INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

Ružici Butorac. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića.Marijan Matičić. nogama i kundacima pušaka. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. dok su za to vrijeme pljačkali. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. i Mile Starčevic. . odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. Zlatan Pinčar. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. naredili civilima Roziki Ivčic. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. Miru Lovrinca. Josip Tone. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. unatoč toga. Iku Biškupović. inače držan kao talac. Milanu Butorcu. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. Terezija Troha i Milan Mlakar. kad im se Marko Rukavina. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). lišili ih života. Josipa Butorca. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. Ivana Rukavinu. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. Juraja Borovca. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. Đuri Ivčicu. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. Adama Krupu. Marka Rukavinu. započeli ga udarati rukama. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. Rozaliji Borovac. te ih koristili kao živi štit. Roziku Vlatković. Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. Mandu Rukavinu. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. 7) U selu Četekovcu.

MILAN GRAOVAC. rođen 31.02. sin Marka. RAJKO CRNOBRNJA. sin Nikole. sin Goluba. rođen 1957. 09. sin Đure. u Ćeralijama . BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. sin Joce. rođen 08. sin Petra. rođen 23. 09. sin Marka. Daruvaru 6. 1962. 11. JOVAN KOVIĆ. g.1960. g. u Voćinu 17. 05. rođen 08. 1958.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. u Novoj Bukovici 4. 1947.04. rođen 06. 03. sin Budimira. SAVO RADOŠEVIĆ. 1952. u Kraskoviću 9. sin Steve. 1956. MILOVAN BOJČIĆ. 1955. 02. u Slatinskom Drenovcu 5. 1957. 1961. u Voćinu 7. rođen 05. u Ćeralijama 10. 07. 04. 1925. BORIVOJE LUKIĆ. 02. 1958. g. 1948. u Lisičinama 8. g. VELJKO VUKELIĆ. 1960. rođen 22. LJUBISAV OBRADOVIĆ. rođen 20. rođen 13. sin Branka. 06. rođen 20. GORAN BOSANAC. 11. 07. 1957. u Višnjici 11. u Slatinskom Drenovcu 12. SAVO TANOVIĆ. g. u Osijeku 14. RAJKO BOJČIĆ. DRAGOMIR KELEUVA. ILIJA DRAGIČEVIĆ. rođen 08. MILAN JURIŠIĆ. sin Paje. sin Jovana. u Osijeku 3. 08. u Balincima 19. u Humu 16. sin Jakova. rođen 22. SLOBODAN RADMILOVIĆ. LJUBOMIR MAKARIĆ. rođen 03. sin Petra. 10. u G. 02. 1962. 1933. u Pušini 15. sin Gaje. sin Bože. sin Veljka. g. STEVO IVKOVIĆ. g.1956. u Krivaji 13. 04. rođen 25. sin Andrije. 06. u Voćinu 20. u Virovitici 2. rođen 20. MILAN CRNOBRNJA. sin Marka. 1948. rođen 01. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. rođen 26. 1946. u Đuričićima 22.1962. rođen 22. 1962. rođen 13. g. 02. sin Relje. rođen 12. u Macutama 21. u Gornjim Meljanima 18. 06. BRANISLAV BOLIĆ. rođen 01. sin Dušana. RANKO DRAGOJEVIĆ. sin Laze.

Slatinski Drenovac. Krasković. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. te vršili njihovu obuku.MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. Gornji Meljani. Dobrići. . te u selima na sjevernim obroncima Papuka. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. Sekulinci. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. Macute. posebno selima Pušina. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. god. Kometnik. godine na području Podravske Slatine i Voćina. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. Bokane. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. e) vršili razradu. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. Ceralije. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. d) izvršili dopremu ratne opreme. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. Curičići. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini.

sin Bože. ZDRAVKO DRAGO. kćer Jove. rođen 03. u Grabovici 19. BORISLAV TOMAŠEVIĆ.1964. 1967. rođen 12.12. 1969. rođen 18. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. GORAN MIHAJLOV. 10. sin Milana.1934. 08. RICHARD GLUŠAC. rođen 10. MILORAD MAKSIMOVIĆ. 01. sin Milana. 12.u Voćinu 5. GORAN ROMIĆ. sin Steve. 1968. DARKO PAVLOVIĆ. rođen 05. sin Stevana. 12.04. rođen 10. rođena 20. 1944. 1969.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1.1970. u Šišavi 23. ZORAN MIŠČEVIĆ. u Voćinu 3. g. rođen 22. 12.1966. u Virovitici 9. MILENA MIHAJLOV. sin Petra. sin Predraga. rođen 12. rođen 19. u Voćinu 2. VASIL MIHAJLOV. 10. 1967. sin Simeuna. MILADIN LEGEN sin Stanka. u Schweningenu. 09. sin Save. 1965. sin Đure. g.1960. u Slavonskoj Požegi 20. 1967. u Voćinu 8. 1953. u Sekulincima . GORAN NENADOVIĆ. 03. sin Ane. rođen 14. SREĆKO LAZARAC. rođen 02. 12.09. 02. sin Steve. 1943. 06. BOŽO DOBRIĆ. sin Pere. sin Dušana. MIROSLAV SIMIĆ. 1966. g. rođen 05. g. rođen 25. u Voćinu 21.u Španatu 10. ACO PLAVŠIĆ. sin Petra. g. rođen 22. u Rajčilovcima 15. rođen 19. MILENKO SMOLJANIĆ. u Ćeralijama 16. 1967. RAJKO KARANOVIĆ. u Voćinu 11. 1969. 02. 10.09. 1971. rođen 06.1969. g. 1962. rođen 03. rođen 06. u Podravskoj 17. u Macutama 6. rođen 25. rođen 03. u Blatnici 14. 01. sin Đure. u Beogradu 4. u Blatnici 12. sin Vasila. SR Njemačka 13. sin Branka. MIROSLAV CRNOVČIĆ. g. GOJKO TOMAŠ. 05. 05. sin Stevana. u Virovitici 18. g. u Voćinu 7. 1970. rođen 09. sin Kirila. MLADEN REBIĆ. sin Joce. rođenog 03. 1965. MITAR SIMIĆ. u Blatnici 22. 04. g. g. 02. g.

RAJKO IVKOVIĆ. 1964. u Macutama .1953. 1946.u Bokanama. 11. 01.1968.1961.u Voćinu 30. rođen 01. 05. DRAGOSLAV DOKMANAC. RANKO RADMILOVIĆ.03. rođen 06. sin Petra. rođen 05. rođen 10. ZORAN JOVAKARIĆ. 1949. MIODRAG MITROVIĆ. g. g. JOVAN ALINČIĆ. 08. sin Steve. rođen 25. u Orahovici 31. u Novim Kusonjama 26. sin Ranka. sin Petra. sin Vladimira. rođen 25. rođen 27. 1964. rođen 31. u Virovitici 41. u Podravskoj Slatini 36. 10.1973. sin Jove. rođen 28. g. rođen 04. u Orahovici 44. g. MILORAD GRKNIĆ. 1966. sin Mare. rođen 05. rođen 16. g. DALIBOR DESANČIĆ. u Lukavcu 38. g. u Humu 35. rođen 01. 08. u Voćinu 34. u Voćinu 42. rođen 22. 10. JOCO JORGIĆ. rođen 03. u Balincima 28. g. 11. sin Slobodana. g. 04. sin Nikole. 03. g. g. u Orahovici 32. g. u Slatinskom Drenovcu 43. DAMIR ŠAKIĆ. DAMIR DANILOVIĆ. rođen 01.08. g. 1966. rođen 23. STEVO TOMAŠEVIĆ. rođen 21. sin Jovana. u Aleksandrovcu 27. rođen 16. u Sekulincima 25.24. 11. 05. u Voćinu 40. 1960.1964. 1971. g. MILENKO MATIĆ. sin Zdravka. DRAGOSLAV RADOVIĆ. MILENKO BOGATIĆ. 1962. DRAGAN PLAVŠIĆ. 01. 06. 01. RATKO JORGIĆ.05. sin Slavka. sin Bože. MOMIR SRDIĆ. rođen 10. g. g. sin Pave. 1946. DRAGAN ŠEVA. sin Radovana. sin Dragana. sin Bogdana. ĐORĐE CAREVIĆ. 11. 07. ANĐELKO PETROVIĆ.1959. 1963. 10.u Lukavcu 37. 10. u Virovitici 46. sin Cvetana.1960. g. rođen 21. 1969. u Aleksandrovcu 33. sin Rajka. sin Krste. 07. sin Jovana. u Sekulincima 29.1961. 39.1970. g. 1962. PETAR VESELINOVIĆ. 1970. u Macutama 45. rođen 24. rođen 15. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. g. sin Alekse. sin Dragića.

u Sekulincima 48. u Balincima . sin Pere. 09. g. 07. sin Milenka. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. g. STEVO ŠIMIĆ. 1964. DRAGOLJUB MARGETIĆ. g. MILAN OSTOJIĆ. 08. rođen 16. g. rođen 20. 1967.09. sin Ljubana. RAJKO IVKOVIĆ. sin Branka. sin Pante. 09. g. g. rođen 16. JOVAN GRKINIĆ. sin Dragutina. 1954.1966. 09. sin Đurađa. g. sin Milorada. 1946. 1955.47. u Lisičinama 60. rođen 01. sin Dimitrija. rođen 21.02. 03. sin Nikole.06. rođen 15.1971. g. sin Milana.1961. u Gornjem Miholjcu 59.1952. u Sekulincima 55. 1936. rođen 18. sin Boje. u Balincima 65. 02. DOBRIVOJE SMOLIĆ. 01. u Sekulincima 49. 12. g. u Gornjem Miholjcu 63. sin Obrada. u Španatu 53. MILAN OBRADOVIĆ.u Ćeralijama 67. SAVO KOVAČEVIĆ. u Orahovici 51. u Kometliku 52. JOVAN VUČKOVIĆ.1961. sin Steve. rođen 01. u Balincima 68.u Gornjem Viljevu 58. u Gornjem Miholjcu 54. RAJKO VUKADINOVIĆ.1951. rođen 20. sin Kate. DRAŽEN VESIĆ. 01.09. sin Nikole. 1967. g. rođen 15. g. sin Đure.1964. g. NENAD ŠOPALOVIĆ. rođen 06. sin Marka. rođen 26. u Balincima 66. MILE PUŠKARIĆ.1963. rođen 04. BORIVOJE SMOLIĆ. VLAJKO TOMAŠEVIĆ. 1955. 05. sin Radivoja. SLOBODAN ŽEŽELJ. u Gornjem Miholjcu 62. u Voćinu 50. g. ŽELJAN ŠEKULJICA. rođen 12. u Sopjanskoj Gredi 64. 10. sin Miloša. 09. JOVO RADETIĆ. 03. rođen 20. NEVEN VESELINOVIĆ. rođen 13. sin Milana.03. u Mikleušu 61. rođen 10.1966. 1967. 01. u Virovitici 56.g. sin Milana. rođen 19. 1971. MILAN VESELINOVIĆ.02. rođen 15. 05. u Aleksandrovcu 57. 1968.1957. rođen 02. rođen 16. rođen 06.1969. MILORAD KESIĆ.

rođen 26. 1948. 01. g. u Mikleušu 79.1967. u Balincima 90. 1963. u Podravskoj Slatini 88. sin Zdravka. sin Mirka. 11. g. sin Blagoja. 04. u Ćeralijama 86. SVETOZAR MITRIĆ. 11. ŽELJKO BUKARICA. MIROSLAV STOJANOVIĆ. 1960. sin Nikole. DRAGOMIR BOSANAC.69. MILE BOLIĆ.10. rođen 08. sin Petra. u Voćinu 76. g. 04. rođen 30. 02. rođen 30. 08. 1956. u Voćinu . sin Petra. sin Milana. ZDRAVKO ŠEKULJICA. ZDRAVKO BUKARICA. rođen 23. sin Ilije. 1955. u Osijeku 77. rođen 12. sin Bože. rođen 07. 09. 08. sin Cvetana. rođen 11. g. sin Joce. rođen 28. rođen 04. u Ćeralijama 81. g.07. sin Branka. rođen 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. sin Dragana. 1966. 1964. 10. sin Mile. sin Stevana. MLADEN STARIJAŠ. 1953. rođen 14. ĐORĐE BOSANAC. MILAN MILIVOJEVIĆ. u Voćinu 83.1962. u Balincima 92. MILAN DRAGIČEVIĆ. u Balincima 82. rođen 01. u Balincima 78. ŽARKO GRAVONJA. rođen 16. g. 04. DRAŽEN ROMIĆ. 08. 03. 1924. u Gornjim Meljanima 89. g. g. rođen 30. 09. sin Tribuna. sin Svetislava.1960. u Balincima 70. u Balincima 73. 11. u Balincima 75. 09. sin Petra. u Macutama 80. g. u Ćeralijama 84. 03. sin Petra. u Balincima 72. 08.1965. g. SVETISLAV ROMIĆ. sin Miloša.1957. 1960. rođen 24. 1969. rođen 28. 1970. sin Mladena. TEODOR MIŠČEVIĆ.10.1958. rođen 13. g. g. TOMISLAV MITRIĆ.1956. sin Boška. g. MILAN ROMIĆ. 05. rođen 12. sin Boška. 1955. 09. u Voćinu 71. DRAGO STARIJAŠ. MILORAD DRAGIČEVIĆ. ILIJA BOLIĆ. 01. rođen 21. rođen 26. MOMČILO GRAVONJA. sin Mile. rođen 13. 1968. g. u Đurčićima 91. u Erveniku 74. u Ćeralijama 87. MLADEN BUKARICA. MIRKO GRAVONJA. rođen 15. g. u Orahovici 93.1959. rođen 28. u Gornjim Meljanima 85. 1971. rođen 12. sin Nikole.1969. 1967. MILE KOKIĆ. g. 02.

94. SAVO ZUBIĆ. sin Dmitra. 09. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. 1955.1957. 05. g. MILE BOLIĆ. 1964. 1958. rođen 26. u Kometniku 95. u Balincima 104. u Ćeralijama 100. 06. sin Gavre. rođen 04. g. sin Todora. u Bokanama 96. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. g. rođen 17. 1961. 1956. u Balincima 101. MILE MARTIĆ. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. ILIJA DRAGIČEVIĆ. MOMČILO SUBOTIĆ. 09.u vremenskom periodu od 5.1970. 1957. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. PETAR MATIĆ. sin Stojana. pripadnici tzv. u Voćinu 97. 12. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. SLOBODAN GRAVONJA. civila. g. 09. u Balincima 102. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . XII. prosinca 1991. 01. sin Relje. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. rođen 28. 06. 04. rođen 17. 1952. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka. PREDRAG BOSANAC. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. g. rođen 12. u Balincima 99. rođen 04. BRANKO BOLIĆ. g. 05. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. sin Obrada. god. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. rođen 02. sin Miloša.u Bokanama 98.1957. rođen 11. u Gornjim Meljanima 103. sin Nikole. u Gornjim Meljanima 105. sin Svetislava. rođen 06. 07. 04. sin Stojana. do 15. rođen 04. rođen 02. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. g. razoružali legalne policijske snage. 1960. 08. u Balincima 106. u selima Voćin i Hum. sin Stevana.1960. g. MLADEN ŽEŽELJ. uveli svoju vlast. sin Bože.1972. rođen 14. g. ĐURO ROGIĆ. kulturnih i privrednih objekata primjerice . MILAN ROMIĆ. sin Ljubomira.

g. 1954. sin Dušana. g. MILAN ŠARČEVIĆ. sin Nikole. g.g. sin Jove. VLADIMIR KEZELE. 9. rođen 4. g. 1. 1954. u Pakranima 13. rođen 12. 3. 6. sin Dušana. u Staroj Krivaji 3. BiH 8. 1965. DARKO CRNOBRNJA. 6. u Velikim Bastajima 4. u Blatnici. sin Dušana. SAVO DRAGULA. u Staroj Krivaji 11. RANKO DŽELAJLIJA.9. 10. u Virovitici 17. "Kečka". rođen 7. rođen 30. sin Rade. rođen 10. rođen 15. 1959. 1943. u Bastajskom Murkovcu . sin Blagoja. LJUBIŠKO KRAGIĆ. 1954. VLADO GATARIĆ . 4. 1952. u Velikoj Klisi 9. 2. g. u Gornjoj Vrijesci 2. u Koreničanima 12. g. sin Tome. rođen 6. sin Srđana . VELJKO STJEPANOVIĆ. općina Teslić 10. TOMO LEGEN. MILAN MIRKAJLOVIĆ. 3. 1952.g. 7. u Koreničanima 15. LJUBAN AMIDŽIĆ. 5. sin Antuna. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. g. 1963. VELJKO DUJANOVIĆ. rođen 15. 4. u Batinjanima 6. rođen 10. rođen 10. JOVAN CAREVIĆ. rođen 13. ŽELJKO BOSANAC. g. g. 1959. sin Save. sin Ranka. g. u Ratkovici 14. zv. 2. DMITAR ŽARKOVIĆ. 1961. rođen 7. općina Banja Luka. u Batinjanima 7. rođen 16. sin Sretena. 1951. 4. društvene. u Dujakovici .povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. 8. 3. rođen 5. u Pivnici 5. 11. zv. rođen 25. g. g. u Borovi 19. 1949.12. g. 1956. sin Petra.1958. u Pakracu 18. 1967. g.1959. 1950. sin Lazara. 1955. sin Petra. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. g. TIHOMIR DRAIĆ.g. sin Jovana. g. KOSTA MALIVOJEVIĆ. PETAR RONČEVIĆ. sin Save. sin Petra. rođen 18. rođen 24. "Liška". rođen 2. u Novoj Krivaji 16. rođen 17. RAJKO ANIČIĆ.

1949. rođen 6. sin Petra. sin Pave. g. 12. 6. 4. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. RANKO ŽARKOVIĆ. 1965. 2. g.9. 1972.2. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . «Kos». u Virovitici 27. u Virovitici 24. g. 1962. 1965. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. rođen 25. sin Ljubana. sin Marka. 1961. uhitili su Vladu Paljevića. NEDELJKO KOSANOVI Ć. u Španatu 28. g. g.1949. g. "Vjeverica". sin Milana. u Pakracu 30. rođen 1. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. ALEKSA DŽELAJLIJA. MILAN ŠOPALOVIĆ. u Virovitici 32. g. sin Blagoja. VELJKO MARIĆ. rođen 4. 1. g. rođen 17.1969. sin Vojislava. DANIJEL VRAČARIĆ. zv. odveli ih u zatvor u Đulovac. u Donjoj Vrijesci 31. 3. 1952. u Grdenici 29. u Daruvaru 33. 1964. STEVO REKIĆ. 1951. rođen 1. sin Dušana. u Daruvaru 35. sin Gojka. rođen 1. MILORAD ŽESTIĆ. rođen 26. studenog 1991. MILAN REKIĆ. u Virovitici 23. 10. zv. g. u Virovitici 22. 1. da bi potom bili ubijeni b) 1. god. 4. SINIŠA PLAVŠIĆ. g. 1967. rođen 1. g.g. 1963. CVETO POZNIĆ. sin Milana. 1964. rođen 5. g. g. rođen 4. "Šop". sin Rade. 11. g. sin Pere. 1968. BORISLAV BOGDANOVIĆ.g.g. ZDRAVKO POZNIĆ. MILOŠ BOSANAC. SAVO ŽARKOVIĆ. 5. rođen 25. u Bastajskim Brđanima 25. u Bastajskim Brđanima 21. zv. sin Steve. ZORAN MARKOVIĆ. u Virovitici 26. sin Živka.4. "Mišo". rođen 9. studenog 1991. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991.20. u Batinjanima 34. rujna 1991. Ivana Goluba. sin Radoslava. 1. 1968. rođen 2. g. rođen 9. rođen 9. 5. zv. g.

te kuće Pere i Mirka Matijević. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. g. prosinca 1991. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. g. 6) Kosta Malivojević je 22. kolovoza 1991. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler. g. g. Vladimir Kezele. gažen. Boška Budimliju vezali za stablo. rujna 1991.ustrijelili Miju Novakovića. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. rujna 1991. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. Siniša Plavšić. Vladimir Kezele. tučen. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. odveli ih u zatvor u Đulovcu. studenog 1991. g. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. 1991. Pero Matijević i Marica Perišić. Alfreda i Anu Salutner. g. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. 2) Milan Mirkajlović. g. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. otvorili vatru iz automatskog oružja. g. 7) Savo Dragula. svakodnevno tučen. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. e) 12. te nož pod vrat. Vladimir Kezele. rujna 1991. f) 14. prosinca 1991. g. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. tukli različitim predmetima. g. Jagu Prša. bio razmijenjen za drugu osobu. 3) Kosta Malivojević. Milan Šopalović. 10. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. Veljko Marić. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. g. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. d) krajem studenog 1991. g. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške .

Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. listopada 1991. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu.te ga ranili u lijevu nogu. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. kolovoza 1991. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. te Milanu Blažanu te ih ubio. 17) Jovan Carević. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. Kosta Malivojević. otvorili vatru iz vatrenog oružja. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. rujna 1991. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. g. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. rujna 1991. g. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. g. 15) Jovan Carević. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. rujna 1991. 16) Jovan Carević je 7. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. studenog 1991. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. g. niti se na bilo koji način javljali. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića. g. g. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. odveli ih u zatvor u Bučje. 13) Miloš Bosanac je 24. g. kolovoza 1991. a oni se kasnije nisu vratili kućama. trožilnim kablom i kundacima pušaka. g. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića.

prosinca 1991. sin Luke i Marije. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . g.. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. sin Dragana i Jele. rođen 3. rođen 4. ispred društvenog doma 30. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. koje su držali kao taoce. u Bjelovaru 2. rođene Borojević. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. rođen 17. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. lipnja 1963. 7. u cilju. rukama i nogama po čitavom tijelu. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag.1963. 1968. u Erveniku 3. listopada 1991. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. kolovoza 1991. god. sin Gojka i Koviljke. godine u Somboru. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić .1.prosinac 1991. listopada 1991. 1968. kojeg oni nisu niti imali. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. 3. g. NIKOLA MACURA. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. dana 19. u Policijskoj stanici Voćin. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. kolovoza 1991. godine u Voćinu. 05. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. ŽELJKO ĆUJO. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. g. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. SLOBODAN BOSANAC. rođen 15. usmrtili civile Ivana Jandrića. g. god. sin Đure i Milice.

ožujka 1992. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . Nikola Mandić i Ivica Biškupić. rujna 1991. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. prijetili im. Ivan Biškupić. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. godine oko 12. godine u Macutama. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. ostavljali su ih bez hrane i vode. Četekovac i Čojlug. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. Krešimir Dorić i Darko Božičković. Marko Rukavina. dana 26. 128. do večernjih sati. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. Marko Sabo. bez ikakvog razloga i povoda. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. kolovoza 1991. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. morili žeđu i glađu.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. dana 8. godine u Humu. tako da se stanovništvo dalo u bijeg. Zlatan Pinčar. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. . Terezija Troha. a zatim na lager Sekulinci. dana 4. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve. gdje su zatvoreni u jednu baraku. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. Ivan Rukavina.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. Manda Rukavina. uhitili Franju Dorića. ispitivali. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. Rozika Vlatković. bez ikakvog povoda i razloga. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. a onda su tako nastavili sutradan. rujna 1991. palicom. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. Josip Tone. prosinca 1991. započeli udarati kundacima pušaka. da bi dana 29. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. Milan Mlakar. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. godine u selima Balinci. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. kolovoza 1991. Marija Matičić. Mijo Lovrinac. dana 22. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. Ika Biškupić. Josip Butorac. Juraj Borovac. Teodora Miščevića. te odvezao na lager Sekulinci. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. tukli ih. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane.

posebno odredbi čl. godine i čl. godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. st. travnja 1993. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. 4. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. te nakon mjesec dana ubijeni. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. nečovječno s njim postupao.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. .nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. mučio. 1 toč. 2 Protokola II. osobito ubojstva i okrutno postupanje. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. st. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. 3. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. kolovoza 1949. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. kao što su mučenje.

te prema remenu hlača.12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. MIHALINA ZDRAVKO . te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. Radi se o računu Croatia osiguranja. 3. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. i lubanja broj 12. vunenih čarapa te vesti. BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. 2. 4. ) 1.

vesti i satu. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. čarapama. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. 11. 9. 10. . JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama.Identifikacija izvršena prema vesti. smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača. 8. 6. 7. 5. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti.

BRANKO VOJNOVIĆ. sin Marka i Boje rođene Vujasinović. rođen 16. god. god.1958. rođen 05. sin Spasoja i Perse rođene Lakić. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. rođen u Kokanoviću.1934. DUŠAN RADEKA. BiH.10. Lička 258 36. rođen 30. općina Maglaj. Lička 189 18. Lička 177 32. god u Gornjoj Bočinji. općina Knin.1941. općina Vlasenica.1939.10.07. općina Benkovac. Lička 140 43. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 187 22. god. općina Maglaj. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.13. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Lukavac. MILADIN MITROVIĆ. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. RAJKO BLAZIĆ. rođen 1936. sin Gavre i Gospave. općina Lukavac. općina Nova Gradiška. u Vasiljevici. JOVAN KOROLIJA. Lička 170 24. RAJKO VUKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. BiH.1950. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.12. rođen 10. Lička 170 27. MILAN JOVANOVIĆ. sin Save i Cvjetke rođene Božanović.03. općina Lukavac. u Vukovaru. u . god u Biljanima Donjim. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.11. sin Petra i Sofije rođene Lakić. sin Boška i Smilje rođene Lukić.1943. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. RADOSLAV JOVANOVIĆ. sin Nikole i Ljube rođene Ilić.1961.1938. rođen 24. BiH. LJUBOMIR LONČAR. god. rođen 08. Lička 191 13. Lička 163 39. god u Lađavici. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.02. Lička ulica 9. 14. vesti i cipeli. rođen 18. u Vasiljevici. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Bočinji. rođen 29. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen u Ivoševici. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. GAVRO PEDIĆ. sin Milana i Božice rođene Gajić.05. u Vasiljevici.

općina Maglaj. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica. god.11. Stara banijska 18 63. BiH. rođen 11. sin Nikole i Mitre rođene Ustić. Lička 139 57.1953. općina Benkovac. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. 59. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. " komandant" gospićke vojarne. gračačkog i ostali dijelova Like. rođen 23. Lička 145 53. MILOMIR PEDIĆ.1942. BiH. sin Luke i Rose rođene Mišić. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv. Stara banijska b. MILOŠ ŽABARAC. u Ličkoj. god. god. " lički korpus ". Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. Republike srpske krajine. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god.04. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1935. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja. god. srpnja 1991. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Zelini Gornjoj. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama.1962.1949. rođen 19.Biljanima Gornjim. Lička 138 48. MARKO RADIĆ. NEDO LAZIĆ. rođen 02. BiH. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika. ličku formira tzv. u Vukovaru. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. STEVO OBRADOVIĆ. u Bočinji. MILOVAN VIŠEKRUNA. god.11. sin Rajka i Ljube rođene Pejić. u Srednjoj Slatini. rođen 22. BiH. BiH. gdje po uzoru na nekadašnju 6. god. dana 4. općina Gradačac. pukovnik bivše JNA. u Pavkovićima.05.b. koreničkog.1952. sin Stanka i Stake rođene Vidović. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Kozaračkoj. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. u Borovom Naselju. srpnja 1991. rođen 12. općina Zavidovići. sin Makse i Petre rođene Ignjić.02. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Vlasenica. u Priluku. općina Gradačac. Stara banijska 14 67. Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva.06. sin Todora i Milke rođene Jeremić. god. MILE SAVIĆ.

godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. NIKOLA VARIĆAK. zvanja i ostaloga.u i tzv. za bivšu Općinu Gospić. na Plitvicama. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. " vojvoda"." Krajini". poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. Danas živi i radi u Novom Sadu. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu. vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. " velikoj Srbiji" . DANE NARANDŽIĆ. zet tada visokog funkcionera SKH. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). a danas živi u Beogradu. podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. U rujnu 1993. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. No. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. u početku agresije na Gospić. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. SIMO ŠIJAN. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. diplomirani ekonomist. Inače. Napuštajući. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv.godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. bez škole. gračačkoj brigadi na području Divosela.i Jurasović . ostavivši . godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. LJILJANA JELAČA.a za Gospić. RADE ČUBRILO . te član tzv. Dr. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića. " vlade" zadužen za poljoprivredu. Marije Magdalene 1991. Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. besposličar. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). tzv. pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ". novinar. a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . bio je član glavnog odbora SDS . ŽELJKO STEVIĆ. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. a živi u Srbiji. Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac.

Općina Kula. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. s mjestom prebivališta u Ploči. rođen 1954. Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. Četnici su kao što je poznato 5.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. u Raduču. Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. u Raduču. koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. godine . ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. Danas živi u Beogradu. odbora itd. Marka Pavičića. rođen 1970. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. "vlade SAO Krajine". PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. ČUBRILO . član raznoraznih komisija. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. MILORAD. Juru Sekulića. " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane.1954 u Liparu. MIRKA. u Raduču. Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991.. GOJKO MRKAILO. DRAGANA. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. ŽEGARAC . pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. "Čačak ". a zvali su ga " Rade vojvoda. kao i uvijek u duboku" hladovinu ". Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija . kolovoza 1991. MILORAD. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. bježi u okolicu Udbine. bili su se sklonili na sigurno. a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. solunce i junake". te 1991. u Gračacu. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. u Raduču. Postoji . jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. izvršili napad na civilno stanovništvo. rođen 1970.tzv. rođen 1931. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima". koji je imao za posljedicu smrt više osoba. STEVO BASTA. a dijelom kao pripadnici tzv. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT. rođen 1965. Gospić je bio slobodan. rođen 07.

sin Steve. sin Milovana.opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. BOROVAC DANE. rođen 8. listopada 1997. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. sada nepoznata boravišta. u Zalužnici. djela iz čIo 124. Općina OtoSrbina. kolovoza. gdje i prebiva na kbr. odv. 1. III opt. uz sudjelovanje Katice Radaković. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. OKZRH. god. sada nepoznata boravišta. Srbin. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30.g u Zalužnici. 01. II opt. god. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. 135. IV opt. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio.11.1950. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. preuzetog Kaznenog prava. RH. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina.1954. HINIĆ RADE. dana 14. u Otočcu.god Presudio je I opt. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić.rodjen 28. Općina Otočac. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. držav. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl. te vratio slučaj na ponovni postupak. iz Gospića. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. predsjednice suda. rođen 1. st. kao i eventualno novi svjedoci. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr.. Josipa Bašića i Nikole Galac. 132. držav. 11.kao članova vijeća. listopada 1997. kao zapisničara. rujna 1996. RH. Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević. . DORONTIĆ MIĆO. zbog kriv. g. 196 0. sin Vaje. gdje i prebiva na kbr. gdje i prebiva u Zalužnici bb.

12. gdje i prebiva. RH. čime su počinili kriv. MILINOVIĆ NEDJELJKO. 124. na kbr. lipnja 1993. 140. IVANČEVIĆ DARIVOJA. Osvaldić Zvonko. 1.1955. držav. držav. Srbin. IV opt. sin Vaje. pa se temeljem čl. Srbin. Općina Otočac. 1958. RH. r. sada nepoznata boravišta.124. RH. kolovoza 1949. RH. u Zalužnici. nedaleko Hinić raskrsnice.1953. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. držav. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu. protivno čl.l. vojsku nije služio. označeno i kažnjivo po čl. sada nepoznata boravišta VI opt. st. rođen 01.1958. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12. sin Mane i Dare. OKZRH osudjuju . sa prebivalištem u Karlovcu. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr.Srbina. VII opt. P. sina Budimira. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. gdje i prebiva na kbr. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. g. 121. 4.OKZRH.travnja 1997. Srbina. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. 1977. u Otočcu. rođen 5. držav. dakle. Srbina.u Zalužnici. POPOVIĆ ĐURO. Brakus. rođen 01. 57. 159.05.1959. otac dvoje djece starih 3 i 6 god. Markovca 5. Srbin. sada u pritvoru od 30. rođen 18. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. držav.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. Pokupska Luka kbr.00 sati u mjestu Zalužnica. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. RH. držav. Mećavica Smajil.st. Općina Otočac. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . oženjen Milenom. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. sin Branka. V opt. Općina Otočac. VIII opt. sa boravištem u Zagrebu.02. sada nepoznata boravišta. god oko 15. 06. želeći usmrtiti vojnike. Općina Otočac. u Zalužnici. i Boško Radić.03.04. RH. BRAKUS MILAN. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion.

3. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. oko 15 sati. 06. listopada 1997. DORONTIĆ MIĆO. st. 1997. HINIĆ RADE. POPOVIĆ BRANISLAV. god. POPOVJĆ ĐURO. II opt. god i nadalje.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. III opt. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. nedaleko Hinić raskrsnice.VIII. IV opt.I opt. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. BRAKUS MILAN. listopada 1997. Mećivica Smail. djela protiv čovječnost međunarodnog prava . 4. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I . Temeljem čl. rujna 1996. II Borovac Danu. Temeljem čl.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. protivno čl. 90. kolovoza 1949. 124. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. VII opt. toč. 1.944. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. god optužilo je I Dorontić Miću. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. lipnja 1993. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. ZKP optuženici od I . travnja 1997. BOROV. OKZRH. 2. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. V Popović Branislava.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. 1. BRAKUS MILANU. 45. Vojni sud u Karlovcu predao je. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. III Hinić Radu. u mjestu Zalužnica. VI Popović Djuru.AC DANE. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. IV Brakus Milana. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. Nakon. V opt. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. Općina Otočac. god. 100. lipnja . god do 14. K-11/97-20 od 12. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. st. god o zaštiti. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. temeljem čI. označeno i kažnjivo po čl. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. želeći usmrtiti vojnike. IV opt. Temeljem čl. VI opt. zbog kriv.

kolovoza 1997. Borovac Dani. Iz kamiona nije bilo pucnjave. te je izletio preko. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. koji su se tu nalazili. utrčao je u spavaonicu. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača.1997. te su svi bili mirniji i sigurniji. te je čuo kada je on rekao da je promašio. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. Hinić Milanu. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. Hinić Milan i Brakus Milan. ceste i ispalio iz nje u kamion. Milinović Nedjeljko. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. ali su tu stali. god optuženicima Dorontić Mići. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. IV opt. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. Cesta je na tom dijelu položena koso. Zapovjednici su bili Popović Branislav. god i na glavnoj raspravi dana 28. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. Ppopović. koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži.a neki u noviji rov. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. niti osobni niti teretni. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. odnosno okvir se od udara otvorio. Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. Ivančević Darivoj. te je počeo rafalno pucati. Kamion UNPROFORA-a . i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". Popović Milan. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica. selo Zalužnica. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. te stražari Hinić Rajko. Hinić Radi. koji je bio komandir odjeljenja. Ovaj kamion je bio uočljiv. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. Borovac Dane je ispalio "zolju". neki u stariji. Tu su sjedili. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. god. pa su iz njega ispali municija i feder . i uzeo "osu".džip je prošao bez . Ostali su otišli. Ivančević Darivoju. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. lipnja 1997. Nakon toga Popović je potrošio municiju. Popović Branislavu. lipnja 1993. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. Popović Đuri. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. te da se čuvaju zolja i metaka. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. a dolazi od pravca Rajkovića. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. jer su zidovi bili debeli. Ostali su ustali i uzeli puške. zaselak Hinići. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put.

Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili.000 DEM nagrade.90 metara. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu. pretvorenoj u krajiške dinare. a kasnije su i njih skinuli. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. na toj udaljenosti bili su od Popovića. Kamion je dovežen. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis.6 metara više. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. Mina ustvari nije bilo. jer da bi inače sa kote bili potučeni. te Popović Milana. tzv. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. Kada su prišli do Popovića. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. odnosno to je on rekao. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. a njega je odredio da bude čuvar. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. jer da su se počeli predavati. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. te je Popović rekao da svi izađu van. te da treba dati počasni pozdrav i raporte.zaustavljanja prema Vrhovinama. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. te da će dobiti 1. a oni su odgovorili "od Zagreba. Sa vojnicima je razgovarao. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. Do tada se pucalo pojedinačno. Dubrave. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. od tuga su otpremljeni u Korenicu. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. nešto voća. da otvore vatru. Također im je rekao da je sreća što su se predali. Čulo se pucanje i iz bunkera. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. te da ga kazni ako hoće. Pitao ih je otkuda idu. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. On da mu je odgovorio "neka imam". U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. a od njih još 5 . da s tim vojnikom odu po pištolj. da se predaju. a zatim u Knin. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. te da se skinu. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. Pitajući od kuda su. Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. Do predaje pripadnika HV-e došlo . On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. već je došao nakon zarobljavanja. odnosno. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. Skinuli su se najprije u majice. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. torbe i drugo. što je i učinjeno. jer da su iza njih mine. VI opt. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. na 100 metara iza njih. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. Popović i Dorontić. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". koji je također došao. Bili su udaljeni od njih 80 . Oni su to i učinili. Pitao je gdje je poginuli vojnik.

ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. jer su išli kući na odmor. odmah je započela pucnjava. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. Siniše Perić /L 117/. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. zbog čega je imao posljedica. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. Nije vidio nikakvu vojsku. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/. Popović je obustavljao pucnjavu. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. Zadobio je povredu nosa. Krenuo je dalje. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. Tonković Mile /L 89 i 121/. . a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. pucnjava nije prestajala. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. a da je drugi dio kolnika slobodan. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. maskirne boje i sa oznakama HV-a. međutim. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. jer se nalazio na sredini ceste. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. rujna 1997. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. prva dvojica su digla ruke.je nakon što su prošla vozila UN. međutim. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. koji je priječio prolaz cestom. korpusa /L 39 i 40/. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. Boška Radić /L 119 i 120/. preko koga je bila prebačena cerada. uvjeren da ide u pravcu Zagreba. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. Slobodana Damjanović /L 158-160/. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. god /L 133 do 135/. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. iako je bio vojno nesposoban. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. . tako da se nije moglo proći. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. Također je uočio sa lijeve strane ceste. Zna da se pucalo iz rova. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. On je upravljao kamionom. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. te je bio primoran ići na prvu crtu. Kada su došli na punkt tzv. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. tzv. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. srpske vojske krajine komande 7. jer nisu imali iz čega. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". Od početka okupacije nije ništa oštetio. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. Dujmović Petra /L 90 i 122/. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. Međutim. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. lipnja 1993. ona je pucala duže od ostalih. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. te je prvi dezertirao. Usporio je vožnju kamiona.

a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. netko je bio bos. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. Također. a kraj' njega Djuro Hofer. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. iz jednog projektila. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. Među prvima su bili on. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. a da je dio prolazan. Pucnjava je i dalje trajala. Od njih koji su bili nepovrijeđeni. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. ali ga je nakon . čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. Skinuli su ih do gaćica. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. Radić je došao sam iako je bio ranjen. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. odnijeli su im novac. Uzeta mu je osobna iskaznica. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. lančiće. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. satove. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. jer su ježevi maknuti. a kasnije kad su već bili vani u žitu. zlatni lančić. netko u čarapama. tj. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin.kraju sanduka Mećivica. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. Mećivicu i Osvaldića.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. 200 DEM i oko 300 HRD. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. jer je od pucnjave bio u strahu. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. Osvaldić i Ožeg. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. Damjanovića. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima.

predaju i da izađu. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. pa pretpostavlja da su ga sačekali. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. lipnja 1993. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. god oko 15 sati kao pripadnik 133. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. Međutim. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. ne zna kakvog porijekla. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". UNPROFOR nije došao k njima. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. da se predajemo. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. Prva ''zolja" je pala prije ove. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. gledajući od položaja u kom je bio kamion. koji se nalazi na cesti Čovići . tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. a pored njega još Mećivicu. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. Punkt se nalazi na cesti od . pucnjava je i dalje trajala. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. Tim istim putem su i njega odvukli. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. Osvaldića i Radića. zajedno sa Tonković Milom. Boško Radić govori da ne pucaju. Međutim. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. Kamion je krenuo polako. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. ali od nje nije povrijeđen. Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci.par sekundi pogodio rafal po nogama. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima. Pala je jedno 15 metara ispred njega. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. a potom je počeo ubrzavati vožnju. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani. i Otočcu. te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. te par detonacija. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja.Zalužnica. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. gledao je kuda bi se mogao skloniti. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. koji je pitao vozača kuda je krenuo. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. jer dolazi UNPROFOR. U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. a nakon toga su ušli neprijatelji. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati.

koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. zašto se puca i tko puca. Počela je pucnjava iz pušaka i automata. U kamionu nije vidio oružje. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. misli da ih je bilo oko dvadesetak. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. niti su se branili. Nastavili su voziti naprijed. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. maskirne boje. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. Kamion se zaustavio. Oni nisu pucali. kako su rekli. koji je imao na vratima oznaku HV. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. skupili su ih u garažu. Pucnjava je počela odmah. odnosno. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. Na punktu na polovici ceste bio je jež. a nakon toga je ubrzavao. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. koji je obaviješten o događaju. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. jer nisu imali čime. O tome je obavijestio UNPROFOR. a nakon toga izgubio ga je iz vida. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. Nije vidio pripadnike paravojske. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva. gdje su ih ispitivali. a njih ostale pripadnici paravojske. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. od prvog metka. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. Na to ga je on propustio da prođe. jer su oni pucali sa njegove strane. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. a druga polovica ceste bila je slobodna.500 m. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. Međutim. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. Pratio ga je u dužini od oko 400 . na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. jedan po jedan. a oni su odgovorili da jest. kad se kamion zaustavio. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. gledajući u pravcu . Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. ali zna da ih je vidio Nikolić. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. Dali su im zavoj. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. te su im pružali prvu pomoć.Čovića prema Zalužnici. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. Kamion je bio maslinastozelene boje. Damjanović Slobodan. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. Kamion se od njih polagano udaljavao. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. Oni nisu znali što se dešava. te su se morali predati kad se vatra utišala. a nakon toga u Knin. ali se i kraj njih moglo proći cestom. Ne može reći da li ih je tko čuvao. Kada je pitao vozača kuda ide. te počeli puzati prema žitu.3 minut. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava.

Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. Bježati nisu imali kuda. a gdje su sjedili Damjanović. rameni zglob.. Kamion je bio prekriven ceradom. Kalinić. Kada je pucnjava prestala. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. lijevo bedro. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. odveli su u garažu. ali on to nije htio učiniti. te je isto tako čuo odgovor "jest". Vrijeđali su ih. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. Ranjene Osvaldića. lipnja 1993. te su se iživljavali sa slikama. ljudi". da ponavlja da se predajemo. već ga je držao u spuštenoj ruci. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". zapomaže i viče "ljudi. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". U kamionu su bili popadali. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. Ožeg. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. Perića. Između sebe su razgovarali. ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. što je također jedan od razloga da prestanu pucati. da vodi za Zagreb. Hoferu su uzeli novčanik. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. Hofera i njega. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. a Damjanović je ostao ispred garaže. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. Bila je kiša od metaka. kriči". Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . Mahmuljin je poginuo. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. te da imaju ranjenih i mrtvih. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. govorili da je šiptar.boga. iako su im mi govorili da prestanu. te su neki predlagali da se predaju. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. da su nenaoružani. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. ključnu kost. a neki da bježe. jer nisu poznavali teren. Hofer i on. u jednom momentu je iskočio. Ožegu su. nakon koje su ponovo pozvani na predaju.. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. što ne prestaju. Mahmuljin. te su bili frontalno raspoređeni. Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju.Zalužnice. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. Ljubić. Nisu bili naoružani. Većina je bila naoružana. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. Bili su prisiljeni na oboren pogled. Nisu znali što bi učinili. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. ne nude predaju". te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. a bacili su mu "Moravu''. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. ali da isti nije držao uperen prema njima. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. se puno. tj. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. na kojoj je bio kamion. da mu mater piptarsku. a da je Ožeg govorio ''kriči. Međutim. Mećivica. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. nisu prestajali pucati. te nije mogao uočiti sve oko sebe. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. . podijeljeno u nekoliko grupa. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. koja je bila podignuta sa zadnje strane. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu.

Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Ulazna rana nalazi se na leđima. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. Ivančević Darko. a koja oružja su istog kalibra. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela. Tihić Milovan. Praktički trenutačno. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića.a četvorica su ranjena. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. Brakus Milan. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. Milana Brakus.5 cm ispod donjeg ugla lopatice.000 m prije Hinić raskrsnice. vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. Refika Mahmuljin. Popović Milan. god. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići . opisane u izreci presude. a na udaljenosti od nje za oko 150 m. Refika Mahmuljin. na mjestu događaja. Hinić Rajko. te da su svi pripadnici . Borovac Dane. 1997. 06. razdor lijevog pluća. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. Đuro Popović. kao i položaj prepreke na cesti. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. u kome je zaključio da je smrt nasilna. od kojih je jedan poginuo.Zalužnica u zaseoku Rajkovići. sud je utvrdio da su. te po izjavi okr.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. nih ukupno 11. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. srpske vojske krajine komande 7. kolovoza 1949. Rade Hinić. Hinić Rajko. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. Dane Borovac.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. 4-. razdor grudne aorte. god zarobljeni hrvatski vojnici. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. Milan Brakus. Iz fotodokumenta. a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. gore lijevo.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. lijevo gledajući prema Zalužnici.120 m. 06. te krvarenje u oba prsišta. optuženici Mićo Dorontić. Saslušani su . Hinić Milan. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. Branislav Popović. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. Milanović Neđo.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. 1993. napada na vozilo i pripadnike HV-a. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. protivno čl. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. 5. Bosnar Alana. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje.

a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. Isto tako. Zalužnica u Lici. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. u rejonu sela. i Damjanović. Medjutim. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. Prema tome.OKZRH. Mravinac. označeno i kažnjivo po čl. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. Branislava Popović. navedenom punktu "Rajkovići". znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. iz naredbe glavnog štaba tzv. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. pa do momenta zarobljavanja. vezano za isti kritični događaj. koji je sjedio uz vozača u kamionu. vozač kamiona Miroslav Nikolić. IV optuženik se brani da nije pucao. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. Dane Borovac. Svi optuženici su postupali protivno čl. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. a 4. kako je to iskazao i svjedok Damjanović.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". te Siniša Perić. što je posebno istakao Damjanović. kao i u momentu predaje. Upravo u tom periodu. st. Milana Brakus. od 120 m. li je to put za Zagreb. Rade Hinić. međutim. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom.svjedoci koji su se nalazili na. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. Optuženici su izvršili terećeno kriv. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. 124. Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. te iz "ose" i "zolje". Boško Radić i Slobodan Damjanović. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. Iz obrane IV opt. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. Oni su upravo ručali. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. Također. Đure Popović. . koji su sjedili u sanduku kamiona. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. hrvatska vojnika su ranjena. da je bio dan. Tonković. Ovo kriv. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. 1. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. 4. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu. pucnjava je bila silna i žestoka. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. držeći se putokaza i upitao ih je da.

Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. nepoznavajući put. te su zalutali. budući da nisu imali sredstava za obranu. st. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. Temeljem čl. Matilda Krunić v. Temeljem čl. koje utječu na odmjeravanje kazne. Darivoj Ivančević. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost. 31. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. OKRZH. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor. Radi Hinić.r.944. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. Boško Radić i Smail Mećivica. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. 90. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. 1. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. st. st. . 37. Sud je optuženicima Mići Dorontić. Rade Hinić. Djuri Popović. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. listopada 1997.r. Gospić. od dana dostave prijepisa presude. 3. Đuro Popović. tako da je. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik. Milan Brakus. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. bez sredstava za obranu. Mogli su biti zarobljeni. Branislav Popović. 100. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. Dane Borovac. 1. S druge strane. 124.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. Dani Borovac. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. 14. smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. Milanu Brakus. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. krenuli su kamionom u Zagreb. djelo temeljem čl. Branislavu Popović. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu.. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić.

MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. Milana Brakusa. u sjednici održanoj 18. te Neve Šibl. Miće Dorontića. K-11/97-64. 1. Rade Hinića. iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . kao predsjednika vijeća. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog . st. zbog kaznenog djela iz čl. godine. Đure Popovića. Dane Borovca.KT-8/97.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. Presudio j e: Žalba opt. veljače 1998. 2. odv. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt. Miće Dorontića i dr. listopada 1997. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja. 124. STJEPANU NIKŠIĆ. Branislava Popovića. Branitelju opt. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.O TOM OBAVIJEST: 1. Optuženicima od I. u kaznenom predmetu protiv opt. kao zapisničara. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. Branka Zmajevića. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk.III i od V . OKZRH. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14. Ane Garačić. godine br.

Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. OKZRH. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. Takva povreda. 124. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. ZKP/93. st. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. povrede kaznenog zakona. 1. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. dakle. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. Žalba nije osnovana. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. st. travnja 1997. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane.prava. 1. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. 124. dok je ošt. o bitnoj povredi odredbe iz čl. Međutim. toč. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. Milana Brakusa. a radilo bi se. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. 354. 45. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. st. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. OKZRH opt. nije počinjena. odvjetnika iz Gospića. 11. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . OKZRH. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. pa nadalje. 1. Temeljem čl. godine. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. Odgovor na žalbu nije podnesen. odnosno povredom kaznenog zakona. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. suprotno navodima žalbe optuženika.

jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. dok su optuženici sa svojih mjesta. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Dapače. Vojnici Siniša Perić. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. te iz iskaza preslušanih svjedoka. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. da se predaju i da nisu naoružani. I ne samo to. nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. Milana Brakusa. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje. umišljaj optuženika za počinjenje djela. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. niti odmah. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. Prema tome. pa su unatoč tome i dalje pucali. međutim. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. Miroslav Nikolić i Boško Rodić. a niti kasnije. Prema tome. preslušani kao svjedoci. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. tj. da je pucnjava dalje trajala. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. a što također proizlazi iz navoda obrane opt.činjenice. Milan Brakus . Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. a što je sve nesporno. . nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen.

da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. Đuru Popovića. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći.S obzirom na prigovor opt. od kojih je jedan poginuo. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. Dakle. st. st. korpusa tzv. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. VI. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio. Naime. nego je odlučna njihova zajednička svijest. 1. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. 1993. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. godine zarobljeni hrvatski vojnici. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. 366. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. . što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. st. 124. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. a što se odnosi i na opt. U pogledu same radnje i posljedica. 1. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. 1. 37. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. ZKP/93. a četvorica ranjena. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. njih ukupno 11.

uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA.74. v. općina Korenica. 1958. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. općina Gospić. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. Nikola Ga1ac i Bože Babića. državljanin RH.U Zagrebu. koje brani Nenad Mamula. Vladimira Nazora br. veljače 1998. Rukavine. rođen 08. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. sada nepoznatog boravišta krivi su . državljanin RH. veljače 1997. 2. ul. 03. kao članova vijeća. sada nepoznatog boravišta. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. Srbin. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr. g. kao predsjednika vijeća. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. s prebivalištem u Titovoj Korenici. 18. javnoj raspravi održanoj 27.r. 03. 1 OKZRH na glavnoj. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. i BRANKA BANJEGLAVA. djela iz članka 120 st. godine u Mogoriću. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. Srbin. 1949. rođen 01.

Mate Nikšića /24 i 50/. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. dakle. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . Priskočio je da vidi što je sa suprugom. a bojeći se za sebe. br. kolovoza 1949. godine. K. uvjerljivi su. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. logični i potpuno iskreni.označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. jer je bilo opasno šetati po selu. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. Bili su naoružani s automatskim oružjem. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. skočio je kroz prozor i utekao. Općina Gospić. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. godine u vrijeme agresije tzv. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. kako na prsima. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. rujna 1991. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao.20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. krvarila je.što su u rujnu 1991. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. 1 OKZRH. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st.

rujna 1991. sličnim nožem u trbuh. jer je prošlo dugo vremena. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. srednjeg rasta. srednje visine i srednje razvijenosti. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. potom su se udaljili. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. a i upozoren je od susjeda. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. s jako kovrčavom kosom. Pogon Korenica. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. čije ime je čuo i u policiji. kojega je osobno poznavao. srednje visine i bez desnog oka. nije poznao. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. Drugi dan došle su druge osobe. Međutim.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. radi se o čovjeku tamne kose. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. to je odlučio pobjeći. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. koja mu je pravila rane i dala lijekove. da je bio crnomanjast. Jedan od njih nije imao desno oko. da je tamne kose i srednjeg rasta.tog dana. rujna 1991. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. 1 OKZRH. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena. što je i učinio. što je on nekoliko mjeseci ranije. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. Dakle. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. no. da vide dali je preživio. a medu njima i jedna ženska osoba. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa. crne kose. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. Nadalje. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. Istina. k njemu kući. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka.

maltretiraju i muče stanovništvo. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br.sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. točka 1. odnosno branitelju. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. godine. . Vladimira Nazora 2. maltretiraju i muče civilno stanovništvo. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. 74. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. visok stupanj krivične odgovornosti. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v.r. način izvršenja. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. čime postupaju protivno odredbi članka 3. odvjetnik Karlovac. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. veljače 1997. po primitku pismenog otpravka ove presude. . Istina.putem oglasne ploče suda. Korenica. putem oblasne ploče suda. 3. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. jer čine ubojstva. 2. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo. koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. O TOM OBAVIJEST: 1. sada nepoznata . kako krivičnom djelu. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama. Bunić kbr. dne 27. KT. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. Nikole Tesle br. tako i izvršiteljima.sada nepoznata boravišta. II opt. BRANKO BANJEGLAV. v. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. U Gospiću. 4. kao pripadnici paravojnih formacija tzv. VLADIMIR KORICA. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. I opt. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . Dakle.r.boravišta . koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite.

1991. Eve Burić poginule 12. kolovoza 1949. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. 08. Ličkom Lešću.1991. te mjestima Sincu. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. zbog kriv. Prozoru. 1991. . javne rasprave dana 11. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. djela iz članka 120 st. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6. strojarski tehničar. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. 1 i 4 i čl. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. Drenovu Klancu.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63.11. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama.. koga brani Stjepan Nikšić. ne osuđivan.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina.1991. u svojstvu kućnog majstora. državljanin RH. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. 1 OKZ RH. 9. u Vrhovinama. i topova ZlS kalibra 80 mm. 10 . otac dvoje djece starih 14 i 18 godina. Srbin. 52 st. 09. zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. 12. odvjetnik iz Gospića. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. 1991.127. 9. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. u pritvoru od 11. kao članova vijeća. Covićima. njegovog branitelja Stjepana Nikšića. kolovoza 1995. listopada 1995. 10. i na zgradama u vlasništvu stambenog . Milana Lončara poginulog 17. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. kao zapovjednik vojske tzv. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. Nikole Mileusnića poginulog 16. Marice Mudrovčić poginule 29. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm.996. Rukavina. s prebivalištem uVrhovinama kbr. 9. nakon održane glavne. kao predsjednika vijeća. oženjen. do 6. kolovoza 1995. u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr. 1991. 1950. 09. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. Marine Banić poginule 24. .209 DEM. rođen 19.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. svibnja 1993. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . i sudaca porotnika Petra Pavelić. te Miroslave Jurjević. zbog kriv. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. kao zapisničara. kod suda. g. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. predsjednice suda. g. ČORAK MILAN.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. s prebivalištem u Gospiću. Opt. Branitelj opt. oženjen. O TOM OBAVJESTITI 1. putem oglasne ploče ovog suda 3. RbiH. rođen 27. 10. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. dana 21. odvjetnika iz Gospića. 1963. kao predsjednik vijeća. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. Hrvat. srpnja 1993. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. kao članova vijeća. STJEPAN NIKŠIĆ. državljanin BiH. KT-44/92 od 26. sada nepoznata . srpnja 1993. Budačka 7. sin Stjepe. u Doboščici. i 21. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. uz sudjelovanje Katice Radaković. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. oficir JNA. općina Vareš.

boravišta. vodnik I klase u JNA. sin Vukole i Koviljke. 03. „Mišo“. 19660 u Prilepu. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. sada nepoznata boravišta. državljanin RH. 12. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. major JNA. II optuženik ČAČIĆ TOMO. rođen 23. X. s prebivalištem u Beogradu. Budačka 7. RbiH. 04. 1952. u Širokoj Kuli. S. zv. Budačka bb. kapetan JNA. podoficir JNA. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. 10. 11. sin Sime. zv. 19600 u Titovom Drvaru. u Titovom Drvaru. Budačka bb. 1960. 1957. rodjen 23. N. državljanin BiH. sada nepoznata boravišta. podoficir JNA. oženjen. IX optuženik GOCE KONESKI. Crna Gora. Tesle 17. Makedonija. Dević. SO gospić. oženjen. 01. Srbin. sada nepoznatog boravišta. r. sin Veselina. državljanin Crne Gore. Srbin. s prebivalištem u Gospiću. r. s prebivalištem u Gospiću. državljanin Makedonije. u Savniku. oženjen. Osiku. RBiH. Radića 1. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. Nikitović. Jovica. sin Miće. rođen 17. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. sada nepoznata boravišta. sin Petra i Savke. sin Sime. s prebivalištem u L. kapetan JNA. s prebivalištem u Gospiću. u Otočcu. podoficir JNA. 1961. 1947. sada nepoznata boravišta. državljanin RH. Trbojević. sada nepoznatog boravišta. rodjen 03. SO Gospić. rođen 23. rođen 12. SO Gospić. Hrvat državljanin RH. sada nepoznatog boravišta. rođen . sin Mile. Srbin. V optuženik RELJA TOMIĆ. rodjen . s prebivalištem u Gospiću. 10. državljanin BiH.

01. ostali podaci nepoznati. Proleterska 8. sada nepoznatog boravišta. u Klašnici. državljanin Srbije. Srbin. Kosovo. sada nepoznatog boravišta. br. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ. Vile Velebita. 09. s prebivalištem u Gospiću. s prebivalištem u Karlovcu. r. rođene 31. 1950. 03. Stjepana Radića 1. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv. ostali podaci nepoznati .1957. 15/4. sada nepoznatog boravišta. općina Gospić. 1953. rujna . krivi su što su u vremenskom periodu od 30. Srbin. Bagi. Kralja Tomislava 27 B. rodjen 03. građanska osoba u službi u JNA. s prebivalištem u Karlovcu. u Visuću. sin Dušana. s prebivalištem u Ličkom Osiku. 1957.poručnik JNA. državljanin RH. Radiša. Sunajko. Trg Stjepana Radića 1/4. s prebivalištem u Karlovcu. u Peći. kolovoza 1991. do 18. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. R Srbija. sin Koste. građanska osoba u službi u JNA. sin Petra i Jele. 12. 1947. i Soke. sada nepoznatog boravišta. rodjen 30.28. Bagi. sada nepoznatog boravišta. državljanin RH.sada nepoznatog boravišta. Srbin. sada nepoznatog boravišta. XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. s prebivalištem u Gospiću. u Pirotu. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. državljanin RH. u Vrepcu. stariji vodnik I klase JNA. Ul. zastavnik JNA. s prebivalištem u Gospiću. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. sin Milutina i Ljubinke. rodjen 1. općina Titova Korenica. općina Titova Korenica.

VII optuženik MIĆO VASIĆ. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. V optuženik RELJA TOMIĆ. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. kao oficir KOS-a. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. g. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. II optuženika TOMO ČAČIĆ. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. IX optuženik GOCE KONESKI. X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. školama. dakle. organizirala i provodila na području Gospića. . te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta.1991. pucaju po stanovnicima. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. puškomitraljeza. kolovoza 1949. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. a XIV i XV okr. bolnici. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda. a I opt. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima.

što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. Kuprešanin Jovu. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja.18. g. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. pucaju po stanovnicima. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Koneski Gocu. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/.18. Radenković Radovana. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. Bajić Duška. Čačić Tomu. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. Odanović Bogdana. V sić Miću.da bi u vremenskom periodu od 30. kao oficir KOS-a. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. . stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. organizirala i provodila na području Gospića. bolnici. organizirala i provodila na području Gospića. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. V 1993. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. kolovoza 1991. školama. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. bolnici. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. Lazarević Dragoljuba. god tužilo je Marcela Dusper. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. rujna 1991. . kolovoza 1991. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. god . a I okr. Drakula Danu. puškomitraljeza. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. dakle. puca po stanovnicima. kolovoza 1949. Milojkovic Bratislava. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. KT-44/92 od 26. školama. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. Tomić Relju. Dotlić Slobodan. 12 kolovoza 1949. da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. rujna 1991.

tzv. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina. god. žive će nas oderati". Jovi Kuprešanin. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. Marcel Dusper i Mićo Vasić. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. načelnik štaba. Bogdanu Odanović. Slobodanu Dotlić. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. DuškuBajić. optuženicima Marcelu Dusper. Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. Tomi Čačić. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. za pojedinačno obučavanje. dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". Dragoljubu Lazarević.Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. izvještaja i slično. Želio je da se vojarna preda. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. kolovoza 1991. Bratislavu Milošević. Radovanu Radenković. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. Medjutim. za obuku rezervnog sastava. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. ali nije mogao ništa učiniti. Mići Vasić. divizije". Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. god napali grad Gospić. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. a u . Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić.VI i od VIlI . VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35.Relji Tomić. Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . dostavu pošte. Jagetićem što učiniti. Goci Koneskom. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. iza pobrojanih funkcija iz 9. da je bio major Relja Tomić. da se nalazio u svojoj kancelariji.XV. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. srpnja 1993. i 29.

U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. Gocom Koneski i Marcelom Dusper.94/. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić. plavoj i crvenoj zgradi. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem. Imali su samo jednog vojnika . Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad. Medjutim. 45.94-95/. da su vodili Bajić i Tomić. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. Nakon pada vojarne 18. a odatle selo Klanac par dana. i 29. Odanovićem. te da je znao govoriti "što se čeka. da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. Koneski. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv. i da oni to nisu pucali. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. 92. rujna 1991.95-96/. Goce Koneski. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. Stjepan Škrinjarić /38-39. god otpremljen je u bolnicu. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni. Stevo Pražić /36. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. dr. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. kolovoza 1991.kojoj je i on bio. i Bajić da su sa njima komandirali. sve u dogovoru sa Tomićem. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. Kuprešanin Jovica. 94/. devetog 1991. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. koji je bio komandir komande staba. To da je bila grupa najzagriženijih. Bogdanović. On. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt.15 ljudi. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti. Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. Danu Drakulu da puca. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak.g. Milošević. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. Odbio je razmjenu. te Djuro Milošević. Krešimir Tomljenović /50-51. Ljubčo Veljanovski /42-43. zašto se već ne puca“. Marko Jagetić /52-53. 93. Bilo je 10 . Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju. njemu da je bio komandant Čavar. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca. 96-97/. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . logor za ratne zarobljenike. 96/. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević.kurira. Čačić. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu.15 sati u noći izmedju 28.-37. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. Odanović. Tako kada je napadnut Gospić u 1.

Odanović. Jedne prilike 3. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. Čačić i Lazarević. god kada su pale tri mine u krug vojarne. devetog 1991. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. Odanović. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. VII optuženika nije vidio da puca. devetog 1991. Medjutim. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. g. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. Tomić i Lazarević. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. Koneski. do 7. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . do njenog pada 18. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. Koneski. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. Tomić. rujna 1991. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. ili 8. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Tenkista zv. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. te da su okrenuti u pravcu vojarne. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. osmog 1991. Transporter je pucao po čelu bolnice. slabo je poznavao ljude. Kuprešanin. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. Svjedok dr. god. g. Medjutim. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. god. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. a zapovijedali su Pešut i Tomić. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30.

te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih. XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. kada se zadržao oko 15 minuta. a iz minobacača Goce Koneski. IX optuženik Goce Koneski. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević. Nije vidio VII optuženika da puca. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. Bogdanović. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. XII optuženik Radovan Radenković. boravio na Plitvičkim jezerima. g. zv. XI optuženik Dragoljub Lazarević. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. XIII optuženik Bratislav Milojković. g. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. "Bagi". Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. Iz minobacača da je pucao Koneski. listopada 1991. Takodjer mu je poznato da su Bajić. Medjutim."Bagi". Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. II optuženik Čačić Tomo. . a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. ali ni "Bagija" nije vidio da puca. kolovoza 1949. te da je bila provjera cijevi da se puca. VI optuženik Duško Bajić. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. srpnja 1991. g. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. g. Zna da je iz snajpera pucao Vasić.VIII optuženik Mićo Vasić. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12.. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. do 20. X optuženik Slobodan Dotlić. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi.kući. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. V otpuženik Relja Tomić. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka. Milošević. zv. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. III optuženik Jovo Kuprešanin. IV optuženik Bogdan Odanović. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. te da je kasnije došao Čačić.

IV opt. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. te se protivio predaji vojarne. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. a proizlazi i iz obrane VII opt. Steve Fražić. Pucao je iz minobacača i tenka. Stjepana Škrinjarić. Takodjer iz obrane VII opt. Iz obrane VII opt. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. i Branka Basta. Dane Drakula. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. Relja Tomić u 6. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. dr. da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. Odbijao je da se vojarna preda. Krešimira Tomljenović. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. Stjepana Škrinjarić. III opt. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. dr.opt. VIlI opt. Ljupču Veljanovski. Marku Šaljaj. II opt.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. Dane Drakule. Marku Jagetić. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. Medjutim. a iz obrane VII opt. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. Ljupča Veljanovski. naredjivao da se puca po gradu. g. Marka Jagetić da je I-okr. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". V opt. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". IX opt. a proizlazi i iz obrane VII opt. Marka Jagetić. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. Branku Basta. kako se ona tada zvala. mjesecu 1991. dr. Krešimiru Tomljenović. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . te se protivio predaji vojarne. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. Stjepana Škrinjarić. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1. te da je prenosio zapovijedi. VI opt. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. Steve Pražić. Duško Bajić zajedno sa V opt. Marka Jagetić i Branka Baste. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok.

Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. Bajić Duška. Pripadao je ekstremnoj grupi. Bratislav Milojković zv. X opt. Iz Obrane VII opt. Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. Tomi Čačić. XIII opt. V opt. XII opt. Jovi Kuprešanin. Slobodanu Dotlić. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. XI opt. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. Goci Koneski. X opt. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Radenković Radovana. koje utječu na odmjeravanje kazne. Lazarević Dragoljuba. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. XIV opt. Bio je tenkista. VIlI opt. Dragoljubu Lazarević. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. Stevi Milošević i XV opt. Odanović Bogdana. i V opt. Relji Tomić. Bogdanu Odanović. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu". To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste. god te govorio da će poravnati Gospić. a proizlazi i iz obrane VII opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. Koneski Goce. XV opt. II opt. "Bagi“. Vasić Miće. XII opt. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. Bogdanu Odanović. Čačić Tome. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Kuprešanin Jove. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. XI opt. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Jovi Kuprešanin. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. Mići Vasić.ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. XIV opt. Tomić Relje. IV opt. XIII opt. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. Milojković Bratislava zv.15. III opt. VIII opt. VI opt. Dotlić Slobodana. Mići . To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. III opt. Marcelu Dusper. zgradi“ iz koje je pucao. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Dušku Bajić. Radovanu Radenković. Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. IX opt. Bratislavu Milojković. Čačić Tomi. te da je pucano po zaduženju. mjesecu 1991. njih 10 .

Slobodanu Dotlić. Dragoljubu Lazarević. a optuženicima Tomi Čačić. XI opt. XII opt. Slobodanu Dotlić. V opt. . To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. Bratislavu Milojković. 339. Bogdanu Odanović. i u razaranju grada. Bratislavu Milojković. Mići Vasić. s druge strane. Medjutim. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. Marcel Dusper. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. Goci Koneskom. Stoga je temeljem čl. X opt. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. Medjutim. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. Stevi Milošević. Dani Drakula. u toku kriv. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. Relja Tomić i VI opt. IX opt. Goci Koneski. XIII opt. znajući da su u gradu djeca. Temeljem čl. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. dok kod I opt. Mićom Vasićem. Marcela Dusper. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt. Danu Drakulu kao snajperistu.Vasić. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Dragoljubu Lazarević. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Relje Tomić i VI opt. I opt. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. Jovi Kuprešanin. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. V opt. Radovanu Radenković. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. žene i starci. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Kao otegotne okolnosti. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. XIV opt. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. Radovanu Radenković. Stevi Milošević i XV opt. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku.

U Gospiću. IX GOCE KONESKI. III JOVO KUPREŠANIN. VII opt. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. Optuženicima: I. srpnja 1993. DANE DRAKULA. X SLOBODAN DOTLIĆ. G. II TOMO ČACIĆ. Branitelj Stjepan Nikšić. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. V RELJA TOMIĆ. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. kod suda. VIlI MIĆO VASIĆ. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. O TOM OBAVIJEST: 1. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. IV BOGDAN ODANOVIĆ. MARCEL DUSPER. 3. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. Ul. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. I. Kovačića 12 4. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. broj:: PRESUDA . 21. VI DUSKO BAJIĆ. Pula.

19. DANE SERDAR. predsjednika suda. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. r. rođen 05. sad nepoznata boravišta. lipnja 1994. II opt.1944. u Gospiću. rođen 10.10. Kuli br. rođen u Kozjanu. sada nepoznata boravišta. Vukmirović.01. u Gospiću. Barać. III opt. sin Stojana i majke Latinke.1955. Jasikovačka br. djela iz članka 120 OKZRH. sada nepoznata boravišta krivi su . u S. i majke Milice. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992. i majke Soke. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. Općina T. Općina Gospić. sada nepoznata boravišta. Općina Gospić. odvjetnika iz Gospića. ''Braco''. Srbin. sada nepoznata boravišta. kao članova vijeća. i 16. kbr. . 10.1963. sada nepoznata boravišta. rođen 15. u Gospiću. MIROSLAV SERDAR. Općina Gospić. VUNJAK DRAGAN. s prebivalištem u S. dana 16.g. sin Nikole i majke Dušanke. Kuli. Srbin. rođen 26.06. DUŠAN UZELAC. lipnja 1994. r.11. sin Đorđa. u kriv. u Metku. Uzelac. rođen 23. Srbin. zv. r.god presudio je I opt. r. Jokić. sada nepoznata boravišta. Kuli. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić.g. Zubović. god. star 30 godina. sin Bogdana i majke Milice. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. kao predsjednika vijeća. 1966. s prebivalištem u Gospiću. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. VII opt. kao zapisničara. u S. Srbin. te Miroslave Jurjević. 1952. VI opt. NIKOLA ZAGORAC. 8. Korenica. kbr. Osiku br. r. rođen 10. V opt. r. 60. gdje i prebiva. BARAĆ MILORD. MARIJAN UZELAC.g. s prebivalištem u L.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. Kuli. Srbin. br. sin Miloša.1958. IV opt. 04. god.09. Srbin. gdje prebiva. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. 63. Srbin. s prebivalištem u S. 56. zbog kriv. sin Milana i majke Danice. sin Jovana i Kate. Vukelić.

dakle. od oko 14. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. Miroslava Serdar. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. god optužilo je Nikolu Zagorca. st. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. kolovoza 1949. zbog kriv. Orešković Nikicu. iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. postupka. 1. Orešković Anku. zv. Orešković Milana. DUSAN UZELAC V opt. da bi dana 13. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. g. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. Nikšić Veru. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. ograničavali im kretanje dalje od kuće. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana. Dušana Uzelca. Barać Milorada. 52. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. NIKOLA ZAGORAC. "Braco" II opt. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". Katu Orešković i Mariju Nikšić. Orešković Anu.kolovoza 1949. Danu Serdara. od 30. g. listopada 1991. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. listopada 1991. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . MIROSLAV SERDAR VII opt. 22. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. XII 1992. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. BARAĆ MILORAD VI opt. DANE SERDAR IV opt. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. protivno čl. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima.

Orešković Nikicu.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. da bi dana 13. 22. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. On se je sklonio u zadnji dio podruma. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. a netko u drugi dio podruma. Katu Orešković i Mariju Nikšić. Nikole Orešković /28/. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. ali im isti nije pomogao. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. /23-24/. Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. Mare Orešković i svjedok. Posebno da je počela napetost od 29. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. iako su to pokušavali. Milke Orešković /27/. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. svibnja 1993. st. ograničavali im kretanje dalje od kuće. pa nadalje. Orešković Anka. l. Orešković Kata. Nikšić Marija. Također. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. Barać Miloradu. 22. Orešković Mara. listopada 1991. listopada 1991. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. Orešković Ane i Nikšić Marica. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . Orešković Anu. koji je bio "glavni" u selu. Dana 13. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. bio je zapovjednik. Miroslavu Serdar.. Orešković Anku. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Orešković Milan. Blaža Oreškovic /26/. kolovoza 1991. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. Nikšić Veru. Orešković Anku. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. Orešković Nikica. koje im je podijelila bivša vojska. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. Dušanu Uzelac. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. Orešković Milana. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. Pucao je iznad njih. Nikšić Perica. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. Oršekovic Ane. Nikšić Veru. tako da nisu mogli napustiti selo. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. protivno čl. njih 11 stanovnika. g. Orešković Anu. i Orešković Milana. kolovoza 1992. kolovoza 1949. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. Mile Orešković /14/. Nije vidio tko je tada izašao. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". pa se netko sklonio u prvi. Orešković Anka. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. Mande Orešković /30/. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Dani Serdar. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. Marije Nikšić /72/. Marija Orešković /36/. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine".odnosno. 52. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela. ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. god optuženicima Nikoli Zagorac. Ive Orešković /29/. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. Orešković Nikicu.

U konobu su ušla 4 četnika. Dane Serdar. koji su prošli kraj njih. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. Da se tu sklone govorio im je i III opt. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. Mara Srešković i Marica Nikšić. a Mile po desnoj. te je zaplakala. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. Klenovca i Vukave. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. staju i gospodarske zgrade. Za drugoga također ne zna kako se zove. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. Tu je ostala do . Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. pa se je sakrila iza jednog kazana. Nakon nekog vremena oni su otišli. Kule. ali zna da je sin Đure Vičina. II optuženik Miroslav Serdar. gdje je spavala. god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. V opt. Međutim. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. 12. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10.ispred podruma. koje ne zna poimenice. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. listopada 1991. Nije je vidio. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. jedan više ramena. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. IV optuženik Dušan Uzelac. Tu su se i sklonili. tako da ga nisu mogli vidjeti. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. X 1991. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. X 1991. te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. sakrila se. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. a jedan ju je pogodio u kuk. jer je bila pokrita dekom. među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . a troje je ostalo živih. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. koji je bio pripadnik bivše JNA. a neki u zelenim jednobojnim. Barać Milorad i VI opt. Zagorac i Sudžuković. On ju je vidio kada je ušla. III optuženik Dane Serdar. Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. Ostale ne zna. ali je nisu našli. Nikola Orešković i Ane Orešković. Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas.18 sati. 13. Oni su bacali vreće i tražili je. što smo mi krivi". četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. jer da će u protivnom biti ubijeni. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. ona se nije javljala. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. Kada se je vraćala kući II opt. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. On je pucao po lijevoj strani konobe. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. Naime. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. Također je zapaljena i štala. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. neki u šarenima. jer je čula glas Mile Oreškovića. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. svjedok. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. da ćemo platiti Klenovac". Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. Oni su bili naoružani kao i svi ostali. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. majku joj ustašku". te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. te da idu natrag u sklonište. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. jer je bila u velikom strahu. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. te je govorio ''tražite je. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š.

U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. star 95 god. Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. da im majku. te tražili da . te da su maltretirali hrvatske stanovnike. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. i pucao je preko njih. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. "Mršić". te misli da su se zbog toga i spasili. djever i jetrva. II opt. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. od kuća. listopada 1991. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š.navečer. okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. IV opt. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. zv. došli u njenu kuću. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. Od toga je pala. te se je prijetio zajedno sa ostalima. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. Tako jedne prilike oko 29. te da nakon toga te zgrade gore. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. Dana 13. Nike Orešković. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. a oni su izašli van. Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. te im je rekao što gledaju. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. koji je pucao u njenom pravcu. svi naoružani. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. te da su pobijeni i drugi. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. Marijan Uzelac. Osika naselja. Barać Milorad i VI opt.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. Kule organizirali i naoružali. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. II opt. Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". maltretirali ih i ograničavali im kretanje. Kuli bilo naoružano i organizirano. isto kao i V opt. te da su im odnijeli oružje. te uspjeli pobjeći u Perušić.im se kuha kava i da rakija. sin Đure. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. je po krovovima njihovih kuća. Tako su negdje početkom listopada 1991. ali misli da je izgorio u kući. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. Također je vidio kada je VII opt. te je svima zabranjivao kretanje. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. Dragan Vunjak i Milan Serdar. ne zna što se s njim dogodilo. pa čak i lovačke puške. Oni su zapalili štale Ive Orešković. Kule. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. kolovoza 1991. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika.

tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. listopada 1991. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. jer je štala zapaljena. star 96 god. osim Dane Serdara. 13. da govore "dobro smo sredili babu". Tako da je razbijen prozor. te je pucao iznad njih. godina. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu. odakle je . a ne u lice.ograničavali kretanje. Dana 13. zajedno sa suprugom. VII opt. ubijeno je pred konobom. jer su vidjeli da su oni naoružani. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata.kada ga je upitala što će biti. ali ih je vidjela samo do iznad pasa. Prolazili su kroz selo i pucali. branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće.kao i štale zapaljene su tromblonima. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. koja se zvala Marija Orešković. Oni da su tamo bili najgori. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. a po noću su pucali po kućama. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. platit ćete vi Klenovac". Ispucao je 2 sanžera po podrumu. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. VIII 1991. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. koji su tuda prolazili. Kada su dana 29. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. koji su njih "čuvali". Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. U njenoj kući ostala je njena svekrva. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. Drugi su ušli poslije nje u podrum. Također je u grmlju čuo VII opt. jer je kuća zapaljena. te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. petero u konobi. U njegovoj kući ostala je njegova majka. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. posebno I i II optuženi. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. koji je ostao u kući. Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". po noći su ih plašili i pucali po selu. Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. te misli da je izgorio. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. stara 90. Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. stara 90 godina. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. moja vojska gine". Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. ostala je sama pa je oko 3.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. a kasnije su ih palili sami. U kući je bilo sve razbijeno. o kojoj ne zna ništa. god gledali kako se puca na L. Osik. Njegovu kuću su oštetili. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. listopada 1991. god oko 14. te pljačkaju. Prve kuće koje su izorile isto . jer su pucali op njoj. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. Kule. Odvezli su gumenjak s alatom. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. X 1991. da li je ubijena ili zapaljena. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. god došla u kuću Dane Oreškovića. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. Iz konobe se je povukla u grmlje.

IV opt. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. da su noću pucali po civilnim. Orešković Anka. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. god. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. skrivajući se. objektima. Dušan Uzelac. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . Dani Serdar. vidio je VII opt. Dane Serdara. zv. Saslušani svjedoci su neposredni očevici. Svjedok Krešimir Tomljenović. 520 st. Dušan Uzelac. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. X 1991. te da se osjeća ugroženim. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. Orešković Milan. kao i poslije tog događaja. Dušanu Uzelac. kako muškarci. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. Tako. Kule. god kada su ubijeni mještani Š. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. Barać Milorad. Svjedok Ivan Orešković. Dušana Uzelac. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. Miroslav Serdar. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. zv. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje.sa ostalima krenula prema Perušiću. Nikoli Zagorac. II opt. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. Nikšić Vera.sudjelovali u tom masakru. 1. tako i žene. Miroslavu Serdar. a i ranije. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. Barać Miloradu. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Dragana Vunjak i Milu Serdara. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. najprije tromblonima. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. Kata Orešković i Marija Orešković. Barać Milorada. god vidio da se u Š. Orešković Ana. VI opt. V opt. "Cvekin". III opt. O događaju od 13. kolovoza 1949. Miroslava Serdara. a kasnije da su ih sami palili. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. Orešković Nikica. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. listopada 1991. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. a zapravo da su svi bili glavni. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. listopada 1991. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. ''Đurin". Dane Serdar. Marijanu Uzelac i VII opt.

Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. . i VII DRAGAN VUNJAK. Miroslava Serdar i VII opt. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. ' O TOM OBAVIJEST: 1. Matilda . Branitelj: Stjepan Nikšić. Barać Miloradu i VI opt. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. 2. a optuženicima Dani Serdar. V-BARAĆ MILORAD. IV DUSAN UZELAC.DANE. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. koje utječu na odmjeravanje kazne. ove presude. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Dušanu Uzelac. svibnja 1993. Nikole Zagorca. odvjetnik iz Gospića. Dani Serdar. VI MARIJAN UZELAC. II opt. putem oglasne ploče suda. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. II MJROSLAV SERDAR. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. Naime. S druge strane. III . SERDAR. po primitku pismenog otpravka. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. dok kod I opt. IV opt. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. Dane Serdar. U Gospiću. Vunjak Dragan. i nadalje su nepoznata boravišta. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. 3. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. lipnja 1994. V opt. 16. Miroslav Serdar. te u ubijanju civila i razaranju sela. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Dušanu Uzelac. Dušan Uzelac.

Dubici. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. djela iz članka 142 KZ. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. Srbin. trgovac. svibnja 1953. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana. s prebivalištem u Plitvicama kbr. rođen 22. srpnja 1994. ostali podaci nepoznati. 79. Korenica. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. Korenica. općina T. s prebivalištem u Krbavi kbr. godine Svračkovom selu. Korenica. rođen 26. kuhar. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. lipnja 1958. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. Rukavine. rođen 12.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. Korenica Srbin. s prebivalištem u Plitvicama kbr. 64. konobar. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. u Plitvicama selu. 67. sada nepoznata boravišta. kao predsjednika vijeća.1961. rođen 08. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. sada nepoznatog boravišta.12. općina T. odvjetnika iz Gospića. u Bos. u Plitvicama općina T. vodoinstalater. općina T. ostali podaci nepoznati. sada nepoznata boravišta. Korenica. Srbin. svibnja 1942. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. T. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. Srbin. ostali podaci nepoznati.

sada nepoznata boravišta. devizni novac i novac RH. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. trgovac. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . zlatninu. travnja 1944. s prebivalištem. 1949. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. Srbin. pa se temeljem članka 142. u Titovoj Korenici. travnja 1944. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. u Plitvicama kbr. Srbin. st. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. u selu Plitvice. Vuković Nikolu Vjekoslava. 93. rođen 1. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. 56. Srbin. općina T. u T. s prebivalištem u Plitvicama kbr. tehničke stvari i potom kuće zapalili. rođen 24. prosinca 1960. ostali podaci nepoznati. Korenica. Vuković Danu. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. ušli u selo Poljanke. siječnja 1965. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. veljače 1951. godine u Poljanku. Korenici. rođen 10. šumski tehničar. općina T. ostali podaci nepoznati. meteorolog. 67. 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. Korenica. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. sada nepoznata boravišta. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. 22. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. rođen 12. i Jovanke. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. rođen 10. Matovina Nikolu. studenog 1991. 08. s prebivalištem u Plitvicama kbr.

Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. Kritičnog dana 11. počeli su vikati i galamiti. a kasnije su sve zapalili. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. Točnije sve do kritičnog dana. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. Slavica Vković /39/. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. 7. sklonila se je. već je jedino čula rafale. jer su njih pustili. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . Prije nego što su počela razaranja. U skladu s rješenjem ovog suda br. K – 15/92-8 i Kv. izvodili ljude. tako da ih nije mogao prepoznati. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. jer nisu dostupni ovom sudu. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. sam čin ubijanja nije vidjela.21/93-2 od 17. novac i sl. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. jer je cijelo selo bilo okupirano. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. svibnja 1993. postrojili su ih i rafalom pokosili. . Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. jer je bio u strahu. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. a za ostale ne zna što se dogodilo. studenog 1991. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. nakit. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. a kasnije u izbjeglištvo. studenog 1991. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena.Marije Vuković /list 44 i 84/. Momčilo. zaposjeli su selo.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno.r.r. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. istina. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. U Gospiću. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela. 120 istog Zakona/. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. s obzirom da su nedostupni ovom sudu. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. ovaj ih svjedok nije prepoznao. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki. izuzetno velika posljedica. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. dana 4. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. jer je u to vrijeme bila zarobljena. odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovom . Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. srpnja 1994. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl.

općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . 3. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. . god. Slavko Grbić13. putem oglasne ploč19.1962. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine.sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. Branitelj Stjepan Nikšić. 10.. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Vinko Grbić6. . odvjetnik Gospić. u Donjem Lapcu. 7. . i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. 16. O TOME OBAVIJEST : 2. Vladimir Grbić11. Boško Grbić4. Republike srpske krajine. 5. ilo Grbić18. Republike srpske krajine napustio Rovinj. 12. . 14. te je bio zapovjednik tzv. Boško Žujić2.06. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. Optuženici : 1. MIRKO BOGUNOVIĆ. suda 6. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. Mić8. Dane Rodić15. . rođen 04. . 3. . god. gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. o Grbić9. Momč17. . sin Bože i Stanke rođene Glušica.

04. mjesec i godina rođenja 30.06.g 19.g 15.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.08.g 03.g 19.1968.12.1940.g 16.g 09.g 15.08.1960.1951.1968.g 10.08.1958.1957.g 17.1950.1946.g 28.g 05.g 02.06. do 1995.1967.1952.01.g 29.01.04.1960.g 29.01.g 15.03.1955..g 02.10.1959.1956.09.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .g 10.1945.g 05.1969.11.1961.1954.1964.1940.Hrvatskoj od 1991.01.g 19.09.09.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.01.01.1958.05.10.11.09.g 10.1942.1931.

Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.04.1961.g 01.1960.01.1964.09.1968.05.g 31.04.09.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.05.1947.g 19.11.g 28.g 01.1957.09.g 01.g 26.1936.g 05.g 24.05.g 20.10.1966.09.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.g 20.g 15.1955.1924.1951.g 14.10.1960.g 24.11.01.03.g 22.1934.1962.05.g 22.02.04.1948.09.g 14.1951.1969.g 02.1969.g 26.09.1971.03.g 28.1964.g 02.09.1969.08.g 13.g 22. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .03.g 16.g 08.g 11.1962.1955.1963.10.g 14.08.1953.03.1967.1971.1957.

08.06.g 19.g 13.10.g 21.1970.1962.g 22. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.1960.g 06.g 31.1955.1959.g 20. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .1946.g 15.1957.1956.02.1949.11.1958.g 20.g 26.02.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.1960.1950.04.g 02.07.1962.1966.g 05.1947.g 22.1952.05.1933.g 13.04.1964.01.1957.g 15.g 20.1968.g 22.g 08.07.06.02.g 03.02.03.04.1960.g 01.06.g 18.1949.1957.g 09.1947.g 18.1958.04.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.1965.g 08.1955.1956.09.03.04.g 19.06.09.1933.g 08.g 27.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.03.08.07.02.09.

1966.g 23.12.1971.g 04.g 21.1967.10.g 28.1946.10.g 19.1934.g 06.08.g 10.g 22.g 01.g 24.1963.1966.g 10.g 03.03.g 01.11.1962.g 19.g 10.03.g 06.07.1960.1943.g 05.g 16.08.10.01.1966.04.12.g 16.1969.g 22.1965.10.g 15.1954.1961.g 20.12.03.1962.1967.1969.g 31.1970.g 01.1964.1964.g 13.g 21.g 06.1971.04.1971.1953.1960.03.11.g 06.g 12.g Schweningen.g 25.g 03.g 25.1966.g 05.1970.1953.11.12.06.10.02.08.1955.05.1970.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.02.12.g 10.1973.05.g 26.1968.10.11.g 18.04.1961.1959.g 19.10.g 15.g 09.08.1964.09.g 15.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .02.1964.g 27.09.1970.1949.05.1966.1964. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.09.01.1960.g 16.g 10.g 21.05.1967.g 25.1961.06.07.06.1946.1967.1967.02.09.g 20.1960.01.

08.1959.03.g 13.04.07.1924.08.g 04.g 08.04.1957.02.g 28.06.g 07.g 28.g 04.g 11.09.1960.g 12.1955.11.g 28.g 24.g 24.g 04.1956.08.10.g 14.09.g 02.1957.g 12.1961.1962.1956.1958.1969.09.1964.g 02.1960.09.1966.05.1967.1948.g 20.g 26.g 11.12.1955.05.g 01.05.09.01.1961.g 21.1951.g 01.1957.g 14.g 23.1971.1952.g 15.g 06.1969.1957.g 17.04.1967.09.11.1960.09.05.01.g 02.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.01.10.1957.1953.g 26.1936.12.g 17.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .1970.03.1958.07. Liška (Savo) 04.1960.1956.04.g 20.g 30.1968.1972.g 30.1951.g 26.g 12.1963.g 12.09.1960.1970.05.07.g 30.10.g 16.02.1965.1968.08.g 28.08.11.1963.04.09.10.g 04.1943.01.1967.g 15.03.g 06.1955.g 16.g 13.

g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.06.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.1963.1965.1954.02.g Stara Krivaja 17.02.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.04.03.Vlade Gatarić (Jovo) 07.01.g Pakrani 16.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.04.02.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.03.1952.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.1954.04.g Bastajski Brđani .g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.1967.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.09.09.11.1951.1968.1958.1955.1952.1949.1959.05.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.1965.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.

04.03. 01. Zal Karlovac.1947. 31 Gospić.1957. U Nazora 2 Korenica. BiH (državljanin BiH) Štip. Bud Gospić.12. Zalužnica Otočac Otočac. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik. 01. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar.1955.1958. Dr. 23. Krbava Duboščica općina Vareš. 01.1957.12. Crna Vlast 9 Otočac. Jasi .01.1953.11.11.1954.1957.1966. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep. 31.10. Lič Tesle 17 Gospić. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. Vile 15/IV.1960. 26.09.1958.1959.1953. M Korenica. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik. 01. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. Me Gospić.05. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica.04. P 121 Zagreb. P.1950. 01.1949.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć.1950.1958. 08.1952. Bud Beograd – S Gospić.03. 01. 19.10.1947. K Gospić.1952. 21.01. 12.10. 17. Bud Gospić.03. Otočac. 03. 23.03. 27.03. 18. 28.1963. Trg Radića 1/IV Gospić. Karlovac. Stje Gospić. Zalužnica Mogorić.04. Stje Gospić.12. Zal Otočac.1961.04. 30. Zalužnica Otočac.02. Gospić.

1958.03.god. 05.1936. 27. Okić br.god.god. 04. 7 .09. u 10/A Karlovac. 06. 16. Karlovac Donji Skrad. 32. 28. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19.10.1967. u br. 19. Stuttgart.god.god. G br.01.12.1960. Slunj Koranski lug.god.1964.03. 02. 07. 01.1955. XV. 06. Primišljanski Tržić.god.09.05. M br.god.06. Karlovac Okić.04. 40.god. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja.01. Njemačka Kordunski Ljeskovac. Slunj Nova Kršlja.1959. 02.god. 50 Karlovac.1963.1971.1937.1944.01.god.09. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br. 22.06.1948. Glina Gređani br.1968.10. Karlovac Okić.1958. 18.god.1952.god.god. Karlovac Karlovac.09.1954. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo.1953. u br. K Brigade bb Karlovac. B 153 Karlovac.Milan Miljević ( Đuro ) 08. 13.07. 24. 10. Duga Resa Kosijersko Selo.god.01. Karlovac. Slunj Vojnić Tobolić.04.god.god. 14.10. Okić br.god.06. Okić br.god.1967.1972. Duga Resa M.god. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić.1967. N 14 Slunj. Slunj Manjerović Selo. Okić br. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac. B 154 Karlovac.1956. 26. 14. 04.god.10.god. 5 Primišlje br Karlovac. 34.11. B Karlovac. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03. 29.1970. Kozinac.1957.god.

g 20.god.01.06.1953.god.11.1949.1950.g 28.1968.1962.god.02.03.god. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .g 03.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš .02.god.g 18. Gornja Trebinja.06. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.01. Vojnić Tuk.04.g 15.god.03.g 12. 12.1969. 20.11. 11.g 08. 13 Karlovac. Karlovac Benkovac Gejkovac.12.05.08. u br.g 31.1943. Vojnić Kosijersko Selo.II. Karlovac Gornja Trebinja.02.07.g 06.g 19.1932.01.g 18. 10.1948.1937.1967. 2 Karlovcu.g 30. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv.g 06.1969. mjesec i godina rođenja 15.1956.g 07.1961. br.g 24. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac. 30.1959.1959.10.god.1956.06. do 1995.1958..1960.08.05. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.g 15.1936. 05.god. 9 Slunj.1934.1966.07.12. 05.01.g 07.1949. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan.1950.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20. u kbr. u Duga Resa.04.1960.1965. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.07.

1959.g 15.1950.1945.1950.g 27.g 16.01.10.1944.g 07.g 29.02.g 01.1941.1970.g 18.04.1967.1965.011964.g 20.g 02. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14.1950.g 19.04.g 20.1951.1968.g 14. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.g 15.01.09.g 09.1955.05.03.01.g 13.g 24.1962.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.g 17.g 26.05.g 09. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.081946. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.12.1951.1960.06.g 10. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.1942.g 22.05.03.1969. Kordun .04. Šurijak Ružić Milenko zv.01.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv.04.04.01.11.12.1961. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.08.g 15.g 26.1956.g 10.1937.1951.1970.

g 06.g 25.011962.g 12. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.g 31.1951.g 19.1956.1966.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .g 24.g 16.12.1961.01.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.1955.g 25.1970.01.1954.g 11.1933.g 03.03.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.04.1957.1955.g 04.1925. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.g 22.1966.04.01.09.1957.06.02.1965.07.11.g 15.07.1957.11.11.03.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.04.g 06.g 09.1959.1964.

04.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30.01.10.1956. 30. 11.1955. 5 Počitelj br.1956. Karlovac Kompolje. SO Titova Korenica Mazin. 02. 8 Plaški. Heroja Karlovac.1927. 01. Glina Banski Moravci Karlovac. 10. Srpsko Polje. Latin Plaški. 25. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01. T.1946. T Svačića br.1961.1928. 27.1946. ul.1969. Gospić Počitelj.03.02. N 9 Karlovac.1958. Pješćenica.11. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica.01. Ogulin Karlovac. Počitelj br. 10. u br.10. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br. Korenica Plitvice. 23. br. Bosanska Dubica Gornji Budački.1961.08.10.09. Gornji Sjeničak. 17. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa.07.12. Karlovac Vojnovac. Sve Vrginmost. 06. ul. 10. Donji Klasnići. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić.1947. ul.1958. 13.1954. Staro Selo.1957.01.1934.05. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište. Otočac Divoselo.07. Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02.1954. Gračac Počitelj. u Karlovac.Đuro Varda ( Dane ) 23.1946.02.04. 02.04.04.1947. Gospić Karlovac.1952. Go Ogulin.1954.10. Gospić. u . 01. Počitelj br. 15. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19.1973.09.10.1926. J. 10.11. 21. 24.1941. P Ogulin Plaški.

Plo 03. Vojnić Duga Resa.10.04.05.05.1961.08. SO Gračac Glogovo. SO Gračac Gračac Donji Poloj. 10.1955.04. G. SO Kula Vojnić.11. 06. Karlovac Cvijanović Brdo.1953.1960. SO Ključ Orahovica Raduč. SO Gračac Hripavci.1960.1964. 24.1967.06. Rad Gračac. 02. selo Vel. 15.1957. Klju Karlovac. 20.1954. B Karlovac.01. 20.07. Raduč. SO Gračac Zelengrad. Vojnić Vođević Brdo. SO Gospić Mazin. 09. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29.06. 26. Gospić Gospić. G VI. Vojnić Karlovac. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno.07. 25.1947.1959.08. Gospić Raduč kbr. 18. Slunj Mala Crkvina.1938.03. Popina Karlovac. M .03.1958. u obala br.1968.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16.02. SO Knin Bruvno. Glo Srb.1954. 06. 22.1965.09.1968. P Knin.04. 01.12. 05.1949. Proleter Otočac.1950.10.1958.10. 28. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac. Slunj Ploče 117. Neteka Gračac. 03.1962. Plavn Gračac.1954.08.07.1910.03. Ključar. 20. 26. Ma Obrovac. Ze Gračac.1968. R Karlovac. Rad Gračac. 01. 13. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić.11.03. 20. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar. 14. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12.03.01.u 04. SO Obrovac Bruvno. 20.1954. u Gračac.06.1957. T Cerovac 19 Karlovac.1969. S Karlovac.1955.1956.

1947.g 07.IV.12.g 07.09.1958.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.07.10.1949.g 22.02.1964.g 05.01.05.01. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan.1968.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.1962.g 20.02.g 01..g 10. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja .01.1953.04.1962. Gračac Gračac kbr.07.g 09. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.1952.g 06.g 02. Gračac Gračac.10. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.07.1958.10.1955.g 15. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.1960.1965. mjesec i godina rođenja 04.g 24.1959. do 1995. 01.1951.1937.02.03.1951. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .g 23.1957.09.

g 24.1950.g 05.01.1960.g 09.09.12.g 17.g 14.1953.02.g 21.1956.1962.1941.g 09.1941.01.05.1954.1950.g 24.1954.1949.03.g 08.03.09.1949.1950.06.05.g 0504.g 24.g 15.g 18.g 02.06.11.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.g 04.01.1956.g 03.1939.06.011954.05.1969.08.1939.g 20.g 09.g 24.1966.07.g 09.1951.1953.1951.g 17.02.1963.05.g 03.1956.01.03.09.g 22.g 14.g 16.1958.05.1964.10.1959.g 04.05.07.1946.g 31.10.01.g 07.1971.1951.g 1707.g 6.11.07.1967.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .g 01.1955.1952.g 15.1959.g 06.01.g 18.1953.

06.1960.1947. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S. Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće. Tit D. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.g 20.g 04.1968.09.g 21.06.1958.g 06.g 02.g 01.g 15.10.g 20.g 22.06.g 15.g 05.g 20. Slunj Miljevac .g 04.05. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.g 21.1957.g 23.1955.g 04.01.1956.1966. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.11.1955.1962. Slunj Nova Kršlja Ruševica .01.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11.1955.g 26.1950.07.02.12.07.1951.1939.1941.01. Klina.1968.03.03..g 04.03.01.g 28.g 12.05.1935. Slunj Slunj Rakovica Grovac.g 28.g 02.09. do 1995.1952.g 03.06.01.g 19.1947.12. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .g 09. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.g 21.1954. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .V.1943.06.g 05.g 25.1966.g 10.1938.1947.1948.1947.04.03.1954. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić. Kosano Lapat M.g 2304.1951.09.09.1948.1947.g 24.01.1934.02.g 25.08.1954.1936. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga .04. Kosano Industris Vojn S.

11. 10.1967. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24. Otočac Slunj. Ka Klipino Brdo br Karlovac L. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.12.1949. SO Karlovac Donji Sjeničak.06. Sjeničak br. Srpsko Polje.1948. SO Karlovac Srpsko polje. SO Karlovac Prkos Lasinjski.01.04.1965. Sjeničak br.1949.2 Karlovac L. 1 D.1946. SO Karlovac Lasinjski Prkos. Karlovac L.03. SO Karlovac Klipino Brdo.01.1925. Karlovac Zagreb. Srpsko Polje. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16. Sjeničak br.05.1941.01. Kar Prkos br. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29. Španjol boraca br. Otočac Srpsko Polje kb Otočac .1961. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15. 08. Nova Krš Prkos br. Sjeničak br.04. 05. 9.1937.05.1954.01. Srpsko Polje. 25. Republika BiH Lasinjski Prkos.09. 06.1944. 20. 20. 26. Srpsko Polje. 30.1923.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03.03. Cazin. Srpsko Polje.05.1968.1970. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. 14.

Ponori. Otočac Otočac. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02.1970.1955. do 1995.08.Branislav Janjatović ( Petar ) 14. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27.03.04. Bart br.01. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22.03. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20.06.1951.1942. Otočac Otočac.02.1951.12.1959. ul.1950.1951. Otočac Brlog kbr.. 16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26. ul. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima .

opć. 1950. Karlovac Poljani 185. Bihać. 1953. Fra Filip Zagreb. 1951. opć. opć. 10. 12. Slovenija Bović. 01. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. 1937. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. 11. 1951. 24. 05. R. 03. 1958. Dvor Bović. 01. Bačka Topola Babin potok. opć. Brnja Vrginmost. 1968. opć. 1968. Korenica Škanalija. 07. 04. opć. 03. JNA Brinje. opć. Osik. 1938. 04. Vrgi Topusko. 06. Vrginmost Maljevac. Korać Brlog Donji Lapac. 13. Topusko. 07. 24. opć. 1956. Rep. 04. 05. Otočac Kragujevac. Srbija Krbava. 1949. Vrginmost M. Kidri - Zagreb. 1939. s . Crna Vlast. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. 02. 04. 04. 1964. 03. 1935. 09. B. 1962. 02. 1967. 04. 07. Karlovac Ajdovščina. Perna 1 Vrginmost. SR BiH Karlovac Perna. 09. 23. opć. 30. 19. 1960. 07. 1952. 26. 06. 08. V. 1962. K Tomislava 43 Karlovac. 30. 22. Otočac Klipino Brdo. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. 05. 03. 15. 1965. 10. 1952. opć. 1952. 1951. Karlovac. 1951. 10. 04. 03. opć. 15. 19. 07. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. 07. 01. opć. Ul. Naz Karlovac. Grada V - Velika Gorica. 1947. 2. 1947. Topusko. 08. 07. Kralja IV br. Lug. 24. Trg. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 01. 1952. 05. Ul. 06. 1952.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. B. 1949. 12. Ivice Lov Otočac. 01. opć. Kalnič Zagreb. 03. 1955. Fortička Otočac. 28. 27.

op. 02. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. 1954. 07. mjesec i godina rođenja 24. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. 1967. 1951. Jasenica Plaški. 01. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. Plaški Karlovac. 1962. 1954. 10. Omladin Vojnić. Vojnić Gaćeško selo. 05. Jurga 8 Vojnić. 13. 05. 1956. opć. Lipanj L. Gejkovac Vojnić. 18. 31. Jasenica. 26. Domag Karlovac. 08. Bakars Vojnić. 08. općina Ogulin L. Slunj Vojnić Bukovica. 06. Ilica 245 Broćanac 12. Lapat 1/F Plaški. Slu Karlovac. 1955. Vergašev Vojnić. 01. 1954. 1953. Ogulin L. 07. 10. Og Latin 38. 11. Dvor na Uni Gornja Brusovača. Jasenica. do 1995. Rakić Zagreb. 1969. 15. 16. 01. 25. opć. 1934. 29. Jasenica. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. 1963. 1946. 07. 13. 1961. opć. Jasenica 106 L.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . 06. 02. 1950. 1963. T. BiH L. 05. 01. 15. 1966. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 01. opć. 1957. Og Begovac L. 10. 05. opć. 19. Partizansk Gospić. 26. 21. 1962. 15. Jasenica 148 L.02. Karlovac Brinje. Budačka. opć.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. 10. Otočac Janja Gora. 1947. opć. 16.. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. Kolarić b Duga Resa. Jasenica 182 Blata 14. opć. 01. 06. 08. 08. 06. opć. opć. Ive Se Vojnić. 02. D. 1946. 18. 1950. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. opć. 13. 1967. Verga Karlovac. 1967. opć. Jasenica. 1964.1930. Korduna Vojnić. 08. 03. Loskunja Karlovac. 1963. opć. 1964. 1941. 1946. 01. 25. opć. 05. Korenica Janja gora. 1962. 16. Ogulin Broćanac. 06. opć. 04. Dubro Rapain Dol 25. 1956. 18. opć. D. Nade D Vojnić. 14. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. O Janja Gora 183. 11. 1949. 25. Mostar. 05. 10. Vojnić D. Slavs Karlovac. 07. Jasenica L. 23. 07. 01. 01. 1949. 12. opć. 02. 1967.

1955.g Žagrovići.g 1936.03.g Glina Mala Trepča .g 1950.g 07.1970. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02.g 18.11.1941. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.1955.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.g 02.g 1945.g 1950.05.g 1947.g 05. Vrginmost Cerovac.08.g 16.04. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.g 1935.g 1941.1960.08.g 02.1971.12.01. Kašića 2 Staro Selo 38 . Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa. Cerovac.12.g 18.g 1960.g 1956.g 1941.g 20.1991.1946. Vojnić Vojnić Brnjevac.1951. Karlovac T.g 1947.

g 10.1935. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1946. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24.g 08. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor .g 29. Sjeničak.05.1949. Karlovac Ponorac.01.1948.03. G.g 30.09.1940. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29.1950.g 15. do 1995.1965.05.1939..1945.1959.12.1948.01.05.g 30.1940.Vojnić Mandić selo.1951.05.01. Klupica 12. Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17.1953.g 02.1969. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7.1951.1945.06. Karlovac Topusko Veljunska Glina .11. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.g 13.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.1936. Karlovac Ponorac G.04.04.05.g 20.07. V Gornji Poloj 8.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb. Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5.08.10. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.g 15.g 04.g 02.g Slunj Gornji Skrad.g 08.12.g 22.1957.g 21. Sjeničak S.g Velika Rušina.

g 20.1958.g Turilovići.g 10.g 20.1950.g Gornje Trebinje.09.1969.1950. Karlovac Veljun. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan. Trebinja Šalamunić.06.g 13.1937.g 23.g 15..1947.04.1940. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj . Gračac Jamari.1946.04.04.g 15. Ogulin Janja Gora. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.03.08.08.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21.06.1948.1950.1944. do 1995. Ogulin D. Karlovac Zagreb Veljun.05.03.g 01.05.g 28.g 14. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1935.04. Slunj Velika Popina. Ogulin A.1952. Bijelo Polje.1935. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17. Crna Gora Lička Jasenica. Žerve Gora G.04.g 16.g 11. Korenica Perić Selo.1953. Slunj Lapat.06.1937.g 22.g Lekovina.11.

1958. ul. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01. 8 Krstinje bb.1942.1971. 29.09.06. 04. Gosp Čremušnica br. Gospić Čukovac Čremušnica.1968. 04. Gospić Lički Osik.1953. Ostrovica kbr.1959. 08. 29.1935.02.1968. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr. Dugo Selo. 10.08. 15. Vrginmost Dugo Selo br. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02. Lasinja Karlovac Stipan.01.20. Lasinja Lički Osik. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima.B kbr.P bb.1925. 2. ul.01.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.1934.1963.09. 06. T.02.1931.04. Vo Stipan br.03. Gospić Široka Kula Beograd Davos. SO Cazin.1931.N kbr. 01.08. 22. 01.1971. 28.02. Urij Gospić Lički Osik.01. N kbr.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18. Gospić Tolić.1961.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15.1964. Korenica Gospić Gospić Široka Kula. Vojnić Široka Rijeka b .1969. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20. 3 Ostrovica.10.1951. Švicarska Šalamunić. 01.1947. 16.1944.05.1968.09.09.Korenica Gornja Barska.1955. T.12. 24. 17. K kbr. 07. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul.12.06.08. ul. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. 02.06. 62. ul.1930.03. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.

1944. Janja Gora. Vojnić Vojnić Vojišnica br.03.09. 10. Ogulin Tušilovački Cer 28. 08. 22. 23.1943. 5. 12 Kupljenski br.Milić Miljuš ( Nikola ) 01. 12 Vojišnica br.04. Lipa. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27.1952. Vojnić Vojišnica. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10. Donji Primišalj Slunj Kestenak br.1954.07. 15. Koransko Selo.02. . Senjs Pavlovac br.06. Glin Vrginmost. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15. 13 Vojišnica br. 10.05.1953. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb.1950.08. 10.1956. 02.1937.1976.1950.11. Bihać.Kordunašk br.04. 20.10. Janja Gora br.08.09.09.06. Vo Malička kbr. VIII.1962. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14.1955. ul. Barilović Orjavac br.06. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24. Vrginmost Plaški Buzeta. Tušilovački Cerovac.1952. Vojnić Malička. 155 A Buzeta bb.1940. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27.1941. 09.06.22 Zebić br. Ogulin Janja Gora br.BiH Gospić Karlovac.09. Krstinje. Vojnić Vojišnica. 15. Vojišnica.1938.1959. Karlovac Janja Gora. 05.1959. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak.

Škare br. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br. 1947. Otočac Doljani. Otočac Bruvno. Otočac Gornji Vrhovi. 22.1937.1947.1949.1946. 05. 02. Otočac Dabar. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. K . 17 Zalužnica kbr. Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Otočac Otočac Doljani br. 29.1932. mjesec i godina rođenja 25. 21. mjesto rođenja Kljaić Brdo. 105 Sombor. 123. Boris Uzelac ( Branko ) 30.11. 9 Doljani br.Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07. 01. Doljani. Njemačka Zalužnica. 08.Am Savčevića br.04. ul. 1960.01. 01.11.. Trebinja 41. 17. op. opć. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb. Otočac Škare. 201. G. Otočac Otočac Zalužnica. Trebinja 51.08. 36/I Zalužnica kbr. Otočac Dizeldorf.10.1975. do 1995.1975. 10. Otočac Glavaci br.1927. 1951. 10. K G. 11.1946.01. 20 Zalužnica br.05.10.1933.1934. Zalužnica br.1 Dabar kbr. 07. 21.1953.1942. 02. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan.05. 06. Gračac Glavaci.10.01. Otočac Zalužnica.06.

10. 1955. 09. opć. 1938. 1955. 09. 10. opć. Primišlje. op. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. 1939. 1950. 1935. 1934. 1941. 05. 02. 1941. Kore . Vojnić Katinovac. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. Poljani. Slunj Primišlje. Korenica Vranovača 60. 02. V. Korenica Želajva 38. Topusko Staro Selo. opć. 19. Heroja Korenica. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. Korenica Bunić 135. K Milan Bubanj (Rade) 28. 1968. 09. slu Crevarska Strana Zagorje 22. 10. „Veljo“ (Rade) 01. Vrginmost Krbavica Ponikvari. V Topusko. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. 11. opć. Vrginmost Mandići.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. 1946. 1964. 10. 01. 1947. 12. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. opć. 08. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. opć. 01. 1941. Slunj Crevarska Strana. 07. Vrginmost G. Vrginmost Vojnić Pješčanica. opć. 1956. Poljan Topusko Staro Selo 104. 09. 01. 1960. 04. 08. opć. 06. 02. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112.

06. SO Gospić Mali Kozinac. 19. op. opć. 12. 03.04. Vrginmost Raduč. 1937. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan.g 12. 03. 29. Otočac Duga Resa. 04.g 27.09. 17.g 23.g 08. 8.05. 09. 1964.03. Vrgi Doljani 88. 1952. SO Duga Resa Brnjevac. Lenjin Duga Resa.1937. 15. Vrginmost Doljani. 1946.1967. Bukovica. Džema Karlovac.g 06. 10. 30. 28. 1966. Jugo Duga Resa. Srbija Dabar. do 1995. 01. 1956.05. 02. 24.g 03.1940.1969. 1961. mjesec i godina rođenja 10.1940. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1952. Džema Karlovac. 1973. 07. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac. 1957. 28. Vrginmost Gređani.1940.12.. 06. Jugo Topusko. 1957.1955. 10. Ključ. 1959. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani . 02.Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10.g Gospić Podum Zemun.11. diviz Gređani 76.1939. Save M Duga Resa. 20. 05.10. Otočac Ostrovica . 1961. opć. Rend Duga Resa.1940.02. 12. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina. opć. BiH Mladenovac . SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo. Vrginmost Ogulin. 1959. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće . Rend Karlovac. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26.01.g mjesto rođenja Dugi Dol.g 10.g 25. 11.

Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10.03.1934.05.09.g 07. Duga Resa Blatuša.04.01.g 25.g 01.06.1938.02.1932.1941.g 07.09.g 09.1961. Slunj Donji Budački.g 28.1937.g 05.1950.11.02.1960.g Janja Gora.1941. maj Dren Ve Donji B To Bl V.g 29. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .1946.08. Korenica Studenci.03. Gračac Drenovac.1946. Plaški Ploče.1939.g 12.1942.g 20.g 14.1962.1947.10.1959.g 14.07. Karlovac Točak. Gospić Veljun.1949.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić.g 17.01.03.04.g 30. Korenica Tuk Janja Go 14.g 09.02.g 03.1941.1955.08.g 20. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .

10. do 1995.03. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan.1960..1966. Nova Gradi 7 Pakrac. Skender Vakuf. 08. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica. Uli Požega. don 23 .07.1966.1944.05. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23.1948.03. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09.Hrvatskoj od 1991. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24. Crl Kutina.1919.07. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska. 09. Bjel Novska.1966.10. Novska Požega Novska.1956. 20. 09.1965. Ale Pakrac.07. mjesec i godina rođenja 25.02.04.1955.1970. BiH (državljanin BiH) Imljani.11. Požega Nova Gradi 18. 14. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega. 07. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09.1952. 18.08.1967.1972.1955.1966.08. Skender Vakuf.03.04.1965. BiH (državljanin BiH) Crljenice. Požega Bjelajci. 06.1962.05.05.01. 08. 29. Vra Požega. Don 82 Pakrac.04. Srbija (državljanin Srbije) Imljani. Prokuplje. 13.

1960. Špa 08.god. 26.1972. do 1995. 01. Opć Panjani. kbr Kostajnica Panjani.god. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01. kbr Kostajnica .1959.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Jadra Pakrac.12. 02.1948.10.05.05. 06.12. Španovica Pakrac. 18. Don bb Pakrac.10.1961. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan.03.1949.1943.11.1958. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31. Kra Lipik. 08. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr.god. mjesec i godina rođenja 01. Kra Novska..10.1968. 15. Fran Milanko Milanković (Savo i 04.1960.01. Gra Pakrac.1957. Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . Pakrac Pakrac.08.

Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13. 07.10.06. S 09. k Dragotina.god. kbr. 1 Živaja. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.1966.god.02.1966. 23. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br.god. 27.10. Klasnić k Glina.1953.12. 22. 10.god. Bos.1932.10. Dragotina SO Glina. Dubica Bos. 18.1943. 2 Živaja br.09.god.1954.12. 11.06.god. 30.god.05.112 G.10.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18. Šaš.11. 26. SO Glina Glina Dragotina.god.1950.god. god. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D.04. Dubica Bos.god. 14. S 18.1946. ul.03.god.1953. S Dragotina. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08.11. Dubica Bos. kbr.1949. kbr. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina.2 Dragotina k .god.02.1962.12.god.god.1950. S kbr. 2 Živaja. 1 Šaš. Dubica Bos. 07.1967. 09. 26.1959. Dubica Mura.god.1963. 12.1959.03.god. Glina Glina Brubanj.god.god. 27.1957. 08.god.06.1964. 29 kbr.02.god.1974.1967. Dubica Bos. br.1958.06.1935.god. 06.01.

Kolo Šibine 53 Glina . 03.Siniša Martić ( Vladimir ).god.1956.11. Rade kbr.1949.03.god. 18. SO Petrinja Joševica.11.09. H Begovići Sisak. SO Bos.1951.1955.08. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica. Trg M Glina. ul.god.1948.04.god.03.god. 15.god.god. Novi Glina.god.05.god.1953. 01. SO Glina Šibine Karlovac.1965.god. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24. Pol Trem. 1957. SO Petrinja Joševica. voj Petrinja. SO Petrinja Joševica.god.god. Selište kb Glina.02. voj Petrinja kbr Petrinja. 07.05. kbr Glina.09.1966.god. ul.god.god. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G. 18. 09.03.god. Ha 30.god. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja.1949. 01. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01.god.1963.01. Frank 2 Petrinja.01. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš.1958.10. VII u kordunske d Glina G.1960.1952. Radn Glina.1948. Vino Glina. J. 26. 15. Selište. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13. 24. 09.08.11.1966.1957. 19.1962. SO Petrinja Dvor Stajkovac.god.1952. 20.05. Begovići. 19.12.god.03. 11. A Balinac kbr Glina.1944. 02.god.1956.god.12.1962. B partizanskog Glina. 29. ul.god.1963. 10. voj Petrinja. 7 Glina.09.09.god.god. R 4 Zagreb. VII u 35 Glina. 28.09. ul.10.1949. Strizivojna.god. Gorn Križevci Sisak. 13.1965. Petrinja.1957.

br.god.god.02.01. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16.god.1944.1930.01. ul. Miočinovići Petrinja.01. ul Stanivukovi Gavrinci.11.god.god. 16. Omarska Petrinja. u Vlahovića k Okučani. ul.02. Novska Ozalj Donji Grahovljani.god.god. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin.1963.god.Damir Čakara ( Milan ) 15. 01. 06.1937. br. Jošavica Petrinja.1967. ul.god. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10. Pakrac Pakrac Ratkovac. Općin 97 Vrginmost.03.1965.god. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10.09. St ul. 19. 09. ul. 11. 01.02. 11. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. 27.1951. 16.09. Osj Pakrac.1954.07.god.1956.god.god.06.1937.1943. 50 Dobrovac. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići. Sisak Petrinja.god.1964. ul. 01. ul.1935. 01.07.god. Vrginmost Staro Selo Glina. 14.10. br.07.04. 39 Borovac.04.god.1972.god.07.god.god. Lovča Petrinja.1950.1971. Vin br. Niko . B jedinstva 82 Novska.1956.1968.1956.01.

god.07.01. ul. 21. općina Dvor Dvor Kozarac.god.1941. ul.god.god. mjesec i godina rođenja 15.1953. ul. M Dvor. ul.god. Velešnja kbr .1956. Dvor. 24.god. M Dvor.1965. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor.god. 15 Divuša.1949. SO Kostajnica D.god.1964.god.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići.god.god.1951. ul. Dvor..03.god.god.1953.04. 14. b divizije bb Dvor.1968. 1. Dvo jedinstva Dvor. Trg I Inte 4a D. općina Dvor Trgovi. 17. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20.04. Matijevići.08.god. 09. 1964. 22.01.1930. ul.1967. Novi Draškovac. općina Dvor Dvor Šamarička Draga. 1.03.1951. 7. Gom 13 Dvor. ul. u.1947. D. 18.12.1960. do 1995. 1. 06.10.god. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan.1955.05.06. 31. 09. M Zagreb. Prijedor B. ul. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak.08. Dvor Dvor Hrtić. 13. 1.05. 12. Dvor. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .god.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Velešnja. 05.1947.05.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25.01. Jo br.

Brn Borovac kbr. 20 Petrinja. Bos. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3. 11.09. Sisak Petrinja. An Petračića br.03. 26 .1943.1972. 27. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29.1968.02.06. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02.1951.12. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. Mil Kljajić br. Mil Kljajić br.god. Sisak Petrinja.1935.god.1950.1963. z Cerovljani kbr.god.10.1954.1962.1964. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15.god.. ul. ul. ul.04. ul.god.01.god. Općina G 97 27.god Sisak Petrinja. 08. Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost. 19. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09. Dubica Staro Selo Cerovljani. Jošavica Petrinja.god.09. Sisak Petrinja. Mil Kljaić br.god.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26. K Glina. 01.1944.01. ul. Suad Đanić ( Abdulah ) 21. Kirin. god.god. 06.god. ul.god.04.09.03. ul. 27.01.1962. Mil Kljajić br. Miočinovići Petrinja.1967.01.1937. Kirin Cerovljani 95. 01.god.god.1968.

god. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24. br. 23. D.04.11. 18. 32. br. 275 Živaja.1947. Vujasinović br.12. kbr. Dubica Sisak Sisak Bos.04. 10.god.1952. 22. Babina Rijeka Kostajnica. 179 Živaja.1959.04.god.11. 01.1966. ul. 26 Panjani kbr. 22.god.03.1955. rođ.1957.god. ul. ul.1963. Kukuruzari b Kostajnica Šaš. 145 . 15. Velešnji.1961. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani. 18. 29 no br.1950. 26. 1946. 06. 06. 14.god. 235 Živaja br.god. br. god.09.04.god.1961. Kostajnica Bos. 09. B.1950.1958. 121 Živaja.05. 23.1959. br. 04.1974.god. 15.05.god. Dubica Bos.04. kbr.12.1952. br.god.10.05.god.03. ul.04.03. 05.god.08. Kostajnica Petrinja Šaš Bos.god.god. D. Velešnja kbr D. Dubica Bos.god.god.1929.1949. 167 Šaš.08. Rade br. 1 Živaja.1962.god. 15.12.god. 285 Živaja. 32. ul.03. br. 127 Živaja br. Dubica H. N.1964. Dubica Bos.god.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10. Dubica Mura.god. 17. Sisak.god. 285 Živaja. A 17 Borovac kbr. 01.6 Gornje Selište k Novska.1957. Lađevac.10.1970.1948. Glina. 3 Sisak. Kukuruzari k 01.1957.god.1952. 233 Živaja. br. Švicarska Kostajnica D. 251 Živaja br.god. 17. Otokara Keršovanija br.07. Kostajnica Panjani kbr.

god.1965.god. ul.god. maj Dvor. 6 selo D. ma Dvor. 1. 14. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić. 31.god.1941. maj Matijevići.05. M Dvor. maj Dvor. 19.03.08. ul. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20.1933. 09. Prijedor B. Javoran Dvor. Ul. 1. 15 Divuša.1954.05. 6 Dvor.09.god. 15.03.1955. Trg M. 27.03. ul.1968. 1.01.god. općina Dvor Trgovi.03. 15.god.05. 1. M. selo Unčani selo Grmušani. 17.08. Novi Unčani br. Bratst jedinstva br. 29.1955.god. ul. ul.god. ul. općina Dvor Dvor Kozarac.1950. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov.god. 09. maj . 30. 05.god.god.1960.1944.1965.1958.god.god. 06.god.11. 12.god.01. Bratst jedinstva br. M. 25.12. 22.1951.1970.1956.1960. 1. Dvor. M. 17. ul.T Dvor. općina Dvor Hrtić.10. M Dvor. ul. ul.god.06.Ti Dvor.12.god. ul.god. u i jedinstva Dvor. 18. M.01.1966.12.1956.1947. Jove V br. M Dvor.

B V.» 86 Vukovar Vukovar.1952. 20.1967. BiH Vukovar. Vrginmost Vukovar.1951.1936.L Drugovići kod Laktaša. 17.1946.09. B Ul. S. U Vukovar Vukovar.05. M Bosanski Novi. N Petrovačka Vukovar Vukovar.04.05. 10. 28. Vukovar.03. O Ilok.1964.1939.1956. I. 31. K.1959. BiH Vukovar. BiH Vukovar. 08. 15. 11.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan.03.05. 02. 07. 18.1954.1935. B Trpinjska ce Vukovar. O Vrana kod Biograda Pačetin. BiH Vukovar. Pr Brčko. U BiH 42 Virovitica Vukovar. 03.1936. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja.1946.08. 14.08. 27.1948.1938.01.G Vukovar.1956.02. U Vukovar Vukoar.1947. BiH Vukovar. 03. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar. L.1955. Bršadin. 18.1954. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar.06.05. 04. I.01. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar. B . U 1945. 01.01.03.11. Vlahović Vukovar Vukovar. S. Že Srbija Krepšić kod Brčkog.01. 27.1965.1961. Groblj Vukovar. U Priluk kod Zavidovića.1954. Vukovar. Doboj.11.11.05. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar.03. B Školska 16 Banja Luka. 21. 24.1954. mjesec i godina rođenja 09. B Dubice. B Brandajza 9 Borovo Vukovar. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.1954. Pan Borovo Vukovar. 13.10.07.05. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar.1946.1951. 04.07.1955.03.12. 22. Vukovar.08. S.06.1958. 16. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca. Mark 21.09. 05. Vukovar. 27. 31. Vukovar.06. R Vukovar Vukovar.1957. 26. BiH Vukovar.1952. 08.1953.1954. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke.

16. 12. 07. 01. 1966. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida.07.1953. 24. 10. 28. 1964. B Vukovar. O . 02. Sa Vukovar. 04. O Vukovar. O Vukovar.08. Vukovar. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj.1946. 25. 28. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. B Ustanička 2 Vukovar. 1953. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. 1935. 05. 1952. 20. 06. 1962. V Borovo Nas br. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. ul Vukovar. 03. 1958. 1946. 28. 22.04. 07. 1971. 25 Vukovar. 1959.1932.04.01. B Nova Banijs Vukovar. 1931.03. 12. 28.1954. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 1973. 1948. I. D Vukovar. 10. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja. ul Vukovar. 03. 01. 1. 02. 03. 01. 24. Vukovar. 1957. ul. 1946. 06.1963. Tr Vukovar. 25. R Vukovar. 1949. Vukovar Pariz. 1933.12. 01. 02.05.1966. 27. 03. 10. 18. Vukovar. 1952. Pr Vukovar. Francuska Vukovar. 10. 10. 1955. 11. Sa Vukovar. 1962. 10. 1956. 22. 11. 25. 1970. 03. B Milutinović Vukovar. B Vukovar.09. 01. 08. S. 07. B Vukovar. 1. 04. 1925.1948. Vukovar. 03. 01. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo. 27. 01. Sta Vukovar. 05. A Vukovar. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak. 13. 07. Zr Vukovar. S. 27.1953. Lj Vukovar. 12. I. S. 03. 05. 24. 1957. Sa Vukovar. 05. 1949. 23. Vukovar. Tr Vukovar. 1937.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. O Vukovar.1940. 08. D Vukovar. Vukovar. 05. Vukovar. 06. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. 1957. 04. 1950. BiH Vajska kod Bača. 1943. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. 01. 1947. 02. U Vukovar. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 21.

1970. 16. 01. 08. 06. ul proleterske Vukovar. 1959. 08. Vukovar. ul 1945. O Bršadin. 04. 01. S. 05. 1933. 03. Vukovar. 1971. S. 1972. 1931. Bršadin. 20. B Vukovar. 1955. 06. Vukovar. 29. Vukovar. 09. 09. 1957. 1948. 1955. 02. 09. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 1960. Sa Vukovar. ul Vukovar. 03. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 27. 1969. Vukovar. 01. 1949. Srbija Odžaci. 02. 1967. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . br. S. S. 07. A Vukovar. P. 01. 19. s. I. S. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. 05. V. 15. Borovo Nas 30 Vukovar. 1956. 1958. 04. 1932. N Vukovar. 29. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. K Negoslavci. 07. 1930. 20. Pi Vukovar. 24. 02. 1954. 05. S. 1949. Vukovar. S. I. Sa Vukovar. 06. Vukovar. 1946. 1953. 03. 29. 1950. 06. 1966. 26. S. 08. 1957. 17. 05. 18. 07. 01. 08. 1949. 06. 01. 03. 18. Vukovar. 11 Vukovar. 20. 11. 19. Vukovar. 1963. 10. BiH Kljajićevo kod Sombora. 29. 18. 1950. A Vukovar. 1975. 19. 03. ul . Vukovar. 1950. 1967. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 21. 02. S. 10. 08. D Vukovar. 01. 06. 1957. 03. 08. 29. 11. Vukovar. 20. 01. 1961. Pa Vukovar. 18. 1952. 03. 09. 04. Vukovar.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. 03. a. 12. Pr Negoslavci. 08. 30. BiH Natpolje kod Šipova. Vukovar. 15. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. 25. 1956. 18. 1962. Zr Vukovar. 1937. 1958. 1963. 04. K Vukovar. 07. 1965. 11. 20. 1941. Va Bršadin. 1965. Vukovar. 1959. Sa Vukovar. 1932. 08. 06. 1937. B Vukovar. Vukovar. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. S. S. 1952.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. 18. 11. 07. Vukovar. 11. 06. 22. V. V Vukovar.

S. 07. 01. 11. 1939. 18. 1938. D Vukovar. 1949. 1952. 05. 04. 28. 1962. 07. 16. 1943. Le Mladena Sto . 1974. s. 02. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 01. 11. 1975. 1956. 1928. A Vukovar. 11. 1949. 10. 04. Vukovar. S. I. 24. 06. Vukovar. 1936. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. 01. S. Vukovar. 11. Vukovar. Vukovar. 1958. 1991. 05. 1968. 03. 29. 13. 1953. 02. dr Stojanovića Vukovar. 1935. S. 24. 01. V Vukovar. 02. 1948. 06. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 1951. 1949. 03. 11. S. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. Dalm Vukovar. 30. 03. ul Osijek. 1942. S. 01. 12. 15. 06. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 02. 1951.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 10. 02. ul Vukovar. Vukovar. 02. 1961. 02. 03. 08. 1949. 1959. 05. 06. 13. 1951. 01. 29. Vukovar. 12. 1952. 1941. 05. 1970. 11. 05. 05. 06. Vukovar. 09. 1936. 02. 10. 16. 08. Vukovar. D Vukovar. 08. 05. 18. 1954. I. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. 28. 06. 19. 1948. 1934. 1948. 10. 1947. 11. 06. 1966. 07. 1950.

12. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. 01. 1959. 10. 1952. opć. 04. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. 03. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. 21. Benkovac Zadar Biljane Gornje. 1961. 24.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. P. Smilčić . 1966. Smilčić Biljane Gornje. 02. Smilčić Biljane Gornje. 19. 07. 01. 20. 06. 10. 02. 10. 1965. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. 1953. 01. 1927. 1955. 29. opć. 1961. 11. 1972. 10. 1968. opć. opć. opć. opć. 10. 10. opć. 1968. 20. 01. opć. 1942. Smilčić Biljane Gornje. 1961. Biograd. 08. 04. 02. 1962. 1961. opć. 1960. 1967. opć Benkovac Buković. 20. Smilčić Biljane Gornje. 1963. 1962. 24. 1921. 07. Smilčić Biljane Gornje. 07. 20. 12. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. 15. Islam Grčki. 20. 25. 1963. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. 09. 05. 18. Smilčić Biljane Gornje. Biograd Nadin. 1966. 06. 1960. 03. opć. 03. 11. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. opć. 03. 1948. opć. 1963. 12. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 09. 12. 1951. 1949. 01. 02. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. 14. 09. 09. Smilčić Zadar Buković. 01. opć. Smilčić Biljane Gornje. 29. 02. 1960. 1961. 06. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. Smilčić Biljane Gornje. 24. Ostrovica. 1967. 1955. 18. 08. 09. 15. 04. 23. opć. opć. 1968. 02. Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje.

1951. 03. 01. 1961. opć. opć. 05. 31. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 08. Polača Benkovac Zemunik Gornji. 15. 1971. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 06. 03. 01. 01. 1930. 03. 1963. 09. 1963. 30. 05. 10. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. 07. 05. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. 1958. P Korlat. 01.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). 13. 09. Sta Murvica Don Korlat. opć. 1954. 14. 1947. Zadar - Rijeka. 22. 28. opć. 1962. 01. 13. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. 08. 1936. 01. 1966. 1961. 06. 02. Lišane Ostrovičke - Zadar. 01. 20. 11. 1958.01. 28. 1963. 1946. 1968. 01. 01. Zadar Ostrovice. 1966. 1965. 1967. 18. 08. opć. opć. 08. 01. 1948. A.

25. 1949. 01. 1966. 1964. 03. 1949. 10. 11. 1952. 26. 06. 1951. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 04. 20. 15. 1958. 07. 01. . 1969. 22. 03. 09. 08. 1971. 03. 12. 27. 1964. 06. 17. 04. 1949. 14. 1958. 24. 03. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04. 03. 20. 1953. 11. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 1956. 1939. 31. 1964.Boško Jokić (Đuro) 06. 03. 1953. 03. 1961. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08.

1947. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . 01. 09. 15. 12. 10. 10. 24. 23. 1963. 01. 09. 1953. 02.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 06. 03. 1967. 1953. 11. 1969. 1943. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 09. 03. 14. 21. 25. 1962. 08. 1937. 19. Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 1953. 30. 10. 27. 05. 1955. 08. 1971. 05. 06. 1957. 08. 1966. 1957. 05. 1949. 1959. 16.

01. 03. 1955. opć. 03. 01. 10. 11. Benkovac Buković Nunići. 08. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. 04. Benkovac Ceranje Gornje. 19. 1939. 25. op Smilčić. 05. 1956.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 10. 10. 21. 02. 12. Ben opć. 1960. 21. ranije opć. 10. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. opć. 10. 1963. opć. 1940. 22. 08. 12. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 10. 01. 1965. 04. 29. 1957. 1962. opć. 1948. 03. 11. Benkovac Biljane Gornje. 19. 09. 1957. 1955. 1937. 1962. 12. 22. 22. Benkovac Benkovac Smilčić. 1961. 1963. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 10. 1954. op. 12. 04. 1966. 24. 16. 10. 1969. Benkovac Kožlovac. 03. 1963. 1965. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 1970. 11. 23.

Miladin Milanko mslt. Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

Željko Arambašić. Zdravko Basrak. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. 10 1965. - Muškovci.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23.'55. 06. 6.10. opć. 04. opć. Obrovac Obrovac. 01. 13.12. opć. 1954. 10.11. 07.01. Grk 18. M. Igor Berić. 10. 09. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. 1. 05.'55. Dubravko Arbutina. 4. 1966. 1965. Zaton. 06.D Brđani HK. 2. Željko Arbutina. 3. R. 07.'74. 1946. Obrovac Zaton.Kostajni . opć.'67. 5. B Div Bos. Dragan Babočajić. 11. 1949. 07.'55.'64. 7. 08. Benkovac Benkovac Kolarina. opć Ostrovačke Kolarina. Ime i prezime Adamović. 1965. 10. Obrovac Korlat. G Brezo HK.09. 1968.05. 02. 01. 19. 03. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina.'68. Adresa ti Petrinja.07. opć.

M HK. B Sisak.'67. Dalibor Delić.'66.05.'75. Kr Beograd. 21. G. Mar Dvor. 04.06. 62. 23. 26. 59.'67.18. 66.03. Mirko Đukanović.10.09.'60. 29.'63. Ri Beograd. Boško Dragosavljević. Željko Ćelić.12. C HK.'54.'74. 20.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK. G. 37. Radomir Đurić. 39.'68. Petrinja. M Bos. 61. 21.06. Lazo Brajenović. Gra Glina.07. Milanko Brajenović.03.04.'69. Ša Dvor.'54.08. 02. Bojan Dotlić. P. 45. 52. 02.11.'54. Milenko Crnojević. Š Sisak. Stevo Dževerlija.Novi. 22.'54. Veljko Erkalović.03. Dušan Čugalj.Novi.'72. 18. Petar Dotlić. Dragan Čizmić.01. 64. Vlado Gemović. Željko Bunjevac. 02.12. 30. 36. M HK. Dalibor Čugalj.i Zagreb.'68. Žrtav HK. K Petrinja. Iva . 26. Jovo Dragičević. 40. 02. Zoran Borota. 63. 13. P.04. D.'65. 02. Siniša Gavrilović. Stevo Buinac.10. 03. Zoran Bunčić.08.'68.'63.'67. Slavko Bulatović.05.Dragoljub Đukarić. 65. 27. G HK. 48. Dragoslav Božović. 18.11. Glina.'53.08. Veselin Brajenović.08. 10.'48.'75. Bo Dvor. 23.'71. Mile Đermanović. 60. G Čuk Dvor. 27.03. 54. J. 04. 19.'49. Jefto Drobnjak.'75.Dubica.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor. 29. 58.'69.'71. 47. 55.10.06. 17. 28.Ž Dvor.10. R Glina.'70. Branko Čavić. Ša Dvor. 12. 21. 02.'71.11.08. 50. Ilija Dotlić. Milan Crevar. Pero Čugalj.'49. 12.08.01. HK.Ž HK. 20.'74. 41. 23.12.Kostajnic HK.'51.Čip sredin V. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17. Ž HK. 49. Darko Čavić. 46. 30.03.02. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja.07. Ljuban Davidović. 12. 26.09.11. 24. 18. 44. Ž O Bos.10.'76.04. 07. Hr Petrinja.07.12.01. Stevo Bunčić.'68.i V. S. 31.04. 15.03. T Sisak. S.'63. 26. 14. 38. Slobodan Damjanović.07.V Bos. Milorad Dotlić. 32. 23. Bos. Đorđe Dobrić. P Petrinja. G. Nikola Čugalj.'55.'55.'37. 57. P Dvor. L HK. 22.'57. Marinko Eić. 28. Ž.07. 34.'73.08.07. 22. 10. Milan Durman. 02.'60.'47. 53. Željko Dmitrović. 08. Ilija Čučković. D. HK. Radomir Đermanović. 31. 35.'70.'65. U HK. Stevo Đaković. R. 28. Ša B. 51. 43. 03. 21. Petrinja. Boromisa. 1957. 26. 33. 01.'60. 24. Sisak Bos. Georgije Džakula. Goran Ćorković. 25.02.'72. Mile Gavranić.'57.'50. 56. 42. 25.

Dejan Juzbašić. 19.04. HK. 26. M Kovin.'69. 75. HK.01. Duško Haler. Babi Dvor.'51.'62. 30. Željko Kolaić. Vesna Juzbašić.'65.G Dvor. 85.08. 08.Hrv. 88.01.'61.01. 116. Kom Dubica.Ku Petrinja.05. Zoran Janić. Nenad Ljiljak. 103. 107. 93.11. 26.sij Glina. 95. Siniša Kordić.'72. 104. 29.06.12. 17. 98. S. 03.'60.'71. 01.06. 02. 26. 05. 100. Beograd. 111.05. 12. Momčilo Krnjeta.'54. 108.'67.08. G. 105.K .'65. Željko Gvozden. Milan Ljubišić. 11. Ju Glina. Milorad Japranin. Kne Glina. 91. 26. 30.D Glina.'71. 04. 110. D.N Majske Petrinja. 97. Branko Korasić.'72.'61. 27. 03.pl Glina. Vladimir Lončar. 20. Anđelko Hrnjak.'65. Branko Kovačević. 12. 03.04. 09. Dragan Ivanić. 113. 06. 90. Dragana Kljajić. Goran Jovanović. Milan Haler. Dvor.01.'56.06. 87.'68. S Bos. 96.Kostajnic D. Petrinja.'73. Dvor.12.'66.'71. 80. 72.06. Davor Knežević.'67. 92. O HK. Dragan Lađević.'72. Milan Kukoleča. 09.'47.08. Dragan Jekić.'65. Bos. V Boro HK. Brats HK. 102. 82.07. 20.12.02.02.'56. Zlatk HK. 10. 08. Siniša Hoti. ku Dragan Sisak.'59. 25. Milan iz Nove Drenčine Kolaić. 02.11. J.11.'72. 71.'70. Dragan Kukić. Š. 115.'60. 86. 79. Milan Kljajić. 14. 84. 11.'67. 70. Ljubomir Janjanin.12. 15. 23.'67.03. Milan Lipak. 78.09.03.'65. 08. Kuk Petrinja. 12. 89.Kostajnic HK. 83.10. Miroslav Knežević. Milan Lazić.'70.'75. Pe HK.'70. 73. Zdravko Karasić. G Bijele HK. Dragan Jovčić. A. V.02.'57. 76. 109. Petrinja.03. Ž Glina.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10. Vasilj Lekić. 02. 28. 26. Milan Korasić. Zoran Kepčija. i Glina.05.12.12.05. 106. 99. P Bos.J.'61. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72. G. Đuro Lončar.'74.04.'71. 22. Milan Kukurika.B Bos.'57. 15.08. Grnović.S HK. Mirko Kovačević. S. Š. Duško Koljačić.07. 06.08. 13. K HK. Ljubiša Juzbašić.02.'66. Siniša Kamal. 74. V Sisak.sij Beograd.01. Predrag Grublješić.M Petrinja. D HK.01. 112. 1969. 114. 81. Milan Kukić. U Dvor. 14.69. 11.'73. 77. V.'71. 02.'65. Duško Ićitović. Georg Nashid Karaica. 117. 94. Ive Dvor. Vlado iz Nove Drenčine Končar.Novi.09. 1971. 118.'71.'51. 15.04.04. Tomislav Kovačević. Sv Sisak. Marijana Keić. 101.10.

122. 04. Michell Miočinović. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04.Glin Goc Sifa Glina.'63.05.'70. A. 01. Zdravko Medić.i Dvor. 30.04. Darko Maljković. 23. 15.'68. 25. 18. Fra HK. D. 24.03. Vlado Mićević.09.'71.'64.08. 07.03. 132. 154.10.'65. B Bos.12. 10. 128.'68.'70. 20.'68. 140. Dušan Martić.08.'68.'68.Kostajni HK. 158.'70. 13. 15.B G Nikas Beograd. 123.'67. 18.'67. 19.Kostajni Dvor. 133. 09.'74. Miroslav Maljković. Nenad Martić. Beograd. Željko Papović. P .01.'65. Dragan Mirković. Zdravko Miščević.120. I.'57.06. 148.'48.'51. Živko Mećava. 160. 121. 144. 03. 135.'73.'74. Miroslav Medić.02. 22.'58 21.01. Miroslav Menićanin. Mil Saint Deni Petrinja.'72. G. 156.07.08. B Mošćenica Glina. 21.'72.02. Damir Matijašević.'64. Glina. M.04.Šu H Petrinja. 165. Kostajn V. Borislav Mikulić Simo Miladinović. 155. Stevo Miočinović.V HK. 146. 131.'65. Saša Milašinović.Vin Jabukovac.01. T Derventa. S.01. 162. 145. 21.'60.'61. 10. Ša ( medicins Bos. 139. 161. Srećko Ostojić. Veljko Milković. 04. Drago Miljuš. 05.11. Smederevo D. Dragoslav Malobabić. 23. 159.11. Miodrag Marinković. Siniša Maslovara. 142. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku.'72.'66. 149. 152. 138. Igor Novalić. 20.09.01. Kuk Bršadin. 143. 29.06. P Dvor. 164. 27.06. 151.01. 13.'62. Srđan Pašić. 126. 10. 157. Slobodan Munikravić. Siniša Menićanin.'53.'50. 153.10. 141.09.Ra HK.'66. 130. 20.02. HK. 124. Diana Milošević. 18. Živko Ostojić. D. L HK.'68.02.07.06. U Glina. Miljan Miljuš.'62.'68.10.08. 24. Miladin Miličević.'68. 137. Rade Milošević. Mile Miljević. 23. Goran Meničanin. 20.'71. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK.03. Đorđe Ostojić. 127. 163. HK. Dušan Meničanin. 134.06. S. Božidar Milković. Nedjeljko Miodrag.04. 05.04. Dušan Nikolić. Malobabić. 136. D Zemun. 19.'72.'72.'65. F Zagreb.03.12. Ž. 09. Duško Matijašević. 02.08. 150. Stevo Milinović.12. Aut Zagreb HK. 11.07.11. 129.V G Bos. Rajko Mitić. 13. 147.04. 125. Glina. 10. O Pe Dvor. 31. Nikola Marin. I.'60. Milorad Martić.Kostajni Bos.'66. P Petrinja.'64. 06.

16.12.04. Drago Plavljanić.171. 07. Damir Popović.08. 13. HK.'62. 24. 174.11.'71. Mićo Smiljanić. HK.10. Ki Joša HK.05. 213.12.05. 189.'66.06. 24.'60.'61. Đuro Polimac.03.'67. 28.Dubic ( medicin Dvor. Liv V.Vel Glina.V Dvor.Kostajnic Petrinja. Milan Polimac. D D Petrinja Petrinja Dvor.'57. Ivica Rula.'60.'52.'74. 196.'68.'68. 26. 207. Pive . 182. 187.01.'71. 206. Goran Ponediljak. Ratko Puzić. 21.03. 20. 179.'66. 198.'59.N G Glina.Damir Prodanić. 180.08. 08. 30. Mirko Rudić. Željko Sekulić.11.'66. Kos Petrinja. 23. 21. Milan Ponediljak. 203.12. Ra V. 17.'65. Dejan Polimac. Z Petrinja. Željko Puzić.03. 209. Željko Pilipović.'72. 26. Gornji K Sunja. 10.07.'61. Mirko Rudić.07. 214. 06.'65.'70. Iv Sova Petrinja.07. 181. 16.'64.Kladuša. Željko Rukavina. 202.05. R Bos. 09. 211. '70. S Beograd. Kom Beograd. 20.'68. Nedjeljko Puzić. 192.'63. 16. 02. 208.'73. Zoran Preradović. Đorđe Sladović.10. Željko Rabat. Bos. 22. Stevo Priljeva. 194. 20.04. 15. Ljubomir Rodić. Ljiljana Stambolija. 03.'71. V. Jovanka Radosavljević. Miljenko Radmanović. G Bos.Dubica. Branko Sekulić. 24. 17. 30. 178.Kralja Bos. 212.09. 29. Bani če HK.Kostajn Dvor.'63. Milorad Rabljenović. Drago Radišević.06. 193.'71.Novi Bos.'44. 10. R Dvor. G.08.'66. U Dub HK.'51.'63. Darko Polimac. ili '71.11. Dragica Serdar. Zoran Sanader. M HK. 175.09.'68. Vaso Stefanović. Momir Puškar. 13. 28. 197. 08. 177. 12. 14.'72. 25.02. Dragan Radosović.'62.'55. 190. 191. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06. Milenko Rakas.'63.07.09. 23.01. 185. D Glina. Branko Petrović. 210.04.03. 200. 204.'74. Zdravko Skadarka.12. Predrag Ratković. 186.Novi Klin Petrinja. 02.'70. 173. Ba Dvor.'58. 216. Zoran Popović.S. 205.08. 172. 26.12.Pet a 189 ( Ramb Petrinja.09. Slobodan Rajšić.i Bos. 215. 201. Pe Petrinja. 195.06.03. Ljuban Prusac. 176.Novi.Kladuša.01. 184.'70. Ranko Puzić. 15. L Slatki Bos. 183. G D.12.'67. 199.03.06. 18. Dejan Slijepac. 188.'69. Petković. Predrag Petrinjac.

Slobodan Vranešević.02.Kostajnic Zagreb. Mićun Šćepanović. Željko Šimunović. Milovan Šiklić. Pero Todorović. D Sisak.01. 08. 231.222. 22.'56.'53. 08. 267.'72.'55.06. 233.Dubic Petrinja.02.11. 15. 29. 04.'72. Milan Trivanović.'68. R. 25. Milan Trninić. Mirko Tadić. 246.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK. Kojo Vučenović.01. 268. Dubica.09.'69.'68.'67. 236. H. 26. Mat Petrinja. 06.10.05.09.'68.'58. U HK.'62. Milan Šćepanović.11.01. G G. 19. 250. 257. Miroslav Tadić. 261. U HK. 24.'72. Željko Šurlan.07.10. 18. 226. Milorad Turopoljac. Braco Vranešević.'67. Davor Španović.06. 255. Borislav Trkulja. Kom Petrinj Bos. HK.12. 16.'71. 263. Sla HK. 249.Dubica Glina. 20. 14. 13. 225. G HK.'71. D. 240.'71. Stojan Subotić. 17. 11. 07. Kom Dvor.'66.'72. Branislav Trkulja. Slobodan Trninić.'48. 229. Simo Tintor.09. HK.06.02. 09. 23. Ko Gvozd. 20. 265.03.05.'72.'64. Drago Šurlan.'64.Dubica. 241.'69. Pa Bos.11.'74. 13. 244.12.'68.08. Bos Bos Glina. 238. L HK.'62. 11.06.06.'73. Pe Milan 02. 29. 253.'59. Nenad Uskoković. Zlatk Bos. Miroslav Tambić. 258. Nebojša Vinčić. 245. VI Beograd. 23. Branko Svilokos. Žarko Tepšić.'73. Dušan Vidić. 03. 243. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK.V HK.'66. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13. Đorđe Vasić. 12. Nevenka Trninić. 256. Gordana Trninić. 232. Pero Vignjević.01. 01. 06.Novi. 247.11.04.'68. 266. 31. 224.sij HK.12.12.Pa D. Goran Trninić.'70.Dubica Glina. 248.08. 237. Miodrag Šljivo.10. 269.06. 239. Mirko Vasić. 235. Željko Trajković.05. 13. Predrag Vidić. 234. 10. 05. 264.'64. 19. R Pe Petrinja.'64.Kostajni Bos. 01. 17. Željko Tubić.'69. 03.11. Gojko Šiklić. Dragan Trbojević.06.'76. Slobodan Vujanić. 259. 242.09. Dvor. L Bos.11. Radoja Uzelac.'51. Sla Bos. Petar Šiljak.'65. 15. 01. G Bos.03. Nenad Vučinić. Đuro Šipka. 260. 230. Njemačka. Gojko Šarengaća. 25. 14.'71.02.02. Š .Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30. Milan Turopoljac.05. Vr Dvor. 252. 228. 227. Milan Svilokos.'66.'69.'56. 1966. Bos. 254. Stojić.12. 223. 262.'70. 251.

g.'65. Dvor.'51.09. srpnja 1997. općina Prokuplje. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV.'66. 01. Beograd. st. 06.12.05. oficira JA.st. bestrzajnih topova. KT-72/91-34 od 6. općina Kostajnica RH.00 sati. rujna 1991. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. 24. g. g. Milenko Vuković. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno. 1969. 280. 1. g.st. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka. državljanina SRJ. oklopnih transportera i dr. 275.12. 284. u Bublici. Miloš Zorić. dana 15.120. 282. u Mečenčanima.06. Siniša Zec. g. g. listopada 1993. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. ručnih bacača. oficira JA.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br.2. sin Ničifora i Dušanke r.. minobacača. a posebnog članka 51.273. D. 52. sada nepoznata boravišta.09. o zaštiti žrtava oružanih sukoba. Rebić. 06. 31. rujna 1991. Damir Vukšić. prosinca 1991. Dragoslav Vukšić. 279. g. II opt. 283. Andrije Štampara 38.00 sati.10. zbog kaznenog djela iz čl.'50.4. čin major iz Sl. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09. lišenog slobode 17. Andrije Šampara 38. 274. prosinca 1991..01. Nebojša Vukičević. 281. Nikola Vukmanović. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić". Srbina državljanina SRJ. 05.'69. I opt. Dragan Vukmirović.st. 278. Robna .'66.'67.Kuku D. 14 Dvor.2.1.. Srbina.57.'42. 276. g. svibnja 1955. Dragoslav Žarić. Vukas.. RADISAV STOJANOVIĆ. sin Jovana i Ljubice r. rođ. rujna 1991.t. i 16. JANKO RADMANOVIĆ.ce S. sa stanom u Sl. Dragan Stevo Vaso 31. 25.Broda. protuavionskih topova. Nenad Zaklanjac. u činu kapetana I klase. kolovoza 1948.g. prosinca 1991.'72. rođ. puškomitraljeza.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada. 18. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15. Milan Zec. Gr Dvor.g.Kukuruzar (vozač Med.09. lišenog slobode 17.Jovanović. 28. i č1.Brodu. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25. kolovoza 1949. SRJ. pješadijskog naoružanja. čl. g. u 07. sada nepoznatog boravišta u RH. 277.10. 1.'68. u 07. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. L Dub D. 05.

Brkić Beudina. Osnovna škola "Mika Babić". Bašić Konstantin iz S1. Suhecki Josip. Babij Jelena. Lučić Niko. Mihajlo Ana. Đukić Nenad. Popović Vlasta. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Terzić Marija. Kruljac Marija. Brkić Ružica. Požgajčić Zvonko. Janković Antun. Lujo Radojka. Čormatović Zorica. Dolić Dušan. Andić Nikola. Relić Josip. Melvan Vesna. Kulić Ivan. Bolnica "Plavo polje" . Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". RADISAV STOJANOVIĆ. Cvijanović Milan. Vlahović Vlatka. Marinić Marija. Štefan Vladimir. Banovac Stjepan. Samardžija Vesna. Kordić Violeta. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Jurišić Jelena. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. . Kovačević Anka. Redžić Osman. Mihić Pavo. Kover1ica Božo. Brinzej Slavica. Sportska dvorana "Klasje". Andrijevaca. Tomas Vera. Brkić Željko. st. Matić Ivka. Bmadić Stipe. Pejičić Milica. Svilar Rajka. Dorić Marija. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. Dječji vrtić "Pčelica". Vuzberg Viko.hoteli "Park" i "Brod". Kolakovski Josip. Čalgarević Mirjana. Katolička crkva" Sv.kuća "Vesna". Nosović Anđelko. Martinović Pero. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Đorđević Negoslav.Broda. Konstantin Bašić. Krajina Šime. Milošn Marica. Selimbegović Mirsad. Kurtušić Mato. Pupić Miroslav. Dokuzović Josip. Bajić Milan. Ferić Mitar. Ljubičić Radislav. Vukojević Željko. Bešlić Borislav. Topić Duško. Vasić Zdravko. pa su osuđeni: I opt. Petra Krešimira IV br. Stojanović Gajo. Jović Dragan. Vučković Mirolsav. Vukušić Vladimir. Kolarević Zora. Resanović Milan. Jukić Mijat. Bodrožić Gordana.2. Čičak Marica. Gabrić Anđelka. kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Nikić Željko. Matić Dragica. Babić Ivan. B1ajer Marija. 1 OKZRH. Radničko Naselje br. Mutin Zlatko.4. Jurković Zdravko. Neličić Josip. Borojević Stojan. Jaredić Nikola. Ljubišić Vesna. Vujković Bosiljka. Bašić Drago. Lozuj Stjepan. Nikola Tavelić " . Muharemi Ekrem. Pavičević Boris. Pletikosić Ivan. te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Vladisavljević Pero. dakle. Čulić Ante. Todić Željko. Matajić Ivan. Ljubetić Viktor. Todorović Danilo. Vidaković Drago. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. Vladić Eva. Jona Marija. Beratović Adam.. Vidaković Srđan. 120. Mešter Andrija. Luc Zdravko. Čurić Mara. Svjedoci: Jović Nešo. Šajgaj Josip. Marković Aleksandra. Paun Darko. "Bamby" . Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan. Pavelić Marko. Marcegović Darinka. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Stanišić Zlata. Opačak Dragutin. Jergović Ivka. Gošić Vlajko. Ergović Ante. Krmpotić Ivan iz D. Luketić Antun. Bilčević Aleksandra. Kovačević Marijan. Skoko Verica. Bencun Slavko.

pa se osuđuju: I opt. R BiH. poljodjelac. srpnja 1955.. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. kolovoza 1949. dakle. općina Požega. rođ. u presudi. g. PONORAC LUKA.3. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. u lmljanima. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28. općina Požega. kolovoza 1991. g. gdje je i imao prebivalište. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki. K-6/93 PONORAC LUKA. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. općina Skender Vakuf. R BiH. kao i druge zatočenike . protiv: I opt.PZ-0002 2. RAJKO DREKOVIĆ.civile sa područja Slavonije. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. rođ. siječnja 1966. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. sin Boška. III opt. općina Požega. u Imljanima. općina Pakrac. II opt. sin Marka. rođen. NIKODINOVIĆ LUKA.3.00 sati u selu Lučinci. III opt. 8. LUKA PONORAC . sin Milivoja. g. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. sin Jovana. siječnja 1993. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. NIKODINOVIĆ LUKA. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. veljače 1962. OKZRH. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. 6. zbog kaznenog djela iz čl. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. 13. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu.g. 142. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini.g. da pođe s njima.travnja 1960. u Bjelajcima. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo. u Cr1jencima. oko 13. II opt. .. 142. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. rođ. sada u bijegu. 9. g. Aleja Vukovar kbr. općina Skender Vakuf. NIKODINOVIĆ LUKA. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. IV opt. OKZRH. te uzeli od istog razne robe. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. sada u bijegu. sada u bijegu. Srbin.2. sada li bijegu.

državljanin RH. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. 128. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. prosinca 1991. Čolić. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. pa do 12.128. sin Milana i Danice rođ. g. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara.g.Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. maja kbr. br. zvo "Đoko".. studenog 1966. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. travnja 1995. protiv: . kao pripadnik paravojne formacije tzv.KT-2/94 od 8. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju.K. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. u Novskoj. po optužnici ŽDO iz Požege br. g. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. rođen 9. OKZRH. u Staroj Gradiški. kolovoza 1949. 142. u kaznenom predmetu protiv: Opt. OKZRH. dakle. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo.. g. u presudi posl.. ĐORĐE BOŽIČIĆ. st. 1. zbog kaznenog djela iz čl. opisano i kažnjivo po čl. rujna 1994.g.26. maltretirajući ih pri tome. g.13/93-24 od 3. sada nepoznata prebivališta. g. Srbin. veljače 1996. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE.

veljače 1993. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. sin Georgija. hapsio.29. 142. st. zbog kaznenog djela iz čl. osuđivan. K-18/93 ČOKORAC NENAD.opt. sin Andrije i Milke rođ. maja kbr. te pljačkao njihovu imovinu. ČOKORAC NENADA. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. st. ulica 5.g. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović. protiv: opt. po presudi posl. 144. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. g. nečovječno postupao. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St.Gradiški. sada nepoznata prebivališta. nepoznata boravišta.. OKZRH. g. Ilija Bukvić. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. u Staroj Gradiški. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. Živko Guberović. Gradiški. br. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. od 15. kolovoza 1966. g. općina Nova Gradiška. 1. Vojnović. godine. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sa prebivalištem u Št. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu. travnja 1993. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. Naselje P-4. travnja 1993. kršeći pravila međunarodnog prava. "SAO Krajina". kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. dakle. općina Novska. PZ 0005 5. K. rođen 9. za vrijeme oružanog sukoba mučio. Ružica Filjević. svibnja 1952. ŽIVKOVIĆ MARKA.1. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. Mileva Matokanović. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH .18/93-6. uhitio Željka Goladinovića u St. Matija Filjević. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. god. Srbin. rođen 8. te sa grupom uniformiranih osoba. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina.

l44. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . Srbin. dakle. što je isti učinio. sin Stojana i Ane rođ. Prodanović. II opt. g. milicije "SAO Krajina".1. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče. Gradiška kao pripadnik tzv. g. u bivšem KPD St. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI. OKZRH. protiv: I opt. i 34. STEVAN ŠTEKOVIĆ. u Požegi. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. općina Požega na kbr. u Požegi. kao pripadnici tzv. zbog kaznenog djela iz čl.25. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna. broj K-31/93-7 od 20. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija".st. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. g. ožujka 1944. kolovoza 1991. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. PZ-0006 6. BOGDANA DELIĆA. te tako naredio vojniku Pejiću zv. rođ. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25.l5. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac. sin Petra.Gradiška. općina N. pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.g. 13 . "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. OKZRH. sada nepoznata prebivališta. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29. što je teška tjelesna povreda..st. nepoznata prebivališta. svibnja 1993. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. rođenog 24. protivno čl.1. protivno odredbama čL31. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš. 120. Srbin. s prebivalištem u Rasnoj. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini. travnja 1966. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. ožujka 1993.a po pravomoćnoj presudi.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. 20. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. g. g. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. sa prebivalištem u Opršincu kbr. općina Požega.

120. 120. RH. svaki. drž. Srbina. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. dakle. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.. sada nepoznata boravišta. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili. oženjenog. g. u Novoj Gradiški.st. zbog kaznenog djela iz čl. u kaznom predmetu protiv: 1. otac jednog djeteta. Srbina. sada u bijegu.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. sada u bijegu. sve do 13. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. g. općina Pakrac. 61193-9. 1. I-opt.. po presudi K-61193-9. g. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. rujna do 14. Bodgan Delić i drugoopt. nalazio se u pritvoru od 10. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. godine. pravomoćno. drž. zvo "Jordan". . gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije. g. a u presudi poslovni br. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. II-opt. rođen 18.Milivojevci. kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . g. STANKA BORJANIĆA. izvršili pretres. ožujka 1919. listopada 1991. ožujka 1965. listopada 1993. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. i 2. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. st. pa se osuđuju prvoopt. Zoran Lužajić . sina Milana i Savke rođene Savić. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. OKZRH. RH. umirovljenika. rujna 1993. Stevan Šteković. od 7. listopada 1991. ZORANA LUŽAJIĆA.prikolicom prolazio cestom Striježevica . dakle. rođenog 29. 1. K. OKZRH. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. nepoznata boravišta. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO..

a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. g. Srbina. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. d a k l e. kada je dana 26. nepoznata boravišta. g. godine. opisano i kažnjivo po čl.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. ožujka 1965. 122. RH. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . rođen 18. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. OKZRH. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Svjedoci: MILAN MLINEK. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. u Novoj Gradiški. st. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. zbog kaznenog djela iz čl.. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. "SAO Krajina". stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. sina Milana i Savke rođene Savić. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.. 120. siječnja 1994. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. godine. a IIopt. oca jednog djeteta. 9 mm. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. oženjenog. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. OKZRH. kolovoza 1991. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. općina Nova Gradiška. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. drž. kolovoza 1949. 1. te se zadužio za oružje kod tzv. ANTUN MLINEK. broj K-47/9312 od 31. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. prosinca 1993. tjemenun regiju hitac iz pištolja can. u Okučanima. kršeći pravila međunarodnog prava. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. PZ 0008 8. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.g.

kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. OKZRH. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. br. ožujka 1965. otac jednog djeteta. dana 26. g. godine. oženjenog. kolovoza 1949. tukao nogama i rukama.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. kolovoza 1991. 1. rođenog 18. g. godine. . Ivan Marjanović. K. krvne podljeve po cijelom tijelu. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. nalazio se u pritvoru od 10. sina Milana i Savke rođene Savić. od 28. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. 9. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. 122. OKZRH. drž.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. koje su povrede teške naravi.11/94-26. st.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. godine. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. do 29. listopada 1991. kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. prijelom nosnih kostiju. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . u Novoj Gradiški. rujna 1993. te tako u razdoblju od 16. PZ 0009 po presudi posl. sada nepoznata prebivališta. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. Srbina. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. Ivana Vinkeševića. d a k l e. RH. kolovoza 1949. travnja 1994. kolovoza 1991. 120. rujna do 14. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. opisan i kažnjiv po čl. te Đuru Mikanovića. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. kako je Nova Gradiška pala. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina.. "SAO Krajina". zbog kaznenog djela iz čl. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića.

travnja 1970. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. godine do prosinca iste godine. OKZRH. svibnja 1996. zadavši mu smrtonosnu povredu. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. Franjo Kozman i Josip Herceg. te ga tjerala da joj liže čizme. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. da se Antun Čorak liši života. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call. opisano i kažnjivo po čl. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. 1. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima. st. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. godine na dalje. 120.mm. "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. godine. OKZRH. g. "milicije SAO Krajine". d a k l e. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19. protivno odredbi čl. jednom od zatočenika sisa spolni ud. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv.9. Srpkinja. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. sada nepoznata boravišta. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u pravomoćnoj presudi posl. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac. prosinca 1994.broj K-85/94-7 od 21. naredio da se civilna osoba ubije. Antun Mlinek. zbog kaznenog djela iz čl. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. PZ 0010 10. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. rođene 7. 3.. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. broj KT-50/92-6 od 22. po optužnici ŽDO u Požegi. 1. 120. na taj način vređajući . Svjedoci: Milan Mlinek.. studentica.g. st. u Novoj Gradiški. kolovoza 1949. kći Milutina i Ljerke. a ovaj naredbu izvršio. Stjepan Čorak.IV.g.

godine u Pakracu. opć. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. . rođenog 10. sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. JOVANA PETKOVIĆA.g. Svjedoci: Matija Filjević. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. RAJKA ILISIĆA. 122. st. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. sada nepoznatog boravišta. Srbina. -opt. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. oženjenog. rođen 14. od 6. srpnja 1956. godine u Staroj Gradiški. protiv njezine volje zlostavljali je. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. drž. kolovoza 1949. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. Nova Gradiška. siječnja 1995. II-opt. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. sina Ilije i Savke. RH. PZ 0011 11. Jovan Petković i Rajno I1isić. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. nanoseći joj kako fizičke. oca jednog djeteta. godine. opć. u Banja Luci. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. 120. Novska. sina Bogdana i Dragice rođene Perić. d a k l e. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. lipnja 1996. sada nepoznata boravišta.. OKZRH. tako i psihičke boli.g. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. Srbina.njihovo dostojanstvo. Mato Guberović. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv. 1. 2. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. opisano i kažnjivo po čl. kao pripadnici tzv. repetirali oružje prema istoj. svibnja 1972. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

g. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17.. Srbina. ulica Vinogradska 53. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. sina Milana i Nade rođene Marković. KZRH. OKZRH. u v. 120. čl. bez državljanstva. .g.d a k l e.g. listopada 1995. listopada 1967. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. dana 18. godine u Pakracu. protiv: 1. Srbina. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. rođenog 9. sada bez državljanstva. 2.. svaki. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ. "velike Srbije". st. KT-31195 od 12. 244. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. zbog kaznenog djela iz čl. ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. srpnja 1965. opisano i kažnjivo po čl. godine oko 09.st. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici. 2. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA.00 sati. kršeći pravila međunarodnog prava. PZ 0012 12. po optužnici ŽDO u Požegi. neosuđivan. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. OKZRH. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. nalazi se u pritvoru. kolovoza 1949. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23. g. 236. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu. srpnja 1995. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt.. nalazi se u pritvoru. u Pakracu. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. te stvaranje tzv. a u tijeku rata je boravio. 122. srpnja 1992.l. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. rođenog 23.

kolovoza 1949. rujna 1949. "SAO Zapadna Slavonija". 1. Oštećenik: Zdenko Filipin. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. godine u Omanovcu. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. u Pakracu. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. OKZRH. a zatim mu na glavu stavili vestu. kolovoza 1995. uhitio Stjepana Piceka. svaki. udarcima nogama. d a k l e.00 sati. zbog kaznenog djela iz čl. godine.d a k I e. OKZRH. PZ 0013 13. godine. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. godine. opisano u čl. RH. rođenog 16. 120. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. godine. st. te uz prijetnju da će ga zaklati. protiv: PETRA BAŽDARA. svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. Svjedok: Ivan Rendić. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. te ga vezao špagom. Srbina. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. studenog 1993. OKZRH. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. 1. st. oko 07. rujna 1995. 120. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. godine. kada je razmijenjen. u ulici Slunjskog odreda. K-41/95 PETAR BAŽDAR. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. na području razgraničenja. . svibnja 1993. st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. drž. gdje je bio zadržan do dana 17. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje.

otac troje punoljetne djece. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. OKZRH. sa završenih četiri razreda osnovne škole.00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. Stanivukovića kbr. godine. 1. sin Đure i Mileve. otac dvoje djece. st. u blizini štaba tzv. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". nakon čega ga je II-opt. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. godine u Kukunjevcu. prosinca 1948. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. d a k l e. "vojske RSK". gdje su mu zavezali ruke.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. u šljiviku. 8.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. oko 09. rođen 4. 120. rođen 25.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. odveli ga u jednu šupu. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. zemlje u Kukunjevcu. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. listopada 1991. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. Kralja Tomislava kbr. rođene Milošević. Srbin. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. zbog kaznenog djela iz čl. . . Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. starih 22 i 24 godine. ulica M. siječnja 1996. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. zemlje u Sažijama. kolovoza 1949. osuđivan. a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. 29. godine u Sažijama. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali. g.. sada Trg. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.. nalazi se u pritvoru. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. PZ 0014 14. Srbin.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. nakon čega je I-opt.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. udovac. sada na izdržavanju kazne. općina Pakrac. kolovoza 1925. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. sada općina Brestovac. krojač i ugostitelj. a koji je u tijeku. umirovljenik. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni. Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. oženjen.

a odatle u logor na Bučje.g. OKZRH. u Pakracu.. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. Nada Sljepčević. OK. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. broj KT-27/94 od 13. opisano i kažnjivo po čl. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. Svjedoci: Miler Zvonimir. lipnja 1995. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Skeledžija Stipe. Šmit Marijana i Nađ Drage. godine. 1. 120. Marijan Šmit. neosuđivanog. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. svaki. dakle. PZ 0015 15. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. oca dvoje djece. Stipe Skeledžija.st. listopada 1963. Nađ Željka. PREDRAG SARAJLIJA. Slobodanom Marićem. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj. 120. K-50/95. Djak Gorana. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina. po optužnici ŽDO u Požegi. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. Marija Pintarić. rujna 1995. godine. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. g. rukama i nogama po tijelu.g. rujna 1991.ZRH.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Željko Nađ. Đak .120. sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. siječnja 1996. uzimao taoce.ZRH. rođen 10. Dragica Krimer. st. nalazi se u pritvoru od 30. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. vojsku služio u bivšoj JNA 1982. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1. zbog kaznenog djela iz čl. . godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike. siječnja 1992. po presudi K-50/95-43 od 30.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. kolovoza 1949. čina kapetana. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. godine. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. označeno po čl. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. oženjenog. st. OK.1. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. Svjedoci: Marija Sinjaković. godine.

Goran i Nađ Drago. Goran Srnko. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Josip Jakša. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. Zvonimir Miler. dakle.99.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika. sin Steve i Ane rođ. Željko Nađ. te stvaranje tzv . osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. g. prosinca 1991. neosuđivan. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. rođenog 2. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji . PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi. Darko Petrovički. u Donjoj Vrijesi. nogama i drugim podesnim sredstvima. 120.. g. otac dvoje punoljetne djece. 16. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji. zbog kaznenog djela iz čl. službenik bez zaposlenja. listopada 1995. Marijan Šmith. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". kolovoza 1991. g. siječnja 1951. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. 1. Zlatko Erlbek. nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić.st. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr. do 14. kolovoza 1949. po presudi broj K52/95-11 od 13. Mirko Zelić. općina Đurovac.g. Srbin. Damir Rambousek. primjenjivao mjere zastrašivanja. Bohumil Dostal i Dražen Takač. Ranić. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. OKZRH. oženjen.. rujna 1995. "Velike Srbije". u kaznenom predmetu protiv: opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. KT-51195 od 14. Jura Blažević.. plastificiranim električnim kablovima . g. državljanin RH.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO.g. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po .

a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt. Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.g. dakle.1. između 14. Zvonimir Klaić i Željko Nađ. po presudi K-66/95-29. s posljednjim prebivalištem u Pakracu. ožujka 1996. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE. zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. zbog kaznenog djela iz čl. Zlatko Erlbek. što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja.g. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine". Marijan Šmith. kao pripadnik tzv. nalazi se u pritvoru od 13. . stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Vinogradska ulica br. 122.00 i 15. . po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4. rođen 23. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12.g. Kozomara. OKZRH. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. kolovoza 1949. od 13.g.. svibnja 1993. državljanin RH. od 4.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. svibnja 1995. PZ 0017 17. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur". OKZRH . studenog 1995. listopada 1961. po optužnici ŽDO Požega br. Srbin. Josip Jakša. Domobranske bojne Pakrac. g. u mjestu Uljanik općina Daruvar.120. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. srpnja 1993.19.g. . Zvonimir Miler. KT-20/94-23. sin Đorđa i Zorke rođ.st. K-66/95 KAURIN VLADO. kovinotokar.g.. neosuđivan.

st.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. ožujka 1970. u kaznenom postupku protiv: I opt. pa kada su došli u Školsku ulicu. Đurđica Kaurin. d a k l e. J. rođen 20. godine. "Veliku Srbiju". krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. Srbin. sada nepoznata boravišta u RH. između petlje i medicinskog centra Pakrac. PZ 0018 18. godine oko 16. Željko Milanković. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. koje povrede su dovele do njegove smrti. 122. sa prostrjelom srca. Svjedoci: Dario Erlbek. Miroslav Vujčić. godine. OKZRH. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. siječnja 1997. DUŠAN LUKIĆ. naoružani automatskim puškama call. OKZRH. veljače 1993. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. Markovića 44. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. 1. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17. kolovoza 1949. Nikola Dragušin. srpnja 1996. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. sin Jovana rođen 11. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. MIĆO RADIĆ. sin Mane. sada nepoznata boravišta u RH. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. Srbin. Jovo Marušić. Mirko Bosanac. svibnja 1974. zbog kaznenog djela iz čl. ratni . s posljednjim prebivalištem u Japagi. 120.62 mm. s posljednjim prebivalištem u Japagi. godine u Pakracu. II opt.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. godine. u presudi K 20/96-24 od 13. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. 7. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga. godine u Japagi.

godine. lipnja 1991. zbog kaznenog djela iz čl.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. Bilić Josip. Vitković Ilija. st. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. Rapaić Sofija. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. OKZRH. kolovoza 1943. 70/94-12. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. Grgić Marija. izdao zapovijedi da se avionski. Zukanović Amalija. Republika Srbija. sa završenom visokom školom. Srbin. Jucko" imovinska . na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera. st. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske".S. K.631. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. OKZRH. kolovoza 1949. godine. rođen 13. listopada 1994.70/94. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. otac dvoje djece. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. Tomić Milan. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51. SIMIĆ NOVICA.500.585. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba. Marinović Matija i Štrbac Predrag. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100.00 DEM.678.00 DEM. Svjedok: Nikola Dragušin.00 DEM. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. 1. 120. od 25. K. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. od 29. 1. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. Zukanović Vjekoslav. Kraljić Nevenka. šteta većih razmjera. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega.88/92-35. godine do mjeseca lipnja 1992. godine. broj KTR. godine u Bojniku. kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. 120. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška. svibnja 1997. oženjen. br. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. na objektima DP "S. sina Trajka.

godine.Praljka bb. st. ulica P. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. rođene Rusmir. 120. DAMJANOVIĆ GOJKO. od 15. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. prosinca 1951 godine u Pakracu. II optuženik Veljko Svakidan. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. st. sin Milana i Stane. 120. PZ 0020 K. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. što nije opravdano vojnim potrebama. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. gdje je i živio kbr.620. općina Daruvar. prometni tehničar. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška.00 HRD. rođen 13. otac dvoje malt. rođen 16. oženjen.56/95-29. sada . šteta velikih razmjera. otac dvoje malt. u nepravomoćnoj"presudi posl. godine. djece.055. Srbin. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo.38/95-39. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera. 1. K. 1. godine u Šibovu. SVAKIDAN VELJKO. te da se uništava imovina stanovništva. bez imovine.šteta u vrijednosti od 1. oženjen. nalazio se u pritvoru. djece. Ivan i Ivanka Zukanović. od 11. br. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera.. lipnja 1955. zbog kaznenog djela iz čl. 43. OKZRH. sin Petra i Ljube. šteta u iznosu od 176. KOMLENAC MILUTIN. 122. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška. RH. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. OKZRH. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. rođene Kranjčević. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. LJUBIČIĆ ŽELJKO. i čl. drž. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Srbin. Julijana Bilić. dakle. ožujka 1996. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava.760. listopada 1995.00 DEM. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. bio u pritvoru.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

Nedjeljko Spasojević. r. Srbin. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH.od 18. bio u pritvoru. zemlje. općina Pakrac. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. GoranPašić. godine. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. "Velike Srbije". Stevo Milošević. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. neosuđivan. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. u Skenderovcima kod Pakraca. 120. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Milorad Kulušić. sve do razmjene dana 6. godine. godine. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. st. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. Svjedoci: Vladimir Solar. Vladimira Zvonarića. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. kolovoza 1949. Stevo Cvijanović. 1. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19.25/96-45. oženjen. vojsku služio 1971. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Miko Đurić. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . rođen 30. RH. prosinca 1991. Predrag Vujić. i stvaranje tzv. 32. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. Dušan Vukadinović. pismen. sin Joce i Jele. Milorad Kovačić. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. Vukašin Ninković. drž. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. Pero Kovačić. Srboljub Tomić. otac dvoje punoljetne djece. te točno neutvrđeni broj drugih osoba.Momčilo Kovačić. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. Mile Marjanović. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. Veljko Svakidan. veljače 1992. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. zvanog "Niger". sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. te u svojstvu tzv. sa završenom OŠ. od 12. Radovan Samardžić. do mjeseca svibnja 1995. zvani "Koka". OKZRH. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. Živko Žestić. godine. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. godine. dakle. zatvor "Bučje". pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. pa se Dragušin Nikola. bez čina. naselja i pojedine civilne osobe. a osim toga dana 15. veljače 1997. što su isti učinili. Đorđe DRagušin. godine. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. Trivanović. opisano i kažnjivo po čl. vozač. kolovoza 1991. studenog 1952. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija.

vozač. ratnog zločina protiv civilnog . Đorđe Dragušin. K. vojsku služio 1971. pismen. neosudjivan. dakle. sa završenom OŠ. studenog 1952. st. do mjeseca svibnja 1995. otac dvoje punoljetne djece. kolovoza 1991.25/96-45. Vladimira Zvonarića. i stvaranje tzv. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba.25/96. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. a osim toga dana 15. Stevo Milošević. kolovoza 1995. sve do razmjene dana 6. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. te u svojstvu tzv. oženjen. Srbin.od 18. Pero Kovačić. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. od 12. godine. "Velike Srbije". Milorad Kulušić. prosinca 1991. godine. drž. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. Dušan Vukadinović. općina Pakrac. kolovoza 1949. 120. rodjen 30. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. naselja i pojedine civilne osobe. Milorad Kovačić. Trivanović. zemlje. r. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. Mile Marjanović. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. godine. u Skenderovcima kod Pakraca. godine. Vukašin Ninković. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. od 8. godine. Stevo Cvijanović. bez čina. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. zvanog "Niger". te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. Predrag Vujić.26. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. 36/95-8. Živko Žestić. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. zvani "Koka". zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. Nedjeljko Spasojević. sin Joce i Jele. godine. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. zatvor "Bučje". kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Radovan Samardžić. RH. što su isti učinili. godine. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. 1. bio u pritvoru. veljače 1992. Momčilo Kovačić. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. Srboljub Tomić. 32. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. veljače 1997.

od 3. "Velike Srbije". godine. za vrijeme rata. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. u ulici I. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. na izdržavanju kazne. 1. kući kbr.G. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. sa završenom srednjom šumarskom školom. suvlasnik kuće i 1 kj. kojom se proglašava krivim što je dana 1. gdje je bila smještena minobacačka četa. od 20. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. 120. Srbin.stanovništva. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. presudom Vojnog suda u bjelovaru. Hebranga. vlasništvo Ljilje Janković. u Prekopakri. broj KT. bataljuna 51. djece. 1. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. tijekom oružanog sukoba. prosinca 1996. postupio po naredjenju. godine. otac mlt. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. OKZRH. godine. Svjedoci: Vladimir Solar. vlasništvo Rudolfa Friša. stanu broj 14/1. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. a Janković Zdravko je zadobio lake. Kovačića. 55/96-9. 120. granatirajući grad minobacačkim projektilima. zemlje. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. prosinca 1943. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. st. pismen. šumarski tehničar. kolovoza 1949. nalazio se u pritvoru.93/95-38. 1. pa se Dragušin Nikola. vlasništvo Zdravka Jukića. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. sina Save i Ane r. 20. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. dakle. rodjen 4. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. od 10. OKZRH. ožujka 1997. u ulici A. rujna 1995. kući kbr. 29. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. kbr. broj K. Miko Đurić.47/96. u ulici Matkovac. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. broj K. po optužnici ŽDO u Požegi. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. Goran Pašić. od 12. godine. godine. u nepravomoćnoj presudi posl. zbog kaznenog djela iz čl. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. K. opisano i kažćnjivo po čl. osudjivan. 9. Sudar. Veljko Svakidan. st. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. oženjen. 47/96. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . svibnja 1995.-12. brdo Čukur.

šumarski tehničar. od 20. 1. MILAKOVIĆ MILANKO. sa završenom srednjom šumarskom školom. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. broj KT. godine. oženjen. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. za vrijeme rata. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. djece. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. 1. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. pismen. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. godine. 55/96-9. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. kojom se proglašava krivim što je dana 1. osuđivan. Rudolf Friša.-12. godine. vlasništvo Ljilje . Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. tijekom oružanog sukoba. st. prosinca 1943. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. na izdržavanju kazne. označeno i kažnjivo po čl. od 3. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. gdje je bila smještena minobacačka četa. OKZRH. stanu broj 14/1. 29. OKZRH. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. broj K. Sudar. K. 47/96. kolovoza 1949.47/96. sina Save i Ane r. suvlasnik kuće i 1 kj. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. PZ 0027 28. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. godine. bataljuna 51. 1. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. presudom Vojnog suda u bjelovaru. Srbin. godine. po optužnici ŽDO u Požegi. prosinca 1996. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. u ulici A. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. nalazio se u pritvoru. otac mlt. Hebranga.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. Ljilja Gerhard. od 12. brdo Čukur. od 10.93/95-38. granatirajući grad minobacačkim projektilima. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. godine. st. broj K. Svjedoci: Zdravko Janković. rođen 4. 120. svibnja 1995. postupio po naređenju. "Velike Srbije". kbr. zemlje. zbog kaznenog djela iz čl. ožujka 1997. 120. u nepravomoćnoj presudi posl. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. rujna 1995.

a Janković Zdravko je zadobio lake. rođene Sekulić.9/97. 1. Srbin. po optužnici ŽDO u Požegi br. automehaničar.-9. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. u Prekopakri. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. od 12. godine. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. PZ 0028 29. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. ožujka 1997. st. 20. Ljilja Gerhard. s prebivalištem u Grahovljanima. u ulici Matkovac. 120. Vujanić. kući kbr. rođen 18. rođen. sin Ilije i Jovanke r. siječnja 1997. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. neoženjen. u ulici LG. godine u Pakracu. sin Branka i Ane. II optuženik Veljko Budić. Rudolf Friša. Kovačića. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. označeno i kažnjivo po čl. K. br. studenog 1972. st. državljanin RH. godine. posl. godine u . ulica Jadranska kbr. 9/97. godine. sada nepoznata boravišta. rođene Čalić . ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. vlasništvo Zdravka Jukića. općina Pakrac. sina bogdana i Danice. 120. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. strojobravar. optuženika Željka Milankovića. 19. Svjedoci: Zdravko Janković. u kaznenom predmetu protiv: I. Srbin. bez imovine. listopada 1968. sin Jovana. dakle. godine u Donjim Grahovljanima. 1. od 10. zbog kaznenog djela iz čl. listopada 1957. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. gdje je i prebivao. 1. 9.65/96-10. Srbin. vlasništvo Rudolfa Friša. III optuženik Milan Pavić. u nepravomoćnoj presudi. OKZRH. OKZRH. rođen 2. bez imovine. kolovoza 1959. rođen 31. bez djece. neoženjen. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. KT. K. kući kbr. IV optuženik Milan Sudar. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. u Pakracu. bez djece.Janković.

st. DA 308. K. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. kolovoza 1949. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. godine. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim. otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca. osoba bez državljanstva. pripadnikom iste paravojne . st. pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg. 120. prosinca 1991. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. označeno po čl. ratni zločin protiv civilnog stanovništva.26/97-11 od 24. svibnja 1949. dana 15.62 mm. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. sina Milana i Mire. godine. izvršen napad na pojedine civilne osobe. u vezi čl. godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. . iz automatskog oružja cal 7. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. st. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. čin desetar. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. 73. st. bez zanimanja. 1. Srbin. od 28.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. godine u Pakracu. OKZRH. kolovoza 1994. 54/96. kolovoza 1949. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. za vrijeme rata od 12. 1. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. travnja 1997. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. veljače 1997. dakle. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. neoženjen. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. OKZRH. 2. Franje Drobnija bb. što su dana 9. rođen 8. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. i lijeve uške. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. zajedno sa Sokolović Željkom. "SAO Krajina". bez djece. pismenog sa završenom OŠ. 235. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. sa prebivalištem u Pakracu. 244. Srbin. ĐURIĆ MIRKO. rođene Vuk1iš. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. oz. godine. listopada 1996.Pakracu. po optužnici ŽDO Požega broj KT. vrata. bez imovine. kojom je oglašen krivim. "Velike Srbije".26/97. kroz jetru i desno pluće. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. godine. 120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. strijelni kanal. 1. KZRH. zbog kaznenog djela iz čl. nalazi se u pritvoru.

koje su povrede teške i po život opasne. Ivković. st. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju. dakle. ŠPANOVIĆ MILAN. r. kolovoza 1949. PZ 0030 31. po optužnici ŽDO Požega broj KT. svibnja 1997. općina Novska. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. zadobila je povrede jetre.42/97. od 16. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.75/96. serijske prijelome desnih rebara. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. 42/97-9. zbog kaznenog djela iz čl. te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. Zvonarić Ana. . ubijao civilno stanovništvo. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Marija Validžić i Marina Zvonarić. crijeva i kralješnice. godine. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. od 5. razdor ošita. a zatim naređuje Ivi Latinskom. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta.-9. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. godine u Novskoj. listopada 1960. godine. K. te više struke eksplozivne povrede trupa. lipnja 1997. sina Stevana i Milice. OKZRH. a Zvonarić Marina. K. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. koje povrede su teške i po život opasne. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. pridruživši se paravojnim formacijama tzv. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. br. Latinski Ivana. "SAO Krajine". godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . "Veliku Srbiju". dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. koje ovi civili nisu imali. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Valdižić Anti i Validžić Mariji. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. rođen 8. u pravomoćnoj presudi posl. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. i Ante Validžića. sa trajnim posljedicama. 120. godine. 1. te vršio mjere zastrašivanja i terora. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. kako bi izbjegao masakar .formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. njegova kćerka Marina i supruga Ana.

jer im je zdravlje znatno narušeno. godine. st. zv. odvjetnika iz Siska. 5. 120. Maček . ožujka 1948. listopada 1993. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. sin Vlade i Marije. Alemke Sladić. u odsutnosti optuženog. pa se Španović Mfi1an. 26.prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. Svjedoci: Luka Filipović. održane glavne i javne rasprave. Đuro Bogunović. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. OKZRH. Predsjednika vijeća. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. a prema Željku Grgiću. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. što je kod njih ostavilo teške posljedice. članovi vijeća i Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. Novska. godine u Borovcu. zapisničar. Ivana Blažinić. opisano i kažnjivo po čl. Josip Kvočić. Opć. 1. SI 0001 K – 28/93 . Terezija Grgić i Željko Grgić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. člana vijeća. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. dakle. rođen 01. koje je tukao lancima. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. kao pripadnik četničko . Đure Sertić. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.terorističkih je .

gdje su isti zadržani i tučeni. To stoga. – 7. svibnja 1993. Temeljem propisa čl.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. toč. Đuru i Jelenu Bogunović. st. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. 1. OKZRH. 21 dana 11. tjekom 1991. Grgić Slavka. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. te navodno zadržao za sebe.000. 120. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. dvorišta i kuća. studenog 1991. 87. te Vladu Ivaštinović. 18 22. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. 120. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. te televizor. – HRD te paušalni iznos od 5. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. Ivaštinović Ive i Rudolfa. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. što je i učinjeno. Temeljem propisa čl. pa je tako : 13 dana 05. 1. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. godine oko 15. dakle. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 343. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. rujna 1991. zatvarao. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. rušio. Martin podmetnu mine i aktiviraju. 1. 90. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. uhićivao. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. . a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. 28 neutvrđenih dana. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana.000. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. st. palio. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. st. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. 1. tukao. 2. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. što je i učinjeno. ZKP-a u svezi čl. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. rujna 1991. st. protuzakonito zatvarao. što isti nije dostupan državnim organima. – HRD. OKZRH. 1. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović.formacija tzv. godine u Borovcu iz garaža. Josipa Kvočić.

Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Martin u Borovcu. gdje su zadržani i tučeni. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. studenog 1991. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. Filipović Luka. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. da je tokom 1991. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. lipnja 1993. Ivaštinović Ive i Rudolfa. 1. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. ZKP-a. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. te televizor. Kvočić Josipa. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. što se. proveli ih u zatvor u Okučane. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. Ivaštinović Mato. rujna 1991. koja je već naprijed već označena. zadržavši to za sebe. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Bogunović Đuro. da je dana 11. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. godine. To stoga. Bulatović Reza. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. Uz. pa tako. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. . godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. godine naredio miniranje crkve Sv. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. a od 1949. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. da je 05.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. 353. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. 31. da je dana 22. Brulja Ivan. st. Ivaštinović Nikola. Znači. Ivaštinović Marija. Bogunović Jelena. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. po ocjeni ovog suda. Brulja Katarina. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. kad već zna takovu tvrdnju obrane. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. izrijekom. godine. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Ivaštinović Rudolf. što je uzrokovalo njeno rušenje. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. rujna 1991. a sud.

svibnja . u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. odvjetnika iz Siska. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. U Sisku. Nikole Begović i Branka Matijašević. dana 5. 115. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Nikole Maljković. 4. nakon dana 13. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. Josipa Žinić. sin Stojana. st. Alemke Sladić. održane glavne i javne rasprave. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. člana vijeća. Dragana Japranin. predsjednika vijeća. listopada 1993. u odsutnosti optuženih.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. članova vijeća Marije Bogdan. OKZRH. v. ZKP-a). stavka 1. listopada 1993. rođen 15. godine. zapisničara. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Đure Sertić. zbog kaznenog djela iz članka 120. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ.

mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. u proizvodnji papira. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. sa prebivalištem u Panjanima 32. Bišćan Anđelka. otac dvoje djece. prosinca 1958. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. Begović Nikola 2. ul. 59. rođen 06. sin Slavka. Srbin krivi što su : 1. travnja 1929. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. godine u Sisku. 15 dana 08. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. III. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . te sa podignutim rukama izašli iz kuće. Općina Kostajnica./ u tijeku 1991. 32. radnik. sa prebivalištem u D. SSS. sa prebivalištem u Kostajnici. BUD br. Opć. oženjen. 27. rođen 1. umirovljenik. sin Stojana. godine u D. poslovođa. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. sin Bogdana. dakle. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. sin Ilije. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Srbin oženjen. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. rođen 24. vozač. 2.1991. Srbin. 96. rujna 1991. studenog 1952. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. a potom po kući pucali. godine. Srbin. SSS. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. 7. godine u Babinoj Rijeci. godine D.optuženi DRAGAN JAPRANIN./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. SSS. Srbin. Velešnji kbr. oženjen. prosinca 1952. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Velešnji. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. godine u H. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. a njegovu suprugu Milu silovali. Kukuruzarima kbr. Brkljačić Jagoda. otac dvoje djece. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. rođen 23. godine u Kostajnici. SO Kostajnica.

označeno u čl. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). Maljković Nikoli.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Japranin Draganu. st. lipnja 1993. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba.000. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. možda. Ivanišević Molke. Japranin Dragana i IV – opt. 120. 1. 87. Iako. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. Temeljem propisa čl. OKZRH. OKZRH. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. je optužnicom KT-184/92 od 21. toč. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. 120. na postupanje u stjecaju. Temeljem propisa čl. 90. Maljković Jovanu. ovaj sud to tako ne shvaća. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. st. 1. za reći je. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. st. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. jer je očito. izgleda. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. kojima ih se tereti. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . II – opt. Begović Nikolu. što isti nisu dostupni državnim organima. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. Begović Nikoli i V – opt. 1. OKZRH. 2. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. 1. III – opt. sadržan optužnicom. – HRD. 120. 7. st. 343. IV – opt. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. da se radi u odnosu na III – opt. st. godine stavilo na teret I – opt. – HRD i temeljem toč. 6. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. Ivanišević Ane.800. 1.

ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. listopada 1993.stanovništva. dovedena u dvojbu. temelji se na u izreci citiranim propisima.r . Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. a sadržan i izrekom presude. v. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. Krivična odgovornost optuženih nije. naročito pogibanjem ljudi. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a potom imali za to osnova. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. odgovarajući je težini od njih učinjenog. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. a sa nespornim posljedicama. Odluka o trošku. U Sisku. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. u krajnjoj liniji. uvjerenje je suda. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. dana 13. dakle. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. opisan po svjedocima. tokom kojeg. te stoga optuženici. stupanj krivične odgovornosti. riječ o jedno te istom ratu. v. te ni po kome. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Način postupanja svakoga od optuženih.

05. u Bosanskoj Dubici. DUŠKO GLIGORIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br.07. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 251 11.1953.1957. BiH. sin Ilije. 233 13. god.10. 158 21. u Bosanskoj Dubici. RANKO BRADARIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. u Bosanskoj Dubici.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 285 8.03. rođen 22.1966. rođen 10. 113 . 285 7. s tadašnjim prebivalištem u D. RAJKO PAUKOVIĆ. MILISAV TEPIĆ.1959. god. BIH.10. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. općina Kostajnica 4. BiH. rođen 1946. god. sin Nikole. sin Miće. ILIJA RATKOVIĆ.12. u Bosanskoj Dubici.05. 1 15. sin Miloša. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.1955.1950. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 179 6.1963. u Sisku.121 10. NIKOLA BEGOVIĆ. u Kostajnici.1953. god. god. rođen 14.09. 275 9. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 158 22. sin Mojice. u Sisku. rođen 17.1959. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Bosanskoj Dubici. rođen 15. sin Rajka. sin Milana. sin Jovana. SRETO KOKRLJA.1949. u Bosanskoj Dubici. god u Petrinji. BiH. BiH. u SR Njemačkoj. sin Petra. god. sin Đure. sin Milana. rođen 30.1943.. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 16. sin Mirka. 4. rođen 17. u Sisku. rođen 27. god. god. 167 14. NIKOLA RENDIĆ. u Šašu. god. sin Dušana. rođen 18. rođen 10. god. 14 16. rođen 07. god. s prebivalištem u Cerovljanima 20.11.10.03. Cerovljanima br.1970.196.1949. STEVO DŽAKULA.1962. god u Šašu. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br. god. sin Milke. BiH.12. u Bosanskoj Dubici. u Muri. DUBRAVKO PAUKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br.06.03. god. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17. sin Jove. rođen 26. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. sin Vase. u Bosanskoj Dubici. rođen 27. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. DMITROVIĆ NENAD. rođen 04.04. STEVO KOKRLJA. Švicarska. MARTIN BRNAD. sin Dušana. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. 235 12.10. rođen 09. BOŠKO POLJAK. rođen 17.1961. rođen 23. STEVO POLJAK. STEVO GVOZDEN. st. DRAGO RADIŠIĆ. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.1974. u Kostajnici. sin Nikole. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.11.1964. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19.04. god u Hrvatskoj Kostajnici. NENAD NOVAKOVIĆ. sin Ilije. ŽELJKO VUKSAN. 115. rođen 15.

Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. god. u Bosanskoj Dubici. Vinčić Jovice. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. člana vijeća. Pavlica Đure. u Kostajnici. Varkaš Steve. sin Petra. te su 21. Galjen Milana. predsjednik vijeća. OKZRH. godine. god. 3. Plinja Barica stara 73. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. st. Josipa Žinić. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. rujna 1991. god. pristupili tzv. sudaca porotnika. Vukičević Momira. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. u odsutnosti optuženih. Janus Nikole. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. god. Likić Nikola star 75. SRETEN TOMAŠEVIĆ. sin Đure. god.1954. rujna 1991. Mirka Švaljek. Prusac Dragana. rujna 1991. PODACI O ŽTRVAMA: 2.06. rujna 1991. sin Đure. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. rođen 07. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. BiH. rođen 22. Vojsci Republike srpske krajine. Dana 24. Španović Dušana. ŽELJKO TULEKOVIĆ. MILE VELIMIR. zapisničara. 120. god. Jelić Stanke. Dabić Milana. 87 25. Josipa Budinski. i 24. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. uz sudjelovanje Jagice Blašković. Ivana Kasaić. studenog 1993. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. Jelić Stojana.03. god. 1. zbog kaznenog djela iz čl. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. Sladović Milana. rođen 26.1932. Jakovović Dragana. Radaković Milana.23. god. u Bosanskoj Dubici. 95 24. nakon dana 17. članova vijeća. Dabić Mirka.1950.06. odvjetnika iz . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21.

Siska. Srbin. sin Petra. sa prebivalištem u Dragotini. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. SO Glina. 29. rođen 06. lipnja 1962. sin Dušana. 11. 18. rođen 9. sin majke Draginje. sin Dušana. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. 1967. Srbin. SO Glina na kbr. godine u Dragotini. iz Dragotine. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. siječnja 1964. godine u Glini sa prebivalištem u G. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. Srbin. . Srbin. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. Srbin. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. lipnja 1960. 171. Klasniću kbr. godine u Bijelim Vodama. rođen. gdje i prebiva na kbr. SO Glina. 150. Srbin. prosinva 1946. gdje i prebiva na kbr. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. sin Gojka. iz Dragotine SO Glina. 33. Srbin. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. rođen 13. poljoprivrednik IX. godine u Glini. SO Glina. iz Bijelih Voda. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. iz Dragotine. sin Gojka. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. SO Glina. prosinca 1958 u Brubnju. 153. Gavrilović rođen 12. Srbin. ul. SO Gline. rođen. SO Glina. studenog 1963. veljače 1967. SO Glina. Srbin. 08. novembra kbr. održane glavne i javne rasprave. rođ.optuženi STANKO JELIĆ. sa prebivalištem u Glini. Srbin. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. rođen 13. 112. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. sin Ilije. iz Bijelih Voda. 93. sin Petra. sa prebivalištem u Dragotini. rođen. 2. Srbin. rujna. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS.

sa prebivalištem u Dragotini kbr. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta. kolovoza 1991. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ.optuženi STEVO VARKAŠ. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. OKZRH. godine u Maji i Svračici. iz Dragotine. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. hranu. Srbin. Srbin. 120. prodavač krivi što su : dana 18. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. Srbin. st. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. 18. djelatnik XVIII. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. izudarali Matijević Ivu. sa prebivalištem u Dragotini kbr. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. iz Dragotine. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. sin Dušana. sa prebivalištem u Dragotini bb. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. 3. naoružani došavši u ta sela. traktor. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. kuću Lamza Marka.optuženi MILAN PODUNAVAC. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. sin Petra. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. rođen 5. poljoprivrednik XVI. pljačkali imovinu stanovništva. kuću i traktor Davodović Matije.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . rođen 16. u Dabrini SO Glina. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. godine.godine u Glini. društvene i sakralne objekte. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. prosinca 1959. listopada 1951. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. Srbin XV. štalu Nogić Marijane. stvari kuća i gospodarske zgrade. oduzimati im novac. 1. štalu i kuću Tonči Mije. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. štaku Davidović Slavka. godine u Glini. kulturne i sakralne objekt.

XVoptuženom Jakovović Draganu.optuženom Španović Dušanu.optuženom Prusac Draganu. – HRD i temeljem točke 6. Temeljem propisa čl.optuženom Sladović Milanu.300.optuženom Podunavac Milanu i XIX.optuženom Vinčić Jovici. IX.000.optuženom Janus Nikoli.optuženom Pavlica Đuri. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21.optuženom Jelić Stojanu.optuženom Vukičević Momiru.optuženom Dabić Mirku. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice. st.optuženom Gavrilović Dušanu. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3. XI. VII. OKZRH. VI. ZKP-a u svezi čl. III. 120. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima. st. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.optuženom Varkaš Stevi.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima. XVI.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. koji prileži ovom temeljnom spisu. godine. 90. IIoptuženom Radaković Milanu. st. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. stavilo je na teret I. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti.optuženom Jelić Stanku. optužnicom KT-53/93 od 13. V.000. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. 2.optuženom Španović Milanu. 87. 1. XIV. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. IV. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. XII. XVIII. listopada 1993. 343.optuženom Milanu. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Temeljem propisa čl. st. XVII. VIII. Xoptuženom Galjen Milanu. XIII. 1. toč. godine. HRD. kolovoza 1993.

Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim. te spram civilnih osoba. odgovarajuće je težini od njih učinjenog. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. 1. a sa nespornim posljedicama. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). označeno u čl. Odluka o trošku. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. opisan po svjedoku. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. a sadržan i izrekom presude.v.r. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. stupanj krivične odgovornosti. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. PREDSJEDNIK Željko Barać v. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. Način postupanja svakog od optuženih. te stoga optužnici. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17.r. uvjerenje je suda. u krajnjoj liniji. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . temelji se na u izreci citiranim propisima. 120. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. 17. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. dakle dovedena u dvojbu. studenog 1993. st. naročito pogibanje ljudi. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih.oružanog sukoba. te ni po kome. OKZRH. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Krivična odgovornost optuženih nije. pobude iz kojih je djela učinjeno. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

nakon dana 26. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. članova vijeća i Nataše Galinić. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. Mirka Švalje. 29. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. travnja 1957. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. istog zakona). zapisničara. svibnja 1993. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . gdje i prebiva u ul. Josipa Žinić. predsjednika vijeća. 6. godine i 1992. zbog krivičnog djela iz čl. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sudaca porotnika Ivana Kasaić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. novembra br. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u odsutnosti optuženika. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. odvjetnika iz Siska. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. godine u selu Bojna SO Glina.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. tokom 1991. godine u Glini. održane glavne i javne rasprave. II-optuženi KORAČ MILAN. 120. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. sin Vuje rođen 1. godine u Glini. 1. rođen 26. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. godine. OKZRH (ranije čl. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. 11. sin Petra. Alemke Sladić. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. člana vijeća. st. kolovoza 1957. 142.

st. a svaki od njih paušalni iznos od 5. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Štajduhar Pavle. uslijed čega su Šmicl Stjepan. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Međutim. 87.. travnja 1993. 1. Temeljem propisa čl. 9.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. Temeljem propisa čl. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. iste treba osloboditi od optužbe. ali .000. OKZRH. st. st. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli.nacionalnosti. Branitelj. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 1. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. godine.HRD-a. Bagić Vlado. – 7. OKZRH. toč. svaki u ponekom dijelu. 1.66/93 od 3.000. dakle. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. 1. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a u vezi čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Svjedoci Lipak Karlo. 120.. 343. 1. svibnja 1993. Prišek Boris. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. Palajić Ivan. 2. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. 120.HRD-a. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv.

stupanj krivične odgovornosti. st. OKZRH). dakle. v. nosilaca vlasti na svojem području tada. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Visina izrečene kazne zahtjeva. te ni po kome. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. U Sisku. dne 26. određivanje pritvora. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. v. ZKP-a).. 4. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. označeno u čl. Prilkom odmjeravanja kazne. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. 31. svibnja 1993. Nije. navode optužnice. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 120. s tim. pobude ih kojih je djelo učinjeno.st.r. 1. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. pozivom na propis čl. OKZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. temelji se na u izreci citiranim propisima. dvojbena krivična odgovornost optuženih. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 1. st. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. Odluka o trošku krivičnog postupka. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. 115. konačno. u cijelosti.svi. u krajnjoj liniji. te stoga optuženici ne moraju biti. 343. . ZKP-a.r. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Kako su krivična djela obojice optuženih.

zapisničara.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. zbog krivičnog djela iz čl. 128. B. studenog 1991. u odsutnosti optuženika. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Kliba Radenko i Matekalo Živko. 17. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. sa prebivalištem u Novskoj. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. uz sudjelovanje Nataše Galinić. ul. srpnja 1993. godine u Voćarcima. kolovoza 1950. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. godine. OKZRH). kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. odvjetnika iz Siska. OKZRH (sada čl. nalazi se u bijegu. sin Bogdana i Drage r. Srbin. održane glavne i javne rasprave. po sucu Željku Barać. godine u Paklenici. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. k r i v što je: j e dana 22. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. nakon dana 8. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. Nogić. nakon što su prethodno Gobac Vinko. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. . „SAO Krajina“. Adžije br. rođenog 22. nogama i kablom po glavi i tijelu. 150. Kovačević Veljko.

.HRD. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. OKZRH (sada čl. st. toč. ZKP-a (sada članovi 90. Sam način postupanja optuženika. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. OKZRH). Svjedoci Kovačević Veljko. 128. bila dovedena u dvojbu. 128. svibnja 1993. 1. – 6. 353. 150. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. travnja 1993.HRD i paušalni iznos od 5.dakle. Temeljem propisa čl. godine. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27.000. postavljen po službenoj dužnosti. Iz rečenog slijedi. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 95. i 87. st. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. st. 1. OKZRH). Temeljem propisa čl. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. vršeći pravila međunarodnog prava. 1. . 98. OKZRH (sada čl. st. 343. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. te ni po kome. ZKP-a (sada čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 150. 1. Branitelj.500. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. ZKP-a u vezi čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. 2..

Obzirom na visinu izrečene kazne. . 343.r. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. te stoga optuženik. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 31. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. ZKP-a (sada čl. Barać. v. Ženevske konvenciej iz 1949. temeljeno na propisu čl. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. OKZRH). ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. godine. po sucu Željku Barasć. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. 33.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. pobude iz kojih je djelo učinjeno. i to. ZKP-a). U Sisku. u krajnjoj liniji. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. st.r. OKZRH (sada čl. doređen je pritvor. subjektivna i objektivna. v. stupanj krivične odgovornosti. 1. srpnja 1993. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. jačinu povrede. Prilikom odmjeravanja kazne. uz sudjelovanje Nataše Galinić. st. 1. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. 353. i 144. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. međutim. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Za reći je. dne 8. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja.

Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. . Vujasinović br. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. Temeljem propisa čl. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. dakle. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. OKZRH (ranije čl. rođen 10. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. odvjetnika iz Siska. Srbin. u odsutnosti optuženika. održane glavne i javne rasprave. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. godine u Okučanima. svibnja 1993. ožujka 1952. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. nalazi se u bijegu. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. primivši oružje i uniformu tzv. SAO Zapadna Slavonija. 1. SSS. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. 143. 343. otac dvoje djece. umirovljeni milicioner. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. 353. nakon dana 26. godine.zapisničara. Ul. OKZRH. N. 5. zbog krivičnog djela iz članka 128. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. ZKP-a (ranije čl. suprotno odredbama čl. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. sa prebivalištem u Okučanima. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. SUP-a Okučani. oženjen. 150. OKZRH). a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. i 144. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ.

st. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. opisan po svjedoku. OKZRH. subjektivna i objektivna. 21. Za reći je. te ni po kome. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. stupanj krivične odgovornosti. godine. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. i 144.750. bila dovedena u sumnju. 31. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. godine. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. međutim. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga.000. toč. istog zakona). 6. Dakle. ožujka 1993. pobude iz .HRD. te stoga optuženik.. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. Branitelj. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. i to. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 1. a ranije čl. 90. – 6. i 95. Ženevske konvencije iz 1949. ZKP-a (ranije članovi 98. postavljen po službenoj dužnosti. st. Prilikom odmjeravanja kazne. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. OKZRH). To tim prije. 128. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. 87. Sam način postupanja optuženika. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika.Temeljem propisa čl. tokom cijelog postupka. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.. u krajnjoj liniji. svibnja 1993. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.HRD i paušalni iznos od 5. ZKP-a u svezi čl. Konkretno članaka 143. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. 1. st. Uračunljivost optuženika nije ničim. 33. 2.

DNA: 1. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. v. branitelju opt. U Sisku dne 26. okr. odvjetnku. Dabić Milenko. godine U Sisku. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. temeljeno na propisu čl. 4. 15. određen je pritvor. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske.r.. st. v. ZKP-a (ranije čl. 3. 4. jačinu povrede. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. lipnja 1993. Sisak 4. St. srpnja 1993.čl.kojih je djelo učinjeno. SUDAC SUDAC Željko . KT-25/93 (u dva primjerka) 2.r. 5. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. OJT-u Sisak na br. Sada 115. Barać. 343. 1. dne 21. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. svibnja 1993. 353. 4. Ivanu Rafaj. 123. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. st. Oglasna ploča – ovdje 3. Obzirom na visinu izrečene kazne. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZKP). Obavijest PS Okučani 5. istog zakona).

Kuzmić Zorana. rođen 5. zbog krivčnog djela iz čl. travnja 1947. sin Rudolfa i Zore. u odsutnosti I-optuženika. otac dvoje djece. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Srbin. travnja 1950. u svezi ss.opt. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. rođene Martinović. člana vijeća. Hrvat. OKZRH. 340. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE .optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. Alemke Sladić. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. Temeljem propisa čl. godine. nakon dana 8. st. Općina Zemun. Ivana Kasaić. zapisničara. predsjednika vijeća. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 3. razveden. održane glavne i javne rasprave.opt.. odvjetnika iz Siska. kapetan unutrašnje plovidbe. sin Slavka i Marije. rođen 6. 120. II. 1. Otokara Keršovanija br. godine u Sremskoj Mitrovici. Rade Končara br. u krivičnom predmetu protiv I. rođene Desimirović. Mihajlović Ljubiše i II. službeni. Mirka Švaljek. ul. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. toč. sa prebivalitšem u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. članova vijeća i Nataše Galinić. srpnja 1993. 3. RS. 2. 12.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Zemunu.

. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. iako je znao da je I-opt. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. listopada 1991. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. u svezi st. – 5. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. 2. 91. toč. Temeljem propisa čl. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. 24. Pa. 120. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. ožujka 1993. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. Dakle. II. 2. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. st. godine. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. OKZRH. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. u Sisku. st. da su time I-op. 1. i 24. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. opt. 87. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. omogućio I-opt. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. st. godine. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. i 24. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. u Sisku. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. listopada 1991. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske./ dana 22. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. 23. Dakle. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. 1. 1. OKZRH uz primjenu čl. KUZMIĆ ZORAN 2.Da su i to: I-opt. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu./ dana 23. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. godine. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak.

kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. godine oko 16. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. listopada 1991. Dana 22. godine. jer ga 24.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. Naime. u svezi st. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. istoga Zakona. 1. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. Na istom 16. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. st. listopada 1991. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. travnja 1993. godine. dvojici pripadnika ZNG-a. godine. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. što su i učinili. dana 19. tim prije. kanalu jedan kratki razgovor.00 sati. „Dunavskog Lloyda“. Kako nisu mogli uspostviti vezu. 2. po . Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. listopada 1991. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“.00 sati. Gavrane javi se“. OKZRH uz primjenu članka 24. oko 16. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. Nakon što se odazvao. listopada 1991. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.stanovništva. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. jer isti nije dostižan državnim organima. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti.. svibnja 1993. godine. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. kako 23. Dana 22. tako i 24. označenog u članku 120. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru.

a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost.dolasku na radno mjesto. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. te da su slate razne šifrirane poruke. 3. ni tko ih je slao. „Novi vjesnik“. jer su dali jasne i kategorične iskaze. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. 2. Naime. Antun Jakirčević (list 59 spisa). Dragan Dakić (list 59 spisa). utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. jer je jasan. nalazili na brodu „Zibel“. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. sud je utvrdio da je . U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. OKZRH. Brigade. listopada 1991. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. Također. 2. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. a da se ne zna. kanalu. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. st. preko radio-stanice na 16. OKZRH uz primjenu članka 24. godine. Željko Milković (list 56 spisa)m. koji su se 22. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. u svezi st. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. i 4“. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. ni što su one značile. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. tako i II-optuženika. kao i „Gavrana 1.i IIoptuženika. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. Nadalje. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. niti je u dnevniku načinio bilješku. 1. do tada nepoznate. Braco Grozdanić (list 57 spisa). tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. dispečer. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka.

jer je to isključiva nadležnost direktora. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. Kako ničim nije dokazano pomaganje. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. odnosno grad Sisak. PREDSJEDNIK Željko Barać. koje se ne pretpostavlja. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. već se mora dokazati motivom i umišljajem. SI-0009 . Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. „Hidroput“. dakle. U Sisku. ZKP-a oslobodio optužbe. niti je naredio.r. st. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 8. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. 3. st. v. v. U odnosu na II-optuženika.„Dunavski Lloyd“. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. sud je optuženike temeljem članka 340. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. već naprotiv obrnuto. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. 4. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. srpnja 1993. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. ZKP-a). 115.r.

Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. OKZRH). svibnja 1953. dakle. rođene Grgić. pripadnici MUP-a RH. lipnja 1993.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. nanijevši im tjelesne povrede. kao zapisničara. rođen 21. sada u bjegstvu. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. odvjetnice iz Siska. OKZRH (ranije članka 150. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. Sabe. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. nakon dana 8. uz sudjelovanje Nataše Galinić. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. k r i v što je: j e tijekom 1991. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . godine u Jasenovcu i Demirovcu. godine u Rajićima. u odsutnosti optuženika. sin Ilije i Julke. nakon što su Sabić Željko. održane glavne i javne rasprave. zbog krivčnog djela iz članka 128. gdje i prebiva na Trgu Đ. bili zarobljeni od strane tzv. kao funkcioner i oficir tzv. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. godine. po sucu Željku Barać. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja.

1. 6. 98. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. s tim. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. nogama.. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude.surovim postupanjem s ranjenicima. 87. te sam izudaran po bubrezima. 21. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. koljenima po cijelom tijelu. ZKP-a. 128. 1.. te povremeno sada gubim sjećanje. 6. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. a ranije čl. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 23. ZKP-a u svezi čl. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. ZKP-a (ranije čl. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. „Zadobio sam fakturu kičme. st. Udaran sam palicom. st. 7. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. pa ovaj drugi udari i tako.000. st. Njihova su kazivanja (kao.HRD i temeljem toč. Temeljem propisa čl. šakama. 343. 90. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. ožujka 1993. potres mozga. istog zakona). svibnja 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.“. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . 2. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 150. KT-23/93 od 23. i 95. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. ZKPa (ranije čl.500. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. toč. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. istog zakona) Kv-67/93 od 3.HRD. Temeljem propisa čl. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. 128. OKZRH. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. OKZRH (ranije čl. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. 353.

da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. OKZRH). ZKP – prije čl. Uračunljivost optuženika nije ničim.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. dne 8. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. i 144. stupanj krivične odgovornosti. ZKP-a). 31. v. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. 343.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. lipnja 1993. među ostalim“. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. godine. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne. te ni po kome. st. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. 115. . Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 4. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. ZKP-a). Barać. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. U Sisku. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143.r. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. st. 1. st. v. subjektivna i objektivna. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Ženevske konvencije iz 1949. r. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. 4. 123. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim.

sudaca porotnika Mirka Švaljek. Dušana Kačar. godine u Dobrljinu. inženjer II-opt. godine u Donjem Klasniću. predsjednika vijeća. člana vijeća. rođenog 13. Stanka Divjakinje. OKZRH (sada čl. sin Stevana. Ilije Nišević. Vračar. DUŠAN JOVIĆ. st.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 1. VII-opt. rođen 20. VII-opt. II-opt. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. Ul. rođen 16. sin Miljkana. godine u Donjem Klasniću. zbog krivičnih djela iz čl. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. III-opt. Boškovića br. sin Milutina. Ante Jukić. Josipa Budinski. st. 1. siječnja 1942. članova vijeća i Nataše Galinić. VI-opt. godine u K- . Dušana Jović. DUŠAN KAČAR. Milana Milanković. rujna 1939. Ivana Kasaić. R. Novi. liječnik. III-opt. Mikelić Borislava. Sime Karaice i IX-opt. SO Bos. Žrtava fašizma bb. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. MILAN MUIDŽA. V-opt. Milana Muiđe. sa prebivalištem u Glini. rođen 24. odvjetnika iz Siska. svibnja 1949. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. održane glavne i javne rasprave. sa stanom u Beogradu. u odsutnosti optuženih. SO Glina. Srbin. IV-opt. godine. 142. IV-opt. 1. OKZRH). nakon dana 9. lipnja 1993. Ilije Bjelajac. 120. SO Glina. siječnja 1935. sin Stevana. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt.

gdje i prebiva. IX-opt. novembra bb. Norberta Vebera bb. rođen 18. ILIJA BJELAJAC./ u tijeku 1991. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. ILIJA NIŠEVIĆ. godine u Roviški. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija.b. sin Pavla. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. godine u Malom Gradcu. sa prebivalištem u Sisku. i 1992. godine u Velikom Gradcu. Filipa kljaića 3 V-opt.. STANKO DIVJAKINJA. sin Dragana. A. sin Steve. Ul. defektolog. srpnja 1956. izrađivao planove mobilizacije. SO Glina. sin Petra. VIII-opt. prosinca 1960. SO Glina. SO Glina. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. SO Petrinja. rođen 15. VII-opt.b. rođen 7. SIMO KARAICA. sa prebivalištem u Glini. sa prebivalištem u Glini. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. da se uništavaju stambene zgrade. sin Damjana. naređivao nelegalno s u . VI. opt. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. bravar. rođen 16. gospodarski objekti i sakralni objekti. rođen 29. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. listopada 1956. Rimska ul. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. b. Ul. godine u Petrinji. godine u Begovićima. SO Glina. MILAN MILANKOVIĆ. ul.Banskom Drenovcu. sa prebivalištem u Sisku. 29. godine u Glini. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine.. lipnja 1933.. štab četničkih formacija. sa prebivalištem u Petrinji. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. svibnja 1949. Mihanovića b. Malinova 94.

OKZRH. Dušan Kačar./ u tijeku 1991./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. VII. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Ilija Bjelajac. a IIIopt. te ranjeno deset osoba.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. V-opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Ilija Nišević. . lipnja 1991. Milan Milanković. Dušan Kačar. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. Katarine. pljačkali imovinu. st. paljenja i rušenja stambenih. planirao i koordinirao akcije oružane pobune./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. sakralne objekte i gospodarske objekte. III-optuženi MILAN MUIDŽA. crkva Sv. Ilija Bjelajac. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. V-opt. Dušan Jović. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. 120. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. II-opt. 120. VI-opt. IV-optu. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. Vujaklija Rajko. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Djurač Rajko. III-opt. Herelić Ramiz. Dušan Jović. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. godine u Glini i okolnim mjestima. st. 1. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. i 1992. a II-opt. „SAO Krajina“. Milan Muidža. Milan Muidža. IV. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef.opt. Banadinović Angelina. Crkva Sv. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC.opt. dakle. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. Jovanović Rezika. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. dakle. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. 1. VII-opt. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. dok su Drakulić Nikola. Lovre i dr. 2. Ilija Nišević.. te uništavali stambene zgrade. VI-opt. oštećenja. Milan Milanković. gospodarskih i sakralnih objekata. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. Kendjel Ivan.

da bi. st. Branitelj. OKZRH.. OKZRH. 2. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. st. 120.199. 119. 87. Milanu Muidži. 90. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. ali svi. 1. 1. svaki u ponekom dijelu. 343. Mato.OKZRH. Ličina Berislav. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. zbog izvršenja kojeg su tuženi. Štrk Ivan Šantek Ivan. Malić Hamdija. Svjedoci Kovačević. travnja 1993. a optuženicima Dušanu Joviću. na glavnoj raspravi održanoj 3.HRD. navode optužnice. Temeljem propisa čl. kojima ih se tereti. ožujka 1993. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. lipnja 1993. Juzbašić Živko. 1. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Kušan Djuro. Milanu Milankoviću. bila . Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. postavljen po službenoj dužnosti. godine.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. godine stavilo na teret I-opt. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. – 7. 120.050. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela.. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ZKP-a u svezi čl. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Temeljem propisa čl. 1. Iliji Bjelajac.000. st. u cijelosti. te ni po kome. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. toč. st. Dušanu Kačaru. Iliji Niševiću. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. konačno. OKZRH.

1. . st. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju.r. u krajnjoj liniji. v. određivanje pritvora. s tim. 343. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. dakle. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Visina izrečene kazne zahtijeva. 4. v. OKZRH). da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. pozivom na propis čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. označeno u čl. te uništavanjem stambenih zgrada.) a za vrijeme oružanog sukoba. Prilikom odmjeravanja kazne. OKZRH. 120. te stoga optuženici. st. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. lipnja 1993. temelji se na u izreci citiranim propisima. Odluka o trošku krivičnog postupka. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. sakralnih i gospodarskih objekata. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. nije dvojbena. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. dne 9. ZKP-a). jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. Krivična odgovornost optuženih. 31. ZKP-a. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. stupanj krivične odgovornosti. 115. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. PREDSJEDNIK Željko Barać. 1. U Sisku.

nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. TO i JNA. nakon dana 1010 svibnja 1993. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. st. otac jednog djeteta. održane glavne i javne rasprave. Đure Sertić. OKZRH. rođene Stibuhar. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. sin Jusufa i Tinke. Ivana Zlovolić. godine na području općine Petrinja. zbog krivičnog djela iz čl. Musliman. Alemke Sladić. 7. Dvorneković Maru i Holija Stevana. godine u Velikoj Kladuši. sa završenih četri razreda osnovne škole. članova vijeća i Nataše Galinić. razveden. 03. tapetar. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. R.SI – 0011 K. godine u odsutnosti zatvorenika. 120. OKZRH. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. 120. odvjetnika iz Siska. 1. Boškovića br. pa se istog temeljnog zakonskog propisa .19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 1. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. sudaca porotnika. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. rođenog 20 rujna 1930. godine u Gorama. predsjednika vijeća. člana vijeća. listopada 1991. st. dana . dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. Ante Jukić.14/93.

koji prileži ovom predmetu. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. travnja 1993. godine. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. koja je. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. da je rekao. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. 1.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . 7. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. i 2. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. Stevana Holija i Maru Pavičić. 1. 1. 1. ožujka 1993. uz podizanje optužnice. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. Darinko Herak (list 43 spisa). 120. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. do 14. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima.1992. listopada 1991. 90. ZKP-a a u vezi čl. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . istog zakona) da bi. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. Tokom dokaznog postupka.08. st. st. u vezi čl. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. 6. te Maru Dvorneković. na glavnoj raspravi javni tužitelj.1992. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150.000 HRD. Temeljem propisa čl. 139. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. Istovremeno. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. i 118. kako se zvala. njegovu ženu. OKZRH. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. Ja sam uhićen 3. 2. u kojoj se uračunava pritvor od 16. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru.000-HRD i temeljem toč. st. očito pogrešno označenog prezimena. OKZRH (sada označeno u članovima 109. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. među ostalim.03. st. 90. st. 87. Temeljem propisa čl. 120 st. toč.

temelji se na u izreci navedenim propisima. svibnja 1993. istog zakona). nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. 343. u krajnjoj liniji. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. Ženevske konvencije. Nema. st. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 1. te ni po kome. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. st. 142. 31 OKZRH). U Sisku. 1. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. stupanj krivične odgovornosti. koje ni po kom nije bilo osporeno. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. . ZKP-a. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. v. Povreda međunarodnog prava. Prilikom odmjeravanja kazne.na način opisan izrekom ove presude. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. a iz čl. OKZRH (ranij čl. v. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. Odluka o trošku krivičnog postupka. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. bila dovedena u dvojbu. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. st. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. PREDSJEDNIK Željko Barać. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. 1. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Slijedi. 120. dana 10. godine. koja je već naprijed jasno označena.r. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika.

prije čl. «GULA» i «ZMAJ». VLADIMUR VILIĆ. SINIŠA MARTIĆ. BRANKO ČUČKOVIĆ.1965. iz kojeg su upravo bili izišli. god. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.1956. 4 ZKP-a). rođen 28.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. zv.1945. «ŠILT». god.. 115. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! . 123. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju.11. 4. rođen 13. sin Ilije i Ane.. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja. u Skeli. općina Glina 6. zv. s tadašnjim prebivalištem u Glini. sin Vladimira. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. sin Slavka. rođen 25.08. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede.08. srpnja 1991. Rade Grumić Rare 7 7. god. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. srpnja 1991. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. st. ZKP-a. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. st. s tadašnjim prebivalištem u Glini.

st. i 144.HRD.000. OKZRH. održane glavne i javne rasprave. zapisničara. 150. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. st.HRD i paušalni iznos od 5. Hrvat. 95. suprotno odredbama članka 143.. veljače 1993. 4. odvjetnice iz Siska. nakon dana 17. OKZRH. ZKP-a u svezi čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Temeljem propisa čl. sin Franje. oženjen. po sucu Željku Barać. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. godine u Glini.. dakle. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 150. nalazi se u bijegu. SO Đakovo.Okružni sud u Sisku. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. st. rođen 19. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. 1. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. toč. 98. godine. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. u odsutnosti optuženika. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. sa prebivalištem u Glini. 353.000. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. Rade Grmuše kbr. – 7. listopada 1948. Ul. Temeljem propisa čl. Godine i Strizivojnni. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. j e . prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. 1. zbog krivičnog djela iz čl. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. 2. 1.

s tim. te stoga optuženi. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. veljače 1993. Prilikom odmjeravanja kazne. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. u krajnjoj liniji. veljače 1993. 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu.. te ni po kome. dne 17. opisan po svjedocima. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 33. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 150. Uračunljivost optuženika nije ničim. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Dakle. OKZRH. To tim prije. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Sam način postupanja optuženika. godine oznake Kv-9/93. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. (čl. . OKZRH).Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. naročito ovaj potonji. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.st. 353. temelji se na u izreci citiranim propisima. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Braniteljica po službenoj dužnosti. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. prosinca 1992. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. pobude iz kojih je djelo učinjeno. U Sisku. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. stupanj krivične odgovornosti. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.

izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. rujna 1991. sin Miloša. zapisničara. godine u Crkvenom Boku. „kapetan Pero“. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. uz sudjelovanje Nataše Galinić. kao kapetan tzv. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. rođen 10. v.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. Barać. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. godine. 8. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. odvjetnika iz Siska. zv. j e . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine do 31. nakon što je Makarić Neven. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. „milicije SO Krajina“. nakon dana 26.r. sada u bjektstvu. po sucu Željku Barać. Polakova kbr. v.r. godine u Glini. održane glavne i javne rasprave. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. ožujka 1993. rujna 1952. listopada 1991. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. zbog krivičnog djela iz članka 150. u odsutnosti optuženika.

Temeljem propisa čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 6. toč. Svjedok. Ženevske konvencije iz 1949. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. godine. 95. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. ožujka 1993. st. godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. veljače 1993.000.dakle. Temeljem propisa članka 353. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. 23. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. stavka 1. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. st. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. istovremeno i oštećeni. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Branitelj. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.HRD. čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. 1. i 144. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . G. 98. ZKP-a u svezi čl. subjektvina i objektivna. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. postavljen po službenoj dužnosti. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. ZKP-a. 1520.. 150.

r. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. 123. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog.godine. uz sudjelovanje Nataše Galinić. U Sisku. člana vijeća . st . predsjednika vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. Jovanovski Budimira. ZKP). Visina izrečene kazne. Tarbuk Ranka. v. Jakić Ante.r. pozivom na propis čl. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. nakon dana 27. 142. v. i Podunavac Sime. 353. st. SUDAC Željko Barać. 4. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Članova vijeća. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 1. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Zbog krivičnog djela iz čl. Đure Sertić. stupanj krivične odgovornosti. Alemke Sladić. razlogom je određivanju pritvora. a u prisutnosti zamjenika . st. ožujka 1993. 1. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. Zakona o krivičnom postupku. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. Prilikom odmjeravanja kazne. zapisničara. OKZRH. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. u odsutnosti optuženih. Begović Jove. SI-0016 K. travnja 1993.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. dne 26. 33.

rujan 1957. II – opt. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. SO Bos. godine u Dvoru. što su njihovi podređeni. 2.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. Lokner Nikola. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. minobacačkom vodu 120 mm. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. niti jedinica. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Hanžekova kbr. 24. rođen 13. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. Bateriji haubica 105. Marković Đuro. nakon što su od Tarbuk Slobodana. zapovjednika garnizona u Petrinji. provodeći ovakova naređenja i učinili. V. u Petrinji. Frankopanska ul. artiljerisku. godine. Janjića br. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. Klarić Milana i su . godine u Petrinji. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. pristali da provedu ovakova naređenja. ožujka 1951. krivi što su : dana 2. vodnik bivše JNA. sin Rade. sin Mirka. ul. rođen 15. i 155 mm. Jovanovski Budimir. 16 i 21. sin Milana. Br. te stambenim. godine u Sokolišu. 8. rujna 1949. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. rođen 30.optuženi PODUNAVAC SIMO. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. minobacačku i drugu vatru. svibnja1963. održane glavne i javne rasprave. IV – opt. Bučar Štef. J. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. a potom. sin Dragutina. rujna 1991. rođen 24. sa posljednjim prebivalištem. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. 66. III – opt. stariji vodnik u bivšoj JNA. Haulikova br. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. oficir bivše JNA. Novi. Begović Jovo. kapetan I klase bivše JNA. odvjetnika iz Siska. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. Podunavac Simo. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. da otvore tenkovsku.

sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. Banjan Miko. crkva sv. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. što je i učinjeno. datih tokom istrage. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Temeljem propisa čl. dakle. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. 98. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. – HRD i temeljem toč. Marić Mladena i Talaja Josipa. st. veljače 1993. st. Begović Jovi i Podunavaca Simi.Mouća Alojza. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. Jovanovski Budimiru. 353. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. 1. 95 st. 1. st. 6. Banjadinović Andjelina.. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. st. 142. Popović Marijan. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Općinski sud u Petrinji. Temeljem propisa čl. Kovačević Janko. Lovrenović Ivice. OKZRH. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl.910. pa tako. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. toč. Tarbuk Ranku. 142. optuženim Babić Miloradu. što isti nisu dostupni državnim organima. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. st. OKZRH. Đuričić Rajko. ožujka 1993. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. – HRD. Trklja Jasmina. Drakulić Nikola. 1. Dumbović Zvonko. 6. Cerjak Branka. broja uviđaja 834/91.000. Vujatović Đuro. Vujaković Rajko. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. To stoga. ZKP-a u svezi čl. crkva sv. Podnar Stjepana. Katarine. Sekulić Branko. prijave medicinskog centra Sisak . Lovre i drugi objekti. Ceković Ljubica. 23. 2. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. 7. 1.

a primjenom propisa čl. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. crkvu Sv. Banadinović Andjeline. sakralne i druge objekte u Petrinji. koje su gađale kako stambeno. ZKP-a. izdavanje zapovjedi. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak.142. Jovanović Rezike. . iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . Klarić Milana i Mouča Alojza. a iz čl. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. Kendjel Ivana. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. Vujaklija Rajk. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. 1. OKZRH. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. JNA u Petrinji. Lovre i dr. 1. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. Herelić Ramiza. predstavlja. Marković Đure. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. 353. st.o povredama Drakulić Nikole. Djuričić Rajka. tako komunalne. također navođenu. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. TZV. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. crkvu Sv. Općinski sud u Petrinji. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. st. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 33. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. Bučar Stjepana. OKZRH. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. te uvidom u pismenu dokumentaciju. Katarine. svakome.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI . 4.Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. st. 123.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . dana 27. ZKP-a). ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. U Sisku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. travnja 1993.

I. Nazora i Trga M. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. V.09. M. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica.1991. Nazora – Trg M. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. V. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. Gundulića. kao i uništeno jedno teretno vozilo. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. F – 16 prikazuje ulicu V. Tita u pravcu Gajeve ul. V. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. I. Tita. locirane u Petrinji u ul. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. F – 30-32 prikazuje križanje ul. godine. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. J. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. gdje su vidljiva oštećenja. Nazora – Trg M. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.

godine. Ivana Blažinić. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.03. Ivana Kasaić. sin Staniše. st. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. rođen 24.1944. Tijekom 14. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. rujna 1949. 142. godine u Dvoru. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. JNA. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. oficir tzv. predsjednika vijeća. Srbija i Crna Gora 3. člana vijeća. god. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . Alemke Sladić.PODACI O POČINITELJIMA 2. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. sudaca porotnika Josipa Žinić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zapisničara. nakon dana 18. sin Rade. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. srpnja 1991. i 15. općina Surdulica. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. i 15. ĐORĐE STOJANOVIĆ. u Stajkovcu. srpnja 1991. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. u odsutnosti optuženika. članova vijeća i Nataše Galinić. 1. siječnja 1993. zbog krivičnog djela iz čl. rođen 01.

u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. st. toč. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 108.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. 1. Obrazloženje . st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. topničkim i raketnim jedinicama. 2. Temeljem propisa čl. 1. st. tzv. Isaković Čeho. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. neizazvan za borbeno djelovanje. 7. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. godine. st. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. 353. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. travnja 1992. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . Temeljem propisa čl. ZKP-a u svezi čl.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. studenog 1991. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. u više navrata. 1.000 HRD. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko.749.740 USA dolara. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. JNA.000 – HRD i temeljem točke 6. Temeljem propisa čl. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. Kovačević Ivica. godine do 04. st. 98. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. Kostić Branko. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. Grubić Đuro. 95.749. dakle. 142. u Petrinji. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske.

) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. iako nema formalna obilježja rata. prosinca 1992. ovom zgodom. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. . tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. 1. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. a pročitani su. kao i njegova industriska zona. godine (listovi 94 i 95 spisa). što isti nije dostižan državnim organima. a sam grad Sisak. a iz člana 142. st. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 1. (objava istog i dr. izdao zapovijed. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. 6 da je to činio. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). 142. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. stav.1268/91 i – 311/92. godine (list 94 i 95 spisa) te. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. 6. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. JNA. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . prosinca 1992. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. o kojem. tzv. prosinca 1992. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. za vrijeme oružanog sukoba koji. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. što. koja prileži spisu. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. u Petrinji. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. st. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. prosinca 1992. 46 – 59. sud ne nalazi potrebnim govoriti.749. i 90 – 91 spisa). ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. 23. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. godine.

v. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. kao ni primjerenosti istog. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. . PREDSEDNIK Željko Barać. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. siječnja 1993. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti.r. Zakona o krivičnom postupku. određen je pritvor. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. dana 18. Shodno visini o izrečene kazne. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. 1. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. v.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. primjenom propisa člana 353. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić.r. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. U Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda.

siječnja 1955. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. 1. siječnja 1962. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. 127.b. kolovoza 1960. SO Petrinja. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. oko 7. godine u Jošavici. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. Srbin. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. st. 142. 4. Horvat Stjepan.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. kojima su su . II. godine . ove bez ikakva razloga napali. godine u Joševici. IIIPlavljanić Sime i IV. zapisničara. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ.opt. godine u Joševici. Alemke Sladić. sin Dušana.predsjednika vijeća. sin Ljubana. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. zvani Tito. Zubanović Jove. sin Stanka. rođen 11. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. godine u Joševici. u odsutnosti optuženih. rođen 1. OKZRH. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. svibnja 1960. znajući da mještani sela Pecki. člana vijeća i Nataše Galinić. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama. Horvat Đuro. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. rođen 29. sa prebivalištem u Petrinji. godine. Radišević Nikole.opt. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede. Malinova (odvojak) b. krivi što su : dana 16. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. 116. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti. u krivičnom predmetu protiv I. zbog krivičnog djela iz čl. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. svibnja 1993. odvjetnice iz Siska. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. gdje i prebiva na kbr.Paunović Dušana. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. kolovoza 1991. Srbin. nakon dana 25. SAO Krajina. SO Petrinja. rođen 2. sin Milana.

Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. 87. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. st. godine. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . ali svaki. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. Dvorenković Stjepan. 1. oznake KT. godine.000. Svjedoci Stanešić Danijel. OKZRH. navode optužnice. u potpunosti. pobliže opisano izrekom ove presude. 1. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. te ni po kome. Zubanović Jovi. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 90. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. st. Bugarin Andrija. OKZRH). kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. 1. toč.HRD. pa i po provedenom dokaznom postupku.178/92. 142. Temeljem propisa čl. kako je tuženo. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. st. OKZRH (sada čl. st. Abramović Ivo. 2. studenog 1992.. 1. 142. 120.000. svaki u ponekom dijelu. Temeljem propisa čl. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. dakle. 1. optužnicom od 30. činjenično. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA. 343. ZKP-a u svezi čl. prosinca 1992. 1. odvjetnica iz Siska.

ZKP-a. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a). to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 31. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. pozivom na propis čl. 142. 343. st. Nije dvojbena. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl.r. pobude iz kojih je djelo učinjeno. PREDSJEDNIK Željko Barać v. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. krivična odgovornost ni jednog od optuženih. OKZRH. označeno u čl. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Visina izrečene kazne zahtjeva. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 4. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. svibnja 1993. temelji se na izreci citiranim propisima. dakle. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. s tim. st. 1. 1. određivanje pritvora.r. U Sisku.) a za vrijeme oružanog sukoba. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. st. Odluka o trošku krivičnog postupka.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. dana 25. 115.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

1952. otac jednog djeteta. IX-optuženo Djaković Ilije. VII-optuženog Tintor Dragana. . kažnjavan. II-optuženog Baltić Petra. sa stanom u Balincu kbr. predsjednika vijeća. 02. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. Mirka Švaljek. sudaca porotnika Ivana Kasaić. sin Milana. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. zapisničara.optuženi BALTIĆ PETAR. rođen 18. otac jednog djeteta VII. IV. stražar. godine u Glini. sin Nebojše. Kovačevića b. 1953. siječnja 1993.. 1958. Radnička kbr. stražar. Srbin.b. X-optuženog Matijević Dragana. policajac. oženjen. V-optuženog Ljubičić Milana. godine u Glini. člana vijeća. 1965. godine u Glini. III. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. st. i Nataše Galinić. i iz člana 144. odvjetnika iz Siska. neoženjen. sin Stevana. oženjen. sa prebivalištem u Glini. godine u Glini.. Banijskog partizanskog odreda b. VI-optuženog Čordaš Vlade. 04. 34. 03. članova vijeća. rođen 20. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. gdje stanuje u ulici A. 12. V. godine u Dvoru. sin Petra. VI Udarne kordunaške divizije 36. II. 1957. godine u Zemunu. rođen 18. 1966. 03. Alemke Sladić. sin Milana. rođen 19.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. sin Mare. godine. 1962. sin Alekse. u odsutnosti optuženih. policajac. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske.b. rođen 09.optuženi BJELAJAC STEVAN. 05.optuženi TINTOR DRAGAN. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. rođen 01. Ivana Zlovolić. oženjen. sa stanom ul.Okružni sud u Sisku. Srbin. održane glavne i javne rasprave. oženjen. Vinogradska b. IV-optuženog Bogunović Djuke.b. zbog krivčnih djela iz člana 142. 12 VI. 1. sa prebivalištem u Glini. Srbin. nakon dana 22. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. Srbin. stražar. Srbin.optuženi ČORDAŠ VLADO. 12. rođen 03.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. st. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. postavljen po službenoj dužnosti. Branitelj. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. prosinca 1992..000. Temeljem propisa članka 98. st. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne.HRD i paušalni iznos od 5. st. stavak 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.. prosinca 1992. toč. – 6. 2. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1. 6. godine.se pri tome. ZKP-a u svezi čl. Temeljem propisa članka 353. dakle. 1. 1. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. 23.HRD. i 144. .000. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. subjektivna i objektivna. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. 95. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. ZKP-a) Kv-103/92 od 30.

Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti. U Sisku. Ivana Kasaić. predsjednika vijeća. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. Zakona o krivičnom postupku. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 1. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Obzirom na visinu izrečene kazne. dne 19. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. 33. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. v. siječanja 1993.ženevske konvencije iz 1949. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.r. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. pobude iz kojih je djelo učinjeno. SUDAC Željko Barać. temeljeno na propisu člana 353. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. st. godine. Mirka Švaljek. člana vijeća. Alemk Sladić. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. a putem ovoga suda. određen je pritvor.r. Prilikom odmjeravanja kazne.

nakon što im je predan civil Mlađenović Joso.. održane glavne i javne rasprave. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske..siječnja 1993. Grge Novaka b. sa prebivalištem u Petrinji. 11 1968. SO Petrinja. Srbin. rođen 9. IV-optuženi Krnjaić Đuro. IV-optuženog Krnjaić Đure. st. oženjen. IV 1954. zbog krivičnog đela iz čl.i 4. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji. sin Draginje. godine u Bosanskoj Bojni. JNA okupirali grad. godine u Sisku. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. sa prebivalištem u Petrinji. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3. godine. uz pomoć tzv. radnik. Srbin. radnik. nakon dana 22. dakle.b. sa prebivalištem u Petrinji. Ul. godine u Petrinji. Srbin. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. IX 1947. Filipa Kljaića b. otac jednog djeteta.117. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. u odsutnosti optuženih. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. odvjetnika iz Siska. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. Srbin. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. sin Đure rođen 16. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. oženjen. rođen 5. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO. III-optuženi Zorić Ljuban i. godine u Jošavici SO Petrinja.listopada 1991.Nikole. radnik. Ivana Trnskog kbr. Radićeva kbr.IV 1947. 1. 142. sin Đure rođen 20. III-optuženog Zorić Ljubana. Ul. sin Jovana. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.b. oženjen. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. godine u Tremušnjaku. 13.

II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih .prosinca 1992. 1. i 7.HRD. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. a svaki od njih paušalni iznos od 5. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio. 1. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .500.označeno u čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137. pa tako. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. 353.st. već u Petrinji). sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama. Temeljem propisa čl. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku. Plavljanić Nikoli. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. ZKP-a u vezi čl.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva . . godine. 6. 98. spajati žicom na strujni krug. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.000. st. st.iz čl. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. 142. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. 142. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. . .prosinca 1992. a potom u zajednici. 2. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Temeljem propisa čl. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije.HRD. 1. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4. Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. 95. . Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . st.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . toč.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili. 1. st.

st. sud je optuženima Rađenović Željku.r. temelji se na u izreci navedenim propisima. složenosti postupka. 1. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. dne 22. 33. st. a iz člana 142. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. v.r. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. 353. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. Zakona o krivičnom postupku. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. SI-0024 K-22/92 . Slijedi. stupanj krivične odgovornosti. v. Ženevske konvencije. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. Barać.siječnja 1993. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava. 1. godine. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. koja je već naprijed jasno označena. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Povreda međunarodnog prava. Odluka o trošku krivičnog postupka. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda.

II-optuženi SANADER MILE . zv. zv. I. Zajca kbr. Zajca kbr. predsjednika vijeća. Sanader Mile. 144. trgovac. star 22 godine.1ipnja 1953. 2. Sanader Dragana. godine u Ljeskovcu. odvjetnika iz Siska. krivi su . Mirka Švaljek. svibnja 1957. Ul. Drobnjak Slavka. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. u odsutnosti optuženika. zapisničara. “ iz G. sudaca porotnika Ivana Kasaić. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. godine u Ljeskovcu. A1emke Sladić.siječnja 1993. star 28 godina. „Prelac Mlinoge. rođen 3. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. zbog krivičnog djela iz čl. 2. „Prelčić“ iz G. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. I. nakon dana 2l. sin Branka i majke Milke rodjen 18. održane glavne i javne rasprave. Ul. III-optuženi DROBNJAK MILAN. Ivana Zlovolić. Drobnjak Milana i IV-opt. u krivičnom predmetu protiv I-opt. III-opt. člana vijeća. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine. članova vijeća te Nataše Galinić.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. od oca Branka i majke Milke. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha. II-opt. Mlinoge.

III-opt. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko. IIIopt.prosinca 1992.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika .što su: dana 16. Drobnjak Slavku. toč. nakon čega su II-opt. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Rogulja Milivoj. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. 1. st. Tutić Radislav. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. 95. godine I-optuženom Sanader Draganu. a zatim. Mikulin Vlado. 1. Gregec Dejan.. uslijed čega su Cerjak Dražen. 98. Muškić Neno.iz čl. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25. Lukačević Franjo. njihove prisutnosti glavnoj raspravi. Tomašić Branko. u ovom času. Svoboda Mišo. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili.HHD. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske. Kovačić Božidar. 353. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. dakle. studenog 1992. III-opt. Temeljem propisa čl. Drobnjak Milanu i IV-opt. kršeći pravila međunarodnog prava. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. st.rujna 1991. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. . suglasivši se sa ovakovom naredbom. Jelačić Ivica. Drobnja1k Milanu i IV-opt. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. 2.. Sanader Mile. 144. 144. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". godine u Petrinji.HRD. Dumbović Nikola. Alijagić Meho. 1. zajedno sa njime pucali u njih. II-optuženom Sanader Mili. Temeljem propisa čl. a ubijeni bili Bursik Tomislav. st. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. 7. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado.000. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.200.

koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i... nije prigovorio. nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno . postavljen po službenoj dužnosti... Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže. dopremila vojska“. Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. Turajlić Ilije. ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „. ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio. uz suglasnost stranaka. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja. ali on nije htio o tome ništa razgovarati. ali ne znam kako se zove. ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela... U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika. primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili "..naoružanje. kako je i pledirano u završnoj riječi. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika.. predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike . dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv. pročitani. Njihova su kazivanja (kao. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. da ni jednom izvedenom dokazu. čiji su iskazi. tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa)... Turajlić Milovana.Branitelj. ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim.. uvjerenje je suda.. Popara Dušana.“. Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih. “TO“. Galijan Zlatka. Turajlić Nikole.. (pa tako Turajlić Milorada.. Turajlić Milana. Popara Dušan (list 71 spisa). Međutim.. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa).. Turajlić Miroslava. jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen . neposrednih očevidaca događaja. može se reći srećom. ". Nedvojbeno je.pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest. „. već spominjanih. ali da je ipak. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka. Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja. stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa)..odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina. čiji je i on bio pripadnik „.. nastojeći čuvati sebe. Požar Zorana. pao . da se ne kaže previše. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa). pak. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da.

ovoga puta iz izreke presude . tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ". . pa ni izvješće Policijske uprave Sisak.... Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude. „Njega sam zapazio i zapamtio po tome..samo glede stradalih osoba). a prema utuženom takove nisu bile. 83. već samo.. kada mi je predočena slika. godine u Prosekturi bolnice Sisak. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena. zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“. „Ja sam ostao neozlijeđen. Mile (također Sanader .11. kao smrtno stradali istom zgodom... „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko.... Izostavljena je. 89. tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika. 97. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko. No. jer se ovome sudu. „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji.. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. .. Naime.rujna 1991. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81.1992. prepoznao Sanader Dragana.iz ratne zone u Petrinji . obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda. koji je to stvarno i bio. izostavljen je. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak. Žugaj Vlado.je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života. Sve se ovo kazuje stoga. po saznanju za postupke i imena učesnika u njima. utvrdili njegov identitet. što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16. kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu. konačno. Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar". Nadalje. jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17.opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa). a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. tada nije bio ratni zarobljenik. Konkretno. jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. Pečirko Marijan. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen. 93. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. glede upravo rečenog. rujna 1991. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). godine predveče . među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan. „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . i 99. Kovačević Ivica i Svoboda Mišo. To ne čudi. Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23.do Bolnice u Sisku. „Sanader Dragan između ostalog je rekao . koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. spisa.je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika.. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno .i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“.

33. među inim i dobrovoljaca za to. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 1. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. v. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . PREDSJEDNIK Željko Barać.r. te ni po kome. u krajnjoj liniji. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.označenog u članu 144.siječnja 1993. pozivom na propis čl. . s tim. Sam način postupanja. v. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. te stoga optuženici. Zakona o krivičnom postupku. pobude iz kojih je djelo učinjeno. dakle. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. javljanje. dne 21. Nema. 353. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). optuženih. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.r. temelji se na u izreci citiranim propisima. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. Prilikom odmjeravanja kazne. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.već civil. Odluka o trošku krivičnog postupka. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. određivanje pritvora. stupanj krivične odgovornosti. st. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). bila dovedena u sumnju. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. Visina izrečene kazne zahtjeva. U Sisku.

predsjednika vijeća. člana vijeća. I. gdje i prebiva u ul.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. odvjetnika iz Siska. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. st.09. Trg narodnog heroja br. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. rođen 12. nestali su . nakon dana 5. Štajduhar Pavao i Žilić Branko. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.12. sin Marka.1956. 144. veljače 1993. nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. u odsutnosti optuženih. sa prebivalištem u Vrginmostu . godine u Bos. 142.SI – 0025 K – 23/92 . sin Pere. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. Gaćeša br. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. oženjen. održane glavne i javne rasprave. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. u vijeću sastavljenom od sudaca. članova vijeća te Nataše Galinić. V. godine do 31. zapisničara. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. 1954. Ivana Kasaić./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991. 54. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede. godine u Glini. zbog krivičnih djela iz čl. i iz čl. Dubici. Srbin. rođen 10. strojarski tehničar. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. ožujka 1992. Srbin krivi što su : 1.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 1. Mirka Švaljek. muče i tuku. Josipa Budinskog. Željka Barać. Palaić Ivan. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. 12. godine u Glini. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. godine.

2. i 2 toč./. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. u istom mjestu i na isti način kao pod 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl./. 1. muče i tuku. 144. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. koju naredbu su ovi prihvatili. – 7. st. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. . st. te i sami to činili./.000 – HRD. studenog 1992. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice./ istovremeno. od kojih udaraca su Litrić Borislav. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. 2. dakle. 142. 353. 95. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a u svezi čl. a za krivično djelo opisano pod 2. a opisani pod 2. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. 1.500. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. – HRD. Pa se temeljem propisa čl. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. st. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede . čime su opisanim pod 1. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro.Litrić Milan i Žužić Ante. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. st. 98. od 25. toč./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. dakle. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. Temeljem propisa čl. 48 st 1. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. Kaurić Joso.

to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kojima ih se tereti. naročito pogibanjem ljudi. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. nitko nije oprostio. 144. opisan po svjedoku. a sadržan i izrekom presude. dakle. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. te ni po kome. postavljen po službenoj dužnosti. a sa nespornim posljedicama. 142. prosinca 1992. Krivična odgovornost. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.) . Svojstvo civilnih osoba. 23. Branitelj. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). 6. Način postupanja svakog od optuženih. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. 144. st 1. u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. što isti nisu dostižni državnim organima. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. godine. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. da djelo mora biti . dakle. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. Postupali su optuženici. st.označenog čl. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. označenog čl. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. 1. nije dvojbena. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. st. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). 142.

Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. god u Sisku. Vedrog .r. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. U Sisku. te stoga optuženici. državljanin RH. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. 1. po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. stupanj krivične odgovornosti. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Zakona o krivičnom postupku). tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. st. sin Mije i Marije rođene Petanović. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja.1969. temelji se na u izreci citiranim propisima. 353. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. u krajnjoj liniji. po nacionalnosti Hrvat. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. rođen 19. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. s tim.protupravno i po međunarodnom pravu. PREDSJEDNIK Željko Barać v.09. Odluka o trošku krivičnog postupka. dana 5. veljače 1993. odgovarajuća je težini od njih učinjenog. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. Pobrđana. pobude iz kojih su djela učinjena.r.

koja je privremeno okupirana. advokata iz Siska. sudaca porotnika Ivana Kasaić. predsjednika vijeća. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. zbog krivičnog djela iz članka 142.siječnja 1946. kolovoza 1995. što je: dana 2. god. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše. godine. nalazi se u garnizonu u Petrinji. rođen 27. održane javne glavne rasprave. u odsutnosti optuženika. kolovoza 1995. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. Alemke Sladić. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. oženjen. i 21. članova vijeća. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju. Đure Sertić. i branitelja optuženika Davora Škugor. uz sudjelovanje Nataše Galinić.rujna 1991. god pa sve do 06. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991.00 sati te 16. godine u Petrinji. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci.Polja. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK.rujna 1991. godine oko 12. te nakon što su artiljerijske i . u svezi članka 24.rujna 1991. Mirka Švaljek. otac dvoje djece. Dana 06. zapisničara. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. god do 06. sin Nikole. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku.srpnja 1992. kao zapovjednik garnizona Petrinja. a nakon što je takova vatra otvorena. god. godine u Balincu. potpukovnik bivše JNA. člana vijeća. god. Komogovine. Općina Glina. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske. kolovoza 1995. KZJ. bio pripadnik tzv. stavak 1. nakon dana 7.

među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. izišli . Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje. komunalnih i drugih objekata u gradu. H-alereić Ramiz. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. Temeljem propisa čl. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5.i temeljem točke 6. 353. godine. te razrušeno i uništeno više stambenih. u svezi čl. 1. toč. ZKP-a u svezi čl. st. Drakulić Nikola. Temeljem čl. a teško ranjeni Đuričić Rajko. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom.svibnja 1992. st. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. 2. crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 142. 6. st.rujna 1991.. st. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. 53/91). ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26. radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom.rujna i 21. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. 24. .380.sa tenkovima .označeno u čl. 1. Općinski sud u Petrinji. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. 1. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji. 98. 95.minobacačke granate počele padati po Petrinji. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . st. 1. 1. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21. dakle.

kolovoza 1991. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio. vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području". Oko 10 minuta nakon te eksplozije. godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. Osim toga. godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa).rujna 1991. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi. Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. Osim toga. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti. koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. srpnja 1991. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat. godine bilo ratom zahvaćeno. vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk.kolovoza 1991. godine.rujna 1991. Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . Denis Latin (list 62 i 110 spisa). U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik . Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom. godine. sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16. ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili.1ipnja 1992. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika. godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). Primopredaju je vršio do 10. Optuženik je odmah prekinuo konferenciju.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2. Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova.200 metara. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. godine. Dakle. Dana 7. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio.

Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. što su se i oni slobodno kretali po samome krugu.granata. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. majku im ustašku." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu.rujna 1991. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. dakle. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. Neki su ušli u ambulantu.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske. sve do 19. Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji. minobacača od 82 i 120 mm. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik. Pucalo se iz topova.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. Došlo je do oštećenja krova. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. haubica i VBR-ova. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. pala granata od minobacača 82 mm. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. Oko 19.godine a iz video-kasete je uočljivo. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk. kao i optuženika. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. .00 sati. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. ali je i priličan broj rezervista. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme . a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. Konferencija je odmah prekinuta. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. i ukupno oko stotinu vojnika. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. tenkova i teškog naoružanja. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo).

rujna 1991. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog. Mrtve su pronalazili po kućama. ZNG-a ili građana Petrinje. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. da je došlo do znatnog oštećenja grada. da je sve ovo dakle. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. Osim toga. Svjedok kaže. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. nije mu poznato. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. Mrtve su tako skupljali 5 . da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao. a počeli su iza posljednjeg napada 21. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. Nikola". godine kada je izvršen treći napad. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. a to su činili na dva načina: Prvo. raspolagali su jedino sa pješadijskim. Napad je počeo oko 6 sati. Znano mu je. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16. vrtovima. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena. Napad je dogovoren za 21. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. godine. i drugo. a zatim je taj posao . Kako je vodio o tome statistiku. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. Benedikt" i "Sv. Po ovome zaključuje da je dana 21. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. Da li je to učinio ne zna. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. ulicama i podrumima. rujna 1991. Palajić Ivo.rujna 1991. Osim toga. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. smatra.rujna 1991. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. Svjedok dodaje. da je 15. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. zatim. Poginule su pokapali na grobljima "Sv.rujna 1991.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran.6 dana. godine kada je i izvršen.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom. da se ponovi napad na Petrinju.

Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a.rujna . znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv.rujna 1991. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima. Nalazio se je u Petrinji i 16. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću. Palajić Ivo. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici.rujna 1991. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. Čuo je brujanje tenkovskih motora. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića".Lovre" koja se u njemu nalazi. 21. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. te se sa ukućanima sklonio u podrum. godine u Petrinji. po civilnom stanovništvu. što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. Nalazili su ih u podrumima. bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu. no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba. Danilović Kosta i Babić Vlado. Djecu nisu našli.rujna 1991. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. ali i nakon toga. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. da je bilo poginulih iz napada 16. a niti je bilo kojeg prepoznao. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji.rujna 1991. godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. dapače. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. Šmisl Stjepan. Sve ostalo civilno stanovništvo. a kada . Bio je u samom centru grada. godine. Nije poznavao poginule.rujna 1991. razorenu kuću Dangubić Mije.rujna 1991. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. a čule su se i detonacije po cijelom gradu. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". sakupljao poginule civile po Petrinji. godine kada je uslijedio drugi napad.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv. Svjedok na kraju iskaza iznosi. Dana 16. Napad je vršen tenkovima. Benedikt" i u cijelosti uništena. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi.rujna 1991. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. vrtovima. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša".

Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. kada je već prestao napad. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2. da napusti podrum i kuću. 16. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv.rujna 1991. što sa sigurnošću tvrdi.rujna 1991. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom. srušen most na rijeci Petrinjčici. logični. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. da za napad koji je učinjen 2. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji. kao i njihov povratak. sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. izlazak tenkova. Nakon što se sakrio u obližnju kući. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. decidirani. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. Iskazom svjedoka Ing Harceta. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. uopće može se samo reći . Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. Nadalje je vidljivo da su dana 5.rujna 1991. zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. na Petrinju 2. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". Sa sigurnošću tvrdi. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. raznih sakralnih. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA.rujna 1991.rujna. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. rujna . Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu. kulturnih i drugih javnih objekata. Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. godine. godine. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju.

rujna 1991. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. Sve do te naredbe u gradu je mirno. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna. više teško i po život opasno ranjenih. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu.i 21. obavljaju uviđaj.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka.. grad u vatri. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. gradjani žive i provode uobičajeni dan. Kako je ona u pismenom obliku. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. KZJ u vezi čl. Ovaj još jači i snažniji. kao npr. godine. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao. izdaje odmah naredbu za napad. vrtovima. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada. civila. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. a ubrzo i izlazak tenkova. 24. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju.rujna 1992. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe . nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova.rujna 1991. Neki i masakrirani. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. kako napad ne bi bio zaustavljen.u Petrinji. podrumima. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. Dakle. dvorištima.rujna 1991. vežama. Jedina moguća konstatacija . Dogovara konferenciju za tisak 2. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina. U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. opet bez ikakova razloga i povoda. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. sa više poginulih civila. Popis poginulih ostao je u kasarni. Svi poginuli potječu iz napada 16. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad. Isti je uslijedio 21. godine kojom rukovodi. Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. dugotrajniji. Naime.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić.i 2l. povodom jedne nesreće. 142. Mrtvi na ulicama. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. novi napad. godine optuženik bio zapovjednik garnizona.

Prema tome. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r.r. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. . iz kasarne. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. U Sisku. dne 7. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao. njenog rušenja i ubijanja civila.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. 33. da bi do kraja izvršio svoj naum. Dakle. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. KZJ. st. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske. 1. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. 353. a ne izdavao. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. međutim. napada koji je učinjen na grad. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela.srpnja 1992. Naime. upravo suprotno u toku postupka. ZKP-a. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl.

S. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.locirane u Petrinji u ul.09.O.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 . Gundulića.09. I. prikazuju objekte na križanju ul. 09. V.1991. god. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.09. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak. događaja 02. godine.1991. godine.1991. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.

F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja. V. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. Nazora-Trg M. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. kolnika. I. V. M. prikazuju križanje ul. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. Nazora-Trg M. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. nadalje . gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. Tita. prikazuju stambene objekte u ul. V. prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. god. prikazuju Trg J. V. V. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M.F-16 prikazuju ul. V. god u Novskoj. J. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. gdje su vidljiva oštećenja..1967. DAMIR BOGDANOVIĆ. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. V. Nazora – Trg M. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul. Tita u pravcu Gajeve ul. pločnika i. su vidljivi tragovi oštećenja. kao i tragovi zrna-projektila.06. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. ul. V. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. prikazuju Trg M. Tita u pravcu Gajeve ul. rođen 10.

1956. 3. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. članova vijeća. zapisničara. gdje i prebiva na kbr. "Čvoljac".07. održane glavne i javne rasprave.veljače 1997. 2. neoženjen. sin Mirka i Danice rođene Rudan. ZKP-a . sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. temeljem propisa čl. god. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. sin Mirka i Danice rođene Rudan. RH. u svezi st. poljodjelac. Srbin. st. nakon dana 06. zv. RH. Alemke Sladić. člana vijeća. s prebivalištem u Ostrožini kbr. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. godine u Ostrožinu. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. drž. 1.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. zbog kaznenog djela iz čl. odvjetnika iz Siska. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. OKZRH. rođen 16. 197. Srbin. 1956. godine u Ostrožinu. drž. 340. predsjednika vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 123. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. Milana Krajačić.07. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. rođen 16. radnik. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. Stjepana Benčić. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 197. toč.. I.

da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. 2. 2. toč. 340. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. Mirko Gvojić. 2. pa. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. st. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. opet. 2. . to jest nisu iznijeli svoju obranu. ZKP-a. 1. u svezi st. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec.5. pozivom na propis čl. 3. Ni jedan od njih. dakle.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. ama baš ni jednom riječju. ZKP-a. tako i na glavnoj raspravi. 123. Sudu. st. OKZRH. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. 91. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 1. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. "Krajine". nije preostalo drugo. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. st. troškovi kaznenog postupka iz čl. 208. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile.siječnja 1997. 123. . no. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. OKZRH. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. navode optužnice. toč. Stjepan Šuntić. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. Oba optuženika. kako tijekom istrage. protjerivanjem stanovništva. 97. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. 1. u svezi st. Temeljem propisa čl. ZKP-a. ZKP-a. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. st. s:.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. padaju na teret proračunskih sredstava. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. a činjenično opisano i izrekom ove presude.

članova vijeća. padaju na teret proračunskih sredstava. 120.r. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. v.RH. sin Đure i Ljube rođene Čorić. odvjetnika iz Siska. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 1. ZKP-a. 67. strojobravar. godine. Mirka Švaljek. st.veljače 1997. st. 87. a shodno načinu okončanja postupka. rođen 11. st. predsjednika vijeća. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. pismen. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. zv. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. ZKP-a. v. PREDSJEDNIK Željko Barać. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.listopada 1954. zbog kaznenog djela iz čl. godine u Cerovljanima. troškovi kaznenog postupka iz čl. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. Jalšo. člana vijeća. OKZRH. uz sudjelovanje Nataše Galinić. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić.Pozivom na propis čl. 2.rujna 1996. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. toč. 91. 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. drž. sa završenom .r. sudaca porotnika Ivana Kasaić. dne 06. . nakon dana 26. 1. U Sisku. zapisničara. Alice Freiberger. Srbin. bez zaposlenja. Josipa Žinić.5.

120. protjerivanje stanovništva. 1. 123. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. u svezi st. najprije. dakle. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. OKZRH. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. kriv je tijekom razdoblja od 1991. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv.kolovoza 1995. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . toč. "SAO Krajina". 2. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. neoženjen. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. OKZRH. 2. OKZRH. do 1995.6. do 21. 4. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. . a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. 1. godine pa nadalje. sada ponovno. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. a na glavnoj raspravi 26. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. para državi "Krajina". kroz čitavo navedeno razdoblje. Temeljem propisa čl. da bi. svoju obranu. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti.travnja 1996. st. srpnja 1996. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. pristupio u paravojne formacije tzv. 90. te odcepljenja općine Hrv. 87. tbč. 1. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se. st. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. . godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. 1. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. 2. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. st. godine broj KT-36/96. bez djece.SSS. ZKP-a.rujna 1996. veljače 1996. u vezi st. st. kao i od 19. st.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 123. 45. Temeljem propisa čl. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04.

pozivom na propis čl. Vojna pošta 9139 Kostajnica". kao i od 19. te drugo. u vezi st. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. v. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. „Srpske vojske Krajine 39.rujna 1996. 2. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost.r. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. v. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. 123. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. dne 26. st. honorirati. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka.r. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . a iz "reversa ličnog zaduženja. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. sada u tom pravcu. municije. 31. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. da je bio pripadnik tzv. 4. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. OKZRH. jer nije dorečeno. ustanovljeno. OKZRH. st. također se ne može. veljače 1996. godine pa nadalje. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.Korpus. pa je tako. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. nije ničim dokazana. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl.. 1. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. 45. koje mogu utjecati na visinu kazne. OKZRH. 90.kolovo za 1995. zastrašivanja i protjerivanja.). sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. PREDSJEDNIK Željko Barać.travnja 1996. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. ZKP-a. učinjenog sa umišljajem." da je bio "četni stariješina". pretpostavlja se. revers i dr. a da tome nitko ne prigovara.. U Sisku. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. do 21.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi.

1. RH. toč. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv.svibnja 1997. odvjetnika iz Zagreba. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. u selu Crna Draga . nakon dana 2l. 2.01. nezaposlenog. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. članova vijeća.OKZRH. 3. Brnjevac 70. predsjednika vijeća. Ivana Plemenčić. člana vijeća. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . 1963. Srbina. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Vladimira Jerković. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. vozača. neoženjenog. godine. 123. Alemke Sladić. u svezi st. "Krajine". rođenog 27. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. sudaca porotnik " Bogdana Josip. drž. sa završenom SSS. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine. godine u Vrginmostu. Temeljem propisa čl. do 1995. st. zapisničara. održane glavne i javne rasprave. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 339. zbog kaznenog djela iz čl. gdje i prebiva.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste.

da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. 2. u svezi st. v. dakle. godine. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. st. U Sisku. 2. dne 21.5. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 1. toč. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. 87. Temeljem propisa čl. . 2. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . para državi "Krajini".siječnja 1997. Rečeno je razlogom. st. v. u svezi st. st.r. 91. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. . PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.svibnja 1997.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. OKZRH. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. a na glavnoj raspravi održanoj 21. padaju na teret proračunskih sredstava.r. ZKP-a. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Barać. protjerivanjem stanovništva. st. 1. 123.svibnja 1997. OKZRH. 123.pripojenja tzv. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. 1. Pri kraju provedenog postupka.

studenog 1996. uz sudjelovanje Nataše Galinić. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. zp. st. Nikole Tesle br. nakon dana ll. drž. godine u Starom Selu. Ljubice Rendulić . u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. neosuđivan. člana vijeća. odvjetnika iz Siska. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. RH. Mirka Švaljek. Josipa Žinić. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Ćepin. Omladinska 3. otac jednog djeteta. OKZRH. oženjen. sa posljednjim prebivalištem u Glini. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. automehaničar. vojsku služio u bivšoj JNA. „Krajina“. održane glavne i javne rasprave. 2. rođen 01. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . a sada na adresi Livana. godine.Holzer. 123. članova vijeća.01. zapisničara. pismeno sa završenom SSS. 1. predsjednika vijeća. kriv je što je: tijekom 1991. zbog kaznenog djela iz čl. 24. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. godine do mjeseca kolovoza 1995. vodi se u VE u Glini.1951. Srbin. u svezi st. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.

45. s tim da dodaje ". fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. 2. OKZRH. 4. 87. iako sam Srbin.. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. ZKP-a. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno.obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u.. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu.. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. 1.srpnja 1996. Temeljem propisa čl.65 mm. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.. počam od 04. kako se navodi optužnicom. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. oružje sam imao još iz bivše milicije . optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. st. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. u svezi st.označeno u čl. ZKP-a. .. za vrijeme rata. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. palio kuće i stambene i gospodarske objekte... godine ista bila izmijenjena na način. pa nadalje. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju." (list 28/11). paravojnih formacija milicije . činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. u okviru takvog zločinačkog plana. na glavnoj raspravi dana 23.. godine. ". 2. st. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. 1.bio sam pripadnik. 123. OKZRH. toč.. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. Temeljem propisa čl... morao sam to biti . do izbijanja sukoba. pučana hrvatske nacionalnosti. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. 120.1istoDada 1996. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. godine. kroz čitavo navedeno vrijeme...mogu još na kraju . 1. 1. da bi. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. . st. imao sam automatsku pušku.srpnja 1996. st. st.6.

N. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. 1/10 od 26. a Zakon o općem oprostu ( N. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. dostavljenom po sudu u Hagu. OKZRH. st.godine ) u čl. . da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. OKZRH. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. bilo rečeno. 1. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. 123.rujna 1996. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu.priznaje i sam optuženik. st.N. godine. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. istog temeljem čl. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. . Milan Babić. kako je već ranije navođeno. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. OKZRH“. 80. pri navođenju njegove obrane. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. a da je tjeralica sredstvo da se. Morao sam to biti''. 7. st. a optuženik prihvaća. Isto tako. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. paravojnih formacija milicije. a ne nečim. st. 123. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. kao i da je. do čl. dodatak Međunarodni ugovori br. makar na tzv. u konkretnom slučaju. 1. 2. Koje je optuženik predložio. Naprotiv. 122. Mile Martić. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. rujna 1996. što je sud propustio ustanoviti. 120. 120. Dušan Zelenbaba. br.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. 2. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. negativnu okolnost. istog Zakona. pa i onima. 3. tvrdi. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. kako to obrana tvrdi. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. Branitelj. OKZRH u svezi sa čl. konačno. mimo njegove volje. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. od 27.list 82/II) i dalje. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. jasno kazuje. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. da je izostalo. 3.

a i ljude iz svjedokova okruženja. a da bi priznala "postojanje grupe". znajući za sve to i ne reagirajući. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. . na čemu uznastoji obrana. smješten u samicu. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. ali. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. Točno je. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. Mogućnost. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. da bude jasno. Zapaljena mu je kuća. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . "milicioneru“ koji. kao pripadnika skupine.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. čl. primjenjivao mjere zastrašivanja. dozvoljavao paljenje imovine. nanosio psihičke i fizičke povrede. Trajalo je to četiri dana. 2. a sve stoga da sa vješala skine . da je . kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. 123. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. godine. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret.Posjedovanje naoružanja nije sporno. nasuprot optuženiku. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. a uznastoji samo sebe izuzeti. a sve prateći psujući mu ustašku majku. riječju. što se lako zaključuje iz njegove obrane. Istovremeno ga je vrijeđao. križima i leđima oborenog na pod. kada se znade. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. a kroz to vrijeme sada opt. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. tu nema šta. psujući im ustašku mater. poistovjećuje se sa skupinom. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. Sud. svinje odvlačile. kao pripadnik skupine. otuđivao vrijedne predmete. Istina je. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. pljačkalo na veliko. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. prijeteći da će ih zaklati. ponuđen po optuženiku. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. glasi u najmanju ruku ironično.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991.

u Jukincu. Bio je sa ostalima i u njegovu.. obučenih u razne uniforme. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. a ne da bi slučajno to osudio.obješenu baku. bez razloga za to. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. a sa njima i ja. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. . godine. da je 17.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. Uvijek se samo veselio. udarajući ga naizmjenično. a "spominjanjem" ustaške majke.kolovoza 1991. godine živio u Glini. pored drugih i po Kotur Bogdanu. sve dok je do 26. među tridesetak naoružanih osoba. a posebno u Jukincu. ima je neprilike. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. Ja oružja nisam imao. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. ubojstvima i zlostavljanjima.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. iz Bijelih Voda. godine. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". a na poziv Kotur Bogdana.svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . . Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć.. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. datuma kojega je dobro zapamtio. Kada sam izišao . 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. bacali ručne bombe u iste i palili".da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. Svjedok se prisjeća ". Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. a kada je dolazio do njega. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji.. preko razglasa. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene.. nije mu poznato kuda. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. Kotur u tome nije učestvovao.. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. prijetio obračunom. među . stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata.. prepoznao sada optuženoga. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. Nije po njima tada pucano. vojne i milicijske. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana.listopada 1991. starog oko 45 godina. polijevali po kućama. Prijetio mu je. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. nakon što je pretražio. . . Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. ali mu ne znam imena.

sudu. naime.". ovaj puta u selo Prijeka. Uviđajem na mjestu događaja. koji su pljačkali sve što su stigli. Nije to uspio ni pri suoćenjima. kada je odvožen kamionom. primjerice poljoprivredne strojeve. kojim su prilikama. ti materina. zapaljivim metcima. odakle je. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. da optuženik spram ostalih. krave. Klobučar Nikola. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. ali to ne znači. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. a koje je izostalo. među ostalim. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. . ponovno ga je optuženik. u biti. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. opljačkan i gliser. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. istovremeno. a u pogledu mogućnost.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. koji je tamo došao. Ti-su svjedoci. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. Po prevoženju kamionom u Jukinac. "negativnu okolnost". treba te zaklati". Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. da bi njegovu kuću i zapalili 0l.rujna 1992. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. Sva trojica su ga tukla.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. zv. za koje se više nikada nije čulo. kojem je. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. nešto poslije pola noći. za razliku od optuženika. mještane tukli i zlostavljali. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. to potvrdili. gdje je svjedok tada živio. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. konkretno Matijević Ivan. Slado. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. nije doista postupio kako su oni govorili. ama baš svi svjedoci govorili. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". . . Svjedoci predloženi po optuženiku. reagirao. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. o kojima je već bilo riječi. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. godine. na imanju Zibara. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. nije jasno. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. svinje.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. Ferenac Milan. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. u kuću Divjak Branka. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. iako kolovodja. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. bez njegovog obrazloženja. doslovno rekao: "p.kojima je prepoznao sada okrivljenog.

dakle. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. v. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. nasuprot obrane optuženika. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. znane i neprijeporno. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda . 37.Činjenica je. st. dne ll.0KZRH.srpnja 1996. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. jer povreda istog. pozivom na propis čl. kako je već isticano. godine. slijedom iznošenoga. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. OKZRH utječu na visinu kazne. U Sisku. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. kao otegotno .r. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika.r. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. 45. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. predviđena čl. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. 31. čije je zločinačko postupanje. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. pa sud. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. OKZRH. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. pa tako. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. 90. pa nadalje. Željko Barać.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. koje je postao pripadnikom. tim prije što ih ni obrana nije istakla. 4. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. koje u smislu propisa čl.studenog 1995. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. optuženik i veoma aktivno. v. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije.

oružje i streljivo. održane javne i glavne rasprave. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Dubici. u Bos. OKZRH. predsjednik vijeća. godine do 1995. god. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. branitelja opt. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine u nazočnosti optuženog. 120. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. lipnja 1996. nakon dana 24. rođenog 26. članova vijeća. člana vijeća. st. VELIMIR MILE. VELIMIR MILE. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. zaduživši uniformu. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. uz sudjelovanje Slavice Režić. sudaca porotnika Ante Jukić. Alice Freiberger. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. "Krajine". sin Đure. sa kojim je bio očito nezadovoljan. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. s stanom u CerovIjanima 95. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. od vj. Josipa Sladić. Đure Sertić. zbog kaznenog djela iz čl.06. 1. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. automatsku pušku i dr. kao zapisničara. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. u kaznenom predmetu protiv opt. iz Siska.1950.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Ivana Blažinić. pokretna imovina otuđena. prije svega mještana iz sela Cerovljana. godine pristupio paravojnim formacijama tzv.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. U Sisku. . PREDSJEDNIK Željko Barać. OKZRH. 31. OKZRH.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dok olakotnih okolnosti. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela.optuženika spram nje kritične zgode. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. studenog 1996. a temeljem u izreci citiranih propisa. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. pa nadalje pozivom na propis čl.godine. v. v. počam od 11. Slabe imovinske prilike optuženika. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. Vrijeme provedeno u pritvoru. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. kada je mislio da će mu to biti od koristi. dne 28. 45. siječnja 1996. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.r.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

OKZRH. 08. oženjen. te ispaljenje raketa call 57 mm. VE Pakrac. godine. drž. k r i v je što je: dana 1. predsjednik vijeća. Općina Pakrac. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. 120. RH. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . člana vijeća. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. "RSK". OKZRH . nakon dana 23. sudaca porotnika Ivana Blažinić. SSS. u Gornjoj Subotskoj. Đure Sertić i Mirka Švaljek. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. Vukotić. u nazočnosti optuženika. dakle. Općina Novska. u kaznenom predmetu protiv opt. godine u jutarnjim satima. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. MRZIĆ MILANA. 1. Alica Freiberger.1968. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. rod. siječnja 1997. 20. st. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. 1. branitelja optuženika Laze Veselinović. članova vijeća.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.12. Srbin. uz sudjelovanje Tihane Rendulić.opisano u čl. neosuđivan. kolovoza 1949. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. zbog kaznenog djela iz čl. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 120. st. konobar. svibnja 1995. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. sin Dragutina i Ljube r. Općina Novska. MRZIĆ MILAN. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. otac jednog djeteta. odvj. iz Zagreba. zapisničara.g. pješačke brigade vojske tzv.

39. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. Na Novsku se djelovalo iz BiH. OKZRH. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret. 120. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. 2.1995. 45. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. st. 1. Temeljem čl.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. "RSK" od 7 mjeseca 1994. 1. 38.00 kuna. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. i čl. 1. 120. Primjenom čl. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja. Babić Milan. ZKP. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98. pješadijske brigade vojske tzv.64 kn i paušal od 1. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. godine bio je u Paklenici. – 6. 87. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška. gdje je bila minobacačka četa. Dana 1. Spavao je do 6. Nadalje. toč. 1. toč.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. i 2. 90. godine pa nadalje. a u svezi čl. pješadijske brigade. ali ne i po Novskoj. godine. 1. toč. OKZRH primjenom čl. st. 1.zbog toga se temeljem čl. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm).05. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk. st. st. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. 1. i održavanja oruđa u funkciji. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . st. tek na djelovanje po njima. st.05. odnosno da ima zastoj. 1. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899.1995.000.

ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci.19-20. Stipu Vulić (str. do vremena njegova ranjavanja. dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato. podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. godine i 3. 1.39. 136). nije dvojbeno da je opt. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. saslušao svjedoka Babić Željka (str. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka . godine bio potporučnik načelnika topništva 98.135).145-182). proizlazi iz fotoelaborata. te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. 76). također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen. Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. "RSK". budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. 74-75). "RSK". 89). godine (str.66). jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm. svibanj 1995. osim u početku kod Starog Grabovca. 72). Nadalje. Čičak Zlatka (str. Razaranje pomenutih mjesta opt. vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. Nije dvojbeno da opt. te zapisnik o obrani optuženika (str. Takav zaključak u odnosu na opt. bio ranjen. pješadijske brigade vojske tzv. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu.svibnja 1995. te podaci o liječenju optuženika. pješadijske brigade vojske tzv. svibnja 1995.5). nakon čega je pobjegao. procjena Komisije za ratne štete. godine (str. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str.ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem. stacioniranih u . Vojnović Nikolu (str.6465.14. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. presliku iz vojne knjižice za optuženog (str. "RSK".88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat.30 sati.135). S obzirom da je opt. zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije.2-3. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska.7). u prilogu Pravilo brigade. Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda. stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta. svibanj 1995. To se sve događalo u periodu oko 7. "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. te je tom prilikom ranjen. Milana Čorak (str.

g. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. "RSK". "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.svibnja 1995. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1. kolovoza 1949. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. te ispaljenje raketa cal. Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. Gradišci. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. Isto tako. . Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi. Općina Novska. To je bilo negdje oko 7. Zajedno sa opt. godine ostao u zastoju. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. Inače.00 sati. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. pješadijske brigade vojske tzv. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj. koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak".

planira. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. organizira.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. Naime. organ za rodove i kancelarije. organ za obavještajne poslove. centra za vezu. koordinira i analizira borbena djelovanja.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. "RSK" kojoj je pripadao opt. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. a sastoji se iz komandne grupe. pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju. Komandnu grupu čini komandant. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. načelnik štaba. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika. obavještajni organ i organ za rodove. brigade vojske tzv. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. a može djelovati i šire. U skladu sa iznesenim. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno.30 pa cijelo dopodne. Svaka brigada ima komandno mjesto. komadant donosi odluku. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. organ za popunu i personalne poslove. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. Komandna grupa priprema odluku. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak. pomoćne grupe. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. . a može imati i opću grupu. Novskoj i okolini. operativni organ. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno.

koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. U sferi izvršenja. pješadijske brigade vojske tzv. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. 1. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. I u najblažem obliku za optuženog. st. valja navesti. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. 87. "RSK" . te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. ZKP. da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. planira. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. 1. a odnosi se na troškove postupka prema . a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. ZKP-a. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva.Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. 1. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. i 2. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. a u svezi čl. 98. organizira. 6. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). 90. Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. st. toč. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv.

stavak 2. te imovinskom stanju optuženika. godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. 11. dne 27.r. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine u Hrvatskoj Dubici. kao članova vijeća. rođene Kljaić. zapisničara.sin Mile i Marte. u kaznenom predmetu protiv I-opt. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. uz sudjelovanje Nataše Galinić. U Sisku. v. Milenka Janjetović i II-opt.r.1950. vještaci). rođen 19. odvjetnika iz Siska. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. (K-31/1995). zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak. dana 16. nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. SI-0043 K-32/1995. kao člana vijeća.troškovniku (svjedoci. gdje i . godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. Ljubice Rendulić-Holzer. OKZRH. zbog kaznenog djela iz članka 123. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. kao predsjednika vijeća.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. suca Županijskog suda. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. veljače 1997. Jovana Jerinić. travnja 1996. te sudaca porotnika Ante Jukić. v.

kolovoza 1949. Cerovijane. radnik.Felbabić Nikola. Vuković Pero. Mišković Ivica. Jukić Vera i Marija. Bunjevac Antun. Čorić Mara. rođen 3.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi. Bačin.godine u Hrvatskoj Dubici. Bunjevac Tomo. Pezo Ivo i Soka. Đuričić Stevo. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. Juratović Marija. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Flekać Marko. mučili ga i nečovječno postupali prema njemu.. Đukić Maca. ubijali civilno stanovništvo. Jukić Filip. Tepić Dušan i Ana. i 33. Volarević Antun. otac jednog djeteta. paravojnu snagu navedene tvorevine. Batinović . Huska Stjepan.. Kaurin Jaga. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. a naročito od mjeseca kolovoza 1991. Švračić Antun i Marija. Čaušević Idriz. otac dvoje djece.8. Alavančić Kata i Reza. Mucavac Antun. Flekać Jozo. Bunjevac Kata. i čl. Glavinić Grga. Vladić Kata. Sabljar Štefo.Dubičkih partizana br. Pavić Matija. rođena 1940. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola. Trninić Terezija. Trninić Ivan. 3. Ferić Anka. do 53. oženjen. Antolović Roko. Josipović Anka.3. Dikulić Stjepan. Krnić Mijo.1947. Ferić Kata.godine. Josipović Anka. Srbin. godine pa sve do oslobođenja tog područja. Karagić Josip. Jurić Janja. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. do mjeseca kolovoza 1995. Knežević Antun.prebiva. Volarević Soka. Flekać Franjo. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. Dikunić Ruža i Sofija.13.sin Mile i Ane. gdje i prebiva. Lončarević Antun. u Cerovijanima . Šestić Marija. Luić Janja. Nikolić Ana. Ferić Đuro. u selu Bačin . Vrpoljac Nikola. poljoprivrednik. Krnić Štefo. Durinović Antun. Delić Marija.32.ul. Dukić Danica. Barunović Nikola. Kropf Pavle i Bara. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. Ordanić Luka. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. kućanske i druge aparate. poljoprivredne strojeve. od tada. Vatinović Anka.Blinja Barbara. Karanović Jozo. tj. Abaza Željko. Trninić Ivo i Kata. Šestić Milan. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva. Đukić Antun. Đurđević Luka. -završio osnovnu školu. Pavić Antun. lipnja 1911. Mišić Mijo. Kata i Liza. godine protivno odredbama čl. RSK. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. Piktija Anka. Krivajić Reza. stoku i drugo. Batinović Antun. Kulušić Ivan. Lončarević Nikola. Zaočević Šajnović Milka i Slavica. Petrović Juraj.31. ul. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. rođene Duričić. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991. Likić Nikola. oženjen. Dragičević Ivica. Josipović Ivo.Zdravka Buzadžića 71. Srbin. Krivajić Antun. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. Stanković Veronika. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. Jukić Iva. Barić Sofija. žena Ive. 51. kolovoza 1949..

Čorić Vera. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. istoga članka.00 kn. kolovoza 1995. dvije kapelice i crkve. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Barunović Marija. dakle. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava.studenog 1995. provede jedinstveni postupak. stavak 2. i 3. te svaki platiti paušalni iznos od 5. Zaočević Nikola. koje je činjenično opisano u optužnici. Perković Nevenka. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Lončar Antun. Lončar Kata. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. Felbabić Marija. do 6. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95.listopada 1995. Barunović Matija. Lončar Stjepan. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. 1. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano. godine broj KT-35/l995. 1. Ordanić Antun. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. stavak 1. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120.193. ZKP-a u iznosu do 8. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. stavak 1. Lončar 'Kata. Naime.listopada 1995. protiv opt. Perković Zoran. stavak 1. Čorić Antun. OKZRH. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. Blinja Nikola. Na temelju članka 90.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća.Marija. Blinja Katarina. Antolović Marija.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995. Na temelju članka 45. stavak 2. toč. stavak 1. OKZRH/a u svezi sa st. Perković Vlado. Blinja Ana i Likić Andrija. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). OKZRH. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. tj.00 kuna. stavak 2. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. Lončar Anka. Čorić Josip. stavak 2. Čorić Bara. Da bi se . te se na temelju odredbe članka 123. Blinja Josip.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123.000. Rješenjem od 6. godine broj KT-34/1995.

Čorić Miću.a on. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. godine. nezna od koga. da su kuće opljačkane. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. U svojoj obrani izjavio je. Ejuba Čaušević i dr. da je 13. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike. Izjavio je.da se negdje sklone dok prođe akcija. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . Poznato mu je. Miću Čorić.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. a neki su ga dobili tada. No. Viđao ih je. ali nezna tko je to učinio.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. I-opt. Kasnije je ušao u graničnu policiju.' Budući da je s njime bio dobar. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. da je počev od 8.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe. da su dvije minirane.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti. Željka Abazu i Čaušević Idriza. Tek u tijeku 1992. godine. 1991. tvrdi optuženik. dolazeći u komandu . iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša. 9. On ne zna zašto. rad na popravku mosta). Prema izjavi optuženika. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. da nije pljačkao kao niti palio. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. rujna 1991. Inače. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. navodi. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. bez obzira. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7. 1991. u svojoj obrani je naveo. kako je već napred navedeno. Cerovljana i Predora. Neki od njih su već od prije imali naoružanje. godine izvršena njihova mobilizacija. bio je pisar u komandi. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana. godine. Đukić Ivana i Nikolu. 1991. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. mjeseca 1991. Knežević Antuna. Nadalje. pa i on sam ga je dobio tada. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. Prije ove akcije. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. SAO Krajine. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu.da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin.čuo. Slavka Kučuka. Navodeći da je 13. Navodi. 10. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. Tvrdi da nikoga nije ubio.da su tijekom 1994. 10.mjeseca 1991. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. Danicu Krizmanić. navodno. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili. Poljoprivredna mehanizacija je . on ga je postavio za pisara (čatu).da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. Vrativši se 22. Josipa Josipović. godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla. Tom prilikom. 9.da je jednom došla zapovjed. Osim toga. po stavu suda. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. 1991. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22.

ali. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992. Čorić Miću (117-119). ali si u tome nije mogao pomoći. Ordanić Matiju (161). Đukić Nikolu (103). tj. Vuruna Evu (140). Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. RSK i on. da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. Kao pripadnik . Nezna tko je pucao. jer se bojao. Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije.goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj. Trečić Mariju (131). da je dosta kuća srušeno u Bačinu. da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. Šprčić Antuna (141). jer je čuo. on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. Višnjicama i Predorama. U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Anić Nikicu (151). oko 50 do 60 osoba. Matijević Marka (131-132). Ribarić Nikolu (151). Nadalje. Šnjarić Marina (149-150). Po izjavi svoje žene znade. Bilo mu je poznato. godine premještena je na položaj u Uštice.tko su bili. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102). Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. do polovice 1993. ističe. čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo. Tvrdi. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. U tijeku 1993. Kulišić Anu (141). pošto je više puta čuo pucnjavu. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. Bunjevac Milana (130). Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. da ih nije vidio i nezna. Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. Izjavio je. da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. Josipović Josipa (104-106). da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe. U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. ali nema detaljnijih saznanja o tome. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. Krajem mjeseca rujna 1991. iz Hrvatske Dubice. Šestić . Krnić Milana (162). Juratović Stjepana (138). Ostalo je nešto starijih ljudi. Trivić Milku (129). II-opt. godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995. Abaza Nikolu (133). a također i od domaćih ljudi.zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. Čorić Milana (139). Kučuk Slavka (115-117). godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. Krizmanić Danicu (137). Tepić Snježanu (133). Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. Izjavio je. već da su pogubljeni u Bačinu. Bunjevac Radmilu (131). Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo.a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. Juratović Anku (139).koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. da je iz Hrvatske Dubice otišao.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima.

Hrvatske Dubice.Tomu (163). Milenko Janjetović i II-opt. mjeseca 1991. Naprotiv. Perković Ivana (181182). Naime. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. pa sve do Siska. Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). tj. godine u neodređeno vrijeme. Josipović Josipa i Čorić Miće . godine koji je bio informativni list 26. Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt. godine u Hrvatskoj Dubici. se stavlja na teret.priložen spisu. Matijević Draginju (219). o organiziranju. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama.ponovno saslušanje (218-219). naoružavati se tijekom 7. svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. Unčanin Mirka (182). Doduše. Poljak Marka (179). Zapravo. Međutim. (3 fotoelaborata pod ovih brojem). Tijekom 8. koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. a naročito poslije toga.a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7. i 8. opće je poznata činjenica. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206). Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. stavak 2. ožujka 1996.1995. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. godine. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. Ercegovac Milana (208-209). obavio očevid 28. 2. jer nije uvjerljiva. jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. Stanković Mariju (208).2. njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila.a činjenično je opisano u izreci ove presude. Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika. Već tijekom toga mjeseca. i na temelju iskaza brojnih svjedoka. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. diglo na oružanu pobunu. izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe.godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu. stvaranju grupa i naoružavanju . godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. iako ih nitko nije ugrožavao. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. Karagić Miška (183). okupljanju. mjeseca 1991. godine (209).a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. Dvora. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. osim ocjene navoda njihove obrane. broj 511-10-8232/96. spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. OKZRH. Redžić Osmana (184). Stanišek Velislava (165-166). stavlja im se na teret djelo iz članka 123. Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi. Juratović Ivana (219). 1996. Šabalj Nikolu (208).

kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166).najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102). 10. proširenje i očuvanje paradržave RSK. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. kao jedinstven instrument za stvaranje. Pekrović Ivan (181). U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija. Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela.godine i svjedok Dukić Milan (102). Anić Nikica (151). u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo. iz sada. Čorić Milan (139-140). Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. Stanišek Velislav (165-166). Isto tako. Čorić Mićo.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. godine prolazio . godine. koji je bio na čelu tzv. Sever Ilija (222). To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi. da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka. mjeseca 1991.a imao je pušku. Šestić Tomo (163-164). Poznato mu je/da se tijekom ljeta. s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. navodno poslije 13. Sam se začudio.). mjeseca 1991.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo. a kasnije tzv. Knežević Antun. koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. mjeseca 1991. tukao . a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. I-opt. vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji.1991. Ercegovac Milan (208208).10. Šnjarić Marin (150). Neki od njih su bili u uniformama i naoružani.Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). SAO Krajine. Krnić Milan (162). mjesecu 1991. On je također 20. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . opće poznate činjenice. Juratović Stjepan (138-139). čak i prije 8. godine (99.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela. Kučuk Slavko (115). Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166).mjesecu 1991. milicije SAO Krajine. 8. godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. Mihaljević Ivan (182-183). s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije. Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . godine.10. U istoj skupini. godine. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva. Čorić Mićo (117). st. Prije toga iste civile je mučio.vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović. Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. Abaza Željko). Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6. 1991.da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba.1991. Dukić Nikola (103). 6. da su napadi počeli već u tijeku 8. proizlazi. a naročito u 8. ili početkom 7.a činjenica je da je 25. godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi.1991. nešto dalje od Jerinića. RSK u Kninu. Poljak Marko (179). Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi. Optuženike je u sastavu skupine u 8.a imao je automat sa dobošem.

Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. poljoprivredni strojevi. Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip. Nadalje. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. Timaraca.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. Krivajić Antun. Oni su morali obavljati razne poslove. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi.) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139). Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo.Josipović Josipa i druge. 10. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. Tu su ih vidjeli i optuženici. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. 1991. godine pokupili u njoj preostale Hrvate. Na temelju istog dokaza.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. Graboštana. što su i sami naveli u svojoj obrani. osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. za sada se vode kao nestale osobe. Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. Oni su navedeni u izreci presude.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi. Hrvatsku Dubicu i Predore. raščišćavati teren. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . također prema popisu (201-206). Redžić Osman (184-185). osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili. Ribarić Nikola i Abaza Željko). Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi. oko oko 50 do 60. pripadnici skupine . Sva ta imovina (kućanski aparati. starije životne dobi. stoka i dr. namještaj. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. Hrvatske Dubice i drugih mjesta.

uništavanje stambenih. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike. bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna. mjere zastrašivanja i pljačka (čl.svjedoci. OKZRH.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. tj. Činjenica da je I-opt. mučenje i nečovječno postupanje.51.1995. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi. Zato je sud I-opt. Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila. Činjenica. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora . do 33. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. pljačkanja imovine. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. Naime. napadi nasumce. naročito karakter skupine.Vatrogasnog doma.2. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. Naime. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. Sve navedene posljedice: napad na naselja. a II-opt. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. ubijanje civila. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl. svaka fizička i psihička prisila. stavak 2.3. čiji su pripadnici bili i optuženici. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. . osobito ubojstva. Milenko Janjetović i II-opt. do 53. Pored navedenog. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. Kazne su određene u skladu s člankom 123. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela.l3. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. prisiljavanje na prinudni rad. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta.. Glede I-opt. okrutna postupanja i mučenja.31. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost. Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. posljedice sveukupnog djelovanja. godine (221). Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija. Ženevske konvencije). što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. Ista činjenica. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice.gospodarskih i vjerskih objekata. što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina.

90. 1. Iznos je određen prema složenosti.kolovoza 1995. v. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.00 kn. ZKP-a. st. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45. i 3. stavak 1.000. težini i trajanju kaznenog postupka. PREDSJEDNIK Josip Budinski.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA . Hrvatske. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl.00 kn a odnose se na troškove svjedoka.r. Troškovi kaznenog postupka iznose 8. OKZRH.travnja 1996. Vrijeme od 04. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti. v.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI . Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5. Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci.193.r. dne 16. U Sisku. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav.

zbog kaznenog djela iz čl.12. 11. Lalić Milana i II-opL. OKZRH. 2. rođen 01. u kaznenom predmetu protiv I-opt. gospodarske objekte i drugo. članova vijeća. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. sa završenom OŠ.travnja 1996. Zdenka Gajšek. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. Općina TOpUSKO. sin Milana i Milke. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. st. Ivana Blažinić. Zakon dana 16. sudaca porotnika Đure Sertić. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. godine. Srbin. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . nakon što se osnovala paravojna skupina zv. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. OKZRH. godine u Maloj Vranovni. godine u Maloj Vranovini. Vranovini kbr. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. zapisničara. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. Ante Jukić. člana vijeća.Maloj Vranovini 38. sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. st. Ćelap Dušana. s prebivalištem u M. predsjednika vijeća. rođen 25. rastavljen. lipnja 1947. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. sa prebivalištem u . uz sudjelovanje Nataše Galinić. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 120. godine u Maloj Vranovini. otac dvoje djece. u prisutnosti I i II-optuženika. 123. 1. rođene Lalić. Srbin. dakle. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. odvjetnika iz Siska. udovac. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. otac jednog djeteta. 1956.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. održane javne i glavne rasprave.

Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani. SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu. Nadalje.000. "papovka" i raspoređen je u tzv. Tada je zapaljeno čitavo selo. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. pa nadalje. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće. Nisu imali . Tada je zadužio pušku zv. godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. 1. st. rujna 1995. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. što je on sa ostalima i činio. Već 1991. Zadužen je puškom zv. Poslije 1992. 90. 1. 2. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak. KT-37/95 od 12. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. OKZRH I.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. godine. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. 87. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. rujna 1995.travnja 1996. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. Upravo na prigovor zv. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI. st. 123. "Samostalni vod Mala Vranovina". svaki u iznos od 2. jednim minobacačem i mitraljezima. Temeljem propisa čl. ZKP-a. nije činio."Samostalnom vodu "Mala Vranovina". 45. godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo. OKZRH. 1. u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. pa kad je negdje polovinom rujna 1991.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. toč. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl. kolovoza 1995.937. godine KT-39/95 od 21. "papovka". st. što on osobno. "SAO Krajine" . godine.kolovoza 1995. ali je zarobljen. 1. i svezi čl. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. kako je to opisano u izreci presude. br. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. "SAO Krajine". Temeljem propisa čl. nije vidio da bi netko pljačkao. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. i 2. – 7. ''Topuske čete". vlasništvo Sonički Mile. st. koje je bilo prazno.00 kn.

da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA. Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. akciji čišćenja" tj. 85). međutim. 86). već da su je spašavali."Samostalnog voda Mala Vranovina". 86). Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. u dopuni obrane. međutim. Maricu Miljević (str. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". Miljević Stanu (str. Nadalje. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. Branka Toljana (str. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. bivbe JNA (str. navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. Čelap Dušana (str. Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom.nikakove uniforme. da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. a da su to činile formacije tzv. 30 i 87). Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. inače i sam pripadnik tzv. 86). međutim. saslušao Žuna Milana (str. te fotoelaborata. Kireta Vladu (str. Marice Miljević i Stane Miljević. On je tada predao pušku. a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. kao što je bilo Hrvatsko selo. Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. godine. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. svjedoka Miljević Pere. Optuženici to također ne osporavaju. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. Tada je došla "milicija tzv. To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. SAO Krajine . Miljević Peru (str. "Topuske čete". Milana SoničKi (str. 7 i 34 spisa K-29/95). kasnije je to porekao. Tijekom postupka je dodao. nije dvojbeno da su oni tamo bili. 69). "Samostalnog voda Mala Vranovina". 69). tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. 16). 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. ali nije sudjelovao u rušenju. .

2. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. Dušan Ćelap poslije 1992. jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene."Samostalni vod Mala Vranoina ''. . Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. 123. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. da II-opt. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. st. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. navodeći da su to činili ''drugi''. Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. upravo za vršenje radnji koje su već opisane. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti.Naime. te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. te otuđenje i uništenje njihove imovine. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time.

87. toč. a u svezi čl. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16.1968. primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika. Odluka o trošku temelji se na čl. Franjom Tuđmanom. rujna 1991. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović». 1. god. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. .r.r. 90. izvršen je napad paravojnih formacija tzv. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr. god. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. Jugoslav Vidić nije bio maskiran. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.travnja 1996. JUGOSLAV VIDIĆ. st. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. U Sisku. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani.02. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. rođen 16. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. 1. dne 16. 2. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu. .7. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. Republike srpske krajine na grad Petrinju. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b. rujna 1991. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović».b. st. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v. suda..

1954. rođen 15. rođen 26. «PEĐA». SLAVKO TADIĆ. u Dvoru. rođen 06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. LEONARD JANKOVIĆ.03. god. rođen 07. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.06. 22. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Đure. Bratstva i jedinstva 6 . u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u D. rođen 19. PREDRAG ORLOVIĆ. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god.05. u Rumaržovu. Marića 8 35. rođen 05.10. u Dvoru.1962. rođen 20. god.01. god. DRAGO KLADAR.1954. sin Marka.03. sin Mihajla. PREDRAG KORIZMA. 38. DALIBOR BOROTA. god. Trg maršala Tita 23 40. TOŠO SUNDAĆ. rođen 02.03.1970. god. 1. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1961. sin Milana.1966.1950. god. rođen 06. god. Bratstva i jedinstva 29 9. Javornju 37. god u Dvoru. «MIŠA». god. NIKOLA BORČIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1964. NEDJELJKO PAŠIĆ.1946. DUŠAN BADIĆ. «BENI» sin Zore. sin Mile i Ljubice rođene Janić. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Ilije.12.05. sin Milana. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. sin Bože. u D. god. M. zv. Bratstva i jedinstva 6 13. sin Nikole. zv. općina Dvor. MIRKO TOMAŠEVIĆ. Bratstva i jedinstva 72 7.01. u Hrtiću. u Dvoru. JAN JANKOVIĆ. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1958. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MILE SUNDAĆ. sin Dušana. rođen 22. god.1970.1960. Miloša Čavića 3 5. sin Mirka. rođen 30. sin Damjana. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god u Unčanima. god u Dvoru. god.1965. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. «ĐOKO». sin Jovana.b. Javornju. u Dvoru. općina Dvor. rođen 28. rođen 03.09. u Dvoru. zv. rođen 27.11. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33.1944.1972. rođen 18. u Zamlaći.12. rođen 07.1965.09. MILAN BEGOVIĆ. sin Dušana. rođen 01. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.PODACI O ŽRTVAMA: 1. Bratstva i jedinstva 6 36. Miloša Čavića 12 15. NENAD KORIZMA. god.1933. Bratstva i jedinstva 6 19. zv.05.09. rođen 27. god u Dvoru.05. sin Nikole.03. J. GORAN BARAČ. Vraneševića 62 6. Bratstva i jedinstva 29 8.1957. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. maja b. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26. Češka Republika.03. DRAGAN VRANEŠEVIĆ. ĐURO ĐURIĆ. zv. «PICEDUJE» sin Ibrahima. god. općina Dvor. rođen 29. sin Jovana.1966.

05.12.1964.1968. srpnja 1991.10.1965.1956. općina Dvor. ŽELJKO ŽILIĆ zv. 7. JOVO AKIK. god. općina Dvor. god. Marića 2 46. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. 69. god. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima. MIRKO DRAČA. u Draškovcu. sin Ljubana. rođen 17. sin Đure. «KRMAK». sin Stojana. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Adama. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. sin Đure. NIKOLA SUNDAĆ. maja 13 63. BiH 43. PERO KRNETA zv. god.1947. god. Struga i Kozibrod. god. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili. MUTA. Marića 38 47. NIKOLA KRNJETA. rođen 12. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Pajo Žuljevac . u Dvoru. god. srpnja 1991.03. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. sin Đure. sin Jovana. općina Prijedor. god. Mile Blažević 3. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. maja 9 50.01. PODACI O ŽRTVAMA: 2. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MUSTAFA KADUNIĆ zv.05. Marića 7 72. ĐORĐE BOROJEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. 1. god. u Dvoru. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. rođen 09. 1. M. god. M.1941.01. 1.08. sin Mehe. god. MATIJA CVITOJEVIĆ. rođen 15.1960. ZORAN TADIĆ. rođen 18. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. u Dvoru.1956.41.1955. Marića 25 71.11. god. rođen 17.1951. banijske udarne divizije b. sin Mehe. u Trgovima. BiH. sin Branka. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. god. «ŽILJA».03.06. SIMO GAIĆ. RADE TINTOR.12.b. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 14. maja 17 59.1955. u Dvoru. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26. rođen 25. općina Dvor. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. DUŠAN TOMAŠEVIĆ. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. maja 3 60. u Dvoru. rođen 21. u Dvoru. Marića 22 64. god. rođen 24. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Maršala Tita 59 54. Jove Vraneševića 15 56. M. Bratstva i jedinstva 25 57. u Šamaričkoj Dragi. sin Đure. M. rođen 22. M. BiH. 1.05. u Dvoru.08. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 1964. kao pripadnici paravojne formacije tzv. u Hrtiću.1951.1953. u Dvoru. SEBASTIAN SANEL. rođen 31. rođen 09.01. god. god.1967.1955. sin Đure. Civile su putem stalno fizički maltretirali. MILAN JOKA. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. općina Dvor. u Bosanskom Novom. sin Krste. u Dvoru. 1. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. RADE LUKAČ. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica». rođen 17. sin Mirka. Gombaševa 13 67. u Kozarcu. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća.

Branko Vuk 25.5. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. Goran Faljević 22. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. Pajo Knežević 7. j st. 123. sina Sime i majke Save rođ. 4.07. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr. OKZRH. st. OKZRH i čl. Davor Vukas 28. 15. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole. godine u Komogovini br.1930. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. KZRH. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. Milan Bartolović 18. 1. PLAVLJANIĆ NIKOLE. 120. gdje je i prebivao. 123.rujna 1995. OKZRH. Žarko Gundić 20. zbog kaznenog djela iz čl. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. 120. Manda Begić 14. 134. ZKP-A. zbog kaznenog djela iz čl. Zoran Šaronja 26. Pero Špančić 16. st. st. 4. 119.godine . 236.4. 1. Mila Pušić 11. OKZRH. 1. Nikola Plavljanić 20. st. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. na temelju čl. Mladen Halapa 24. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. Mila Begić 9. Ivica Perić 23. OKZRH.

rođen 13. otac 2 djece kriv je što je: . sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. Trg I. vozač.r. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. U Sisku. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. 134. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski.godine. razveden. DRAGAN STAJKOV. OKZRH. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. Makedonac. predsjednika vijeća. članova vijeća. dne 14. lipnja 1996. Internacionale 4a. v.studenog 1995. nakon dana 28. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. godine. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. travnja 1953. 128.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak. a u odsutnosti optuženika. godine u Nišu. sin Sime i majke Rade. održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. odvjetnika iz Siska. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. ZKP-a riješeno je kao u izreci. zbog krivičnog djela iz čl.

Međutim. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. st. od 6. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. opet. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. ZKP-a. u četničkom zatvoru. označeno u čl. od 12. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika.Tijekom mjeseca srpnja. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. oznake KT-64/93. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. lipnja 1996. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. st. surovim postupanjem s ranjenicima. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. 1. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. – 6. u konkretnom slučaju. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. toč. nije sporno. ). po završetku dokaznog postupka. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. 87. 128. studenog 1993. dakle. „SAO Krajine“. OKZRH. Branitelj je. Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. kao njezin pripadnik. koje povrede su bile teške naravi. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. kolovoza i rujna 1991. 90. ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. Kako se krivično djelo. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. Bio . 4. 128. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. 2. Temeljem propisa čl. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. godine u Petrinji. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. godine.

čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. U Sisku. i prema njemu se je. slijedom u izreci citiranih propisa. OKZRH. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. godine. otvoreno nosio oružje i samom predajom. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. v. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. a znane sudu. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. dne 28. a samo djelo zaslužuje. 4. maksimalno zapriječenu kaznu. v. 31. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. 90. neovisno o razlogu. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . Sve izloženo razlogom je.r. lipnja 1996. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. moralo drugačije postupati.r. PREDSJEDNIK Željko Barać. Dakle.je zapovjednik voda u času zarobljavanja. po ocjeni suda. pridržavao se ratnih zakona i običaja.

II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. otac dvoje djece. OKZRH. studenog 1991. zv. 1. zv. i 1992. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. studenog 1994.Mlinarić. rođene Tarbuk.otac troje djece. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. . umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991.00 i 01. rođen 05. Velešnja kbr. kolovoza 1949. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. u odsutnosti optuženih. sin Milana i majke Kate.travnja 1947. Ivana Kasaić. člana vijeća. „TO-SAO Krajina“. „Kondukter“. 46. . „Hans“. nakon dana 03. sa završenom osmogodišnjom školom. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. sa prebivalištem u D. između 23. godine. Velešnji SO Kostajnica.dana 15.u noći 14/15. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli. rođene Dragojević. u kući br. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. st. studenog 1991. rođen 20. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. Srbin. sin Dragana i majke Zorke. 56 vlasništvo Živković Zvonka. održane glavne i javne rasprave. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. predsjednika vijeća. zbog kaznenog djela iz čl. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. došavši u kuću br. 120. Đure Sertić.god. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. članova vijeća i Nataše Galinić.godine u Stublju. SO Petrinja. zapisničara. 117. Kukuruzarima kbr. oženjen. Zdenka Gajšek. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. oženjen. Srbin. pa su tako: .00 sati u Stublju. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. SO Kostajnica. kondukter. godine u Begovićima. sa prebivalištem u D. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. odvjetnice iz Siska. godine u Stublju. RH. godine u D.

1. listopada 1991. OKZRH. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre. pa kada istog nisu pronašli. . 90. listopada 1991. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. – optuženi STEVAN VUČINIĆ. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli.00 sati u Graboštanima. došli u kuću br. 1.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele.dana 15. Temeljem propisa čl. 15. nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda. vlasništvo Karanović Stjepana. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. Obrazloženje . ZKP-a u svezi čl.-8. 19.dana 26/27. za sada neutvrđene marke i kalibra. godine u Stublju. 120. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu.00 kn. st. . od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro.. ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. godine oko 17.dana 05.000.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. da mu preda traktor. 1. zatražio od njega. studenog 1991.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. vlasništvo Švaga Ive. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. dakle.00 sati u Kostajničkom Majuru. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao.dana 14. I. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1. godine oko 19. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole. došavši u kuću br. st.sam . 87. ali joj je život spašen u bolnici. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze.901. siječnja 1992. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. u kući br. Begović Nikola . 2. 3.god. toč. st. u Kostajničkom Majuru.

103. 87. Ankica Brnad (str. ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. 140-142 ). studenog 1991.godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. 63. i 134. i 128. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. i 130 ). listopada 1991. ). Medić Ane. saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. 61/71. ). za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. 68. a koja je rađena pod tzv. godine ). 98 i 130 ). Medić Manda ( str. 83. i 127 ). a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. Mijo Mihaljević ( str. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. ). – i II. to jest. Stjepana Solomon ( str. listopada 1991. 1. Miru Sović ( str. Stjepan Sović ( 102. Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. da su to čuli. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. ). Antunu Basarić i Jagodić Mariji. 143 ). Miroslav Veselek ( str. i 128. OKZRH. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. i 128 ). ). siječnja 1992. u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. Antun Bašić ( str. 101. Ivo Sović ( str. vlasti „SAO Krajina“. te za smrt Švaga Nikole dana 15. 144 ). Juricu Dupić ( str. i 130. Letić Marije. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta. Milana Sović ( str. Ivan Vujčić ( str. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. 99 i 130. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. Ljeskarac Josip ( str. ). prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju. i 126 ). svibnja 1994. Takav zaključak. 65. Nadalje. To se odnosi i na smrt . 93. st. I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. ). Milka Sović ( str. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. 120. 67. i 127.god. i 129. godine u Stublju po Ankici Brnad. pa je sud koristio posredno saznanje. 100. organima „SAO Krajine“. ožujka 1994. Jagodić Marija ( str. studeni 1991. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu.

Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. ubijalo. Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. budući je to saznao neposredno od pok. oduzimala imovina i slično. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv.Živković Zvonka i Živković Stjepana. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. te da su isti bili civili. policije „SAO Krajine“. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . „SAO Krajine“. jer se pucalo. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. nasilno ulazilo u kuće. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. Švaga Nikole.

– optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. vlasništvo spomenutih. vremena. Letić Marijom. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena.godine u dva navrata. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. – optuženik. dok Vučinić Stevo navodi. priložena i izjava Savurdić Željka. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. Medić Ane. Medić Anom. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. O kakvim se osobama radi. pa da su oni uzvratili. u cjelinu te materijali tzv. Naime. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. . Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. kao neformalni dokazi. Živković Stjepana. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). U prilogu pomenutog spisa I. Živković Zvonka. „SAO Krajine“ od 07. Vujčić Petra i Vujčić Slavke. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. poljoprivrednih priključaka za traktor. – i II. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. godine u Stublju. studenog 1991. – i II. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. u svezi neformalnih dokaza tzv. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. kojim je upravljao I. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. tako. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana. „SAO Krajine“u Kostajnici. veljače 1992. – optuženika ( tj. Antuna Mateković. „SAO Krajine“. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. međutim. – uzvratili ). – i II.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. U navedenom spisu pored određenja mjesta. s time. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv.optuženika ) prijavio vlastima tzv. – i II. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. Letić Marije.

„SAO Krajine“.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. odnosno da su bili u uniformama. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. svakako. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. 1. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. Medić Ane i Letić Marije. okrutnost. U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. povreda slobode i imovine ). „Velike Srbije“. nečovječno postupanje. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. a kao otegotne. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao. zatim. . posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. Bitno je. st. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. 120. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv.

1. v. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala. ZKP-a. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.8. v. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda.r. toč. . U Sisku. a u svezi čl.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 87. 90. st. Odluka o trošku temelji se na čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st. a primjereno težini i složenosti postupka. studenog 1994. 1. 2. dne 03.podmuklost. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić.

Medić Ana. god. noću 14/15.1991. Medić Marjan.11.1991. Medić Ane. . 53. Letić Marije br. 57 i Živković Zvonka br.11.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B .DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana. godine od strane NN počinioca.

1. god. rođen 1951. s tadašnjim prebivalištem u Glini. god u Glini. 2-3 4 5-6 7-8 . VLADO JOVIĆ. pronađeni leševi F. rođen 1963. Obljaju 5.F. god u Glini. Pere Pogledića b. god u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. F.b. DRAGAN ARBUTINA. 3. u Glini. Leš Živković Zvonka u šupi za drva. RADE VEKIĆ. Lička b. 15. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. A. rođen 1961. Blašića b. rođen 1965.F.Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su . god u Glini. MIROSLAV HAŠIĆ. s tadašnjim prebivalištem u . BRANKO RELIĆ.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. s tadašnjim prebivalištem u Glini. J. god. 8. rođen 1958. DUŠAN SVRZIKAPA. s tadašnjim prebivalištem u G. zv. Krim. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963.god. s tadašnjim prebivalištem u Glini.'' . s tadašnjim prebivalištem u Glini. 10. sin Mile. MILAN ČUČKOVIĆ.F. ZORAN DMITROVIĆ.b. god u V. rođen 1963. MILAN MAMUZIĆ. DARKO STOJIĆ. «ZOC». Prvomajska b. u Glini.b. god u Žirovcu. rođen 1951.'' . zv. u Klasniću.'' . rođen 1966. «TOLI».b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963. Marjanovića 19 7. 9. Kordunska 13 12. Selištu 17. Vinogradska b.

Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika. rođen 1966. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. rođ. god. Ivo Kocmanić. god. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. 27. 30.1953. ožujka 1992. u Glini. rođen 1963. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. u Malom Gracu. rođen 1948.b. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. PERO SAMAC.b. MIRKO DROBNJAK. BRANKO LJILJAK. god.08. s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21. Boris Prišek. s tadašnjim prebivalištem u Glini. PODACI O ŽTRVAMA: 2. Ivica Pereković. god. rođena 1961. 25. Boris Prišek i Ivo Gregurić. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici. Branko Žilić. Željko Grbić. u Trenovcu. rođen 07. 29. Vojislav Skendžić. sin Nikole. god u Trnovcu. STANKO TINTOR. god u Glini. RADE VRGA. Gačeše b. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. rođen 15. u Vlahoviću. DUŠAN DOBRIĆ. Ivo Palaić 3. NEDJELJKO PETROVIĆ.b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. god. rođen 1964. zv. «DUCO». Vinogradska b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. god. rođen 1964. – 31. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. Ivo Gregurić . 1991. 22. MILJA BILJA. god. zv «MIŠ». Šurbatolova 7 31. 28. Đuro Kovačević.1941. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. rođen 1963. BRANKO JOVIĆ. Ćire Mađarca b. god. u Obljaju. «ĆANE». Stjepan Šmisl. RADISAV PAVIĆ. MILOŠ PARIPOVIĆ. Republike srpske krajine.Petrinji 20. u Roviškoj. Joso Mlađenović.b. 1950. novembra b. rođen 1963. Žrtava fašizma 32. Pavao Štajduhar. Stjepan Šmisl 5. u Brestiku. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Stjepan Benković. god. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. V.04. Željko Panežić i Ivo Palaić. zv. god. lipnja. u Ravnom Rašću. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. .

drugoga lišio života. neosuđivan kriv je što je: dana 02. 169. st. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. predsjednika vijeća.1996. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 34. sudaca porotnika Ivana Kasaić. st. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. nakon dana 28. članova vijeća. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Srbin. 1. zemljoradnik. 120. zapisničara.00 sati u selu Maja. zbog kaznenog djela iz čl. održane glavne i javne rasprave. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić. oženjen. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. vojsku služio. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal.11. RH.1934. ušavši u njenu kuću. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. Glina. nepismen. 1. ispalio više hitaca u ovu u području glave. KZRH. 1. u Bijelim Vodama. rođen 15. Ivana Blažinić.godine oko 10. Temeljem propisa čl. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. sin Steve i Ljube rođene Branković. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. bez škole. rujna 1992.11. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti. drž. otac dvoje djece. dakle. st. odvjetnika iz Siska. Zdenka Gajšek. 7. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. člana vijeća. namjeravajući je usmrtiti. 45. god. OKZRH. Mirka Švaljek.62 mm. OKZRH u izrečenu kaznu se . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.

Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. godine broj KT-1/96. st.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . koja je živjela u selu Maja. Naime. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. ZKP-a. 4. No. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. OKZRH. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. travnja 1996. Temeljem propisa čl. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. 1. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. na glavnoj raspravi 19. godine pa nadalje. kako je. toč. septembra 1992. također na putu iz svoga sela u Glinu. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. 87. iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. ne zna ništa. 7. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. studenog 1996. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. – 6. st. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. 1. tvrdi. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. jer za suprotno nema razloga. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. ipak. ali o razlogu i načinu iste. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. to jest ubojstvo Pavić Ane. siječnja 1996.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. godine. 52. 90. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. Konačno. 2. Braneći se ( list 7-8. 120. opisivao način na koji je to učinio. koristeći. da bi. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. st. godine.

Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Kako sam već naveo ja sam u II. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. sada. stranica 2. i 2. na listu 13.glavu. i listu 31. Županijskog suda u Sisku. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. travnja 1996. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. zajedno sa još četiri brata i sestrom. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. Kao nesporni otisci korišteni su oni. umrle . Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. jer nismo imali glavu porodice. zaseok Jelići. a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. ne znam ni sam koliko. Nisam joj ništa govorio. Jedino mogu reći da sam 1957. odlučio sam da je pratim. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. a djed mi je doživio 92 godine. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. konkretno. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. Čak je moja mati sada u 81 godini života. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). Želim reći nešto i o sebi. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. dok su oca ustaše zaklale u Glini. a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. i listu 14. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. kao i da je to kazao. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“.

valjda za ovo ubojstvo. OKZRH utječu na visinu kazne. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. a on mi to sam nije pričao. 323.05. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. studenog 1996. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. što će. da je za svoj postupak krivično odgovoran. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. konačno reći. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. nedvojbeno ukazuje na to. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. st. godine ( list 72 ovoga spisa ). prepala. 511-10-80/02-1652/96 od 04. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. Ja sam se na to prestravila. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda.13. godine. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. Policijske postaje Glina br. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. 1. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. listopada 1996. koje u smislu propisa čl. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. . Uračunljivost optuženika ni po kome. on je pljačkao po Maji. što je. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. samo sam ga slušala i gledala. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. 37.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). da je postupao sa direktnim umišljajem. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. pozivom na propis čl. a i opisan po liječniku.1996. pa tako.

studenog 1996. v. PREDSJEDNIK Željko Barać. pa nadalje pozivom na propis čl.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. siječnja 1996. Vrijeme provedeno u pritvoru. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.godine. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. počam od 11. v. . Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. 31. 45. dok olakotnih okolnosti. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. OKZRH. Slabe imovinske prilike optuženika. dne 28. OKZRH.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. kada je mislio da će mu to biti od koristi. a temeljem u izreci citiranih propisa. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. U Sisku. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

1952. rođen 21. sin Stojana i Stane rođene Ljiljak.REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. u Maloj Vranovini.11. «PERASIM». zv. god. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo . PERO MILJEVIĆ.

sin Đure. zbog kaznenog djela iz čl. od vj. kao zapisničara. VELIMIR MILE. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. člana vijeća. rođenog 26.. Alice Freiberger.06. Ivana Blažinić. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. nakon čega je selo najprije opljačkano.VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. god. s stanom u CerovIjanima 95. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. Dubici. god. sudaca porotnika Ante Jukić. nakon dana 24. lipnja 1996. članova vijeća. OKZRH. Đure Sertić. 1. god. siječnja 1996. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. branitelja opt. uz sudjelovanje Slavice Režić. Josipa Sladić. st. u kaznenom predmetu protiv opt. održane javne i glavne rasprave. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. predsjednik vijeća. Kostajnica k r i v j e: što je: . nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. 120. VELIMIR MILE. u Bos.1950. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. iz Siska. Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». godine u nazočnosti optuženog.

OKZRH. godine br. 123. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. nakon demokratskih promjena. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. pokretna imovina otuđena. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. 1-7. 1. Temeljem čl. sa kojim je bio očito nezadovoljan. 1. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). godine do 1995. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. 1. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. Velimir Mile. 1. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. st. od strane SDS-a. OKZRH. Dubicu. kolovoza 1995. "Krajine". u svezi st. godine na kazneno djelo iz čl. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. 465. st. st. pa nadalje. automatsku pušku i dr. KZRH. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. Temeljem propisa čl. st. te paušalni iznos od 1.) izvršenje kaznenog djela iz čl. srpnja 1993. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". 2. Kako se nije mogao vratiti. 90. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. godine. 123. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. čiji je bio član širen je strah.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. toč. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana.000. 12 o. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. zaduživši uniformu. st. lipnja 1996. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. u svezi čl. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 87. oružje i streljivo. prije svega mještana iz sela Cerovljana. dok se stanje ne smiri. u svezi st. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području.940. 2.00 kuna. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. 1. dakle.

2. kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. OKZRH za razdoblje prije 15. tj. Dra30čajac Milana (list 80). Jakova Velimir (list 114). st. Velimir Mile (list 54). godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području.u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . 10. koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. Hercegovac Tomu (list 75). Antuna Blaževića (list 82). S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Dubicu. Lončar Miju (list 74). a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. 1. godine u Cerovljane. Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci. listopada 1991.7. kako bi se onemogućio njihov povratak. Blinja Zeljka (list 82). što ne negira ni sam optuženi. te je zarobljen 15. Vratio se 15. Vučićević Slavka (list 75). "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. najprije u Banjalučki korpus.) izvršenje kaznenog djela iz čl. da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. 28-29). ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. Lončar Katu (list 58). izvršio uvid u spis Vojnog suda. Ivu Nauković (list 74). Nauković Stevu (list 81). 120. tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. iskaz svjedoka Blažević Antuna. Naime. listopada 1991. te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. Likić Ivana (list 27. 30-31). Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Stančević Mariju (list 59). godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. i kako su granate padale i na Bos. Petra Krizmanića (list 76). S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. a potom je. za blaže djelo iz čl. 1995. nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali.1995. s obitelji je otišao u Beograd. "SAO Krajine". ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. KZRH. 123.Dubice. st. mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela.

nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. Naime. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. te otuđenje njihove imovine. Dragočajac Milan. a za djelo koje mu se stavlja na teret.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. pa tako npr. "SAO Kraj ine". takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. jer je tamo postojala barikada. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. a i paravojnih formacija. svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. pa je očito znao što će se dogoditi. međutim. Kod toga je važno navesti da za to . zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Nadalje. Lončar Kata). Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić.

Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. lipnja 1996.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja.1. Mlinarić. Željko .r.r. st. toč. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. a ukorporirane u naše zakonodavstvo. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih. 87. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. 1-7. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. sud nije našao. 1. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. v. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. ZKP-a. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U Sisku. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. pa je opt. dne 24. a u svezi čl. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. st. Odluka o trošku temelji se na članku 90. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. v.

Omladinska 3. oženjen. sa posljednjim prebivalištem u Glini. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur.Holzer. 1.01. neosuđivan. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. održane glavne i javne rasprave. člana vijeća. sudaca porotnika Ivana Kasaić. kriv je što je: tijekom 1991. drž.studenog 1996. vodi se u VE u Glini. OKZRH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zapisničara. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. Ćepin. Srbin. godine. otac jednog djeteta. a sada na adresi Livana. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine u Starom Selu. zp. vojsku služio u bivšoj JNA.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. odvjetnika iz Siska. nakon dana 11. članova vijeća. Nikole Tesle br. u svezi st. godine do mjeseca kolovoza 1995. predsjednika vijeća. pismeno sa završenom SSS. automehaničar. 123. 24. 2. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. zbog kaznenog djela iz čl.1951. Josipa Žinić. Mirka Švaljek. Ljubice Rendulić . RH. st. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . „Krajina“. rođen 01.

oružje sam imao još iz bivše milicije . 87. da bi. godine. u okviru takvog zločinačkog plana. u svezi st. OKZRH.. na glavnoj raspravi dana 23. ZKP-a. ZKP-a. Temeljem propisa čl. st.srpnja 1996. . Temeljem propisa čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba.srpnja 1996. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. godine ista bila izmijenjena na način.. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. OKZRH. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. pa nadalje." (list 28/11)... st. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti... dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 1. imao sam automatsku pušku. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7.. 2. pučana hrvatske nacionalnosti. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. 1.. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. st..1istoDada 1996. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. .Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. ". 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. paravojnih formacija milicije . iako sam Srbin. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. godine. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 2..označeno u čl. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. počam od 04.. morao sam to biti .6. kroz čitavo navedeno vrijeme.bio sam pripadnik. za vrijeme rata. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. kako se navodi optužnicom. st. 120. 123. 4. toč. 45. st. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu.65 mm. 1. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo .

OKZRH u svezi sa čl. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. paravojnih formacija milicije. 2. Isto tako. Mile Martić. mimo njegove volje. 120. pa i onima. kao i da je. što je sud propustio ustanoviti. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. makar na tzv. OKZRH. dodatak Međunarodni ugovori br. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). OKZRH“.N. pri navođenju njegove obrane. a ne nečim.N. Dušan Zelenbaba. 122. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. godine. 2. Branitelj. Koje je optuženik predložio. 7. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. od 27. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana.godine ) u čl. da je izostalo. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. 1. Naprotiv. do izbijanja sukoba.. a da je tjeralica sredstvo da se.priznaje i sam optuženik. jasno kazuje. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. OKZRH. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. 80. bilo rečeno.. do čl. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. st. s tim da dodaje ". 123. st. 123. negativnu oKolnost. konačno. kako to obrana tvrdi. u konkretnom slučaju. tvrdi. dostavljenom po sudu u Hagu. istog temeljem čl. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. .što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina.rujna 1996. a optuženik prihvaća. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. . jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. 3. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. rujna 1996. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. 1/10 od 26. st. 120. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. Milan Babić. br. 1. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. a Zakon o općem oprostu ( N. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. st. 3. istog Zakona.

a sve prateći psujući mu . a da bi priznala "postojanje grupe". ali. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. a uznastoji samo sebe izuzeti. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. tu nema šta. smješten u samicu. a i ljude iz svjedokova okruženja. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. 2. kako je već ranije navođeno. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. dozvoljavao paljenje imovine. ponuđen po optuženiku. na čemu uznastoji obrana. Posjedovanje naoružanja nije sporno.list 82/II) i dalje. Istovremeno ga je vrijeđao. da je . kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. otuđivao vrijedne predmete. Istina je. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. križima i leđima oborenog na pod. Trajalo je to četiri dana. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. poistovjećuje se sa skupinom. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. primjenjivao mjere zastrašivanja.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. Mogućnost. čl. godine. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. kada se znade. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). glasi u najmanju ruku ironično. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. nanosio psihičke i fizičke povrede. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. Točno je. riječju. svinje odvlačile. što se lako zaključuje iz njegove obrane. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . "milicioneru“ koji. nasuprot optuženiku. kao pripadnika skupine. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. da bude jasno. 123. kao pripadnik skupine. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. a kroz to vrijeme sada opt. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. prijeteći da će ih zaklati. . pljačkalo na veliko. psujući im ustašku mater. Sud. znajući za sve to i ne reagirajući. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije.Morao sam to biti''.

vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. nije mu poznato kuda. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. vojne i milicijske. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. sve dok je do 26. prijetio obračunom. iz Bijelih Voda. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - .. a na poziv Kotur Bogdana. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. među tridesetak naoružanih osoba. a posebno u Jukincu.kolovoza 1991. godine..ustašku majku. godine živio u Glini. starog oko 45 godina. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Zapaljena mu je kuća.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. Svjedok se prisjeća ". Bio je sa ostalima i u njegovu. ubojstvima i zlostavljanjima.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. preko razglasa.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. a ne da bi slučajno to osudio. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. Prijetio mu je. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. prepoznao sada optuženoga. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. obućenih u razne uniforme. godine. Ja oružja nisam imao. bez razloga za to. a sa njima i ja.. . udarajući ga naizmjenično. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. ali mu ne znam imena. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao.. pored drugih i po Kotur Bogdanu.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. Uvijek se samo veselio. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. a "spominjanjem" ustaške majke. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. polijevali po kućama. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. a kada je dolazio do njega. Kotur u tome nije učestvovao. Kada sam izišao . datuma kojega je dobro zapamtio. . u Jukincu. bacali ručne bombe u iste i palili". a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. Nije po njima tada pucano.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen. da je 17.. ima je neprilike..listopada 1991.

"negativnu okolnost". kojim su prilikama. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. ovaj puta u selo Prijeka. koji su pljačkali sve što su stigli.zamjene. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. nakon što je pretražio.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. koji je tamo došao. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. iako kolovodja. da optuženik spram ostalih. treba te zaklati". ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. zapaljivim metcima. Klobučar Nikola. ama baš svi svjedoci govorili.". među kojima je prepoznao sada okrivljenog. primjerice poljoprivredne strojeve. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. za koje se više nikada nije čulo. odakle je. ti materina. Po prevoženju kamionom u Jukinac. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. . zv. nešto poslije pola noći. gdje je svjedok tada živio. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. svinje. godine. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. konkretno Matijević Ivan. u biti. Ferenac Milan. istovremeno. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. reagirao. Ti-su svjedoci. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. Slado. Nije to uspio ni pri suoćenjima. mještane tukli i zlostavljali. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. za razliku od optuženika. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. Svjedoci predloženi po optuženiku. u kuću Divjak Branka. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. kada je odvožen kamionom. nije doista postupio kako su oni govorili.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur.rujna 1992. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". ponovno ga je optuženik. ali to ne znači. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. Sva trojica su ga tukla. to potvrdili. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. krave. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. doslovno rekao: "p. o kojima je već bilo riječi. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake.

Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04.r. kao otegotno . 37.0KZRH. a koje je izostalo. koje u smislu propisa čl. U Sisku. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. tim prije što ih ni obrana nije istakla. Željko Barać. godine. sudu. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. dne ll. . optuženik i veoma aktivno. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. 45. slijedom iznošenoga. čije je zločinačko postupanje. predviđena čl. naime. nasuprot obrane optuženika. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana.studenog 1995.upućen svjedoku Divjak Branku. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. kojem je. Činjenica je. na imanju Zibara. kako je već isticano. Uviđajem na mjestu događaja. a u pogledu mogućnost. pozivom na propis čl. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. pa sud. nije jasno. jer povreda istog. opljačkan i gliser. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. OKZRH utječu na visinu kazne. dakle. znane i neprijeporno. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. 90. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 31. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. bez njegovog obrazloženja. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. 4. pa tako. koje je postao pripadnikom. pa nadalje. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. među ostalim. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti.već isticanu činjenicu da je unutar skupine.srpnja 1996. OKZRH. v. st.

sin Đure i Ljube rođene Čorić.listopada 1954. zv. bez zaposlenja. bez djece. zbog kaznenog djela iz čl. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. predsjednika vijeća. Srbin. drž.RH. para državi "Krajina". pismen. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. do 1995. Jalšo. strojobravar. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. odvjetnika iz Siska. st. pristupio u paravojne formacije tzv. godine u Cerovljanima.v. 67. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. sudaca porotnika Ivana Kasaić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. neoženjen. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sa završenom SSS. 120. Mirka Švaljek. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. "SAO Krajina". Alice Freiberger. kriv je tijekom razdoblja od 1991. te odcepljenja općine Hrv. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. rođen 11. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. OKZRH. Josipa Žinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. godine. 1.rujna 1996. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. uz sudjelovanje Nataše Galinić.r. člana vijeća. zapisničara. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . nakon dana 26. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. članova vijeća. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.

Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.rujna 1996. a iz"reversa ličnog zaduženja. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. st. 87. jer nije dorečeno. ustanovljeno. srpnja 1996. Vojna pošta 9139 Kostajnica". godine pa nadalje. 2.kolovoza 1995. a na glavnoj raspravi 26. kroz čitavo navedeno razdoblje. ZKP-a. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. pretpostavlja se. 4. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. st.Korpus. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. 2. veljače 1996.odjećom od "kape" do „prvog zavoja". činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. u svezi st. st. st. 123. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. dakle. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. 1. Temeljem propisa čl. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv.6. 45. da je bio pripadnik tzv. u vezi st. kao i od 19. 1. toč. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. st. te priborom . sada ponovno. Temeljem propisa čl. a da tome nitko ne prigovara. protjerivanje stanovništva. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. da bi.travnja 1996. 120. 90. municije. 123. 1.nelegalnih formacija. OKZRH." da je bio "četni stariješina". "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. OKZRH. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. najprije. godine broj KT-36/96.. . pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. pa je tako. svoju obranu. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. tbč. OKZRH u izrečenu kaznu se. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. OKZRH. „Srpske vojske Krajine 39. 1. do 21.. 2. 1.

Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. U Sisku. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. st. 31. učinjenog sa umišljajem. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. 90. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl.travnja 1996. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. a istovremeno utjecati u. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana.). također se ne može. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. 45. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja.nacionalnosti. koje mogu utjecati na visinu kazne.rujna 1996. pozivom na propis čl. 4.r. dne 26. sada u tom pravcu. v. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . OKZRH. do 21. v. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. ZKP-a. veljače 1996. honorirati.tom pravcu i na druge. zastrašivanja i protjerivanja. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 123. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. u vezi st. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. nije ničim dokazana. OKZRH. godine pa nadalje. st. revers i dr. PREDSJEDNIK Željko Barać. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. 1. kao i od 19. OKZRH. te drugo.r. 2.kolovoza 1995.

2. članova vijeća. pa do kolovoza 1995. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991. 1.01. odvjetnika iz Zagreba. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. u Kirinu. rođenog 27. održane glavne i javne rasprave. zapisničara. god. 1963. – kolovoz 1995. Ivana Plemenčić. bio pripadnik paravojnih formacija tzv. člana vijeća. sin Marka i Marije rođene Kličković. općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. Alemke Sladić. drž. godine. Vladimira Jerković. te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm. god. u svezi st. god. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. a na objektima je pričinjena velika šteta. nakon dana 2l. rođen 06. zbog kaznenog djela iz čl. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. Republike srpske krajine.03. godine u Vrginmostu. pucao po selima uz rijeku Kupu. god. sudaca porotnik " Bogdana Josip. NIKOLA PAVLOVIĆ. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. općina Gvozd. predsjednika vijeća. . gdje i prebiva.svibnja 1997. «KOVAN». optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . Brnjevac 70. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.OKZRH.PODACI O POČINITELJIMA 5. 123. uz sudjelovanje Nataše Galinić.1937. RH. kao jedan od članova posade haubica. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. st. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. Srbina. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. zv.

Temeljem propisa čl. u selu Crna Draga . protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. st. u svezi st. do 1995. st. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe.siječnja 1997. 1. sa završenom SSS. 2. 123. para državi "Krajini". postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. protjerivanjem stanovništva. st.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. godine .neoženjenog. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. u svezi st. Temeljem propisa čl. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj.5. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava .organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. padaju na teret proračunskih sredstava. 1. 87. 2. vozača.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. 2. OKZRH. ZKP-a. godine. dakle. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje.svibnja 1997. nezaposlenog. OKZRH. . pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Pri kraju provedenog postupka. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Rečeno je razlogom. 91. U Sisku. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. toč. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. a na glavnoj raspravi održanoj 21. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. toč. godine. 1. 339. 3. st.svibnja 1997. 1. dne 21. "Krajine". da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 123.

r. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod . «STOLEŠA». sin Koste. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. v. i 1993. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske.1943. – 1993. god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac. studenoga 1992.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. rođen 01. rođen 19. god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. a 19. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv. god u Banja Luci.04. NOVICA SIMIĆ. STOJAN DOBRIČANIN.1935. u Sarajevu..01. Također je dana 15. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1. BiH. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće. v. zv. Barać.r. lipnja 1993. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. god.

1962. god. Milanke Kljaić 4 4.12. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. sin Miloša. Mladen Halapa 5. DAMIR ČAKARA. srpnja 1991. listopada 1991. rođen 09.1956. rođen 21. u Sisku.b. Andrije Petračića 28 24. MILAN ČAKARA. god. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. u Sisku.02.1930. sin Save i Mire. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.1968.09. sin Abdulaha.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.01. 27.1968. u Sisku. rođen 07. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.1962. 8. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Sisku. sin Milana. god. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. rođen 02. Josipa Mencina b. ĐURO VUJANOVIĆ. rođen 10.b. srpnja b. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu. Andrije Petračića 26 22. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod. god u Omarskoj. god.1967. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Ljubomira. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Jošavici.04. god. u Miočinovićima. sin Mirka. SAVO GRNOVIĆ.03. god. 27. sin Milana. srpnja 10 11. god. god. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH. god. srpnja 1991. rođen 02. u Dervišima. 7. DRAGAN SEKULIĆ. rođen 16. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. ZORAN KRAGUJEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Milanke Kljaić 9 14. Milanke Kljaić 4 6.b.1964. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. ZORAN RUDIĆ.09.1944. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.02. SUAD ĐANIĆ. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26. PREDRAG JAPRANIN. a ostali su zadobili ozljede.01. god. sin Đure.09. rođen 15. sin Pere. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. u Lovči. Milanke Kljaić 9 19. rođen 08. sin Save i Mire. Ivica Perić 3. OPIS POČINJENOG DJELA: . u Sisku. rođen 29. PODACI O ŽRTVAMA: 2.1972.

godine u Ostrožinu.07. a kuće su potom opljačkali pa zapalili. neoženjen. Stjepana Benčić. drž. listopada 1991. zv. predsjednika vijeća. nakon dana 06. 197. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. Milana Krajačić. u svezi st. RH. Srbin.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. sin Mirka i Danice rođene Rudan. OKZRH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. st. održane glavne i javne rasprave. rođen 16. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. 1956. 1. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. člana vijeća. 123. Nikola Jelekovac 3. godine. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. članova vijeća. "Čvoljac".Imenovani su se tijekom 1991. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. a dana 06. I. zapisničara. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. sin Mirka i Danice rođene .veljače 1997. odvjetnika iz Siska. Alemke Sladić. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima. radnik. PODACI O ŽRTVAMA: 1. zbog kaznenog djela iz čl. s prebivalištem u Ostrožini kbr. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. 2. uz sudjelovanje Nataše Galinić.

te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 1. gdje i prebiva na kbr. troškovi kaznenog postupka iz čl. 123. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić.07. Srbin. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. Stjepan Šuntić. 123. godine u Ostrožinu. 1. OKZRH. 208. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. u svezi st. navode optužnice. . a činjenično opisano i izrekom ove presude. Ni jedan od njih. ama baš ni jednom riječju. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. ZKP-a. Mirko Gvojić. nije potkrijepio . protjerivanjem stanovništva.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. ZKP-a. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. 1. pa. poljodjelac. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. tako i na glavnoj raspravi. rođen 16. 97. 2. drž. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. 2. ZKP-a. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. "Krajine". OKZRH. st. Temeljem propisa čl. toč. st. 2. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 2. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima.siječnja 1997.5. opet. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. dakle. 1956.Rudan. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. padaju na teret proračunskih sredstava. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. Oba optuženika. temeljem propisa čl. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. 91. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. to jest nisu iznijeli svoju obranu. RH. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. st. st. 197. s:. kako tijekom istrage. toč. 3. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 340. u svezi st.

toč. 3. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. rođen 11. a shodno načinu okončanja postupka. no. DRAGAN PAVIĆ. PREDSJEDNIK Željko Barać.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. u Ratkovcu. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. Stanivukovića 24 13. god u Pakracu. ZKP-a.1965. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. 2. Veljka Vlahovića 78 11. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. u Donjim Grahovljanima. ČEDOMIR RELIĆ. 87. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj.r. 1. god u Ozlju. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. troškovi kaznenog postupka iz čl.r.07. 91.5. listopada 1993. Pozivom na propis čl. općina Pakrac. v. ZKP-a.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile.02.1950. st. rođen 14. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu. padaju na teret proračunskih sredstava. pozivom na propis čl. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. god. st. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. 1. . rođen 09. U Sisku. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.1971. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sin Branka i Ane.veljače 1997. rođen 01. GORAN PAŠIĆ. VELJKO BUDIĆ. . v. JURE ŠAJATOVIĆ. Vinogradska 50 6.07. Sudu. sin Petra. općina Gornji Bogičevci. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . sin Milana i Nade. M. 340. god u Pakracu.1937. sin Jure. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. ZKP-a. god. Osječka 132 4. nije preostalo drugo.1972.02. sin Luke i Milene. dne 06. toč. rođen 01. god.11.

JNA. listopada 1993. godine u Dvoru. rođen 24. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. člana vijeća. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. travnja 1992. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3. zbog krivičnog djela iz čl. u odsutnosti optuženika. Republike srpske krajine. članova vijeća i Nataše Galinić. te po civilnim objektima gradskog i je . oficir tzv. Ivana Blažinić. JNA. tzv. siječnja 1993. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. studenog 1991. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. sin Rade. neizazvan za borbeno djelovanje. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. Alemke Sladić. u više navrata. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. sudaca porotnika Josipa Žinić. korpusa vojske tzv. rujna 1949. u Petrinji. nakon dana 18. Ivana Kasaić.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. te su dana 06. st. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine do 04. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. topničkim i raketnim jedinicama. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. 142. godine. godine. zapisničara. predsjednika vijeća. god.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. st. st.000 HRD.749. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. Isaković Čeho. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. 95. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. ZKP-a u svezi čl.000 – HRD i temeljem točke 6. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. 353. 142. Kostić Branko. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. 142. 7.prigradskog područja. toč. Kovačević Ivica.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. 2. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . st. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.740 USA dolara. pa je tako . Grubić Đuro. 108. godine. 98. 1. 1.749. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. dakle. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. st. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. što isti nije dostižan državnim organima. 23. 6. prosinca 1992. prosinca 1992. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Temeljem propisa čl. st. 1. st.

Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. određen je pritvor. a iz člana 142. . a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. prosinca 1992. Zakona o krivičnom postupku. koja prileži spisu. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). st. o kojem.1268/91 i – 311/92. u Petrinji. za vrijeme oružanog sukoba koji. što. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. 1. 46 – 59. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. 1. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. Shodno visini o izrečene kazne. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. (objava istog i dr. tzv. ovom zgodom. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. kao i njegova industriska zona. sud ne nalazi potrebnim govoriti. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. 3 . među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). primjenom propisa člana 353. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. iako nema formalna obilježja rata. prosinca 1992. godine (list 94 i 95 spisa) te. stav. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra.749. izdao zapovijed. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. JNA. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. godine (listovi 94 i 95 spisa). tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. 6 da je to činio. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. a pročitani su. i 90 – 91 spisa).izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. a sam grad Sisak.

U Sisku. Rade Grmuše kbr. sin Franje. oženjen. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. PREDSEDNIK Željko Barać. v. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. . Ul. sa prebivalištem u Glini. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. dana 18. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. zapisničara.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. 4. kao ni primjerenosti istog. SO Đakovo. listopada 1948. održane glavne i javne rasprave. 150. nakon dana 17. po sucu Željku Barać. siječnja 1993. odvjetnice iz Siska. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. u odsutnosti optuženika. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. godine.r. OKZRH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. v.r. Godine i Strizivojnni. rođen 19. veljače 1993. zbog krivičnog djela iz čl. Hrvat.

bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. – 7. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom.000. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. Temeljem propisa čl. st. 150. ZKP-a u svezi čl.nalazi se u bijegu. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. dakle. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. suprotno odredbama članka 143. 353. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. 150. 2.. Temeljem propisa čl. godine u Glini. st. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 1. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.000. toč. prosinca 1992. 95.HRD i paušalni iznos od 5.HRD. 98. OKZRH. 1. 1. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. st. veljače 1993. i 144. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. Braniteljica po službenoj dužnosti. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. godine oznake Kv-9/93. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka.

detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. s tim. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Sam način postupanja optuženika. veljače 1993. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . u krajnjoj liniji. U Sisku.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. dne 17.st. To tim prije. 353. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r.r. v. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. temelji se na u izreci citiranim propisima. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. 33. Uračunljivost optuženika nije ničim. opisan po svjedocima.. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Dakle. (čl. te ni po kome. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. v. OKZRH). da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. Prilikom odmjeravanja kazne. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. stupanj krivične odgovornosti. Barać. 1. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. te stoga optuženi. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. naročito ovaj potonji.

a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. dakle. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa članka 353. 8. st. Obrazloženje j e . sin Miloša. G. st. sada u bjektstvu. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra.000. u odsutnosti optuženika.. godine u Crkvenom Boku. stavka 1. odvjetnika iz Siska. listopada 1991. godine. 95.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. održane glavne i javne rasprave. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. zv. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. godine do 31. rođen 10.HRD. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. rujna 1991. 150. nakon što je Makarić Neven. rujna 1952. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a u svezi čl. ožujka 1993. zapisničara. 2. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 98. uz sudjelovanje Nataše Galinić. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. „milicije SO Krajina“. Polakova kbr. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. zbog krivičnog djela iz članka 150. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. toč. godine u Glini. nakon dana 26. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. po sucu Željku Barać. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. kao kapetan tzv. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. „kapetan Pero“.

v. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. dne 26. Branitelj. 33. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. st. subjektvina i objektivna. ožujka 1993. pozivom na propis čl. 353. postavljen po službenoj dužnosti. Ženevske konvencije iz 1949. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. čl. SUDAC Željko Barać. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. ožujka 1993. 1. st. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. Prilikom odmjeravanja kazne. 23. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Visina izrečene kazne.r. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. ZKP-a. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. i 144.r. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. . godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. 1520. istovremeno i oštećeni. razlogom je određivanju pritvora. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Zakona o krivičnom postupku.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. v. stupanj krivične odgovornosti. Svjedok. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. 6. U Sisku. godine. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. veljače 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno.

Novi. 142. odvjetnika iz Siska. zapisničara. 2. rođen 15. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. člana vijeća .optuženi PODUNAVAC SIMO. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. V. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. stariji vodnik u bivšoj JNA. Frankopanska ul. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rođen 24. Jovanovski Budimira. ul. oficir bivše JNA. OKZRH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. 4. i Podunavac Sime.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine. vodnik bivše JNA. Jakić Ante. travnja 1993. ožujka 1951. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. godine u Dvoru. sa posljednjim prebivalištem. rođen 13. sin Dragutina. sin Milana.godine. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. Đure Sertić. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. Članova vijeća. rujna 1949. predsjednika vijeća. st. 8. nakon dana 27. Janjića br. SI 0072 SI . kapetan I klase bivše JNA.0016 K. rujan 1957. u Petrinji. sin Rade. st . uz sudjelovanje Nataše Galinić. Tarbuk Ranka. 66. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. rođen 30. 24. Br. . Alemke Sladić. 123. godine u Sokolišu. svibnja1963. 1. Zbog krivičnog djela iz čl. J. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. održane glavne i javne rasprave. u odsutnosti optuženih. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. Begović Jove. ZKP). sin Mirka.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Haulikova br. Hanžekova kbr. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. SO Bos. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima.

Banjadinović Andjelina. – HRD. što je i učinjeno. Lokner Nikola. . a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. Lovre i drugi objekti. 1. Dumbović Zvonko. Marković Đuro. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. 2. II – opt. Jovanovski Budimir.910. Bučar Štef. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. provodeći ovakova naređenja i učinili. – HRD i temeljem toč. Kovačević Janko. st. zapovjednika garnizona u Petrinji. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. Drakulić Nikola. 16 i 21. ZKP-a u svezi čl. 6. Vujaković Rajko. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. pristali da provedu ovakova naređenja. Ceković Ljubica. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. IV – opt. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. i 155 mm. da otvore tenkovsku. Temeljem propisa čl. 353. Katarine. crkva sv. što su njihovi podređeni. Temeljem propisa čl. Općinski sud u Petrinji. 142. st. Popović Marijan. Vujatović Đuro. III – opt. rujna 1991. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. 98. Đuričić Rajko. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Begović Jovo. OKZRH. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Klarić Milana i Mouća Alojza. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. toč. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5.krivi što su : su dana 2. minobacačku i drugu vatru. a potom. 7. Podunavac Simo. godine u Petrinji. niti jedinica. Banjan Miko. minobacačkom vodu 120 mm. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Bateriji haubica 105. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. te stambenim. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada.000. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. nakon što su od Tarbuk Slobodana. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. 1. crkva sv. st. 95 st. dakle. Sekulić Branko. 1. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. artiljerisku.

daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Bučar Stjepana. Vujaklija Rajk. broja uviđaja 834/91.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. veljače 1993. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. Herelić Ramiza. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. Klarić Milana i Mouča Alojza. crkvu Sv. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. 142. Marić Mladena i Talaja Josipa. Djuričić Rajka. Kendjel Ivana. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. također navođenu. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Banadinović Andjeline. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. ožujka 1993. datih tokom istrage. Podnar Stjepana. Općinski sud u Petrinji. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. koje su gađale kako stambeno. Katarine. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. TZV. tako komunalne. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. predstavlja. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Lovre i dr. crkvu Sv. 23. što isti nisu dostupni državnim organima. Cerjak Branka. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. JNA u Petrinji. Tarbuk Ranku. Trklja Jasmina. st. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. . 1. OKZRH. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. Marković Đure. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. sakralne i druge objekte u Petrinji. izdavanje zapovjedi.. te uvidom u pismenu dokumentaciju. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. st. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. pa tako. optuženim Babić Miloradu. Lovrenović Ivice. To stoga. Jovanovski Budimiru. Jovanović Rezike. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. 6. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23.

Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. svakome. st. OKZRH. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 4. dana 27. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. 1. ZKP-a. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne.142. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. OKZRH. 123. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. a primjenom propisa čl. travnja 1993. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. 1. PREDSJEDNIK Željko Barać . U Sisku. a iz čl. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. st. ZKP-a). 353. st. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 33.

kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90.1991. I. godine. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.K-10/93 SI . locirane u Petrinji u ul.09. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. kao i uništeno jedno teretno vozilo. Gundulića. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. .

Tita.14/93. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Nazora – Trg M. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. . J. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. sudaca porotnika. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. V. V. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. člana vijeća. gdje su vidljiva oštećenja. Nazora – Trg M. predsjednika vijeća. Nazora i Trga M. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. I. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica.F – 16 prikazuje ulicu V. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. M. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Alemke Sladić. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. V. V. Tita u pravcu Gajeve ul. Ivana Zlovolić.

1.1992. godine na području općine Petrinja. 87. 7. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. u vezi čl. 1.Đure Sertić. održane glavne i javne rasprave. listopada 1991. nakon dana 1010 svibnja 1993. u kojoj se uračunava pritvor od 16. 120.1992. dana .03. zbog krivičnog djela iz čl. ZKP-a a u vezi čl. 03. 7. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. godine u Velikoj Kladuši. rođenog 20 rujna 1930. otac jednog djeteta. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. toč. 90. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. st. članova vijeća i Nataše Galinić.000 HRD. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. godine u odsutnosti zatvorenika. Boškovića br. godine u Gorama. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. odvjetnika iz Siska. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. 2. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. st. 6. razveden. 1. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. Temeljem propisa čl.000-HRD i temeljem toč. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. sin Jusufa i Tinke. OKZRH. Ante Jukić. TO i JNA. tapetar. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. st. Musliman. OKZRH. R. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . st. Temeljem propisa čl. Dvorneković Maru i Holija Stevana. st. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. 90. st. 139. OKZRH (sada označeno u . 1. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. rođene Stibuhar. i 2. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru.08. do 14. sa završenih četri razreda osnovne škole. ožujka 1993. 120. 1. 120.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st.

pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. njegovu ženu. travnja 1993. st. te Maru Dvorneković. godine. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. 1. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. uz podizanje optužnice. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. Darinko Herak (list 43 spisa). uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. Istovremeno. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. listopada 1991. bila dovedena u dvojbu. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. među ostalim. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. OKZRH. 142. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. i 118. da je rekao. OKZRH (ranij čl. koje ni po kom nije bilo osporeno. istog zakona) da bi. kako se zvala. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. 1. Stevana Holija i Maru Pavičić. 120 st. . koji prileži ovom predmetu. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. Tokom dokaznog postupka.članovima 109. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. Ja sam uhićen 3. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. a iz čl. te ni po kome. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. na glavnoj raspravi javni tužitelj. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. 120. godine. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. koja je. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. očito pogrešno označenog prezimena. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. 1. istog zakona). Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru.

st. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. Povreda međunarodnog prava. 123. Prilikom odmjeravanja kazne. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. Ženevske konvencije.r. Odluka o trošku krivičnog postupka. svibnja 1993. 4.Nema. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. prije čl. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. 115. Slijedi. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. U Sisku. ZKP-a. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. dana 10. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. koja je već naprijed jasno označena. PREDSJEDNIK Željko Barać. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. 1. v. stupanj krivične odgovornosti. u krajnjoj liniji. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. ZKP-a. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. temelji se na u izreci navedenim propisima. v. st. 343.r. 4 ZKP-a). 31 OKZRH).

siječnja 1942. rujna 1939. rođen 16. sa prebivalištem u Sisku. III-opt. SO Bos. Ante Jukić. Josipa Budinski. svibnja 1949. sa stanom u Beogradu. bravar. SO Glina. godine u Dobrljinu. godine u Roviški. zbog krivičnih djela iz čl. defektolog. rođen 15. srpnja 1956. sin Pavla. Mihanovića b. rođen 24. rođen 29. članova vijeća i Nataše Galinić. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. Malinova 94. Rimska ul. II-opt. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. inženjer II-opt. k r i v i što su i to: s u .b. rođen 18. listopada 1956. IV-opt.. godine. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. SO Glina. Ul. R. OKZRH). rođen 16. STANKO DIVJAKINJA. A. rođen 7. 29. SO Glina. SO Petrinja. III-opt. nakon dana 9. godine u Donjem Klasniću. 1.. godine u Malom Gradcu. gdje i prebiva. predsjednika vijeća. rođen 20. Novi. IX-opt. DUŠAN KAČAR.b. Ilije Nišević. Vračar. ILIJA BJELAJAC. VII-opt. DUŠAN JOVIĆ. prosinca 1960. sin Stevana. sudaca porotnika Mirka Švaljek. ul. st. SO Glina. VI-opt. sin Damjana. Ilije Bjelajac. godine u Begovićima. sin Milutina. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. VI. siječnja 1935. lipnja 1993. sa prebivalištem u Glini. SO Glina. b. Sime Karaice i IX-opt. sin Stevana. sin Miljkana. godine u Velikom Gradcu. MILAN MUIDŽA. VII-opt. sin Steve. člana vijeća. godine u Donjem Klasniću. sa prebivalištem u Glini. rođenog 13. VIII-opt.Okružni sud u Sisku. OKZRH (sada čl. SIMO KARAICA. Milana Milanković. 120. održane glavne i javne rasprave. 142. 1. sin Petra. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sa prebivalištem u Sisku. odvjetnika iz Siska. godine u Banskom Drenovcu. Ul. Dušana Kačar. 1. Ivana Kasaić. V-opt. MILAN MILANKOVIĆ. novembra bb. opt. ILIJA NIŠEVIĆ.. sa prebivalištem u Petrinji. Filipa kljaića 3 V-opt. IV-opt. Milana Muiđe. Mikelić Borislava. Srbin. Stanka Divjakinje. Dušana Jović. Norberta Vebera bb. u odsutnosti optuženih. lipnja 1933. sin Dragana. Boškovića br. Ul. SO Glina. svibnja 1949. sa prebivalištem u Glini. liječnik. godine u Glini. VII-opt. st. Žrtava fašizma bb.

II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. VI-opt. dakle. godine u Glini i okolnim mjestima. Ilija Nišević. gospodarski objekti i sakralni objekti. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. izrađivao planove mobilizacije. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. lipnja 1991. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. te ranjeno deset osoba. i 1992. da se uništavaju stambene zgrade. Kendjel Ivan. Lovre i dr. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Crkva Sv. štab četničkih formacija. Dušan Jović. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. Dušan Kačar. oštećenja. Katarine. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Ilija Bjelajac.opt. Herelić Ramiz. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. dok su Drakulić Nikola. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. II-opt. i 1992. IV-optu. III-optuženi MILAN MUIDŽA. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. godine u Petrinji. VII. Jovanović Rezika. Djurač Rajko. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. paljenja i rušenja stambenih. a II-opt. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Milan Muidža.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. Banadinović Angelina./ u tijeku 1991. Vujaklija Rajko. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani.. te pljačka pokretne . izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta./ u tijeku 1991. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. Milan Milanković. „SAO Krajina“. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. 2. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. V-opt. gospodarskih i sakralnih objekata. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. crkva Sv.

lipnja 1993. toč. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. dakle. a IIopt./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. OKZRH. OKZRH. travnja 1993. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. ožujka 1993. VI-opt. – 7. pljačkali imovinu. st. ZKP-a u svezi čl. Temeljem propisa čl. 343. Milan Muidža. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl.. Dušan Jović. postavljen po službenoj dužnosti. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. OKZRH. 87. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. st. da bi. 120. 90. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. st. 1. 1. st. ustanovio je da izvedeni dokazi . a optuženicima Dušanu Joviću. godine. 2. 1. sakralne objekte i gospodarske objekte.000. VII-opt. V-opt. Ilija Nišević.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti.opt. Temeljem propisa čl. Milanu Milankoviću. zbog izvršenja kojeg su tuženi. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st. Ilija Bjelajac. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. 119.. 120. te uništavali stambene zgrade. 1. Iliji Bjelajac.199. OKZRH. IV. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. Iliji Niševiću. st. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. na glavnoj raspravi održanoj 3. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. 1. 1. godine stavilo na teret I-opt. Dušanu Kačaru. 120.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5.HRD. 120. Branitelj. Milan Milanković.050. II-opt. OKZRH. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. Dušan Kačar. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. Milanu Muidži.

1. Krivična odgovornost optuženih. 120. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. sakralnih i gospodarskih objekata. u krajnjoj liniji. te stoga optuženici. kojima ih se tereti. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. st.) a za vrijeme oružanog sukoba. navode optužnice. U Sisku. Kušan Djuro. Odluka o trošku krivičnog postupka. 343. Malić Hamdija.r. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. v. OKZRH. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. PREDSJEDNIK Željko Barać. mato. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. određivanje pritvora. te ni po kome. nije dvojbena. ali svi. OKZRH). ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. 31. pozivom na propis čl. ZKP-a. označeno u čl. Štrk Ivan Šantek Ivan. u cijelosti. Juzbašić Živko. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. dne 9. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. . Svjedoci Kovačević. Visina izrečene kazne zahtijeva. svaki u ponekom dijelu. konačno. 1. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. s tim.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. v. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio.r. dakle. Prilikom odmjeravanja kazne. stupanj krivične odgovornosti. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. te uništavanjem stambenih zgrada. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Ličina Berislav. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. temelji se na u izreci citiranim propisima. st. lipnja 1993.

Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. svibnja 1953. OKZRH (ranije članka 150. uz sudjelovanje Nataše Galinić. ZKP-a). održane glavne i javne rasprave. nakon dana 8. odvjetnice iz Siska. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. po sucu Željku Barać. 4. OKZRH). pripadnici MUP-a RH. kao zapisničara. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. gdje i prebiva na Trgu Đ. nanijevši im tjelesne povrede. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. sin Ilije i Julke. godine. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. kao funkcioner i oficir tzv. zbog krivčnog djela iz članka 128. k r i v što je: tijekom 1991. j e . Sabe. bili zarobljeni od strane tzv. rođen 21. st. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. godine u Jasenovcu i Demirovcu. u odsutnosti optuženika. godine u Rajićima. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. sada u bjegstvu. lipnja 1993. rođene Grgić. 115. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. nakon što su Sabić Željko. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC.

Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga.dakle. i 95. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. istog zakona). tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. ZKPa (ranije čl. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 343. Njihova su kazivanja (kao. 6. te povremeno sada gubim sjećanje. ožujka 1993.500. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. te sam izudaran po bubrezima. st. 98. s tim. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. a ranije čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 7. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.HRD i temeljem toč. svibnja 1993. st. st. st. 150. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . ZKP-a u svezi čl. KT-23/93 od 23.000.“. istog zakona) Kv-67/93 od 3. toč.HRD. Temeljem propisa čl. ZKP-a. 1. 90. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. 353. 87. 1. 128.. 2. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. „Zadobio sam fakturu kičme. 21. ZKP-a (ranije čl. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. OKZRH (ranije čl. 6. 23.. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. potres mozga. OKZRH. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa čl. 128. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.

lipnja 1993. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Barać. stupanj krivične odgovornosti. subjektivna i objektivna. nogama. 4. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim.r. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 343. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. st. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. st. koljenima po cijelom tijelu. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. pa ovaj drugi udari i tako. OKZRH). jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. SUDAC Željko . v. 31. v. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. šakama. 123. ZKP-a). 4. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. pobude iz kojih je djelo učinjeno. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. Udaran sam palicom. Uračunljivost optuženika nije ničim. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Ženevske konvencije iz 1949. ZKP – prije čl.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. dne 8. 115. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. među ostalim“. st. i 144. te ni po kome. r. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a). U Sisku. godine. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. 1. Prilikom odmjeravanja kazne.

suprotno odredbama čl. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. oženjen. OKZRH). tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. nakon dana 26. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. primivši oružje i uniformu tzv. u odsutnosti optuženika. 143. Srbin. umirovljeni milicioner. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. otac dvoje djece. ožujka 1952. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. nalazi se u bijegu. uz sudjelovanje Nataše Galinić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. Ul. po sucu Željku Barasć. 5. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. godine u Okučanima. SSS. i 144. rođen 10. SAO Zapadna Slavonija. zapisničara. zbog krivičnog djela iz članka 128. svibnja 1993. OKZRH (ranije čl. SUP-a Okučani. održane glavne i javne rasprave. sa prebivalištem u Okučanima. Vujasinović br. j e . sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. odvjetnika iz Siska. 150. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. N. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. godine.

To tim prije. ZKP-a u svezi čl. st. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. godine. st. 343. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. opisan po svjedoku. Dakle. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . – 6. 87. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. 1. ZKP-a (ranije članovi 98.HRD i paušalni iznos od 5. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. ZKP-a (ranije čl. Sam način postupanja optuženika. 353. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ožujka 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. bila dovedena u sumnju.HRD.000. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. st. 1. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. 128. i 95. OKZRH. 21. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 2. Temeljem propisa čl. 6. 90. Uračunljivost optuženika nije ničim. Temeljem propisa čl. st. te ni po kome.750. tokom cijelog postupka. toč. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. svibnja 1993..dakle. 1. Branitelj.. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. OKZRH. postavljen po službenoj dužnosti. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.

4. svibnja 1993. St. te stoga optuženik. ZKP). međutim.r. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. okr. godine. istog zakona). 1. Dabić Milenko. 343. i to. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. a ranije čl.sigurnošću dokazanim. U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . Sada 115. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. OKZRH). st. v. temeljeno na propisu čl. Obzirom na visinu izrečene kazne. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Barać. Prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a (ranije čl. Oglasna ploča – ovdje 3. 33. i 144. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.čl. DNA: 1. Ženevske konvencije iz 1949. Za reći je. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. OJT-u Sisak na br. pobude iz kojih je djelo učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. st. odvjetnku. 353. Konkretno članaka 143. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. v. u krajnjoj liniji. branitelju opt. 123. jačinu povrede. 31. U Sisku dne 26. Ivanu Rafaj. subjektivna i objektivna. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Obavijest PS Okučani 5. Sisak 4.. istog zakona).r. određen je pritvor. 4. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić.

srpnja 1993. 340. lipnja 1993. zbog krivčnog djela iz čl. toč. sin Rudolfa i Zore. 12. Kuzmić Zorana. službeni. Alemke Sladić. sa prebivalitšem u Sisku. ul. nakon dana 8. 3. otac dvoje djece. rođen 6. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. 15.. Rade Končara br. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. travnja 1950. rođene Desimirović. predsjednika vijeća. razveden. travnja 1947. st. članova vijeća i Nataše Galinić. rođen 5. 1. odvjetnika iz Siska. godine u Zemunu. godine u Sremskoj Mitrovici. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. Općina Zemun. 4. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 3. zapisničara. 3. OKZRH. u krivičnom predmetu protiv I. Hrvat. člana vijeća. rođene Martinović. Ivana Kasaić. u svezi ss. 2. godine. kapetan unutrašnje plovidbe. dne 21. sin slavka i Marije. RS. Srbin. godine U Sisku. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. 120. Temeljem propisa čl. održane glavne i javne rasprave. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. srpnja 1993. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.2. u odsutnosti I-optuženika. Mihajlović Ljubiše i II.opt. Mirka Švaljek. II.opt. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . 5. Otokara Keršovanija br.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić.

Mihiajlović Ljubiša i II-opt. st. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. KUZMIĆ ZORAN 2. i 24. 87. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.. godine. 1. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11.Da su i to: I-opt. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. 24. Pa. st. st. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. iako je znao da je I-opt. opt. OKZRH. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . godine. omogućio I-opt. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. listopada 1991. Dakle. II. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. toč. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl./ dana 23./ dana 22. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. 1. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. u Sisku. 1. u Sisku. listopada 1991. ožujka 1993. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. – 5. 23. 120. 91. 2. Temeljem propisa čl. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. godine. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. OKZRH uz primjenu čl. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. Dakle. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. u svezi st. i 24. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. da su time I-op. 2. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske.

na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. 1. po . 2. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. godine.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. u svezi st. dana 19. listopada 1991. jer ga 24. listopada 1991. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. godine oko 16. dvojici pripadnika ZNG-a. Naime. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. istoga Zakona. Nakon što se odazvao.00 sati. listopada 1991. st.00 sati. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. travnja 1993. godine. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. oko 16. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. svibnja 1993. Kako nisu mogli uspostviti vezu. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. godine. godine. „Dunavskog Lloyda“. označenog u članku 120. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. listopada 1991. Gavrane javi se“. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti.. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. što su i učinili. tako i 24.stanovništva. tim prije. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. Na istom 16. Dana 22. kanalu jedan kratki razgovor. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. jer isti nije dostižan državnim organima. OKZRH uz primjenu članka 24. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. kako 23. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. Dana 22.

OKZRH uz primjenu članka 24. te da su slate razne šifrirane poruke. ni što su one značile. listopada 1991. Antun Jakirčević (list 59 spisa). jer su dali jasne i kategorične iskaze. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. Dragan Dakić (list 59 spisa). kao i „Gavrana 1. Željko Milković (list 56 spisa)m. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. „Novi vjesnik“. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. Naime. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. Braco Grozdanić (list 57 spisa). to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. ni tko ih je slao. godine. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. Nadalje. i 4“. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. jer je jasan. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. OKZRH. niti je u dnevniku načinio bilješku. preko radio-stanice na 16. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. Također.dolasku na radno mjesto. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. koji su se 22. nalazili na brodu „Zibel“. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. st. kanalu. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Brigade. 3. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I.i IIoptuženika. a da se ne zna. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. sud je utvrdio da je . Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. tako i II-optuženika. do tada nepoznate. 2. dispečer. u svezi st. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. 1. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. 2.

v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. 115. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. SI-0078 K-21/93- . Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. U Sisku. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. odnosno grad Sisak. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe.r. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. 4. st. „Hidroput“. v. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. sud je optuženike temeljem članka 340. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. 3. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. jer je to isključiva nadležnost direktora. već naprotiv obrnuto. st. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. dakle. koje se ne pretpostavlja. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku.„Dunavski Lloyd“. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. Kako ničim nije dokazano pomaganje. ZKP-a). U odnosu na II-optuženika. već se mora dokazati motivom i umišljajem. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. ZKP-a oslobodio optužbe. niti je naredio. PREDSJEDNIK Željko Barać. srpnja 1993. 8.

naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. godine. Alemke Sladić. 120. Palajić Ivan. novembra br. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. rođen 26. godine u Glini. dakle. godine u Glini. Josipa Žinić. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti. 11. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. II-optuženi KORAČ MILAN. OKZRH (ranije čl. gdje i prebiva u ul. kolovoza 1957. zbog krivičnog djela iz čl. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 1. predsjednika vijeća. članova vijeća i Nataše Galinić. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sin Petra. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. nakon dana 26. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. zapisničara. 6. uslijed čega su Šmicl Stjepan. člana vijeća. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. travnja 1957. 29. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . godine u selu Bojna SO Glina.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. svibnja 1993. godine i 1992. sudaca porotnika Ivana Kasaić. odvjetnika iz Siska. st. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. sin Vuje rođen 1. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. Mirka Švalje. u odsutnosti optuženika. tokom 1991. održane glavne i javne rasprave. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. istog zakona). 142.

bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. navode optužnice.HRD-a.000. 1. – 7. st.HRD-a. Bagić Vlado. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. Međutim. Branitelj. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. konačno. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. 343. svibnja 1993. svaki u ponekom dijelu. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. iste treba osloboditi od optužbe.000. ali svi. Temeljem propisa čl. u cijelosti. OKZRH. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 87. toč. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim.. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. 120.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. . 1. a svaki od njih paušalni iznos od 5. OKZRH. travnja 1993. st. 1. 2.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Prišek Boris. 9. st. 120. st. te ni po kome. godine. Temeljem propisa čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Štajduhar Pavle. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20.66/93 od 3. 1. st. ZKP-a u vezi čl. Svjedoci Lipak Karlo. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl..

Odluka o trošku krivičnog postupka. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. označeno u čl. stupanj krivične odgovornosti. 343. ZKP-a). jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 4.. Prilkom odmjeravanja kazne. određivanje pritvora. svibnja 1993. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Visina izrečene kazne zahtjeva. 1. u krajnjoj liniji. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. pozivom na propis čl. OKZRH. st. dakle. st. s tim. 120. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 1. v.r. pobude ih kojih je djelo učinjeno. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.st. v. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. dvojbena krivična odgovornost optuženih. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. te stoga optuženici ne moraju biti. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. OKZRH). temelji se na u izreci citiranim propisima. dne 26. U Sisku. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. ZKP-a. 115. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. SI-0079 . 31. Nije.Kako su krivična djela obojice optuženih.r. nosilaca vlasti na svojem području tada.

pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 17. OKZRH (sada čl. nogama i kablom po glavi i tijelu. OKZRH). kolovoza 1950. godine. 128. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. „SAO Krajina“. sa prebivalištem u Novskoj. nalazi se u bijegu. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u odsutnosti optuženika.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. dakle. zapisničara. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. studenog 1991. Adžije br. srpnja 1993. Srbin. k r i v što je: dana 22. j e . 128. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. odvjetnika iz Siska. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. po sucu Željku Barać. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. B. vršeći pravila međunarodnog prava. Kliba Radenko i Matekalo Živko. održane glavne i javne rasprave. sin Bogdana i Drage r. OKZRH). zbog krivičnog djela iz čl. 150. ul. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. godine u Voćarcima. nakon dana 8. 150. OKZRH (sada čl. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. godine u Paklenici. Kovačević Veljko. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. Nogić. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. nakon što su prethodno Gobac Vinko. rođenog 22. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA.

1. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 95. 150.Temeljem propisa čl. – 6. godine. te ni po kome. međutim.. st. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. Za reći je.000. 98. u krajnjoj liniji. Iz rečenog slijedi. 1. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 343. OKZRH (sada čl. 1. Branitelj. toč. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. i 87.HRD. i 144. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. 128. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. godine. i to. . založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor.HRD i paušalni iznos od 5. subjektivna i objektivna. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. OKZRH). Ženevske konvenciej iz 1949. svibnja 1993. st. te stoga optuženik. Svjedoci Kovačević Veljko. Uračunljivost optuženika nije ničim. st. postavljen po službenoj dužnosti. ZKP-a (sada čl. 1. bila dovedena u dvojbu.500. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. Sam način postupanja optuženika. ZKP-a (sada članovi 90. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl.. 2. st. ZKP-a u vezi čl. Temeljem propisa čl. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. 353. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. travnja 1993.

godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. u odsutnosti optuženog. st. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Maček . Alemke Sladić. 343.Prilikom odmjeravanja kazne. održane glavne i javne rasprave. jačinu povrede. člana vijeća. 5. 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. stupanj krivične odgovornosti. Barać.r. Predsjednika vijeća. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. zv. OKZRH). v. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. 26. 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zapisničar. 31. listopada 1993. članovi vijeća i Nataše Galinić. st. Đure Sertić.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. sin Vlade i Marije. srpnja 1993.r. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. odvjetnika iz Siska. temeljeno na propisu čl. dne 8. doređen je pritvor. Obzirom na visinu izrečene kazne. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. ZKP-a (sada čl. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Srbin kriv što je: je . godine. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Novska. Opć. 353. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Ivana Blažinić. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . rođen ožujka 1948. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. v. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. ZKP-a). 33. OKZRH (sada čl. U Sisku.

30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. 18 22. rušio. uhićivao. gdje su isti zadržani i tučeni. dakle. Đuru i Jelenu Bogunović. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. godine oko 15. Temeljem propisa čl. 120. svibnja 1993. Grgić Slavka.u tijeku 1991. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. te televizor. OKZRH. Josipa Kvočić. godine u Borovcu iz garaža.000. Martin podmetnu mine i aktiviraju. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. a postoje . zatvarao. 343. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. – 7. godine u Borovcu. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. 21 dana 11. tukao. kao pripadnik četničko . 28 neutvrđenih dana. Ivaštinović Ive i Rudolfa. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. palio. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. tjekom 1991. To stoga. te Vladu Ivaštinović.000. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. što je i učinjeno. što je i učinjeno. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. st. pa je tako : 13 dana 05. 1. 90. dvorišta i kuća. st. rujna 1991. st. st. 120. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. studenog 1991. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. st. rujna 1991. 1. – HRD te paušalni iznos od 5.terorističkih formacija tzv. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. što isti nije dostupan državnim organima. toč. 2. 1. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. te navodno zadržao za sebe. protuzakonito zatvarao. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. OKZRH. – HRD. 87. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. 1. ZKP-a u svezi čl. 1. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. Temeljem propisa čl.

a ova eksplodirala i oštetila kuću. lipnja 1993. Ivaštinović Ive i Rudolfa. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. . rujna 1991. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. da je dana 22. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. Ivaštinović Rudolf. Bogunović Đuro. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Ivaštinović Nikola. pobude iz kojih je djelo učinjeno. st. Bulatović Reza. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. koja je već naprijed već označena. da je tokom 1991. pa tako. To stoga. Ivaštinović Marija. te televizor. ZKP-a.naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. Brulja Katarina. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. godine naredio miniranje crkve Sv. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. što je uzrokovalo njeno rušenje. Kvočić Josipa. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. 353. Uz. Martin u Borovcu. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. zadržavši to za sebe. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. godine. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. 31. da je dana 11. Brulja Ivan. gdje su zadržani i tučeni. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. 1. što se. godine. a od 1949. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. Filipović Luka.. a sud. izrijekom. po ocjeni ovog suda. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. Znači. studenog 1991. Bogunović Jelena. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. rujna 1991. proveli ih u zatvor u Okučane. Ivaštinović Mato. da je 05. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije.

Josipa Žinić. . a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. sin Stojana. st. održane glavne i javne rasprave. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. OKZRH. dana 5. Nikole Begović i Branka Matijašević. Srbin. zbog kaznenog djela iz članka 120. 32. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. svibnja 1991. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. odvjetnika iz Siska. 4. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. predsjednika vijeća. rođen 15. Đure Sertić. članova vijeća Marije Bogdan. listopada 1993. nakon dana 13. zapisničara. člana vijeća. listopada 1993. Alemke Sladić. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. v.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. 115. radnik. Dragana Japranin. stavka 1. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. Nikole Maljković. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. SO Kostajnica.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. u odsutnosti optuženih.Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. ZKP-a). U Sisku. godine.

ul. sa prebivalištem u D. rođen 23. vozač. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. st. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. Srbin. Opć. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. godine u Babinoj Rijeci. prosinca 1952./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. sa prebivalištem u Panjanima 32. III. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. Brkljačić Jagoda.oženjen. prosinca 1958. Velešnji kbr. sin Bogdana. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. godine. godine D. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a njegovu suprugu Milu silovali. rođen 1./ u tijeku 1991. OKZRH. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. rujna 1991. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. 96. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . rođen 06. rođen 24. SSS. otac dvoje djece. Općina Kostajnica. SSS. Begović Nikola 2. Velešnji. umirovljenik. 2. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. sin Slavka. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. 7. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. 120. SSS. poslovođa. 15 dana 08. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. godine u Kostajnici. Srbin oženjen. sin Ilije. Kukuruzarima kbr. u proizvodnji papira. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. godine u H. dakle. Srbin. travnja 1929. 59. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen.optuženi DRAGAN JAPRANIN. Bišćan Anđelka. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. oženjen. 27. a potom po kući pucali. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. godine u Sisku. Srbin krivi što su : 1. BUD br. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. otac dvoje djece. studenog 1952. sin Stojana. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. godine u D. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. 1. sa prebivalištem u Kostajnici.

kojima ih se tereti. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen.000. jer je očito. označeno u čl. – HRD. st. 1. Japranin Dragana i IV – opt. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. Begović Nikoli i V – opt. da se radi u odnosu na III – opt. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. 2. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. Ivanišević Ane. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. ZKP-a u svezi čl. IV – opt. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. 120. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. tokom kojeg. sadržan optužnicom. Japranin Draganu.800. 6. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. 87. što isti nisu dostupni državnim organima. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. 1. Begović Nikolu. st. – HRD i temeljem toč. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. st. Ivanišević Molke. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. a potom imali za to . Temeljem propisa čl. 90. toč. Iako. OKZRH. Maljković Nikoli. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). izgleda. na postupanje u stjecaju. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. st. lipnja 1993. godine stavilo na teret I – opt. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. 343. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 7. Temeljem propisa čl. za reći je. možda. 1. III – opt. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 120. Maljković Jovanu. II – opt. ovaj sud to tako ne shvaća. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. je optužnicom KT-184/92 od 21. 1. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. st. riječ o jedno te istom ratu.

4. 115. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. a sadržan i izrekom presude. odgovarajući je težini od njih učinjenog. stupanj krivične odgovornosti. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. dana 13. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. u krajnjoj liniji. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Odluka o trošku. dakle. naročito pogibanjem ljudi. dovedena u dvojbu. v. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. U Sisku.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava.r . bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. temelji se na u izreci citiranim propisima. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. uvjerenje je suda. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. opisan po svjedocima. Krivična odgovornost optuženih nije. st. v. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. te stoga optuženici. te ni po kome.osnova. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. a sa nespornim posljedicama. Način postupanja svakoga od optuženih. listopada 1993.

toč. 1e čl. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti. zbog djela iz čl. predmetu protiv okr. godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. i čl.korpusa JA) . i 2. 1.Republike Hrvatske. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja.3. OKZ RH. riješio je protiv okr. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i . stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima). Nedjeljka Jankovića i dr.000. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. sada nepoznatog mjesta boravka. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl. "Dole". vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv. pa im je predala 2. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima.147. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. sada nepoznatog mjesta boravka. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. godine u Zemuniku Donjem. stare 70 godina. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. sin Ratka.tl. temeljem čl. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. stare 63 godine.2 d i g. da su u listopadu i studenom 1991. 180 mtbr u sastavu tzv. 2.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. protivno čl. "Neđo" sin Pere. SLAVKA DOKIĆ zv. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina. RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina.st.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. tijekom oružanog sukoba između tzv. 146. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba. od 21.150. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv. godine. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv.l.s.000 dinara. a dana 1. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu..120. toč.9. studenog 1991. JA i srpskih paravojnih postrojbi.4. na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske. ožujka 1996. ZKP. zamrzivač.

odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. u spis . označeno u čl..l. 15.st. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja.182. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.120. OKZ RH. Okrivljenicima pri uhićenju 2. budući su za sada nepoznatog boravišta. jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti.l. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima . Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku.000 DEM.182. ŽDO Zadar 3. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . sve računajući od časa prijema ovog rješenja.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.st. ZKP. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret.st. dakle. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. na temelju čl.porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5. Nedjeljka Jankovića i dr. DNA 1. . Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti.1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl. ZKP. U Zadru. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva. listopada 1997. Okr.

godine u Zadru. kolovoza 1967. gdje su svakodnevno bili maltretirani. zbog krivičnog djela iz čl.l. opć. pripadnici 112. i 2. Srbina. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu.godine.srpnja 1969. Posedarje. Srbina. r i je š i o je 1. sada opć. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. Smilčić. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. od 9. sada nepoznatog mjesta boravka. godine u Zadru. rođenog 1. Protiv okr. RH. RH. sada nepoznatog mjesta boravka. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. RH. rujna 1967. drž. protivno čl. 150. KT529/97. opć. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. 2. siječnja 1967. drž. Posedarje Srbina. u krivičnom predmetu protiv okr. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica. kao naoružani pripadnici vojske tzv. sada nepoznatog mjesta boravka. 4. rođenog 6. god. st.3. RH.1949. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. Polača.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru.st. u Zadru. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću. SAO Krajine. ZKP. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. 3.1. NEVENA PARENTA i dr. Galić rođenog 19. temeljem čl. OKZ RH. srpnja1997. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom. studenog 1991. u Benkovcu. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. Srbina drž. drž. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. . te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste.8. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. opć. sada nepoznatog mjesta boravka. godine. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. 122. toč. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske..

15. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. ZKP. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke.l. listopada 1997. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja.a temeljem čl. DNA 1. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. označeno u čl. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti.st. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. ZKP. Okrivljenicima pri uhićenju 2. budući su za sada nepoznatog boravišta. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika .st.122 OKZ RH. 182. Nevena Parenta i dr.182. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana.l.dakle. U Zadru. ŽDO Zadar 3.. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. u spis .

budući je za sada je . odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić. protivno čl. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. drž.st. ZKP. dakle. u krivičnom predmetu protiv okr. toč. temeljem čl. lipnja 1972.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. i 2. 7. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. Mandić. Z.1. 18. u ul. travnja 1996. br. godine.l. OKZ RH. i 13. godine. NIKOLE KRESOVIĆ.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. Okr. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.st. rođenog 17.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru.4. starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina.st. Nikole Kresovića na temelju čl. sada nepoznatog mjesta boravka. kolovoza 1995. Kneževića br. od 22. KT35/96. 150. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi. godine. Vladu Bešlić.l. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. ZKP. a nakon toga. RH. kao i protivno čl. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi.st. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. staru 84 godine. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. napustio teritorij Republike Hrvatske. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II). sina Petra i majke Borke r. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. Nikole Kresovića. r i je š i o protiv okr. da je 5. prihvaćene u Ženevi 1949. označeno u čl. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. Srbina. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca.l.3. 120. OKZ RH.120. godine u Benkovcu.182.

a da okr.nepoznatog boravišta. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. listopada 1997. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti. JURIĆ JELA .st. XI 1991. Kresoviću stavlja na teret. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka.182. U Zadru. BRKIĆ MARIJA . Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. 1934. 15. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica. PERICA JOSIP . 1908. ŠEGARIĆ ŠIME . sve računajući od časa prijema ovog rješenja. Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. . Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Kresović prethodno nije ispitan. S UZROKOM SMRTI 1. 1955. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. odlučeno je provesti istragu. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr. 1943. ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. ZKP. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. 3.l.

prsnog koša. ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. ROGIĆ KATA. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. ROGIĆ MARKO . 1932. 6. RAŽOV IVAN. Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. VICKOVIĆ STANA . 1939. Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. 1936. trbuha i nogu ) 13. 1922. okrajina i brade ). 1955. PERICA GAŠOAR. 1932. 1955. 1929. 1953. ŽILIĆ ROKO . 1927. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. 1936. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. (zgnječenje mozga) 15. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. VICKOVIĆ STANKO 1956. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. PAVIČIĆ NIKO . 1959. ŠKARA NEDILJKO . JURIĆ PETAR. Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. HORVAT VLADIMIR . Rane brade zadane iz neposredne blizine. (zgnječenje mozga) . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. (zgnječenje mozga) 16. ROGIĆ NIKOLA . PERICA LJUBO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9.

Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. MILJANIĆ JOSO. BRKIĆ MARKO. ŠEGARIĆ GRGICA . JURIĆ NEDILJKO. ŽILIĆ MARA. 1928. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. 1956. ŽILIĆ TADIJA. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1943. ŠEGARIĆ KRSTO. 1911. trbuha i okrajine ) 21. ŠEGARIĆ VICE . Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. 1927. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine.20. JURIĆ GRGO. ŽILIĆ PAVICA. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. trbuha i desne nadlaktice) 29. 1914. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. MILJANIĆ SLAVKO . 1928. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. 1924. 1955. ŠEGARIĆ RADE. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. 1933. ŠEGARIĆ IVICA . 1931. 1943. trbuha i desne podlaktice) 25. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. 1909. ( zgnječenje mozga ) . BRKIĆ JOSO. (traumatski i hemoragični šok) 24. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22.

Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. 1920. ATELJ NOVICA. 1951. (zgnječenje mozga) .34. PAVIČIĆ MILE. 1965. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. 1911. Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. ČIRIJAK IKA. ŽUPAN MARKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. ( zgnječenje mozga ) 46. nagnječena lica i lijevog oka. ŠESTAN JAKOV. 1942. ČIRIJAK MAŠA. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. 1932. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. BRZOJA DANKA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. BRKIĆ STOJA. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. IVKOVIĆ MARKO. 1921. 1933. Gušenje. 1955. 1907. 42. 1965. RAŽOV ANTE. 36. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. PAVIČIĆ PETAR. ŠESTAN MARIJA. DRAŽINA MARIJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. Odsječena desna uška. 1922. (zgnječenje mozga) 38. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine.

Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . godine u mjestu Breza. st. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda.. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1..2. do sada neosuđivan.. godine. godine. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. u prisutnosti I. 13. godine do travnja mjeseca 1994. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. kao članova vijeća. sa prebivalištem u Sv. lipnja 1950. rujna 1995. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine.. državljanin RH. prosinca 1994. odvjetnika iz Zadra. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke. Filip-Jakovu broj 186. i čl. lipnja 1992. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike. MILENKA JASIKE i dr. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3.. protivno čl. sudjelujući na području tzv. Josip Dujella spec. toč. k r i v je: što je u razdoblju od 1. lipnja 1995. rujna 1995. Jose Bašića i Ivana Bralića. ugostitelj. 22. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva. i dr. u krivičnom predmetu protiv I-opt. a u odsutnosti uredno. 4. i sudaca porotnika Ivana Laća. godine. godine.1. i II.D i H. OKZ RH. prihvaćenoj 1949. općina Bjelovar. i to Milivoja Lasana. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića. 25. 120. rujna 1995.Rukovoditelj Službe : Prim. kao i protivno čl. st. 27.pozvanog punomoćnika oštećenika. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. st.godine. st. Hrvat. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. godine broj KT-23/95. i čl. Dr. godine i 28. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani.2. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. rujna 1995.1. 32. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.

koje će zaključati. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .točno neutvrđenog dana u. 120. dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. dana 29. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . 45.iste noći kao u prethodnom stavku. u Našicama. Po čl.međunarodnih oružanih sukoba.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.dana 21. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. Mala Mararska. državljanka RH. godine oko 21. iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. rođene Fudurić. godine. pa se po istom zakonskom propisu I-opt. . 1. koje djelo je opisano i kažnjivo po čl. st. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. pribor i dr.dana 19. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja.svibnja 1992. dakle. . rođena 14. godine oko 20. veljače 1991. 90. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna. kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja. OKZ RH. da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. i I-opt. godine oko 03. kći Veljka i majke Zdenke. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava. .30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. st. 1. 1. pa nadalje. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. prosinca 1994.a Tomića. rođena Prole. listopada 1951.). DUBRAVKA JASIKA. Hrvatica. veljači 1993. Po čl. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. uključio se u skupinu pobunjenih Srba. godine. posuđe. II. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. te popucala prozorska stakla. sa Zlatkom Pajićem. . siječnja 1993. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. po zanimanju ugostitelj. sa prebivalištem u Sukošanu. st.

Obrazloženje Optužnicom od 12. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. na štetu Pajić Zlatka. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire".st. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine . u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece. koji stoga nije prevozio u Bjelovar.st.sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. Vinka Hamš. već su taj namještaj zadržali za sebe. u svojoj obrani u istrazi (list 45. lipnja 1992. suprotno datom obećanju. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. u sv. KZ RH. rujna 1995. . Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . OKZ RH. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. po drugi puta se oženio sa II. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. pa je Zlatko Pajić. s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Dubravkom.2. st.l.opt. Po čl. 91. poriče počinjenje djela.47.1. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. Ismeta Klipić. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. 137. st. 1. 137. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.opt. Stjepana Martinovića. vjerujući u rečeno obećanje. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna. kao i na raspravi (listovi 283/2. Milenko Jasika i njegova supruga II.st. rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. 1. opt. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. ZKP.286 spisa). a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće. Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke . Inače. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt.120. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3. dakle.1ipnja 1995. kako je to opisano u izreci presude. Tome Bartulovića. Istom optužnicom pod točkom 2) I.000 kuna. a da bi mu otac njegove sadašnje žene . opt. kao je to pobliže opisano pod točkom II. OKZ RH.genocidom iz čl. a na raspravi od 28. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. izreke presude. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl.2. 119. u svezi st. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt.prevarom iz čl. I. godine. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. godine broj KT-23/95. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. Ive Bartulovića.49 i 261-261 spisa).

on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. Kao prvo. ali on nije bio u tim skupinama. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. To nije bilo i skladište oružja. da ne napuste lokal do 19 sati. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. da je bio pravoslavni Hrvat. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. dok je ''sredio papire'' za kafić. više transportni radnik. To su bili mještani u civilu. Skladište je bilo van kruga kasarne. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. pretežno Hrvata i Muslimana. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1.1ipnja 1993. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. travnja 1994. U siječnju mjesecu 1994. bez ikakvih oznaka. On se inače zadržavao malo u kafiću.pomogao oko trgovine i slično. u Budžaku. njegov stariji sin Milenko. Navodi da je njegova majka Hrvatica. obuće i hrane. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. u rijeci Vrbanji blizu . obično po troje. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. a sada se deklarira kao Hrvat. niti se sastančilo. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. uz pivovaru. Tu se zadužio sa SNB uniformom. koji se bio utopio 20. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. vratio se natrag u Banja Luku. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. da je bila vojarna. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu.g. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. nije odlazio ni u kakve posjete. bez kape i bez oružja. Bilo je stalnih gostiju. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. Osim toga. Došavši u Banju Luku. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. kad se lokal zatvara. zimskom. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. a otac koji je umro 1960. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. ili 1992. ali ga kod sebe nije nikada držao. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. a lokal je zatvarala njegova supruga. godine. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati.

Kako Pajići nisu došli. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. na koji ugovor je pristao i on . ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću.I.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. Stoga je zbog svega toga skupa. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. travnja 1994. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora. optuženik. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. bifea i garaže). optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. oružje u svome lokalu ili u kući. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. prodavaonice. a isto tako i inventar u lokalima. Međutim. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. te stana u potkrovlju. te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru). Radom i Marijom. U osmom ili devetom mjesecu 1992. Kako nisu došli.000 DEM. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. odlučio se vratiti u Hrvatsku. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo.000 DEM. Poriče da je držao. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. da je netko na njegov kafić bacio bombu. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. da ostaje novim vlasnicima. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. godine. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. nego li Pajićev inventar u Banja Luci.svibnja 1992. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. Dana 1. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. g. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice.

u kući nisu našli kuhinjskog stola. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210). Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. a ugovor je ostavila je općini. mjesecu 1992. stolice niti frižidera. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara. U 9. Kad su došli u Banja Luku. dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora.000 DEM. Oštećenici nisu došli. Inače. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. Inače njihov . Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. njih su Pajići tužili za isplatu 150. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. Toga dana. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. te da Pajići dođu odmah u Bjelovar.000 DEM. kao i na raspravi (list 286). svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. kao i namještaj u kuhinji. koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. te da čeka ugovor u općini. To je i napravila. njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu. To je bilo 29. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion. da bi im predala ključeve od objekta. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. Naime. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38.000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. kad su oni . godine.000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići . svibnja 1994. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40.000 kuna za naknadu za namještaj. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. -40. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika.

krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa". oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem. da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. godine. uvijek naoružanog. Svjedok Zvonimir Josipović. a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. Naime. inače Srbin. st.g. sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. svibnja 1992. na kuće Hrvata. Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). dokle će ove ustaše ovuda šetati" . Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Drage Josipović (88). opt. a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. odnosno optuženiku. Šerife Šuvalić (170). OKZ RH.zastava. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa). da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. Milenka Jasiku (list 74 spisa). Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa).Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović. (listovi 59-60 spisa).1. Tomislava Kuljanac (list 293. Dinka Stojčević (167). Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi.. a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). sa srpskim oznakama. a srpska na balkonu na štapu . Zvonka Ilovača (212). te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I. . Istina. Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa). godine. Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. a njegovim dolaskom od sredine 1992. Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. do 20. a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). svibnja 1992. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22.1. Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. 120.spisa). Jelene Klinić (93-94). Zlatka Divnić (162). nekim Ilibašićem i još nekima. (listovi 76 i 287/2 spisa). Marka Majstorića (list 290 spisa). Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). više puta naoružan. Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. Stipe Pajić (164).

prosinca 1992 i za to vrijeme viđala optuženika i primjetila da je on ponekad odjeven u maskirnoj uniformi. kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar. a u sredini "OS". Nakon njegovog odlaska iz Banja Luke da su ga mnogi ljudi obavještavali i pisali mu da mu je kuća zapaljena. a da je optuženik sudjelovao u rušenju kuća da je čuo od osoba hrvatske narodnosti koje su također bile prisiljene napustiti Banja Luku. rušenju i oštećenju kuća ljudi hrvatske. a u protivnom da će zapaliti njegovu . Po ulicama da su se održavale straže naoružanih ljudi srpske narodnosti. Optuženik je nosio automatski pištolj "na preklop". i da se optuženikovim . da je imao istaknutu oznaku tzv. a ponekad u civilnoj odjeći.svjedok Mirko otišao biciklom kod svoga brata po krsne listove. pa je on vidio da se u kući optuženika sakupljaju pojedini naoružani ljudi i kod njega se snabdjevaju minskoeksplozivnim sredstvima a. I ovaj svjedok navodi da dolaskom optuženika u Banja Luku su se znatno pojačale terorističke akcije na području Budžaka. bacačem bombi. živio u Banja Luci pa da je svoju kuću zamijenio sa jednom osobom iz Daruvara. a na odori je bila oznaka "SOS". tražeći od njega neku građu. I svjedok Stjepan Martinović navodi da je on živio u Banja Luci do 15. U tom predjelu Srba je bilo dosta malo. U više navrata vidio ga je u vojnoj uniformi. doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992. a to je napravio pod pritiskom i prijetnjom. On je svakoga dana to promatrao satima i satima. tromblona i dr. narodnosti. kada je bio prisiljen pod pritiskom ekstremnih Srba napustiti Banja Luku pa je sa jednim Srbinom iz Bjelovara izvršio zamjenu kuća. nakon toga bi automobilima odlazili na teren i nakon čega bi se čule eksplozije u pojedinim dijelovima grada i zaselaka. Optuženik da je u Banja Luku došao nekako pola godine prije nego što je svjedok otišao iz Banja Luke.1993.svjedokovu kuću. Svjedokinja Jelena Josipović tvrdi da je ona u Banja Luci boravila do 24. Iz iskaza svjedoka Vinka Hamš slijedi da je on do 281. na rukavu vojne odore da je nosio četničku kokardu. poznato mu je da se opt. godine. očitovale u noćnim satima. Upravo kada je prolazio kraj škole da su iz toga vozila izišli optuženik i još jedan dok je vozač ostao u automobilu. optuženik i onaj što je bio s njime otišli su u pravcu škole. "SAO Krajine" sa oznakama. bio je naoružan sa automatskom puškom. Navodi nadalje da je opt. a koje su se akcije. a njegov otac iz Banja Luke mu je javio da je kod njega došao i optuženik i njegova supruga Dubravka. a opt. O optuženiku je čuo kad je on zamijenio kuću sa Pajićima i kada je došao u lipnju 1992. Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem. a skupljali bi se oko 4 sata poslije podne. te navodi da je njegova kuća u Banja Luci bila svega dvadesetak metara od kuće Pajića (koju je zamjenom dobio optuženik). da je pred Osnovnom školom "Ranko Šipka" vidio zaustavljeno terensko vozilo. rujna 1992 godine tada je on . u Banja Luku. Te organizacije imale su svoja vozila sa oznakom "SOS" i "OS". Isto tako svjedok Mirko Miljanović navodi da je u Banja Luci živio do 1. a zamjenu je izvršio jer je kao Hrvat maltretiran i teroriziran. bio obučen u vojnu maskirnu uniformu i naoružan automatskom puškom.kada je prešao u Republiku Hrvatsku. Poznato mu je da je u Banja Luci bila osnovana neka "paravojna organizacija srpske oružane snage (SOS)". Sjeća se upravo dana 2. naoružanog. je također odlazio u smjene tih naoružanih vojnika. Na raspravi Svjedok navodi da je sigurno da je pred školom prepoznao upravo optuženika. listopada 1992.travnja 1993. a preko tijela da je imao prebačen redenik sa streljivom. a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". godine i rastojanje između kuće optuženika i svjedoka je oko dvadesetak metara.g. a zatim u njegov kafić na piće. on ga je viđao u maskirnoj odori naoružanog sa automatom.3. Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja. Optuženi da je bio pripadnik tih paravojnih formacija.

da je vozio nekakvo vozilo kao dežurni vozač. pa je tako i na njegovu kuću u dva navrata bačena eksplozivna rasprava. a koji su vršili napade na kuće Hrvata. viđao ga je da se kreće naoružan sa automatskom puškom. Sve ove činjenice sud je utvrdio putem iskaza više svjedoka i to Željka Tomića i Mirka Tomića. I iz iskaza svjedoka Davorina Kuljanac slijedi da je on optuženika u Banja Luci vidio u uniformi. Marka Miljanovića. da je kod optuženika bila zaliha minsko-eksplozivnih sredstava koje su uzimali ljudi koji su se kod njega skupljali i odlazili u pojedine dijelove grada a odmah iza toga bi se sa tih područja čule eksplozije. iz već iskaza spomenutih svjedoka slijedi da se optuženik dolaskom u Banja Luku uključio u srpske paravojne postrojbe koja je u večernjim satima i noćnim satima odlazila u grad te pucala iz oružja. Navodi da je u kafiću optuženik imao iz