INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. Ružici Butorac. započeli ga udarati rukama. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. unatoč toga. inače držan kao talac. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. kad im se Marko Rukavina. Zlatan Pinčar. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. Milanu Butorcu. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. Rozaliji Borovac. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. naredili civilima Roziki Ivčic. . Josip Tone. Ivana Rukavinu. te ih koristili kao živi štit. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. Terezija Troha i Milan Mlakar. lišili ih života. dok su za to vrijeme pljačkali. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. Đuri Ivčicu. Marka Rukavinu. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. Roziku Vlatković. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). Adama Krupu. i Mile Starčevic. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. Iku Biškupović. 7) U selu Četekovcu. 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. Miru Lovrinca. Juraja Borovca. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. Mandu Rukavinu. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. Josipa Butorca.Marijan Matičić. nogama i kundacima pušaka. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića.

rođen 01.02. sin Bože. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. 1957. rođen 12. u Slatinskom Drenovcu 12. SLOBODAN RADMILOVIĆ. u G. rođen 22. 1962. RAJKO CRNOBRNJA. 1962. u Višnjici 11. sin Đure. sin Goluba. u Pušini 15. RANKO DRAGOJEVIĆ. rođen 08. u Novoj Bukovici 4. RAJKO BOJČIĆ. 03. sin Petra. LJUBISAV OBRADOVIĆ. Daruvaru 6. rođen 20. u Balincima 19. u Humu 16. g. u Virovitici 2. 1925. 04. JOVAN KOVIĆ. 1958. ILIJA DRAGIČEVIĆ. rođen 22. 08. 06. 1960.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. 10. sin Steve. 02. rođen 01. u Slatinskom Drenovcu 5. u Osijeku 3. 1961.1960. STEVO IVKOVIĆ. SAVO RADOŠEVIĆ. u Đuričićima 22. 09. MILOVAN BOJČIĆ. 1955. sin Andrije. u Voćinu 20. u Voćinu 7. u Ćeralijama 10. MILAN CRNOBRNJA. rođen 06. u Krivaji 13. 07. u Macutama 21. rođen 13. 1948. 05. 09. rođen 31. g. sin Marka. rođen 20. sin Dušana. sin Jovana. 1962.1962. GORAN BOSANAC. rođen 03. 1933. g. 02. sin Branka. sin Petra. BRANISLAV BOLIĆ. rođen 08. 07. rođen 05. sin Budimira. 1947. sin Marka. 1957. sin Paje. sin Marka. sin Jakova. DRAGOMIR KELEUVA.1956. g. u Osijeku 14. 06. rođen 23. 02. 11. sin Laze. sin Relje. u Lisičinama 8. 1958. 1952. g. MILAN JURIŠIĆ. rođen 13. sin Joce. SAVO TANOVIĆ. rođen 08. sin Veljka. VELJKO VUKELIĆ. 04. u Kraskoviću 9. 11. rođen 22. u Ćeralijama . rođen 20. g. 1946. MILAN GRAOVAC. rođen 25. 02. sin Nikole. 06. rođen 1957. BORIVOJE LUKIĆ. 1948. g. rođen 26. 1956. u Voćinu 17. u Gornjim Meljanima 18. sin Gaje.04. LJUBOMIR MAKARIĆ. g.

te vršili njihovu obuku. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. Slatinski Drenovac. Macute. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. Gornji Meljani. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. god. Dobrići. Curičići. posebno selima Pušina. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. Sekulinci. Kometnik. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. godine na području Podravske Slatine i Voćina. d) izvršili dopremu ratne opreme. e) vršili razradu. te u selima na sjevernim obroncima Papuka. Krasković.MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. . b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. Ceralije. Bokane.

sin Ane. MILORAD MAKSIMOVIĆ. u Virovitici 9. MLADEN REBIĆ. rođen 22. 1962. g.u Španatu 10. u Voćinu 2. 12. sin Steve. 12. rođen 22. sin Joce. 1969. 06.04. 09. g. sin Đure. 02. sin Steve.1970. MILADIN LEGEN sin Stanka. u Rajčilovcima 15. 1953. sin Petra. rođen 03. u Slavonskoj Požegi 20. g. u Beogradu 4. SREĆKO LAZARAC. u Podravskoj 17. sin Petra. rođen 18. rođen 06. 1968. u Macutama 6. u Grabovici 19. VASIL MIHAJLOV. 1967. u Schweningenu.09.1966. sin Simeuna. sin Stevana. u Virovitici 18. 10. sin Branka. rođen 09.09. MILENKO SMOLJANIĆ. MITAR SIMIĆ. sin Milana. 05. SR Njemačka 13. g. rođen 05. 10.1934. 1970. 1967. 1967. rođen 05. u Voćinu 3. 1966. rođen 25. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. sin Đure. rođen 12. rođen 06. g. 1965. g. GORAN ROMIĆ. DARKO PAVLOVIĆ. sin Predraga. 1969. u Voćinu 21. ACO PLAVŠIĆ. GORAN NENADOVIĆ. 01. 02. rođen 03. g. 02.1960. 12. sin Dušana. 03. rođena 20. g. g. u Blatnici 22. rođen 10. MIROSLAV SIMIĆ. u Voćinu 8. ZDRAVKO DRAGO. sin Stevana. 04. rođen 02. sin Milana.u Voćinu 5. u Šišavi 23. u Sekulincima . MILENA MIHAJLOV. sin Save. rođen 10. 1969. 1943. rođen 03. rođen 14. u Voćinu 11. ZORAN MIŠČEVIĆ.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. 1967. MIROSLAV CRNOVČIĆ. BORISLAV TOMAŠEVIĆ. RICHARD GLUŠAC. u Blatnici 14. 1944. rođen 12. GOJKO TOMAŠ. 12. 08. g.1964. 10. u Blatnici 12. 01. sin Pere. RAJKO KARANOVIĆ. rođenog 03. sin Kirila. 05. 1971. u Voćinu 7. rođen 19. 1965.1969. sin Bože.12. rođen 25. u Ćeralijama 16. rođen 19. g. sin Vasila. GORAN MIHAJLOV. BOŽO DOBRIĆ. kćer Jove.

DRAGOSLAV RADOVIĆ. 07. u Orahovici 44. 1960. g. rođen 21. u Orahovici 31. g. rođen 31. ZORAN JOVAKARIĆ. u Virovitici 46. g. g. g. rođen 10. u Slatinskom Drenovcu 43.1968.u Lukavcu 37.1964. sin Petra. u Podravskoj Slatini 36.1970. rođen 22. sin Bogdana. sin Slobodana.05. sin Jovana. DRAGOSLAV DOKMANAC. u Aleksandrovcu 33. u Aleksandrovcu 27. 04. 10. rođen 05. u Sekulincima 25. 1963. RATKO JORGIĆ. 01. PETAR VESELINOVIĆ. 39. DRAGAN PLAVŠIĆ. 1964. MILORAD GRKNIĆ. g. sin Nikole. 08. rođen 28. sin Krste. g.1953. sin Radovana. DAMIR DANILOVIĆ. MOMIR SRDIĆ. sin Rajka. rođen 16. sin Petra. 1964. rođen 03. 05. sin Dragana. g. 10. rođen 15. 03. DAMIR ŠAKIĆ.1959. ĐORĐE CAREVIĆ. 1946. g. rođen 21. rođen 25. rođen 01.1960. rođen 23. rođen 01. u Virovitici 41.1973. 1949. 1966. u Lukavcu 38. g. u Humu 35.03. sin Cvetana. g. 10. 01. 1962. ANĐELKO PETROVIĆ. u Voćinu 40. sin Mare. STEVO TOMAŠEVIĆ. JOVAN ALINČIĆ. sin Steve. rođen 06.u Bokanama. JOCO JORGIĆ. sin Slavka. 07. g. u Voćinu 34. 05. 11. 11. rođen 25. 1970. u Macutama 45. 1946.1961. rođen 01. sin Ranka. 1962. RAJKO IVKOVIĆ. sin Dragića. rođen 10. 11. rođen 27. u Novim Kusonjama 26. sin Jove. 08. 1969. DALIBOR DESANČIĆ. sin Bože. sin Pave. g. g. MILENKO MATIĆ. g. u Sekulincima 29. g. rođen 04. u Balincima 28. u Voćinu 42.08. u Macutama . MIODRAG MITROVIĆ. MILENKO BOGATIĆ. sin Jovana. rođen 16. g.24. sin Zdravka. sin Vladimira. u Orahovici 32. 1971. DRAGAN ŠEVA. 11. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. sin Alekse. rođen 05. 10. 06. RANKO RADMILOVIĆ.u Voćinu 30. 01. 1966. g. rođen 24.1961.

rođen 16. u Gornjem Miholjcu 54. g. 09. 09. u Gornjem Miholjcu 62. u Sekulincima 55. rođen 21. sin Đurađa. 1967. 05. SAVO KOVAČEVIĆ. sin Kate. u Gornjem Miholjcu 59. u Balincima 66. u Sekulincima 48. sin Milorada. g. MILE PUŠKARIĆ. 1955. DOBRIVOJE SMOLIĆ. u Lisičinama 60. u Gornjem Miholjcu 63. 1946. SLOBODAN ŽEŽELJ. g. 10.09. u Balincima . MILAN OBRADOVIĆ. rođen 10. rođen 01. NENAD ŠOPALOVIĆ. u Balincima 68.u Ćeralijama 67. sin Milana.1971. u Voćinu 50. sin Marka.1966. 1954. JOVO RADETIĆ. u Sopjanskoj Gredi 64. 05.u Gornjem Viljevu 58. g. sin Miloša. 1955. sin Pere.02. rođen 06. 07. sin Dragutina.03. rođen 16. rođen 02. 1967. g. g. rođen 01. g. rođen 20. sin Đure. sin Milana. u Orahovici 51. sin Branka.1951. u Španatu 53. 1968. rođen 20.g.1961. sin Milenka. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. ŽELJAN ŠEKULJICA. rođen 15. rođen 18. sin Boje. g.06. g. sin Nikole. rođen 19. 1964.02. u Virovitici 56. 1971. rođen 04. 03. 01. g.1957. 09. 09. 1967. STEVO ŠIMIĆ. g. DRAGOLJUB MARGETIĆ. u Kometliku 52. sin Obrada.47.1964. rođen 06. rođen 26. sin Nikole. RAJKO VUKADINOVIĆ. g. 01. sin Milana. g. rođen 12. sin Pante. 08. 12.1952. MILAN VESELINOVIĆ. u Aleksandrovcu 57. rođen 16.1963. JOVAN VUČKOVIĆ. MILORAD KESIĆ.09. rođen 15. MILAN OSTOJIĆ. 03. u Sekulincima 49. sin Ljubana. 01. rođen 15.1961. VLAJKO TOMAŠEVIĆ. u Mikleušu 61. BORIVOJE SMOLIĆ. rođen 20. u Balincima 65. rođen 13. sin Radivoja. NEVEN VESELINOVIĆ.1969.1966. 02. RAJKO IVKOVIĆ. sin Dimitrija. sin Steve. DRAŽEN VESIĆ. JOVAN GRKINIĆ. 1936.

u Ćeralijama 84. sin Boška. MIRKO GRAVONJA. MILE KOKIĆ. g. sin Branka.07. u Balincima 70. g. 1966. u Đurčićima 91. sin Dragana. u Gornjim Meljanima 85. u Balincima 73. 04. sin Tribuna. sin Petra. u Balincima 82. u Balincima 75. ŽELJKO BUKARICA. rođen 30. SVETOZAR MITRIĆ. sin Mile. ILIJA BOLIĆ. u Gornjim Meljanima 89. sin Zdravka. sin Mladena. sin Ilije. u Ćeralijama 86. rođen 23. g. rođen 13. 11. g. DRAGOMIR BOSANAC.10.1965. sin Cvetana. sin Bože. u Balincima 72. 04. g. 09. 1955. rođen 26. 1960. g. 08. u Ćeralijama 87. rođen 28. sin Blagoja. u Ćeralijama 81.1957. rođen 13. g. rođen 24. 08. u Macutama 80. rođen 01. ŽARKO GRAVONJA. 1967. sin Joce. 1953. 01. rođen 07. 11. rođen 12.1962. SVETISLAV ROMIĆ. g. u Mikleušu 79. g. 1955. 09. MIROSLAV STOJANOVIĆ. 04.1960. MILAN MILIVOJEVIĆ. u Erveniku 74. sin Petra. MOMČILO GRAVONJA. u Orahovici 93. 02. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. 1956. rođen 04. rođen 08. ZDRAVKO BUKARICA. 03. MLADEN STARIJAŠ. g. rođen 24. sin Stevana. sin Milana. u Balincima 78. u Osijeku 77. 08. TOMISLAV MITRIĆ. g. rođen 26. 11. 10. 1963. sin Nikole. g. rođen 12. 1924. rođen 21. sin Petra.1959. g. rođen 30. sin Nikole. rođen 15. TEODOR MIŠČEVIĆ. 08.1956. ZDRAVKO ŠEKULJICA. 1969. rođen 16. 1970.1969. rođen 28. 09. 03. u Voćinu 83. DRAGO STARIJAŠ. 01. 02.1967. rođen 28. MILAN ROMIĆ. u Voćinu . DRAŽEN ROMIĆ. 1960. MLADEN BUKARICA. rođen 14. sin Miloša. rođen 12. MILORAD DRAGIČEVIĆ. g. 1964. MILAN DRAGIČEVIĆ. u Voćinu 76. g. sin Petra. 1968. 1948. u Balincima 90. rođen 11. ĐORĐE BOSANAC. sin Mile. MILE BOLIĆ. g. 1971. sin Svetislava. sin Boška. u Podravskoj Slatini 88. 05. u Voćinu 71.1958. sin Mirka. 09.10.69. rođen 30. u Balincima 92.

g. 1955. sin Obrada. SAVO ZUBIĆ. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. sin Relje. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. rođen 02. PREDRAG BOSANAC. 09. sin Stojana. 1961. 07. sin Ljubomira. u Balincima 104. 05. 06. 04. do 15.94. PETAR MATIĆ. g. 06. u Gornjim Meljanima 103. ILIJA DRAGIČEVIĆ. rođen 12. sin Svetislava. sin Stojana. god. g. pripadnici tzv. g. g. 1956. BRANKO BOLIĆ. 09. 04. g. MILAN ROMIĆ. u Balincima 102. MOMČILO SUBOTIĆ. SLOBODAN GRAVONJA. rođen 04. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. XII. ĐURO ROGIĆ. u Kometniku 95. rođen 28. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. g. sin Gavre. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske.u Bokanama 98. 1952.u vremenskom periodu od 5. sin Miloša. 1964. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. kulturnih i privrednih objekata primjerice . sin Nikole. 08. MLADEN ŽEŽELJ. u Ćeralijama 100. 01. MILE BOLIĆ. rođen 06. u Balincima 106. 09. rođen 26. g. g. rođen 17. 1957. DUŠAN DRAGIČEVIĆ.1957. u Gornjim Meljanima 105. prosinca 1991. 1960. u Voćinu 97. u selima Voćin i Hum. sin Stevana. rođen 17. rođen 02.1957. sin Dmitra.1972. u Bokanama 96. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. u Balincima 99. 12. rođen 04. sin Bože. sin Todora. MILE MARTIĆ.1970. 1958. rođen 14. razoružali legalne policijske snage. u Balincima 101. rođen 11. uveli svoju vlast. rođen 04. 05.1960. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. civila.

4. VELJKO DUJANOVIĆ. zv. u Pakranima 13. 6. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. TIHOMIR DRAIĆ.povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. 1954. sin Ranka. g. u Batinjanima 7. 10. g. 1965. 1963. g. sin Lazara. 1952. g. RANKO DŽELAJLIJA.g. 7. 1954. sin Save. rođen 15. g. u Batinjanima 6. rođen 13. 1956. g. u Velikim Bastajima 4. rođen 18. sin Save.9. rođen 16. općina Teslić 10. sin Rade. VLADIMIR KEZELE. g. u Blatnici. g. sin Sretena. VELJKO STJEPANOVIĆ. ŽELJKO BOSANAC. 1. sin Nikole.1958. rođen 6. rođen 12. RAJKO ANIČIĆ. u Gornjoj Vrijesci 2. u Staroj Krivaji 3. 9. u Virovitici 17. g. BiH 8. sin Jove. rođen 2. sin Srđana . u Staroj Krivaji 11. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. DARKO CRNOBRNJA. rođen 10. g. rođen 25. 3. u Dujakovici . SAVO DRAGULA. KOSTA MALIVOJEVIĆ. 1950. rođen 7. sin Blagoja. MILAN MIRKAJLOVIĆ. LJUBIŠKO KRAGIĆ. rođen 17. 1959.g. 1952. 6. sin Antuna. u Borovi 19. "Liška".1959. društvene. sin Dušana. TOMO LEGEN. rođen 24. u Ratkovici 14. 8. u Bastajskom Murkovcu . DMITAR ŽARKOVIĆ. općina Banja Luka. rođen 10.12. g. sin Petra. MILAN ŠARČEVIĆ. 5. 4. 1967. u Velikoj Klisi 9. 4. 1961. sin Petra. 11. zv. sin Petra. u Novoj Krivaji 16. rođen 4. "Kečka".g. sin Tome. sin Dušana. u Koreničanima 12. g. 2. g. 1955. 3. u Koreničanima 15. 1943. LJUBAN AMIDŽIĆ. PETAR RONČEVIĆ. rođen 7. g. 1951. sin Dušana. 1949. 3. u Pivnici 5. VLADO GATARIĆ . g. rođen 30. JOVAN CAREVIĆ. g. 1959. 2. u Pakracu 18. rođen 5. rođen 15. 1954. rođen 10. sin Jovana.

sin Rade. 1961. sin Steve. 1968. rođen 1.20. sin Milana. RANKO ŽARKOVIĆ. sin Blagoja. 1. g. 6. sin Vojislava.2. g. g. sin Milana. g. 11. g. sin Radoslava.g.1969. sin Pave. 1965. 5. u Virovitici 23. "Mišo". g. 1972. MILOŠ BOSANAC. sin Marka. u Bastajskim Brđanima 21. rođen 6. zv. Ivana Goluba. rođen 2. u Daruvaru 35.9. rođen 5. 2. 1. u Bastajskim Brđanima 25. 1962. MILORAD ŽESTIĆ. sin Dušana. rođen 1. u Batinjanima 34. u Grdenici 29. rođen 25.4. MILAN REKIĆ. sin Ljubana.1949. 1963. u Virovitici 27. da bi potom bili ubijeni b) 1. u Donjoj Vrijesci 31. BORISLAV BOGDANOVIĆ. rođen 4. god. SAVO ŽARKOVIĆ. 1. uhitili su Vladu Paljevića. 1964. ALEKSA DŽELAJLIJA. g. 1949. rođen 17. 1951.g. u Virovitici 22. ZDRAVKO POZNIĆ. rođen 1. studenog 1991. zv. g. 10. g. 1964. rođen 9. odveli ih u zatvor u Đulovac. 4. SINIŠA PLAVŠIĆ. rođen 4. u Virovitici 26. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. u Virovitici 24. rođen 9. g. MILAN ŠOPALOVIĆ. «Kos». zv. sin Pere. u Virovitici 32. rođen 25. rođen 9. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. 1968. 4. g. zv. sin Živka. DANIJEL VRAČARIĆ. u Španatu 28. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . g. g. studenog 1991. VELJKO MARIĆ. rođen 26. g. u Daruvaru 33. STEVO REKIĆ. 5. sin Petra. ZORAN MARKOVIĆ. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. CVETO POZNIĆ. "Šop".g. 1967. g. u Pakracu 30. 3. g. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. rujna 1991. 12. 1965. 1952. "Vjeverica". rođen 1. sin Gojka. NEDELJKO KOSANOVI Ć.

Siniša Plavšić. Vladimir Kezele. studenog 1991. g. 7) Savo Dragula. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. g. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. 2) Milan Mirkajlović.ustrijelili Miju Novakovića. g. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. g. Vladimir Kezele. g. te kuće Pere i Mirka Matijević. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . prosinca 1991. g. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. 6) Kosta Malivojević je 22. prosinca 1991. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. 3) Kosta Malivojević. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. f) 14. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. Pero Matijević i Marica Perišić. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. 1991. Jagu Prša. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. Alfreda i Anu Salutner. Veljko Marić. g. g. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. g. tukli različitim predmetima. te nož pod vrat. rujna 1991. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. d) krajem studenog 1991. svakodnevno tučen. otvorili vatru iz automatskog oružja. kolovoza 1991. g. Boška Budimliju vezali za stablo. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. g. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. e) 12. tučen. rujna 1991. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. odveli ih u zatvor u Đulovcu. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. Milan Šopalović. 10. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. rujna 1991. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. bio razmijenjen za drugu osobu. g. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. gažen. Vladimir Kezele.

te ga ranili u lijevu nogu. odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. niti se na bilo koji način javljali. rujna 1991. kolovoza 1991. ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. otvorili vatru iz vatrenog oružja. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. g. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. g. rujna 1991. g. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . Kosta Malivojević. 16) Jovan Carević je 7. kolovoza 1991. trožilnim kablom i kundacima pušaka. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. odveli ih u zatvor u Bučje. 17) Jovan Carević. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. te Milanu Blažanu te ih ubio. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića. 15) Jovan Carević. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. g. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. g. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. a oni se kasnije nisu vratili kućama. g. g. studenog 1991. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. 13) Miloš Bosanac je 24. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. listopada 1991. g. rujna 1991.

sin Đure i Milice. rođen 15. godine u Voćinu. dana 19. kolovoza 1991.. ŽELJKO ĆUJO. listopada 1991. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. god. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. god. rođen 3. u Bjelovaru 2. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. koje su držali kao taoce. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. NIKOLA MACURA. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA.prosinac 1991. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. usmrtili civile Ivana Jandrića. 1968. sin Dragana i Jele. ispred društvenog doma 30. 1968. sin Luke i Marije. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. rukama i nogama po čitavom tijelu. 05. SLOBODAN BOSANAC. 3. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. g. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. kojeg oni nisu niti imali. g. godine u Somboru. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30.1963. sin Gojka i Koviljke. listopada 1991. u cilju. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić . rođen 17. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag. kolovoza 1991.1. g. u Policijskoj stanici Voćin. rođen 4. lipnja 1963. g. u Erveniku 3. rođene Borojević. prosinca 1991. 7.

bez ikakvog povoda i razloga. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. započeli udarati kundacima pušaka. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. Zlatan Pinčar. Ika Biškupić. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. Marija Matičić. Josip Tone. prosinca 1991. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. Teodora Miščevića. tako da se stanovništvo dalo u bijeg. . te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. a zatim na lager Sekulinci. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. a onda su tako nastavili sutradan. godine u selima Balinci. Milan Mlakar. kolovoza 1991.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. Nikola Mandić i Ivica Biškupić. Rozika Vlatković. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. ostavljali su ih bez hrane i vode. te odvezao na lager Sekulinci. dana 8. dana 22. Marko Rukavina. 128. morili žeđu i glađu. dana 26. godine u Macutama. Josip Butorac. da bi dana 29. Terezija Troha. Ivan Rukavina. ožujka 1992. Mijo Lovrinac. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. ispitivali. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. rujna 1991. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. prijetili im. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. bez ikakvog razloga i povoda. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. rujna 1991. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve. do večernjih sati. Juraj Borovac. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. gdje su zatvoreni u jednu baraku. dana 4. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. godine oko 12. uhitili Franju Dorića.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. tukli ih. kolovoza 1991. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. godine u Humu. Manda Rukavina. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. Četekovac i Čojlug. Ivan Biškupić. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti. palicom. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. Krešimir Dorić i Darko Božičković. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. Marko Sabo.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta .

nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. te nakon mjesec dana ubijeni. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. travnja 1993. st. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. osobito ubojstva i okrutno postupanje. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. mučio. nečovječno s njim postupao. 4. st. Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. kolovoza 1949. . godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kao što su mučenje. 3. 1 toč. posebno odredbi čl. godine i čl. 2 Protokola II. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi.

BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. 3. ) 1. MIHALINA ZDRAVKO .12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. 2. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. i lubanja broj 12. te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. 4. te prema remenu hlača. vunenih čarapa te vesti. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. Radi se o računu Croatia osiguranja.

LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. 5. smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti.Identifikacija izvršena prema vesti. 8. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru. 6. čarapama. 9. vesti i satu. 7. 10. 11. .

sin Milana i Božice rođene Gajić. Lička 191 13. 14. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. sin Gavre i Gospave. BiH. Lička 258 36. sin Nikole i Ljube rođene Ilić. god u Lađavici.05. rođen 29. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen u Kokanoviću. u Vasiljevici.1941. općina Nova Gradiška. Lička 170 24.12.02. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god u Biljanima Donjim. sin Marka i Boje rođene Vujasinović. rođen 08. rođen 24. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 163 39. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god. rođen 1936. u Bočinji.1961. god u Gornjoj Bočinji.1934. sin Boška i Smilje rođene Lukić. Lička 140 43. DUŠAN RADEKA. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. god. općina Vlasenica. LJUBOMIR LONČAR. rođen 30. općina Maglaj.1958. RADOSLAV JOVANOVIĆ.03.11. god. Lička ulica 9. u Vasiljevici. god. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. općina Knin. MILADIN MITROVIĆ.07. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. općina Lukavac. Lička 170 27. općina Benkovac. općina Lukavac. vesti i cipeli. BRANKO VOJNOVIĆ. sin Petra i Sofije rođene Lakić. Lička 189 18. god.13. JOVAN KOROLIJA. RAJKO BLAZIĆ. rođen 05. sin Save i Cvjetke rođene Božanović. BiH.1938. općina Maglaj. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Vasiljevici. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. RAJKO VUKOVIĆ. rođen 10. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1943. Lička 177 32. rođen 18. sin Spasoja i Perse rođene Lakić. GAVRO PEDIĆ.10. sin Pere i Cvijete rođene Stanković.1939. u Vukovaru. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5.10. BiH. Lička 187 22. rođen 16. rođen u Ivoševici. u .1950. MILAN JOVANOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Lukavac.

te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. pukovnik bivše JNA. u Priluku.1935. sin Luke i Rose rođene Mišić. gračačkog i ostali dijelova Like.Biljanima Gornjim. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Vukovaru. općina Gradačac. u Srednjoj Slatini. BiH. Lička 145 53. NEDO LAZIĆ. Kozaračkoj. koreničkog. Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja. općina Maglaj. ličku formira tzv. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god. god. god.1942. rođen 23. Stara banijska b. sin Stanka i Stake rođene Vidović. rođen 02. BiH.11. općina Gradačac. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. BiH. god. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . u Bočinji. sin Makse i Petre rođene Ignjić. u Borovom Naselju. MILE SAVIĆ. Lička 139 57. srpnja 1991. god. " lički korpus ". Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. god. općina Vlasenica. god. BiH. Stara banijska 14 67. gdje po uzoru na nekadašnju 6.11. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ. 59. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.06.1953. MARKO RADIĆ. dana 4. rođen 12. MILOMIR PEDIĆ. rođen 19. MILOVAN VIŠEKRUNA. općina Benkovac. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika. sin Nikole i Mitre rođene Ustić. sin Rajka i Ljube rođene Pejić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1962. Lička 138 48. u Pavkovićima. MILOŠ ŽABARAC.02. općina Zavidovići. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH. Stara banijska 18 63. " komandant" gospićke vojarne. rođen 11. BiH. rođen 22. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.05. u Zelini Gornjoj. srpnja 1991. Republike srpske krajine.04. sin Todora i Milke rođene Jeremić.1949. STEVO OBRADOVIĆ.1952. u Ličkoj.b. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja.

RADE ČUBRILO . a živi u Srbiji. LJILJANA JELAČA. zvanja i ostaloga. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. " vlade" zadužen za poljoprivredu. Inače. SIMO ŠIJAN. radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. bio je član glavnog odbora SDS . gračačkoj brigadi na području Divosela. Napuštajući. " vojvoda". u početku agresije na Gospić. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. NIKOLA VARIĆAK. U rujnu 1993. poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. DANE NARANDŽIĆ. za bivšu Općinu Gospić. godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula.i Jurasović . novinar. tzv. te član tzv. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. ŽELJKO STEVIĆ. jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. Danas živi i radi u Novom Sadu. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ". poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. ostavivši .godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). zet tada visokog funkcionera SKH. jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario.u i tzv. bez škole. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac. a danas živi u Beogradu. Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista. mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu.a za Gospić. " velikoj Srbiji" . No. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . na Plitvicama. Marije Magdalene 1991." Krajini". Dr. diplomirani ekonomist. besposličar. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće.

ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. rođen 1965. u Raduču. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima".1954 u Liparu. STEVO BASTA. ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. Četnici su kao što je poznato 5. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. Juru Sekulića. dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. Danas živi u Beogradu. ŽEGARAC . MIRKA. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT. u Raduču. Općina Kula. koji je imao za posljedicu smrt više osoba. GOJKO MRKAILO. pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. kolovoza 1991. te 1991. Postoji . odbora itd. bili su se sklonili na sigurno. izvršili napad na civilno stanovništvo. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. rođen 07. nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. a dijelom kao pripadnici tzv. Marka Pavičića. jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. a zvali su ga " Rade vojvoda. kao i uvijek u duboku" hladovinu ".jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. rođen 1970. MILORAD. godine . Gospić je bio slobodan. Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. član raznoraznih komisija. rođen 1931. solunce i junake". rođen 1954. a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. MILORAD. DRAGANA. u Raduču. u Raduču. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. "Čačak ".tzv. Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija . Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. u Gračacu. rođen 1970. "vlade SAO Krajine". ČUBRILO . U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora.. bježi u okolicu Udbine. s mjestom prebivališta u Ploči. Danas koliko je poznato također živi u Beogradu.

držav. rođen 1. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. kao i eventualno novi svjedoci. sada nepoznata boravišta. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. .opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. držav. Josipa Bašića i Nikole Galac.kao članova vijeća. 1. kolovoza. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević. iz Gospića. zbog kriv. IV opt. III opt. sin Steve. sada nepoznata boravišta.. te vratio slučaj na ponovni postupak. sin Milovana. uz sudjelovanje Katice Radaković. sin Vaje.11. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. rujna 1996.1950. Općina OtoSrbina. BOROVAC DANE. gdje i prebiva na kbr. djela iz čIo 124. odv. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30. Srbin. 132. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr. st. listopada 1997. u Otočcu. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju.rodjen 28. RH. listopada 1997. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. gdje i prebiva na kbr. dana 14. Općina Otočac. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl. gdje i prebiva u Zalužnici bb. god.1954. u Zalužnici. predsjednice suda. 196 0. RH. rođen 8. g. DORONTIĆ MIĆO. preuzetog Kaznenog prava. OKZRH. II opt.god Presudio je I opt.g u Zalužnici. 01. kao zapisničara. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. HINIĆ RADE. Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. god. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. 135. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. 11. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu.

sada u pritvoru od 30. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. RH. Općina Otočac. u Zalužnici.st.u Zalužnici.124. čime su počinili kriv. i Boško Radić. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor.travnja 1997. 121. sa boravištem u Zagrebu. Općina Otočac.00 sati u mjestu Zalužnica.1955. držav. r. kolovoza 1949. gdje i prebiva na kbr.12. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. god oko 15. sada nepoznata boravišta VI opt. MILINOVIĆ NEDJELJKO. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. 06. Općina Otočac. 1977. 159. st. 140. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. rođen 18. VIII opt. sina Budimira. u Otočcu. sada nepoznata boravišta. g.04.Srbina. lipnja 1993. na kbr. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. RH. POPOVIĆ ĐURO. otac dvoje djece starih 3 i 6 god. BRAKUS MILAN. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. V opt. P. držav. držav.OKZRH. Srbin. IV opt. gdje i prebiva. držav. oženjen Milenom. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. sada nepoznata boravišta. držav. Markovca 5. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. 57.02. 1. nedaleko Hinić raskrsnice. u Zalužnici. Mećavica Smajil.05. sin Vaje. Srbina. želeći usmrtiti vojnike. Brakus.1959. RH.l. vojsku nije služio. protivno čl. Pokupska Luka kbr. Srbin. RH.1958.03. OKZRH osudjuju . 4. Srbina. IVANČEVIĆ DARIVOJA. sin Mane i Dare. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu. sa prebivalištem u Karlovcu. 124. sin Branka. dakle. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. rođen 01. Srbin. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske.1953. držav. rođen 01. označeno i kažnjivo po čl. Općina Otočac. pa se temeljem čl. RH. rođen 5. Osvaldić Zvonko. RH. VII opt. 1958.

VII opt.VIII. Općina Otočac. BRAKUS MILAN. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. Temeljem čl. BOROV. 1. II opt.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. 45. Nakon. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. lipnja 1993.I opt. travnja 1997. označeno i kažnjivo po čl. II Borovac Danu. IV opt. god. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. V opt. st. 90. u mjestu Zalužnica. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. 2. Temeljem čl. god o zaštiti. III Hinić Radu. rujna 1996. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. kolovoza 1949. VI opt.944. 4. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. 124. listopada 1997. djela protiv čovječnost međunarodnog prava . U skladu sa rješenjem ovog suda broj.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. POPOVIĆ BRANISLAV. oko 15 sati. protivno čl. IV Brakus Milana. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. želeći usmrtiti vojnike. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. V Popović Branislava. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet.AC DANE. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. VI Popović Djuru. K-11/97-20 od 12. Mećivica Smail. IV opt. lipnja . temeljem čI. 1. toč. 06. god i nadalje. DORONTIĆ MIĆO. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki. HINIĆ RADE. 100.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. III opt. st. POPOVJĆ ĐURO. Temeljem čl. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. nedaleko Hinić raskrsnice. god do 14. listopada 1997. Vojni sud u Karlovcu predao je. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. zbog kriv. god optužilo je I Dorontić Miću. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I . 1997. BRAKUS MILANU. OKZRH. god. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. ZKP optuženici od I . 3. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor.

Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. te je čuo kada je on rekao da je promašio. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. Cesta je na tom dijelu položena koso. niti osobni niti teretni. te su svi bili mirniji i sigurniji. IV opt. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. pa je postojala mogućnost za takav pogodak.1997. utrčao je u spavaonicu. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. te da se čuvaju zolja i metaka. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. kolovoza 1997. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. ali su tu stali. Borovac Dane je ispalio "zolju". Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. Nakon toga Popović je potrošio municiju. Popović Milan. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. i uzeo "osu". Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. Zapovjednici su bili Popović Branislav. god i na glavnoj raspravi dana 28. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. lipnja 1997. Popović Đuri. Hinić Milanu. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. Popović Branislavu. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. selo Zalužnica. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". Iz kamiona nije bilo pucnjave. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. pa su iz njega ispali municija i feder . Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. ceste i ispalio iz nje u kamion. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. Borovac Dani. odnosno okvir se od udara otvorio. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. koji su se tu nalazili. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". te je izletio preko. a dolazi od pravca Rajkovića. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. Milinović Nedjeljko. Tu su sjedili. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. Ppopović. Hinić Radi. jer su zidovi bili debeli. koji je bio komandir odjeljenja. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. Hinić Milan i Brakus Milan. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. neki u stariji. te je počeo rafalno pucati. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. te stražari Hinić Rajko. Ivančević Darivoju. Ostali su otišli. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. zaselak Hinići.džip je prošao bez . Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. lipnja 1993. Ostali su ustali i uzeli puške. Ovaj kamion je bio uočljiv. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. Ivančević Darivoj.a neki u noviji rov. god optuženicima Dorontić Mići. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. Kamion UNPROFORA-a . Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. god.

Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. a njega je odredio da bude čuvar. Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. a kasnije su i njih skinuli. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. što je i učinjeno. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. jer da su iza njih mine. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. odnosno. Do predaje pripadnika HV-e došlo . Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". te da se skinu. Dubrave. Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. Kada su prišli do Popovića. Pitajući od kuda su. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. On da mu je odgovorio "neka imam". te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću.zaustavljanja prema Vrhovinama. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu. da se predaju. Kamion je dovežen.6 metara više. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. Pitao ih je otkuda idu. na toj udaljenosti bili su od Popovića. te da će dobiti 1. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. VI opt.90 metara. da s tim vojnikom odu po pištolj. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. od tuga su otpremljeni u Korenicu. a oni su odgovorili "od Zagreba. Skinuli su se najprije u majice. da otvore vatru. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. jer da bi inače sa kote bili potučeni. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. Pitao je gdje je poginuli vojnik. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. Popović i Dorontić. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. odnosno to je on rekao. torbe i drugo. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. već je došao nakon zarobljavanja. pretvorenoj u krajiške dinare. Mina ustvari nije bilo. Bili su udaljeni od njih 80 . Do tada se pucalo pojedinačno. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. Sa vojnicima je razgovarao. a od njih još 5 . te da ga kazni ako hoće. te da treba dati počasni pozdrav i raporte. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. te Popović Milana. tzv. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. jer da su se počeli predavati. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. koji je također došao. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. Čulo se pucanje i iz bunkera. U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. Također im je rekao da je sreća što su se predali. nešto voća. te je Popović rekao da svi izađu van.000 DEM nagrade. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. Oni su to i učinili. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. a zatim u Knin. na 100 metara iza njih. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca.

Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. preko koga je bila prebačena cerada. Tonković Mile /L 89 i 121/. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. lipnja 1993. Dujmović Petra /L 90 i 122/. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. jer se nalazio na sredini ceste. . izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. Međutim. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. odmah je započela pucnjava. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. Popović je obustavljao pucnjavu. međutim. On je upravljao kamionom. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. . iako je bio vojno nesposoban. srpske vojske krajine komande 7. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. rujna 1997. međutim. god /L 133 do 135/. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. prva dvojica su digla ruke. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. pucnjava nije prestajala. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. korpusa /L 39 i 40/. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. jer su išli kući na odmor. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. uvjeren da ide u pravcu Zagreba. Zadobio je povredu nosa. tzv. Također je uočio sa lijeve strane ceste. a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. te je prvi dezertirao. Od početka okupacije nije ništa oštetio. zbog čega je imao posljedica. Slobodana Damjanović /L 158-160/. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. jer nisu imali iz čega. Siniše Perić /L 117/. Zna da se pucalo iz rova. ona je pucala duže od ostalih. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. Nije vidio nikakvu vojsku. Kada su došli na punkt tzv. a da je drugi dio kolnika slobodan. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. maskirne boje i sa oznakama HV-a. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/. Boška Radić /L 119 i 120/. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. te je bio primoran ići na prvu crtu. Usporio je vožnju kamiona. tako da se nije moglo proći. koji je priječio prolaz cestom. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. Krenuo je dalje.je nakon što su prošla vozila UN.

Pucnjava je i dalje trajala. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. jer je od pucnjave bio u strahu. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. a kraj' njega Djuro Hofer. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. Uzeta mu je osobna iskaznica. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. odnijeli su im novac. Također. Radić je došao sam iako je bio ranjen. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. ali ga je nakon . Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. satove. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. Od njih koji su bili nepovrijeđeni. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. netko je bio bos. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. a kasnije kad su već bili vani u žitu. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. lančiće. zlatni lančić. netko u čarapama. Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili.kraju sanduka Mećivica. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. a da je dio prolazan. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. jer su ježevi maknuti. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. 200 DEM i oko 300 HRD. Skinuli su ih do gaćica. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. Osvaldić i Ožeg. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. iz jednog projektila. Mećivicu i Osvaldića. Damjanovića. Među prvima su bili on. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. tj. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona.

a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. i Otočcu. te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. Punkt se nalazi na cesti od . neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. lipnja 1993. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. pucnjava je i dalje trajala. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. Osvaldića i Radića. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. a nakon toga su ušli neprijatelji. Prva ''zolja" je pala prije ove. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. a pored njega još Mećivicu. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. ali od nje nije povrijeđen. da se predajemo. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. te par detonacija. UNPROFOR nije došao k njima. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. Boško Radić govori da ne pucaju. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. Međutim. gledajući od položaja u kom je bio kamion. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. ne zna kakvog porijekla. Međutim. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. pa pretpostavlja da su ga sačekali. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. god oko 15 sati kao pripadnik 133. zajedno sa Tonković Milom. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. koji je pitao vozača kuda je krenuo. Kamion je krenuo polako. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. predaju i da izađu. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. Pala je jedno 15 metara ispred njega. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. jer dolazi UNPROFOR. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama.par sekundi pogodio rafal po nogama. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. gledao je kuda bi se mogao skloniti. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima.Zalužnica. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. koji se nalazi na cesti Čovići . a potom je počeo ubrzavati vožnju. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. Tim istim putem su i njega odvukli. U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste.

Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. gledajući u pravcu . koji je imao na vratima oznaku HV. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. Na punktu na polovici ceste bio je jež. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. a njih ostale pripadnici paravojske. kako su rekli. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. Nastavili su voziti naprijed. te su se morali predati kad se vatra utišala. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene.Čovića prema Zalužnici. Kamion je bio maslinastozelene boje. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. Damjanović Slobodan. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. a oni su odgovorili da jest. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. a nakon toga je ubrzavao. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. Počela je pucnjava iz pušaka i automata. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. Kamion se zaustavio. Na to ga je on propustio da prođe. Ne može reći da li ih je tko čuvao. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. od prvog metka. zašto se puca i tko puca. Dali su im zavoj. Kada je pitao vozača kuda ide. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. Međutim. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. maskirne boje.500 m. jer nisu imali čime. Oni nisu znali što se dešava. niti su se branili. Pucnjava je počela odmah. jedan po jedan. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. ali zna da ih je vidio Nikolić. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. misli da ih je bilo oko dvadesetak. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. a druga polovica ceste bila je slobodna. Kamion se od njih polagano udaljavao. ali se i kraj njih moglo proći cestom. a nakon toga izgubio ga je iz vida. kad se kamion zaustavio.3 minut. koji je obaviješten o događaju. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. te počeli puzati prema žitu. Nije vidio pripadnike paravojske. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. gdje su ih ispitivali. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. Pratio ga je u dužini od oko 400 . te su im pružali prvu pomoć. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. skupili su ih u garažu. O tome je obavijestio UNPROFOR. koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. odnosno. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. U kamionu nije vidio oružje. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. jer su oni pucali sa njegove strane. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. Oni nisu pucali. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. a nakon toga u Knin.

Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". Hofer i on. rameni zglob. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. iako su im mi govorili da prestanu. da vodi za Zagreb. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. zapomaže i viče "ljudi. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. što ne prestaju. . a bacili su mu "Moravu''. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. a Damjanović je ostao ispred garaže. jer nisu poznavali teren. odveli su u garažu. Ranjene Osvaldića. podijeljeno u nekoliko grupa. Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. a gdje su sjedili Damjanović. Bila je kiša od metaka. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. Ljubić. Većina je bila naoružana. Međutim. tj. lipnja 1993. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. te su se iživljavali sa slikama. te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb.boga. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. Kalinić. koja je bila podignuta sa zadnje strane. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". da ponavlja da se predajemo. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. ljudi". Između sebe su razgovarali. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. Hofera i njega.. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. u jednom momentu je iskočio. te nije mogao uočiti sve oko sebe. što je također jedan od razloga da prestanu pucati. da su nenaoružani. Kamion je bio prekriven ceradom. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. U kamionu su bili popadali. Mećivica. te su neki predlagali da se predaju.Zalužnice. a da je Ožeg govorio ''kriči. već ga je držao u spuštenoj ruci. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. te da imaju ranjenih i mrtvih. Ožeg. Mahmuljin. Bili su prisiljeni na oboren pogled. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. ali on to nije htio učiniti. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. te su bili frontalno raspoređeni. Kada je pucnjava prestala. nisu prestajali pucati. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. Bježati nisu imali kuda. Mahmuljin je poginuo. Ožegu su. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. a neki da bježe. Nisu znali što bi učinili. ali da isti nije držao uperen prema njima. na kojoj je bio kamion. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. da mu mater piptarsku. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. ključnu kost. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". lijevo bedro. Vrijeđali su ih. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . se puno. ne nude predaju". Perića. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. Hoferu su uzeli novčanik. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. govorili da je šiptar. te je isto tako čuo odgovor "jest". Nisu bili naoružani. kriči". ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu.. Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima.

Iz fotodokumenta. opisane u izreci presude.5 cm ispod donjeg ugla lopatice. a na udaljenosti od nje za oko 150 m. 4-. te krvarenje u oba prsišta. na mjestu događaja. 1997. a koja oružja su istog kalibra. te po izjavi okr. a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. Ulazna rana nalazi se na leđima. Borovac Dane. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. Brakus Milan. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. gore lijevo. 06. Dane Borovac. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. nih ukupno 11. 1993. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. Tihić Milovan. protivno čl. Praktički trenutačno. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''. razdor grudne aorte. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići .a četvorica su ranjena. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. kolovoza 1949. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. god zarobljeni hrvatski vojnici. kao i položaj prepreke na cesti. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. Rade Hinić.000 m prije Hinić raskrsnice. Milan Brakus. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. sud je utvrdio da su. god. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. Milanović Neđo. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. 5. Popović Milan. Bosnar Alana. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. Đuro Popović. u kome je zaključio da je smrt nasilna.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. Ivančević Darko. optuženici Mićo Dorontić. Saslušani su . Milana Brakus. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. razdor lijevog pluća.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. Refika Mahmuljin. Hinić Rajko.120 m. srpske vojske krajine komande 7. Hinić Rajko. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. Branislav Popović. Refika Mahmuljin. Hinić Milan. 06. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. napada na vozilo i pripadnike HV-a. te da su svi pripadnici . a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr.Zalužnica u zaseoku Rajkovići. lijevo gledajući prema Zalužnici. od kojih je jedan poginuo.

te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. IV optuženik se brani da nije pucao. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg. Tonković. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. kako je to iskazao i svjedok Damjanović. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. Boško Radić i Slobodan Damjanović. Svi optuženici su postupali protivno čl. i Damjanović. Također. te Siniša Perić. označeno i kažnjivo po čl. Mravinac. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. kao i u momentu predaje. koji su sjedili u sanduku kamiona. Milana Brakus. a 4. Rade Hinić. vozač kamiona Miroslav Nikolić. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. Dane Borovac. od 120 m. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". Prema tome.OKZRH. st. Isto tako. . hrvatska vojnika su ranjena. djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. 124. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. Iz obrane IV opt. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. međutim. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. navedenom punktu "Rajkovići". što je posebno istakao Damjanović. Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. Ovo kriv. a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. Zalužnica u Lici. Medjutim. Đure Popović. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. u rejonu sela. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. Oni su upravo ručali. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu.svjedoci koji su se nalazili na. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. 1. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . koji je sjedio uz vozača u kamionu. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. pucnjava je bila silna i žestoka. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. da je bio dan. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. iz naredbe glavnog štaba tzv. Optuženici su izvršili terećeno kriv. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. te iz "ose" i "zolje". srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. držeći se putokaza i upitao ih je da. li je to put za Zagreb.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. Upravo u tom periodu. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. pa do momenta zarobljavanja. 4. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. Branislava Popović. vezano za isti kritični događaj.

smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. 90.944. Mogli su biti zarobljeni.. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. Boško Radić i Smail Mećivica. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. 1. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. listopada 1997. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. Djuri Popović. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost. Radi Hinić. 14.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. Milanu Brakus. budući da nisu imali sredstava za obranu. Rade Hinić. 3. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. te su zalutali. djelo temeljem čl. st. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. 31. koje utječu na odmjeravanje kazne. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. Branislav Popović.r. Milan Brakus. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Dane Borovac. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. nepoznavajući put. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. Dani Borovac. Đuro Popović. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. st. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. Darivoj Ivančević. od dana dostave prijepisa presude. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku.r. st. Temeljem čl. tako da je. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Temeljem čl. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. 100. S druge strane. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. 37. Branislavu Popović. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. bez sredstava za obranu. OKRZH. 124. Matilda Krunić v. . Gospić. krenuli su kamionom u Zagreb. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. Sud je optuženicima Mići Dorontić. 1.

Branitelju opt. godine. Branka Zmajevića. Ane Garačić. Optuženicima od I. OKZRH. te Neve Šibl. odv. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog . Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja. 2. Branislava Popovića. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . 1. Rade Hinića. kao predsjednika vijeća. kao zapisničara. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14. u sjednici održanoj 18. st.KT-8/97. Dane Borovca. 124. Đure Popovića. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. STJEPANU NIKŠIĆ. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović.O TOM OBAVIJEST: 1. godine br. listopada 1997. Miće Dorontića i dr. Milana Brakusa. zbog kaznenog djela iz čl. iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr.III i od V .VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. Presudio j e: Žalba opt. veljače 1998. u kaznenom predmetu protiv opt. K-11/97-64. Miće Dorontića.

te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. 354. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. OKZRH opt. godine. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu.prava. Milana Brakusa. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. 124. Takva povreda. Žalba nije osnovana. nije počinjena. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. st. Odgovor na žalbu nije podnesen. a radilo bi se. dok je ošt. Međutim. 1. 124. 45. Temeljem čl. suprotno navodima žalbe optuženika. dakle. ZKP/93. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. povrede kaznenog zakona. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. odvjetnika iz Gospića. 1. 11. 1. OKZRH. toč. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. o bitnoj povredi odredbe iz čl. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. st. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. st. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. OKZRH. pa nadalje. odnosno povredom kaznenog zakona. travnja 1997.

mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. umišljaj optuženika za počinjenje djela. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. a niti kasnije. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. Milan Brakus . niti odmah. Prema tome. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. . Miroslav Nikolić i Boško Rodić. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. a što je sve nesporno. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. međutim. a što također proizlazi iz navoda obrane opt. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja.činjenice. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. Vojnici Siniša Perić. Milana Brakusa. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. da se predaju i da nisu naoružani. I ne samo to. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. pa su unatoč tome i dalje pucali. Dapače. Prema tome. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. te iz iskaza preslušanih svjedoka. preslušani kao svjedoci. da je pucnjava dalje trajala. dok su optuženici sa svojih mjesta. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. tj. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje.

a četvorica ranjena. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. 37. godine zarobljeni hrvatski vojnici. VI. Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. Đuru Popovića. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. 1. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. Naime. 1. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela.S obzirom na prigovor opt. 124. 1993. nego je odlučna njihova zajednička svijest. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio. Dakle. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". U pogledu same radnje i posljedica. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. a što se odnosi i na opt. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. st. 366. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. ZKP/93. korpusa tzv. st. st. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. . a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. njih ukupno 11. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 1. od kojih je jedan poginuo.

II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. kao predsjednika vijeća. Srbin. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava.U Zagrebu. rođen 08. općina Gospić. Nikola Ga1ac i Bože Babića. 03. s prebivalištem u Titovoj Korenici. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. 18. v. godine u Mogoriću. i BRANKA BANJEGLAVA. 1 OKZRH na glavnoj. Vladimira Nazora br. državljanin RH. 1958. državljanin RH. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr. 2. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. općina Korenica. Rukavine. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. sada nepoznatog boravišta. veljače 1997. sada nepoznatog boravišta krivi su .r. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. koje brani Nenad Mamula. ul. 03. veljače 1998. g. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. javnoj raspravi održanoj 27.74. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. kao članova vijeća. rođen 01. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. djela iz članka 120 st. 1949. Srbin.

ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. kako na prsima. Bili su naoružani s automatskim oružjem. jer je bilo opasno šetati po selu. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. godine u vrijeme agresije tzv. dakle. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. godine. 1 OKZRH. skočio je kroz prozor i utekao. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. Općina Gospić. kolovoza 1949.što su u rujnu 1991. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . krvarila je.20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. uvjerljivi su. a bojeći se za sebe. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. K. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Mate Nikšića /24 i 50/. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/. rujna 1991. logični i potpuno iskreni. uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. br. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu.

U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. Pogon Korenica. Jedan od njih nije imao desno oko. radi se o čovjeku tamne kose. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. sličnim nožem u trbuh. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. Istina. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. a i upozoren je od susjeda. čije ime je čuo i u policiji. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. kojega je osobno poznavao. rujna 1991. Dakle. da je bio crnomanjast. k njemu kući. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. a medu njima i jedna ženska osoba. crne kose. jer je prošlo dugo vremena. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica.tog dana. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. srednjeg rasta. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. no. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. to je odlučio pobjeći. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. s jako kovrčavom kosom. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . koja mu je pravila rane i dala lijekove. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka. rujna 1991. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. Nadalje. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. 1 OKZRH. što je on nekoliko mjeseci ranije. Drugi dan došle su druge osobe. srednje visine i srednje razvijenosti. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. Međutim. da je tamne kose i srednjeg rasta. da vide dali je preživio. nije poznao. što je i učinio. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. srednje visine i bez desnog oka. potom su se udaljili. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali.

Korenica. točka 1. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. kako krivičnom djelu. 2. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v.sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. po primitku pismenog otpravka ove presude. sada nepoznata . dne 27. odvjetnik Karlovac. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. jer čine ubojstva. način izvršenja.r. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. v. . 3. BRANKO BANJEGLAV. godine. Vladimira Nazora 2. . Bunić kbr. U Gospiću. II opt. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. KT. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama. odnosno branitelju. time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. O TOM OBAVIJEST: 1. veljače 1997. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br. visok stupanj krivične odgovornosti. 4.putem oglasne ploče suda. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. I opt. Nikole Tesle br.boravišta . Istina. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. VLADIMIR KORICA. čime postupaju protivno odredbi članka 3.sada nepoznata boravišta. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo.r. koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. maltretiraju i muče stanovništvo. 74. Dakle. tako i izvršiteljima. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. maltretiraju i muče civilno stanovništvo. putem oblasne ploče suda. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. kao pripadnici paravojnih formacija tzv.

. 09. 08. njegovog branitelja Stjepana Nikšića. djela iz članka 120 st.209 DEM. Covićima. zbog kriv. u Vrhovinama. Eve Burić poginule 12. rođen 19. zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu.1991. javne rasprave dana 11. listopada 1995. kolovoza 1995. 10 . posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama. 1991. 1950. 1 OKZ RH. ne osuđivan. 09. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6. državljanin RH.1991. te mjestima Sincu.127. kao članova vijeća. Prozoru. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. Srbin. Ličkom Lešću. 9. i na zgradama u vlasništvu stambenog . u svojstvu kućnog majstora. 12. kao predsjednika vijeća.. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr. 1991. Marice Mudrovčić poginule 29. . kao zapovjednik vojske tzv.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. oženjen. Rukavina. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. 52 st. nakon održane glavne. u pritvoru od 11. do 6. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. 10. Drenovu Klancu. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. i topova ZlS kalibra 80 mm. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. 1991. kolovoza 1949.11. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. 9. koga brani Stjepan Nikšić. Marine Banić poginule 24. kolovoza 1995. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina.996. strojarski tehničar. Milana Lončara poginulog 17. 1 i 4 i čl. 1991. Nikole Mileusnića poginulog 16. 9. odvjetnik iz Gospića. s prebivalištem uVrhovinama kbr.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

1963. oženjen. kao zapisničara. odvjetnika iz Gospića. Branitelj opt. 10. rođen 27. svibnja 1993. kao predsjednik vijeća. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. dana 21. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . Budačka 7. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. državljanin BiH. g. STJEPAN NIKŠIĆ. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. putem oglasne ploče ovog suda 3. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. sada nepoznata . Opt. uz sudjelovanje Katice Radaković. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. g. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. oficir JNA. Hrvat. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. sin Stjepe. srpnja 1993. u Doboščici. srpnja 1993. kod suda. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. zbog kriv. ČORAK MILAN. KT-44/92 od 26. RbiH. te Miroslave Jurjević. kao članova vijeća. predsjednice suda. i sudaca porotnika Petra Pavelić. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. i 21. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. O TOM OBAVJESTITI 1. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. općina Vareš. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. s prebivalištem u Gospiću.

rođen 23. zv. Tesle 17. državljanin RH. rodjen 23. II optuženik ČAČIĆ TOMO. s prebivalištem u Gospiću. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. 1957. IX optuženik GOCE KONESKI. sin Veselina. 19660 u Prilepu. podoficir JNA. 1961. sin Mile. 11. 03. u Širokoj Kuli. Srbin. Osiku. 1947. s prebivalištem u Gospiću. vodnik I klase u JNA. rođen . podoficir JNA. S. Trbojević. 10. 1960. RbiH. Crna Gora. s prebivalištem u Beogradu. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. državljanin Crne Gore. r. sada nepoznata boravišta. „Mišo“. državljanin Makedonije. sin Sime. s prebivalištem u Gospiću. sin Petra i Savke. X. Srbin. r. V optuženik RELJA TOMIĆ. 04. rodjen 03. sin Sime. Dević. SO Gospić. Makedonija. državljanin BiH. Budačka 7. s prebivalištem u L. 01. sada nepoznatog boravišta. Nikitović. SO gospić. Jovica. rodjen . Srbin. oženjen. rođen 17. podoficir JNA.boravišta. 10. rođen 23. N. u Titovom Drvaru. 12. major JNA. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. sada nepoznatog boravišta. sin Vukole i Koviljke. državljanin RH. oženjen. sada nepoznata boravišta. kapetan JNA. u Otočcu. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. zv. državljanin BiH. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. kapetan JNA. sada nepoznata boravišta. u Savniku. sin Miće. 1952. Radića 1. RBiH. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. Hrvat državljanin RH. oženjen. sada nepoznata boravišta. SO Gospić. Budačka bb. sada nepoznatog boravišta. 19600 u Titovom Drvaru. Budačka bb. s prebivalištem u Gospiću. rođen 12.

sin Koste. krivi su što su u vremenskom periodu od 30. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv.poručnik JNA. s prebivalištem u Gospiću. 03.28. r. sin Milutina i Ljubinke. Ul. građanska osoba u službi u JNA. s prebivalištem u Gospiću. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. zastavnik JNA. državljanin RH. 1957. 12. Stjepana Radića 1. s prebivalištem u Karlovcu. Trg Stjepana Radića 1/4. sin Petra i Jele. sada nepoznatog boravišta. općina Titova Korenica. u Visuću. sin Dušana. do 18. kolovoza 1991. općina Gospić. 15/4. sada nepoznatog boravišta. u Peći. sada nepoznatog boravišta. ostali podaci nepoznati. s prebivalištem u Ličkom Osiku. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. u Klašnici.1957. sada nepoznatog boravišta. državljanin RH. 1953. državljanin RH. i Soke. 1947. u Vrepcu. ostali podaci nepoznati . XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. Kralja Tomislava 27 B. Sunajko. rodjen 1. u Pirotu. Proleterska 8. Bagi. rujna . rodjen 03. 1950. građanska osoba u službi u JNA. Srbin. Radiša. 09. s prebivalištem u Karlovcu.sada nepoznatog boravišta. sada nepoznatog boravišta. s prebivalištem u Karlovcu. Srbin. Srbin. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ. Bagi. stariji vodnik I klase JNA. Vile Velebita. 01. rodjen 30. R Srbija. s prebivalištem u Gospiću. rođene 31. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. općina Titova Korenica. sada nepoznatog boravišta. br. državljanin Srbije. Kosovo.

IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. organizirala i provodila na području Gospića. II optuženika TOMO ČAČIĆ. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. dakle. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. bolnici. V optuženik RELJA TOMIĆ. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. g. a I opt. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. pucaju po stanovnicima. kolovoza 1949. IX optuženik GOCE KONESKI. VII optuženik MIĆO VASIĆ. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. kao oficir KOS-a. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. školama. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. puškomitraljeza. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . . a XIV i XV okr.1991. te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta.

da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. Čačić Tomu. Odanović Bogdana. kao oficir KOS-a. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. školama. pucaju po stanovnicima. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. bolnici. .18. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. a I okr. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. organizirala i provodila na području Gospića. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. Lazarević Dragoljuba. stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. organizirala i provodila na području Gospića. kolovoza 1949. rujna 1991. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. Koneski Gocu. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. g. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. kolovoza 1991. puškomitraljeza. 12 kolovoza 1949. bolnici. Bajić Duška. Milojkovic Bratislava. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. . školama. rujna 1991. KT-44/92 od 26. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. V 1993. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. god tužilo je Marcela Dusper.18. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. god . puca po stanovnicima. V sić Miću. kolovoza 1991. Tomić Relju. Radenković Radovana. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja.da bi u vremenskom periodu od 30. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. dakle. Kuprešanin Jovu. Dotlić Slobodan. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. Drakula Danu.

Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. žive će nas oderati". Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. izvještaja i slično. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . divizije". Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama.VI i od VIlI . a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. optuženicima Marcelu Dusper. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. za obuku rezervnog sastava.XV. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova).Relji Tomić. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. god napali grad Gospić. dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. Bogdanu Odanović. Goci Koneskom. a u . te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. i 29. dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". Jagetićem što učiniti. Želio je da se vojarna preda. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. dostavu pošte. iza pobrojanih funkcija iz 9. Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. Jovi Kuprešanin. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. Marcel Dusper i Mićo Vasić. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. da se nalazio u svojoj kancelariji. tzv. Mići Vasić. načelnik štaba. srpnja 1993. Radovanu Radenković. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina. ali nije mogao ništa učiniti. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. za pojedinačno obučavanje. Bratislavu Milošević.Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. Tomi Čačić. da je bio major Relja Tomić. Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. Slobodanu Dotlić. VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35. god. Dragoljubu Lazarević. kolovoza 1991. Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. DuškuBajić. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. Medjutim. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci.

g. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević.94-95/. njemu da je bio komandant Čavar. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. Medjutim. a odatle selo Klanac par dana. Bilo je 10 . Imali su samo jednog vojnika . Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. 96/. Odbio je razmjenu. Bogdanović. plavoj i crvenoj zgradi. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. To da je bila grupa najzagriženijih. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv. Ljubčo Veljanovski /42-43. Danu Drakulu da puca. rujna 1991. Marko Jagetić /52-53. Goce Koneski. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. Gocom Koneski i Marcelom Dusper. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. i 29. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. dr.94/. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. zašto se već ne puca“. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. 45. Stjepan Škrinjarić /38-39. On. i da oni to nisu pucali. da su vodili Bajić i Tomić. Koneski. Odanovićem.95-96/. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. 94/. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. logor za ratne zarobljenike. 93. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad.15 ljudi. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić.-37. sve u dogovoru sa Tomićem. Tako kada je napadnut Gospić u 1. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca.kojoj je i on bio. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. koji je bio komandir komande staba.15 sati u noći izmedju 28. te Djuro Milošević. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. Odanović. Kuprešanin Jovica. 96-97/. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti. Nakon pada vojarne 18. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. Čačić. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak. 92. U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. kolovoza 1991. te da je znao govoriti "što se čeka. Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. i Bajić da su sa njima komandirali. devetog 1991. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. Stevo Pražić /36. Milošević. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. god otpremljen je u bolnicu. Krešimir Tomljenović /50-51.kurira.

god. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. Transporter je pucao po čelu bolnice. Kuprešanin. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. a zapovijedali su Pešut i Tomić. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. Tomić i Lazarević. Koneski. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. do 7. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. Tomić. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. te da su okrenuti u pravcu vojarne. Medjutim. g. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. ili 8. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. VII optuženika nije vidio da puca. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. g. slabo je poznavao ljude. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. Medjutim. devetog 1991. Odanović. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. Odanović. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. Koneski. do njenog pada 18. Svjedok dr. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. Čačić i Lazarević. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. osmog 1991. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. god. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. devetog 1991. god kada su pale tri mine u krug vojarne. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. Jedne prilike 3. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. Tenkista zv. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. rujna 1991.

a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih.kući. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". g. Zna da je iz snajpera pucao Vasić. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. II optuženik Čačić Tomo. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. boravio na Plitvičkim jezerima. III optuženik Jovo Kuprešanin. ali ni "Bagija" nije vidio da puca. Milošević. XIII optuženik Bratislav Milojković. te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. g. kada se zadržao oko 15 minuta. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. srpnja 1991. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. zv. XII optuženik Radovan Radenković. kolovoza 1949. te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". IV optuženik Bogdan Odanović. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. "Bagi". XI optuženik Dragoljub Lazarević. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. VI optuženik Duško Bajić. Iz minobacača da je pucao Koneski. IX optuženik Goce Koneski. te da je kasnije došao Čačić. XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. V otpuženik Relja Tomić. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević. a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. te da je bila provjera cijevi da se puca. do 20. Nije vidio VII optuženika da puca. .VIII optuženik Mićo Vasić. g."Bagi". zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. Medjutim. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. a iz minobacača Goce Koneski. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. listopada 1991. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. g. Bogdanović. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić.. X optuženik Slobodan Dotlić. Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. zv. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Takodjer mu je poznato da su Bajić.

a proizlazi i iz obrane VII opt. Krešimiru Tomljenović. Marku Jagetić. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. IV opt. Stjepana Škrinjarić. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. Stjepana Škrinjarić. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. Iz obrane VII opt. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. Dane Drakule. Branku Basta. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. te da je prenosio zapovijedi. te se protivio predaji vojarne. II opt. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. Takodjer iz obrane VII opt. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. a proizlazi i iz obrane VII opt. Duško Bajić zajedno sa V opt. Ljupča Veljanovski. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. Marka Jagetić. VIlI opt. V opt. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. i Branka Basta. Stjepana Škrinjarić. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. mjesecu 1991. te se protivio predaji vojarne. Steve Pražić. Krešimira Tomljenović. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. naredjivao da se puca po gradu. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Marka Jagetić da je I-okr. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". Pucao je iz minobacača i tenka. g. Relja Tomić u 6.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. VI opt. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. III opt. dr. Steve Fražić. Marka Jagetić i Branka Baste. Ljupču Veljanovski. Marku Šaljaj. Odbijao je da se vojarna preda. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. IX opt. kako se ona tada zvala. dr. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". dr. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. Dane Drakula. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1.opt. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". a iz obrane VII opt. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. Medjutim. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt.

XIV opt. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. Stevi Milošević i XV opt. Koneski Goce. XI opt. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Bogdanu Odanović. XI opt. Tomi Čačić. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. VIlI opt. Dušku Bajić. XII opt. Goci Koneski. te da je pucano po zaduženju. Jovi Kuprešanin.15. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. IV opt. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. mjesecu 1991. XII opt. III opt. Čačić Tome. VI opt. "Bagi“. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. i V opt. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. Slobodanu Dotlić. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. Marcelu Dusper. Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. Milojković Bratislava zv. Bio je tenkista. Dragoljubu Lazarević. koje utječu na odmjeravanje kazne. Čačić Tomi. Radenković Radovana. II opt. IX opt. XIII opt. V opt. Radovanu Radenković. njih 10 . Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. XIII opt. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. Prilikom odmjeravanja kazne I opt.ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. Relji Tomić. X opt. XV opt. Odanović Bogdana. Bajić Duška. XIV opt. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste. a proizlazi i iz obrane VII opt. Jovi Kuprešanin. Vasić Miće. Mići Vasić. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. III opt. Mići . VIII opt. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. X opt. Tomić Relje. god te govorio da će poravnati Gospić. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Pripadao je ekstremnoj grupi. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. Bogdanu Odanović. zgradi“ iz koje je pucao. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. Iz Obrane VII opt. Bratislavu Milojković. Kuprešanin Jove. Bratislav Milojković zv. Dotlić Slobodana. Lazarević Dragoljuba. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu".

ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. . Marcel Dusper. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. Goci Koneskom. Dragoljubu Lazarević. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. XIII opt. 339.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt. Relje Tomić i VI opt. V opt. s druge strane. u toku kriv. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. Stevi Milošević. znajući da su u gradu djeca. Stevi Milošević i XV opt. i u razaranju grada. žene i starci. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. X opt. Marcela Dusper. XIV opt. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Bogdanu Odanović. V opt. Stoga je temeljem čl. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. Bratislavu Milojković. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. IX opt. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. Dani Drakula. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali.Vasić. Slobodanu Dotlić. Danu Drakulu kao snajperistu. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. a optuženicima Tomi Čačić. Mići Vasić. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. Dragoljubu Lazarević. Slobodanu Dotlić. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Temeljem čl. Kao otegotne okolnosti. Jovi Kuprešanin. Mićom Vasićem. Goci Koneski. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. Medjutim. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. dok kod I opt. Medjutim. Relja Tomić i VI opt. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. Bratislavu Milojković. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. XII opt. I opt. Radovanu Radenković. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Radovanu Radenković. XI opt.

Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. Kovačića 12 4. II TOMO ČACIĆ. IV BOGDAN ODANOVIĆ. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. 21. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. IX GOCE KONESKI. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. 3.U Gospiću. kod suda. III JOVO KUPREŠANIN. I. Branitelj Stjepan Nikšić. DANE DRAKULA. VI DUSKO BAJIĆ. V RELJA TOMIĆ. broj:: PRESUDA . G. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. MARCEL DUSPER. Ul. srpnja 1993. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. Optuženicima: I. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. Pula. VIlI MIĆO VASIĆ. VII opt. O TOM OBAVIJEST: 1. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. X SLOBODAN DOTLIĆ.

povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992. u Gospiću. u Gospiću. u S. odvjetnika iz Gospića. VUNJAK DRAGAN. i majke Soke. Jasikovačka br. IV opt. Korenica. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. rođen 10. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr.1963. star 30 godina. Srbin. rođen u Kozjanu. II opt.11. sin Milana i majke Danice. sada nepoznata boravišta krivi su . Zubović. s prebivalištem u S. MIROSLAV SERDAR. gdje i prebiva. 1966. sada nepoznata boravišta. lipnja 1994.1955. Općina Gospić. Vukmirović. Kuli. s prebivalištem u L. u Metku. V opt. 56. rođen 26. i 16. sin Đorđa. br. kao zapisničara. Kuli. rođen 05. sada nepoznata boravišta.1944. Jokić.g. sada nepoznata boravišta. Srbin. zbog kriv. Kuli br. VI opt.10. zv. u Gospiću.g. god. Srbin. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić.01. r. r. Srbin. kbr. sad nepoznata boravišta. i majke Milice. sin Bogdana i majke Milice.1958. sin Nikole i majke Dušanke. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. s prebivalištem u S. Općina Gospić. III opt. ''Braco''. sin Miloša. Vukelić. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. Osiku br. Srbin. rođen 23. rođen 10. Općina T. sin Stojana i majke Latinke. Srbin. sin Jovana i Kate. u S. Srbin. r. rođen 15. god. Barać.09. BARAĆ MILORD. DANE SERDAR. 1952. r. kao članova vijeća. Kuli. DUŠAN UZELAC. u kriv. lipnja 1994. r. te Miroslave Jurjević.g. djela iz članka 120 OKZRH. s prebivalištem u Gospiću. 63.god presudio je I opt. 8. sada nepoznata boravišta. Općina Gospić. predsjednika suda. sada nepoznata boravišta. kbr. dana 16. 60. kao predsjednika vijeća.06. 19. 04. r. VII opt.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. MARIJAN UZELAC. . 10. Uzelac. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. NIKOLA ZAGORAC. gdje prebiva.

i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. listopada 1991. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. 22. od 30. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. MIROSLAV SERDAR VII opt. XII 1992. iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. DANE SERDAR IV opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. 1. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. god optužilo je Nikolu Zagorca. od oko 14. DUSAN UZELAC V opt. zv. g. "Braco" II opt. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. da bi dana 13. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . Orešković Nikicu. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. Orešković Anku. st. Barać Milorada. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Dušana Uzelca. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. Orešković Milana. Katu Orešković i Mariju Nikšić. kolovoza 1949. Miroslava Serdar. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12.kolovoza 1949. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. listopada 1991. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. 52. Danu Serdara. BARAĆ MILORAD VI opt. Orešković Anu. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. NIKOLA ZAGORAC. zbog kriv. dakle. ograničavali im kretanje dalje od kuće. g. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. Nikšić Veru. postupka.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. protivno čl. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana.

Barać Miloradu. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. god optuženicima Nikoli Zagorac. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. Mile Orešković /14/. Orešković Anu. ali im isti nije pomogao. a netko u drugi dio podruma. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. listopada 1991. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. Orešković Mara. Mande Orešković /30/. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. 52. Nikšić Perica. kolovoza 1991. da bi dana 13. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. Orešković Nikica. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. koji je bio "glavni" u selu. kolovoza 1992. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . 22. Blaža Oreškovic /26/. pa se netko sklonio u prvi. Miroslavu Serdar. Orešković Anku. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". Marije Nikšić /72/. Nikšić Veru. Nije vidio tko je tada izašao.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. tako da nisu mogli napustiti selo. njih 11 stanovnika.odnosno. l. god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12.. Nikole Orešković /28/. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. Orešković Milan. i Orešković Milana. Posebno da je počela napetost od 29. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Nikšić Marija. Orešković Nikicu. Oršekovic Ane. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. Milke Orešković /27/. 22. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. Orešković Ane i Nikšić Marica. Katu Orešković i Mariju Nikšić. Orešković Milana. Orešković Kata. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. Također. Ive Orešković /29/. g. Orešković Anka. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. /23-24/. pa nadalje. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. iako su to pokušavali. svibnja 1993. Orešković Anku. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. Dani Serdar. kolovoza 1949. listopada 1991. Dana 13. protivno čl. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. koje im je podijelila bivša vojska. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. On se je sklonio u zadnji dio podruma. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. Nikšić Veru. Dušanu Uzelac. st. Marija Orešković /36/. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. Pucao je iznad njih. Orešković Anu. ograničavali im kretanje dalje od kuće. Orešković Nikicu. Orešković Anka. Mare Orešković i svjedok. bio je zapovjednik.

Tu je ostala do . čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. jer je čula glas Mile Oreškovića. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. II optuženik Miroslav Serdar. pa se je sakrila iza jednog kazana. svjedok. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno.18 sati. a jedan ju je pogodio u kuk. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. X 1991. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. Nakon nekog vremena oni su otišli. jer je bila u velikom strahu. te da idu natrag u sklonište. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. ali je nisu našli. Zagorac i Sudžuković. a neki u zelenim jednobojnim. Također je zapaljena i štala.ispred podruma. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. tako da ga nisu mogli vidjeti. Oni su bili naoružani kao i svi ostali. ali zna da je sin Đure Vičina. jer da će u protivnom biti ubijeni. Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. Međutim. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. V opt. Nikola Orešković i Ane Orešković. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". Oni su bacali vreće i tražili je. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. staju i gospodarske zgrade. Mara Srešković i Marica Nikšić. koji je bio pripadnik bivše JNA. sakrila se. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. U konobu su ušla 4 četnika. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. IV optuženik Dušan Uzelac. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. 13. Za drugoga također ne zna kako se zove. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. X 1991. On je pucao po lijevoj strani konobe. III optuženik Dane Serdar. jedan više ramena. Nije je vidio. Barać Milorad i VI opt. što smo mi krivi". Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. On ju je vidio kada je ušla. da ćemo platiti Klenovac". Tu su se i sklonili. gdje je spavala. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. listopada 1991. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. Ostale ne zna. ona se nije javljala. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. Kada se je vraćala kući II opt. koji su prošli kraj njih. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. Klenovca i Vukave. 12. koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. koje ne zna poimenice. majku joj ustašku". te je zaplakala. te je govorio ''tražite je. Da se tu sklone govorio im je i III opt. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. Dane Serdar. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. a troje je ostalo živih. neki u šarenima. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. Kule. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. a Mile po desnoj. Naime. jer je bila pokrita dekom. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje.

Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. ali misli da je izgorio u kući. Dragan Vunjak i Milan Serdar. Dana 13. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. da im majku. te im je rekao što gledaju. Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. maltretirali ih i ograničavali im kretanje. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. Kuli bilo naoružano i organizirano. te se je prijetio zajedno sa ostalima. Marijan Uzelac. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. Tako jedne prilike oko 29. II opt. djever i jetrva. listopada 1991.im se kuha kava i da rakija.navečer. kolovoza 1991. došli u njenu kuću. Tako su negdje početkom listopada 1991. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. sin Đure. Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. te misli da su se zbog toga i spasili. isto kao i V opt. star 95 god. Kule organizirali i naoružali. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. Od toga je pala. Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. II opt. te uspjeli pobjeći u Perušić. te da su im odnijeli oružje. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. zv. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. te da nakon toga te zgrade gore. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. Oni su zapalili štale Ive Orešković. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. te je svima zabranjivao kretanje. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. Kule. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. Također je vidio kada je VII opt. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. Barać Milorad i VI opt. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. pa čak i lovačke puške. te tražili da . okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. ne zna što se s njim dogodilo. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. a oni su izašli van. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. i pucao je preko njih. od kuća. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. je po krovovima njihovih kuća. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. Nike Orešković. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. "Mršić". kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. IV opt. te da su pobijeni i drugi. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. svi naoružani. koji je pucao u njenom pravcu.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. Osika naselja.

da govore "dobro smo sredili babu". stara 90. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. a ne u lice. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. Dana 13. te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. te je pucao iznad njih. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. a kasnije su ih palili sami. god gledali kako se puca na L. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. Odvezli su gumenjak s alatom. Njegovu kuću su oštetili. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. jer su pucali op njoj. platit ćete vi Klenovac". o kojoj ne zna ništa. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. U njegovoj kući ostala je njegova majka. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. jer je štala zapaljena. godina. branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. star 96 god. te pljačkaju. zajedno sa suprugom. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. te misli da je izgorio. god došla u kuću Dane Oreškovića. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. osim Dane Serdara. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu. a po noću su pucali po kućama. jer su vidjeli da su oni naoružani. Ispucao je 2 sanžera po podrumu.kao i štale zapaljene su tromblonima. Osik. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. ali ih je vidjela samo do iznad pasa. Oni da su tamo bili najgori. koji je ostao u kući. da li je ubijena ili zapaljena. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. stara 90 godina. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. koji su njih "čuvali". ubijeno je pred konobom. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu. ostala je sama pa je oko 3. U njenoj kući ostala je njena svekrva. Tako da je razbijen prozor. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. U kući je bilo sve razbijeno. Kada su dana 29. VII opt.ograničavali kretanje. Prolazili su kroz selo i pucali. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. odakle je . da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. X 1991. Iz konobe se je povukla u grmlje. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. koja se zvala Marija Orešković. Drugi su ušli poslije nje u podrum. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". moja vojska gine". listopada 1991. 13. petero u konobi. Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. Također je u grmlju čuo VII opt. jer je kuća zapaljena. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. Kule. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. god oko 14.kada ga je upitala što će biti. listopada 1991. posebno I i II optuženi. Prve kuće koje su izorile isto . po noći su ih plašili i pucali po selu. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. VIII 1991. koji su tuda prolazili. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi.

te da se osjeća ugroženim. Svjedok Ivan Orešković. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. Nikoli Zagorac. Svjedok Krešimir Tomljenović. II opt. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. Barać Miloradu. ''Đurin". god vidio da se u Š. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. kolovoza 1949. Barać Milorada. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. Dane Serdara. kao i poslije tog događaja. Orešković Nikica. V opt. VI opt. Dušan Uzelac. kako muškarci. Barać Milorad. Tako. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. skrivajući se. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. 1. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. objektima. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . najprije tromblonima. IV opt. Kata Orešković i Marija Orešković. god kada su ubijeni mještani Š. Marijanu Uzelac i VII opt. Orešković Anka. Orešković Milan. Miroslava Serdara. Nikšić Vera. god. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. Dane Serdar.sa ostalima krenula prema Perušiću. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. Dani Serdar. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . Kule. III opt. Dušanu Uzelac. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. "Cvekin". Saslušani svjedoci su neposredni očevici. listopada 1991. listopada 1991. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. zv. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. Dragana Vunjak i Milu Serdara. Orešković Ana. a zapravo da su svi bili glavni. Dušana Uzelac. 520 st. zv. Miroslavu Serdar. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca.sudjelovali u tom masakru. Miroslav Serdar. Dušan Uzelac. da su noću pucali po civilnim. O događaju od 13. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. a kasnije da su ih sami palili. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. tako i žene. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. vidio je VII opt. X 1991. iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. a i ranije. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule.

' O TOM OBAVIJEST: 1. II MJROSLAV SERDAR. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. i nadalje su nepoznata boravišta. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. po primitku pismenog otpravka. a optuženicima Dani Serdar. putem oglasne ploče suda. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. VI MARIJAN UZELAC. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. II opt. Dušanu Uzelac.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. 2. lipnja 1994. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. koje utječu na odmjeravanje kazne. i VII DRAGAN VUNJAK. SERDAR. odvjetnik iz Gospića. 16. Matilda . V opt. .DANE. Nikole Zagorca. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. V-BARAĆ MILORAD. Dušanu Uzelac. svibnja 1993. IV opt. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. U Gospiću. dok kod I opt. Dušan Uzelac. Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. Vunjak Dragan. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Dani Serdar. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. te u ubijanju civila i razaranju sela. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. ove presude. Miroslava Serdar i VII opt. S druge strane.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. Naime. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. IV DUSAN UZELAC. Branitelj: Stjepan Nikšić. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Miroslav Serdar. 3. Dane Serdar. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. Barać Miloradu i VI opt. III .

64. djela iz članka 142 KZ. Dubici. 79. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. Korenica. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. ostali podaci nepoznati. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . s prebivalištem u Krbavi kbr. ostali podaci nepoznati. trgovac. ostali podaci nepoznati. sada nepoznatog boravišta. sada nepoznata boravišta. IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. kuhar. općina T.1961. 67.12. T. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. Korenica. rođen 08. svibnja 1953. rođen 26. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. rođen 12. vodoinstalater. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. kao predsjednika vijeća. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. s prebivalištem u Plitvicama kbr. rođen 22. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. svibnja 1942. Srbin. općina T. općina T. Srbin. Srbin. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. u Plitvicama općina T. konobar. sada nepoznata boravišta. godine Svračkovom selu. srpnja 1994. u Bos. odvjetnika iz Gospića. s prebivalištem u Plitvicama kbr.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. Korenica. Korenica Srbin. Rukavine. lipnja 1958. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. Korenica. u Plitvicama selu. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana.

Korenici. općina T. ušli u selo Poljanke. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje. prosinca 1960. travnja 1944. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. ostali podaci nepoznati. 56. tehničke stvari i potom kuće zapalili. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. trgovac. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. Matovina Nikolu. godine u Poljanku. rođen 1. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. Vuković Nikolu Vjekoslava. pa se temeljem članka 142. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. s prebivalištem. sada nepoznata boravišta. sada nepoznata boravišta. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. rođen 24. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. u Titovoj Korenici. Srbin. Srbin. veljače 1951. s prebivalištem u Plitvicama kbr. siječnja 1965. zlatninu. i Jovanke. ostali podaci nepoznati. Korenica. 1949. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. s prebivalištem u Plitvicama kbr. u T. 22.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. Korenica. Vuković Danu. rođen 10. Srbin. devizni novac i novac RH. travnja 1944. 67. u Plitvicama kbr. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. studenog 1991. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. 08. meteorolog. st. šumski tehničar. 93. rođen 10. u selu Plitvice. općina T. rođen 12. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa.

Marije Vuković /list 44 i 84/. postrojili su ih i rafalom pokosili. Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. sam čin ubijanja nije vidjela. Momčilo. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. Prije nego što su počela razaranja. a kasnije u izbjeglištvo. sklonila se je. U skladu s rješenjem ovog suda br. već je jedino čula rafale. K – 15/92-8 i Kv. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića.21/93-2 od 17. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. a kasnije su sve zapalili.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. novac i sl. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. a za ostale ne zna što se dogodilo. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. svibnja 1993. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. tako da ih nije mogao prepoznati. Točnije sve do kritičnog dana. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . studenog 1991. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena. Slavica Vković /39/. jer je bio u strahu. 7. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. nakit. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. . studenog 1991. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. jer nisu dostupni ovom sudu. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana. izvodili ljude. zaposjeli su selo. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. Kritičnog dana 11. počeli su vikati i galamiti. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. jer je cijelo selo bilo okupirano. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. jer su njih pustili. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991.

Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno. 120 istog Zakona/. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. Žalba se podnosi ovom . jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. dana 4. odnosno branitelju.r. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. U Gospiću. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. izuzetno velika posljedica. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa. Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. ovaj ih svjedok nije prepoznao. srpnja 1994. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. istina. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. s obzirom da su nedostupni ovom sudu. jer je u to vrijeme bila zarobljena. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela.r. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno.

Boško Žujić2. . 5. . Optuženici : 1. . putem oglasne ploč19. Republike srpske krajine napustio Rovinj. ilo Grbić18. god.sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. o Grbić9. 16. Vinko Grbić6. 7. . 14. općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. . suda 6. Branitelj Stjepan Nikšić. god. . i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. 12. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . 3. odvjetnik Gospić. Slavko Grbić13. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. . . MIRKO BOGUNOVIĆ. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. 10. te je bio zapovjednik tzv. Republike srpske krajine.06. Momč17. Mić8. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. sin Bože i Stanke rođene Glušica. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. Vladimir Grbić11. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. 3.1962. O TOME OBAVIJEST : 2. Boško Grbić4. Dane Rodić15. rođen 04. Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine.. u Donjem Lapcu.

01.04.1967.01.10.1960.08.08.g 17.09.1940.1940.g 03.1954.09.1955.1946.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .09.g 15.04. do 1995.01.09.1952.g 02.1968.11.1942.1950.01.1958.1968.1961.1964.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.1945.1959.1956.g 10.06.g 15.g 10.g 28.03.12.08.1951.g 19.g 29.1931.g 05.g 02.g 29.Hrvatskoj od 1991.06.11..g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.1969.01.1958.05.g 19. mjesec i godina rođenja 30.g 09.g 16.01.g 19.g 05.g 15.1957.g 10.1960.10.

1955.05.04.1953.09.1969.01.1971.10.g 11.g 22.g 19.1963.g 28.g 20.g 01.g 01.05. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .1936.1960.1962.g 08.11.g 02.1924.05.09.1968.g 15.1957.08.g 31.10.1964.g 16.09.09.1934.04.g 22.1957.1969.g 14. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.11.g 24.1962.03.g 28.09.1947.05.1951.g 14.g 02.1969.1966.g 24.08.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.g 20.1955.1960.10.03.1961.09.09.g 26.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.g 14.1948.g 22.1971.g 01.04.g 05.g 13.1967.02.1951.g 26.01.03.03.1964.

1960.02.1950.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.g 08.g 31.g 03. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.g 13.1964.01.g 02.1960.03.g 22.04.1968.g 13.1949.04.11.04.g 20.1949.03.1955.02.1952.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.1957.g 19.1959.1958.1955.02.g 18.09.06.02.g 08.1956.1965.1960.09.g 27. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.1946.g 09.10.1966.g 08.1958.02.1962.05.04.07.1947.g 15.07.09.1933.08.1957.g 18.g 20.06.g 21.g 26.06.g 06.1933.1957.07.03.1962.1947.g 20.1956.g 19.g 22.04.1970.g 01.06.g 22.08.g 15.g 05.

g 09.1964.1961.g 20.1946.g 26.g 21.g 06.04.10.g 10.1964.10.g 04.1964.1960.1963.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .1970.g 25.07.08.g 21.1964.01.g 03.1953.06.05.1968.1971.g 20.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.03.1967.g 22.g 27.12.08.11.05.1955.06.1946.02.g 01.1971.1961.1966.1960.g 24. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.11.1973.1971.1959.08.1960.10.1966.09.g 25.g 03.g 15.1970.g 10.g 06.11.g 01.12.g 21.09.g 22.1934.g 13.1964.1965.12.1969.02.10.g 15.g 19.g 06.1962.03.12.1967.1954.1967.1966.03.1966.1970.04.02.10.g Schweningen.g 16.g 16.09.08.1953.1967.10.02.g 10.03.g 23.g 01.1943.g 15.12.g 31.g 06.01.1969.10.07.g 16.05.1970.g 28.1967.1960.g 19.01.1962.1966.g 05.05.g 19.g 12.g 10.g 25.06.11.04.g 10.1961.g 18.09.g 05.1949.

01.1969.g 26. Liška (Savo) 04.1955.1956.1971.1966.10.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.08.1957.12.1960.1972.1965.g 14.04.03.02.g 20.g 24.1936.g 28.g 04.07.g 07.1969.09.1943.1960.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .g 12.08.09.g 30.11.1955.g 04.g 17.g 16.1964.1961.1956.02.12.04.04.g 11.1955.10.04.05.08.01.g 24.1951.g 26.1970.03.g 13.11.09.1962.07.1957.1958.10.g 15.1960.1961.1958.1956.1957.11.1924.g 17.01.09.1963.04.g 21.03.1968.g 28.1960.g 02.08.g 01.g 04.g 12.01.10.05.1960.1963.1968.g 13.g 06.1953.1967.g 23.1957.g 01.g 06.05.g 14.1959.09.g 28.09.g 28.g 16.07.06.g 12.g 04.09.1967.g 12.05.1951.g 20.09.g 15.1952.g 26.g 11.g 02.1948.g 30.g 30.1967.1970.g 02.09.g 08.1957.08.05.

04.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.1952.05.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.04.02.1955.1968.09.1952.1967.03.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.g Stara Krivaja 17.Vlade Gatarić (Jovo) 07.g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.1965.1958.09.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.04.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.1959.g Pakrani 16.06.1951.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.1965.1954.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.02. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.11.g Bastajski Brđani .1949.03.02.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.1963.01.g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.1954.

Stje Gospić.10. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik. Bud Gospić.1957. 26.05. M Korenica.1953.1961. 27. 23. Crna Vlast 9 Otočac. 01.12.04.1955. 28.03.02. Stje Gospić. 01. 08.04.10. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. Vile 15/IV. Me Gospić.01.03.1966.12. 03. P 121 Zagreb.1960.03.1958.1950.1947.1953. U Nazora 2 Korenica. Zal Otočac.1950.09. BiH (državljanin BiH) Štip. K Gospić. 21.1958.1958. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć. Jasi . 31 Gospić. Zalužnica Otočac Otočac. Krbava Duboščica općina Vareš.1947.1963. 01.1952. 17. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica. 23. 12. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep.03. Lič Tesle 17 Gospić. 19.1949.1957.01.04. 01. P.1954. Otočac. 18. 01.11. Zalužnica Mogorić. Zal Karlovac. Bud Gospić.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12. Gospić.03. 01. Dr. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar.1959. Bud Beograd – S Gospić.1957. 31.12.04. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. 30. Trg Radića 1/IV Gospić.1952. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik. Zalužnica Otočac. Karlovac.10.11.

Karlovac Donji Skrad. Slunj Manjerović Selo. 28.1972.10. Okić br.god. Slunj Koranski lug. 06.12. Stuttgart.1937. Slunj Vojnić Tobolić. Karlovac Karlovac. Slunj Nova Kršlja. 50 Karlovac.god. 02.god. 32.1958.god.1970.god. Duga Resa Kosijersko Selo.god.1967.01.god. M br. G br. 14.04. u br.06. 26. Okić br.01.01. 22.1958. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19.09. 29.1954.01. Karlovac Okić.10.god. N 14 Slunj. 04. Kozinac.1936.1944. Okić br. Okić br.god.god.god.10.god.03.1964. 27. B 153 Karlovac. 04. 07.god.09.04. Primišljanski Tržić.06.1952. Glina Gređani br. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03. 06.1953. 7 .07. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo. Duga Resa M. 16. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja. B Karlovac. 24.1967.god.god. 01.09. Njemačka Kordunski Ljeskovac.1959.1955. 14. 5 Primišlje br Karlovac.Milan Miljević ( Đuro ) 08.05.god. XV.1957. K Brigade bb Karlovac. 18.1960.09.06.god. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br. u 10/A Karlovac.god.1968. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić. Karlovac Okić. 05.1948.11. B 154 Karlovac.1971. u br.god.1963. 34.god. 13.god.god.god. 40. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac. 02. Karlovac. 10. 19.10.1967.1956.03.

g 07.g 03. Karlovac Gornja Trebinja.1968.g 06.1969.1950. 05. 12.god. Vojnić Tuk.1950.1958.08.g 12. 30.02.1956.1934.02. u Duga Resa.1966.1943.g 15.06.10.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20. mjesec i godina rođenja 15.1960.g 20. 10.12.g 15.g 18. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. u kbr.g 28.07. u br.g 08.1960.god.god.g 07. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac.03.II.1932.11.1962.g 30. 13 Karlovac.1965.07.1956..11.god.03.07.1949. Gornja Trebinja.1967. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan. 05.1949.01.g 19.05.1953. 20.god.08. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.1948.g 24. Karlovac Benkovac Gejkovac.god.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš . a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv. 2 Karlovcu.12.g 31.g 06.1959.06. br. 9 Slunj.06. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .01.01.04.05.01.1937.god.god. 11.02.1936.g 18. Vojnić Kosijersko Selo. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.1961.1959.04. do 1995.1969.

g 13.g 15. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.1951.g 14.011964.g 19.1965.01. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.g 17.05.1955.12.04.1942.g 09.1967.g 10.g 07.1941.g 26.04.1937.081946.1969.1950.10.05.g 16.1960.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15. Šurijak Ružić Milenko zv. Kordun .1970.04.g 24.g 27.01.g 09.g 02.g 20. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.g 22.03.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv.1950.g 10. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.01.1959.g 29.g 26.04.1970.1961.02.g 15.1944.06.g 15.1962.g 18.1950.01.g 20.1945.1951.11.04.05.12.1951.09.03.01.1968.08.1956.g 01. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14.

g 25.04.06.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G . Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.04.g 09.g 22.12.11.g 06.g 19.1957.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.01.03.g 31.1956.1961.01.1925.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.g 06.1966.1957.03.1951.1954.1964.g 11.g 12.04.01.011962.09.1933.1970.07.g 04. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.g 15.1965.11.g 16.02.g 25.g 03.1955.1957.1966.07.1959.11.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.1955.g 24.

25. Gospić Karlovac.07. Sve Vrginmost.1946.01. 24. 8 Plaški.1934.03. N 9 Karlovac.1961. 02.1928.1946.1947. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić.10.11.1947. ul. J.12.1952.1973. 10. 5 Počitelj br. 10. Srpsko Polje.10.1958.1957.08. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19.01. 11. Karlovac Kompolje. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01. 10. Donji Klasnići. Pješćenica.1946. 15.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30. P Ogulin Plaški.1969.07. br.1926.10. 01.09.10. Ogulin Karlovac. Gospić.04.01.1956.Đuro Varda ( Dane ) 23. 17. SO Titova Korenica Mazin. 10. u Karlovac. 01. ul. 23. Gornji Sjeničak. Otočac Divoselo. Počitelj br.02. Karlovac Vojnovac.04. 27.09.1927.1955.10.04.1941. 06. Korenica Plitvice. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br. Go Ogulin.04. ul. 13. Latin Plaški. u br. Staro Selo.1954.02.1954. 30.05.1958. Gospić Počitelj.1961. T Svačića br. u . Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02. Bosanska Dubica Gornji Budački. Glina Banski Moravci Karlovac. T. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište.1954. Gračac Počitelj.1956. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa. 21. Heroja Karlovac. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica. Počitelj br. 02.11.

02.1950.09. Vojnić Duga Resa. SO Gračac Glogovo. SO Ključ Orahovica Raduč. 06.1968.1960.1959. Gospić Raduč kbr. u Gračac. G. 14. Ključar.11.1953. Plo 03. SO Gračac Gračac Donji Poloj.10. 10.06.1962.04. Raduč.04. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12. 26. Rad Gračac.07. Slunj Ploče 117.1964. SO Knin Bruvno. 15. SO Kula Vojnić. SO Gospić Mazin.u 04.1965.1961.08.04.1957. 25. Vojnić Vođević Brdo. Karlovac Cvijanović Brdo.1958.1955.1938.11. Neteka Gračac. R Karlovac.05. SO Gračac Zelengrad. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar. Vojnić Karlovac. G VI. u obala br. P Knin.1910. Plavn Gračac. 22. 20.1968. Ma Obrovac.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16.03.1954.10. SO Gračac Hripavci. 06.08. selo Vel. Proleter Otočac.1958. Gospić Gospić.1949.12. B Karlovac. 20.01. 01.07.1954.06.1960.06.1954.05. 01. M . 26.01.1967. SO Obrovac Bruvno. Slunj Mala Crkvina. 13. 03.1954.1968.03. 20.1955. 28. Ze Gračac.1956.08. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić.07. Glo Srb.03. 20. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac. 18. S Karlovac. 24.1957. 20.02. Rad Gračac.1969.10.1947. T Cerovac 19 Karlovac. 09. Klju Karlovac. 05.03. Popina Karlovac.03. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno.

g 09.1952. do 1995.g 23.02. Gračac Gračac. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan.02.1965.09.1957.1951.1964.g 20.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.g 10.1951.07.1959.1958.g 22. Gračac Gračac kbr.07.1955. mjesec i godina rođenja 04..02. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.12.g 15.1960. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .10.1968.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.01. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.01.10.04.05.1958.g 02.g 24.09.g 05.g 06.g 01.g 07.IV.1962.1947.01. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja .10.1953.03.1962.07. 01.g 07.1937.1949. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.

1950.05.11.01.g 08.1959.1966.10.09.1962.06.g 6.1950.01.g 18.g 15.05.09.1954.g 21.1964.1960.g 05.g 06.05.1951.10.011954.1969.g 03.1963.g 17.03.07.g 18.01.1956.g 09.1941.01.g 04.1953.07.1951.1949.1939.g 20.02.1971.07.g 01.1953.g 24.12.09.g 09.1959.g 22.1955.1967.1949.g 07.g 24.05.02.1939.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .g 04.g 24.1951.g 14.1950.g 31.g 1707.g 24.g 09.1956.1956.05.1954.g 16.1958.g 03.08.1946.1941.g 14.1953.1952.03.g 09.01.06.05.11.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.g 02.01.06.g 0504.g 17.03.g 15.

1955. Slunj Slunj Rakovica Grovac.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga . Klina. Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće.1956.g 05. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.02.1966.09.1935.g 01.1957.06.09.g 25.1939. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .g 04.g 26.g 25.1966. Kosano Lapat M.09.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11.g 12.01.g 19. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .1954. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.07.1947.03.1943.01.12.01.1955. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S.05. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.1955.g 06.01.01.06.g 28. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.g 28.1934.06.07. Tit D.g 20.06.12..1950.1968.03.g 24.1941.1958.g 02.02.g 04.g 21.1962.1947.05.g 23.g 03. Slunj Miljevac .1948.g 21.g 04.08.09.1936.1954. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.1954.1938.g 15.1948.1947.1947.1952. do 1995.03.g 15.06.04.g 22. Kosano Industris Vojn S.g 20. Slunj Nova Kršlja Ruševica .g 10.g 2304.g 02.V.10.11.1947.g 21.1951.01.g 20.1968.03.1951.g 09.1960.g 05.04. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.g 04.

03. Nova Krš Prkos br.12. 10. 20.01.1937.11. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Republika BiH Lasinjski Prkos.1967. SO Karlovac Lasinjski Prkos.1923.1925. Sjeničak br. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.05. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29.06. Cazin. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09.1949.1970.09. 9.2 Karlovac L.1954. 20.01. SO Karlovac Klipino Brdo. 06. 14.05.1941. Srpsko Polje. Sjeničak br. Srpsko Polje.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03. Srpsko Polje. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16. Kar Prkos br. 30. Sjeničak br. SO Karlovac Donji Sjeničak. 26.1948.04. Španjol boraca br.03.1946. Otočac Slunj. Ka Klipino Brdo br Karlovac L.1968.04. SO Karlovac Prkos Lasinjski. Sjeničak br.1949. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24.05. Srpsko Polje.1965. Karlovac Zagreb. Srpsko Polje. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15.01.1961. 1 D.1944. 05. Karlovac L. Otočac Srpsko Polje kb Otočac . 08. 25.01. SO Karlovac Srpsko polje.

02.1951.1951.03.1950. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1970.Branislav Janjatović ( Petar ) 14.1955. Otočac Otočac. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima .01.08. do 1995. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22. ul. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27.03. Otočac Brlog kbr.04. Otočac Otočac. 16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26. ul. Ponori.12.. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24. Bart br. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20.1959.06.1951.1942.

04. 1952. B. opć. Fra Filip Zagreb. 01. 1951. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 04. 07. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. Karlovac Poljani 185. Otočac Kragujevac. opć. Topusko. opć. Naz Karlovac. 06. 01. 07. 19. 07. 1951. 1938. 12. 04. 1965. 15. 1952. 10. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. 1935. 07. 1947. 03. Vrginmost Maljevac. 24. 04. Korenica Škanalija.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. 1958. Fortička Otočac. 01. 1949. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. 1947. 24. Vrginmost M. Brnja Vrginmost. 15. opć. Karlovac Ajdovščina. Slovenija Bović. Kralja IV br. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 10. 07. SR BiH Karlovac Perna. 05. 22. 30. 23. Srbija Krbava. Rep. 03. opć. Korać Brlog Donji Lapac. 1951. 1962. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. 05. 26. 1939. 2. Karlovac. 03. 24. Ivice Lov Otočac. R. 04. 1955. 11. 12. 1960. 02. opć. K Tomislava 43 Karlovac. JNA Brinje. 09. Otočac Klipino Brdo. 09. 1952. 1952. 04. Grada V - Velika Gorica. Dvor Bović. 1950. Vrgi Topusko. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. 08. 02. opć. 03. opć. 19. V. Topusko. 05. 1968. 03. 1953. 06. 03. B. 28. 01. 04. 1951. opć. 1968. 05. 1956. 01. s . 1937. Kalnič Zagreb. opć. 27. 1962. Kidri - Zagreb. Trg. Bačka Topola Babin potok. opć. Ul. 1967. 1952. 1964. Crna Vlast. 10. 07. Bihać. 1949. opć. Osik. 30. Lug. 06. opć. 07. 13. Perna 1 Vrginmost. Ul. 08.

Gejkovac Vojnić. 23. BiH L. 01. D. 1969. opć. opć. Ive Se Vojnić. 10. 25. 04. Ogulin Broćanac. 1967. 05. opć. opć. Rakić Zagreb. 1962. Nade D Vojnić. 02. Kolarić b Duga Resa. 05. 08. 1949. 1967. Mostar. 1957. 1954. 25. 13. 1953. 18. Budačka. 29.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. 11. 11. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 1954. 15. Jasenica. opć. Ogulin L.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . opć. 1963. 01. Vergašev Vojnić. 13. 1964. 05. 15. opć. 06. mjesec i godina rođenja 24. Slavs Karlovac. 18. 07. 1963. 1951. 1934. 05. 12. 19. Slunj Vojnić Bukovica. 01. Korduna Vojnić. Dvor na Uni Gornja Brusovača. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Plaški Karlovac. 06. 1966. Vojnić Gaćeško selo. Og Begovac L. 1954. opć. 16. 01. 08. 07. 08. Jasenica 106 L. Slu Karlovac. Dubro Rapain Dol 25. 16. 10.1930. T. Jasenica. 1962. 06. Jasenica. Partizansk Gospić.02. opć. 02. Vojnić D. 01. 1955. 01. 07. 05. 10. 01. 1949. Ilica 245 Broćanac 12. Domag Karlovac. 02.. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. D. 18. 1967. 1967. 15. 03. Jasenica Plaški. Korenica Janja gora. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. 26. opć. 1950. Verga Karlovac. 13. opć. 10. Loskunja Karlovac. Karlovac Brinje. opć. 1964. 1963. 07. 16. 01. 26. Bakars Vojnić. opć. 06. Omladin Vojnić. 1961. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. općina Ogulin L. 1956. 1946. Jasenica 182 Blata 14. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. Lipanj L. opć. op. Jurga 8 Vojnić. 08. 21. do 1995. 1941. 07. 06. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. 1946. 1950. opć. 02. 1962. 31. Jasenica. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. 1947. 1956. opć. Otočac Janja Gora. 05. opć. 10. 1946. Lapat 1/F Plaški. Jasenica L. 08. Og Latin 38. O Janja Gora 183. 01. 14. 25. Jasenica 148 L.

g 16.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.08.g 1935.1946.g 1960.g 1947.g 18.1951. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02. Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa. Vojnić Vojnić Brnjevac.g 1936.1971.12. Kašića 2 Staro Selo 38 .g 1941.g 1941.g 05.1960.g 18.g 20.1955.g 02.g 1950. Karlovac T.05.g 07.g Žagrovići.12.g 02. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.g 1950. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.g Glina Mala Trepča .g 1945. Cerovac.1955.08.11.03.1970.01.1991.g 1947.1941.g 1956. Vrginmost Cerovac.04.

03.1959. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22.1948.08.11.g 22.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17.1939. Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj.g 08.05.1949.1951. Karlovac Ponorac.g 08.1957.g 10.12.1969.g 02. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7.1935.1936.1950.g 30.05.g Velika Rušina. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački. V Gornji Poloj 8.g 13.1940.1940.Vojnić Mandić selo.05. G.g 29.04.06.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb.09.1945.1946.1953.g 04. Karlovac Ponorac G.05.g 21. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.1965.g 20. Sjeničak S..07.1951.04.g 15.g 15.g 02.05. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29.01. Karlovac Topusko Veljunska Glina .g Slunj Gornji Skrad. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24. do 1995.12.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.01. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Sjeničak.1945.g 30.1948.10.01. Klupica 12. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor . Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5.

Karlovac Veljun.g 28.g 10.g 20..04.g 16.1950.1952.1953.g 13.1950. Korenica Perić Selo.08.g 15. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.1944. Crna Gora Lička Jasenica.1946.1947.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13. Karlovac Zagreb Veljun.1935.1940.g 11.04. Trebinja Šalamunić. Bijelo Polje. Slunj Velika Popina.1958.1950. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21.1948.1935.09.1937.04.g 23. Žerve Gora G. Ogulin D.04.03.g Turilovići.11.06.g 15. Ogulin Janja Gora. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.g Lekovina.03. Ogulin A.05. do 1995. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17. Slunj Lapat.1937.g 20.g 01. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj .g Gornje Trebinje.g 14. Gračac Jamari.04.08.g 22.06.1969.06.05.

1953.01. N kbr. 22.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15. ul.1968.1971. Vo Stipan br.08. T.09.1959.1942.1930. Dugo Selo. Švicarska Šalamunić. 3 Ostrovica.12.05.1958.1968.03.1964.P bb.1968. Ostrovica kbr.1963. 16. 28. K kbr. Urij Gospić Lički Osik.03.06.02. 15. 07. Lasinja Karlovac Stipan. Gospić Tolić.02. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima. ul. 04.09. 29. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18. ul. 62. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. 08.12.1951.09.1961. 17.1931.1925.1971.08. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01.20. Vojnić Široka Rijeka b . Korenica Gospić Gospić Široka Kula. 01.B kbr. ul.Korenica Gornja Barska. 04.1934. 2.1969.1935.1931.1944. Gospić Lički Osik. Gospić Široka Kula Beograd Davos. 06.06. Lasinja Lički Osik. T. 01. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02.N kbr.01.1955.09.04. 01.02.1947. Gospić Čukovac Čremušnica. Gosp Čremušnica br. Vrginmost Dugo Selo br.10. 8 Krstinje bb. 29. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr.06.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.08. 02. 24. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20. SO Cazin.01. 10.

1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10. Vojnić Vojišnica.1953.1952. Janja Gora.1959.1959.22 Zebić br. Glin Vrginmost.09.1938. Vojnić Vojnić Vojišnica br. Lipa.1962.03.1950. Vrginmost Plaški Buzeta. Janja Gora br. Ogulin Janja Gora br.1952. ul. 23. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb.1940.09. Donji Primišalj Slunj Kestenak br. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27.10. 10.1955. 02.04.06. 155 A Buzeta bb. 20. 09.1937. 08. .1954.06. Tušilovački Cerovac. Vojišnica. Vojnić Vojišnica. Vojnić Malička. 12 Kupljenski br. 10. Koransko Selo. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak. 05.09. 5.BiH Gospić Karlovac. Vo Malička kbr.05. 15.1976. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27. 12 Vojišnica br. Bihać.06.Kordunašk br.1950.08.1944. 22. Karlovac Janja Gora. 15. 10. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15.06.Milić Miljuš ( Nikola ) 01. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14. Ogulin Tušilovački Cer 28. Barilović Orjavac br.1941.1943.08. Senjs Pavlovac br.07. VIII. 13 Vojišnica br.04.02.1956. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24.09. Krstinje.11.

11. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb. 05. 1951. Njemačka Zalužnica. K .Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07.1953. 21.1947. 36/I Zalužnica kbr. Otočac Otočac Zalužnica. opć.04. 9 Doljani br.1975. 10. Otočac Zalužnica. 29.05. do 1995. 22.01. 06. 17 Zalužnica kbr. op. 10.1946. Otočac Škare. 17. K G..Am Savčevića br.11. 1960.1927. Gračac Glavaci. Boris Uzelac ( Branko ) 30. Trebinja 41. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br.1933. Otočac Dabar.08.05. Doljani.01. G.1934.1932.10. mjesec i godina rođenja 25. ul. 123. Otočac Dizeldorf. Otočac Bruvno. 20 Zalužnica br. 201. 07.1 Dabar kbr.1949.1946. 1947. 08. Otočac Otočac Doljani br. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. Škare br.06. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan. 01.10.01. Otočac Doljani.1937. Otočac Gornji Vrhovi.1975.11. mjesto rođenja Kljaić Brdo. Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1942. 02. 105 Sombor. 02. Otočac Glavaci br. Zalužnica br. 01. 21.10. Trebinja 51.

19. Korenica Bunić 135. 01. 1955. 1941. Kore . 1938. 02. 08. 06. 10. 1956. 09. V. Primišlje. Vrginmost Krbavica Ponikvari.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112. 08. 02. Slunj Crevarska Strana. 1946. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. 09. 1941. 1941. opć. 10. 12. V Topusko. 10. 04. K Milan Bubanj (Rade) 28. opć. 09. 1939. slu Crevarska Strana Zagorje 22. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. 07. 1955. Korenica Želajva 38. opć. opć. Poljani. op. Vojnić Katinovac. 11. 1950. Heroja Korenica. opć. 1934. Korenica Vranovača 60. 02. Vrginmost Vojnić Pješčanica. 1964. Vrginmost G. 05. Topusko Staro Selo. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. Poljan Topusko Staro Selo 104. 1935. 01. opć. 1947. 01. 09. „Veljo“ (Rade) 01. Slunj Primišlje. opć. 1968. opć. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. Vrginmost Mandići. 1960. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. 10.

g mjesto rođenja Dugi Dol. 1964. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26.g 12. 1956. 02.g 10. 12.g Gospić Podum Zemun.1940.02. do 1995. 02. Vrginmost Ogulin.g 06. 1952. 1959. 10. Save M Duga Resa. 1957.1940. 20.1939. 09. Rend Karlovac. 11.1940. 03.12. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće . 24. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani . Džema Karlovac. 1959.g 27.g 25. Otočac Duga Resa.09.05. 10. Ključ. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina.. 28.1969.g 03. Srbija Dabar. op. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan.10. 1937.1937. diviz Gređani 76. 1946. Otočac Ostrovica . Jugo Duga Resa. Rend Duga Resa. SO Gospić Mali Kozinac. 28.04. Jugo Topusko.01.Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10. BiH Mladenovac . 29. Vrginmost Doljani. 15. Vrginmost Gređani. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac. 17. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo. Bukovica. 03. opć.1967. Džema Karlovac. 05. SO Duga Resa Brnjevac.1940. 06. 06. 07. 01. 04. 12.g 23. 1961.11.05. 30.1955. Vrginmost Raduč. opć.03. 1961. mjesec i godina rođenja 10. 1957. 1966. 1973. 19. Lenjin Duga Resa.1952. 8.g 08. opć. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Vrgi Doljani 88.

Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.03.1960.01. Gračac Drenovac.1962.g 20. Gospić Veljun.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10.g 28.1947. Duga Resa Blatuša.g 05.g Janja Gora. Plaški Ploče.g 07.1937. Slunj Donji Budački.1942.g 07.05.08.09.1955.04.10.1950.g 09.g 03. Korenica Tuk Janja Go 14.01.g 12.1946. Karlovac Točak.g 30.1932. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .g 14.1939.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić.11.g 25.1946. Korenica Studenci.g 20.g 29.1934.1941.08.1961.02.09.1941.1949.1941. maj Dren Ve Donji B To Bl V.02.07.g 01. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .03.02.1938.1959.g 14.06.04.03.g 09.g 17.

11.07. Vra Požega.04. Don 82 Pakrac. 20.10.1965. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23. 10. 13.04. 18.05.1955. Novska Požega Novska. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09.1952.04.03.08. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09.1967. Srbija (državljanin Srbije) Imljani.02.1972. 29.1965. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska.05. Crl Kutina.1944.1962.1960. 06.03.1948.1966. BiH (državljanin BiH) Imljani.Hrvatskoj od 1991. don 23 .. Bjel Novska.03.1966. Skender Vakuf.1970. 09. Požega Nova Gradi 18. Nova Gradi 7 Pakrac. Uli Požega. Ale Pakrac. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24. 09. Prokuplje. 07. 08.07. Požega Bjelajci.1955.07.1956. 08. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan.1966. do 1995. mjesec i godina rođenja 25.01. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega.1966.1919.05.08. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica. 14. BiH (državljanin BiH) Crljenice. Skender Vakuf.

1958.1968.03. Kra Novska.12.10. kbr Kostajnica . Pakrac Pakrac. Jadra Pakrac.10.05.1957.1961. kbr Kostajnica Panjani.1948.1959.1943. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31. Špa 08. Kra Lipik. Opć Panjani. 06. 15.god. 26.. mjesec i godina rođenja 01. 18.08. Španovica Pakrac.1949.1960. 02. Don bb Pakrac.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr. do 1995. Gra Pakrac. Fran Milanko Milanković (Savo i 04.12. 08. 01.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01.1972. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan.1960.01.god. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac.11.05.10. Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .god.

ul.12. Dubica Bos. Klasnić k Glina.1966.1932.god. k Dragotina.god.10.god. 2 Živaja br.god.09. Dragotina SO Glina.06.04.god. 14.112 G. kbr.06. 22.1959. Glina Glina Brubanj. 27. 10. S kbr. god.12.god. Dubica Bos. 29 kbr.god.god. 08.03. Bos. S Dragotina.02.god. 26.02. 23.1959.11.12. Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13. 30.god. 27. 1 Šaš.1950.01.11.02.06.1949.06.god.1943.god. S 18. Dubica Bos. 2 Živaja.1954. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08. Šaš. 18.1958. 26.1957.god. kbr.1974. 07. 12.1935.1967.1967. br. Dubica Bos.god.1946.god.10. Dubica Mura.10. SO Glina Glina Dragotina. 1 Živaja. 07. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D.1950.03.05.1962. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.2 Dragotina k .1953. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br.1964.1966.god. kbr. Dubica Bos. 11.god.god. 09. S 09.god.god.1963.god.10. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina.1953. 06.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18.

03.1958. 15. Trg M Glina. A Balinac kbr Glina. 09.god. 01. B partizanskog Glina.god.1960.god. Novi Glina. Pol Trem. VII u 35 Glina.03. 18.1963. Strizivojna. R 4 Zagreb. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24. voj Petrinja. 19.10.god.1949.1957.11.god.god. 11.god.02.1944. Vino Glina. 7 Glina.1966. 28.09.09.09. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13.god. ul. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš.god.1956.god. 01.1951. 20.05. 19. 24. H Begovići Sisak.09. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01. 10.god.1957. ul. ul.12.05.god.god. 18. Begovići. 15.1953. 1957.03.1966. 09.10.god. Radn Glina. voj Petrinja. Gorn Križevci Sisak. SO Petrinja Dvor Stajkovac.god.1948.1962. Frank 2 Petrinja.08.12.1948.god.1963. voj Petrinja kbr Petrinja.god. 07.01. 26.god. ul. SO Glina Šibine Karlovac.god. SO Petrinja Joševica. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica.1949. kbr Glina. 29.04. Kolo Šibine 53 Glina . Selište. SO Petrinja Joševica.god.11. J.01. Ha 30.1952. Petrinja. Selište kb Glina.05. 13.god. SO Petrinja Joševica.god. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja.god. 03. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G.1965.03.god. Rade kbr.1952.1956.09.Siniša Martić ( Vladimir ).1962.god. 02.1965. SO Bos.08.11.1955.god. VII u kordunske d Glina G.1949.

01. 01. ul.1935.07. 16.07.07.god.god. Lovča Petrinja.god. br. 19. br.1967. 01. St ul. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići.god. Općin 97 Vrginmost. ul.1956. Osj Pakrac.god.god.1950. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16.Damir Čakara ( Milan ) 15. u Vlahovića k Okučani.01.01.03.god. ul. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10.god. Jošavica Petrinja.1954.1971.1956.04.god. Novska Ozalj Donji Grahovljani. 50 Dobrovac.1951.god. Pakrac Pakrac Ratkovac. 39 Borovac.god.1972. 11. Omarska Petrinja.god.01.1968. Vin br.1963.09. 01. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10. B jedinstva 82 Novska.1965.1944.02.10.1937. Miočinovići Petrinja. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. ul.god. Niko . 16. ul. ul.04.1956.02.god.god.01. 09. Sisak Petrinja.06. 11.07. 27.1964.god.11. 06. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin.1943.09.god. br. ul Stanivukovi Gavrinci. 14. Vrginmost Staro Selo Glina.god.1930.1937. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.god.02.

M Dvor.god.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići.god. 1.1930.1953.god. u.1941. 17.god. M Zagreb.god. Dvor.04.01. Gom 13 Dvor.08.1951.1951. 09.1947. M Dvor.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . 21.1953.god. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan.god.03.12.god. 7. općina Dvor Trgovi.04.05. ul. Novi Draškovac.05. do 1995. 14.god. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor. D.god. mjesec i godina rođenja 15.god. Prijedor B. općina Dvor Dvor Kozarac.1967. 1964.1955.08. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak.01.1964. Jo br.06.07. Matijevići. 12.1968.god. 1.1947. 15 Divuša.01.05.god.1956. Dvor. 06. 05. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20.1949. ul. Velešnja. SO Kostajnica D. općina Dvor Dvor Šamarička Draga. 18. ul. 31.god.1965.god. ul.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25.. Velešnja kbr .1960. 22. 1. Dvor Dvor Hrtić. b divizije bb Dvor. 13. Trg I Inte 4a D. ul.god.10. ul. ul. ul. 09. Dvo jedinstva Dvor.03. Dvor. 1. 24.

god. ul.god.02. Brn Borovac kbr.god. z Cerovljani kbr.1944. 08.god.1972.12.1968.06.01. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29. 19.god. ul.04. Bos. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09.1967. Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost.god. ul. ul. 27. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. ul. 01.09. Sisak Petrinja.1964.09.god.01. 27.10.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26. 26 .03. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. Dubica Staro Selo Cerovljani.1943.god.1963. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15.god Sisak Petrinja. Kirin Cerovljani 95.1937. Mil Kljajić br. Sisak Petrinja. Općina G 97 27. Mil Kljaić br.1968.1962. Mil Kljajić br.god. Kirin. ul..god. 11. 06. Suad Đanić ( Abdulah ) 21.09.01. K Glina. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02.god.god.1951.1950. ul.1935. 01. Sisak Petrinja.04. Mil Kljajić br. god.1962.1954. An Petračića br.god. Jošavica Petrinja.01. 20 Petrinja. Miočinovići Petrinja.03.

Dubica Bos. 285 Živaja.god. Dubica Sisak Sisak Bos.03. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna. ul. 17. Dubica H.god.god. 14. D.1962. kbr. Vujasinović br.god.1970.god. 121 Živaja. N.05.1964.god.09. Kostajnica Panjani kbr. 235 Živaja br.1974. 167 Šaš.1952. 251 Živaja br. 22. Sisak. 05. Kostajnica Bos. 32.04.11.god. ul.1949.08.god. 29 no br.1929. 15. 1946. 145 . SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani.04.04. Kukuruzari k 01.03.god. 26. Kostajnica Petrinja Šaš Bos. Babina Rijeka Kostajnica. 06.1966. rođ.god. br.07.1957. Velešnji.6 Gornje Selište k Novska. 01. ul. 09.1957.god.10.1961. 06. ul. 17. ul.god.1963.10. br. 1 Živaja. god. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24.god. Švicarska Kostajnica D.1950.1959.08. br.god.12.1959. Dubica Bos. 18.05. 01.1958.god. br. 285 Živaja.03.12. 179 Živaja.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10. 10. 127 Živaja br. 23. Dubica Mura. 32.god. Glina.03.12. kbr. Lađevac.04. Rade br.04.11. br. 23. 15.1947.1957. 275 Živaja.05. br. 04.1952. 22.god.1952.god.1961. 18. B.god.04. 26 Panjani kbr. Dubica Bos. Velešnja kbr D.1950. br. Otokara Keršovanija br. Kukuruzari b Kostajnica Šaš.1955. D. 3 Sisak. 15.god. A 17 Borovac kbr.god.1948.god. 233 Živaja.god.god.

03.12.01. Trg M.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20. Bratst jedinstva br. 1.god.1956. ul. općina Dvor Dvor Kozarac.god. 17.1968. maj Matijevići. ma Dvor.11.T Dvor.1947. ul. ul. 17.1944.god. Jove V br. 05.1951. 1.god. u i jedinstva Dvor. maj .god.1965.god. Dvor.03.1960. ul.1950. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić.1955. 12. selo Unčani selo Grmušani.1966.1965.1970. 06. Javoran Dvor.06. 15. Bratst jedinstva br.1954. ul. Novi Unčani br. maj Dvor. 6 Dvor.god. ul.08.god. ul.god. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov. 31. 09. Ul.god.1941. M.05. 29. 30. 6 selo D. 22.01.12. 1.1956.03. M Dvor. općina Dvor Hrtić.1955. 14.god. 1.god.god. Prijedor B.god.03.05.1960. 09.Ti Dvor. M.god. maj Dvor. 27. M. 25. M.1933. 18. ul.god. 15. 1. općina Dvor Trgovi.1958.12. M Dvor. ul.god.01.god. 15 Divuša. ul. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor.09. 19. M Dvor.05.08.10.god.

1965.02.01. Pan Borovo Vukovar.» 86 Vukovar Vukovar.1947.11.1946. 27.08. Vukovar.1951. B Trpinjska ce Vukovar. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar.1939.06.09. 05. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar. Mark 21. M Bosanski Novi. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca.L Drugovići kod Laktaša.03.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan.1958. Vukovar. BiH Vukovar. Vukovar.03.11. 10. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja.08. U 1945.05.1964. 03. B Brandajza 9 Borovo Vukovar. mjesec i godina rođenja 09.08. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar. B Ul.1936.05. K.05.1954. 24.03. Vukovar.1935.1955. B . Že Srbija Krepšić kod Brčkog.1959.1956. U Vukovar Vukoar.1954. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.1954. 08. S.06. Vlahović Vukovar Vukovar. 26. N Petrovačka Vukovar Vukovar.1954. 08.1953.10. R Vukovar Vukovar. 14.1946. 31.01. Groblj Vukovar. 15.03. O Vrana kod Biograda Pačetin.05. Doboj.09. BiH Vukovar. 01. 11.1954. 20. 16. 31. I. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar.05. S.06. L. Vrginmost Vukovar. U Priluk kod Zavidovića. 27. I. 13.1956. U Vukovar Vukovar. 03.07.1952.1967.12. 18.07. Bršadin.01.04. 27.05. 02.1952. B Dubice. BiH Vukovar.G Vukovar. U BiH 42 Virovitica Vukovar.11. S.1961.03.1946. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar. 17.1951. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke. 22.1954. BiH Vukovar.01.1936. 18. B V. 04. O Ilok. BiH Vukovar.1938.1957. 28.1948. Vukovar. Pr Brčko. 21. BiH Vukovar.1955. 04. B Školska 16 Banja Luka. 07.

24. 1935. 28. 02. 10. 24. 1949.1963.03. 01. 16. 1957. 1. Vukovar. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. 01. 07. Vukovar. 08. A Vukovar. 11. 1964. 01. 1958. 03. B Milutinović Vukovar. Vukovar.07. 25. I. S. 1. 03. 1962. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja. 1952. 05. Sta Vukovar. 1943. B Ustanička 2 Vukovar. 1948. 03. 04.05. 03. 1937. 1959. 05. 1925. 1957. 12. 1955. B Nova Banijs Vukovar.1953.1954. 02. 20. 03. 28. 01. 02. D Vukovar. U Vukovar. 1946. 1973.04. 10. 1947. 22. 22.1946. 1946.1953. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 1950. 1970.1940. Pr Vukovar. 03. BiH Vajska kod Bača. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida.1948. 04. 10. Vukovar. 01. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 1952. B Vukovar. 05. B Vukovar. O Vukovar. D Vukovar. 13. Tr Vukovar. 04.12. O Vukovar.08. 28. 18.01. 21. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo. 27. 25 Vukovar. 25. Zr Vukovar. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. 24. 1931. ul Vukovar. V Borovo Nas br. 05. 12. B Vukovar. S. 01. Lj Vukovar. 06. Vukovar. 08. 02. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak. 28. 10. 1933. I. ul. Sa Vukovar. 1966.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. Vukovar. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. 03. ul Vukovar. R Vukovar. Tr Vukovar. 23.04. 1956. 27. Sa Vukovar. 10. 07. 1962. 06. 07. S. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. 11. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. Sa Vukovar. 1953. O Vukovar. 1957. 05. 01. 1971. Vukovar Pariz. 07.09.1966. O . Francuska Vukovar. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. 25. 06. 10. Vukovar. 12. 27. 1949. 01.1932.

01. 05. BiH Kljajićevo kod Sombora. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. 1930. 1952. 1937. 1971. 21. V. Vukovar. Vukovar. 01. 03. 02. 19. 15. 1948. 19. Pi Vukovar. 09. K Vukovar. I. 05. 1953. V. ul proleterske Vukovar. 26. 06. 15. 1967. BiH Natpolje kod Šipova. 29. K Negoslavci. ul . A Vukovar. Vukovar. 1946. 01. 09. 02. 24. s. 08. 1931. 09. 1957. 1959. Vukovar. Vukovar. 22. 10. 29. 06. O Bršadin. 03. Sa Vukovar. Zr Vukovar. 05. 03. S. Vukovar. 1950. 01. Vukovar. 29. 11. S. 03. 1965. 18. 1967. 1937. S. 1963. 1975. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. 02. Sa Vukovar. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 1956. 20. a. 08. Pr Negoslavci. br. 03. 04. 04. 12. 1972. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 03. 08. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . 1959. 11. I. 20. 1969. 11. Vukovar. 1957. 07. 1932. 05. 03. Va Bršadin. Vukovar. 08. 09. 07. 1949. 06. 1949. 1955. 1958. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. 1952. 11. ul 1945. 1958. 1933. B Vukovar. 1966. 1965. 18. 1954. 01. 1941. Bršadin. 1950. 20. 01. 11. S. N Vukovar. A Vukovar. P. 1961. 04. S. 02. 06. 07. Sa Vukovar. Pa Vukovar. Vukovar. Vukovar. 18. 06.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. 08. Vukovar. 18. 11 Vukovar. 1957. Vukovar. 1932. 06. 08. 07. Borovo Nas 30 Vukovar. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. ul Vukovar. S. 18.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. Vukovar. 29. 18. 1960. 06. 19. B Vukovar. 1963. 20. 1955. 07. 17. 1949. 01. Srbija Odžaci. 01. S. 16. 08. V Vukovar. S. 20. 25. 1950. S. 1970. 08. 30. D Vukovar. 1956. S. 1962. 29. 27. Vukovar. 04. Vukovar. 03. 10. S. 06.

13. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. S. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 05. 15. 1938. 1947. 03. 02. 1941. 05. 10. 1952. ul Osijek. 09. 01. 04. 1928. 16. 08. 16. 02. 18. ul Vukovar. 1959. 02. 1970. dr Stojanovića Vukovar. 1954. 08. Vukovar. 1936. 12. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 1953. 03. 06. 1958. 1991. 24. 02. 07. 1951. 1961. I. 10. 1934. 28. 02. 11. Vukovar. 10. 29. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 18. 01. 08. Vukovar. A Vukovar. 1943. 11. Vukovar. 03. 02. 06. 07. S. 05. S.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 13. 11. 1949. 1952. Le Mladena Sto . 06. 12. 11. 05. 1951. 07. 05. D Vukovar. 1966. Vukovar. 02. s. 1948. 1935. Vukovar. 1956. Vukovar. 29. 1936. 11. 1968. S. 10. 01. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. S. 1949. 03. 28. 06. 01. 04. 30. 1948. V Vukovar. 1949. 01. 1939. 11. 1948. 06. 06. 1962. 1950. D Vukovar. 1974. 06. 05. 1975. Vukovar. 01. 1949. 1951. 11. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. 05. Vukovar. Dalm Vukovar. 19. 24. S. I. 02. 1942.

Benkovac Zadar Biljane Gornje. 12. 04. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. opć. 1965. 20. opć. 24. 09. 1960. 18. 10. 10. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. 09. opć. 03. 10. opć. 11. opć. 04. 09. 20. 1968. 1972. 1968. 1962. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. Smilčić Biljane Gornje. Smilčić Biljane Gornje. 01. 12. 1963. 1959. 20. 1955. 15. 1961. 01. 19. 07. 1948. 02. 02. Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. 02. Smilčić Biljane Gornje. 14. 04. 02. 23. Smilčić Biljane Gornje. 1942. 01. opć. 1968. 02. 07. 29. Smilčić Biljane Gornje. 09. 10. 11. 10. 06. 1951. 1961. 1952. opć. opć Benkovac Buković. 07. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. 12. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. 18. 1961. Islam Grčki. opć. 01. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. opć. opć. 12. 1962. Ostrovica. Smilčić Zadar Buković. 1960. 08. 01. 1966. Smilčić Biljane Gornje. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. 06. 20. 05. 1967. P. 24. 1966. 15. Smilčić Biljane Gornje. opć. 1949. 20. opć. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. opć. Smilčić . 09. 24. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. 03. 21. 08. opć. 1953. 1927. 29. opć. 10. 1955. 25. 06.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 02. 1960. 1963. Smilčić Biljane Gornje. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. 03. Biograd. 1967. 1961. 1961. 1921. 01. Biograd Nadin. 1963. 03.

Zadar - Rijeka. 01. 28. 31. 1962. 1961. 01. 09. 1966. 1966. opć. 05. 13.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). opć. 03. 01. 1967. Polača Benkovac Zemunik Gornji. 05. 08. 1961.01. Sta Murvica Don Korlat. 1948. 1951. 1968. 08. 03. P Korlat. 30. opć. 01. 01. 18. 1963. 1963. Lišane Ostrovičke - Zadar. 01. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. Zadar Ostrovice. 05. 03. 02. 09. 11. 28. 1947. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. 07. 1971. 1958. 06. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. 15. 01. 1936. opć. 1930. 01. 06. 1963. 1954. 14. opć. 20. 10. 1946. 22. A. 01. 13. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 1958. 08. opć. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 01. 08. 1965.

04. 03. 1949. 1964. 26. 1964.Boško Jokić (Đuro) 06. 17. 1949. 11. 11. 24. 07. 01. 01. 03. 31. 1939. 04. 03. 1966. 1949. 15. 1953. 12. . 1961. 27. 1951. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 08. 1952. 1956. 25. 20. 22. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 06. 03. 1958. 10. 03. 14. 06. 1958. 20. 09. 1953. 1971. 1964. 03. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 03. 1969. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04.

Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 25. 27. 10. 1949. 16. 10. 19. 1953. 05. 08. 1957. 09. 1955. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . 05. 09. 1966. 03. 11. 1947. 05. 01. 1969. 10. 21. 02. 14. 01. 23. 06. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 1959. 1943. 1967. 08. 24. 09. 15. 06. 08. 1953. 1937. 30. 1963. 12. 03. 1953. 1962. 1957.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 1971.

1957. 04. 10. 1940. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. 12. 03.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. Benkovac Benkovac Smilčić. 16. Benkovac Kožlovac. 19. Ben opć. 25. 1956. 05. 01. 02. 10. 09. opć. 08. 1937. opć. 10. 1965. 24. 1966. 04. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 1963. 12. 03. 10. opć. 1970. 10. 11. op Smilčić. Benkovac Ceranje Gornje. 1965. 29. Benkovac Buković Nunići. 11. 1948. 12. 21. Benkovac Biljane Gornje. 1962. 1969. 1955. 22. 10. 22. 1939. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. 01. 01. 11. 08. 10. ranije opć. 1961. 1963. 04. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 21. 1962. 19. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 1963. 1955. 1960. 12. 23. 03. 1957. 03. 10. op. 1954. 22. opć.

Miladin Milanko mslt. Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

opć Ostrovačke Kolarina. 1965.'55. 1965.D Brđani HK. opć. 1946. 10 1965. opć. 3. Ime i prezime Adamović. 5. Dubravko Arbutina. Benkovac Benkovac Kolarina. Željko Arbutina.07. 10. M. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina. opć. Željko Arambašić. 13. 7. 2. opć. Adresa ti Petrinja. Obrovac Zaton. 01.Kostajni . 09. G Brezo HK.10.'64.01.12. 1954. 11. 04.'74.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23. R. Zaton. Dragan Babočajić. 02. 6.'55. Igor Berić. 10. 03. 01. 4. - Muškovci. B Div Bos. 1968.09.05. 07. 1949.'55. 05. 07. 08. Zdravko Basrak. 19.11. 06. Obrovac Korlat.'68. opć. Obrovac Obrovac.'67. Grk 18. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. 1966. 07. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. 10. 06. 1.

48.04. 14.03.'60.'69. 23. Lazo Brajenović.04. 18.'73.08. Željko Bunjevac. 33.08.07. 21. 02.'49. Ilija Dotlić. 59.'67.08.06. 31. Š Sisak. 21. Vlado Gemović. Veljko Erkalović. Dragoslav Božović. 19.'71.08. 65.07.06. 45.'63.'68.'51. M Bos. Radomir Đurić. 29. 18.08. 66.'71.'75.11. 36. 28. 02.10. 10. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17. Mar Dvor. Ša B. D. 10.12.Kostajnic HK. 44. 27. 35. Veselin Brajenović. R.01.Novi.'70.01. 26. 53. 02. Gra Glina. R Glina. 26. Ša Dvor. Bo Dvor. 24. P.08.'68.'70. 50.'60.Čip sredin V. 22. 13. S. 30. Kr Beograd. 04. 47.i Zagreb. G. 64. J. 26. P Petrinja.09.10. Milanko Brajenović. 15.'54.'65.07. Petrinja. Bojan Dotlić. P.'75. Stevo Đaković. Milenko Crnojević. C HK.09.'55.'63. Đorđe Dobrić. 41. HK. 12. 03. Zoran Borota. 42.'47.'50. 25. 02.02. P Dvor.V Bos.Ž Dvor. 61.Dragoljub Đukarić. 03. M HK. Sisak Bos. Mile Đermanović. Ž HK. Bos. 21.03. 01.03. 51. 54. 26.04. Glina. 24. U HK. 26. Dalibor Delić. 02.'60. 39.03.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor. Milorad Dotlić. Slobodan Damjanović.'72.Dubica. 20. 07. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja.'53. Hr Petrinja. Boromisa.06. Dušan Čugalj. Mirko Đukanović. 60. 17. B Sisak.'54. Žrtav HK. Radomir Đermanović. L HK. G HK.'67. 12.08. 1957.'37. 56. 25. Željko Ćelić.02.01. 58.10. Petrinja. Marinko Eić.11. Slavko Bulatović. 32. 40. Ša Dvor. 30.'76.'55.'71. 22. 18. Dragan Čizmić.12. G Čuk Dvor. G. 43. 63.'48.'54. Siniša Gavrilović. 23.12. Jefto Drobnjak.05. Nikola Čugalj.04. Ž O Bos. Goran Ćorković. 52.'74. Ljuban Davidović.11. 29. 23.Ž HK. Ilija Čučković. Jovo Dragičević. Željko Dmitrović. 23. 02. Darko Čavić.03. Mile Gavranić. D. Boško Dragosavljević. 02. 28.10.'69. Iva .'75. Petar Dotlić. 57.'54. 37. 34. 22.12. Ri Beograd.07. HK.'68. Stevo Dževerlija. S.03. M HK. G. Dalibor Čugalj.10. Zoran Bunčić.07.'57.'63.07. 38. Milan Durman. 12. 27.'67.'72. K Petrinja. Ž.'57. 55. 21. Branko Čavić. 28. 46. Milan Crevar. T Sisak.'66. Stevo Buinac. 62.'74. 31. 08.i V. Pero Čugalj.05. 04. Georgije Džakula. 49.18.11.'68.'49. Stevo Bunčić. 20.Novi.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK.'65.

10.'65. Petrinja.06. 09. Kne Glina. 1971.01.02.04. Željko Gvozden. D HK. 30.'62.'72. Ljubiša Juzbašić. Kuk Petrinja. 82. 105. Kom Dubica. Zoran Kepčija. 26.09. Brats HK. i Glina. 22. Zdravko Karasić.06. 81. Siniša Kordić.04. 25. 70.'60.'71. Momčilo Krnjeta. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72. Petrinja.07.03. Miroslav Knežević.12.sij Glina.01.'73. 76. Duško Ićitović. A. V. 93. 05.Kostajnic D. Milan Korasić.'68. Dejan Juzbašić. 03. Davor Knežević.03. 12. S. Milan Ljubišić. 03.'71.'65. Nenad Ljiljak. 85.S HK. 97. 75.'56.'70.01. 06. G. 14.04.'70.05. 72. 116. 71.11.'67.'65. 115.'66.'66. Dvor. Željko Kolaić.'67. 15. Milan Haler. 02.'71.'70. P Bos.12.04. 30. Š.08. HK. Vesna Juzbašić. 11.08. 26. 19. 113.M Petrinja.'69. Branko Korasić.01. 112. S Bos. 92. 02. Milan Kljajić. 99. Vasilj Lekić.07. Marijana Keić. Siniša Kamal.'71. 11.08. 27. 10. 28.12. Milan iz Nove Drenčine Kolaić.'47. 102. 104. Dvor.'75. 110. 90. HK.11.'56.02. Grnović. Ž Glina. Dragan Ivanić. 111. 89. ku Dragan Sisak. 09. 95.06.Kostajnic HK. 02.'60. 78.11. Predrag Grublješić. Goran Jovanović. Milorad Japranin.Hrv.01. Georg Nashid Karaica.09. 29. 94. 26. 73. Milan Lipak. Vladimir Lončar.'65. Dragan Jovčić. Tomislav Kovačević.12. 79. Zlatk HK. 107. S. V Sisak.D Glina.'59. U Dvor. Pe HK. Anđelko Hrnjak. V Boro HK.J.'67. 100.01. Dragan Lađević. 02.'61. Dragana Kljajić.08. Zoran Janić. 117. Babi Dvor.05. 12. 20. 15. 04.04.12. Siniša Hoti.05. D.'65. J.G Dvor. 26.12.Ku Petrinja.sij Beograd. Dragan Kukić. Sv Sisak. 83. Milan Kukurika. 20. 118. G. 96.Novi.N Majske Petrinja. 12.'65.'61. M Kovin.08. 08.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10. Duško Haler. 01.05. 88. Milan Kukić.03. G Bijele HK.K . 109.02. 13.02. Dragan Jekić. 17. Đuro Lončar.69.'71. Branko Kovačević.'67. 86. Ju Glina.'51. 08. 15. 03. 1969. K HK. 108.'71.'72. 74. 114. 103. Ljubomir Janjanin.'57. 91.10. Vlado iz Nove Drenčine Končar. 77.B Bos. Mirko Kovačević.'51. 26.'61. Ive Dvor. 06. 08. Milan Lazić. Milan Kukoleča. 80. V.'72.'72. 87.06. Š. 14. Bos.'57.'74. 106. 98.'54. Beograd. 23. Duško Koljačić. O HK. 11.'73. 84.pl Glina. 101.

06. M. Michell Miočinović.'65. 18.11.01. 02. Ž.'68. 125. Glina.'62. S. Diana Milošević. Dušan Martić. 19. Veljko Milković. D. Miljan Miljuš.'72. Stevo Milinović. Siniša Maslovara. 21. T Derventa. B Bos.'66. Mile Miljević.'67. Dragoslav Malobabić.Ra HK. 163. 15. 139.V G Bos. 147. 30. F Zagreb.12. 135.'74. Aut Zagreb HK.'65. 18. 10.07.'72. 137. Mil Saint Deni Petrinja. D Zemun.02.03.04. Živko Mećava.B G Nikas Beograd. D. 165.'71. 24.'64.'64. 130.09. 09. 07.12. 133.'72. 132. Smederevo D. 24. Milorad Martić. Živko Ostojić. 03. 164.06.Vin Jabukovac. Igor Novalić. A.08. 160. Ša ( medicins Bos. Dušan Nikolić. 150.07.'48. 20.02. 121. Vlado Mićević. 10. 134. 21.'68. 31. 148. Glina. 06.'65. 15. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK. HK.'53.03.04.03.'68. Zdravko Miščević. 152.04. Đorđe Ostojić.Kostajni Dvor. Nedjeljko Miodrag. Saša Milašinović.'72. Božidar Milković. 153.'70. 136.'62.08. 01.10. Stevo Miočinović. 23. 20. 13.Kostajni Bos.01.'63.10. Dragan Mirković. Nenad Martić.02.Kostajni HK.'51. Borislav Mikulić Simo Miladinović.'74.09. 05. 149.01. 123. Damir Matijašević.'61. 143. 27. 25.06. Srećko Ostojić. 151.'50. 161. Drago Miljuš. 09. HK.i Dvor.'57. Kostajn V. 18. 10.10. 127.Glin Goc Sifa Glina.Šu H Petrinja. Dušan Meničanin. 11. Zdravko Medić. O Pe Dvor. 22.'72.'66. 128. 157. 129. I. Nikola Marin. 138.01.'67. 159. 20. 13.'73. 10.11. 146. 23. I. Rajko Mitić. Željko Papović. 29.'66. Miroslav Maljković.12. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04. P Petrinja.'68. 04. 05. Miroslav Medić. Kuk Bršadin.06.08. Miodrag Marinković. 140. 158. 19.05. 145. Slobodan Munikravić.02. 126.V HK.06.'71. Siniša Menićanin.'58 21.01. S.11.'60. 154.09. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku. 162.04. U Glina.07.'70. 20.'68. 23. 156. 142. 155. Malobabić. Goran Meničanin. 13. 131. L HK. Duško Matijašević. Darko Maljković.04. B Mošćenica Glina. Rade Milošević. Fra HK.'68. 04. 144.'70. Srđan Pašić.03.'64. 141. G. 122.'68. P Dvor.'60.120. 124. P .'65.'68.08.08. Beograd. Miroslav Menićanin.01. Miladin Miličević.

'59. 215. 10. Milan Polimac. 180. 23. L Slatki Bos. 21.'69.03.'72. 210.08. 09. 198.06.'63.03. ili '71. 207.'67.'63.11. 17.'62. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06. Dejan Polimac.05.'68. 172. 193. 197. Darko Polimac. 26.'60.N G Glina. 08. 205.12.171. 29. 186. Miljenko Radmanović.'65.'57. 201. 10. Željko Rabat. G.'70. HK.'71. 208. 30. Milan Ponediljak. G Bos.Kladuša. 06.'70. R Dvor.'73. 28.05. G D. 28.Novi. 203. Zoran Popović.03. 13. 196. 176. Željko Sekulić.10. 15. Momir Puškar. Ra V. Mirko Rudić.'66. Zdravko Skadarka. Kos Petrinja. 25. Stevo Priljeva. 174. Branko Sekulić. 16.'71. Milorad Rabljenović.07.'68.12.09.Damir Prodanić.Kladuša. 202.'70. 183.02.09. M HK.Novi Bos. Kom Beograd. U Dub HK.'65. Ivica Rula.12.05. 181. 16.'44. 216. 204.'66. 14. 199. Mirko Rudić. Bos.'68.'74.08. '70. 08.'66.09.11. 177.Kralja Bos.'55. 190. Ba Dvor. 194. Liv V. 184.i Bos.'63. 17. Pive .Dubic ( medicin Dvor.07. 02.08.Pet a 189 ( Ramb Petrinja.'66.'58. Milenko Rakas.12.Vel Glina.03. 192. 26. 03. Ljubomir Rodić. Zoran Sanader. 13. HK. 12.01. Iv Sova Petrinja. 16. Z Petrinja. Đorđe Sladović. Gornji K Sunja. V. 214.04. 185. Ratko Puzić.'67. 20. R Bos.V Dvor. Đuro Polimac.01. Ljuban Prusac.12. 24. Nedjeljko Puzić. Dragica Serdar. Pe Petrinja.'64. Mićo Smiljanić. 15. Ljiljana Stambolija. Željko Pilipović. 189.06. 200. S Beograd.11. 191. 212.'51.'61.'63.06. 18. 179. 209.10. Drago Plavljanić. 21. Vaso Stefanović.S.'60. 175.06. Predrag Petrinjac. Petković.'52.03.'68. 24.08. Bani če HK. 30. Željko Puzić. 20. Ranko Puzić. Goran Ponediljak. 20.Kostajnic Petrinja.09. 22. 213.03. 182. 188.04.12.'71. Slobodan Rajšić. 02. 187.'72. 178.Dubica. Dragan Radosović.Kostajn Dvor. Branko Petrović. Jovanka Radosavljević. 07. Zoran Preradović. 211. Damir Popović. Željko Rukavina. D Glina. Predrag Ratković.'62. Ki Joša HK. 23.Novi Klin Petrinja. Dejan Slijepac.'74.'71.01. 206. 26.07. 195. D D Petrinja Petrinja Dvor.04.07. 24. Drago Radišević.'61. 173.

'70.'76.'69. 259.222.12. 263.01. Mat Petrinja. Vr Dvor. Stojić.02. 08.'62.10.09. 253. Željko Šimunović. Mirko Vasić.'66. 249. Ko Gvozd. Pero Todorović. Đorđe Vasić.'59.01. Milan Trivanović.'48.'72. 13.06. 12. 23.05. 256.07. Borislav Trkulja. Zlatk Bos.'55. 244.05.10. Dvor.'71.'69.'64.'74. 251. 230.'73. 234.'68.02.Kostajni Bos. Braco Vranešević.12. Milan Trninić.03.08. 261. 247. Goran Trninić. 242. HK.'71.'58.10.sij HK. D. 22. 17. 20. 01. R. 06.12. Pero Vignjević. 235. Sla Bos. Petar Šiljak. Nebojša Vinčić. 19. G Bos. 05. Željko Šurlan.Dubic Petrinja. Predrag Vidić.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30.'65.01. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13. G G. 232. Kom Petrinj Bos. Žarko Tepšić. 238. 262. Nenad Uskoković.05. Milovan Šiklić. 229.06.06. Gordana Trninić. 264. Kom Dvor.03. 01. Sla HK.11. 03.06. 11.Kostajnic Zagreb. 29.'68. Milan Turopoljac. 26.'68. 252. Simo Tintor. Dušan Vidić. G HK.'67.'64. Miroslav Tadić. Gojko Šarengaća.'72. HK.11.08.09.'67.'56.'64. 240. Đuro Šipka. 246. 15. 267. Željko Trajković.09.'73. 13. Branko Svilokos. Miodrag Šljivo. VI Beograd.'53. 04. 29.01.02.06. Mirko Tadić. 255. L HK.'66. 228. 226. 31.Dubica Glina.'71.05.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK.V HK. Radoja Uzelac. Miroslav Tambić. Slobodan Vujanić. 241.'70.02. 269.11. 227.09. 231. 24. Bos Bos Glina. 06.Novi.'64. 13. 243. Željko Tubić.04.'66.'68. Slobodan Trninić. U HK. 225. Nenad Vučinić.Dubica Glina. 254. 07.Dubica. Dragan Trbojević. 265. 08. Milan Svilokos. 250.12.'69. Pe Milan 02.'72. 258.11. D Sisak. Milan Šćepanović. 257. Stojan Subotić. 17.'68.'51. L Bos. 237. 245. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK.'72. U HK. 23. Branislav Trkulja. 20.11. 14. Dubica. 11. Davor Španović. 233. Kojo Vučenović. H. Milorad Turopoljac. 03.12. Nevenka Trninić. 15. 25. 10. Gojko Šiklić.11. 09. 14. R Pe Petrinja. Njemačka. 260.02. Š . 16. Mićun Šćepanović.'72.'62. Drago Šurlan.'71. 268. 224. 18. 248.'69.06. Pa Bos. Slobodan Vranešević. 1966. 266.'56. 239.Pa D. 19. 236. Bos. 01.06. 25. 223.

10. g.120. srpnja 1997.ce S. Beograd. g. Andrije Šampara 38. L Dub D. 1. II opt. 279. 31.06. a posebnog članka 51. D. Andrije Štampara 38. i 16. Dragoslav Žarić. 28. rođ. Siniša Zec.'66. Vukas. u Mečenčanima. puškomitraljeza. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. g. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15. g.273. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. 05. rođ. o zaštiti žrtava oružanih sukoba. sa stanom u Sl. Dragan Stevo Vaso 31. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno. 05. 1.Kuku D. listopada 1993.'72. Nikola Vukmanović. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09. pješadijskog naoružanja.09. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada.'50.Jovanović. minobacača. sin Jovana i Ljubice r. Nebojša Vukičević.'69. g. 06. I opt. RADISAV STOJANOVIĆ.'68. rujna 1991. 24. kolovoza 1949.. Rebić. čl.Broda. bestrzajnih topova. 275.57. 277. prosinca 1991. u 07. svibnja 1955. 281. 282.'67. u činu kapetana I klase. 1969. rujna 1991.2.05..10. državljanina SRJ. 284. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka. 52.4. 283.Brodu. sin Ničifora i Dušanke r. 276. 18.12.12. Dragoslav Vukšić.'51.st. prosinca 1991.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br. oficira JA.'42. sada nepoznatog boravišta u RH. 01. dana 15.. Dvor. i č1. lišenog slobode 17. Milan Zec.Kukuruzar (vozač Med.09. JANKO RADMANOVIĆ.00 sati. Damir Vukšić. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25. oficira JA. g. zbog kaznenog djela iz čl.t.st. čin major iz Sl. oklopnih transportera i dr. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV.'66. kolovoza 1948.. prosinca 1991. ručnih bacača. 278. općina Prokuplje. st. Gr Dvor. 274. g. 06. Miloš Zorić. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl. protuavionskih topova.'65. g. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić". 14 Dvor.st.1. općina Kostajnica RH.g. u 07. SRJ.09. Srbina državljanina SRJ. sada nepoznata boravišta.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. g. rujna 1991. u Bublici. Robna . Srbina. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. KT-72/91-34 od 6. Milenko Vuković.00 sati. 280. Nenad Zaklanjac. Dragan Vukmirović. 25.01.g.2. lišenog slobode 17.

Kovačević Anka. Štefan Vladimir. Svjedoci: Jović Nešo. Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan.kuća "Vesna". Brkić Beudina. Jurišić Jelena. Vladić Eva. Paun Darko. B1ajer Marija. Suhecki Josip. Stojanović Gajo. Skoko Verica. Cvijanović Milan. Jergović Ivka.. pa su osuđeni: I opt. Radničko Naselje br. Čičak Marica. Jukić Mijat. Nosović Anđelko. Andić Nikola.2. Opačak Dragutin. Đukić Nenad. Kurtušić Mato. Matić Ivka. Lujo Radojka. Bmadić Stipe. Katolička crkva" Sv. Matajić Ivan. Pejičić Milica. Čormatović Zorica. kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Ljubetić Viktor. Bajić Milan. Čulić Ante. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. Požgajčić Zvonko. Bencun Slavko. Pavičević Boris. Ljubičić Radislav. Martinović Pero. Matić Dragica. Nikola Tavelić " . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Selimbegović Mirsad. Kolakovski Josip. Vidaković Drago. Resanović Milan. Neličić Josip. Muharemi Ekrem. Vlahović Vlatka. Stanišić Zlata. Dorić Marija. Šajgaj Josip. Mutin Zlatko. Tomas Vera. Čurić Mara. te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Gabrić Anđelka. Dolić Dušan. Pavelić Marko. Vuzberg Viko. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Krajina Šime. Banovac Stjepan. Vukušić Vladimir. Ljubišić Vesna. Vladisavljević Pero. Mihić Pavo. Todić Željko. Luketić Antun. Jović Dragan. Beratović Adam. Bašić Drago. Dječji vrtić "Pčelica". Sportska dvorana "Klasje". Brkić Željko. Jona Marija. Borojević Stojan. Luc Zdravko. Đorđević Negoslav. Melvan Vesna. Kulić Ivan. Vučković Mirolsav. Milošn Marica. . Bašić Konstantin iz S1. 1 OKZRH. Pletikosić Ivan. Nikić Željko. Terzić Marija. Gošić Vlajko.Broda. Kruljac Marija. Topić Duško. Vasić Zdravko. Andrijevaca. Janković Antun. Babij Jelena. Jurković Zdravko. Ferić Mitar. Kordić Violeta. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Mihajlo Ana. Ergović Ante. Jaredić Nikola.4. st. Svilar Rajka. Lučić Niko. Marcegović Darinka. Samardžija Vesna. Čalgarević Mirjana. Kolarević Zora. Dokuzović Josip. Kovačević Marijan. Osnovna škola "Mika Babić". Popović Vlasta. Bilčević Aleksandra. Bešlić Borislav. Babić Ivan. Todorović Danilo. Relić Josip. Brkić Ružica. Vujković Bosiljka. 120. Marinić Marija. Mešter Andrija. Kover1ica Božo. Konstantin Bašić.hoteli "Park" i "Brod". Brinzej Slavica. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Marković Aleksandra. RADISAV STOJANOVIĆ. Vidaković Srđan. Petra Krešimira IV br. Redžić Osman. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Lozuj Stjepan. Bodrožić Gordana. "Bamby" . Vukojević Željko. Krmpotić Ivan iz D. Pupić Miroslav. dakle. Bolnica "Plavo polje" . Samostan časnih sestara "Bazilijanskih".

6. rođ. siječnja 1993. kao i druge zatočenike . općina Požega. Aleja Vukovar kbr. III opt. u Cr1jencima. rođen. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki. rođ.3. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. siječnja 1966. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo. 142. srpnja 1955. općina Skender Vakuf. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali.3. te uzeli od istog razne robe. LUKA PONORAC . dakle. R BiH. RAJKO DREKOVIĆ. Srbin.PZ-0002 2. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. da pođe s njima. NIKODINOVIĆ LUKA. . čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava.00 sati u selu Lučinci. općina Skender Vakuf. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini. sada u bijegu. II opt. gdje je i imao prebivalište. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. 8. općina Požega. pa se osuđuju: I opt. veljače 1962. II opt. III opt. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. kolovoza 1949. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. sin Jovana. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. NIKODINOVIĆ LUKA. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. NIKODINOVIĆ LUKA. OKZRH. g. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. općina Pakrac.. PONORAC LUKA. protiv: I opt. poljodjelac. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. sada u bijegu. oko 13. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH.g. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. g. rođ. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt. sin Milivoja. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr.2. 13. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu. u Bjelajcima.. kolovoza 1991.civile sa područja Slavonije. IV opt. 142. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. R BiH. u presudi. sin Marka.g. g. sada u bijegu. K-6/93 PONORAC LUKA. u lmljanima. sada li bijegu. sin Boška. u Imljanima. općina Požega. g. 9. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28.travnja 1960.

Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci.. ĐORĐE BOŽIČIĆ. g. 142. opisano i kažnjivo po čl. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara. g. pa do 12.K. g.13/93-24 od 3.KT-2/94 od 8. državljanin RH. 1. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. travnja 1995. protiv: . maja kbr. zbog kaznenog djela iz čl. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. Srbin. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE. studenog 1966. kolovoza 1949. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju. zbog kaznenog djela iz čl. zvo "Đoko". st. prosinca 1991. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH. sin Milana i Danice rođ. rođen 9. g. rujna 1994.128.26. u Novskoj.. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom..g. 128. OKZRH.g. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo. u kaznenom predmetu protiv: Opt. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. kao pripadnik paravojne formacije tzv. veljače 1996. u presudi posl. OKZRH. OKZRH. dakle. po optužnici ŽDO iz Požege br. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. maltretirajući ih pri tome. u Staroj Gradiški. g. br. sada nepoznata prebivališta. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. Čolić.

kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. kolovoza 1966. protiv: opt. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. kršeći pravila međunarodnog prava.Gradiški. uhitio Željka Goladinovića u St. PZ 0005 5. dakle. sin Andrije i Milke rođ. K-18/93 ČOKORAC NENAD. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. u Staroj Gradiški. osuđivan. općina Nova Gradiška. K.g. maja kbr.29. ulica 5. od 15. rođen 9. sa prebivalištem u Št. g. hapsio. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. st. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. nečovječno postupao. sada nepoznata prebivališta. g. st. te pljačkao njihovu imovinu. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković. br. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl.18/93-6. 142. sin Georgija. veljače 1993. te sa grupom uniformiranih osoba. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. g. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu.. Ilija Bukvić. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. travnja 1993. Naselje P-4. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović. 1. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. za vrijeme oružanog sukoba mučio. zbog kaznenog djela iz čl. Srbin. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH . po presudi posl. OKZRH. god. godine. općina Novska. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Vojnović. Matija Filjević.opt. Ružica Filjević. ŽIVKOVIĆ MARKA. Gradiški. ČOKORAC NENADA. nepoznata boravišta. travnja 1993.1. Živko Guberović. Mileva Matokanović. 144. "SAO Krajina". rođen 8. svibnja 1952.

općina N. ožujka 1993. 120. OKZRH. protivno čl. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. 13 . sada nepoznata prebivališta. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25. sa prebivalištem u Opršincu kbr. kolovoza 1991. STEVAN ŠTEKOVIĆ.l5. i 34. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. što je isti učinio. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29. sin Petra. dakle. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče.st. K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. broj K-31/93-7 od 20. II opt. 20. travnja 1966.1. Gradiška kao pripadnik tzv. OKZRH.g.st. rođ. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI. u bivšem KPD St.1. sin Stojana i Ane rođ. te tako naredio vojniku Pejiću zv. u Požegi. PZ-0006 6. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija". protiv: I opt. svibnja 1993. Srbin. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . nepoznata prebivališta. u Požegi. g. pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.. općina Požega. općina Požega na kbr. ožujka 1944. Srbin. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. protivno odredbama čL31. rođenog 24. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna. kao pripadnici tzv.l44. BOGDANA DELIĆA. milicije "SAO Krajina". g. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. g. zbog kaznenog djela iz čl. s prebivalištem u Rasnoj. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991.Gradiška. Prodanović.a po pravomoćnoj presudi. što je teška tjelesna povreda. g. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš.25.

ožujka 1965. sada nepoznata boravišta. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. izvršili pretres. po presudi K-61193-9. drž. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. zvo "Jordan". svaki. i 2. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. listopada 1991. Stevan Šteković. ZORANA LUŽAJIĆA. nalazio se u pritvoru od 10. u kaznom predmetu protiv: 1. dakle. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. rođen 18. sve do 13.Milivojevci. I-opt. otac jednog djeteta. 120. st. oženjenog.st. a u presudi poslovni br. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. listopada 1991. kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske. g. gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sada u bijegu.prikolicom prolazio cestom Striježevica . Zoran Lužajić . 120. ožujka 1919. dakle. 61193-9. . sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. nepoznata boravišta. g. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO.. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili.. od 7. OKZRH. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. II-opt. u Novoj Gradiški. listopada 1993.. Srbina. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. g. Srbina. g. 1. općina Pakrac. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . Bodgan Delić i drugoopt. umirovljenika. g. 1. sina Milana i Savke rođene Savić.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. K. zbog kaznenog djela iz čl. drž. pravomoćno. rođenog 29. rujna 1993. RH. sada u bijegu. rujna do 14. RH. STANKA BORJANIĆA. godine. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. pa se osuđuju prvoopt. OKZRH. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića.

Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima.g. oca jednog djeteta. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. 120. nepoznata boravišta.. kolovoza 1949. ANTUN MLINEK. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. 1. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. prosinca 1993. godine. te se zadužio za oružje kod tzv. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. 9 mm. siječnja 1994. "SAO Krajina". tjemenun regiju hitac iz pištolja can. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. broj K-47/9312 od 31. zbog kaznenog djela iz čl. Svjedoci: MILAN MLINEK. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. OKZRH. OKZRH. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. Srbina.. d a k l e. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. RH. oženjenog. u Okučanima. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. rođen 18. ožujka 1965. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . kada je dana 26. PZ 0008 8. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. st. g. sina Milana i Savke rođene Savić. općina Nova Gradiška. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. godine. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. 122. kršeći pravila međunarodnog prava. a IIopt. opisano i kažnjivo po čl. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. kolovoza 1991. g. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. u Novoj Gradiški. drž.

sada nepoznata prebivališta. prijelom nosnih kostiju.11/94-26. K. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. opisan i kažnjiv po čl. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. 122. dana 26. rujna 1993. drž. godine. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. Ivan Marjanović. listopada 1991.. 120. OKZRH.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. st. krvne podljeve po cijelom tijelu. 1. PZ 0009 po presudi posl. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. godine. Ivana Vinkeševića. g. "SAO Krajina". od 28. kolovoza 1949. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. koje su povrede teške naravi. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. otac jednog djeteta. kolovoza 1991. do 29. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. RH. rujna do 14. rođenog 18. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. godine. ožujka 1965. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. OKZRH. br. kolovoza 1991. sina Milana i Savke rođene Savić. travnja 1994. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. . te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. 9. kako je Nova Gradiška pala. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. nalazio se u pritvoru od 10. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. u Novoj Gradiški. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. Srbina. zbog kaznenog djela iz čl. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. te Đuru Mikanovića. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. tukao nogama i rukama. oženjenog. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. g. d a k l e. kolovoza 1949. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića. te tako u razdoblju od 16.

PZ 0010 10. po optužnici ŽDO u Požegi. studentica.g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 1. st. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19.. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. svibnja 1996. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. Franjo Kozman i Josip Herceg. travnja 1970. na taj način vređajući . protivno odredbi čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. Svjedoci: Milan Mlinek. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call.g. a ovaj naredbu izvršio. "milicije SAO Krajine". opisano i kažnjivo po čl. Stjepan Čorak. OKZRH. da se Antun Čorak liši života.broj K-85/94-7 od 21. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. d a k l e.mm. st. broj KT-50/92-6 od 22. naredio da se civilna osoba ubije. prosinca 1994.IV. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac. rođene 7. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. 120. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. te ga tjerala da joj liže čizme. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. kolovoza 1949.9.. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. jednom od zatočenika sisa spolni ud. godine. 120. godine na dalje. sada nepoznata boravišta. 1. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima. Srpkinja. 3. kći Milutina i Ljerke. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. godine do prosinca iste godine. OKZRH. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. g. u pravomoćnoj presudi posl. u Novoj Gradiški. Antun Mlinek. zadavši mu smrtonosnu povredu. zbog kaznenog djela iz čl. "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom.

u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. OKZRH. 122. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. kolovoza 1949. protiv njezine volje zlostavljali je. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. svibnja 1972. sina Ilije i Savke. rođen 14. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. sada nepoznatog boravišta. sina Bogdana i Dragice rođene Perić.g. Novska. opisano i kažnjivo po čl. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. PZ 0011 11. Mato Guberović. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12.. oca jednog djeteta. sada nepoznata boravišta. u Banja Luci. srpnja 1956. st. repetirali oružje prema istoj. godine u Staroj Gradiški. Nova Gradiška. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. godine u Pakracu. od 6. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 2. zbog kaznenog djela iz čl. . lipnja 1996. RH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. nanoseći joj kako fizičke. opć. 120.njihovo dostojanstvo. siječnja 1995. Svjedoci: Matija Filjević. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. rođenog 10. kao pripadnici tzv. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. II-opt. Jovan Petković i Rajno I1isić. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. JOVANA PETKOVIĆA. 1. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. RAJKA ILISIĆA. tako i psihičke boli. oženjenog. Srbina. opć. d a k l e. godine.g. OKZRH. -opt. Srbina. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. drž. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv.

ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. OKZRH. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. nalazi se u pritvoru. zbog kaznenog djela iz čl. nalazi se u pritvoru. sada bez državljanstva. rođenog 23. PZ 0012 12. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. po optužnici ŽDO u Požegi. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.. 2. listopada 1967. neosuđivan. u v. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. kršeći pravila međunarodnog prava. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ.g. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Srbina.00 sati. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.. srpnja 1995. kolovoza 1949. rođenog 9. svaki. 122. bez državljanstva. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. godine u Pakracu.st. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. 236. OKZRH. čl. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. ulica Vinogradska 53. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu.l. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH. u Pakracu. opisano i kažnjivo po čl. protiv: 1. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici. 2. srpnja 1965. listopada 1995.g. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. te stvaranje tzv. sina Milana i Nade rođene Marković. srpnja 1992. 120.d a k l e. st. 244. g.. KZRH. Srbina. "velike Srbije". dana 18. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. . godine oko 09. a u tijeku rata je boravio. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82.g. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. KT-31195 od 12.

godine. RH. drž. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. "SAO Zapadna Slavonija". 1. Oštećenik: Zdenko Filipin. kada je razmijenjen. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. zbog kaznenog djela iz čl. u ulici Slunjskog odreda. godine u Omanovcu. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. Srbina. a zatim mu na glavu stavili vestu. st. 120. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. st.d a k I e. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. OKZRH. . rujna 1949. OKZRH. d a k l e. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. uhitio Stjepana Piceka. svibnja 1993. rujna 1995. st. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine. K-41/95 PETAR BAŽDAR. udarcima nogama. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. na području razgraničenja. protiv: PETRA BAŽDARA. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. te uz prijetnju da će ga zaklati. PZ 0013 13. 1. svaki. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. 120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. opisano u čl. godine.00 sati. OKZRH. studenog 1993. kolovoza 1995. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje. oko 07. gdje je bio zadržan do dana 17. Svjedok: Ivan Rendić. godine. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. godine. kolovoza 1949. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. u Pakracu. rođenog 16. svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. te ga vezao špagom. 1.

a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. nakon čega je I-opt. sada na izdržavanju kazne.. sin Đure i Mileve. ulica M. nakon čega ga je II-opt. općina Pakrac. Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. siječnja 1996. odveli ga u jednu šupu. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. oko 09. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali. kolovoza 1925. kolovoza 1949. 8. sada Trg. zemlje u Kukunjevcu. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. starih 22 i 24 godine. udovac. "vojske RSK". rođen 25. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. OKZRH. 29. u blizini štaba tzv. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. st.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. rođene Milošević. umirovljenik. listopada 1991. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. godine. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. rođen 4. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni. zbog kaznenog djela iz čl. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". Kralja Tomislava kbr. osuđivan. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. sada općina Brestovac.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. krojač i ugostitelj. a koji je u tijeku.00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. otac dvoje djece. Stanivukovića kbr. prosinca 1948. godine u Kukunjevcu. 1. Srbin.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. Srbin. otac troje punoljetne djece. godine u Sažijama. . d a k l e. u šljiviku. oženjen. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. . g. nalazi se u pritvoru. sa završenih četiri razreda osnovne škole. zemlje u Sažijama.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. gdje su mu zavezali ruke. PZ 0014 14.. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. 120. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu.

OK. st. nalazi se u pritvoru od 30. rođen 10. 120. Slobodanom Marićem. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. po presudi K-50/95-43 od 30. kolovoza 1949. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. Nada Sljepčević. listopada 1963. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. po optužnici ŽDO u Požegi. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. Marija Pintarić. ratni zločin protiv civilnog stanovništva.120. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. OKZRH. siječnja 1996. uzimao taoce.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine. Svjedoci: Marija Sinjaković. godine. Nađ Željka. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava.g. g. rujna 1991. u Pakracu. rujna 1995. . Skeledžija Stipe. 120. godine. oženjenog. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike.g. zbog kaznenog djela iz čl. PREDRAG SARAJLIJA. st. a odatle u logor na Bučje. K-50/95. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Đak . sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. oca dvoje djece. Šmit Marijana i Nađ Drage. lipnja 1995. siječnja 1992. godine. 1. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj. OK. Stipe Skeledžija. dakle. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. Djak Gorana. Svjedoci: Miler Zvonimir. neosuđivanog. vojsku služio u bivšoj JNA 1982. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. broj KT-27/94 od 13. označeno po čl.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. Dragica Krimer. opisano i kažnjivo po čl. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina. Željko Nađ. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.st.ZRH.. PZ 0015 15. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. rukama i nogama po tijelu. svaki. čina kapetana. Marijan Šmit.1. 1.ZRH.

sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr. OKZRH. Mirko Zelić. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. otac dvoje punoljetne djece. Željko Nađ. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". 16. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. g.. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. Ranić. kolovoza 1949. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. Marijan Šmith.Goran i Nađ Drago. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. nogama i drugim podesnim sredstvima. općina Đurovac. plastificiranim električnim kablovima . te stvaranje tzv .g. u Donjoj Vrijesi. kolovoza 1991. u kaznenom predmetu protiv: opt. po presudi broj K52/95-11 od 13. g. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. Bohumil Dostal i Dražen Takač. dakle. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. rođenog 2. primjenjivao mjere zastrašivanja. Zvonimir Miler. Josip Jakša. "Velike Srbije". KT-51195 od 14. 120. Jura Blažević.. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji . posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi. Goran Srnko. neosuđivan. rujna 1995. 1. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Damir Rambousek.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. oženjen. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji.99.st. zbog kaznenog djela iz čl. Darko Petrovički. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. do 14. Srbin.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19. siječnja 1951. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. listopada 1995. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po . nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama.. sin Steve i Ane rođ. prosinca 1991. g. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. g. Zlatko Erlbek. državljanin RH. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika.g. službenik bez zaposlenja.

OKZRH . sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. studenog 1995. rođen 23. K-66/95 KAURIN VLADO. Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko. listopada 1961. stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Kozomara. Vinogradska ulica br.g. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE. od 4. OKZRH. Srbin. Domobranske bojne Pakrac.st.g. Zvonimir Klaić i Željko Nađ.19.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt.00 i 15. između 14. Josip Jakša. neosuđivan..g. po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. . od 13. g.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. 122. svibnja 1993. u mjestu Uljanik općina Daruvar.1. Zvonimir Miler. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. kao pripadnik tzv. što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur".120. . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. po optužnici ŽDO Požega br. ožujka 1996.. svibnja 1995. zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske. nalazi se u pritvoru od 13. Zlatko Erlbek. sin Đorđa i Zorke rođ. KT-20/94-23. . dakle. PZ 0017 17. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine".g. s posljednjim prebivalištem u Pakracu.g. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. po presudi K-66/95-29. kovinotokar. kolovoza 1949. zbog kaznenog djela iz čl. državljanin RH. srpnja 1993. Marijan Šmith. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12.g.

sada nepoznata boravišta u RH.st. veljače 1993. kolovoza 1949. godine u Pakracu. Srbin. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. 120. sin Jovana rođen 11. u presudi K 20/96-24 od 13. Markovića 44. godine u Japagi. Srbin. 122. 7. sada nepoznata boravišta u RH. OKZRH. s posljednjim prebivalištem u Japagi. ratni . d a k l e. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. J. "Veliku Srbiju". godine. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. siječnja 1997. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. naoružani automatskim puškama call. Jovo Marušić. II opt. godine oko 16. svibnja 1974. zbog kaznenog djela iz čl. u kaznenom postupku protiv: I opt. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. koje povrede su dovele do njegove smrti. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN.62 mm. Đurđica Kaurin. godine. Nikola Dragušin. PZ 0018 18. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. ožujka 1970. Svjedoci: Dario Erlbek. OKZRH. MIĆO RADIĆ. rođen 20. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. s posljednjim prebivalištem u Japagi. Miroslav Vujčić. sa prostrjelom srca. godine. sin Mane. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. pa kada su došli u Školsku ulicu. Mirko Bosanac. 1. DUŠAN LUKIĆ. Željko Milanković. krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. između petlje i medicinskog centra Pakrac. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. srpnja 1996.

godine. sa završenom visokom školom. OKZRH. Republika Srbija.70/94. na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera. Srbin.631. godine. Vitković Ilija. kolovoza 1943. Bilić Josip. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. godine u Bojniku. K. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega. na objektima DP "S. rođen 13. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. od 25. OKZRH. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. oženjen. 1. Rapaić Sofija. Zukanović Amalija. 120. kolovoza 1949. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16. svibnja 1997. Tomić Milan. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška.678.88/92-35. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti.S. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. zbog kaznenog djela iz čl. 120. br. od 29. K.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. st. Svjedok: Nikola Dragušin.500. godine do mjeseca lipnja 1992. godine. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. otac dvoje djece. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. šteta većih razmjera. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. broj KTR.585. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška.00 DEM. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske". kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. SIMIĆ NOVICA. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51. Marinović Matija i Štrbac Predrag. st. sina Trajka. lipnja 1991. Jucko" imovinska . a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. listopada 1994. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška. izdao zapovijedi da se avionski. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba. Kraljić Nevenka. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. 70/94-12. Zukanović Vjekoslav.00 DEM. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. 1. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. Grgić Marija.00 DEM.

00 HRD. bio u pritvoru. lipnja 1955. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera.760. prosinca 1951 godine u Pakracu.055. nalazio se u pritvoru. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. sin Petra i Ljube. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. Julijana Bilić. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. SVAKIDAN VELJKO. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. otac dvoje malt. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. šteta u iznosu od 176. listopada 1995. od 11. prometni tehničar. 43. oženjen. što nije opravdano vojnim potrebama.38/95-39. Srbin.620. bez imovine. OKZRH. rođene Rusmir. od 15. Ivan i Ivanka Zukanović. drž. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. ožujka 1996. rođene Kranjčević. i čl.šteta u vrijednosti od 1. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. 1. zbog kaznenog djela iz čl. st. u nepravomoćnoj"presudi posl. oženjen. godine. KOMLENAC MILUTIN. K. 120. OKZRH. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. PZ 0020 K. 120. LJUBIČIĆ ŽELJKO. godine. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. sada . godine u Šibovu. gdje je i živio kbr. te da se uništava imovina stanovništva. rođen 16. 1. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava.Praljka bb. st. šteta velikih razmjera. 122. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl..00 DEM. rođen 13. djece. II optuženik Veljko Svakidan. sin Milana i Stane. općina Daruvar.56/95-29. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. DAMJANOVIĆ GOJKO. RH. dakle. djece. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška. ulica P. br. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera. Srbin. otac dvoje malt.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. Živko Žestić. st. veljače 1992. RH. studenog 1952. Pero Kovačić. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. zatvor "Bučje". te u svojstvu tzv. veljače 1997. oženjen. vozač. zvanog "Niger". 32. opisano i kažnjivo po čl. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. godine. Đorđe DRagušin. pa se Dragušin Nikola. Veljko Svakidan. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. Dušan Vukadinović. drž. godine. Vladimira Zvonarića. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. zemlje. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. zvani "Koka".25/96-45. Mile Marjanović. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Vukašin Ninković. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. pismen. prosinca 1991. 1. sin Joce i Jele. Stevo Milošević. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. godine. bio u pritvoru. a osim toga dana 15. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. godine. kolovoza 1991. Nedjeljko Spasojević. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. dakle. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. neosuđivan. rođen 30. Milorad Kulušić.Momčilo Kovačić. godine. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. što su isti učinili. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. 120. sve do razmjene dana 6. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. Trivanović. otac dvoje punoljetne djece. GoranPašić. do mjeseca svibnja 1995. kolovoza 1949. od 12.od 18. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. Stevo Cvijanović. vojsku služio 1971. i stvaranje tzv. Predrag Vujić. sa završenom OŠ. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. Miko Đurić. Milorad Kovačić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. općina Pakrac. OKZRH. Srboljub Tomić. Radovan Samardžić. u Skenderovcima kod Pakraca. Svjedoci: Vladimir Solar. "Velike Srbije". r. godine. Srbin. naselja i pojedine civilne osobe. bez čina.

kolovoza 1995. kolovoza 1991. Momčilo Kovačić. Srbin. a osim toga dana 15. dakle. do mjeseca svibnja 1995. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. 120. vozač. zvani "Koka". kolovoza 1949. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. OKZRH. zemlje. 32. godine. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog.25/96. studenog 1952. "Velike Srbije". Milorad Kovačić. pismen. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. Živko Žestić. godine. vojsku služio 1971. zbog kaznenog djela iz čl. godine. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. veljače 1992. godine. Predrag Vujić. rodjen 30. Srboljub Tomić. Stevo Cvijanović. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. veljače 1997. zvanog "Niger". sve do razmjene dana 6. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. Vukašin Ninković. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Radovan Samardžić. K. Pero Kovačić.od 18. sin Joce i Jele. zatvor "Bučje". Mile Marjanović. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. te u svojstvu tzv. Trivanović. 36/95-8. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. godine. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. i stvaranje tzv. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. Vladimira Zvonarića. r. te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. u Skenderovcima kod Pakraca. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. drž. Milorad Kulušić. oženjen. otac dvoje punoljetne djece. 1. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. Nedjeljko Spasojević.26. od 12. bio u pritvoru. Dušan Vukadinović. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. naselja i pojedine civilne osobe. prosinca 1991. godine.25/96-45. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. od 8. st. sa završenom OŠ. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. ratnog zločina protiv civilnog . koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. Stevo Milošević. što su isti učinili. bez čina. godine. općina Pakrac. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. RH. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. neosudjivan. Đorđe Dragušin. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19.

da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. godine. sina Save i Ane r. u Prekopakri. st. a Janković Zdravko je zadobio lake. djece. ožujka 1997. kbr. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. kući kbr. Sudar. presudom Vojnog suda u bjelovaru. Srbin. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. 20. godine. 47/96. dakle. otac mlt. stanu broj 14/1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. prosinca 1996. suvlasnik kuće i 1 kj. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. zbog kaznenog djela iz čl.G. za vrijeme rata.-12. tijekom oružanog sukoba. Miko Đurić. zemlje. kući kbr. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. postupio po naredjenju. Kovačića. pismen. 1. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . Hebranga. Svjedoci: Vladimir Solar. 1. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. 1. 120. broj KT. godine. svibnja 1995. OKZRH. brdo Čukur.47/96. kojom se proglašava krivim što je dana 1. rujna 1995. "Velike Srbije". prosinca 1943. bataljuna 51. 9. Goran Pašić. po optužnici ŽDO u Požegi. rodjen 4. u ulici I. godine. u ulici A. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. nalazio se u pritvoru. vlasništvo Zdravka Jukića. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. broj K. opisano i kažćnjivo po čl.stanovništva. Veljko Svakidan. u nepravomoćnoj presudi posl. šumarski tehničar. 120. na izdržavanju kazne. 55/96-9. od 10. pa se Dragušin Nikola. vlasništvo Ljilje Janković. sa završenom srednjom šumarskom školom. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. od 20. godine. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. st. od 12. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. K. kolovoza 1949. osudjivan. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. broj K. od 3. u ulici Matkovac. godine.93/95-38. 29. OKZRH. vlasništvo Rudolfa Friša. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. gdje je bila smještena minobacačka četa. oženjen. granatirajući grad minobacačkim projektilima.

ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. godine. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. u nepravomoćnoj presudi posl.93/95-38. za vrijeme rata. broj K. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša.47/96. od 20. po optužnici ŽDO u Požegi. nalazio se u pritvoru. kojom se proglašava krivim što je dana 1. 29. šumarski tehničar. broj KT. PZ 0027 28. bataljuna 51. vlasništvo Ljilje . otac mlt. ožujka 1997. označeno i kažnjivo po čl. osuđivan. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. prosinca 1943. prosinca 1996. stanu broj 14/1. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. postupio po naređenju. od 3. suvlasnik kuće i 1 kj. godine. gdje je bila smještena minobacačka četa. 120. u ulici A. OKZRH.-12. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. godine. Ljilja Gerhard. pismen. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. na izdržavanju kazne. godine. K. MILAKOVIĆ MILANKO. 55/96-9. rođen 4. 1. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. svibnja 1995. djece. Rudolf Friša. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. Sudar. 1. Hebranga. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. granatirajući grad minobacačkim projektilima. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. zemlje. rujna 1995. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. "Velike Srbije". sina Save i Ane r. 47/96. godine. sa završenom srednjom šumarskom školom. godine. Srbin. od 10. od 12. kolovoza 1949. Svjedoci: Zdravko Janković. OKZRH. presudom Vojnog suda u bjelovaru. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. kbr. oženjen. tijekom oružanog sukoba. brdo Čukur.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. broj K. 120. 1. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. zbog kaznenog djela iz čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. st.

9. ožujka 1997. označeno i kažnjivo po čl. Srbin. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. rođen 18. siječnja 1997. rođene Čalić . nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. listopada 1957. u Pakracu. vlasništvo Zdravka Jukića. godine. PZ 0028 29. sada nepoznata boravišta. 120.65/96-10. u ulici LG. K. IV optuženik Milan Sudar. 19. optuženika Željka Milankovića. kolovoza 1959. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. bez imovine. sin Branka i Ane. od 10. III optuženik Milan Pavić. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Ljilja Gerhard. strojobravar. studenog 1972. kući kbr. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. bez djece. sin Jovana. bez djece. dakle. OKZRH. sin Ilije i Jovanke r. rođene Sekulić. sina bogdana i Danice. neoženjen. a Janković Zdravko je zadobio lake. ulica Jadranska kbr. rođen. godine u Donjim Grahovljanima. u Prekopakri. u kaznenom predmetu protiv: I. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. automehaničar.9/97. Vujanić. II optuženik Veljko Budić. st. 20.-9. Svjedoci: Zdravko Janković. KT. OKZRH. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. 120. godine. st. godine. gdje je i prebivao. 1. u ulici Matkovac. državljanin RH. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. listopada 1968. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. br. rođen 2. Srbin.Janković. kući kbr. zbog kaznenog djela iz čl. 1. po optužnici ŽDO u Požegi br. Kovačića. s prebivalištem u Grahovljanima. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. 9/97. vlasništvo Rudolfa Friša. bez imovine. neoženjen. 1. K. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. rođen 31. posl. u nepravomoćnoj presudi. godine u Pakracu. Srbin. Rudolf Friša. godine u . od 12. općina Pakrac.

kolovoza 1949. sa prebivalištem u Pakracu. godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. bez zanimanja. kroz jetru i desno pluće. 120. K. 235. prosinca 1991. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30.26/97. OKZRH. neoženjen. pripadnikom iste paravojne . osoba bez državljanstva. st. Franje Drobnija bb. dana 15.62 mm. kojom je oglašen krivim. godine. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. i lijeve uške. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. "Velike Srbije". pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg. za vrijeme rata od 12. izvršen napad na pojedine civilne osobe. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. st. kolovoza 1949. . označeno po čl. st. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim. godine u Pakracu. što su dana 9. sina Milana i Mire. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. u vezi čl. godine. 54/96. ĐURIĆ MIRKO. po optužnici ŽDO Požega broj KT. godine. zajedno sa Sokolović Željkom. kolovoza 1994. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. 1. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. DA 308. godine.Pakracu. bez djece.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. strijelni kanal. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. rođene Vuk1iš. "SAO Krajina". oz. 73.26/97-11 od 24. 2. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. bez imovine. OKZRH. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. travnja 1997. Srbin. listopada 1996. 1. KZRH. od 28. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. 244. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. zbog kaznenog djela iz čl. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. st. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. pismenog sa završenom OŠ. iz automatskog oružja cal 7. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. godine. otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. vrata. veljače 1997. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. rođen 8. čin desetar. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. 120. dakle. Srbin. svibnja 1949. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. 1. nalazi se u pritvoru. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava.

ubijao civilno stanovništvo. Marija Validžić i Marina Zvonarić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. Valdižić Anti i Validžić Mariji. "SAO Krajine". OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. Latinski Ivana. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. K. 42/97-9. "Veliku Srbiju". K. od 16. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. njegova kćerka Marina i supruga Ana. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. koje ovi civili nisu imali. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . po optužnici ŽDO Požega broj KT. crijeva i kralješnice.-9. godine. lipnja 1997. ŠPANOVIĆ MILAN. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. u pravomoćnoj presudi posl. a zatim naređuje Ivi Latinskom. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. sa trajnim posljedicama.42/97. te vršio mjere zastrašivanja i terora. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. a Zvonarić Marina. koje su povrede teške i po život opasne. i Ante Validžića. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. kako bi izbjegao masakar . koje povrede su teške i po život opasne. st. dakle. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. od 5. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. Ivković. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. kolovoza 1949. svibnja 1997. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. pridruživši se paravojnim formacijama tzv. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. zadobila je povrede jetre. godine. godine u Novskoj. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Zvonarić Ana. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. serijske prijelome desnih rebara. br. . općina Novska.75/96. te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. 120. listopada 1960. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. PZ 0030 31. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. r. te više struke eksplozivne povrede trupa. rođen 8. godine. razdor ošita. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. sina Stevana i Milice.

Đuro Bogunović. zv. dakle. SI 0001 K – 28/93 . Svjedoci: Luka Filipović. Maček . što je kod njih ostavilo teške posljedice. 120. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. člana vijeća. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. odvjetnika iz Siska. OKZRH. godine. Josip Kvočić. Predsjednika vijeća. koje je tukao lancima.prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. ožujka 1948. pa se Španović Mfi1an. a prema Željku Grgiću. Đure Sertić. sin Vlade i Marije. Ivana Blažinić. Terezija Grgić i Željko Grgić. listopada 1993. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. st. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava.terorističkih je . izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. zapisničar. 26. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. 5. održane glavne i javne rasprave. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Novska. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. Alemke Sladić. u odsutnosti optuženog. 1. opisano i kažnjivo po čl. kao pripadnik četničko . rođen 01. Opć.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Borovcu. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. jer im je zdravlje znatno narušeno. članovi vijeća i Nataše Galinić.

30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. svibnja 1993. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. 120. rujna 1991. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. palio. godine oko 15. Grgić Slavka. st. st. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. tjekom 1991. dvorišta i kuća. protuzakonito zatvarao. To stoga.000. gdje su isti zadržani i tučeni. – HRD. 1. Martin podmetnu mine i aktiviraju. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. Ivaštinović Ive i Rudolfa. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. st. 120. ZKP-a u svezi čl. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. pa je tako : 13 dana 05. godine u Borovcu iz garaža. 1. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. što je i učinjeno. – HRD te paušalni iznos od 5. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21.000. uhićivao. tukao. Temeljem propisa čl. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Temeljem propisa čl. te Vladu Ivaštinović. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. te navodno zadržao za sebe. rušio. te televizor. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. . OKZRH. što je i učinjeno. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 343. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. Josipa Kvočić. 28 neutvrđenih dana. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. st. 21 dana 11. – 7. 1. dakle. 90. st. Đuru i Jelenu Bogunović. studenog 1991.formacija tzv. zatvarao. što isti nije dostupan državnim organima. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. 18 22. 1. rujna 1991. 87. 1. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. 2. toč. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. OKZRH. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta.

a od 1949. što se. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. Ivaštinović Rudolf. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. te televizor. Uz. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. godine naredio miniranje crkve Sv. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. Martin u Borovcu.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. a sud. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. st. da je dana 11. . a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. rujna 1991. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. Ivaštinović Marija. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. što je uzrokovalo njeno rušenje. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. Filipović Luka. gdje su zadržani i tučeni. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Ivaštinović Nikola. izrijekom. kad već zna takovu tvrdnju obrane. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. lipnja 1993. Bogunović Jelena. Kvočić Josipa. studenog 1991. Ivaštinović Mato. Bulatović Reza. rujna 1991. godine. koja je već naprijed već označena. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. pa tako. ZKP-a. 1. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. Znači. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. 31. godine. Bogunović Đuro. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 353. da je tokom 1991. Brulja Ivan. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Ivaštinović Ive i Rudolfa. po ocjeni ovog suda. da je 05. Brulja Katarina. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije.. proveli ih u zatvor u Okučane. zadržavši to za sebe. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. da je dana 22. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. To stoga. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba.

rođen 15. dana 5. U Sisku. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. ZKP-a). izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. v. Đure Sertić. članova vijeća Marije Bogdan. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. održane glavne i javne rasprave. 115. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. nakon dana 13. sin Stojana. listopada 1993.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. Nikole Begović i Branka Matijašević. odvjetnika iz Siska. svibnja . 4. Nikole Maljković. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. OKZRH. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. člana vijeća. predsjednika vijeća. Dragana Japranin. Alemke Sladić. stavka 1. godine. listopada 1993. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. zapisničara.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. u odsutnosti optuženih. zbog kaznenog djela iz članka 120. st. Josipa Žinić.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

a potom po kući pucali.1991. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. rujna 1991. godine u H. radnik. rođen 24. oženjen. studenog 1952. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. u proizvodnji papira. Brkljačić Jagoda. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . Srbin oženjen. otac dvoje djece. godine u Babinoj Rijeci. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. godine u Sisku. a njegovu suprugu Milu silovali. 32. sa prebivalištem u D. sin Bogdana. SSS. SSS. BUD br. Srbin. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. dakle. 59. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. ul. sin Ilije. SSS. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. SO Kostajnica. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. travnja 1929. 2. sin Stojana. Kukuruzarima kbr. sin Slavka. vozač. godine. Bišćan Anđelka. rođen 23. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 7. Srbin. godine u Kostajnici. godine D. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. godine u D. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. Srbin krivi što su : 1. Općina Kostajnica. Velešnji. 96. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. otac dvoje djece. Opć.optuženi DRAGAN JAPRANIN. 15 dana 08. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. umirovljenik. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. 27. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. sa prebivalištem u Panjanima 32. sa prebivalištem u Kostajnici./ u tijeku 1991. prosinca 1958. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. oženjen. rođen 1. poslovođa. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. prosinca 1952. rođen 06. III. Srbin. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. Velešnji kbr. Begović Nikola 2.

st. st. Temeljem propisa čl. Iako. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Ivanišević Ane. možda. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. što isti nisu dostupni državnim organima. II – opt. toč. 120. Japranin Dragana i IV – opt. ZKP-a u svezi čl. III – opt. Maljković Jovanu. Maljković Nikoli. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 87. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. 90. 6.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. na postupanje u stjecaju. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. – HRD. 1. 120. lipnja 1993. godine stavilo na teret I – opt. sadržan optužnicom. 1. jer je očito.000. OKZRH. st. Temeljem propisa čl. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . Begović Nikoli i V – opt. st. st. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). IV – opt. označeno u čl. kojima ih se tereti. OKZRH. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. Japranin Draganu. 1. OKZRH. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. da se radi u odnosu na III – opt. 343. Begović Nikolu. izgleda. Ivanišević Molke. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. je optužnicom KT-184/92 od 21. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. 2. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. st. za reći je. 7. 1. 1.800. – HRD i temeljem toč. 120. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. ovaj sud to tako ne shvaća. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti.

riječ o jedno te istom ratu. te ni po kome.r .r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. U Sisku. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a sa nespornim posljedicama. dana 13. Krivična odgovornost optuženih nije. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. uvjerenje je suda. v. dakle. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. v. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. a potom imali za to osnova. Način postupanja svakoga od optuženih. dovedena u dvojbu. stupanj krivične odgovornosti. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. u krajnjoj liniji. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. te stoga optuženici. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. naročito pogibanjem ljudi. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. listopada 1993. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. temelji se na u izreci citiranim propisima. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. odgovarajući je težini od njih učinjenog. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. tokom kojeg. a sadržan i izrekom presude. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih.stanovništva. opisan po svjedocima. Odluka o trošku.

s tadašnjim prebivalištem u D. god. BiH. ILIJA RATKOVIĆ.1962. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Nikole.1955. god.1974. DUŠKO GLIGORIĆ.11.10.1950. 16. STEVO KOKRLJA. 115. rođen 04. RAJKO PAUKOVIĆ. u Muri.1949.1957. sin Dušana. RANKO BRADARIĆ.03. u Bosanskoj Dubici.1963. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19. rođen 1946. rođen 27.1953. u Bosanskoj Dubici. u Bosanskoj Dubici. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god. općina Kostajnica 4.03. 235 12. sin Petra. god.121 10. sin Miloša.12. NIKOLA BEGOVIĆ.10. 158 22. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 10. sin Ilije. MARTIN BRNAD. u Šašu. BiH. sin Nikole. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br.1964. MILISAV TEPIĆ. rođen 17. god u Hrvatskoj Kostajnici. u Sisku. Švicarska.04.03. BiH. BiH. 285 8. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god u Petrinji. sin Jovana. 167 14. god. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17. s prebivalištem u Cerovljanima 20. rođen 18. 251 11. sin Rajka. sin Dušana. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. sin Miće. rođen 26. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br. u Bosanskoj Dubici. rođen 15. u Bosanskoj Dubici. rođen 22. BIH. u SR Njemačkoj. u Bosanskoj Dubici.05. rođen 10.1966. rođen 09. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 113 . Cerovljanima br. god.07.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. rođen 14. 275 9. god. u Bosanskoj Dubici.04. STEVO DŽAKULA. u Sisku. sin Jove.. BiH. rođen 27. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Bosanskoj Dubici. STEVO GVOZDEN.12.1970. god.09. u Sisku. u Kostajnici.1949. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god. DRAGO RADIŠIĆ. god.1959.1943.10. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Ilije. BiH. DMITROVIĆ NENAD.196. sin Mojice. 179 6. rođen 23. BOŠKO POLJAK. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Milana. sin Milke. u Kostajnici. 1 15.1961.06. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. 233 13. NENAD NOVAKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Mirka. NIKOLA RENDIĆ. STEVO POLJAK.10. sin Milana. BiH.1959. god u Šašu. 14 16. sin Vase. 158 21. rođen 17. rođen 30. rođen 17. god. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. st.05. god. god.1953. rođen 15. ŽELJKO VUKSAN. DUBRAVKO PAUKOVIĆ. SRETO KOKRLJA. 285 7. 4.11. rođen 07.

nakon dana 17. sin Petra. 87 25. SRETEN TOMAŠEVIĆ. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. god.1950. u odsutnosti optuženih. Prusac Dragana. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. Radaković Milana. Jelić Stanke. studenog 1993.23. članova vijeća. rođen 22. Plinja Barica stara 73. Mirka Švaljek. god. Pavlica Đure. god. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u Bosanskoj Dubici. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. člana vijeća. sudaca porotnika.1932. god. godine. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Likić Nikola star 75. rujna 1991. rođen 26. Dabić Mirka. zapisničara. sin Đure. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. st. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. 3. rođen 07. sin Đure. Janus Nikole. Dana 24. 95 24. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21. Sladović Milana. god. god. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Jakovović Dragana. uz sudjelovanje Jagice Blašković. Galjen Milana. OKZRH. predsjednik vijeća.06. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. ŽELJKO TULEKOVIĆ. MILE VELIMIR. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. pristupili tzv. Ivana Kasaić. i 24. zbog kaznenog djela iz čl. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. rujna 1991. 1.03. BiH. rujna 1991. Josipa Budinski. rujna 1991. Vojsci Republike srpske krajine. Vinčić Jovice. PODACI O ŽTRVAMA: 2. Španović Dušana. odvjetnika iz . u Kostajnici. u Bosanskoj Dubici. god. Vukičević Momira. Varkaš Steve. god. Jelić Stojana. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. 120. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. Josipa Žinić.06.1954. Dabić Milana. te su 21.

gdje i prebiva na kbr. lipnja 1960. iz Dragotine SO Glina. godine u Bijelim Vodama. SO Glina. iz Bijelih Voda. 11. sa prebivalištem u Glini. 150. 93. rođen. 08. Klasniću kbr. SO Glina na kbr. Srbin. Srbin. 112. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. sin majke Draginje. rođen. 171. sin Gojka. godine u Dragotini. sin Ilije. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. sa prebivalištem u Dragotini. studenog 1963. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. SO Glina. 1967. Srbin. SO Gline. iz Dragotine. Srbin. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. siječnja 1964. 153. rođen 9. veljače 1967. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. sin Gojka. iz Bijelih Voda. SO Glina. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. Srbin. 29. . sin Dušana.Siska. prosinca 1958 u Brubnju. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. rođen 13.optuženi STANKO JELIĆ. 2. Srbin. 18. rujna. održane glavne i javne rasprave. Srbin. ul. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. lipnja 1962. sin Petra. sin Dušana. rođen 13. Srbin. godine u Glini. rođen 06. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. godine u Glini sa prebivalištem u G. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. prosinva 1946. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. SO Glina. gdje i prebiva na kbr. Srbin. sin Petra. novembra kbr. rođ. SO Glina. poljoprivrednik IX. SO Glina. Srbin. sa prebivalištem u Dragotini. rođen. 33. Gavrilović rođen 12. Srbin. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. iz Dragotine.

18. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. rođen 16. iz Dragotine. Srbin. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. sa prebivalištem u Dragotini bb. u Dabrini SO Glina. društvene i sakralne objekte. stvari kuća i gospodarske zgrade. Srbin. kulturne i sakralne objekt. godine. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. godine u Glini. štaku Davidović Slavka.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. Srbin XV. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. sa prebivalištem u Dragotini kbr. iz Dragotine. rođen 5. 3. OKZRH. hranu. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. izudarali Matijević Ivu. poljoprivrednik XVI. sin Dušana. oduzimati im novac. štalu i kuću Tonči Mije. godine u Maji i Svračici. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede.optuženi STEVO VARKAŠ. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. Srbin. kolovoza 1991. prosinca 1959. pljačkali imovinu stanovništva. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. sin Petra. sa prebivalištem u Dragotini kbr.optuženi MILAN PODUNAVAC. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. kuću Lamza Marka. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. kuću i traktor Davodović Matije. traktor. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. štalu Nogić Marijane. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade. listopada 1951.godine u Glini. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . djelatnik XVIII. 1. prodavač krivi što su : dana 18. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. naoružani došavši u ta sela. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. 120. st. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade.

IX. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. VIII. Temeljem propisa čl.000. godine.optuženom Dabić Mirku. koji prileži ovom temeljnom spisu. st. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima. 120. st. optužnicom KT-53/93 od 13. ZKP-a u svezi čl. XII. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice. Temeljem propisa čl. OKZRH. XVII. kolovoza 1993.optuženom Varkaš Stevi.optuženom Janus Nikoli. IV. 1. XI.optuženom Pavlica Đuri.optuženom Gavrilović Dušanu.optuženom Vinčić Jovici. XVoptuženom Jakovović Draganu.optuženom Vukičević Momiru.optuženom Milanu. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.optuženom Sladović Milanu. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . HRD. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3. 2.optuženom Podunavac Milanu i XIX. – HRD i temeljem točke 6.optuženom Španović Dušanu. stavilo je na teret I. V.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. toč.000. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 1. III. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1.optuženom Španović Milanu. IIoptuženom Radaković Milanu.optuženom Prusac Draganu. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. 87. Xoptuženom Galjen Milanu. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu. XIII. VI.optuženom Jelić Stanku. 343. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. XIV. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5.300. godine.optuženom Jelić Stojanu. VII. listopada 1993. XVI. st. st. 90. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. XVIII.

1. st.v. Krivična odgovornost optuženih nije. naročito pogibanje ljudi. uvjerenje je suda. stupanj krivične odgovornosti. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. te ni po kome.oružanog sukoba. u krajnjoj liniji. temelji se na u izreci citiranim propisima. a sadržan i izrekom presude. Način postupanja svakog od optuženih. pobude iz kojih je djela učinjeno. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. označeno u čl. OKZRH. 17. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. PREDSJEDNIK Željko Barać v.r. 120. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. te spram civilnih osoba. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. a sa nespornim posljedicama. Odluka o trošku. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. odgovarajuće je težini od njih učinjenog. opisan po svjedoku. studenog 1993. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. dakle dovedena u dvojbu. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.r. te stoga optužnici.

koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. 120. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. Mirka Švalje. st. člana vijeća. godine i 1992. kolovoza 1957. Josipa Žinić. predsjednika vijeća. novembra br. godine u selu Bojna SO Glina. 11. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. tokom 1991. 29. sudaca porotnika Ivana Kasaić. istog zakona). godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 1. članova vijeća i Nataše Galinić. održane glavne i javne rasprave. gdje i prebiva u ul. 142. zapisničara. sin Petra. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. OKZRH (ranije čl. svibnja 1993. Alemke Sladić. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. travnja 1957. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . godine u Glini. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. rođen 26. zbog krivičnog djela iz čl. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. II-optuženi KORAČ MILAN. odvjetnika iz Siska. u odsutnosti optuženika. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. sin Vuje rođen 1. nakon dana 26. 6. godine u Glini.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.

2. iste treba osloboditi od optužbe. toč. svibnja 1993. 87. st. Prišek Boris. Branitelj. 343.HRD-a. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20.000. Palajić Ivan. OKZRH. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. st.HRD-a. 9. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. svaki u ponekom dijelu. Temeljem propisa čl.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Štajduhar Pavle. – 7. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. dakle. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ali . Međutim. 1. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv.66/93 od 3. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. 1. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 1. st. Bagić Vlado. st. travnja 1993. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine. Temeljem propisa čl. 120. 120. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. OKZRH..nacionalnosti. 1. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.. 1. st. a svaki od njih paušalni iznos od 5. uslijed čega su Šmicl Stjepan. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.000. ZKP-a u vezi čl. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. Svjedoci Lipak Karlo.

v. nosilaca vlasti na svojem području tada. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. Kako su krivična djela obojice optuženih. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. pobude ih kojih je djelo učinjeno. 343.r. Odluka o trošku krivičnog postupka. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. 4. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. svibnja 1993. st. dakle. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. s tim. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. OKZRH. 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. dvojbena krivična odgovornost optuženih. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a. navode optužnice. u krajnjoj liniji. stupanj krivične odgovornosti. OKZRH). Visina izrečene kazne zahtjeva. pozivom na propis čl. . v. U Sisku. 1. st.st. Prilkom odmjeravanja kazne.r. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Nije. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. dne 26. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. te stoga optuženici ne moraju biti. 31. 120. označeno u čl. te ni po kome. u cijelosti. konačno.. 115. određivanje pritvora. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. ZKP-a). da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. temelji se na u izreci citiranim propisima.svi.

održane glavne i javne rasprave. ul. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. studenog 1991. godine. odvjetnika iz Siska. 17. rođenog 22. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Srbin.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. zapisničara. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. nogama i kablom po glavi i tijelu. godine u Paklenici. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. po sucu Željku Barać. . godine u Voćarcima. Nogić. nakon što su prethodno Gobac Vinko. 128. OKZRH). B. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. Adžije br. nalazi se u bijegu. Kovačević Veljko. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. sin Bogdana i Drage r. „SAO Krajina“. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. zbog krivičnog djela iz čl. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. u odsutnosti optuženika. k r i v što je: j e dana 22. 150. sa prebivalištem u Novskoj. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. srpnja 1993. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. nakon dana 8. kolovoza 1950. Kliba Radenko i Matekalo Živko. OKZRH (sada čl.

128. toč. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. .dakle. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa čl. ZKP-a (sada članovi 90. Uračunljivost optuženika nije ničim. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. 150. Sam način postupanja optuženika. Iz rečenog slijedi. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. 98.. ZKP-a u vezi čl. st. 1. 1.000. 150. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. 2.500. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Svjedoci Kovačević Veljko. 95. postavljen po službenoj dužnosti. OKZRH (sada čl. OKZRH). Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor.HRD. te ni po kome. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. bila dovedena u dvojbu. st. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKP-a (sada čl. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. – 6. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. 343. 1. travnja 1993. 1. svibnja 1993.HRD i paušalni iznos od 5. Branitelj. 128. OKZRH (sada čl. godine.. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. OKZRH). 353. i 87. Temeljem propisa čl. vršeći pravila međunarodnog prava.

srpnja 1993. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. U Sisku. 353. godine. te stoga optuženik. Prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a (sada čl. stupanj krivične odgovornosti. OKZRH). 31. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. i to.r. st. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. temeljeno na propisu čl. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. uz sudjelovanje Nataše Galinić. v. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 1. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. . subjektivna i objektivna. Barać.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 33. Za reći je. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. međutim. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. po sucu Željku Barasć. Obzirom na visinu izrečene kazne. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. dne 8. v. ZKP-a). OKZRH (sada čl. u krajnjoj liniji.r. doređen je pritvor. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. i 144. pobude iz kojih je djelo učinjeno. st. Ženevske konvenciej iz 1949. jačinu povrede. 343. 1.

Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. u odsutnosti optuženika. sa prebivalištem u Okučanima. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. nalazi se u bijegu. 5. nakon dana 26. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. N. svibnja 1993.zapisničara. dakle. 353. održane glavne i javne rasprave. otac dvoje djece. SSS. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a (ranije čl. Srbin. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. umirovljeni milicioner. OKZRH). OKZRH (ranije čl. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. . primivši oružje i uniformu tzv. Ul. OKZRH. SAO Zapadna Slavonija. 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. st. 143. godine u Okučanima. Temeljem propisa čl. odvjetnika iz Siska. zbog krivičnog djela iz članka 128. SUP-a Okučani. 343. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. rođen 10. i 144. oženjen. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. 150. suprotno odredbama čl. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. godine. ožujka 1952. Vujasinović br. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj.

ožujka 1993. i 144. 1. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.HRD. toč. Branitelj. 6. Uračunljivost optuženika nije ničim. godine. pobude iz . 128. Za reći je. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim.Temeljem propisa čl. – 6. subjektivna i objektivna. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. 87. st. tokom cijelog postupka.000. To tim prije. opisan po svjedoku. postavljen po službenoj dužnosti. Sam način postupanja optuženika. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. 21. a ranije čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30.HRD i paušalni iznos od 5. Konkretno članaka 143. 90. Ženevske konvencije iz 1949. stupanj krivične odgovornosti. istog zakona). i 95. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. st. 1. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. OKZRH). st. Prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a (ranije članovi 98. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. godine. bila dovedena u sumnju. Dakle. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a u svezi čl. te stoga optuženik. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio.. OKZRH. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.750.. i to. 33. u krajnjoj liniji. međutim. 2. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. te ni po kome. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 31. svibnja 1993.

r. Obavijest PS Okučani 5.kojih je djelo učinjeno. st. SUDAC SUDAC Željko . Sisak 4. ZKP). srpnja 1993. jačinu povrede. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 3. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. 123. okr. 343. godine U Sisku. v. 353.r. branitelju opt. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. svibnja 1993. v. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Oglasna ploča – ovdje 3. određen je pritvor. 1. dne 21. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana.čl. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. odvjetnku. Dabić Milenko. 4.. 15. Sada 115. 4. istog zakona). KT-25/93 (u dva primjerka) 2. U Sisku dne 26. Barać. ZKP-a (ranije čl. lipnja 1993. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. temeljeno na propisu čl. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Obzirom na visinu izrečene kazne. Ivanu Rafaj. st. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. DNA: 1. 5. St. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. 4. OJT-u Sisak na br.

Srbin. 2. 12. godine u Sremskoj Mitrovici. zbog krivčnog djela iz čl. srpnja 1993. u svezi ss. Općina Zemun. toč. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. održane glavne i javne rasprave. sa prebivalitšem u Sisku. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. Otokara Keršovanija br.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.opt. Mirka Švaljek. u odsutnosti I-optuženika. RS. rođen 6. sin Rudolfa i Zore. odvjetnika iz Siska. Hrvat. člana vijeća. otac dvoje djece. Alemke Sladić. 1. razveden. 120.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. OKZRH. rođene Desimirović. travnja 1950. II. travnja 1947. Mihajlović Ljubiše i II.. Ivana Kasaić. predsjednika vijeća. nakon dana 8. Temeljem propisa čl. u krivičnom predmetu protiv I. rođene Martinović. ul. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. službeni.opt. 3. članova vijeća i Nataše Galinić. Kuzmić Zorana. rođen 5. sin Slavka i Marije. kapetan unutrašnje plovidbe. Rade Končara br. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. godine. 340. st. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. 3. zapisničara. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. godine u Zemunu. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE .

i 24./ dana 22. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. i 24. u svezi st. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. – 5. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. 1. OKZRH. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. listopada 1991. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. 91. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. toč. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. Dakle. 2. OKZRH uz primjenu čl./ dana 23. 87. listopada 1991.Da su i to: I-opt. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. godine. ožujka 1993. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. u Sisku. u Sisku. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. godine. Dakle. st. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. omogućio I-opt. st. Pa. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. 1. 120. II. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. 23.. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . iako je znao da je I-opt. Temeljem propisa čl. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. KUZMIĆ ZORAN 2. da su time I-op. 24. st. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. 1. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. 2. opt. godine.

iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. tim prije. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. travnja 1993. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. Na istom 16. Kako nisu mogli uspostviti vezu. kako 23. svibnja 1993. kanalu jedan kratki razgovor. godine. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. istoga Zakona.00 sati. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. listopada 1991. što su i učinili. listopada 1991. jer ga 24. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. listopada 1991. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. godine. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. 2. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. Dana 22. Gavrane javi se“. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. označenog u članku 120. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. „Dunavskog Lloyda“. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. dana 19. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika.. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. Naime. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. Nakon što se odazvao. st. u svezi st. OKZRH uz primjenu članka 24. godine oko 16. čuo je preko UKW radio-stanice na 16.stanovništva. tako i 24. 1. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. godine. dvojici pripadnika ZNG-a. Dana 22. jer isti nije dostižan državnim organima. listopada 1991. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra.00 sati. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. oko 16. godine. po . te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“.

koji su se 22. 2. niti je u dnevniku načinio bilješku. Također. godine. st. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. nalazili na brodu „Zibel“. Naime. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. kanalu. u svezi st. OKZRH uz primjenu članka 24. ni tko ih je slao. te da su slate razne šifrirane poruke. a da se ne zna. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. 1. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. „Novi vjesnik“. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. Brigade. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. i 4“. ni što su one značile. Dragan Dakić (list 59 spisa). Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. Braco Grozdanić (list 57 spisa). OKZRH. tako i II-optuženika.dolasku na radno mjesto. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. 3. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). dispečer. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. 2. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. jer su dali jasne i kategorične iskaze. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Antun Jakirčević (list 59 spisa). „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. preko radio-stanice na 16. sud je utvrdio da je . do tada nepoznate.i IIoptuženika. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. Nadalje. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. kao i „Gavrana 1. listopada 1991. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. Željko Milković (list 56 spisa)m. jer je jasan.

godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. koje se ne pretpostavlja. st. srpnja 1993. 3. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. Kako ničim nije dokazano pomaganje. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. dakle. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. st. U Sisku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. 4. v. ZKP-a). SI-0009 . v. ZKP-a oslobodio optužbe. jer je to isključiva nadležnost direktora. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. odnosno grad Sisak. već naprotiv obrnuto. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. 8. PREDSJEDNIK Željko Barać. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. niti je naredio. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. „Hidroput“.„Dunavski Lloyd“. sud je optuženike temeljem članka 340. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. već se mora dokazati motivom i umišljajem.r. 115. U odnosu na II-optuženika.

lipnja 1993. Sabe. odvjetnice iz Siska. po sucu Željku Barać. održane glavne i javne rasprave. godine. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. OKZRH). rođen 21. bili zarobljeni od strane tzv. pripadnici MUP-a RH. sada u bjegstvu. kao funkcioner i oficir tzv. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . svibnja 1953. nakon što su Sabić Željko. nakon dana 8. sin Ilije i Julke. u odsutnosti optuženika. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. uz sudjelovanje Nataše Galinić. OKZRH (ranije članka 150. nanijevši im tjelesne povrede. zbog krivčnog djela iz članka 128. godine u Jasenovcu i Demirovcu. godine u Rajićima. kao zapisničara. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. k r i v što je: j e tijekom 1991. gdje i prebiva na Trgu Đ. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. rođene Grgić. dakle.

tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. potres mozga. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne.000. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. pa ovaj drugi udari i tako. st. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“.HRD. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. te sam izudaran po bubrezima. 2. s tim. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. ZKP-a u svezi čl. 87. Njihova su kazivanja (kao. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. 90. istog zakona). 21. 7. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju.surovim postupanjem s ranjenicima. st. st. 353. svibnja 1993. a ranije čl. ZKP-a. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. ožujka 1993. nogama. šakama. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. st. ZKPa (ranije čl. i 95. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. „Zadobio sam fakturu kičme.HRD i temeljem toč.. 128. 128. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 23. 343. toč. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. 1. ZKP-a (ranije čl. koljenima po cijelom tijelu. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. 6. 98. istog zakona) Kv-67/93 od 3. 6. 1. te povremeno sada gubim sjećanje. 150.“.500. OKZRH. OKZRH (ranije čl. Udaran sam palicom. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. KT-23/93 od 23.

Prilikom odmjeravanja kazne. Uračunljivost optuženika nije ničim. 115. dne 8. 4. pobude iz kojih je djelo učinjeno. subjektivna i objektivna. st.r. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. OKZRH). imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 343. među ostalim“.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. v. godine. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. Barać. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 31. 123. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. te ni po kome. stupanj krivične odgovornosti. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Ženevske konvencije iz 1949. i 144. U Sisku. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. r. ZKP-a). 4. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. . Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. st. ZKP-a). Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. 1. lipnja 1993. v. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. ZKP – prije čl.

Novi. st. siječnja 1935. SO Glina. sudaca porotnika Mirka Švaljek. rujna 1939. DUŠAN JOVIĆ. Dušana Jović. Srbin. godine u Donjem Klasniću. IV-opt. SO Glina. održane glavne i javne rasprave. Ilije Bjelajac. OKZRH (sada čl. Vračar. rođen 20. V-opt. svibnja 1949. inženjer II-opt. II-opt. VII-opt. 142. zbog krivičnih djela iz čl. članova vijeća i Nataše Galinić. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. predsjednika vijeća. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. 1. R. godine. Sime Karaice i IX-opt. sa prebivalištem u Glini. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. 1. lipnja 1993. sin Stevana. rođenog 13. Ul. 1. MILAN MUIDŽA. siječnja 1942. godine u K- . liječnik. III-opt. Milana Milanković. Boškovića br. OKZRH). u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Ante Jukić. sin Miljkana. SO Bos. Josipa Budinski. Mikelić Borislava. sa stanom u Beogradu. sin Stevana. DUŠAN KAČAR. nakon dana 9. Milana Muiđe. godine u Dobrljinu. u odsutnosti optuženih. III-opt. odvjetnika iz Siska. Ivana Kasaić. VI-opt. rođen 16. IV-opt. godine u Donjem Klasniću. rođen 24. VII-opt. sin Milutina. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. 120. Žrtava fašizma bb. člana vijeća. st. Stanka Divjakinje. Dušana Kačar. Ilije Nišević.

štab četničkih formacija. sin Dragana. SIMO KARAICA. godine u Velikom Gradcu.Banskom Drenovcu. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv.. opt. Filipa kljaića 3 V-opt. sa prebivalištem u Glini. 29. ILIJA BJELAJAC. Rimska ul. VIII-opt. Mihanovića b. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj..b. novembra bb. sa prebivalištem u Sisku. izrađivao planove mobilizacije. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. rođen 29. VI. MILAN MILANKOVIĆ. godine u Petrinji. bravar. rođen 18. srpnja 1956. da se uništavaju stambene zgrade. godine u Malom Gradcu. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Ul. svibnja 1949. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. rođen 16. Ul.. SO Glina. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. b.b. gospodarski objekti i sakralni objekti. sa prebivalištem u Sisku. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. sa prebivalištem u Glini. ul. prosinca 1960. SO Petrinja. SO Glina. SO Glina. sin Damjana. i 1992. Norberta Vebera bb. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. godine u Roviški. sin Pavla. rođen 15. VII-opt. defektolog. godine u Glini. godine u Begovićima. rođen 7. ILIJA NIŠEVIĆ. sin Petra. gdje i prebiva. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. listopada 1956. SO Glina./ u tijeku 1991. sin Steve. naređivao nelegalno s u . IX-opt. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. sa prebivalištem u Petrinji. Malinova 94. lipnja 1933. STANKO DIVJAKINJA. A.

kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Ilija Bjelajac./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. IV-optu. te uništavali stambene zgrade./ u tijeku 1991. pljačkali imovinu. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. te ranjeno deset osoba. VI-opt. Ilija Nišević. III-optuženi MILAN MUIDŽA. VII. sakralne objekte i gospodarske objekte. „SAO Krajina“. Milan Milanković. godine u Glini i okolnim mjestima. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. Milan Muidža. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. V-opt.opt./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl.. Katarine. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. 120. Milan Muidža. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. Milan Milanković. Banadinović Angelina. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. OKZRH. Dušan Kačar. VI-opt. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. st. 120. dakle. 2. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. Jovanović Rezika. gospodarskih i sakralnih objekata. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. VII-opt. st. Dušan Jović. dok su Drakulić Nikola. dakle. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. oštećenja. Lovre i dr. Vujaklija Rajko. Kendjel Ivan. i 1992. a II-opt.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. Crkva Sv. Djurač Rajko. V-opt. crkva Sv. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. Ilija Nišević. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. lipnja 1991. II-opt. Ilija Bjelajac. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani.opt. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. a IIIopt. Dušan Jović. IV. Herelić Ramiz. Dušan Kačar. III-opt. . 1. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. 1. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. paljenja i rušenja stambenih.

kojima ih se tereti. na glavnoj raspravi održanoj 3. ožujka 1993. Kušan Djuro. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. zbog izvršenja kojeg su tuženi. te ni po kome. bila .. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. st. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. travnja 1993. toč. postavljen po službenoj dužnosti. 90. Svjedoci Kovačević. 1. ZKP-a u svezi čl. 87. 1. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. OKZRH. Ličina Berislav. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. u cijelosti. godine stavilo na teret I-opt.050. OKZRH.HRD. Milanu Muidži. 119. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1.199. konačno. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Temeljem propisa čl.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. godine. 1. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Malić Hamdija. 1. Branitelj. navode optužnice. ali svi. Iliji Niševiću. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. OKZRH. Dušanu Kačaru. Štrk Ivan Šantek Ivan. lipnja 1993. Iliji Bjelajac. st. st. 2. da bi.. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 120. Milanu Milankoviću. st. Temeljem propisa čl. Juzbašić Živko. a optuženicima Dušanu Joviću. 120. 343.OKZRH. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. Mato. – 7. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. svaki u ponekom dijelu.

dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. st. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. 115. OKZRH. PREDSJEDNIK Željko Barać. 1. pobude iz kojih je djelo učinjeno. te uništavanjem stambenih zgrada. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.r. temelji se na u izreci citiranim propisima. s tim. v. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 120. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. Prilikom odmjeravanja kazne. 343. . lipnja 1993. u krajnjoj liniji. OKZRH). imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.r. dakle. označeno u čl. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Krivična odgovornost optuženih. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. v. st. te stoga optuženici. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. 31. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. stupanj krivične odgovornosti. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. sakralnih i gospodarskih objekata.) a za vrijeme oružanog sukoba. Odluka o trošku krivičnog postupka. ZKP-a. pozivom na propis čl. dne 9. 4. određivanje pritvora. Visina izrečene kazne zahtijeva. nije dvojbena. U Sisku. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. 1. ZKP-a). Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. članova vijeća i Nataše Galinić. zbog krivičnog djela iz čl. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. listopada 1991. nakon dana 1010 svibnja 1993. st. st. održane glavne i javne rasprave. Dvorneković Maru i Holija Stevana. 1. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. predsjednika vijeća. Ivana Zlovolić. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. sudaca porotnika. godine na području općine Petrinja.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. TO i JNA. godine u Velikoj Kladuši. Musliman. 7. 03. OKZRH. sa završenih četri razreda osnovne škole. Đure Sertić. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. člana vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. 120. Boškovića br. razveden. rođenog 20 rujna 1930. otac jednog djeteta. godine u Gorama. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. tapetar. 120.SI – 0011 K. OKZRH. Ante Jukić.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. dana . odvjetnika iz Siska. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. sin Jusufa i Tinke. godine u odsutnosti zatvorenika. R. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. 1.14/93. rođene Stibuhar. Alemke Sladić. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. pa se istog temeljnog zakonskog propisa .

s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. godine. travnja 1993. st. njegovu ženu. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. ZKP-a a u vezi čl. 2. 1. Tokom dokaznog postupka. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. st.000-HRD i temeljem toč. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. koji prileži ovom predmetu. st.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . u kojoj se uračunava pritvor od 16. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti.1992. toč. među ostalim. OKZRH (sada označeno u članovima 109.08. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. i 118. Ja sam uhićen 3. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. 90. u vezi čl. st. 90. uz podizanje optužnice. Istovremeno. Temeljem propisa čl. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. 1. koja je. 139. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. te Maru Dvorneković. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. 87. istog zakona) da bi. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. 120 st. i 2. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). Stevana Holija i Maru Pavičić. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija.03. do 14. listopada 1991. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. 120. na glavnoj raspravi javni tužitelj. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. Darinko Herak (list 43 spisa).000 HRD. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. 6.1992. 1. st. da je rekao. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. OKZRH. očito pogrešno označenog prezimena. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. ožujka 1993. 7. Temeljem propisa čl. 1. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . kako se zvala. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude.

U Sisku. 1. u krajnjoj liniji. temelji se na u izreci navedenim propisima. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. ZKP-a. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. koje ni po kom nije bilo osporeno. svibnja 1993. OKZRH (ranij čl. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. 1. 120. Odluka o trošku krivičnog postupka. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 142. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. istog zakona). st. a iz čl. Ženevske konvencije. PREDSJEDNIK Željko Barać. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. Nema. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. . ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. v.na način opisan izrekom ove presude. Slijedi. Prilikom odmjeravanja kazne. 1. bila dovedena u dvojbu. st. v. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. koja je već naprijed jasno označena.r. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. 31 OKZRH). pobude iz kojih je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. st. 343. te ni po kome. Povreda međunarodnog prava. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. stupanj krivične odgovornosti.r. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. godine. dana 10. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika.

123. s tadašnjim prebivalištem u Glini. st.. zv. prije čl. god. općina Glina 6. sin Vladimira. st..08. sin Slavka. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. zv.1965. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede. «ŠILT». Rade Grumić Rare 7 7. SINIŠA MARTIĆ.11. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! . ZKP-a. 4 ZKP-a). god. BRANKO ČUČKOVIĆ. iz kojeg su upravo bili izišli. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja. 115. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. VLADIMUR VILIĆ. rođen 25.1945. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. rođen 13. srpnja 1991.08. god. sin Ilije i Ane. «GULA» i «ZMAJ».1956. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rođen 28. 4. u Skeli. srpnja 1991. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.

98.. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. st. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. sin Franje. Ul. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. toč. održane glavne i javne rasprave.HRD i paušalni iznos od 5. listopada 1948. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. u odsutnosti optuženika. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. 4. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP.000. 353. Temeljem propisa čl. 95.. nakon dana 17. godine. 1. 2. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. oženjen. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.HRD. 150. odvjetnice iz Siska. Hrvat. ZKP-a u svezi čl. rođen 19.000. Rade Grmuše kbr. OKZRH. zbog krivičnog djela iz čl. suprotno odredbama članka 143. Temeljem propisa čl. godine u Glini.Okružni sud u Sisku. st. sa prebivalištem u Glini. OKZRH. 150. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. j e . pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. zapisničara. dakle. – 7. i 144. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 1. veljače 1993. po sucu Željku Barać. st. nalazi se u bijegu. Godine i Strizivojnni. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. SO Đakovo.

st. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. godine oznake Kv-9/93. temelji se na u izreci citiranim propisima. te stoga optuženi. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. To tim prije. OKZRH. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. Prilikom odmjeravanja kazne. s tim. veljače 1993. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. Dakle. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. 353. veljače 1993. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. opisan po svjedocima. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. 1. u krajnjoj liniji. pobude iz kojih je djelo učinjeno. OKZRH). (čl. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. stupanj krivične odgovornosti. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. 33. Braniteljica po službenoj dužnosti. naročito ovaj potonji. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. dne 17. . te ni po kome. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. prosinca 1992. U Sisku. Sam način postupanja optuženika. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 150. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Uračunljivost optuženika nije ničim.

izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. sada u bjektstvu. rujna 1991. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. v. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. nakon dana 26. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. rujna 1952. nakon što je Makarić Neven. v. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. j e . godine. listopada 1991. godine u Crkvenom Boku. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 8. rođen 10. sin Miloša. održane glavne i javne rasprave. odvjetnika iz Siska. Polakova kbr. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. po sucu Željku Barać. Barać. „milicije SO Krajina“. u odsutnosti optuženika. zbog krivičnog djela iz članka 150. zv. „kapetan Pero“. kao kapetan tzv. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. zapisničara. godine u Glini. ožujka 1993.r. godine do 31. uz sudjelovanje Nataše Galinić. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede.r.

da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. istovremeno i oštećeni. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 1520. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.000. ožujka 1993.dakle. 23. Temeljem propisa članka 353. Branitelj. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. veljače 1993. ZKP-a. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. 2. 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. čl. subjektvina i objektivna. ZKP-a u svezi čl. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . toč. Ženevske konvencije iz 1949. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Temeljem propisa čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Svjedok. 1. godine. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. st.HRD. godine. 95. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 6. postavljen po službenoj dužnosti. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. stavka 1. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. st. i 144. st. 98. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. G.. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem.

uz sudjelovanje Nataše Galinić. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Članova vijeća. Jakić Ante. v. ožujka 1993. v.godine. SUDAC Željko Barać. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. SI-0016 K. 353. 123. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Tarbuk Ranka. Prilikom odmjeravanja kazne. Đure Sertić. U Sisku.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Zakona o krivičnom postupku. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. dne 26. 1. a u prisutnosti zamjenika . pozivom na propis čl. travnja 1993. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Alemke Sladić.r. st . u odsutnosti optuženih. 33. razlogom je određivanju pritvora. člana vijeća . stupanj krivične odgovornosti.pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 142. OKZRH. zapisničara. Visina izrečene kazne. Jovanovski Budimira. nakon dana 27. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. st. st.r. i Podunavac Sime. Zbog krivičnog djela iz čl. 4. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZKP). 1. predsjednika vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. Begović Jove.

ožujka 1951. J. kapetan I klase bivše JNA. Hanžekova kbr. minobacačkom vodu 120 mm. 66. SO Bos. 24. provodeći ovakova naređenja i učinili. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. Novi. sin Milana. Br. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. odvjetnika iz Siska. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. rujna 1949. Lokner Nikola. sin Rade. 2. artiljerisku. III – opt. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. niti jedinica. godine u Dvoru. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. svibnja1963. godine u Petrinji. Begović Jovo. u Petrinji. zapovjednika garnizona u Petrinji. Janjića br. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. sin Dragutina. II – opt. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. godine. rođen 30. godine u Sokolišu. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. sa posljednjim prebivalištem. a potom. sin Mirka. Bučar Štef. pristali da provedu ovakova naređenja. oficir bivše JNA. 8. Marković Đuro. Haulikova br. ul. te stambenim. Klarić Milana i su .optuženi PODUNAVAC SIMO. rođen 15. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. i 155 mm. IV – opt. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. rujna 1991. Frankopanska ul. rujan 1957.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. stariji vodnik u bivšoj JNA. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. Podunavac Simo. održane glavne i javne rasprave. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. što su njihovi podređeni. 16 i 21. minobacačku i drugu vatru. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. rođen 13. Bateriji haubica 105. nakon što su od Tarbuk Slobodana. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. krivi što su : dana 2. V. da otvore tenkovsku. Jovanovski Budimir. rođen 24. vodnik bivše JNA.

Cerjak Branka.000. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. Vujaković Rajko. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Drakulić Nikola. broja uviđaja 834/91. 7. Sekulić Branko. st. što isti nisu dostupni državnim organima. Podnar Stjepana. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. 142. crkva sv. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. Ceković Ljubica. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. 6. 142. Đuričić Rajko. Banjan Miko. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Katarine. OKZRH. dakle. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Općinski sud u Petrinji. crkva sv.Mouća Alojza. Lovre i drugi objekti. 98. st. Banjadinović Andjelina. datih tokom istrage. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. 1. 1. Trklja Jasmina. 23. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. To stoga. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. 353. 95 st. Tarbuk Ranku. st. Lovrenović Ivice. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. 2. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. 1. optuženim Babić Miloradu. st. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. st. Begović Jovi i Podunavaca Simi. 1. OKZRH. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. ZKP-a u svezi čl. ožujka 1993. – HRD. 6. toč. – HRD i temeljem toč. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. Popović Marijan. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl.910. Marić Mladena i Talaja Josipa. Kovačević Janko. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Vujatović Đuro. pa tako. veljače 1993. prijave medicinskog centra Sisak .. što je i učinjeno. Dumbović Zvonko. Jovanovski Budimiru. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje.

jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. Lovre i dr. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. crkvu Sv. predstavlja. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. Marković Đure. 33. OKZRH. a primjenom propisa čl. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Jovanović Rezike. Vujaklija Rajk. st. izdavanje zapovjedi. Kendjel Ivana. Katarine. OKZRH. ZKP-a.142. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. također navođenu. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. sakralne i druge objekte u Petrinji. Herelić Ramiza. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. Bučar Stjepana. Općinski sud u Petrinji. 1. . te uvidom u pismenu dokumentaciju. 353. 1. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima.o povredama Drakulić Nikole. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. TZV. JNA u Petrinji. crkvu Sv. koje su gađale kako stambeno. Banadinović Andjeline. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. svakome. Djuričić Rajka. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. st. a iz čl. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . Klarić Milana i Mouča Alojza. tako komunalne.

Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . U Sisku. ZKP-a). st. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 123. PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI . ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. dana 27. 4. travnja 1993.

Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. F – 30-32 prikazuje križanje ul.1991. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. M. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. I. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. V.09. Nazora – Trg M. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . I. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Tita. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Nazora i Trga M. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. F – 16 prikazuje ulicu V. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. kao i uništeno jedno teretno vozilo. V. Nazora fotografirane od pravca križanja ul.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. V. locirane u Petrinji u ul. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora – Trg M. J. godine. Gundulića. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. V. gdje su vidljiva oštećenja. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V.

sin Rade. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. godine. sudaca porotnika Josipa Žinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. Alemke Sladić. JNA. Ivana Kasaić. i 15. nakon dana 18. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. rođen 01. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. srpnja 1991. u Stajkovcu.PODACI O POČINITELJIMA 2. općina Surdulica. 1. Srbija i Crna Gora 3. člana vijeća. članova vijeća i Nataše Galinić. st. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. oficir tzv. rujna 1949. srpnja 1991. i 15. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. predsjednika vijeća. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. siječnja 1993. zapisničara. zbog krivičnog djela iz čl. godine u Dvoru. god. Ivana Blažinić.03. ĐORĐE STOJANOVIĆ. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. god. sin Staniše. Tijekom 14. 142. u odsutnosti optuženika.1944. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. rođen 24.

740 USA dolara. neizazvan za borbeno djelovanje. toč. godine. 2. JNA. u više navrata. st. 1. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. tzv. studenog 1991. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. 95. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. 1. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. st.749.000 – HRD i temeljem točke 6.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. travnja 1992. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. st. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. dakle.749. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. 1. topničkim i raketnim jedinicama. 108. Temeljem propisa čl. st. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. u Petrinji. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo.000 HRD. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. Kovačević Ivica. 353. Obrazloženje . istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. godine do 04. st. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. 142. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. Temeljem propisa čl. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. 98. Kostić Branko. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. ZKP-a u svezi čl. Isaković Čeho. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. 7. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. Temeljem propisa čl. Grubić Đuro. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.

koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. . prosinca 1992. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. za vrijeme oružanog sukoba koji. prosinca 1992. godine (listovi 94 i 95 spisa). Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. 23. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. 46 – 59. što. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. u Petrinji. prosinca 1992. 1. iako nema formalna obilježja rata. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. što isti nije dostižan državnim organima. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. JNA. godine (list 94 i 95 spisa) te. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. a sam grad Sisak. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. 1. 6 da je to činio. a pročitani su. 142. st. (objava istog i dr. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. 6. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. kao i njegova industriska zona. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine. st. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. ovom zgodom. prosinca 1992. o kojem. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. koja prileži spisu. tzv. a iz člana 142.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.749. i 90 – 91 spisa).Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15.1268/91 i – 311/92. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. stav. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. sud ne nalazi potrebnim govoriti. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). izdao zapovijed.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 1. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. PREDSEDNIK Željko Barać. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. kao ni primjerenosti istog. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. . st. primjenom propisa člana 353.r. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti.r.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. v. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. dana 18. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. određen je pritvor. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Zakona o krivičnom postupku. v. Shodno visini o izrečene kazne. U Sisku. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. siječnja 1993. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić.

Zubanović Jove. IIIPlavljanić Sime i IV. sin Stanka. sin Ljubana. 127. rođen 11. 4. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. godine u Joševici. sin Dušana. sin Milana. OKZRH. svibnja 1960. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. SO Petrinja. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. godine. krivi što su : dana 16. 1. 142. rođen 1. gdje i prebiva na kbr. zbog krivičnog djela iz čl. siječnja 1962. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti.predsjednika vijeća. kolovoza 1991. SAO Krajina. godine . u odsutnosti optuženih. Radišević Nikole. godine u Joševici. Alemke Sladić. Horvat Stjepan. rođen 2. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. odvjetnice iz Siska. člana vijeća i Nataše Galinić. Srbin. kojima su su . protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. Srbin. ove bez ikakva razloga napali. zvani Tito. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. godine u Jošavici. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama. Horvat Đuro. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede. rođen 29. znajući da mještani sela Pecki. godine u Joševici. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. zapisničara. Malinova (odvojak) b. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ. st. u krivičnom predmetu protiv I. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. kolovoza 1960. sa prebivalištem u Petrinji. 116.b. SO Petrinja.Paunović Dušana. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. II.opt. siječnja 1955.opt. nakon dana 25. oko 7. svibnja 1993.

142. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. dakle. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. te ni po kome. optužnicom od 30. studenog 1992.000. st. 1. 1. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. OKZRH). bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. Dvorenković Stjepan. Svjedoci Stanešić Danijel. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo.HRD. 343. odvjetnica iz Siska. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. OKZRH. činjenično. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli.. Temeljem propisa čl. 1. 2. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. 90. navode optužnice. st. oznake KT. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. st. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ali svaki. toč. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . 87. godine. pobliže opisano izrekom ove presude. 1. u potpunosti. ZKP-a u svezi čl. 1. st. kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila. 142. godine. svaki u ponekom dijelu. OKZRH (sada čl. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. prosinca 1992. Zubanović Jovi. 120. Abramović Ivo. kako je tuženo. Bugarin Andrija. pa i po provedenom dokaznom postupku.000. Temeljem propisa čl.178/92. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak.

ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 142. v. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. dana 25. svibnja 1993. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. st. U Sisku. OKZRH. krivična odgovornost ni jednog od optuženih. s tim. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Visina izrečene kazne zahtjeva.r. st. 1. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . 343. Nije dvojbena.r. dakle. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Odluka o trošku krivičnog postupka.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. ZKP-a). da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. određivanje pritvora. 4. označeno u čl. PREDSJEDNIK Željko Barać v. temelji se na izreci citiranim propisima. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Prilikom odmjeravanja kazne. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. pozivom na propis čl. 1. st.) a za vrijeme oružanog sukoba. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 115. 31. ZKP-a. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

sin Alekse. rođen 18. V. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. godine u Glini. u odsutnosti optuženih. predsjednika vijeća. siječnja 1993. sin Milana. III. VI-optuženog Čordaš Vlade.b. IV. godine u Glini. VII-optuženog Tintor Dragana. 34. Ivana Zlovolić.Okružni sud u Sisku. 1965. 1962. gdje stanuje u ulici A. Radnička kbr. 1. rođen 20. Vinogradska b. st. sin Stevana. policajac. II-optuženog Baltić Petra. sa prebivalištem u Glini. rođen 19. 1957. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. rođen 09. sin Nebojše. godine. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. odvjetnika iz Siska. Mirka Švaljek. V-optuženog Ljubičić Milana. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Banijskog partizanskog odreda b.. II. IV-optuženog Bogunović Djuke.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. 1966. IX-optuženo Djaković Ilije. Srbin. nakon dana 22. 04. oženjen. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 03. članova vijeća. oženjen. 1952. rođen 18.. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. i iz člana 144. 1958. sa prebivalištem u Glini. sa stanom u Balincu kbr. rođen 01. rođen 03. oženjen. 12. . Srbin. i Nataše Galinić. 12 VI. kažnjavan. otac jednog djeteta VII. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. Srbin. Srbin. policajac. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. sin Mare. godine u Dvoru. zbog krivčnih djela iz člana 142.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. otac jednog djeteta. Srbin. stražar. oženjen. X-optuženog Matijević Dragana. 1953. sa stanom ul. 05.optuženi TINTOR DRAGAN. zapisničara. neoženjen. VI Udarne kordunaške divizije 36.b.optuženi ČORDAŠ VLADO. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske.b. održane glavne i javne rasprave. godine u Glini. stražar. Alemke Sladić. 03. 02. stražar.optuženi BALTIĆ PETAR. godine u Glini. sin Milana. godine u Zemunu.optuženi BJELAJAC STEVAN. Kovačevića b. 12. člana vijeća. sin Petra.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

6. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. subjektivna i objektivna. Temeljem propisa članka 353.000. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1.HRD. st. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. 2. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1. dakle. st. . Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. 95.000. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. 23. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem propisa članka 98.. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga. godine. ZKP-a) Kv-103/92 od 30.se pri tome. Branitelj. st. postavljen po službenoj dužnosti. prosinca 1992. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. toč. i 144. 1.HRD i paušalni iznos od 5.. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. stavak 1. prosinca 1992. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. – 6.

sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Mirka Švaljek.ženevske konvencije iz 1949. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. st. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. v. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti. temeljeno na propisu člana 353. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. dne 19. predsjednika vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. v. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. II-optuženog Plavljanić K-29/92 .r. U Sisku. određen je pritvor. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. pobude iz kojih je djelo učinjeno. SUDAC Željko Barać. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. Alemk Sladić. Zakona o krivičnom postupku. Obzirom na visinu izrečene kazne. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.r. godine. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. 33. Ivana Kasaić. a putem ovoga suda. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. člana vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. siječanja 1993. Prilikom odmjeravanja kazne. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 1.

radnik. sin Draginje. SO Petrinja. IV-optuženi Krnjaić Đuro. sa prebivalištem u Petrinji. godine u Jošavici SO Petrinja.IV 1947. Ivana Trnskog kbr. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. godine. sa prebivalištem u Petrinji. Srbin. IX 1947.. sa prebivalištem u Petrinji. zbog krivičnog đela iz čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. uz pomoć tzv. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. odvjetnika iz Siska. godine u Sisku. u odsutnosti optuženih. 13. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. Radićeva kbr. 1. Grge Novaka b.b. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3.siječnja 1993.i 4. sin Đure rođen 16. III-optuženi Zorić Ljuban i. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. oženjen. Srbin. radnik. 11 1968. radnik. Srbin. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Ul. JNA okupirali grad.b. Ul.listopada 1991. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. rođen 5. sin Jovana.Nikole. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. otac jednog djeteta. III-optuženog Zorić Ljubana.. godine u Tremušnjaku. IV-optuženog Krnjaić Đure. održane glavne i javne rasprave. IV 1954. st. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO. 142. oženjen. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji. godine u Bosanskoj Bojni. oženjen. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj.117. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. godine u Petrinji. Srbin. sin Đure rođen 20. rođen 9. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. nakon dana 22. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. dakle. Filipa Kljaića b.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva . Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 6. sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. Temeljem propisa čl. .označeno u čl. 353. 142. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. 98. . st. 1. st. godine.500. spajati žicom na strujni krug. 95. 1. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. pa tako. st. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio. . Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30.prosinca 1992. .HRD.st. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137. i 7. Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Temeljem propisa čl. već u Petrinji).ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . ZKP-a u vezi čl. 142.iz čl. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih . II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. 1. toč. 1. Plavljanić Nikoli. 2. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih.prosinca 1992.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice.HRD.000. st. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . a potom u zajednici. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO.

dne 22. v. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 1. Slijedi. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. 1. st. koja je već naprijed jasno označena. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. sud je optuženima Rađenović Željku. a iz člana 142. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda.siječnja 1993. temelji se na u izreci navedenim propisima. SI-0024 K-22/92 . da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. Ženevske konvencije. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog.r.r. 33. Odluka o trošku krivičnog postupka. Zakona o krivičnom postupku. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. godine. 353. Barać. v. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika. složenosti postupka. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. stupanj krivične odgovornosti. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Povreda međunarodnog prava. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

I. I. Sanader Mile. “ iz G.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. star 28 godina. Drobnjak Slavka. A1emke Sladić. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. krivi su . zapisničara. predsjednika vijeća. svibnja 1957. godine u Ljeskovcu. Ul.siječnja 1993. „Prelčić“ iz G. II-opt. od oca Branka i majke Milke. zv. „Prelac Mlinoge. zbog krivičnog djela iz čl. 2. rođen 3. Mirka Švaljek. članova vijeća te Nataše Galinić. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. odvjetnika iz Siska. u krivičnom predmetu protiv I-opt. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. III-optuženi DROBNJAK MILAN. star 22 godine. člana vijeća. zv. Zajca kbr. trgovac. održane glavne i javne rasprave. sin Branka i majke Milke rodjen 18. sudaca porotnika Ivana Kasaić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha.1ipnja 1953. 2. II-optuženi SANADER MILE . Zajca kbr. Drobnjak Milana i IV-opt. III-opt. godine u Ljeskovcu. u odsutnosti optuženika. godine. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. Ul. Mlinoge. 144. Sanader Dragana. nakon dana 2l. Ivana Zlovolić. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.

Rogulja Milivoj. Dumbović Nikola. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. st. Drobnjak Slavku. kršeći pravila međunarodnog prava..ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika . nakon čega su II-opt. II-optuženom Sanader Mili. Mikulin Vlado. studenog 1992.iz čl. III-opt. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. st. Lukačević Franjo. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske..HRD. Kovačić Božidar. uslijed čega su Cerjak Dražen. 1. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. suglasivši se sa ovakovom naredbom. zajedno sa njime pucali u njih. 1. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Svoboda Mišo. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. godine u Petrinji. Drobnjak Milanu i IV-opt. godine. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. III-opt.200. Drobnja1k Milanu i IV-opt. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede.rujna 1991. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". Jelačić Ivica. . Sanader Mile. Gregec Dejan. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem propisa čl. Alijagić Meho. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. IIIopt. Tomašić Branko.prosinca 1992. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . godine I-optuženom Sanader Draganu. 353. 95. u ovom času. ZKP-a u svezi čl. 144. st. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. Temeljem propisa čl. a zatim.što su: dana 16. 144. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25. a ubijeni bili Bursik Tomislav. Tutić Radislav. 2. toč. njihove prisutnosti glavnoj raspravi. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 7.HHD. 98. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko. dakle. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. Muškić Neno.

ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. nije prigovorio.odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina. ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije. jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen . pročitani. Turajlić Milana. pao . ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa). Popara Dušan (list 71 spisa). Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. ali on nije htio o tome ništa razgovarati.“. ali ne znam kako se zove. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika. koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. „.. da ni jednom izvedenom dokazu.. Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže. Međutim.. nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno . Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „.. već spominjanih.. čiji je i on bio pripadnik „. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. nastojeći čuvati sebe. Turajlić Nikole. Galijan Zlatka. Požar Zorana. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja. Popara Dušana. kako je i pledirano u završnoj riječi. da se ne kaže previše. čiji su iskazi... predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike . Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja. Turajlić Milovana. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika. “TO“.. ali da je ipak. Nedvojbeno je. ".. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv. (pa tako Turajlić Milorada. Njihova su kazivanja (kao. nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno. tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“.naoružanje. može se reći srećom. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio.. postavljen po službenoj dužnosti.. uvjerenje je suda.. dopremila vojska“. pak. neposrednih očevidaca događaja. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa).. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa)... stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su..Branitelj. Turajlić Miroslava. ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim. uz suglasnost stranaka. Turajlić Ilije. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka.pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest.. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa). primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ". Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega..

. Mile (također Sanader ..je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika. „Sanader Dragan između ostalog je rekao . glede upravo rečenog. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak. jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17.iz ratne zone u Petrinji ... izostavljen je. i 99. „Njega sam zapazio i zapamtio po tome.. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). pa ni izvješće Policijske uprave Sisak. prepoznao Sanader Dragana..11. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen.. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda. rujna 1991.do Bolnice u Sisku. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan. jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. Naime. Konkretno.. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude. utvrdili njegov identitet. 89. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko.opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa). nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno . koji je to stvarno i bio. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). kada mi je predočena slika. 83. To ne čudi. Nadalje. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji..1992. već samo.... On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. No. što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16. „Ja sam ostao neozlijeđen. 93. Sve se ovo kazuje stoga. kao smrtno stradali istom zgodom. tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika. konačno. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . tada nije bio ratni zarobljenik. Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23. „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ".rujna 1991. a prema utuženom takove nisu bile. . 97.. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81.i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“. ovoga puta iz izreke presude . a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola.je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života. godine predveče . Žugaj Vlado. jer se ovome sudu. „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena. kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu. godine u Prosekturi bolnice Sisak. Pečirko Marijan. zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. po saznanju za postupke i imena učesnika u njima.samo glede stradalih osoba). Kovačević Ivica i Svoboda Mišo. Izostavljena je.. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su. spisa. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar".

označenog u članu 144. dne 21. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika.r. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Sam način postupanja. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Visina izrečene kazne zahtjeva. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. Zakona o krivičnom postupku. Nema. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. s tim.već civil.r. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). optuženih. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. pobude iz kojih je djelo učinjeno. bila dovedena u sumnju. te stoga optuženici. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. PREDSJEDNIK Željko Barać. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka. temelji se na u izreci citiranim propisima. određivanje pritvora. 353. 1. dakle. v. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. te ni po kome. stupanj krivične odgovornosti. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.siječnja 1993. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. pozivom na propis čl. javljanje. u krajnjoj liniji. 33. U Sisku.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . Prilikom odmjeravanja kazne. v. Odluka o trošku krivičnog postupka. godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . među inim i dobrovoljaca za to.

rođen 12.09. veljače 1993. i iz čl.12. st. Gaćeša br.SI – 0025 K – 23/92 . nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. sin Marka. članova vijeća te Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. predsjednika vijeća. gdje i prebiva u ul. odvjetnika iz Siska. godine u Bos. Štajduhar Pavao i Žilić Branko. muče i tuku. strojarski tehničar. zbog krivičnih djela iz čl. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. godine do 31. održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca. Trg narodnog heroja br. Željka Barać. Palaić Ivan. Mirka Švaljek. 12. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv.1956. 54. rođen 10. 1. sin Pere. godine u Glini. 142. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. V. nestali su . zapisničara./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Srbin. Josipa Budinskog. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede. Srbin krivi što su : 1. godine. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. 144. godine u Glini. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. nakon dana 5. I. Dubici. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili. ožujka 1992. oženjen. člana vijeća. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. 1954. Ivana Kasaić. u odsutnosti optuženih. sa prebivalištem u Vrginmostu .

konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. dakle. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37./. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. 1. 142. 2./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. dakle. st. . Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl. ZKP-a u svezi čl. koju naredbu su ovi prihvatili. 144.Litrić Milan i Žužić Ante. – 7. st. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 48 st 1. st. i 2 toč. a opisani pod 2. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede . u istom mjestu i na isti način kao pod 1. 1.500. 2. Temeljem propisa čl. 1. toč. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije. Pa se temeljem propisa čl. Kaurić Joso. st. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. a za krivično djelo opisano pod 2. a svaki od njih paušalni iznos od 5. muče i tuku. od 25. 353. – HRD. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske./. čime su opisanim pod 1. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice./ istovremeno. te i sami to činili.000 – HRD. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. 95. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. studenog 1992. 1. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. 98. od kojih udaraca su Litrić Borislav./.

142. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga.označenog čl. da djelo mora biti . što isti nisu dostižni državnim organima. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. nitko nije oprostio.) . osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. godine. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Način postupanja svakog od optuženih. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. Svojstvo civilnih osoba. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. te ni po kome. 6. kojima ih se tereti. Krivična odgovornost. 23. postavljen po službenoj dužnosti. 142. st 1. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. Postupali su optuženici. st. dakle. nije dvojbena. označenog čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a sadržan i izrekom presude. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). st. Branitelj. dakle. a sa nespornim posljedicama. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). prosinca 1992. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. 144. ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. naročito pogibanjem ljudi. opisan po svjedoku. 144.

protupravno i po međunarodnom pravu. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B. Odluka o trošku krivičnog postupka. te stoga optuženici. sin Mije i Marije rođene Petanović. Pobrđana. pobude iz kojih su djela učinjena.r. po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. stupanj krivične odgovornosti. veljače 1993. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda. Zakona o krivičnom postupku). a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. rođen 19. god u Sisku. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.09. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. 1. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl.1969. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. st. u krajnjoj liniji. Vedrog .r. odgovarajuća je težini od njih učinjenog. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. dana 5. temelji se na u izreci citiranim propisima. 353. tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. s tim. državljanin RH. po nacionalnosti Hrvat. U Sisku. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. PREDSJEDNIK Željko Barać v.

Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. u odsutnosti optuženika. a nakon što je takova vatra otvorena. kolovoza 1995. zapisničara. kolovoza 1995. stavak 1. Đure Sertić.Polja. Općina Glina. zbog krivičnog djela iz članka 142. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše. potpukovnik bivše JNA.rujna 1991.siječnja 1946. nalazi se u garnizonu u Petrinji. članova vijeća.rujna 1991. godine u Balincu. god do 06. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. predsjednika vijeća. sin Nikole. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske. god pa sve do 06. godine u Petrinji. koja je privremeno okupirana. Mirka Švaljek. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci. advokata iz Siska. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK. uz sudjelovanje Nataše Galinić. god. KZJ. godine. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku. u svezi članka 24. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. god. otac dvoje djece. te nakon što su artiljerijske i .rujna 1991. kolovoza 1995. bio pripadnik tzv. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine oko 12. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. Alemke Sladić. i branitelja optuženika Davora Škugor. što je: dana 2. nakon dana 7. i 21. god. Komogovine.00 sati te 16. održane javne glavne rasprave. člana vijeća. oženjen. kao zapovjednik garnizona Petrinja. Dana 06. rođen 27. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991.srpnja 1992.

čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. toč. te razrušeno i uništeno više stambenih. st. st. st. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina.. 142. 24. ZKP-a u svezi čl. radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. 353. 1. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. H-alereić Ramiz. 98. crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. st. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. 1. Temeljem čl. 53/91).i temeljem točke 6. u svezi čl. dakle. . godine. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1.minobacačke granate počele padati po Petrinji. 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". 1. Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje. 6. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi.rujna 1991. Temeljem propisa čl. Općinski sud u Petrinji. komunalnih i drugih objekata u gradu. a teško ranjeni Đuričić Rajko. 1. 1.rujna i 21. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. izišli . kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. Drakulić Nikola. st.označeno u čl. 2. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima.380.svibnja 1992.sa tenkovima . 95. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26.

Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. srpnja 1991. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Denis Latin (list 62 i 110 spisa). vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). Osim toga. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. Optuženik je odmah prekinuo konferenciju. Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. Oko 10 minuta nakon te eksplozije. godine bilo ratom zahvaćeno. godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2. godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. godine.rujna 1991. Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. godine. te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika. ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991.kolovoza 1991.rujna 1991. ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu. Osim toga. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. Dana 7. godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova.kolovoza 1991. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom.1ipnja 1992. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik . Primopredaju je vršio do 10. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. Dakle. Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području".200 metara. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. godine. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16. sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio. vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk.

Konferencija je odmah prekinuta. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. minobacača od 82 i 120 mm. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika.godine a iz video-kasete je uočljivo. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. haubica i VBR-ova. što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. majku im ustašku.rujna 1991." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme . ali je i priličan broj rezervista. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. Neki su ušli u ambulantu. kao i optuženika. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo. sve do 19. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. . Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. Pucalo se iz topova. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. Došlo je do oštećenja krova. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. i ukupno oko stotinu vojnika. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. dakle. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk. Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. Oko 19.00 sati. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. pala granata od minobacača 82 mm. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik. tenkova i teškog naoružanja. a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. nekoliko dana prije bile raspoređene tako.granata.

godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. Da li je to učinio ne zna. godine kada je i izvršen. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli.rujna 1991. godine kada je izvršen treći napad. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. vrtovima. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran. Znano mu je. i drugo. Kako je vodio o tome statistiku. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. Osim toga. da je 15. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao. ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu. Mrtve su pronalazili po kućama. da je došlo do znatnog oštećenja grada.rujna 1991.6 dana.rujna 1991. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. Napad je počeo oko 6 sati. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. godine. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. Po ovome zaključuje da je dana 21. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. Mrtve su tako skupljali 5 . a zatim je taj posao . Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. zatim. ZNG-a ili građana Petrinje. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. Svjedok kaže. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. a to su činili na dva načina: Prvo. Benedikt" i "Sv. Nikola". predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. nije mu poznato. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog.rujna 1991. raspolagali su jedino sa pješadijskim. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. rujna 1991.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. da se ponovi napad na Petrinju. a počeli su iza posljednjeg napada 21. ulicama i podrumima. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. Svjedok dodaje. Osim toga. Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. Palajić Ivo. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom. Napad je dogovoren za 21. da je sve ovo dakle. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. smatra. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari.

Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. Svjedok na kraju iskaza iznosi. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". Nalazio se je u Petrinji i 16. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. Napad je vršen tenkovima. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici.rujna 1991. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja.rujna 1991. bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu.rujna 1991. znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv. ali i nakon toga. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. te se sa ukućanima sklonio u podrum.rujna 1991. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. Palajić Ivo. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". razorenu kuću Dangubić Mije. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. Benedikt" i u cijelosti uništena. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. Šmisl Stjepan. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a. Dana 16. Nije poznavao poginule. sakupljao poginule civile po Petrinji. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv.rujna 1991. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba. 21. no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću. godine. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi.rujna . Sve ostalo civilno stanovništvo. a čule su se i detonacije po cijelom gradu. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". da je bilo poginulih iz napada 16. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. Čuo je brujanje tenkovskih motora. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. Nalazili su ih u podrumima. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. Bio je u samom centru grada. po civilnom stanovništvu. što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena.rujna 1991. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa. vrtovima. dapače. a niti je bilo kojeg prepoznao. Djecu nisu našli. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji. godine kada je uslijedio drugi napad. Danilović Kosta i Babić Vlado. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21.Lovre" koja se u njemu nalazi. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. a kada . godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije.rujna 1991. godine u Petrinji. nije bilo nikakove pucnjave niti napada.

Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. logični. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. Iskazom svjedoka Ing Harceta. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa.rujna.rujna 1991. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2. kao i njihov povratak.rujna 1991. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne. kada je već prestao napad. izlazak tenkova.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara.rujna 1991.rujna 1991. kulturnih i drugih javnih objekata. 16. godine. na Petrinju 2. što sa sigurnošću tvrdi. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. uopće može se samo reći . decidirani. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. raznih sakralnih. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom. Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. srušen most na rijeci Petrinjčici. zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo. da napusti podrum i kuću. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka. sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. godine. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. da za napad koji je učinjen 2. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. Nadalje je vidljivo da su dana 5. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv. Sa sigurnošću tvrdi. rujna . Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. Nakon što se sakrio u obližnju kući.

Mrtvi na ulicama. povodom jedne nesreće. 24. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. novi napad. civila. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. godine kojom rukovodi. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne.rujna 1991. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom .godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. Sve do te naredbe u gradu je mirno. gradjani žive i provode uobičajeni dan. godine. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata. Ovaj još jači i snažniji. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". dugotrajniji. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka.i 2l. dvorištima. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. podrumima. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. više teško i po život opasno ranjenih. Popis poginulih ostao je u kasarni. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao. kako napad ne bi bio zaustavljen. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. Naime. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad.rujna 1991.. grad u vatri. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad. sa više poginulih civila. vežama. a ubrzo i izlazak tenkova. kao npr. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe . 142. Dogovara konferenciju za tisak 2. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo.rujna 1991. Jedina moguća konstatacija . upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. Neki i masakrirani. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. KZJ u vezi čl. Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih.u Petrinji.i 21. vrtovima. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja. Isti je uslijedio 21. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina.rujna 1992. opet bez ikakova razloga i povoda. Dakle. Svi poginuli potječu iz napada 16. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu. U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. izdaje odmah naredbu za napad. Kako je ona u pismenom obliku. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne. obavljaju uviđaj.

r. st. da bi do kraja izvršio svoj naum. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela. dne 7. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. a ne izdavao. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. . upravo suprotno u toku postupka. 353. 33. napada koji je učinjen na grad. 1. prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. U Sisku. Dakle. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. međutim. Prema tome. Naime. iz kasarne. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. KZJ. te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja. ZKP-a. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona.srpnja 1992. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. njenog rušenja i ubijanja civila. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti.r.

kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. S. V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.locirane u Petrinji u ul.09. prikazuju objekte na križanju ul. god.1991.1991. događaja 02.09. 09. godine.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.O. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak. godine. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 .1991.09. I. Gundulića. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.

Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. V. rođen 10. Nazora – Trg M. god. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. kolnika.1967. prikazuju stambene objekte u ul. ul. su vidljivi tragovi oštećenja. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. V. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Nazora-Trg M. V. V. J.. Tita u pravcu Gajeve ul. V. prikazuju križanje ul. V. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. god u Novskoj. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. V.06. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul. I. pločnika i. Nazora-Trg M. prikazuju Trg M. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. Tita u pravcu Gajeve ul. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. prikazuju Trg J. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul. kao i tragovi zrna-projektila. M. gdje su vidljiva oštećenja. F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. V. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. nadalje . Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. DAMIR BOGDANOVIĆ. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. Tita.F-16 prikazuju ul. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul.

07. sin Mirka i Danice rođene Rudan. rođen 16. OKZRH. zv. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. predsjednika vijeća. člana vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. zapisničara. radnik. Stjepana Benčić. u svezi st. zbog kaznenog djela iz čl. godine. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. odvjetnika iz Siska.. 197. poljodjelac. neoženjen.07. sin Mirka i Danice rođene Rudan. rođen 16. god.veljače 1997.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. 2. Milana Krajačić. temeljem propisa čl. održane glavne i javne rasprave. godine u Ostrožinu. drž. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. nakon dana 06. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. 1956. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. toč. godine u Ostrožinu. s prebivalištem u Ostrožini kbr. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. Srbin. 340. članova vijeća. 1956. I. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 123. 1. drž. 197. st. Srbin. 3. "Čvoljac". ZKP-a . RH. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. gdje i prebiva na kbr. Alemke Sladić. RH.

a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. ZKP-a. OKZRH. st. 2. 123. 1. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. s:. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. protjerivanjem stanovništva. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj.5. "Krajine". st. Sudu.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. . toč. 1. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. 97. troškovi kaznenog postupka iz čl. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. u svezi st. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. kako tijekom istrage. OKZRH. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. a činjenično opisano i izrekom ove presude. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. pozivom na propis čl.siječnja 1997. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . tako i na glavnoj raspravi. 208. st. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. Stjepan Šuntić. 91. to jest nisu iznijeli svoju obranu. 2.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. no. 123. ama baš ni jednom riječju. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a. u svezi st. nije preostalo drugo. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. Ni jedan od njih. padaju na teret proračunskih sredstava. 340. 3. toč. Mirko Gvojić. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. 2. opet. navode optužnice. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. Oba optuženika. ZKP-a. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. dakle. ZKP-a. 2. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. 1. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. pa. 1. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. Temeljem propisa čl. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. st. . pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić.

predsjednika vijeća. Srbin. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. člana vijeća. padaju na teret proračunskih sredstava. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. sin Đure i Ljube rođene Čorić. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. zv. nakon dana 26.listopada 1954. 1. st. ZKP-a. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. v. 67. odvjetnika iz Siska. troškovi kaznenog postupka iz čl. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. ZKP-a. rođen 11. zapisničara.Pozivom na propis čl.r. a shodno načinu okončanja postupka. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 1. strojobravar. 87. st. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. pismen. 120. godine. Alice Freiberger. godine u Cerovljanima. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. bez zaposlenja. dne 06. 2. 1.veljače 1997.rujna 1996. PREDSJEDNIK Željko Barać. zbog kaznenog djela iz čl. toč. OKZRH. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Mirka Švaljek. U Sisku.RH. Josipa Žinić. . Jalšo. v. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.5. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. sa završenom . 91. članova vijeća. drž.

izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. 2. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. 123. 1. 4. 1. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. najprije. st. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. 123. "SAO Krajina".rujna 1996.kolovoza 1995. u svezi st. 2. kriv je tijekom razdoblja od 1991. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. 90. OKZRH u izrečenu kaznu se. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . te odcepljenja općine Hrv. nakon tijekom postupka provedenih dokaza.SSS. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. 1. st. kao i od 19. st. OKZRH. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. 120. do 21. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. veljače 1996. 1. OKZRH. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. 2. 1. neoženjen. protjerivanje stanovništva.travnja 1996. ZKP-a. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. . dakle. tbč. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. para državi "Krajina". godine broj KT-36/96.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.6. kroz čitavo navedeno razdoblje. 87. bez djece. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. svoju obranu. srpnja 1996. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. toč. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. pristupio u paravojne formacije tzv. a na glavnoj raspravi 26. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. OKZRH. godine pa nadalje. st. u vezi st. 45. da bi. st. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. do 1995. sada ponovno. . Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv.

učinjenog sa umišljajem.rujna 1996. 45. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. koje mogu utjecati na visinu kazne. a da tome nitko ne prigovara. nije ničim dokazana. također se ne može. PREDSJEDNIK Željko Barać. kao i od 19. da je bio pripadnik tzv. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.r. 4. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. jer nije dorečeno. sada u tom pravcu. a iz "reversa ličnog zaduženja. zastrašivanja i protjerivanja. st. 31.travnja 1996.r. veljače 1996. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. 2. „Srpske vojske Krajine 39. do 21. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. pretpostavlja se. Vojna pošta 9139 Kostajnica". st. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. pozivom na propis čl. ustanovljeno. pa je tako. 90. te drugo. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". godine pa nadalje. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. 1. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada..). svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl.Korpus. U Sisku. OKZRH. honorirati. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. v." da je bio "četni stariješina". te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. ZKP-a. u vezi st. OKZRH. revers i dr. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. OKZRH. dne 26. municije. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti.. 123.kolovo za 1995. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje.

Srbina. 123. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . održane glavne i javne rasprave. sudaca porotnik " Bogdana Josip.svibnja 1997. 1963. članova vijeća. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. godine. "Krajine". uz sudjelovanje Nataše Galinić. 339. st.01. nezaposlenog.OKZRH. Ivana Plemenčić. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. godine u Vrginmostu. vozača. Vladimira Jerković. Alemke Sladić. člana vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 1.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. godine. zapisničara. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. Brnjevac 70. rođenog 27. gdje i prebiva. RH. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. nakon dana 2l. toč. u selu Crna Draga . 3. drž. odvjetnika iz Zagreba. zbog kaznenog djela iz čl. predsjednika vijeća. 2. u svezi st. neoženjenog. sa završenom SSS. Temeljem propisa čl. do 1995.

pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. 1.r. v. st. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. 1. u svezi st. padaju na teret proračunskih sredstava. 123. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. toč. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.5.siječnja 1997. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. Barać.r. dne 21. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. 123.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. Rečeno je razlogom.pripojenja tzv. 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. dakle. st. 87. 1. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. OKZRH. . para državi "Krajini". 2. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. Pri kraju provedenog postupka. u svezi st. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. 2. godine. 2.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. ZKP-a. protjerivanjem stanovništva. U Sisku. a na glavnoj raspravi održanoj 21. . u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava .svibnja 1997. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.svibnja 1997. Temeljem propisa čl. st. 91. OKZRH. v. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. st.

očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. zp. uz sudjelovanje Nataše Galinić. rođen 01. 24. predsjednika vijeća. st. pismeno sa završenom SSS.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. članova vijeća. drž. 123. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. održane glavne i javne rasprave.Holzer. godine u Starom Selu.studenog 1996. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. „Krajina“. zbog kaznenog djela iz čl. a sada na adresi Livana. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. kriv je što je: tijekom 1991. godine.01. OKZRH. sa posljednjim prebivalištem u Glini. neosuđivan. Mirka Švaljek. Ljubice Rendulić . vodi se u VE u Glini. Omladinska 3. godine do mjeseca kolovoza 1995. 1. odvjetnika iz Siska. Josipa Žinić. Ćepin. automehaničar. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. oženjen. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. nakon dana ll. 2. Srbin. vojsku služio u bivšoj JNA. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. u svezi st.1951. Nikole Tesle br. člana vijeća. sudaca porotnika Ivana Kasaić. otac jednog djeteta. zapisničara. RH.

počam od 04. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. 1. st. da bi. paravojnih formacija milicije . a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. Temeljem propisa čl.označeno u čl.srpnja 1996.1istoDada 1996. 45. ZKP-a. 1. ". primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. .. 4. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u.. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). u svezi st. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti." (list 28/11).. OKZRH. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. OKZRH.. na glavnoj raspravi dana 23. oružje sam imao još iz bivše milicije . st. u okviru takvog zločinačkog plana.6..65 mm.. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. ZKP-a. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno... iako sam Srbin.srpnja 1996. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 87. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. 1. Temeljem propisa čl. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. pučana hrvatske nacionalnosti. . s tim da dodaje ".. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. palio kuće i stambene i gospodarske objekte.. morao sam to biti . st. godine. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. st. 2.obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. st. za vrijeme rata.. godine. 2. pa nadalje. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti.bio sam pripadnik. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. imao sam automatsku pušku. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“... 1. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. 120. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. do izbijanja sukoba.mogu još na kraju . 123. kako se navodi optužnicom. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. toč. godine ista bila izmijenjena na način. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. kroz čitavo navedeno vrijeme.

OKZRH“. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. 123. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. Branitelj.godine ) u čl. od 27. 1/10 od 26. a da je tjeralica sredstvo da se. dodatak Međunarodni ugovori br. 7. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. 2. što je sud propustio ustanoviti. 3. konačno. istog temeljem čl. a Zakon o općem oprostu ( N. makar na tzv. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. negativnu okolnost. bilo rečeno. OKZRH. istog Zakona. jasno kazuje. pa i onima. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. tvrdi. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. Koje je optuženik predložio. Morao sam to biti''. a optuženik prihvaća. Dušan Zelenbaba. paravojnih formacija milicije. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. 120. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno.N. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. Naprotiv. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka.list 82/II) i dalje. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. kao i da je.priznaje i sam optuženik. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. OKZRH u svezi sa čl. 80. br. godine.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. 122. u konkretnom slučaju. pri navođenju njegove obrane. a ostatak iz rečenog DO svjedocima.N. kako to obrana tvrdi. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. da je izostalo. 1. st. kako je već ranije navođeno. . da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. st. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. dostavljenom po sudu u Hagu. 123. st. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. 1. OKZRH. . do čl. Milan Babić. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. 2. 120. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. mimo njegove volje. Mile Martić. a ne nečim.rujna 1996. Isto tako. 3. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. st. rujna 1996.

čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. pljačkalo na veliko. godine. znajući za sve to i ne reagirajući. Mogućnost. a sve stoga da sa vješala skine . 123. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. nasuprot optuženiku. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. Točno je. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. svinje odvlačile. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. a da bi priznala "postojanje grupe". da je . a kroz to vrijeme sada opt. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. otuđivao vrijedne predmete. križima i leđima oborenog na pod. tu nema šta.Posjedovanje naoružanja nije sporno. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. Istina je. prijeteći da će ih zaklati. 2. "milicioneru“ koji. Istovremeno ga je vrijeđao. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. Trajalo je to četiri dana. smješten u samicu. psujući im ustašku mater. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. kada se znade. . ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. čl. riječju. Sud.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. a sve prateći psujući mu ustašku majku. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. poistovjećuje se sa skupinom. kao pripadnika skupine. a uznastoji samo sebe izuzeti. nanosio psihičke i fizičke povrede. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). a i ljude iz svjedokova okruženja. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. što se lako zaključuje iz njegove obrane. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. Zapaljena mu je kuća. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. ali. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. kao pripadnik skupine. na čemu uznastoji obrana. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. primjenjivao mjere zastrašivanja. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . glasi u najmanju ruku ironično. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. ponuđen po optuženiku. dozvoljavao paljenje imovine. da bude jasno.

Kada sam izišao . godine. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. datuma kojega je dobro zapamtio. Prijetio mu je. Kotur u tome nije učestvovao. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. prepoznao sada optuženoga.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana..svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . polijevali po kućama. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao.obješenu baku. .. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. Bio je sa ostalima i u njegovu. a na poziv Kotur Bogdana. nije mu poznato kuda. među tridesetak naoružanih osoba. ali mu ne znam imena. a kada je dolazio do njega. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur.. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. preko razglasa. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. Svjedok se prisjeća ". ubojstvima i zlostavljanjima. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. . glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina.. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. godine živio u Glini. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. a "spominjanjem" ustaške majke. sve dok je do 26.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. . kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. nakon što je pretražio. iz Bijelih Voda. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. među . vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. pored drugih i po Kotur Bogdanu.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. vojne i milicijske. . On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio.. Ja oružja nisam imao. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan..kolovoza 1991." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. bez razloga za to. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. prijetio obračunom. Uvijek se samo veselio.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. obučenih u razne uniforme. bacali ručne bombe u iste i palili". svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. a posebno u Jukincu. u Jukincu. udarajući ga naizmjenično. starog oko 45 godina. a sa njima i ja. a ne da bi slučajno to osudio. da je 17. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. Nije po njima tada pucano. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć.listopada 1991.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. godine. ima je neprilike.

kojim su prilikama. Svjedoci predloženi po optuženiku. zv. opljačkan i gliser. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. Ti-su svjedoci. nešto poslije pola noći. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. to potvrdili. ali to ne znači. konkretno Matijević Ivan. primjerice poljoprivredne strojeve. . u kuću Divjak Branka. naime.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. ponovno ga je optuženik. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. . o kojima je već bilo riječi. Nije to uspio ni pri suoćenjima. . koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake.rujna 1992. kada je odvožen kamionom. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. koji je tamo došao. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. nije doista postupio kako su oni govorili. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. bez njegovog obrazloženja. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. krave. treba te zaklati". iako kolovodja. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. na imanju Zibara. gdje je svjedok tada živio. odakle je.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. među ostalim. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. ama baš svi svjedoci govorili. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. nije jasno. doslovno rekao: "p. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. "negativnu okolnost". svinje.". što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. u biti. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur.kojima je prepoznao sada okrivljenog. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. za razliku od optuženika. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. Sva trojica su ga tukla. zapaljivim metcima. Klobučar Nikola. za koje se više nikada nije čulo. mještane tukli i zlostavljali. ti materina. Po prevoženju kamionom u Jukinac. a u pogledu mogućnost. Ferenac Milan. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". Uviđajem na mjestu događaja. ovaj puta u selo Prijeka. koji su pljačkali sve što su stigli. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. kojem je.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. sudu. godine. Slado. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. reagirao. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. a koje je izostalo. istovremeno. da optuženik spram ostalih.

Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome.r. kao otegotno . Željko Barać.studenog 1995. dne ll. optuženik i veoma aktivno. OKZRH utječu na visinu kazne. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. kako je već isticano. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. v. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04.srpnja 1996. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. tim prije što ih ni obrana nije istakla. 90. 4.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. jer povreda istog. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.r. OKZRH. predviđena čl.0KZRH. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. 31. koje u smislu propisa čl. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. koje je postao pripadnikom.Činjenica je. slijedom iznošenoga. znane i neprijeporno. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda . 37. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. U Sisku. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. pa tako. nasuprot obrane optuženika. pa nadalje. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. pozivom na propis čl. pa sud. st. godine. v. dakle. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 45. čije je zločinačko postupanje.

u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. oružje i streljivo. uz sudjelovanje Slavice Režić. OKZRH. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . VELIMIR MILE. automatsku pušku i dr. sa kojim je bio očito nezadovoljan. zbog kaznenog djela iz čl. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. prije svega mještana iz sela Cerovljana. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. godine u nazočnosti optuženog. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. od vj. "Krajine". člana vijeća. predsjednik vijeća. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". izrekao je i objavio PRESUDU Opt. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Đure Sertić. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. iz Siska. lipnja 1996. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.06. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. u Bos. nakon dana 24. branitelja opt. 120. u kaznenom predmetu protiv opt. kao zapisničara. sin Đure. pokretna imovina otuđena.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. članova vijeća. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. s stanom u CerovIjanima 95.1950. Dubici. održane javne i glavne rasprave. god. rođenog 26. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Alice Freiberger. st. VELIMIR MILE. 1. sudaca porotnika Ante Jukić. godine do 1995. zaduživši uniformu. Ivana Blažinić. Josipa Sladić.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

r. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. dok olakotnih okolnosti. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. OKZRH. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka.godine. Slabe imovinske prilike optuženika. kada je mislio da će mu to biti od koristi.optuženika spram nje kritične zgode. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. počam od 11. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. 31. a temeljem u izreci citiranih propisa. siječnja 1996. v. pa nadalje pozivom na propis čl. PREDSJEDNIK Željko Barać.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. studenog 1996. OKZRH. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. U Sisku. dne 28. . 45. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. Vrijeme provedeno u pritvoru. v.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

oženjen. neosuđivan. 08. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. iz Zagreba. otac jednog djeteta. "RSK". Općina Novska. MRZIĆ MILANA. nakon dana 23. 20. OKZRH. OKZRH . predsjednik vijeća. zbog kaznenog djela iz čl. rod. zapisničara. st. sin Dragutina i Ljube r. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .opisano u čl. godine u jutarnjim satima. članova vijeća. te ispaljenje raketa call 57 mm. Općina Pakrac. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. svibnja 1995. u kaznenom predmetu protiv opt. kolovoza 1949. VE Pakrac. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. u Gornjoj Subotskoj. st.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. k r i v je što je: dana 1. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. RH. konobar. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. SSS. člana vijeća. 1. 1.g. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. Srbin. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. Vukotić. pješačke brigade vojske tzv. 120. siječnja 1997. Općina Novska. Đure Sertić i Mirka Švaljek. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. Alica Freiberger. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac.12. drž. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. branitelja optuženika Laze Veselinović. sudaca porotnika Ivana Blažinić. MRZIĆ MILAN. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. 120. u nazočnosti optuženika. dakle. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. godine. odvj.1968.

Primjenom čl. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. Na Novsku se djelovalo iz BiH. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. 38. 1. st. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm). 90.1995. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret. godine bio je u Paklenici.000. OKZRH. Dana 1. 120.zbog toga se temeljem čl. 1. st. toč. 39. Babić Milan. OKZRH primjenom čl. 1. ZKP. "RSK" od 7 mjeseca 1994. pješadijske brigade vojske tzv. odnosno da ima zastoj. 1. 87.64 kn i paušal od 1. a u svezi čl. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. Temeljem čl.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja. st. tek na djelovanje po njima. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . 1. godine pa nadalje.00 kuna. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. pješadijske brigade. st. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. Spavao je do 6. 1. toč. ali ne i po Novskoj. st. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. 1. i 2. toč. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98. Nadalje.05. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. i čl. godine. st. 2.05. 120.1995.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. 45. 1. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. gdje je bila minobacačka četa. i održavanja oruđa u funkciji. – 6. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29.

podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. godine (str. pješadijske brigade vojske tzv.135). svibnja 1995. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka . Takav zaključak u odnosu na opt. Vojnović Nikolu (str. S obzirom da je opt. 136). To se sve događalo u periodu oko 7. presliku iz vojne knjižice za optuženog (str. pješadijske brigade vojske tzv. te zapisnik o obrani optuženika (str. procjena Komisije za ratne štete. "RSK". dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato.5). saslušao svjedoka Babić Željka (str. svibanj 1995.6465. ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci. Nije dvojbeno da opt. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. nakon čega je pobjegao.ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem. 76). do vremena njegova ranjavanja. svibanj 1995. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska. Čičak Zlatka (str. godine bio potporučnik načelnika topništva 98. Milana Čorak (str. 74-75). vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str. Razaranje pomenutih mjesta opt. 72).30 sati.2-3. stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača. te podaci o liječenju optuženika.88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat. 89). podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu.7). "RSK".66).19-20. zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1.135). proizlazi iz fotoelaborata.145-182). Stipu Vulić (str. jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije. Nadalje. godine (str.39. u prilogu Pravilo brigade. bio ranjen. te je tom prilikom ranjen. također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. nije dvojbeno da je opt. Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda. godine i 3.14.svibnja 1995. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. 1. stacioniranih u . osim u početku kod Starog Grabovca. "RSK".

Zajedno sa opt. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1.g. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi.00 sati. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. Gradišci. koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. Općina Novska. zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. Isto tako.svibnja 1995. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. "RSK". kolovoza 1949. te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. Inače. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj. godine ostao u zastoju. To je bilo negdje oko 7. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak". . te ispaljenje raketa cal. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. pješadijske brigade vojske tzv. Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak.

to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. organizira. organ za obavještajne poslove. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. pomoćne grupe. U skladu sa iznesenim. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak. operativni organ. "RSK" kojoj je pripadao opt. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. Naime.30 pa cijelo dopodne. . pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. obavještajni organ i organ za rodove. organ za popunu i personalne poslove. planira. Komandna grupa priprema odluku. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika. Komandnu grupu čini komandant.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno. načelnik štaba. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. komadant donosi odluku. Novskoj i okolini. centra za vezu. koordinira i analizira borbena djelovanja. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. organ za rodove i kancelarije. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. brigade vojske tzv. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. Svaka brigada ima komandno mjesto. a sastoji se iz komandne grupe. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. a može imati i opću grupu. a može djelovati i šire.

koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. organizira. 87. te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. U sferi izvršenja. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. ZKP. 98. i 2. "RSK" . ZKP-a. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. a u svezi čl. 1. toč. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. a odnosi se na troškove postupka prema . osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. 90. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. 1. pješadijske brigade vojske tzv. st. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. valja navesti.Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). planira. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. 6. 1. da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. st. I u najblažem obliku za optuženog.

r. godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. Milenka Janjetović i II-opt. Ljubice Rendulić-Holzer. uz sudjelovanje Nataše Galinić. nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. kao članova vijeća. dana 16. U Sisku. 11. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak. vještaci). OKZRH. (K-31/1995). godine u Hrvatskoj Dubici. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. te sudaca porotnika Ante Jukić. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. te imovinskom stanju optuženika. v.1950. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. veljače 1997. dne 27. kao člana vijeća. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. zbog kaznenog djela iz članka 123. zapisničara. kao predsjednika vijeća. rođen 19.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. odvjetnika iz Siska. rođene Kljaić. stavak 2. travnja 1996. u kaznenom predmetu protiv I-opt. suca Županijskog suda. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. gdje i .sin Mile i Marte. SI-0043 K-32/1995.troškovniku (svjedoci. Jovana Jerinić. v.

mučili ga i nečovječno postupali prema njemu. Dukić Danica. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Knežević Antun. Batinović Antun.1947. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. oženjen. kućanske i druge aparate. Karanović Jozo. Bunjevac Tomo. Cerovijane. Jukić Iva. Bunjevac Antun. Trninić Ivan. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. Stanković Veronika. Švračić Antun i Marija. Mišić Mijo. tj. paravojnu snagu navedene tvorevine. Likić Nikola. otac jednog djeteta. Sabljar Štefo. stoku i drugo. Vrpoljac Nikola. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv.. Vladić Kata. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. Tepić Dušan i Ana. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva.3. ubijali civilno stanovništvo. Pavić Antun. Zaočević Šajnović Milka i Slavica. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991. Luić Janja. Durinović Antun. Kropf Pavle i Bara. rođena 1940. do mjeseca kolovoza 1995. Dikulić Stjepan. Šestić Marija. Abaza Željko.godine. Kata i Liza. žena Ive.31. Jukić Vera i Marija. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. Srbin. a naročito od mjeseca kolovoza 1991. radnik. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. Šestić Milan.Zdravka Buzadžića 71.. Trninić Terezija. Đurđević Luka. Trninić Ivo i Kata. oženjen. Đukić Antun. RSK. Čaušević Idriz.. 3. ul. Dikunić Ruža i Sofija. Mišković Ivica. Flekać Marko. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. Kaurin Jaga. Barunović Nikola.prebiva. godine pa sve do oslobođenja tog područja. Nikolić Ana.8. Flekać Jozo. Pavić Matija. i 33. Kulušić Ivan. Jukić Filip. Flekać Franjo.13. Piktija Anka. u Cerovijanima .čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi. Dragičević Ivica. i čl. kolovoza 1949. Lončarević Nikola. Bunjevac Kata. Čorić Mara. Srbin.Felbabić Nikola. gdje i prebiva. Ferić Đuro. Barić Sofija. Mucavac Antun. Jurić Janja. Josipović Anka. Huska Stjepan.ul. u selu Bačin . Đukić Maca. Krivajić Antun. Krnić Štefo. Ordanić Luka. -završio osnovnu školu. otac dvoje djece. Vuković Pero. Alavančić Kata i Reza. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola. 51. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Volarević Antun. rođen 3. Glavinić Grga. Delić Marija. do 53. Batinović . kolovoza 1949. Ferić Kata. poljoprivrednik. Antolović Roko. lipnja 1911. Vatinović Anka.godine u Hrvatskoj Dubici. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. godine protivno odredbama čl. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. Bačin. Petrović Juraj. Krnić Mijo. rođene Duričić.sin Mile i Ane.32. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. Josipović Ivo.Dubičkih partizana br. Juratović Marija. Pezo Ivo i Soka. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. Karagić Josip.Blinja Barbara. Đuričić Stevo. Volarević Soka. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. poljoprivredne strojeve. Lončarević Antun. Krivajić Reza. od tada. Josipović Anka. Ferić Anka.

organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123. Blinja Josip. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Zaočević Nikola. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. stavak 1. Čorić Bara. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. stavak 1. Ordanić Antun. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. protiv opt.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. tj. OKZRH. 1. stavak 1. Perković Zoran. stavak 1. Blinja Ana i Likić Andrija. Na temelju članka 90. Barunović Matija. Lončar Anka. Perković Nevenka. istoga članka.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. Lončar Stjepan. Rješenjem od 6. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. Felbabić Marija. i 3. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95. ZKP-a u iznosu do 8. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. godine broj KT-34/1995. stavak 2. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995.listopada 1995. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120.00 kuna. te se na temelju odredbe članka 123. stavak 2. koje je činjenično opisano u optužnici. Da bi se . Čorić Antun. OKZRH.00 kn.studenog 1995. Lončar 'Kata. toč. te svaki platiti paušalni iznos od 5. Blinja Katarina.Marija. Lončar Kata. stavak 2.193.listopada 1995. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995. Perković Vlado.000. OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). Čorić Josip. Blinja Nikola. OKZRH/a u svezi sa st. Antolović Marija. stavak 2. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. Barunović Marija. godine broj KT-35/l995. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. dakle. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. Na temelju članka 45. dvije kapelice i crkve. 1. do 6. kolovoza 1995. provede jedinstveni postupak. Naime. Lončar Antun. Čorić Vera.

bez obzira. Đukić Ivana i Nikolu. dolazeći u komandu . on je obavijestio svoje susjede Hrvate . Izjavio je. godine izvršena njihova mobilizacija. Prije ove akcije.da je jednom došla zapovjed. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina. Vrativši se 22. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. Tek u tijeku 1992. godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. kako je već napred navedeno. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša. No. da su dvije minirane. Neki od njih su već od prije imali naoružanje. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. 9. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. rujna 1991. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. 10. 1991. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. Inače. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22. SAO Krajine. u svojoj obrani je naveo. Knežević Antuna.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. Tom prilikom. a neki su ga dobili tada. 10. On ne zna zašto. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. 1991. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. Poznato mu je. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. on ga je postavio za pisara (čatu).' Budući da je s njime bio dobar.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe. nezna od koga. rad na popravku mosta). Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti. Navodeći da je 13. Osim toga. da nije pljačkao kao niti palio. tvrdi optuženik.da se negdje sklone dok prođe akcija. Čorić Miću. bio je pisar u komandi. godine.mjeseca 1991. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. mjeseca 1991. da su kuće opljačkane. Danicu Krizmanić. po stavu suda. 9. Navodi. Kasnije je ušao u graničnu policiju. godine. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju. I-opt. Tvrdi da nikoga nije ubio. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. 1991. Miću Čorić. Cerovljana i Predora. Prema izjavi optuženika.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti.a on. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. da je 13. ali nezna tko je to učinio.čuo. Josipa Josipović. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. Nadalje. godine. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. pa i on sam ga je dobio tada. navodi. Poljoprivredna mehanizacija je . Željka Abazu i Čaušević Idriza. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. 1991. Viđao ih je.da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. da je počev od 8.da su tijekom 1994. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. Ejuba Čaušević i dr. navodno. U svojoj obrani izjavio je. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. Slavka Kučuka.

Nezna tko je pucao. Nadalje. Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. Matijević Marka (131-132). da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe. Bilo mu je poznato. Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. Juratović Anku (139). kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. Ordanić Matiju (161). da ih nije vidio i nezna.tko su bili. U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. Kučuk Slavka (115-117).zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". ali si u tome nije mogao pomoći. Anić Nikicu (151). Čorić Miću (117-119). Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo. da je dosta kuća srušeno u Bačinu. već da su pogubljeni u Bačinu. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. iz Hrvatske Dubice. ali nema detaljnijih saznanja o tome. Bunjevac Radmilu (131). godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). Ostalo je nešto starijih ljudi. II-opt. Abaza Nikolu (133).a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. Bunjevac Milana (130). do polovice 1993. Šprčić Antuna (141). U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Krnić Milana (162). Juratović Stjepana (138). Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. tj. godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102).koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. Višnjicama i Predorama. Kulišić Anu (141). da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. jer se bojao. Krajem mjeseca rujna 1991. da je iz Hrvatske Dubice otišao. Šestić . Kao pripadnik . Izjavio je. Tepić Snježanu (133). Tvrdi. Trečić Mariju (131). Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. Šnjarić Marina (149-150). Izjavio je.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima. godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. Čorić Milana (139). zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995. a također i od domaćih ljudi. Po izjavi svoje žene znade. Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. jer je čuo. godine premještena je na položaj u Uštice. pošto je više puta čuo pucnjavu. Krizmanić Danicu (137). Trivić Milku (129). da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. ističe. oko 50 do 60 osoba. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992.goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. Vuruna Evu (140). ali. RSK i on. Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. Đukić Nikolu (103). U tijeku 1993. Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. Josipović Josipa (104-106). Ribarić Nikolu (151). on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao.

U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe. o organiziranju.ponovno saslušanje (218-219). (3 fotoelaborata pod ovih brojem). mjeseca 1991. Matijević Draginju (219). Hrvatske Dubice. Naime. Međutim. Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt.a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu. pa sve do Siska. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij. čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. Naprotiv. diglo na oružanu pobunu. Perković Ivana (181182). Juratović Ivana (219). naoružavati se tijekom 7.godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika.Tomu (163). pa tako i u Hrvatskoj Dubici. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. se stavlja na teret. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. godine koji je bio informativni list 26. Ercegovac Milana (208-209). jer nije uvjerljiva. stavak 2. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. Stanković Mariju (208). Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio.1995. stvaranju grupa i naoružavanju . i na temelju iskaza brojnih svjedoka. Već tijekom toga mjeseca. a naročito poslije toga. OKZRH. godine u neodređeno vrijeme. godine (209). svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. stavlja im se na teret djelo iz članka 123. koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12. broj 511-10-8232/96. Unčanin Mirka (182). Karagić Miška (183). ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. i 8.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . 2. obavio očevid 28. godine.a činjenično je opisano u izreci ove presude. Poljak Marka (179). opće je poznata činjenica. izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. Redžić Osmana (184). Dvora. Šabalj Nikolu (208). Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7. jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. Doduše. ožujka 1996. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga. Tijekom 8.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području. Stanišek Velislava (165-166). 1996. spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi. pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206). Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. osim ocjene navoda njihove obrane. tj. Milenko Janjetović i II-opt. Zapravo. Josipović Josipa i Čorić Miće .priložen spisu. Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. mjeseca 1991.2. okupljanju.a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. godine u Hrvatskoj Dubici. iako ih nitko nije ugrožavao.

s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. navodno poslije 13. godine. To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi. mjesecu 1991. mjeseca 1991. da su napadi počeli već u tijeku 8. kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija.a činjenica je da je 25. nešto dalje od Jerinića. Isto tako. s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. a kasnije tzv.godine i svjedok Dukić Milan (102). tukao . Čorić Mićo. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi.Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). mjeseca 1991.10.a imao je automat sa dobošem.1991. Sever Ilija (222). godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. Stanišek Velislav (165-166).a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka. Optuženike je u sastavu skupine u 8.a imao je pušku. one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6. proširenje i očuvanje paradržave RSK. Krnić Milan (162). Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno. 8.najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102). Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi. Knežević Antun. Pekrović Ivan (181). da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. čak i prije 8.da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. 1991. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo.mjesecu 1991. st. Juratović Stjepan (138-139). Abaza Željko). kao jedinstven instrument za stvaranje. Neki od njih su bili u uniformama i naoružani. Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. godine (99.vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. Anić Nikica (151). Šestić Tomo (163-164). mjeseca 1991. Poljak Marko (179).nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo. godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi. Ercegovac Milan (208208). Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba. koji je bio na čelu tzv. 6. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. Čorić Mićo (117).). Čorić Milan (139-140). milicije SAO Krajine.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela.1991. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13.1991.10. godine. opće poznate činjenice. 10. RSK u Kninu. SAO Krajine. Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. godine prolazio . Sam se začudio. godine. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166). ili početkom 7. Poznato mu je/da se tijekom ljeta. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja. Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović. Kučuk Slavko (115). Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166). a naročito u 8. Prije toga iste civile je mučio.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. Dukić Nikola (103). I-opt. proizlazi. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. iz sada. Šnjarić Marin (150). U istoj skupini. u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika. Mihaljević Ivan (182-183). koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. On je također 20. vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji.

Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. Graboštana. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. Nadalje. oko oko 50 do 60. 1991. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni. pripadnici skupine .) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. raščišćavati teren. godine pokupili u njoj preostale Hrvate. Hrvatske Dubice i drugih mjesta. Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili. posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje. Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. Timaraca.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . Tu su ih vidjeli i optuženici.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. Krivajić Antun. također prema popisu (201-206). Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima. za sada se vode kao nestale osobe. stoka i dr. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. namještaj. starije životne dobi. Sva ta imovina (kućanski aparati.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice.Josipović Josipa i druge. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139). Na temelju istog dokaza. Oni su morali obavljati razne poslove. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. Hrvatsku Dubicu i Predore. Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. Oni su navedeni u izreci presude. Redžić Osman (184-185). popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. poljoprivredni strojevi. što su i sami naveli u svojoj obrani. 10. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo. Ribarić Nikola i Abaza Željko).

Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. Milenko Janjetović i II-opt. pljačkanja imovine. što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora . kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila. posljedice sveukupnog djelovanja. OKZRH. bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna. stavak 2. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi. Ista činjenica. godine (221). prisiljavanje na prinudni rad. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike. svaka fizička i psihička prisila.. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela.2. čiji su pripadnici bili i optuženici. Zato je sud I-opt. Kazne su određene u skladu s člankom 123. tj. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. okrutna postupanja i mučenja. mučenje i nečovječno postupanje. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja.l3. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl.gospodarskih i vjerskih objekata. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija.Vatrogasnog doma. što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina. Sve navedene posljedice: napad na naselja. naročito karakter skupine. uništavanje stambenih. Pored navedenog. .31.1995. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. do 33. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. Naime. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. do 53.3. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude. a II-opt. Glede I-opt. ubijanje civila. Naime. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. Činjenica da je I-opt. Ženevske konvencije). Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. osobito ubojstva. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost. Činjenica. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali. mjere zastrašivanja i pljačka (čl. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice. napadi nasumce.svjedoci.51.

O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI . v. 90. OKZRH.kolovoza 1995.193.travnja 1996. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti. težini i trajanju kaznenog postupka. Iznos je određen prema složenosti.00 kn. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5. i 3. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav. ZKP-a. st. Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci.000. 1. Troškovi kaznenog postupka iznose 8. Vrijeme od 04. PREDSJEDNIK Josip Budinski.00 kn a odnose se na troškove svjedoka. stavak 1. U Sisku. v.r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. Hrvatske. dne 16.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.r.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA .

pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu. u kaznenom predmetu protiv I-opt. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. sa prebivalištem u .organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. 123. Ivana Blažinić. zapisničara. gospodarske objekte i drugo. s prebivalištem u M. OKZRH. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. člana vijeća. Srbin. Općina TOpUSKO. Lalić Milana i II-opL. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. Zdenka Gajšek. godine u Maloj Vranovni. nakon što se osnovala paravojna skupina zv. uz sudjelovanje Nataše Galinić.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. otac dvoje djece. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. sin Milana i Milke. sudaca porotnika Đure Sertić. godine u Maloj Vranovini. rođene Lalić. 1. u prisutnosti I i II-optuženika. st. OKZRH. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. Srbin. sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. članova vijeća. Vranovini kbr. 2. 1956. otac jednog djeteta. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. Zakon dana 16. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. lipnja 1947. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . 11. rođen 01. sa završenom OŠ. st. godine u Maloj Vranovini. rastavljen. udovac. Ćelap Dušana. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ.travnja 1996. odvjetnika iz Siska. Ante Jukić. zbog kaznenog djela iz čl. godine. održane javne i glavne rasprave. 120. dakle.Maloj Vranovini 38. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. predsjednika vijeća.12. rođen 25.

Nadalje.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. Tada je zadužio pušku zv.937. Poslije 1992. Tada je zapaljeno čitavo selo. "papovka" i raspoređen je u tzv. OKZRH I. pa nadalje. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. "papovka". 2. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. toč. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. 90. nije činio. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik.travnja 1996. KT-37/95 od 12. "SAO Krajine". optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. Zadužen je puškom zv. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl. vlasništvo Sonički Mile. ''Topuske čete". u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. Temeljem propisa čl. ZKP-a. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). 1. 1. 45. i svezi čl.000. st.00 kn. rujna 1995.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. Upravo na prigovor zv. SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. – 7. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. Već 1991. st. godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo. SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće. "SAO Krajine" . st. 123. kolovoza 1995. rujna 1995. br. OKZRH. godine KT-39/95 od 21. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu. nije vidio da bi netko pljačkao. kako je to opisano u izreci presude. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25. i 2. 1. godine. jednim minobacačem i mitraljezima. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. "Samostalni vod Mala Vranovina". što on osobno. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. godine. 87. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. 1.kolovoza 1995. Temeljem propisa čl."Samostalnom vodu "Mala Vranovina". godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. što je on sa ostalima i činio. a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. koje je bilo prazno. Nisu imali . st. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak. pa kad je negdje polovinom rujna 1991. ali je zarobljen. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. svaki u iznos od 2. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani.

da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA. Miljević Stanu (str. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. 86). Miljević Peru (str. kasnije je to porekao. inače i sam pripadnik tzv. ali nije sudjelovao u rušenju. bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. svjedoka Miljević Pere. nije dvojbeno da su oni tamo bili. 7 i 34 spisa K-29/95). Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. Kireta Vladu (str. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. . te fotoelaborata. 30 i 87). provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. Optuženici to također ne osporavaju. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. 86). U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. bivbe JNA (str. 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. Branka Toljana (str. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. već da su je spašavali."Samostalnog voda Mala Vranovina". 86). navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. kao što je bilo Hrvatsko selo. izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. akciji čišćenja" tj. "Topuske čete". Milana SoničKi (str. On je tada predao pušku. saslušao Žuna Milana (str. Marice Miljević i Stane Miljević. selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. a da su to činile formacije tzv. To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. SAO Krajine . "Samostalnog voda Mala Vranovina". Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. godine. da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. Tada je došla "milicija tzv. Tijekom postupka je dodao. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. Nadalje. međutim. Maricu Miljević (str. a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. 69). skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. međutim. u dopuni obrane. 16). 69). međutim. Čelap Dušana (str. 85).nikakove uniforme. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem.

godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. st. te otuđenje i uništenje njihove imovine. 123. Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . . Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. Dušan Ćelap poslije 1992. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. da II-opt. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time. jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. navodeći da su to činili ''drugi''. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. upravo za vršenje radnji koje su već opisane. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela."Samostalni vod Mala Vranoina ''. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja.Naime. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. 2. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne.

2. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani. 1. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. U Sisku.1968. Franjom Tuđmanom. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3.02. 87. dne 16. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović».r. rođen 16. a u svezi čl.travnja 1996. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16.. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka.r. god.7. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. toč. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović». rujna 1991. primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. JUGOSLAV VIDIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b. Jugoslav Vidić nije bio maskiran. . izvršen je napad paravojnih formacija tzv. Republike srpske krajine na grad Petrinju. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. . 1. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16.b. god. suda. rujna 1991. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. st. Odluka o trošku temelji se na čl. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. 90.

god u Dvoru. sin Jovana. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Mile i Ljubice rođene Janić.01. SLAVKO TADIĆ. TOŠO SUNDAĆ.03. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3.10. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god u Dvoru. god. NEDJELJKO PAŠIĆ.09. sin Nikole. Bratstva i jedinstva 29 8. u Hrtiću.1961. Trg maršala Tita 23 40. sin Bože. Bratstva i jedinstva 6 .1954.1958. u Dvoru. rođen 20. LEONARD JANKOVIĆ. Bratstva i jedinstva 29 9. Bratstva i jedinstva 6 19. god. Češka Republika.11. «ĐOKO». «PEĐA».03. MIRKO TOMAŠEVIĆ. Vraneševića 62 6. rođen 27.1964. god. god. Javornju 37.1965. sin Ilije.09.1962.05.1944. rođen 07. god. rođen 18. sin Milana. rođen 26. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33. Bratstva i jedinstva 6 36. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17. 38. god. M. rođen 29. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30.1970.b.1933. DALIBOR BOROTA. sin Milana. rođen 22. rođen 02. u Dvoru. rođen 28. u Dvoru. u Zamlaći. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ.01. god u Dvoru. zv. Javornju. DRAGAN VRANEŠEVIĆ. MILAN BEGOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MILE SUNDAĆ. «MIŠA».05. «BENI» sin Zore. NIKOLA BORČIĆ. god. općina Dvor. sin Mirka. sin Jovana. JAN JANKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1970.06.12. maja b.1965. PREDRAG ORLOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Sisku. sin Marka. zv. PREDRAG KORIZMA. J. Bratstva i jedinstva 72 7. god. DUŠAN BADIĆ. rođen 07. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Miloša Čavića 3 5. Bratstva i jedinstva 6 13. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 19.03. rođen 15. god. rođen 06.1954. sin Dušana. u Dvoru.05. u Dvoru. DRAGO KLADAR. sin Dušana. općina Dvor. zv.1972.05. ĐURO ĐURIĆ. god u Unčanima. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. općina Dvor. rođen 27. god. GORAN BARAČ.03. zv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Rumaržovu. 22.1966. god. rođen 06.1950. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Mihajla.03.1966.12. sin Đure. rođen 03. Marića 8 35. u D. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u D. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26. u Sisku. 1.09.PODACI O ŽRTVAMA: 1. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Nikole. god. rođen 01. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. NENAD KORIZMA.1957. u Dvoru. zv. sin Damjana. god.1946. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Miloša Čavića 12 15. rođen 05. god.1960. «PICEDUJE» sin Ibrahima. god. u Dvoru. rođen 30.

01. Pajo Žuljevac . god. maja 9 50. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. ŽELJKO ŽILIĆ zv. 1. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili. kao pripadnici paravojne formacije tzv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MILAN JOKA. sin Đure.01. 69. Mile Blažević 3.05. u Šamaričkoj Dragi. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MIRKO DRAČA. sin Đure. god. god. M. god. maja 17 59. rođen 25. sin Đure.1955. Marića 7 72. god.b. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. M. u Dvoru. općina Dvor. PERO KRNETA zv. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima. Struga i Kozibrod. «KRMAK». rođen 15. 7. god.1965. u Kozarcu. rođen 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 12. općina Dvor. BiH. sin Mirka. sin Đure. ĐORĐE BOROJEVIĆ. god. RADE TINTOR. maja 3 60. SIMO GAIĆ. god. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. maja 13 63. sin Stojana. god. rođen 09. rođen 21.1951. sin Ljubana. 1. rođen 22. 1.08. BiH. u Dvoru. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. banijske udarne divizije b.1941. rođen 18. sin Đure.1955. god. sin Đure.1947. Maršala Tita 59 54. god. god.03. sin Mehe.06. Marića 22 64.08. općina Dvor. općina Dvor. u Draškovcu. sin Adama. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća.1955. sin Jovana. rođen 06.1956.1956. sin Mehe. Gombaševa 13 67. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. u Dvoru. NIKOLA KRNJETA. Marića 2 46.05.12.11. PODACI O ŽRTVAMA: 2. sin Krste.1960. MATIJA CVITOJEVIĆ. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica».1951. JOVO AKIK. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1968. u Dvoru. ZORAN TADIĆ. općina Prijedor. rođen 1964. god. DUŠAN TOMAŠEVIĆ.12. SEBASTIAN SANEL. rođen 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god.1964.41. Civile su putem stalno fizički maltretirali. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26. god.03. 1.05. BiH 43. u Bosanskom Novom. rođen 17. rođen 14. NIKOLA SUNDAĆ. MUTA. sin Branka. srpnja 1991. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. Bratstva i jedinstva 25 57. Marića 25 71. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. srpnja 1991. u Dvoru. M. rođen 31. u Dvoru. 1. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1967. «ŽILJA».01.10. u Trgovima. god. Marića 38 47. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Hrtiću. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. u Dvoru.1953. MUSTAFA KADUNIĆ zv. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. sin Đure. rođen 24. RADE LUKAČ. rođen 09. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. M. Jove Vraneševića 15 56. M.

Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. PLAVLJANIĆ NIKOLE. st. Ivica Perić 23. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. Zoran Šaronja 26. ZKP-A. Milan Bartolović 18. KZRH. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. zbog kaznenog djela iz čl.5. na temelju čl. OKZRH i čl. j st. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. zbog kaznenog djela iz čl.rujna 1995. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. 123. OKZRH. 1. 1. OKZRH. Pajo Knežević 7. st. Mladen Halapa 24. godine u Komogovini br. Nikola Plavljanić 20. Manda Begić 14. 120. Pero Špančić 16. 123. 15. OKZRH. st. Goran Faljević 22. 120. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. sina Sime i majke Save rođ. OKZRH.4. st. 1. Mila Pušić 11. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. 134. 4. Davor Vukas 28.godine . gdje je i prebivao. 119.1930. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr. Mila Begić 9. 236. 4. Žarko Gundić 20.07. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole. Branko Vuk 25.

DRAGAN STAJKOV.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. zbog krivičnog djela iz čl. predsjednika vijeća. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. odvjetnika iz Siska. lipnja 1996. a u odsutnosti optuženika. ZKP-a riješeno je kao u izreci. Makedonac. otac 2 djece kriv je što je: . sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. travnja 1953. v. nakon dana 28. dne 14. 134. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski. U Sisku. razveden. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. sin Sime i majke Rade. 128. rođen 13. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. OKZRH.r. godine u Nišu. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku.godine. članova vijeća. Internacionale 4a. Trg I. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. vozač. godine.studenog 1995. sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić.

1. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. Bio . u konkretnom slučaju. od 6. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. dakle. lipnja 1996. opet. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. 90. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. ZKP-a. godine.Tijekom mjeseca srpnja. koje povrede su bile teške naravi. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. – 6. Međutim. ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. 128. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. kao njezin pripadnik. studenog 1993. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. Temeljem propisa čl. st. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. toč. u četničkom zatvoru. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. OKZRH. godine u Petrinji. 87. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. st. nije sporno. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. ). ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. označeno u čl. 4. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. surovim postupanjem s ranjenicima. oznake KT-64/93. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. 128. 2. kolovoza i rujna 1991. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. Branitelj je. po završetku dokaznog postupka. „SAO Krajine“. Kako se krivično djelo. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. od 12.

PREDSJEDNIK Željko Barać. a samo djelo zaslužuje. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. U Sisku. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku. OKZRH. a znane sudu. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. dne 28. i prema njemu se je. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. moralo drugačije postupati. Dakle. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. po ocjeni suda. 90. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. v. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. pridržavao se ratnih zakona i običaja. godine.r. st. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. v. lipnja 1996.r. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. otvoreno nosio oružje i samom predajom. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. Sve izloženo razlogom je. 31. slijedom u izreci citiranih propisa. 4. maksimalno zapriječenu kaznu. neovisno o razlogu. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić.je zapovjednik voda u času zarobljavanja.

od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli. sin Milana i majke Kate. Zdenka Gajšek. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Đure Sertić. Srbin. rođen 05.00 sati u Stublju. „Hans“. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. 1. kolovoza 1949.00 i 01.u noći 14/15. zapisničara. sa prebivalištem u D. zbog kaznenog djela iz čl. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. godine u Stublju. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. st. 120. oženjen. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Velešnja kbr. godine. otac dvoje djece. RH. studenog 1991. Kukuruzarima kbr. člana vijeća. odvjetnice iz Siska. sa završenom osmogodišnjom školom. studenog 1991. 46. pa su tako: . 56 vlasništvo Živković Zvonka. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. oženjen. rođen 20. u odsutnosti optuženih. Ivana Kasaić. .dana 15. kondukter. zv. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. „TO-SAO Krajina“. predsjednika vijeća. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. između 23. „Kondukter“. 117. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SO Kostajnica. došavši u kuću br. rođene Dragojević. II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. SO Petrinja. Velešnji SO Kostajnica. i 1992.god. zv. rođene Tarbuk. održane glavne i javne rasprave. nakon dana 03. Srbin.travnja 1947. studenog 1994. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. sa prebivalištem u D. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. članova vijeća i Nataše Galinić.otac troje djece. OKZRH. u kući br. . sin Dragana i majke Zorke. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. godine u D. godine u Begovićima.godine u Stublju. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana.Mlinarić.

. od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro. .00 kn. godine oko 19. st.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. u kući br. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. siječnja 1992. listopada 1991. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. listopada 1991. godine oko 17. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele.-8. vlasništvo Karanović Stjepana.god. u Kostajničkom Majuru. vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu.dana 05. studenog 1991. Obrazloženje .dana 26/27.000. Begović Nikola . godine u Stublju. 15. zatražio od njega.sam . 1. došli u kuću br. dakle.. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne. 19. ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. pa kada istog nisu pronašli. – optuženi STEVAN VUČINIĆ. Temeljem propisa čl. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli. 1. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. st. 2. 3. za sada neutvrđene marke i kalibra. ali joj je život spašen u bolnici. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. ZKP-a u svezi čl. 87. 120. da mu preda traktor.901.dana 14. došavši u kuću br. nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda. vlasništvo Švaga Ive. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. st. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao.dana 15. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. OKZRH.00 sati u Kostajničkom Majuru.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. toč. 1. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.00 sati u Graboštanima. I. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. 90.

godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. Ivo Sović ( str. Stjepana Solomon ( str. Takav zaključak. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. ). i 126 ). Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. i 127 ).god. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. ožujka 1994. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. i 129. 98 i 130 ). I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. i 127. listopada 1991. 143 ). godine ). Stjepan Sović ( 102. 61/71. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. studenog 1991. studeni 1991. ). Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. 99 i 130. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. Ivan Vujčić ( str. i 134. OKZRH. 87. a koja je rađena pod tzv. ). Medić Ane. Antun Bašić ( str. da su to čuli. siječnja 1992. Nadalje. svibnja 1994. Ankica Brnad (str. pa je sud koristio posredno saznanje. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. Juricu Dupić ( str. u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. Antunu Basarić i Jagodić Mariji. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. Miroslav Veselek ( str. ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju. 120. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. 67. 65. i 128 ). Medić Manda ( str. ). za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. 83. vlasti „SAO Krajina“. Milana Sović ( str. 93. ). ). 1. – i II. To se odnosi i na smrt . 101. i 128. Miru Sović ( str. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. Milka Sović ( str. 144 ). listopada 1991. saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. 103. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. i 130 ). a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. organima „SAO Krajine“. Letić Marije. Ljeskarac Josip ( str. te za smrt Švaga Nikole dana 15. st. 100. 140-142 ). Jagodić Marija ( str. i 128. Mijo Mihaljević ( str. 68. 63. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. to jest. i 130. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. godine u Stublju po Ankici Brnad. ).

Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). te da su isti bili civili. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. jer se pucalo. Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. budući je to saznao neposredno od pok. policije „SAO Krajine“. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna. oduzimala imovina i slično. Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. ubijalo. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. nasilno ulazilo u kuće. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. „SAO Krajine“. Švaga Nikole. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv.Živković Zvonka i Živković Stjepana. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama.

optuženika ) prijavio vlastima tzv. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. studenog 1991. pa da su oni uzvratili. – uzvratili ). U navedenom spisu pored određenja mjesta. međutim. u svezi neformalnih dokaza tzv. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. Letić Marije. – i II. – optuženika ( tj.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. – i II. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. s time. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora. „SAO Krajine“u Kostajnici. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. – i II. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. Antuna Mateković. godine u Stublju. „SAO Krajine“ od 07. dok Vučinić Stevo navodi. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. priložena i izjava Savurdić Željka. Letić Marijom. veljače 1992. kao neformalni dokazi. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. tako. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. „SAO Krajine“. kojim je upravljao I. Naime. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. U prilogu pomenutog spisa I. O kakvim se osobama radi. Živković Zvonka. – optuženik. u cjelinu te materijali tzv. Živković Stjepana. Medić Anom. . govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). poljoprivrednih priključaka za traktor. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. Vujčić Petra i Vujčić Slavke. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena.godine u dva navrata. – i II. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. Medić Ane. vlasništvo spomenutih. vremena.

oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. a kao otegotne. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo. U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. odnosno da su bili u uniformama. 120. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. okrutnost. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. „Velike Srbije“. . povreda slobode i imovine ).optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. st. nečovječno postupanje. „SAO Krajine“. Medić Ane i Letić Marije. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv. zatim. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. 1. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. Bitno je. Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. svakako.

U Sisku. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala. st.podmuklost.8. studenog 1994. v. 2. v. dne 03.r. 1. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. 87. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda. . ZKP-a. 90. a u svezi čl. 1. toč. Odluka o trošku temelji se na čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. a primjereno težini i složenosti postupka. st.r.

11. 53.1991.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B . Medić Ane. Medić Ana. godine od strane NN počinioca. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana. .1991. noću 14/15. god.DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15. Letić Marije br. Medić Marjan.11. 57 i Živković Zvonka br.

VLADO JOVIĆ. Leš Živković Zvonka u šupi za drva. god u Žirovcu.F. god. zv. rođen 1951. Prvomajska b. DUŠAN SVRZIKAPA. god u Glini.god. Pere Pogledića b.b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 2-3 4 5-6 7-8 . rođen 1966. 8. rođen 1951. A.F. rođen 1963. s tadašnjim prebivalištem u Glini. «ZOC». Krim. 3. god u Glini.b. rođen 1958. god u Glini. MIROSLAV HAŠIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963. pronađeni leševi F.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Marjanovića 19 7. u Klasniću. J. u Glini. Lička b.Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su .'' . DRAGAN ARBUTINA. 9.b. 15. sin Mile. zv. s tadašnjim prebivalištem u Glini. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. MILAN MAMUZIĆ. s tadašnjim prebivalištem u . Vinogradska b. 10. 1. DARKO STOJIĆ. MILAN ČUČKOVIĆ. ZORAN DMITROVIĆ. BRANKO RELIĆ. rođen 1965. god. Blašića b.F.b. Obljaju 5. rođen 1963. god u V. s tadašnjim prebivalištem u Glini. «TOLI». RADE VEKIĆ. rođen 1961. F.'' . s tadašnjim prebivalištem u Glini.'' . u Glini. rođen 1963. god u Glini. Kordunska 13 12. Selištu 17. s tadašnjim prebivalištem u G.b.

rođen 1948. god. Republike srpske krajine. Branko Žilić.b. rođen 1966. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963. rođen 1963. Ivo Palaić 3. . MIRKO DROBNJAK. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. Pavao Štajduhar. RADE VRGA. u Malom Gracu. Đuro Kovačević. 1991. rođ. zv. STANKO TINTOR. s tadašnjim prebivalištem u Glini. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. god. MILOŠ PARIPOVIĆ. ožujka 1992.b. god. rođen 1964. rođena 1961. u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. Ćire Mađarca b. 29. god. rođen 1963. u Obljaju. 27. rođen 07. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici. god. god u Trnovcu. 1950. «DUCO». PODACI O ŽTRVAMA: 2. s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21. Ivica Pereković. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli.b. u Vlahoviću. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. 28. s tadašnjim prebivalištem u Glini. zv «MIŠ». «ĆANE». NEDJELJKO PETROVIĆ. BRANKO JOVIĆ. rođen 15. MILJA BILJA. 30. zv. Ivo Gregurić . Joso Mlađenović. 22. DUŠAN DOBRIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini. V. – 31. Šurbatolova 7 31. rođen 1964. Stjepan Šmisl. lipnja. u Roviškoj. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. Boris Prišek. Ivo Kocmanić. Željko Grbić. god. 25. sin Nikole. Željko Panežić i Ivo Palaić. Gačeše b. Žrtava fašizma 32. PERO SAMAC. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. Vinogradska b.1953. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. god u Glini. u Brestiku. Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika.08. s tadašnjim prebivalištem u Glini. god.04. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. Stjepan Benković. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. god. novembra b.Petrinji 20. u Trenovcu. u Ravnom Rašću. s tadašnjim prebivalištem u Glini. BRANKO LJILJAK.b. god. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. Stjepan Šmisl 5.1941. RADISAV PAVIĆ. god. Vojislav Skendžić. Boris Prišek i Ivo Gregurić.

uz sudjelovanje Nataše Galinić. st. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. vojsku služio. OKZRH u izrečenu kaznu se . u Bijelim Vodama. Srbin. Mirka Švaljek.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. st. 7. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Temeljem propisa čl. 34. nepismen. oženjen. održane glavne i javne rasprave. 120. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti.11. 1. Ivana Blažinić. namjeravajući je usmrtiti. OKZRH. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. 1. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 1. ušavši u njenu kuću. god. sin Steve i Ljube rođene Branković. članova vijeća. zbog kaznenog djela iz čl.godine oko 10. nakon dana 28. rođen 15.1996.1934. odvjetnika iz Siska. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. otac dvoje djece. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. zapisničara. Glina. ispalio više hitaca u ovu u području glave. predsjednika vijeća.11.62 mm. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. rujna 1992. neosuđivan kriv je što je: dana 02. RH. zemljoradnik.00 sati u selu Maja. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. 45. Zdenka Gajšek. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. bez škole. KZRH. dakle. 169. drž. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić. člana vijeća. drugoga lišio života.

ZKP-a. ne zna ništa. toč. – 6. godine broj KT-1/96. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. opisivao način na koji je to učinio.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . Temeljem propisa čl. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. godine. travnja 1996. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. Konačno. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. 4. također na putu iz svoga sela u Glinu. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. to jest ubojstvo Pavić Ane. godine. OKZRH. siječnja 1996. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. ali o razlogu i načinu iste. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. 120. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. st. ipak. 7. koja je živjela u selu Maja. koristeći. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. Naime. st. septembra 1992. studenog 1996. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. st. jer za suprotno nema razloga. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. da bi. Braneći se ( list 7-8. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. 90. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. No. 52. 2. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. na glavnoj raspravi 19. iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. 1. tvrdi. godine pa nadalje. kako je. 1.

jer nismo imali glavu porodice. Nisam joj ništa govorio. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. ne znam ni sam koliko. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. a djed mi je doživio 92 godine. a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. stranica 2. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio.glavu. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. dok su oca ustaše zaklale u Glini. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. travnja 1996. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). konkretno. Kako sam već naveo ja sam u II. umrle . Županijskog suda u Sisku. kao i da je to kazao. Kao nesporni otisci korišteni su oni. Čak je moja mati sada u 81 godini života. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. i 2. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. zajedno sa još četiri brata i sestrom. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. i listu 14. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Jedino mogu reći da sam 1957. oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. i listu 31. na listu 13. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. odlučio sam da je pratim. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. zaseok Jelići. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. sada. Želim reći nešto i o sebi. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka.

ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. valjda za ovo ubojstvo.05. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. OKZRH utječu na visinu kazne. da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. što je. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. 323. Policijske postaje Glina br. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. Uračunljivost optuženika ni po kome.1996. Ja sam se na to prestravila. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. samo sam ga slušala i gledala. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. . godine ( list 72 ovoga spisa ). on je pljačkao po Maji. 511-10-80/02-1652/96 od 04. godine. st. a i opisan po liječniku. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. konačno reći. 1. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. 37. što će. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. studenog 1996. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci.13. prepala. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. a on mi to sam nije pričao. koje u smislu propisa čl. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. pozivom na propis čl. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. da je za svoj postupak krivično odgovoran. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. listopada 1996. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. da je postupao sa direktnim umišljajem. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. nedvojbeno ukazuje na to. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. pa tako.

Vrijeme provedeno u pritvoru. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.godine. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.r. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. siječnja 1996. studenog 1996. OKZRH. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. U Sisku. v. dok olakotnih okolnosti. OKZRH. dne 28. . PREDSJEDNIK Željko Barać. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. v. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. pa nadalje pozivom na propis čl. Slabe imovinske prilike optuženika. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. počam od 11.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. kada je mislio da će mu to biti od koristi. a temeljem u izreci citiranih propisa. 45. 31.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. sin Stojana i Stane rođene Ljiljak. s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. PERO MILJEVIĆ. u Maloj Vranovini. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo . «PERASIM». zv.11.1952. rođen 21. god.

sin Đure. sudaca porotnika Ante Jukić. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. OKZRH. Josipa Sladić..1950. Kostajnica k r i v j e: što je: . predsjednik vijeća. od vj. članova vijeća. branitelja opt. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. kao zapisničara. zbog kaznenog djela iz čl. Ivana Blažinić. VELIMIR MILE. god. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. u Bos. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. nakon čega je selo najprije opljačkano. održane javne i glavne rasprave. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. 120. VELIMIR MILE. rođenog 26. god. Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». 1.06. Dubici. st. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. iz Siska. nakon dana 24. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine u nazočnosti optuženog. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». člana vijeća. u kaznenom predmetu protiv opt. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. lipnja 1996.VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. s stanom u CerovIjanima 95. uz sudjelovanje Slavice Režić. god. Alice Freiberger. siječnja 1996. Đure Sertić.

OKZRH. pa nadalje. 123. 123. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30. godine br. nakon demokratskih promjena. 1. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. oružje i streljivo. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". Dubicu. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. st. KZRH. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. st. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Mile. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. od strane SDS-a. st. te paušalni iznos od 1. 90. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). čiji je bio član širen je strah. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . u svezi st. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. 1. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. "Krajine".00 kuna. 1. toč. st. pokretna imovina otuđena.) izvršenje kaznenog djela iz čl. godine do 1995. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. 1. u svezi čl. u svezi st. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.000. 465. OKZRH.940. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. prije svega mještana iz sela Cerovljana.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. lipnja 1996. 2. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. srpnja 1993. st. 12 o. godine. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. sa kojim je bio očito nezadovoljan. automatsku pušku i dr. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. 2. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. 87. godine na kazneno djelo iz čl. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. dakle. Temeljem čl. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. dok se stanje ne smiri. zaduživši uniformu. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. Kako se nije mogao vratiti. kolovoza 1995. 1. Temeljem propisa čl. 1-7.

30-31). a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. KZRH. st. Stančević Mariju (list 59). godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. iskaz svjedoka Blažević Antuna. st. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". s obitelji je otišao u Beograd. 28-29). izvršio uvid u spis Vojnog suda. kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. OKZRH za razdoblje prije 15. 120. Nauković Stevu (list 81). Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. a potom je. 123. ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. Vučićević Slavka (list 75). nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Likić Ivana (list 27. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka).7. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. "SAO Krajine".Dubice. U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda.) izvršenje kaznenog djela iz čl. godine u Cerovljane. Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. Dra30čajac Milana (list 80). Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Naime. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području. mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. 2. 1995. koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Vratio se 15. te je zarobljen 15. Velimir Mile (list 54). jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Petra Krizmanića (list 76). Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Blinja Zeljka (list 82). Hercegovac Tomu (list 75). 10. listopada 1991. Dubicu. za blaže djelo iz čl. dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . tj.1995. a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci. najprije u Banjalučki korpus. kako bi se onemogućio njihov povratak. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" .u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . 1. Lončar Miju (list 74). S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Lončar Katu (list 58). Antuna Blaževića (list 82). što ne negira ni sam optuženi. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. Ivu Nauković (list 74). Jakova Velimir (list 114). i kako su granate padale i na Bos. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. listopada 1991.

tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. pa je očito znao što će se dogoditi. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. Kod toga je važno navesti da za to . jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi. svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . a i paravojnih formacija. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. "SAO Kraj ine". osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. Dragočajac Milan. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. jer je tamo postojala barikada. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. pa tako npr. međutim. Naime. Lončar Kata). Nadalje. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. a za djelo koje mu se stavlja na teret. nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome.

sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. pa je opt. Mlinarić. lipnja 1996. 1-7. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. st. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. dne 24. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. 1. 87. toč. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku.1. premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih.r. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). Odluka o trošku temelji se na članku 90. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome.r.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. v. v. Željko . Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. st. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. a ukorporirane u naše zakonodavstvo. a u svezi čl. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. sud nije našao. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. ZKP-a. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka.

RH. neosuđivan. a sada na adresi Livana. 2. Nikole Tesle br.Holzer. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. st. Ćepin. automehaničar.studenog 1996. Srbin. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. Omladinska 3. 1. oženjen. zapisničara. rođen 01. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. drž. zp. OKZRH. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u .POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste.01. člana vijeća. Mirka Švaljek. 24. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sudaca porotnika Ivana Kasaić.1951. održane glavne i javne rasprave. predsjednika vijeća. Josipa Žinić. članova vijeća. nakon dana 11. Ljubice Rendulić . odvjetnika iz Siska. vojsku služio u bivšoj JNA. „Krajina“. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. godine u Starom Selu. 123. otac jednog djeteta. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. vodi se u VE u Glini. pismeno sa završenom SSS. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. u svezi st. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. zbog kaznenog djela iz čl. godine. sa posljednjim prebivalištem u Glini. kriv je što je: tijekom 1991. godine do mjeseca kolovoza 1995.

bio sam pripadnik. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. u svezi st.Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. na glavnoj raspravi dana 23.. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. palio kuće i stambene i gospodarske objekte.označeno u čl. Temeljem propisa čl. st.. u okviru takvog zločinačkog plana.6. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . . tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. ". 87. kako se navodi optužnicom. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. st.. počam od 04. 4. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. 123.. paravojnih formacija milicije . te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. st. morao sam to biti . 1. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 120. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo . 2.srpnja 1996. OKZRH. 2. godine.... pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. ZKP-a. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno." (list 28/11).. .. godine ista bila izmijenjena na način.65 mm. 1. da bi. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. pučana hrvatske nacionalnosti. toč.srpnja 1996. OKZRH. ZKP-a. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. 1. st. imao sam automatsku pušku. 1. godine. st.1istoDada 1996. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. za vrijeme rata. pa nadalje. Temeljem propisa čl. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. 45. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. oružje sam imao još iz bivše milicije . oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. kroz čitavo navedeno vrijeme.. iako sam Srbin. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode.

. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. a da je tjeralica sredstvo da se. OKZRH.rujna 1996. Naprotiv. OKZRH“. pri navođenju njegove obrane. 120. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. rujna 1996. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka.priznaje i sam optuženik. od 27. s tim da dodaje ". da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. 7. da je izostalo. tvrdi. a optuženik prihvaća. Milan Babić. do izbijanja sukoba. mimo njegove volje. jasno kazuje. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. OKZRH. br. a ne nečim. 80. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika.godine ) u čl. paravojnih formacija milicije. do čl. st. 1.N. OKZRH u svezi sa čl. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. Mile Martić. 3. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl.N. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. dostavljenom po sudu u Hagu. pa i onima. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. 120. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. bilo rečeno. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. . u konkretnom slučaju. 3. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. makar na tzv. Koje je optuženik predložio. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. 2. 123. st. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. kako to obrana tvrdi. Branitelj. istog Zakona. 122. što je sud propustio ustanoviti. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. . dodatak Međunarodni ugovori br.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. godine. 1. istog temeljem čl. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). 2. Dušan Zelenbaba. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. st. kao i da je. 1/10 od 26. negativnu oKolnost.. a Zakon o općem oprostu ( N. konačno. Isto tako. st. 123.

nasuprot optuženiku. ali. a da bi priznala "postojanje grupe". pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. prijeteći da će ih zaklati. Mogućnost. da bude jasno. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . "milicioneru“ koji. smješten u samicu. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi.Morao sam to biti''. nanosio psihičke i fizičke povrede. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. kao pripadnika skupine. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. Posjedovanje naoružanja nije sporno. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. znajući za sve to i ne reagirajući. kako je već ranije navođeno. tu nema šta. a i ljude iz svjedokova okruženja. ponuđen po optuženiku. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. svinje odvlačile. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. kada se znade. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. 2.list 82/II) i dalje. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). čl. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. Točno je.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. Istovremeno ga je vrijeđao. što se lako zaključuje iz njegove obrane. psujući im ustašku mater. Trajalo je to četiri dana. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. 123. pljačkalo na veliko. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. da je . križima i leđima oborenog na pod. a uznastoji samo sebe izuzeti. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. glasi u najmanju ruku ironično. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. otuđivao vrijedne predmete. a sve prateći psujući mu . na čemu uznastoji obrana. . godine. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. Istina je. primjenjivao mjere zastrašivanja. kao pripadnik skupine. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. riječju. poistovjećuje se sa skupinom. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. a kroz to vrijeme sada opt. dozvoljavao paljenje imovine. Sud.

glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. da je 17. ima je neprilike. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. prijetio obračunom. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. a posebno u Jukincu. pored drugih i po Kotur Bogdanu. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. bez razloga za to. u Jukincu. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. a "spominjanjem" ustaške majke. datuma kojega je dobro zapamtio.kolovoza 1991. Ja oružja nisam imao. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. starog oko 45 godina..ustašku majku. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . sve dok je do 26. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. godine. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - ." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. .svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen. Kotur u tome nije učestvovao. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. a ne da bi slučajno to osudio. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. Prijetio mu je. bacali ručne bombe u iste i palili". Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć.. među tridesetak naoružanih osoba. .Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. vojne i milicijske. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ".. godine živio u Glini. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin... nije mu poznato kuda. Uvijek se samo veselio. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991.listopada 1991. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. a kada je dolazio do njega. a na poziv Kotur Bogdana. Bio je sa ostalima i u njegovu. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. a sa njima i ja. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. udarajući ga naizmjenično. prepoznao sada optuženoga. Zapaljena mu je kuća. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. Nije po njima tada pucano. ubojstvima i zlostavljanjima. polijevali po kućama.. Svjedok se prisjeća ". Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. godine. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. Kada sam izišao . obućenih u razne uniforme. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku. ali mu ne znam imena. iz Bijelih Voda. preko razglasa.

uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. gdje je svjedok tada živio. u kuću Divjak Branka. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. Sva trojica su ga tukla. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. krave.". Ti-su svjedoci. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. .a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". Klobučar Nikola. zapaljivim metcima. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. reagirao. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. "negativnu okolnost". da optuženik spram ostalih. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. za razliku od optuženika. za koje se više nikada nije čulo. zv. Svjedoci predloženi po optuženiku. među kojima je prepoznao sada okrivljenog. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. nakon što je pretražio. Ferenac Milan.rujna 1992. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. ama baš svi svjedoci govorili. treba te zaklati". u biti. Nije to uspio ni pri suoćenjima. to potvrdili. iako kolovodja. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. doslovno rekao: "p.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. konkretno Matijević Ivan. ti materina. ovaj puta u selo Prijeka. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. ali to ne znači. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. svinje. istovremeno. o kojima je već bilo riječi. nije doista postupio kako su oni govorili. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću.zamjene. koji su pljačkali sve što su stigli. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. odakle je. koji je tamo došao. godine. ponovno ga je optuženik. Slado. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. primjerice poljoprivredne strojeve. nešto poslije pola noći. mještane tukli i zlostavljali. kada je odvožen kamionom. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. Po prevoženju kamionom u Jukinac. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. kojim su prilikama.

45.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. OKZRH. koje je postao pripadnikom. optuženik i veoma aktivno. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. kojem je. kako je već isticano. Činjenica je. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela.0KZRH. opljačkan i gliser. pozivom na propis čl. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl.studenog 1995. tim prije što ih ni obrana nije istakla. U Sisku. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. v. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. 4.upućen svjedoku Divjak Branku. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome.srpnja 1996. st. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. godine. čije je zločinačko postupanje. 90. jer povreda istog. među ostalim. naime. pa sud. 37. bez njegovog obrazloženja. 31. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. Željko Barać. znane i neprijeporno. na imanju Zibara. pa tako. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. a koje je izostalo. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. pa nadalje. slijedom iznošenoga. dakle. nasuprot obrane optuženika. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. OKZRH utječu na visinu kazne. sudu. a u pogledu mogućnost. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. predviđena čl. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. kao otegotno . nije jasno. dne ll. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. koje u smislu propisa čl. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Uviđajem na mjestu događaja. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste.r. .

kriv je tijekom razdoblja od 1991. drž. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st. "SAO Krajina". optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić.RH. zbog kaznenog djela iz čl. te odcepljenja općine Hrv. članova vijeća. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . godine. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. zv. rođen 11. odvjetnika iz Siska. predsjednika vijeća. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Jalšo. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH.listopada 1954. para državi "Krajina". Srbin. uz sudjelovanje Nataše Galinić.v. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. Josipa Žinić. 1.rujna 1996. zapisničara. 67. bez zaposlenja. Alice Freiberger. sudaca porotnika Ivana Kasaić. neoženjen. bez djece. do 1995. člana vijeća. Mirka Švaljek. pristupio u paravojne formacije tzv. godine u Cerovljanima. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. nakon dana 26. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. OKZRH. strojobravar. pismen. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 120. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. sa završenom SSS. sin Đure i Ljube rođene Čorić.r. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.

. srpnja 1996. u svezi st.odjećom od "kape" do „prvog zavoja". 45.. godine broj KT-36/96. 1. pretpostavlja se. najprije. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . protjerivanje stanovništva. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. da bi. pa je tako. godine pa nadalje. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. st. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. 1. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. 123. OKZRH. . pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. veljače 1996. OKZRH. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. te priborom . 2. u vezi st. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. st.nelegalnih formacija. st. 2. 1. 1. 120. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. 4. 2. OKZRH u izrečenu kaznu se. a iz"reversa ličnog zaduženja. ustanovljeno. a na glavnoj raspravi 26.Korpus. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo." da je bio "četni stariješina".kolovoza 1995. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. tbč. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen.rujna 1996. st. jer nije dorečeno. OKZRH. 123. Temeljem propisa čl. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. „Srpske vojske Krajine 39. Vojna pošta 9139 Kostajnica". do 21. toč. municije. dakle. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16.6.travnja 1996. sada ponovno. ZKP-a. Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. kroz čitavo navedeno razdoblje. svoju obranu. st. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. kao i od 19. Temeljem propisa čl. 1. a da tome nitko ne prigovara. da je bio pripadnik tzv. 87. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. 90.

honorirati. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. u vezi st. nije ničim dokazana. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. 1. v.r. koje mogu utjecati na visinu kazne. također se ne može. 31. ZKP-a.kolovoza 1995. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu.nacionalnosti. 4. sada u tom pravcu. zastrašivanja i protjerivanja. st. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. te drugo. 123. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. godine pa nadalje. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. 2. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. st. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. OKZRH. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. OKZRH. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. kao i od 19. revers i dr. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. dne 26. a istovremeno utjecati u. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. v. U Sisku. PREDSJEDNIK Željko Barać. veljače 1996. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. do 21. 45.r.rujna 1996.travnja 1996. 90. OKZRH.tom pravcu i na druge.). učinjenog sa umišljajem. pozivom na propis čl.

zv. RH. u svezi st. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. god. Republike srpske krajine. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. zapisničara. odvjetnika iz Zagreba. Ivana Plemenčić. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine. Brnjevac 70. NIKOLA PAVLOVIĆ.OKZRH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. članova vijeća. gdje i prebiva. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. Alemke Sladić.03. općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. drž. godine u Vrginmostu. sin Marka i Marije rođene Kličković. 1. a na objektima je pričinjena velika šteta. god. predsjednika vijeća. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . god. pa do kolovoza 1995. Vladimira Jerković. 1963. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. sudaca porotnik " Bogdana Josip. 2. . sina Rade i Jelice rode ne Miličević. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. člana vijeća. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. st. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. pucao po selima uz rijeku Kupu. održane glavne i javne rasprave. Srbina. rođenog 27. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. rođen 06. «KOVAN».1937. uz sudjelovanje Nataše Galinić. te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm.PODACI O POČINITELJIMA 5. općina Gvozd. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. kao jedan od članova posade haubica. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991. zbog kaznenog djela iz čl. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila.svibnja 1997. – kolovoz 1995. god. nakon dana 2l. 123. u Kirinu.01. bio pripadnik paravojnih formacija tzv.

Pri kraju provedenog postupka. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. toč. . para državi "Krajini". Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. 87. st. OKZRH. u selu Crna Draga . ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. nezaposlenog. dne 21. godine. a na glavnoj raspravi održanoj 21. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . OKZRH. sa završenom SSS.neoženjenog. ZKP-a. Temeljem propisa čl. 339. 123. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. u svezi st.siječnja 1997. 91. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . protjerivanjem stanovništva. 1. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 123. 1.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 1. godine . 2. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. U Sisku. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. "Krajine". da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. st.svibnja 1997.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta.5. 1. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. 2. st. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. 3. Rečeno je razlogom. Temeljem propisa čl. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. toč. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. u svezi st. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. dakle. padaju na teret proračunskih sredstava. do 1995. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. st. vozača. 2.svibnja 1997.

ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. zv. god u Banja Luci. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. sin Koste. BiH. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod . god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992.r. v. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac. STOJAN DOBRIČANIN. i 1993. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201.1943. v. «STOLEŠA». rođen 19. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. u Sarajevu.1935. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1.r. rođen 01. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. lipnja 1993. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv. Također je dana 15. NOVICA SIMIĆ. – 1993. studenoga 1992. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. god..01. god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu. Barać.04. a 19.

09.b. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06.1967. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.1962. sin Milana. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. ZORAN RUDIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.09.01.1968.12. srpnja 10 11. rođen 10.1962. sin Ljubomira. SAVO GRNOVIĆ.b. 27. rođen 07.1972.1956. god. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu.03.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. srpnja b. god. u Sisku. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. PODACI O ŽRTVAMA: 2. rođen 08. u Dervišima. god. rođen 02. u Sisku. Andrije Petračića 28 24. rođen 29. 7. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH.b.1968. god. DRAGAN SEKULIĆ. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod. god u Omarskoj. rođen 02. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ. u Sisku.09. god.1930. Ivica Perić 3. Milanke Kljaić 9 14. srpnja 1991. Milanke Kljaić 9 19. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. DAMIR ČAKARA. a ostali su zadobili ozljede. Mladen Halapa 5. sin Abdulaha. Milanke Kljaić 4 4. sin Đure. sin Save i Mire. 8. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. 27. u Miočinovićima. god. sin Milana. Milanke Kljaić 4 6. sin Miloša. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Pere. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. Andrije Petračića 26 22. u Sisku. rođen 15. MILAN ČAKARA. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26. god. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. god. u Lovči. rođen 16.1944. sin Save i Mire. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Jošavici.1964. god. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. PREDRAG JAPRANIN. ĐURO VUJANOVIĆ. rođen 09. Josipa Mencina b.04. god. god. rođen 21. OPIS POČINJENOG DJELA: . u Sisku.02. listopada 1991. SUAD ĐANIĆ.02. sin Mirka. ZORAN KRAGUJEVIĆ.01. srpnja 1991.

Nikola Jelekovac 3. PODACI O ŽRTVAMA: 1. "Čvoljac". uz sudjelovanje Nataše Galinić. Stjepana Benčić. godine u Ostrožinu. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. 197. zbog kaznenog djela iz čl. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. Milana Krajačić. 123. s prebivalištem u Ostrožini kbr. zapisničara. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima.veljače 1997. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. rođen 16. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. radnik. sin Mirka i Danice rođene Rudan.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. RH.07. člana vijeća. održane glavne i javne rasprave. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. predsjednika vijeća. 1. Alemke Sladić. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. godine. 1956. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. I. st. listopada 1991. nakon dana 06. a dana 06. zv. Srbin. odvjetnika iz Siska. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. neoženjen. sin Mirka i Danice rođene . drž. u svezi st. Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. a kuće su potom opljačkali pa zapalili. OKZRH. 2.Imenovani su se tijekom 1991. članova vijeća.

1. st. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. 1. ZKP-a. nije potkrijepio . ama baš ni jednom riječju. "Krajine". 123. toč. s:. padaju na teret proračunskih sredstava. Stjepan Šuntić. OKZRH. st.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. u svezi st. 2.Rudan. opet. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. dakle. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. toč. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. Srbin. Mirko Gvojić. u svezi st. 97. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. 123. Ni jedan od njih. 197. st. protjerivanjem stanovništva. 91. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. navode optužnice. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. drž. to jest nisu iznijeli svoju obranu. 340. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. pa. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . ZKP-a. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. Temeljem propisa čl. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. 1. 1956. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. 2. RH. godine u Ostrožinu.siječnja 1997. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti.5. 208. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. . a činjenično opisano i izrekom ove presude. gdje i prebiva na kbr. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 3. poljodjelac. kako tijekom istrage. rođen 16. ZKP-a. tako i na glavnoj raspravi. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. temeljem propisa čl. 2.07. Oba optuženika. st. troškovi kaznenog postupka iz čl. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 1. OKZRH. 2.

sin Jure. nije preostalo drugo. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. DRAGAN PAVIĆ. općina Pakrac. ZKP-a. troškovi kaznenog postupka iz čl. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj. god.r. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. god u Pakracu.1971. no. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. ČEDOMIR RELIĆ.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. sin Luke i Milene. ZKP-a. god u Ozlju. 3. .5. dne 06. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. st. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . GORAN PAŠIĆ. rođen 01. u Donjim Grahovljanima. .veljače 1997. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. VELJKO BUDIĆ. sin Milana i Nade. 340. v.07. rođen 01. rođen 09. Osječka 132 4. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.1937. pozivom na propis čl. Stanivukovića 24 13.02.02. Vinogradska 50 6. 2.11.07. U Sisku.1950. JURE ŠAJATOVIĆ. 1. listopada 1993. sin Petra. sin Branka i Ane. v. toč. rođen 11. 91. st. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. padaju na teret proračunskih sredstava. 87. općina Gornji Bogičevci.r. Veljka Vlahovića 78 11. M. Pozivom na propis čl. a shodno načinu okončanja postupka. god. ZKP-a. PREDSJEDNIK Željko Barać. god.1965.1972. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. Sudu.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. god u Pakracu. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. u Ratkovcu. rođen 14. 1. toč.

pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. članova vijeća i Nataše Galinić. sudaca porotnika Josipa Žinić. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. oficir tzv. godine do 04. tzv. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. u više navrata. te po civilnim objektima gradskog i je . sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3. 142. nakon dana 18. rujna 1949. travnja 1992. člana vijeća. godine. Alemke Sladić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. zapisničara. god. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. u odsutnosti optuženika. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. u Petrinji. sin Rade. listopada 1993. te su dana 06. Ivana Kasaić. st. neizazvan za borbeno djelovanje. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. godine u Dvoru. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. zbog krivičnog djela iz čl. korpusa vojske tzv. JNA. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. topničkim i raketnim jedinicama. siječnja 1993. Republike srpske krajine. godine. JNA. studenog 1991. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. Ivana Blažinić. predsjednika vijeća.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. rođen 24. 1. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.

000 – HRD i temeljem točke 6.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. Grubić Đuro. što isti nije dostižan državnim organima. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. 23. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. st. 142. 353. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Kostić Branko. st. st.749. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi.740 USA dolara. 7. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 108. godine. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. 1. Temeljem propisa čl. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 2. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. st. 1. toč. 1. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.000 HRD. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. 6.749. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. Kovačević Ivica. Temeljem propisa čl. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. 95. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. 98. st. prosinca 1992. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. st. dakle. 142. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. 1. ZKP-a u svezi čl. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. prosinca 1992. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. st. pa je tako . Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko.prigradskog područja. Isaković Čeho.

izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. izdao zapovijed. u Petrinji. sud ne nalazi potrebnim govoriti. primjenom propisa člana 353. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. st. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. Zakona o krivičnom postupku. godine (listovi 94 i 95 spisa). a iz člana 142. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. za vrijeme oružanog sukoba koji. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. prosinca 1992. godine (list 94 i 95 spisa) te. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. (objava istog i dr. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. a sam grad Sisak. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. iako nema formalna obilježja rata. 3 .izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. JNA. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. 46 – 59. određen je pritvor.749.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. o kojem. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. Shodno visini o izrečene kazne. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. i 90 – 91 spisa). kao i njegova industriska zona. što. 1. koja prileži spisu. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). a pročitani su.1268/91 i – 311/92. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. 1. ovom zgodom. 6 da je to činio. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. . 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. prosinca 1992. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. stav. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. tzv. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza.

u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. v. Ul. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. nakon dana 17. v. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. U Sisku. siječnja 1993. zapisničara. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. . sin Franje. PREDSEDNIK Željko Barać. Godine i Strizivojnni. Rade Grmuše kbr. Hrvat. održane glavne i javne rasprave. veljače 1993.r. godine. 4. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 150. zbog krivičnog djela iz čl. po sucu Željku Barać. SO Đakovo. oženjen. rođen 19.r. u odsutnosti optuženika. kao ni primjerenosti istog. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. sa prebivalištem u Glini. odvjetnice iz Siska. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. dana 18. OKZRH. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. listopada 1948.

HRD. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. godine u Glini. 1. prosinca 1992. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. suprotno odredbama članka 143. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. dakle. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. 353. st. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. ZKP-a u svezi čl. i 144.HRD i paušalni iznos od 5. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991.nalazi se u bijegu. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 1. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. veljače 1993. OKZRH. st. 2. toč. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. Temeljem propisa čl. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. 98. 150. 150. Braniteljica po službenoj dužnosti. OKZRH. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima.000.000. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 95. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. Temeljem propisa čl. godine oznake Kv-9/93. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak.. – 7.

opisan po svjedocima. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. Prilikom odmjeravanja kazne.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. s tim.r. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. veljače 1993. stupanj krivične odgovornosti. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. Barać. 353. U Sisku. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. (čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . Uračunljivost optuženika nije ničim. te ni po kome. 33. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Sam način postupanja optuženika. naročito ovaj potonji. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. 1.st. OKZRH). Dakle. te stoga optuženi.r. v. u krajnjoj liniji. dne 17. temelji se na u izreci citiranim propisima. v. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. To tim prije..

Polakova kbr. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.HRD. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 150. Obrazloženje j e . st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu.000. stavka 1. st. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. 8.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. održane glavne i javne rasprave. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. 95. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. 1. godine do 31. rujna 1952. zbog krivičnog djela iz članka 150. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. godine. nakon dana 26. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. rujna 1991. sada u bjektstvu. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. sin Miloša. nakon što je Makarić Neven. po sucu Željku Barać. dakle. zv. godine u Glini. „kapetan Pero“. rođen 10. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. listopada 1991. odvjetnika iz Siska. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. toč. ZKP-a u svezi čl. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. 2. G. godine u Crkvenom Boku. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. u odsutnosti optuženika. zapisničara. kao kapetan tzv. Temeljem propisa čl. „milicije SO Krajina“.. Temeljem propisa članka 353. 98. uz sudjelovanje Nataše Galinić. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. ožujka 1993.

st. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. 353. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. . v. 1. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Zakona o krivičnom postupku.r. Svjedok. 6. 23. U Sisku. stupanj krivične odgovornosti. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Ženevske konvencije iz 1949. 33. pobude iz kojih je djelo učinjeno. postavljen po službenoj dužnosti. v. Visina izrečene kazne. godine.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. ožujka 1993. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Branitelj. istovremeno i oštećeni. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. pozivom na propis čl. SUDAC Željko Barać. ZKP-a. razlogom je određivanju pritvora. subjektvina i objektivna. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Prilikom odmjeravanja kazne. i 144. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. veljače 1993.r. godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. ožujka 1993. 1520. čl. dne 26. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl.

godine u Sokolišu. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. Đure Sertić. predsjednika vijeća. ožujka 1951. odvjetnika iz Siska. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. godine. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. travnja 1993. sa posljednjim prebivalištem. Frankopanska ul. člana vijeća . 142. V. Jakić Ante. rođen 15. Novi. . st .Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. u Petrinji. Tarbuk Ranka. Haulikova br. i Podunavac Sime. kapetan I klase bivše JNA.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 1.optuženi PODUNAVAC SIMO. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Begović Jove. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. vodnik bivše JNA. Jovanovski Budimira. 4. 2. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. ZKP). 24. Članova vijeća. Janjića br. sin Mirka. nakon dana 27. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. rujna 1949. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. oficir bivše JNA. uz sudjelovanje Nataše Galinić. ul. sin Rade. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. OKZRH. održane glavne i javne rasprave. Br. rujan 1957. Zbog krivičnog djela iz čl. rođen 24. 8. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. 66. rođen 13. SO Bos. sin Milana. Alemke Sladić. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. Hanžekova kbr. zapisničara. godine u Dvoru.0016 K. rođen 30. sin Dragutina. stariji vodnik u bivšoj JNA. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. 123. SI 0072 SI .godine. st. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. J. u odsutnosti optuženih. svibnja1963.

a potom. st. Lovre i drugi objekti. ZKP-a u svezi čl. Drakulić Nikola. Lokner Nikola. Banjadinović Andjelina.000. Sekulić Branko. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. dakle. Marković Đuro. 1. što su njihovi podređeni. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. Temeljem propisa čl. – HRD i temeljem toč. II – opt. niti jedinica. Katarine. 6. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. minobacačkom vodu 120 mm. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. provodeći ovakova naređenja i učinili. Ceković Ljubica. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. – HRD. i 155 mm. što je i učinjeno. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. 7. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. da otvore tenkovsku. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. . pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Kovačević Janko. rujna 1991. Begović Jovo. 16 i 21. nakon što su od Tarbuk Slobodana. Općinski sud u Petrinji. 1. Temeljem propisa čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 2. Đuričić Rajko. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. Banjan Miko. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. Klarić Milana i Mouća Alojza. 353. Vujatović Đuro. Dumbović Zvonko.krivi što su : su dana 2. artiljerisku. 1. te stambenim. IV – opt. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. minobacačku i drugu vatru. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. st. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. pristali da provedu ovakova naređenja. crkva sv. OKZRH. 142.910. Jovanovski Budimir. st. Vujaković Rajko. III – opt. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. zapovjednika garnizona u Petrinji. Bučar Štef. godine u Petrinji. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. 98. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. 95 st. Podunavac Simo. crkva sv. Bateriji haubica 105. Popović Marijan. toč.

crkvu Sv. predstavlja. Klarić Milana i Mouča Alojza. OKZRH. crkvu Sv. 23. Tarbuk Ranku. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. što isti nisu dostupni državnim organima. datih tokom istrage. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. sakralne i druge objekte u Petrinji. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Trklja Jasmina. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. broja uviđaja 834/91. 142. Banadinović Andjeline. tako komunalne. . pa tako. To stoga. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Vujaklija Rajk. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. veljače 1993. Lovre i dr. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Cerjak Branka. Podnar Stjepana. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. izdavanje zapovjedi. Katarine. Općinski sud u Petrinji. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . Lovrenović Ivice. koje su gađale kako stambeno. te uvidom u pismenu dokumentaciju. ožujka 1993. Marković Đure. Učinjenom nisu stavljeni prigovori.. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. Marić Mladena i Talaja Josipa. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. Herelić Ramiza. Bučar Stjepana. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. također navođenu. st. Jovanovski Budimiru. 1. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. Kendjel Ivana. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Jovanović Rezike. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. TZV. Djuričić Rajka. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. 6. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. st. JNA u Petrinji. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. optuženim Babić Miloradu.

ZKP-a). svakome.142. 33. st. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 1. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. dana 27. a iz čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. a primjenom propisa čl. st. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. U Sisku. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. 4. travnja 1993. 353. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. ZKP-a. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. 123. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. OKZRH. PREDSJEDNIK Željko Barać . 1. OKZRH. st.

kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90.09. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. godine. kao i uništeno jedno teretno vozilo. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. Gundulića. locirane u Petrinji u ul. .K-10/93 SI .0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.1991. I.

M. predsjednika vijeća. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. I. F – 30-32 prikazuje križanje ul. V. gdje su vidljiva oštećenja. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. sudaca porotnika. člana vijeća.14/93. Nazora – Trg M. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Alemke Sladić. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Tita u pravcu Gajeve ul. V. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Nazora – Trg M. V. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul.F – 16 prikazuje ulicu V. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Nazora i Trga M. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. J. Ivana Zlovolić. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Tita. . V. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M.

godine u Velikoj Kladuši. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. 7. 1. članova vijeća i Nataše Galinić. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. 87. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. OKZRH. u vezi čl. u kojoj se uračunava pritvor od 16. toč. st. sin Jusufa i Tinke. rođene Stibuhar. Musliman. 90. st. i 2. TO i JNA. 120. ZKP-a a u vezi čl. do 14. dana . Boškovića br. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. godine u odsutnosti zatvorenika. ožujka 1993. R. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ.1992. 1.08. rođenog 20 rujna 1930. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. zbog krivičnog djela iz čl. 139. 1. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. st. Temeljem propisa čl. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. tapetar. 1. 2. godine u Gorama. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. listopada 1991.Đure Sertić. st. OKZRH (sada označeno u . 90. st. OKZRH. 6. 03. Ante Jukić. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 7. st.000-HRD i temeljem toč. razveden. st.03. godine na području općine Petrinja.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 1. Temeljem propisa čl. odvjetnika iz Siska. održane glavne i javne rasprave. sa završenih četri razreda osnovne škole.1992. 120. nakon dana 1010 svibnja 1993. Dvorneković Maru i Holija Stevana. otac jednog djeteta. 120.000 HRD. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor.

to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. Tokom dokaznog postupka. a iz čl. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). te Maru Dvorneković. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. kako se zvala. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. godine. st. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. istog zakona) da bi. . a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. koje ni po kom nije bilo osporeno. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. među ostalim. Stevana Holija i Maru Pavičić. OKZRH. uz podizanje optužnice. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. da je rekao. 120 st. Istovremeno. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. bila dovedena u dvojbu. te ni po kome. 1. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. travnja 1993. 1. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. 120. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. Darinko Herak (list 43 spisa). na glavnoj raspravi javni tužitelj. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. i 118. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru.članovima 109. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. koji prileži ovom predmetu. 1. Ja sam uhićen 3. listopada 1991. st. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 142. očito pogrešno označenog prezimena. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. njegovu ženu. OKZRH (ranij čl. koja je. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. istog zakona).

Prilikom odmjeravanja kazne. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. PREDSJEDNIK Željko Barać. stupanj krivične odgovornosti. 115. temelji se na u izreci navedenim propisima. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. koja je već naprijed jasno označena. 4. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . 1. st. v. pobude iz kojih je djelo učinjeno. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. 31 OKZRH). U Sisku. 343. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. Povreda međunarodnog prava. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. svibnja 1993. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. dana 10. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. 4 ZKP-a). ZKP-a. st. u krajnjoj liniji.r. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. Ženevske konvencije. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno.Nema. Odluka o trošku krivičnog postupka. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju.r. Slijedi. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. ZKP-a. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. prije čl. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. 123.

Boškovića br. sa prebivalištem u Petrinji. sa prebivalištem u Sisku. SO Bos. predsjednika vijeća.Okružni sud u Sisku. Josipa Budinski. Ilije Bjelajac. godine u Dobrljinu. Malinova 94. godine u Donjem Klasniću. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. godine u Banskom Drenovcu. Rimska ul. DUŠAN KAČAR. rođen 16. Ul. sa prebivalištem u Glini. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. OKZRH (sada čl. IX-opt. sin Steve. sin Stevana. IV-opt.b. Vračar. 1. Žrtava fašizma bb. MILAN MUIDŽA. člana vijeća. DUŠAN JOVIĆ. VII-opt. II-opt. Dušana Jović. u odsutnosti optuženih. III-opt. godine u Begovićima. Filipa kljaića 3 V-opt. inženjer II-opt.. 142. sin Pavla. Ul. rođen 24.b. rujna 1939. rođen 20. Mikelić Borislava. sudaca porotnika Mirka Švaljek. srpnja 1956. Ante Jukić. III-opt. defektolog. siječnja 1935. Dušana Kačar. STANKO DIVJAKINJA. VII-opt. Stanka Divjakinje. MILAN MILANKOVIĆ. V-opt. A. st. rođenog 13.. st. rođen 7. SIMO KARAICA. članova vijeća i Nataše Galinić. listopada 1956. nakon dana 9. siječnja 1942. Sime Karaice i IX-opt. 120. godine u Velikom Gradcu. sa stanom u Beogradu. SO Glina.. održane glavne i javne rasprave. godine u Malom Gradcu. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. sin Stevana. lipnja 1993. Ul. ILIJA BJELAJAC. sin Miljkana. rođen 18. sin Dragana. ul. rođen 29. R. b. Ilije Nišević. SO Glina. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. IV-opt. Norberta Vebera bb. novembra bb. prosinca 1960. bravar. Mihanovića b. Ivana Kasaić. SO Glina. sa prebivalištem u Sisku. VI. svibnja 1949. lipnja 1933. liječnik. ILIJA NIŠEVIĆ. SO Glina. zbog krivičnih djela iz čl. sa prebivalištem u Glini. 29. Novi. odvjetnika iz Siska. VI-opt. sa prebivalištem u Glini. godine u Donjem Klasniću. 1. VII-opt. sin Petra. Milana Muiđe. SO Glina. svibnja 1949. sin Milutina. godine. godine u Roviški. godine u Glini. Milana Milanković. OKZRH). SO Petrinja. VIII-opt. gdje i prebiva. 1. Srbin. sin Damjana. SO Glina. k r i v i što su i to: s u . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. rođen 15. rođen 16. opt.

godine u Glini i okolnim mjestima.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1.opt. lipnja 1991. Lovre i dr. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. i 1992. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. štab četničkih formacija. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. Kendjel Ivan. da se uništavaju stambene zgrade. Ilija Bjelajac. godine u Petrinji. Herelić Ramiz. 2. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. Milan Milanković. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. Milan Muidža. crkva Sv. Djurač Rajko. Katarine. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. oštećenja. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. te ranjeno deset osoba. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. „SAO Krajina“. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. II-opt. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. izrađivao planove mobilizacije./ u tijeku 1991. Dušan Jović. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. paljenja i rušenja stambenih. IV-optu. gospodarski objekti i sakralni objekti. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. i 1992. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC./ u tijeku 1991. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. VI-opt. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. dok su Drakulić Nikola. Banadinović Angelina. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Vujaklija Rajko. VII. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. Dušan Kačar. te pljačka pokretne . a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. dakle. Jovanović Rezika. Crkva Sv. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. gospodarskih i sakralnih objekata. III-optuženi MILAN MUIDŽA. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. V-opt. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. a II-opt.. Ilija Nišević. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija.

Ilija Bjelajac. Ilija Nišević.HRD. 90. 1. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. ustanovio je da izvedeni dokazi . 119. godine stavilo na teret I-opt. II-opt. 120. godine.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. V-opt. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. OKZRH. st. Branitelj. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Milanu Muidži.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. – 7. Milanu Milankoviću. OKZRH. Dušan Kačar. 1. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. toč. st.. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. a IIopt. 2. dakle. pljačkali imovinu. 1.050. OKZRH. st. 120.. 343. VII-opt. Temeljem propisa čl.opt.199. Dušan Jović. te uništavali stambene zgrade. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. IV. 1. Iliji Bjelajac. st. VI-opt. Milan Muidža. ožujka 1993. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. da bi. Iliji Niševiću. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. ZKP-a u svezi čl. OKZRH. 1. zbog izvršenja kojeg su tuženi. 1. st. travnja 1993. lipnja 1993.000. Dušanu Kačaru. na glavnoj raspravi održanoj 3. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 120. OKZRH. a optuženicima Dušanu Joviću. Milan Milanković. 120. sakralne objekte i gospodarske objekte. postavljen po službenoj dužnosti. 87./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. st. Temeljem propisa čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1.

pobude iz kojih je djelo učinjeno. Štrk Ivan Šantek Ivan. 120. te stoga optuženici. kojima ih se tereti. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. Kušan Djuro. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. ZKP-a. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. st. 343. određivanje pritvora. s tim. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. ali svi. Svjedoci Kovačević. 1. temelji se na u izreci citiranim propisima. PREDSJEDNIK Željko Barać. Prilikom odmjeravanja kazne. označeno u čl. te ni po kome. 1. dne 9. 31.r. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. v. mato. konačno. U Sisku. u krajnjoj liniji. Juzbašić Živko. OKZRH). da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. svaki u ponekom dijelu. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio.r. Visina izrečene kazne zahtijeva. navode optužnice. u cijelosti. v. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. pozivom na propis čl. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. Krivična odgovornost optuženih. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. sakralnih i gospodarskih objekata. st. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. dakle. lipnja 1993. Odluka o trošku krivičnog postupka. Malić Hamdija.) a za vrijeme oružanog sukoba.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. nije dvojbena. stupanj krivične odgovornosti. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. Ličina Berislav. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. te uništavanjem stambenih zgrada. . OKZRH.

kao funkcioner i oficir tzv. st. zbog krivčnog djela iz članka 128. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. 115. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. ZKP-a). prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. j e . rođen 21. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. pripadnici MUP-a RH. održane glavne i javne rasprave. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. OKZRH). kao zapisničara. godine. 4. sin Ilije i Julke. nanijevši im tjelesne povrede. bili zarobljeni od strane tzv. u odsutnosti optuženika. nakon dana 8.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. odvjetnice iz Siska. OKZRH (ranije članka 150. svibnja 1953. gdje i prebiva na Trgu Đ. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Sabe. lipnja 1993. rođene Grgić. uz sudjelovanje Nataše Galinić. nakon što su Sabić Željko. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. k r i v što je: tijekom 1991. godine u Jasenovcu i Demirovcu. godine u Rajićima. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. sada u bjegstvu. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. po sucu Željku Barać.

OKZRH. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. istog zakona). istog zakona) Kv-67/93 od 3. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. 7. Njihova su kazivanja (kao. 23. 87. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. 90.000. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. te sam izudaran po bubrezima. 128. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. st. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. KT-23/93 od 23. 6.HRD i temeljem toč. ZKP-a u svezi čl. Temeljem propisa čl. 98. ZKP-a (ranije čl. 343. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor.. s tim. i 95. 128. ožujka 1993. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.. potres mozga. 21. 2. st.“.500.HRD. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 353. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. te povremeno sada gubim sjećanje. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. ZKP-a. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 150. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. 1. st. Temeljem propisa čl. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . ZKPa (ranije čl. 1. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. „Zadobio sam fakturu kičme. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. toč. 6. OKZRH (ranije čl.dakle. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. a ranije čl. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. svibnja 1993.

pobude iz kojih je djelo učinjeno. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. OKZRH). st. ZKP – prije čl. dne 8. 1. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.r. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. te ni po kome. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Prilikom odmjeravanja kazne. i 144. 123. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. nogama. subjektivna i objektivna. koljenima po cijelom tijelu. U Sisku. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. godine. Ženevske konvencije iz 1949. pa ovaj drugi udari i tako. v. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. Uračunljivost optuženika nije ničim. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Udaran sam palicom. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. 343. 4. ZKP-a). među ostalim“. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. SUDAC Željko . v. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. 31. 4. lipnja 1993. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. stupanj krivične odgovornosti. r. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Barać.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. st. ZKP-a). šakama. 115. st. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti.

Ul. suprotno odredbama čl. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. umirovljeni milicioner. 5. održane glavne i javne rasprave. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. SUP-a Okučani. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. sa prebivalištem u Okučanima. godine. u odsutnosti optuženika. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. uz sudjelovanje Nataše Galinić. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. ožujka 1952. odvjetnika iz Siska. otac dvoje djece. Srbin. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. OKZRH (ranije čl. k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991. godine u Okučanima. nakon dana 26. svibnja 1993. rođen 10. primivši oružje i uniformu tzv. SAO Zapadna Slavonija.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. po sucu Željku Barasć. N. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. nalazi se u bijegu. SSS. oženjen. 150. zbog krivičnog djela iz članka 128. j e . tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. OKZRH). Vujasinović br. zapisničara. i 144. 143.

Uračunljivost optuženika nije ničim. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa čl. 90. 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. i 95. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio.750. st. ZKP-a (ranije čl. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . ZKP-a (ranije članovi 98. 343. toč. tokom cijelog postupka. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Temeljem propisa čl. 128. opisan po svjedoku. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.dakle. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. svibnja 1993. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. st. 87. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. Branitelj. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. OKZRH.000. 1. 21. OKZRH. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 353. Sam način postupanja optuženika.HRD i paušalni iznos od 5. – 6. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga.HRD. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. st. Dakle.. ZKP-a u svezi čl. 6. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. postavljen po službenoj dužnosti. To tim prije. 1. 2. te ni po kome. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. godine.. ožujka 1993. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. bila dovedena u sumnju.

okr. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Ivanu Rafaj. Barać. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. ZKP-a (ranije čl. i to. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. v. Dabić Milenko. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. St. određen je pritvor. st. Obzirom na visinu izrečene kazne. te stoga optuženik. subjektivna i objektivna. 353. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . Oglasna ploča – ovdje 3. Konkretno članaka 143. 1. v. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. međutim. ZKP). u krajnjoj liniji.r. svibnja 1993. Prilikom odmjeravanja kazne. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. st. a ranije čl. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. istog zakona). OKZRH). DNA: 1.r. odvjetnku. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima.sigurnošću dokazanim. 4. 123. Sada 115. jačinu povrede. OJT-u Sisak na br. 343. U Sisku dne 26. Ženevske konvencije iz 1949.. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. 31. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.čl. Obavijest PS Okučani 5. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. 4. i 144. branitelju opt. pobude iz kojih je djelo učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. istog zakona). 33. temeljeno na propisu čl. Sisak 4. Za reći je. godine.

razveden. Temeljem propisa čl. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. u svezi ss. godine. u krivičnom predmetu protiv I.opt. travnja 1950. Mirka Švaljek. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. predsjednika vijeća. 3. 15. odvjetnika iz Siska. 3. 3. rođen 5. Alemke Sladić. dne 21. Otokara Keršovanija br. 12. kapetan unutrašnje plovidbe. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. OKZRH. zbog krivčnog djela iz čl. 120. II. u odsutnosti I-optuženika.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. sin Rudolfa i Zore. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. 4. srpnja 1993. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . st. sa prebivalitšem u Sisku. 340. članova vijeća i Nataše Galinić. službeni. 5. Ivana Kasaić. Rade Končara br. rođene Martinović. zapisničara. toč. godine u Zemunu.2. 2. Hrvat. rođene Desimirović. sin slavka i Marije. nakon dana 8. člana vijeća. rođen 6. godine u Sremskoj Mitrovici. ul.opt. RS. Općina Zemun. lipnja 1993.. otac dvoje djece. travnja 1947. Mihajlović Ljubiše i II. Kuzmić Zorana. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. srpnja 1993. godine U Sisku. održane glavne i javne rasprave. Srbin. 1. sa posljednjim prebivalištem u Sisku.

radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. 2. u Sisku. 120. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Temeljem propisa čl. – 5./ dana 22. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. 1. Dakle. 87. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. i 24. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.Da su i to: I-opt. OKZRH. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. omogućio I-opt. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. 1.. OKZRH uz primjenu čl. toč. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. godine. 1. godine. II. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . ožujka 1993. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1./ dana 23. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. iako je znao da je I-opt. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. st. u svezi st. opt. 24. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. 23. da su time I-op. 91. i 24. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. u Sisku. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. Pa. listopada 1991. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. godine. listopada 1991. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. st. st. KUZMIĆ ZORAN 2. 2. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. Dakle. Mihiajlović Ljubiša i II-opt.

kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. jer isti nije dostižan državnim organima. tim prije.stanovništva.. Kako nisu mogli uspostviti vezu. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. listopada 1991. u svezi st. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. Gavrane javi se“. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. godine. godine. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. 1. kanalu jedan kratki razgovor. kako 23. OKZRH uz primjenu članka 24. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. Nakon što se odazvao. Dana 22. istoga Zakona. 2. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. tako i 24. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. jer ga 24. listopada 1991. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. godine. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. Naime. dana 19. svibnja 1993. po . st.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. godine. što su i učinili. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. godine oko 16.00 sati. oko 16.00 sati. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. travnja 1993. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. dvojici pripadnika ZNG-a. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. „Dunavskog Lloyda“. listopada 1991. listopada 1991. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. Dana 22. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. označenog u članku 120. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. Na istom 16.

Brigade. Željko Milković (list 56 spisa)m. te da su slate razne šifrirane poruke. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. niti je u dnevniku načinio bilješku. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. 3. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. OKZRH. i 4“. „Novi vjesnik“. Antun Jakirčević (list 59 spisa). sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. a da se ne zna. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). kanalu. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. sud je utvrdio da je .i IIoptuženika. preko radio-stanice na 16. koji su se 22. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. ni tko ih je slao. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. godine. ni što su one značile. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. 1. Dragan Dakić (list 59 spisa). 2. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. listopada 1991. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. 2. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. Također. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Naime. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Nadalje. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. dispečer. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. tako i II-optuženika. Braco Grozdanić (list 57 spisa). jer su dali jasne i kategorične iskaze. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. do tada nepoznate.dolasku na radno mjesto. kao i „Gavrana 1. u svezi st. st. nalazili na brodu „Zibel“. jer je jasan. OKZRH uz primjenu članka 24. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu.

Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. već se mora dokazati motivom i umišljajem. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. 3. U Sisku. ZKP-a). Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. 4.„Dunavski Lloyd“. jer je to isključiva nadležnost direktora. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe.r. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. v.r. „Hidroput“. dakle. već naprotiv obrnuto. 8. srpnja 1993. odnosno grad Sisak. st. ZKP-a oslobodio optužbe. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. sud je optuženike temeljem članka 340. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. SI-0078 K-21/93- . koje se ne pretpostavlja. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. U odnosu na II-optuženika. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. Kako ničim nije dokazano pomaganje. st. v. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. 115. PREDSJEDNIK Željko Barać. niti je naredio. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji.

istog zakona). godine. Alemke Sladić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. odvjetnika iz Siska. u odsutnosti optuženika. Mirka Švalje. tokom 1991. Josipa Žinić. st. nakon dana 26. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. travnja 1957. 29. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. OKZRH (ranije čl. člana vijeća. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. sin Vuje rođen 1. gdje i prebiva u ul. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. predsjednika vijeća. zapisničara. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. svibnja 1993. 11. 1. sudaca porotnika Ivana Kasaić. zbog krivičnog djela iz čl. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. godine i 1992. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . 142. rođen 26. 120. godine u selu Bojna SO Glina. kolovoza 1957. godine u Glini. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. novembra br. 6. održane glavne i javne rasprave. uslijed čega su Šmicl Stjepan. dakle. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti. Palajić Ivan. sin Petra. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. članova vijeća i Nataše Galinić. godine u Glini. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. II-optuženi KORAČ MILAN.

. 1. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Bagić Vlado. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. Međutim. toč. 2. 1. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. Prišek Boris. travnja 1993. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. 87. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. te ni po kome. st. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Branitelj. st. svibnja 1993. Temeljem propisa čl. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.HRD-a. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ZKP-a u vezi čl. Temeljem propisa čl. konačno. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14.HRD-a. 1. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. 343. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. . 120. st. OKZRH. godine. OKZRH. u cijelosti.66/93 od 3. 1. ali svi. 120.000. st. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. 9. iste treba osloboditi od optužbe.000.. Štajduhar Pavle. svaki u ponekom dijelu. navode optužnice. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 1. Svjedoci Lipak Karlo. st. – 7. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20.

r. dne 26. stupanj krivične odgovornosti. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r. pobude ih kojih je djelo učinjeno. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. 1. 1.st. svibnja 1993. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 343. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dakle. Odluka o trošku krivičnog postupka. U Sisku. 120. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva. označeno u čl. pozivom na propis čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 4. st. određivanje pritvora. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. st. v. Prilkom odmjeravanja kazne. SI-0079 . s tim. nosilaca vlasti na svojem području tada. dvojbena krivična odgovornost optuženih. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nije. ZKP-a). PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. OKZRH). unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. ZKP-a. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima.. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. OKZRH. te stoga optuženici ne moraju biti. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava.Kako su krivična djela obojice optuženih. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. temelji se na u izreci citiranim propisima. 31. 115. v. u krajnjoj liniji.

kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. srpnja 1993. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Kliba Radenko i Matekalo Živko. sin Bogdana i Drage r. godine. ul. Adžije br. Nogić. godine u Voćarcima. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. održane glavne i javne rasprave. dakle. odvjetnika iz Siska. u odsutnosti optuženika. 150.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. studenog 1991. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. j e . po sucu Željku Barać. nalazi se u bijegu. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. zbog krivičnog djela iz čl. 17. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. Kovačević Veljko. OKZRH (sada čl. Srbin. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. nogama i kablom po glavi i tijelu. godine u Paklenici. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. nakon dana 8. sa prebivalištem u Novskoj. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 128. zapisničara. B. nakon što su prethodno Gobac Vinko. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. kolovoza 1950. OKZRH (sada čl. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. OKZRH). 128. uz sudjelovanje Nataše Galinić. rođenog 22. k r i v što je: dana 22. vršeći pravila međunarodnog prava. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 150. „SAO Krajina“. OKZRH).

da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 353. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. 128. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio.Temeljem propisa čl. OKZRH (sada čl. Svjedoci Kovačević Veljko. travnja 1993. 98. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 2. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. ZKP-a (sada čl.. toč. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. 150. . 1. 343. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. OKZRH). Sam način postupanja optuženika. te stoga optuženik. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172.. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. st. međutim. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. i 144.000. 1. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. godine. postavljen po službenoj dužnosti. 95. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.HRD. u krajnjoj liniji. Temeljem propisa čl. ZKP-a u vezi čl. st. svibnja 1993. Ženevske konvenciej iz 1949. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Iz rečenog slijedi. bila dovedena u dvojbu. Uračunljivost optuženika nije ničim. i to. – 6. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. i 87. ZKP-a (sada članovi 90. Za reći je. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. Branitelj. godine. te ni po kome. 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. st.HRD i paušalni iznos od 5. st. subjektivna i objektivna. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27.500. 1.

Barać. doređen je pritvor. srpnja 1993. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. dne 8. Novska.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. godine. temeljeno na propisu čl. jačinu povrede. u odsutnosti optuženog. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole.r. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. listopada 1993. 26. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. ZKP-a (sada čl. sin Vlade i Marije. Obzirom na visinu izrečene kazne. 1. 343. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. 5. člana vijeća. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. ZKP-a). OKZRH). 353. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka.Prilikom odmjeravanja kazne. Predsjednika vijeća. U Sisku. Maček . zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Opć. održane glavne i javne rasprave. st.r. 31. 1. rođen ožujka 1948. st. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . Ivana Blažinić. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. 33. zv. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Đure Sertić. stupanj krivične odgovornosti. Srbin kriv što je: je . v. OKZRH (sada čl. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. članovi vijeća i Nataše Galinić. zapisničar. Alemke Sladić. v. odvjetnika iz Siska.

90. studenog 1991. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. a postoje . te televizor. rujna 1991. što je i učinjeno. uhićivao. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. – 7. svibnja 1993. 1. 21 dana 11. rušio.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. što je i učinjeno. gdje su isti zadržani i tučeni. Temeljem propisa čl. 18 22. Đuru i Jelenu Bogunović. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. te navodno zadržao za sebe. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. 1. 1. dakle. st. Martin podmetnu mine i aktiviraju. st. 120. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. tjekom 1991. pa je tako : 13 dana 05. 1. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. 28 neutvrđenih dana. rujna 1991.terorističkih formacija tzv.000. st. godine u Borovcu. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. toč. st. 120. 87. – HRD te paušalni iznos od 5. te Vladu Ivaštinović. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.u tijeku 1991. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. OKZRH. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. Temeljem propisa čl. godine u Borovcu iz garaža. 2. Grgić Slavka. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. 1. protuzakonito zatvarao. To stoga. Ivaštinović Ive i Rudolfa. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. OKZRH.000. Josipa Kvočić. ZKP-a u svezi čl. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. godine oko 15. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. što isti nije dostupan državnim organima. – HRD. 343. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. zatvarao. dvorišta i kuća. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. tukao. palio. kao pripadnik četničko . godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika.

naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. da je tokom 1991. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Ivaštinović Rudolf.. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. godine. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. rujna 1991. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. . sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. 353. a sud. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. Martin u Borovcu. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. To stoga. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. 31. po ocjeni ovog suda. rujna 1991. godine naredio miniranje crkve Sv. koja je već naprijed već označena. te televizor. lipnja 1993. Bogunović Đuro. ZKP-a. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. zadržavši to za sebe. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. a od 1949. da je dana 11. Znači. Kvočić Josipa. što je uzrokovalo njeno rušenje. st. Bogunović Jelena. da je 05. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. izrijekom. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Ivaštinović Mato. a ova eksplodirala i oštetila kuću. godine. studenog 1991. što se. gdje su zadržani i tučeni. Brulja Katarina. 1. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Uz. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. Ivaštinović Ive i Rudolfa. Ivaštinović Nikola. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. da je dana 22. Bulatović Reza. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. pa tako. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. proveli ih u zatvor u Okučane. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. Brulja Ivan. Ivaštinović Marija. Filipović Luka. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske.

sin Stojana. ZKP-a). nakon dana 13. Đure Sertić. U Sisku. SO Kostajnica. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. radnik. članova vijeća Marije Bogdan. OKZRH. svibnja 1991. rođen 15.Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. Srbin. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. listopada 1993. stavka 1. 4. zapisničara. Alemke Sladić. Nikole Begović i Branka Matijašević. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u odsutnosti optuženih.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. člana vijeća. st. . Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. zbog kaznenog djela iz članka 120. odvjetnika iz Siska. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Dragana Japranin. predsjednika vijeća. listopada 1993. Josipa Žinić. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. Nikole Maljković. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. 115. v. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. 32. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. dana 5. održane glavne i javne rasprave. godine.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. rujna 1991. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. Srbin oženjen. sa prebivalištem u D. a potom po kući pucali. godine u Kostajnici. umirovljenik. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Begović Nikola 2. ul. sa prebivalištem u Kostajnici. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . otac dvoje djece. Velešnji kbr. sin Stojana. poslovođa. Opć. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Kukuruzarima kbr. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. oženjen. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.oženjen. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. 7. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. sin Ilije. Općina Kostajnica. 27. BUD br. 2. studenog 1952. prosinca 1958. Srbin./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. III. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. otac dvoje djece. dakle. godine. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. godine u Sisku. Brkljačić Jagoda. 15 dana 08. OKZRH. a njegovu suprugu Milu silovali. godine u Babinoj Rijeci. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. rođen 24. godine u D. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama./ u tijeku 1991. 1. SSS. travnja 1929. st. godine u H. godine D. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. sa prebivalištem u Panjanima 32. SSS. sin Bogdana. rođen 23. prosinca 1952. 59. Bišćan Anđelka. SSS. Srbin krivi što su : 1. Velešnji. rođen 1. 96. rođen 06. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. vozač. u proizvodnji papira. sin Slavka. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. Srbin.optuženi DRAGAN JAPRANIN. 120. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt.

87. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). što isti nisu dostupni državnim organima. 1. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 90. 120. IV – opt. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Ivanišević Ane. 343. Ivanišević Molke. 7. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. kojima ih se tereti. jer je očito. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. možda. na postupanje u stjecaju. a potom imali za to . Japranin Dragana i IV – opt. sadržan optužnicom. 2. 1. označeno u čl. je optužnicom KT-184/92 od 21. Maljković Jovanu. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. OKZRH. Maljković Nikoli. 6. za reći je. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. 1. st. Temeljem propisa čl. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. st. – HRD i temeljem toč. riječ o jedno te istom ratu. ovaj sud to tako ne shvaća. – HRD. OKZRH. Japranin Draganu. 120. toč. Temeljem propisa čl. izgleda. III – opt. st. Begović Nikoli i V – opt. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. Begović Nikolu. tokom kojeg. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a u svezi čl. st. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. da se radi u odnosu na III – opt. 1. godine stavilo na teret I – opt. Iako. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska.800. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. st.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. lipnja 1993. II – opt.

upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. v. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. Odluka o trošku. u krajnjoj liniji.osnova. Krivična odgovornost optuženih nije. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. stupanj krivične odgovornosti. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. te stoga optuženici. temelji se na u izreci citiranim propisima. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. 4. odgovarajući je težini od njih učinjenog. U Sisku. st. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. te ni po kome. v.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. listopada 1993. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. dakle. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. a sa nespornim posljedicama. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih.r . a sadržan i izrekom presude. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. uvjerenje je suda. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Način postupanja svakoga od optuženih. 115. dovedena u dvojbu. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. opisan po svjedocima. dana 13. naročito pogibanjem ljudi. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.

1e čl. 146.147.3. "Neđo" sin Pere. stare 63 godine. ožujka 1996. protivno čl. zbog djela iz čl. ZKP. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. "Dole". pa im je predala 2. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. od 21. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. stare 70 godina. i 2. Nedjeljka Jankovića i dr. toč. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina. godine.000 dinara. zamrzivač. 1.l.4. sin Ratka.korpusa JA) .150. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i . na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske. a dana 1.tl.120. temeljem čl. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. godine u Zemuniku Donjem. tijekom oružanog sukoba između tzv.. studenog 1991. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije.st. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. SLAVKA DOKIĆ zv. 180 mtbr u sastavu tzv. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. 2.s.9. sada nepoznatog mjesta boravka. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima. da su u listopadu i studenom 1991. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima). i čl. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba. toč. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv.Republike Hrvatske. RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove. JA i srpskih paravojnih postrojbi. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. sada nepoznatog mjesta boravka. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina.000. OKZ RH.2 d i g. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. predmetu protiv okr. riješio je protiv okr.

. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja.porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.st. ŽDO Zadar 3. jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti.000 DEM. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. . koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. 15. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku.l. DNA 1. u spis . OKZ RH.1. sve računajući od časa prijema ovog rješenja.l. listopada 1997. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . U Zadru. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. budući su za sada nepoznatog boravišta. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora.st.st.182. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . na temelju čl. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva. označeno u čl. ZKP. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica.120. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima .182. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. dakle. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. Okr. Okrivljenicima pri uhićenju 2. Nedjeljka Jankovića i dr. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. ZKP.

RH. RH. 2. opć. Smilčić. Posedarje. Polača.l. godine. sada nepoznatog mjesta boravka. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću.1.srpnja 1969. SAO Krajine. drž. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica.. godine u Zadru. Srbina. kao naoružani pripadnici vojske tzv. Protiv okr. protivno čl. te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. NEVENA PARENTA i dr. . u Zadru. Srbina. rođenog 6.st. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. zbog krivičnog djela iz čl. siječnja 1967. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. Srbina drž. drž. rujna 1967. u Benkovcu. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. toč. RH. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. gdje su svakodnevno bili maltretirani. opć. opć. pripadnici 112. god. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. st.3. drž. kolovoza 1967. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske. sada nepoznatog mjesta boravka. r i je š i o je 1.godine. 150.1949. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. godine u Zadru. OKZ RH. sada nepoznatog mjesta boravka. srpnja1997. u krivičnom predmetu protiv okr.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom. i 2.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru.8. Posedarje Srbina. ZKP. 3. 4. KT529/97. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. rođenog 1. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. temeljem čl. sada nepoznatog mjesta boravka. od 9. 122. studenog 1991. RH. Galić rođenog 19. sada opć.

st.a temeljem čl. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika .182.dakle. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. listopada 1997. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Nevena Parenta i dr. DNA 1.l. ZKP.122 OKZ RH.l. 15. U Zadru. 182. u spis . Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. Okrivljenicima pri uhićenju 2.. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. budući su za sada nepoznatog boravišta. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. ZKP. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja.st. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. označeno u čl. ŽDO Zadar 3. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.

odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. Vladu Bešlić. 18. OKZ RH. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. drž. Kneževića br. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. u krivičnom predmetu protiv okr.l. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca.st.182. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. budući je za sada je . kao i protivno čl. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II). i 13.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. označeno u čl. lipnja 1972.l. temeljem čl. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi.st. prihvaćene u Ženevi 1949.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. r i je š i o protiv okr.st. toč. 150. RH. br. godine. godine u Benkovcu.l. staru 84 godine. KT35/96.3. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. Srbina.st. sina Petra i majke Borke r. godine.120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. 7.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.1. protivno čl. 120. sada nepoznatog mjesta boravka. ZKP. od 22. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. Nikole Kresovića. kolovoza 1995. Z. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. godine. travnja 1996. Mandić. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. ZKP. napustio teritorij Republike Hrvatske. Okr. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. i 2. NIKOLE KRESOVIĆ. OKZ RH. dakle. da je 5. a nakon toga. Nikole Kresovića na temelju čl. rođenog 17. u ul.4.

Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica. 3. 15. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr. listopada 1997. odlučeno je provesti istragu. SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. PERICA JOSIP . a da okr. S UZROKOM SMRTI 1.st. ZKP. 1955. BRKIĆ MARIJA . Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. XI 1991.nepoznatog boravišta. 1943. Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti. Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. . Kresović prethodno nije ispitan. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . sve računajući od časa prijema ovog rješenja. ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. Kresoviću stavlja na teret. U Zadru. ŠEGARIĆ ŠIME .182. JURIĆ JELA . 1908. 1934. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha.l.

ROGIĆ KATA. ROGIĆ NIKOLA . 1932. okrajina i brade ). 1939. PAVIČIĆ NIKO . VICKOVIĆ STANA . Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. 1955. RAŽOV IVAN. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. trbuha i nogu ) 13. 1936. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. 6. 1936. Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. ŠKARA NEDILJKO . (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. PERICA GAŠOAR. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. 1929. Rane brade zadane iz neposredne blizine. (zgnječenje mozga) 16. 1955. 1922. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. VICKOVIĆ STANKO 1956. HORVAT VLADIMIR . Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. (zgnječenje mozga) . ROGIĆ MARKO . (zgnječenje mozga) 15. ŽILIĆ ROKO . ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. JURIĆ PETAR. 1932. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. PERICA LJUBO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. 1927. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. 1959. 1953. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin.

trbuha i desne nadlaktice) 29. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. 1928. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša.20. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. ŽILIĆ TADIJA. ( zgnječenje mozga ) . Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1933. ŽILIĆ PAVICA. ŠEGARIĆ KRSTO. 1927. ŽILIĆ MARA. 1955. 1924. 1931. ŠEGARIĆ GRGICA . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. 1911. JURIĆ GRGO. trbuha i okrajine ) 21. 1909. BRKIĆ MARKO. Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. trbuha i desne podlaktice) 25. 1914. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. ŠEGARIĆ RADE. JURIĆ NEDILJKO. ŠEGARIĆ VICE . 1943. 1928. ŠEGARIĆ IVICA . MILJANIĆ JOSO. 1956. MILJANIĆ SLAVKO . 1943. BRKIĆ JOSO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. (traumatski i hemoragični šok) 24.

1965. nagnječena lica i lijevog oka. BRKIĆ STOJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48.34. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. 1907. Gušenje. 1933. 1920. 1911. ČIRIJAK MAŠA. 1965. RAŽOV ANTE. 1955. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. DRAŽINA MARIJA. 1942. ŠESTAN MARIJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. 1928. 1951. Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. BRZOJA DANKA. ČIRIJAK IKA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. Odsječena desna uška. IVKOVIĆ MARKO. ( zgnječenje mozga ) 46. 1921. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine. 1932. ATELJ NOVICA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. ŠESTAN JAKOV. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. 36. (zgnječenje mozga) 38. PAVIČIĆ PETAR. (zgnječenje mozga) . 1922. 42. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. ŽUPAN MARKO. PAVIČIĆ MILE.

st. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike. državljanin RH. i sudaca porotnika Ivana Laća. i dr. k r i v je: što je u razdoblju od 1. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. Hrvat. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. odvjetnika iz Zadra.. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine. rujna 1995.1. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata.2. godine i 28. 120. godine. a u odsutnosti uredno.. i to Milivoja Lasana. i čl. u prisutnosti I. 13. lipnja 1995. ugostitelj. st. st.Rukovoditelj Službe : Prim. rujna 1995. Josip Dujella spec. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva. godine u mjestu Breza. toč. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . lipnja 1950. 32. st. 4. u krivičnom predmetu protiv I-opt. godine. do sada neosuđivan. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. lipnja 1992.. kao članova vijeća. protivno čl. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića. godine.2. 27. 22. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru. kao i protivno čl. OKZ RH. sa prebivalištem u Sv. godine do travnja mjeseca 1994. rujna 1995. Dr. prosinca 1994. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1. i II.pozvanog punomoćnika oštećenika. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda. MILENKA JASIKE i dr. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3.. Jose Bašića i Ivana Bralića. godine broj KT-23/95.. općina Bjelovar. 25.1. rujna 1995. godine. i čl.godine.D i H. Filip-Jakovu broj 186. prihvaćenoj 1949. sudjelujući na području tzv.

OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13. 45.30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. državljanka RH.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. Po čl. godine oko 21. st. prosinca 1994.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. II. rođena 14. 90. siječnja 1993. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . po zanimanju ugostitelj. pribor i dr.dana 19. st. . sa prebivalištem u Sukošanu. iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. 120.). listopada 1951.svibnja 1992. 1. . posuđe. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. 1. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . . a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu. godine oko 03.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.točno neutvrđenog dana u. koje će zaključati. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. veljače 1991. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist. u Našicama. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. godine. Hrvatica. godine.dana 21. da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. rođena Prole. dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. te popucala prozorska stakla. 1. st. rođene Fudurić.a Tomića. . godine oko 20. Mala Mararska. i I-opt. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna. dana 29. pa nadalje. dakle. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. OKZ RH.iste noći kao u prethodnom stavku. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. pa se po istom zakonskom propisu I-opt. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja. Po čl. kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja. sa Zlatkom Pajićem. veljači 1993. uključio se u skupinu pobunjenih Srba. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava. DUBRAVKA JASIKA. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. koje djelo je opisano i kažnjivo po čl. kći Veljka i majke Zdenke. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci.međunarodnih oružanih sukoba.

godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire". OKZ RH.120. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici.sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti. u svezi st. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. 91.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. u svojoj obrani u istrazi (list 45. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. godine broj KT-23/95. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. opt. a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće.opt.st. kao je to pobliže opisano pod točkom II.2.286 spisa). Ismeta Klipić. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt.49 i 261-261 spisa). na štetu Pajić Zlatka. Ive Bartulovića. kao i na raspravi (listovi 283/2.1ipnja 1995. Istom optužnicom pod točkom 2) I.st. st. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. lipnja 1992. 137. a na raspravi od 28. vjerujući u rečeno obećanje. OKZ RH. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. 1. dakle. I.st. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. pa je Zlatko Pajić. st. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt. Milenko Jasika i njegova supruga II. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. rujna 1995. suprotno datom obećanju. Stjepana Martinovića. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. 137. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku.1.47. Vinka Hamš.l. Obrazloženje Optužnicom od 12. godine. ZKP. a da bi mu otac njegove sadašnje žene . kako je to opisano u izreci presude. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna. Po čl. opt. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke .2.prevarom iz čl. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3. 1. Inače. KZ RH. . Tome Bartulovića.genocidom iz čl. Dubravkom. koji stoga nije prevozio u Bjelovar. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece. po drugi puta se oženio sa II.000 kuna. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . u sv. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine . već su taj namještaj zadržali za sebe. 119. poriče počinjenje djela.opt. izreke presude.

U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. kad se lokal zatvara. Došavši u Banju Luku. da je bila vojarna. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. ali on nije bio u tim skupinama.1ipnja 1993. u Budžaku. uz pivovaru. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. zimskom. bez kape i bez oružja. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. To su bili mještani u civilu. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. Skladište je bilo van kruga kasarne. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati. vratio se natrag u Banja Luku. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. ili 1992. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. pretežno Hrvata i Muslimana. Navodi da je njegova majka Hrvatica. U siječnju mjesecu 1994. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana. On se inače zadržavao malo u kafiću. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. a lokal je zatvarala njegova supruga. godine. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. nije odlazio ni u kakve posjete. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. da ne napuste lokal do 19 sati. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. Osim toga. obuće i hrane. a sada se deklarira kao Hrvat. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. To nije bilo i skladište oružja. travnja 1994. Tu se zadužio sa SNB uniformom. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. da je bio pravoslavni Hrvat. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. ali ga kod sebe nije nikada držao. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. više transportni radnik. njegov stariji sin Milenko. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". obično po troje. Kao prvo. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. a otac koji je umro 1960. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. dok je ''sredio papire'' za kafić. koji se bio utopio 20. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. bez ikakvih oznaka. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991.g. niti se sastančilo.pomogao oko trgovine i slično. Bilo je stalnih gostiju. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. u rijeci Vrbanji blizu . Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća.

Kako nisu došli. na koji ugovor je pristao i on . Međutim. te stana u potkrovlju.I. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. Kako Pajići nisu došli. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića.000 DEM. a isto tako i inventar u lokalima. travnja 1994. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. da je netko na njegov kafić bacio bombu.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. nego li Pajićev inventar u Banja Luci. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. Dana 1. Radom i Marijom. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. optuženik. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike. da ostaje novim vlasnicima. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora. g. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. godine. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. odlučio se vratiti u Hrvatsku. bifea i garaže). U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. Stoga je zbog svega toga skupa. oružje u svome lokalu ili u kući.000 DEM. U osmom ili devetom mjesecu 1992. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. Poriče da je držao. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru). Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. prodavaonice. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22.svibnja 1992. te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo.

Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke.000 DEM. njih su Pajići tužili za isplatu 150. dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. te da čeka ugovor u općini. U 9.000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude. Naime. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. svibnja 1994. te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. stolice niti frižidera. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. Oštećenici nisu došli. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi.000 kuna za naknadu za namještaj. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. Inače. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika.000 DEM. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. Toga dana. mjesecu 1992. Inače njihov . Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. kao i na raspravi (list 286). godine. To je bilo 29. u kući nisu našli kuhinjskog stola. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. -40. Kad su došli u Banja Luku. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion. kad su oni . da bi im predala ključeve od objekta. a ugovor je ostavila je općini. To je i napravila.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210).000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići . kao i namještaj u kuhinji.

odnosno optuženiku. Tomislava Kuljanac (list 293. više puta naoružan.1. da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. Drage Josipović (88). uvijek naoružanog.Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. . Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. Milenka Jasiku (list 74 spisa). godine. dokle će ove ustaše ovuda šetati" . Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. Dinka Stojčević (167). kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. na kuće Hrvata. svibnja 1992.. (listovi 76 i 287/2 spisa). Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). a njegovim dolaskom od sredine 1992. te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). Svjedok Zvonimir Josipović. 120. a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. Stipe Pajić (164). krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa".g. opt. Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa). Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović. svibnja 1992. Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi. Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa). Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I. Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). Naime. Šerife Šuvalić (170). I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. inače Srbin. Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. Jelene Klinić (93-94). a srpska na balkonu na štapu .1. a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. godine. sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem. Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. sa srpskim oznakama. Zvonka Ilovača (212). OKZ RH. nekim Ilibašićem i još nekima. (listovi 59-60 spisa). Marka Majstorića (list 290 spisa).zastava. a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. Zlatka Divnić (162). Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa).spisa). st. do 20. te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). Istina. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.

a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". pa je on vidio da se u kući optuženika sakupljaju pojedini naoružani ljudi i kod njega se snabdjevaju minskoeksplozivnim sredstvima a. tražeći od njega neku građu. O optuženiku je čuo kad je on zamijenio kuću sa Pajićima i kada je došao u lipnju 1992. listopada 1992. te navodi da je njegova kuća u Banja Luci bila svega dvadesetak metara od kuće Pajića (koju je zamjenom dobio optuženik).svjedokovu kuću. "SAO Krajine" sa oznakama. a opt. rujna 1992 godine tada je on . nakon toga bi automobilima odlazili na teren i nakon čega bi se čule eksplozije u pojedinim dijelovima grada i zaselaka. a na odori je bila oznaka "SOS". Na raspravi Svjedok navodi da je sigurno da je pred školom prepoznao upravo optuženika. bacačem bombi. tromblona i dr. godine. je također odlazio u smjene tih naoružanih vojnika. bio je naoružan sa automatskom puškom. doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992. On je svakoga dana to promatrao satima i satima. u Banja Luku. da je pred Osnovnom školom "Ranko Šipka" vidio zaustavljeno terensko vozilo. da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem. a njegov otac iz Banja Luke mu je javio da je kod njega došao i optuženik i njegova supruga Dubravka.prosinca 1992 i za to vrijeme viđala optuženika i primjetila da je on ponekad odjeven u maskirnoj uniformi. Te organizacije imale su svoja vozila sa oznakom "SOS" i "OS". I ovaj svjedok navodi da dolaskom optuženika u Banja Luku su se znatno pojačale terorističke akcije na području Budžaka. on ga je viđao u maskirnoj odori naoružanog sa automatom.svjedok Mirko otišao biciklom kod svoga brata po krsne listove. Optuženik je nosio automatski pištolj "na preklop". očitovale u noćnim satima. Upravo kada je prolazio kraj škole da su iz toga vozila izišli optuženik i još jedan dok je vozač ostao u automobilu. a zatim u njegov kafić na piće. naoružanog. Iz iskaza svjedoka Vinka Hamš slijedi da je on do 281.kada je prešao u Republiku Hrvatsku. a da je optuženik sudjelovao u rušenju kuća da je čuo od osoba hrvatske narodnosti koje su također bile prisiljene napustiti Banja Luku. godine i rastojanje između kuće optuženika i svjedoka je oko dvadesetak metara. a koje su se akcije. Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. da je imao istaknutu oznaku tzv. U tom predjelu Srba je bilo dosta malo. a skupljali bi se oko 4 sata poslije podne. I svjedok Stjepan Martinović navodi da je on živio u Banja Luci do 15. Poznato mu je da je u Banja Luci bila osnovana neka "paravojna organizacija srpske oružane snage (SOS)". Optuženik da je u Banja Luku došao nekako pola godine prije nego što je svjedok otišao iz Banja Luke.3. narodnosti. Po ulicama da su se održavale straže naoružanih ljudi srpske narodnosti. na rukavu vojne odore da je nosio četničku kokardu. i da se optuženikovim .1993. a preko tijela da je imao prebačen redenik sa streljivom. a zamjenu je izvršio jer je kao Hrvat maltretiran i teroriziran. živio u Banja Luci pa da je svoju kuću zamijenio sa jednom osobom iz Daruvara. a u protivnom da će zapaliti njegovu . Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja. Isto tako svjedok Mirko Miljanović navodi da je u Banja Luci živio do 1. rušenju i oštećenju kuća ljudi hrvatske. a to je napravio pod pritiskom i prijetnjom.g.travnja 1993. kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar. Sjeća se upravo dana 2. poznato mu je da se opt. a ponekad u civilnoj odjeći. kada je bio prisiljen pod pritiskom ekstremnih Srba napustiti Banja Luku pa je sa jednim Srbinom iz Bjelovara izvršio zamjenu kuća. optuženik i onaj što je bio s njime otišli su u pravcu škole. Navodi nadalje da je opt. Optuženi da je bio pripadnik tih paravojnih formacija. Svjedokinja Jelena Josipović tvrdi da je ona u Banja Luci boravila do 24. a u sredini "OS". U više navrata vidio ga je u vojnoj uniformi. bio obučen u vojnu maskirnu uniformu i naoružan automatskom puškom. Nakon njegovog odlaska iz Banja Luke da su ga mnogi ljudi obavještavali i pisali mu da mu je kuća zapaljena.

pušta preko razglasa. Isto tako svjedok Eduard Ajzerle navodi da je on živio u Banja Luci do 1994. Zlatka Pajić. nosio je automatsku pušku i pištolj. da učestvuje u navedenim radnjama. ali da je bio u kasarni u blizini pivovare. Stjepana Martinovića. Vinka Hamš.g. godine kada je bio prisiljen napustiti Banja Luci zbog maltretiranja koja su doživljavali građani hrvatske narodnosti. te bacala bombe i slično na kuće Hrvata. U odnosu na konkretne radnje koje je optuženik vršio a koje predstavljaju radnju izvršenja inkriminiranog djela. dakle optuženiku. kako sa to iskazali navedeni svjedoci. Marka Miljanovića. bio je u srpskoj vojsci.