala prozorska stakla.a Tomića. koje će zaključati. kći Veljka i majke Zdenke. iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije.točno neutvrđenog dana u. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. državljanka RH. Po čl. godine oko 21. dakle. st. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. sa Zlatkom Pajićem.30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. sa prebivalištem u Sukošanu.dana 21. pa nadalje. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.međunarodnih oružanih sukoba.). dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. godine. godine. OKZ RH.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. prosinca 1994. dana 29. 45. koje djelo je opisano i kažnjivo po čl. rođena 14. Po čl. II. godine oko 03. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. u Našicama.

sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti.st. Ive Bartulovića. a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće.000 kuna. Stjepana Martinovića. koji stoga nije prevozio u Bjelovar. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici.286 spisa). 91. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. opt.opt. izreke presude. Milenko Jasika i njegova supruga II. pa je Zlatko Pajić. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl. OKZ RH. poriče počinjenje djela. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. a na raspravi od 28. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. Inače. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3.1. a da bi mu otac njegove sadašnje žene .l. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. ZKP.49 i 261-261 spisa). u svezi st. već su taj namještaj zadržali za sebe. Ismeta Klipić. OKZ RH.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. KZ RH. Obrazloženje Optužnicom od 12.47. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine .2. Vinka Hamš. lipnja 1992.1ipnja 1995. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. . Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić.st. dakle. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt. 137. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. st. rujna 1995. u sv. kako je to opisano u izreci presude.genocidom iz čl. 119. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire". državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt. st. suprotno datom obećanju. vjerujući u rečeno obećanje. rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.prevarom iz čl. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. na štetu Pajić Zlatka.2. Po čl. kao je to pobliže opisano pod točkom II. 1. I.opt. kao i na raspravi (listovi 283/2. Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke . Tome Bartulovića. Dubravkom. godine broj KT-23/95. opt. po drugi puta se oženio sa II. u svojoj obrani u istrazi (list 45. 1.st. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice. godine. Istom optužnicom pod točkom 2) I.120. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. 137.

Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. a lokal je zatvarala njegova supruga. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. On se inače zadržavao malo u kafiću. da je bio pravoslavni Hrvat. a sada se deklarira kao Hrvat. pretežno Hrvata i Muslimana. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. Bilo je stalnih gostiju. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. Došavši u Banju Luku. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. ali ga kod sebe nije nikada držao. ali on nije bio u tim skupinama. Skladište je bilo van kruga kasarne. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. Tu se zadužio sa SNB uniformom. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. niti se sastančilo. kad se lokal zatvara. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. ili 1992. nije odlazio ni u kakve posjete. Osim toga. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana.1ipnja 1993. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. bez kape i bez oružja. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati. obuće i hrane. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. godine. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku.g. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. uz pivovaru. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. da je bila vojarna. njegov stariji sin Milenko. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. da ne napuste lokal do 19 sati. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. vratio se natrag u Banja Luku. bez ikakvih oznaka. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. zimskom. u Budžaku. To nije bilo i skladište oružja.pomogao oko trgovine i slično. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. koji se bio utopio 20. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. Navodi da je njegova majka Hrvatica. U siječnju mjesecu 1994. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. travnja 1994. Kao prvo. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. a otac koji je umro 1960. To su bili mještani u civilu. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. obično po troje. više transportni radnik. u rijeci Vrbanji blizu . pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. dok je ''sredio papire'' za kafić.

svibnja 1992. da je netko na njegov kafić bacio bombu. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. U osmom ili devetom mjesecu 1992. bifea i garaže). da ostaje novim vlasnicima. nego li Pajićev inventar u Banja Luci. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. g. Radom i Marijom. Kako nisu došli. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom.000 DEM. a isto tako i inventar u lokalima. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. oružje u svome lokalu ili u kući. te stana u potkrovlju. godine. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992.000 DEM. travnja 1994. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. Stoga je zbog svega toga skupa. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. optuženik. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. Međutim. prodavaonice. Kako Pajići nisu došli. Dana 1. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu. Poriče da je držao. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru).I. optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. odlučio se vratiti u Hrvatsku. na koji ugovor je pristao i on . Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike.

da bi im predala ključeve od objekta. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. Oštećenici nisu došli. njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. kao i namještaj u kuhinji.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima.000 DEM. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. Kad su došli u Banja Luku. a ugovor je ostavila je općini. godine. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. Naime. To je i napravila.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu.000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu.000 kuna za naknadu za namještaj. U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. To je bilo 29. Inače njihov . kad su oni . u kući nisu našli kuhinjskog stola. Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210). kao i na raspravi (list 286). U 9. njih su Pajići tužili za isplatu 150. te da čeka ugovor u općini. mjesecu 1992. svibnja 1994.000 DEM. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40. Toga dana. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion.000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići . dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. Inače. stolice niti frižidera. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. -40.

I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. OKZ RH. odnosno optuženiku. Dinka Stojčević (167). te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". a njegovim dolaskom od sredine 1992. Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. Istina. a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. svibnja 1992.g. Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci.1. uvijek naoružanog.1. Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem. Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa". . oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. Jelene Klinić (93-94). Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). Šerife Šuvalić (170). godine. a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović.Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. (listovi 76 i 287/2 spisa). Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika.zastava. Stipe Pajić (164). do 20.spisa). Tomislava Kuljanac (list 293. dokle će ove ustaše ovuda šetati" . da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I. inače Srbin.. Svjedok Zvonimir Josipović. Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). (listovi 59-60 spisa). Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa). ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. godine. opt. Marka Majstorića (list 290 spisa). Naime. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi. Milenka Jasiku (list 74 spisa). sa srpskim oznakama. te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. a srpska na balkonu na štapu . a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. na kuće Hrvata. a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. st. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. 120. a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. Drage Josipović (88). svibnja 1992. inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. Zvonka Ilovača (212). a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. nekim Ilibašićem i još nekima. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). više puta naoružan. Zlatka Divnić (162). Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa).

optuženik i onaj što je bio s njime otišli su u pravcu škole. U tom predjelu Srba je bilo dosta malo. te navodi da je njegova kuća u Banja Luci bila svega dvadesetak metara od kuće Pajića (koju je zamjenom dobio optuženik). tromblona i dr. Po ulicama da su se održavale straže naoružanih ljudi srpske narodnosti.svjedok Mirko otišao biciklom kod svoga brata po krsne listove. I svjedok Stjepan Martinović navodi da je on živio u Banja Luci do 15. "SAO Krajine" sa oznakama. a zamjenu je izvršio jer je kao Hrvat maltretiran i teroriziran. bio obučen u vojnu maskirnu uniformu i naoružan automatskom puškom. očitovale u noćnim satima. Optuženi da je bio pripadnik tih paravojnih formacija. Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja.g. Navodi nadalje da je opt. a u sredini "OS". a skupljali bi se oko 4 sata poslije podne. Nakon njegovog odlaska iz Banja Luke da su ga mnogi ljudi obavještavali i pisali mu da mu je kuća zapaljena. bio je naoružan sa automatskom puškom. a zatim u njegov kafić na piće. Sjeća se upravo dana 2. a njegov otac iz Banja Luke mu je javio da je kod njega došao i optuženik i njegova supruga Dubravka. živio u Banja Luci pa da je svoju kuću zamijenio sa jednom osobom iz Daruvara. Te organizacije imale su svoja vozila sa oznakom "SOS" i "OS". naoružanog. Optuženik da je u Banja Luku došao nekako pola godine prije nego što je svjedok otišao iz Banja Luke. a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". listopada 1992. godine i rastojanje između kuće optuženika i svjedoka je oko dvadesetak metara. godine. a ponekad u civilnoj odjeći. O optuženiku je čuo kad je on zamijenio kuću sa Pajićima i kada je došao u lipnju 1992. u Banja Luku.svjedokovu kuću. Optuženik je nosio automatski pištolj "na preklop".3. I ovaj svjedok navodi da dolaskom optuženika u Banja Luku su se znatno pojačale terorističke akcije na području Budžaka. poznato mu je da se opt. on ga je viđao u maskirnoj odori naoružanog sa automatom. Svjedokinja Jelena Josipović tvrdi da je ona u Banja Luci boravila do 24.kada je prešao u Republiku Hrvatsku. rujna 1992 godine tada je on . da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem.travnja 1993. da je imao istaknutu oznaku tzv. kada je bio prisiljen pod pritiskom ekstremnih Srba napustiti Banja Luku pa je sa jednim Srbinom iz Bjelovara izvršio zamjenu kuća. a opt. kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar. a to je napravio pod pritiskom i prijetnjom. nakon toga bi automobilima odlazili na teren i nakon čega bi se čule eksplozije u pojedinim dijelovima grada i zaselaka. i da se optuženikovim . On je svakoga dana to promatrao satima i satima. a preko tijela da je imao prebačen redenik sa streljivom. U više navrata vidio ga je u vojnoj uniformi. Iz iskaza svjedoka Vinka Hamš slijedi da je on do 281. Isto tako svjedok Mirko Miljanović navodi da je u Banja Luci živio do 1.prosinca 1992 i za to vrijeme viđala optuženika i primjetila da je on ponekad odjeven u maskirnoj uniformi. je također odlazio u smjene tih naoružanih vojnika. a u protivnom da će zapaliti njegovu . a da je optuženik sudjelovao u rušenju kuća da je čuo od osoba hrvatske narodnosti koje su također bile prisiljene napustiti Banja Luku. a na odori je bila oznaka "SOS". bacačem bombi. da je pred Osnovnom školom "Ranko Šipka" vidio zaustavljeno terensko vozilo. rušenju i oštećenju kuća ljudi hrvatske. Na raspravi Svjedok navodi da je sigurno da je pred školom prepoznao upravo optuženika. na rukavu vojne odore da je nosio četničku kokardu. Upravo kada je prolazio kraj škole da su iz toga vozila izišli optuženik i još jedan dok je vozač ostao u automobilu. Poznato mu je da je u Banja Luci bila osnovana neka "paravojna organizacija srpske oružane snage (SOS)".1993. doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992. pa je on vidio da se u kući optuženika sakupljaju pojedini naoružani ljudi i kod njega se snabdjevaju minskoeksplozivnim sredstvima a. narodnosti. tražeći od njega neku građu. a koje su se akcije.

Vinka Hamš. Optuženik se priključio grupi koja je sebe nazivala "Srpske obrambene snage" (SOS). tako da bi cijelo susjedstvo odzvanjalo tim pjesmama. bio je u srpskoj vojsci. te Zvonimira Josipovića. Eduarda Ajzerle i Davorina Kuljanca. pušta preko razglasa.siječnja . On je optuženika osobno viđao u uniformi. i odmah se kod njega počelo okupljati društvo muškaraca. ali da je bio u kasarni u blizini pivovare. Svjedok nadalje navodi da se pričalo u Banja Luci da je postojala jedna grupa od 5-6 ljudi. I iz iskaza svjedoka Davorina Kuljanac slijedi da je on optuženika u Banja Luci vidio u uniformi. upravo da je u uniformi dolazio kod njega . Jelene Josipović. godine kada je bio prisiljen napustiti Banja Luci zbog maltretiranja koja su doživljavali građani hrvatske narodnosti. Optuženik da je bio obučen u vojnu uniformu.svjedoka u kuću. pa s obzirom na sve to i da se u to vrijeme u predjelu