INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

Đuri Ivčicu. Juraja Borovca. Zlatan Pinčar. Josipa Butorca. Roziku Vlatković. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. te ih koristili kao živi štit. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. unatoč toga. Josip Tone. . 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. Rozaliji Borovac. kad im se Marko Rukavina. Terezija Troha i Milan Mlakar. inače držan kao talac. Iku Biškupović. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. i Mile Starčevic. Miru Lovrinca. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu.Marijan Matičić. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. započeli ga udarati rukama. Ružici Butorac. Adama Krupu. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. naredili civilima Roziki Ivčic. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. Mandu Rukavinu. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. 7) U selu Četekovcu. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. Marka Rukavinu. lišili ih života. nogama i kundacima pušaka. Ivana Rukavinu. Milanu Butorcu. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. dok su za to vrijeme pljačkali.

02. 05. rođen 08. u Pušini 15. sin Jakova. 11. rođen 13. g. 1956. u Đuričićima 22. MILAN GRAOVAC. sin Bože. rođen 22. g. rođen 20. ILIJA DRAGIČEVIĆ. MILOVAN BOJČIĆ. SAVO TANOVIĆ.04. g. sin Goluba. rođen 23. u Humu 16. g. sin Joce. rođen 1957. BRANISLAV BOLIĆ. Daruvaru 6. RAJKO BOJČIĆ. rođen 20. SAVO RADOŠEVIĆ. sin Marka. 11. rođen 22. sin Jovana. 09. u Krivaji 13. rođen 13. 1962. rođen 05. u Osijeku 14. sin Marka. 02. 04. rođen 12. u Slatinskom Drenovcu 5. 1962. u Macutama 21. u Ćeralijama . sin Nikole. u Osijeku 3. sin Petra.1962. 1952. sin Gaje. rođen 01. u Virovitici 2. 1961. rođen 25. sin Relje. 06. 1957. u Balincima 19. 1948. rođen 01.02. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. 1960. sin Laze. g. rođen 26. rođen 03. 06. rođen 20. u Gornjim Meljanima 18. 1958. GORAN BOSANAC.1956.1960. u Lisičinama 8. 03. RANKO DRAGOJEVIĆ. 02. sin Branka. sin Dušana.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. sin Paje. 02. g. u Ćeralijama 10. sin Steve. JOVAN KOVIĆ. u Novoj Bukovici 4. u Voćinu 7. rođen 22. rođen 08. sin Veljka. BORIVOJE LUKIĆ. u Kraskoviću 9. rođen 31. sin Marka. 06. 09. sin Budimira. u G. 1933. 1947. sin Đure. g. u Voćinu 17. 08. 07. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. 04. 07. 1962. 1925. LJUBOMIR MAKARIĆ. u Slatinskom Drenovcu 12. VELJKO VUKELIĆ. g. RAJKO CRNOBRNJA. LJUBISAV OBRADOVIĆ. sin Andrije. 10. SLOBODAN RADMILOVIĆ. u Višnjici 11. 1946. rođen 08. 1958. 1948. MILAN JURIŠIĆ. DRAGOMIR KELEUVA. u Voćinu 20. sin Petra. rođen 06. 1955. STEVO IVKOVIĆ. MILAN CRNOBRNJA. 1957.

Sekulinci. Macute. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. posebno selima Pušina. Gornji Meljani. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. god. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. Ceralije. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. e) vršili razradu. Slatinski Drenovac. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. Krasković. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. godine na području Podravske Slatine i Voćina. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. te u selima na sjevernim obroncima Papuka. te vršili njihovu obuku. Kometnik.MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. Bokane. . d) izvršili dopremu ratne opreme. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. Curičići. Dobrići.

MILADIN LEGEN sin Stanka.12. rođen 05. 04. u Sekulincima .INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. ZDRAVKO DRAGO. 03. RICHARD GLUŠAC. MILENKO SMOLJANIĆ. rođenog 03. sin Milana.1960. 1970. 08. u Ćeralijama 16. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. 1953. rođen 25. ZORAN MIŠČEVIĆ. 1944. rođen 10. sin Bože. GORAN NENADOVIĆ. 10. rođena 20. u Voćinu 2. sin Milana. rođen 12. rođen 09. GOJKO TOMAŠ. u Voćinu 21. sin Simeuna. 12. sin Đure. sin Petra. 09. BORISLAV TOMAŠEVIĆ. g. u Virovitici 9. rođen 12. 1967. 01. 12. 1967.1970. 1965. u Rajčilovcima 15. u Macutama 6. sin Branka. 1967. rođen 19.09.1934. u Schweningenu. sin Stevana. rođen 14. g. sin Petra. g. 05. rođen 06. sin Predraga. SR Njemačka 13. u Blatnici 12. u Grabovici 19. 02. 1943. 1965. g. 1971. MIROSLAV SIMIĆ. sin Dušana. sin Steve. u Voćinu 8. rođen 02. sin Ane. sin Save. kćer Jove. GORAN MIHAJLOV. 02. MITAR SIMIĆ. u Voćinu 7. 1968.04. rođen 03. u Voćinu 3. sin Vasila. sin Kirila. rođen 19. VASIL MIHAJLOV. MILENA MIHAJLOV. 05. rođen 22. rođen 18. MIROSLAV CRNOVČIĆ. RAJKO KARANOVIĆ. 1969. BOŽO DOBRIĆ. g. g. u Šišavi 23. u Virovitici 18.u Španatu 10. u Blatnici 14. g. ACO PLAVŠIĆ.1969. 1962. sin Đure. rođen 06. u Slavonskoj Požegi 20. rođen 10. sin Joce. rođen 25. g. 1967. 12. 02. g. sin Stevana. g. 1966. u Beogradu 4.1964. SREĆKO LAZARAC. DARKO PAVLOVIĆ.1966. g. MILORAD MAKSIMOVIĆ. rođen 05. 10. rođen 03. 1969. rođen 03. sin Steve.09. u Podravskoj 17. 06. u Blatnici 22. sin Pere. 10.u Voćinu 5. rođen 22. 12. u Voćinu 11. 01. MLADEN REBIĆ. GORAN ROMIĆ. 1969.

11. rođen 16. sin Krste. sin Dragića. PETAR VESELINOVIĆ. 1962. g. u Orahovici 44. u Slatinskom Drenovcu 43. 1966. sin Petra. 39.24. 1966. 10. sin Steve. JOCO JORGIĆ. rođen 05. g. 10. MILENKO BOGATIĆ. 1962. rođen 28. g. 1964. DALIBOR DESANČIĆ. sin Nikole. u Macutama . sin Petra. rođen 15. u Aleksandrovcu 33. 05. u Voćinu 34.u Voćinu 30. rođen 16. sin Rajka. g. MIODRAG MITROVIĆ. 1970. ĐORĐE CAREVIĆ. g. sin Bože. DRAGOSLAV RADOVIĆ. rođen 27. 11. 05. ANĐELKO PETROVIĆ. u Sekulincima 25.03. g. rođen 10.1960. g. rođen 06.1953. 1946. rođen 04. u Orahovici 31.u Bokanama. rođen 01. rođen 10. g. u Aleksandrovcu 27. rođen 05. u Sekulincima 29. JOVAN ALINČIĆ. rođen 23. rođen 21. u Balincima 28. MILORAD GRKNIĆ. g. sin Alekse. g. rođen 25.1959.1964. 07. u Virovitici 46. RATKO JORGIĆ. u Macutama 45. rođen 01. sin Mare. g. rođen 22. sin Vladimira. 08. MOMIR SRDIĆ. 1971. DRAGAN ŠEVA. g. 1960. 10. u Novim Kusonjama 26. rođen 21. DAMIR DANILOVIĆ. sin Cvetana. g. g. MILENKO MATIĆ. 07.1961. 10.08. sin Radovana. 11. 1969. 1949. STEVO TOMAŠEVIĆ.u Lukavcu 37. sin Jovana. g. g. rođen 31. sin Slobodana. rođen 25. 06. sin Ranka. 01. DRAGOSLAV DOKMANAC. sin Jovana. 1964. sin Dragana. sin Pave. DRAGAN PLAVŠIĆ. u Voćinu 42. 04.05. rođen 01. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. sin Zdravka. 01. 1963. u Lukavcu 38.1970. 11. u Virovitici 41.1973. RANKO RADMILOVIĆ. DAMIR ŠAKIĆ.1961. 01. RAJKO IVKOVIĆ. g. 1946. u Orahovici 32. rođen 24. u Humu 35. sin Jove. u Podravskoj Slatini 36. 08. sin Slavka. 03. u Voćinu 40.1968. g. ZORAN JOVAKARIĆ. rođen 03. sin Bogdana.

rođen 21.06. 01.1957.47. 1964. sin Nikole. g. 01. g. g. u Balincima 65.u Gornjem Viljevu 58. rođen 16. sin Obrada. 1967. g. 1955. 1954. ŽELJAN ŠEKULJICA. u Balincima 68. JOVO RADETIĆ. rođen 16. rođen 13. sin Đure. g. sin Milana.02. u Gornjem Miholjcu 54. STEVO ŠIMIĆ. rođen 06.u Ćeralijama 67. rođen 18. RAJKO VUKADINOVIĆ. 09. g. g. 1946. rođen 15.1971. sin Đurađa. sin Nikole. JOVAN VUČKOVIĆ. DOBRIVOJE SMOLIĆ.1961. 1955. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. 09. VLAJKO TOMAŠEVIĆ. rođen 01. u Lisičinama 60. JOVAN GRKINIĆ. u Španatu 53. DRAGOLJUB MARGETIĆ. sin Dragutina. sin Milenka. 1967. DRAŽEN VESIĆ. g. u Gornjem Miholjcu 63. u Virovitici 56. g. rođen 06. u Kometliku 52. rođen 12. u Gornjem Miholjcu 62.09. rođen 01. MILAN VESELINOVIĆ. u Sekulincima 55. rođen 26. 09. 05. sin Milorada. g. 09. sin Pere. 07. sin Marka. u Aleksandrovcu 57. MILAN OSTOJIĆ.1952. rođen 10. sin Kate. MILAN OBRADOVIĆ. rođen 16. sin Milana. u Voćinu 50. u Mikleušu 61. 1971. rođen 20. u Orahovici 51. rođen 20. sin Dimitrija.1966. 08. SAVO KOVAČEVIĆ.1969. u Sekulincima 49. sin Steve. BORIVOJE SMOLIĆ. sin Miloša. g. u Gornjem Miholjcu 59. rođen 04. sin Pante. g. sin Boje.1951.1966.g. 03.03. g. SLOBODAN ŽEŽELJ. 12. MILORAD KESIĆ. 1936.09. rođen 02. NENAD ŠOPALOVIĆ. sin Branka. rođen 20. 02. u Sopjanskoj Gredi 64. u Balincima .1961. u Balincima 66. 1967. rođen 15.1964.02. sin Milana. 05. RAJKO IVKOVIĆ. 03. 1968.1963. NEVEN VESELINOVIĆ. sin Radivoja. 10. rođen 15. rođen 19. u Sekulincima 48. MILE PUŠKARIĆ. 01. sin Ljubana.

u Gornjim Meljanima 85. u Balincima 73.1965. rođen 28. g. rođen 04. g. 1968. u Voćinu 76. rođen 01. g. rođen 11.69. 03. rođen 16. MILORAD DRAGIČEVIĆ. g. sin Mladena. 01. u Orahovici 93. rođen 21. rođen 12. u Voćinu 83. rođen 13. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. sin Joce. u Balincima 75. 04. MILE BOLIĆ. ZDRAVKO BUKARICA. g. u Voćinu . u Macutama 80. sin Miloša. 1971. 11. 1970. rođen 15. sin Petra. 1955.1960. SVETOZAR MITRIĆ. 1955. g. u Balincima 78.1956. rođen 14. sin Tribuna. MOMČILO GRAVONJA. sin Nikole. rođen 26. rođen 30. DRAŽEN ROMIĆ. rođen 12. 09. u Balincima 72. 1953. g. MILAN ROMIĆ.1959. rođen 30. g. rođen 07. 1956. g. 1967. sin Bože.1967. g. sin Nikole. sin Petra. u Voćinu 71. u Ćeralijama 81. MIRKO GRAVONJA. g. 1964. MILAN MILIVOJEVIĆ. g. 05.10. MLADEN BUKARICA. sin Mile. g. 08. sin Petra. 1963.1962. 09. SVETISLAV ROMIĆ. 1960. ŽELJKO BUKARICA. u Balincima 92. ĐORĐE BOSANAC. u Đurčićima 91. sin Petra. u Balincima 90. sin Zdravka. u Erveniku 74. 10. u Balincima 70. TEODOR MIŠČEVIĆ. sin Stevana. rođen 23. 08.10. MILAN DRAGIČEVIĆ. MLADEN STARIJAŠ. 1924. sin Milana. 09. ILIJA BOLIĆ. 11. sin Svetislava. sin Boška. u Ćeralijama 86. rođen 08. sin Cvetana. 02.1969. sin Ilije.07.1957. rođen 24. g. TOMISLAV MITRIĆ. sin Blagoja. 1969. u Balincima 82. sin Branka. sin Boška.1958. sin Dragana. sin Mirka. sin Mile. g. u Osijeku 77. u Ćeralijama 87. 1966. rođen 28. u Mikleušu 79. ZDRAVKO ŠEKULJICA. MIROSLAV STOJANOVIĆ. u Ćeralijama 84. rođen 30. ŽARKO GRAVONJA. 02. 1948. 03. rođen 13. 1960. 04. 08. u Podravskoj Slatini 88. 04. 08. DRAGO STARIJAŠ. 09. g. rođen 12. DRAGOMIR BOSANAC. 01. rođen 24. 11. rođen 28. MILE KOKIĆ. u Gornjim Meljanima 89. rođen 26.

u Bokanama 96. 1960.1972. g. 09. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. g. civila. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka. 09. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . g. 04. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. ĐURO ROGIĆ. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. MOMČILO SUBOTIĆ. g. sin Gavre. razoružali legalne policijske snage. MILE BOLIĆ. 05. 06. rođen 04. sin Obrada. XII. g. rođen 17. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. 1956. sin Svetislava. 05. sin Relje. sin Todora. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. rođen 02. rođen 28. u Gornjim Meljanima 105. ILIJA DRAGIČEVIĆ. 1964. u selima Voćin i Hum. 1952. 01. SLOBODAN GRAVONJA. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. MILE MARTIĆ. PREDRAG BOSANAC. rođen 11. rođen 06. u Gornjim Meljanima 103. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. sin Stojana. 06. prosinca 1991. rođen 04. g.1970. do 15. BRANKO BOLIĆ.u vremenskom periodu od 5. u Balincima 99. kulturnih i privrednih objekata primjerice . sin Stojana. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. 1961. rođen 04. SAVO ZUBIĆ. sin Nikole. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. sin Miloša. u Ćeralijama 100. uveli svoju vlast. MLADEN ŽEŽELJ. u Balincima 101.1960.1957. sin Dmitra. sin Bože. 12. u Kometniku 95. u Balincima 102. u Voćinu 97. 1957. g. rođen 17. 09. god. rođen 14. 1958. rođen 26. rođen 02.94. u Balincima 106. 1955.1957. MILAN ROMIĆ. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. g. sin Ljubomira. u Balincima 104. 07. pripadnici tzv. PETAR MATIĆ. g. sin Stevana.u Bokanama 98. 08. 04. rođen 12.

g. RANKO DŽELAJLIJA. sin Jovana. rođen 10. 2. općina Teslić 10. sin Jove. 6. g. u Pakranima 13. sin Save. PETAR RONČEVIĆ. 2. sin Ranka. g. sin Blagoja. g. u Koreničanima 12. u Velikoj Klisi 9.1958. 5. 7. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. ŽELJKO BOSANAC. g. sin Petra. 1943. u Batinjanima 7. u Dujakovici . VLADO GATARIĆ . u Blatnici. 1959. u Virovitici 17. 1952. rođen 10. "Kečka". sin Rade. g. 1954. u Pakracu 18. sin Dušana. sin Tome. rođen 24. rođen 7. LJUBAN AMIDŽIĆ. sin Srđana . 3. sin Save. rođen 13. rođen 15. g. "Liška". rođen 18. g. rođen 2. 1956. JOVAN CAREVIĆ. 9. 4. rođen 4. 4. sin Antuna. sin Petra. rođen 16. g. DARKO CRNOBRNJA.12. 1949. TOMO LEGEN. u Staroj Krivaji 11. 1963. 1952.g.povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. LJUBIŠKO KRAGIĆ. VLADIMIR KEZELE. sin Lazara.g. g. 1965. 1. RAJKO ANIČIĆ. u Novoj Krivaji 16. 1954. rođen 30. sin Dušana. rođen 7. sin Dušana. 1961. g. u Velikim Bastajima 4.9.1959. g. 11. 8. VELJKO DUJANOVIĆ. 1955. 4. u Borovi 19. općina Banja Luka. 1950. u Ratkovici 14. u Pivnici 5. rođen 5. 1954. rođen 25. rođen 17. g. u Batinjanima 6. u Staroj Krivaji 3. sin Sretena. g. SAVO DRAGULA. DMITAR ŽARKOVIĆ. BiH 8. KOSTA MALIVOJEVIĆ. u Gornjoj Vrijesci 2. MILAN MIRKAJLOVIĆ. 3. 1959. 3. 1967. rođen 10. g. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. zv. u Bastajskom Murkovcu . u Koreničanima 15. rođen 12. 6.g. rođen 6. VELJKO STJEPANOVIĆ. sin Petra. društvene. g. MILAN ŠARČEVIĆ. 10. TIHOMIR DRAIĆ. rođen 15. sin Nikole. 1951. zv.

5. 2.g. rođen 9. 1968. 6. RANKO ŽARKOVIĆ. g. 1972. g. sin Rade. sin Marka. sin Milana. rođen 5. u Daruvaru 35. g. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. u Bastajskim Brđanima 21. u Virovitici 22. rođen 2. u Virovitici 24. 1. rođen 4. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . ZORAN MARKOVIĆ. g. 1951. u Grdenici 29.1949.20. uhitili su Vladu Paljevića. Ivana Goluba. 1961. 1968. 1952. rođen 1.1969. NEDELJKO KOSANOVI Ć. 12. 4. rođen 26. rođen 1. u Batinjanima 34. rođen 6. g. rođen 9. 11. rođen 25. g. u Virovitici 23. g. 4. rođen 17.2. g. sin Živka. sin Milana. sin Petra. u Virovitici 32. odveli ih u zatvor u Đulovac. rođen 1. god. "Mišo". VELJKO MARIĆ. u Virovitici 26. g. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. sin Ljubana. rođen 1. u Daruvaru 33. 5.4. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. u Donjoj Vrijesci 31. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. u Španatu 28. 1963. SAVO ŽARKOVIĆ. sin Steve. u Virovitici 27. STEVO REKIĆ. sin Gojka. 1965. sin Vojislava. studenog 1991. MILAN REKIĆ. zv. da bi potom bili ubijeni b) 1. sin Blagoja. CVETO POZNIĆ. rujna 1991. zv. 1. "Šop". 1. rođen 9. 1965. studenog 1991. 10. DANIJEL VRAČARIĆ. sin Radoslava. 1967. u Pakracu 30. rođen 4. 3. zv. g. 1949. g. g. u Bastajskim Brđanima 25. g. g. MILORAD ŽESTIĆ. g. rođen 25. g. 1964. 1964. sin Pere.g. "Vjeverica". ALEKSA DŽELAJLIJA. 1962. sin Dušana.9.g. MILAN ŠOPALOVIĆ. «Kos». SINIŠA PLAVŠIĆ. MILOŠ BOSANAC. ZDRAVKO POZNIĆ. zv. BORISLAV BOGDANOVIĆ. sin Pave.

g. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. rujna 1991. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. 7) Savo Dragula. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. g. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. te nož pod vrat. tukli različitim predmetima. kolovoza 1991. Veljko Marić. f) 14. e) 12. Milan Šopalović. g. 6) Kosta Malivojević je 22. Pero Matijević i Marica Perišić. otvorili vatru iz automatskog oružja. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. d) krajem studenog 1991.ustrijelili Miju Novakovića. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. studenog 1991. prosinca 1991. g. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. g. Vladimir Kezele. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. 3) Kosta Malivojević. g. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. g. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. tučen. g. prosinca 1991. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. Vladimir Kezele. g. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler. 10. te kuće Pere i Mirka Matijević. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. 2) Milan Mirkajlović. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. g. Jagu Prša. Boška Budimliju vezali za stablo. rujna 1991. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. Alfreda i Anu Salutner. bio razmijenjen za drugu osobu. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. g. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. g. svakodnevno tučen. 1991. Vladimir Kezele. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. Siniša Plavšić. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. rujna 1991. gažen. odveli ih u zatvor u Đulovcu.

Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. otvorili vatru iz vatrenog oružja. g. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića. g. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. rujna 1991. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. 17) Jovan Carević. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. g. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. a oni se kasnije nisu vratili kućama. rujna 1991. g. g. kolovoza 1991. rujna 1991. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. 15) Jovan Carević. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. odveli ih u zatvor u Bučje. odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. 16) Jovan Carević je 7. Kosta Malivojević. kolovoza 1991. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. trožilnim kablom i kundacima pušaka. 13) Miloš Bosanac je 24. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. g. niti se na bilo koji način javljali.te ga ranili u lijevu nogu. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. te Milanu Blažanu te ih ubio. listopada 1991. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. g. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. studenog 1991. g.

05. sin Luke i Marije. lipnja 1963. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca.1. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. g. kolovoza 1991. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. rođen 3. NIKOLA MACURA. kolovoza 1991. g. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. 3. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. kojeg oni nisu niti imali. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. sin Dragana i Jele. koje su držali kao taoce. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. listopada 1991. 1968. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. usmrtili civile Ivana Jandrića. ispred društvenog doma 30. sin Đure i Milice. ŽELJKO ĆUJO. u Policijskoj stanici Voćin.. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. u cilju. rođen 15. rođen 17. rukama i nogama po čitavom tijelu. prosinca 1991. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić . god. god. g. godine u Somboru. rođen 4. rođene Borojević. g. sin Gojka i Koviljke. dana 19. godine u Voćinu. s tadašnjim prebivalištem u Slatini.prosinac 1991. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. u Erveniku 3. 7. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag. u Bjelovaru 2.1963. SLOBODAN BOSANAC. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. 1968. listopada 1991.

Nikola Mandić i Ivica Biškupić. Marko Rukavina. uhitili Franju Dorića. da bi dana 29. Ivan Biškupić. godine u Macutama. dana 8.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. ispitivali. godine u selima Balinci. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. palicom. godine oko 12. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve. gdje su zatvoreni u jednu baraku. rujna 1991. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. dana 26. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. Terezija Troha. prosinca 1991. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. do večernjih sati. a zatim na lager Sekulinci. morili žeđu i glađu.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. godine u Humu. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. Ivan Rukavina. Josip Tone. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti. kolovoza 1991. Ika Biškupić. a onda su tako nastavili sutradan. Marija Matičić. Četekovac i Čojlug. ožujka 1992. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. Manda Rukavina. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. tukli ih. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. prijetili im.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. Teodora Miščevića. bez ikakvog povoda i razloga. Milan Mlakar. 128. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. . pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. Mijo Lovrinac. započeli udarati kundacima pušaka. kolovoza 1991. Krešimir Dorić i Darko Božičković. dana 4. rujna 1991. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. dana 22. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. te odvezao na lager Sekulinci. Juraj Borovac. Josip Butorac. ostavljali su ih bez hrane i vode. tako da se stanovništvo dalo u bijeg. Marko Sabo. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. bez ikakvog razloga i povoda. Zlatan Pinčar. Rozika Vlatković. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti.

primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. st. kolovoza 1949. 4. godine i čl. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. mučio. godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. te nakon mjesec dana ubijeni.nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. 3. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. . BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. posebno odredbi čl. st. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi. nečovječno s njim postupao. 1 toč. Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. osobito ubojstva i okrutno postupanje. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. kao što su mučenje. travnja 1993. 2 Protokola II.

) 1. 2. 3. MIHALINA ZDRAVKO . Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. vunenih čarapa te vesti. te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. Radi se o računu Croatia osiguranja. i lubanja broj 12.12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. 4. BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. te prema remenu hlača. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu.

. čarapama. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. 9. 5. smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. vesti i satu. 6. 7. 10.Identifikacija izvršena prema vesti. LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. 8. 11. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama.

14. Lička 163 39. sin Milana i Božice rođene Gajić. Lička 170 27. vesti i cipeli. sin Gavre i Gospave. rođen 16. općina Lukavac. RAJKO VUKOVIĆ. sin Petra i Sofije rođene Lakić. god u Gornjoj Bočinji. Lička 191 13. sin Spasoja i Perse rođene Lakić. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. BRANKO VOJNOVIĆ. BiH. rođen u Ivoševici. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. BiH.1938. god. općina Lukavac. rođen 30. BiH. u Vasiljevici.1958. Lička 189 18.03. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1961.1943. sin Nikole i Ljube rođene Ilić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Vasiljevici.1950. god u Lađavici. Lička 258 36. god u Biljanima Donjim.02. MILADIN MITROVIĆ. sin Boška i Smilje rođene Lukić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.05.10. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. Lička 187 22. općina Maglaj. GAVRO PEDIĆ. u Vasiljevici. JOVAN KOROLIJA. rođen 1936.12. god. Lička ulica 9. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. sin Marka i Boje rođene Vujasinović.07. sin Save i Cvjetke rođene Božanović.1934. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 10. općina Vlasenica. u . LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. sin Pere i Cvijete rođene Stanković.10. općina Nova Gradiška.11.1939. rođen 18. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Maglaj. općina Lukavac. MILAN JOVANOVIĆ. rođen 29. općina Knin. DUŠAN RADEKA. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Marka i Ane rođene Ljiljak.1941. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. u Bočinji. Lička 177 32. god. rođen 08.13. rođen u Kokanoviću. god. rođen 24. općina Benkovac. rođen 05. RAJKO BLAZIĆ. Lička 140 43. LJUBOMIR LONČAR. RADOSLAV JOVANOVIĆ. u Vukovaru. Lička 170 24.

Lička 138 48. gračačkog i ostali dijelova Like. STEVO OBRADOVIĆ. općina Zavidovići. BiH. rođen 23. rođen 12. u Ličkoj.05. Kozaračkoj.11. Stara banijska 14 67. NEDO LAZIĆ.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika. srpnja 1991. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. sin Nikole i Mitre rođene Ustić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 22. BiH. MARKO RADIĆ. god.Biljanima Gornjim. u Borovom Naselju. sin Makse i Petre rođene Ignjić.02. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1949. MILOŠ ŽABARAC. Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. koreničkog. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. u Zelini Gornjoj. u Vukovaru. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. MILOVAN VIŠEKRUNA. općina Benkovac. dana 4. rođen 02. god. Stara banijska 18 63. MILOMIR PEDIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 139 57. sin Todora i Milke rođene Jeremić. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica. rođen 11. god. općina Maglaj.06. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ. Lička 145 53. srpnja 1991. sin Luke i Rose rođene Mišić. u Pavkovićima. " komandant" gospićke vojarne. BiH. ličku formira tzv.b.1942. 59. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 19. sin Rajka i Ljube rođene Pejić.1953. u Priluku. god. god. pukovnik bivše JNA. BiH. u Srednjoj Slatini. općina Vlasenica. sin Stanka i Stake rođene Vidović. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Gradačac. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv.11. Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja.04. god. " lički korpus ". u Bočinji. općina Gradačac.1935. Republike srpske krajine.1962.1952. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama. MILE SAVIĆ. gdje po uzoru na nekadašnju 6. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. Stara banijska b. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao .

a za Gospić. bio je član glavnog odbora SDS . diplomirani ekonomist. a živi u Srbiji. gračačkoj brigadi na području Divosela. a danas živi u Beogradu. Napuštajući. No. Inače. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. ŽELJKO STEVIĆ. LJILJANA JELAČA. NIKOLA VARIĆAK. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana." Krajini". " vlade" zadužen za poljoprivredu. tzv. na Plitvicama. poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika.godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac.u i tzv. besposličar. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. novinar. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. u početku agresije na Gospić. " velikoj Srbiji" . U rujnu 1993. DANE NARANDŽIĆ. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu. Dr. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). SIMO ŠIJAN. RADE ČUBRILO . bez škole. ostavivši . Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. zet tada visokog funkcionera SKH. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ". podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv.i Jurasović . zvanja i ostaloga. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. Marije Magdalene 1991. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. " vojvoda". Danas živi i radi u Novom Sadu. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. te član tzv. za bivšu Općinu Gospić. poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. a promičući je kroz navodnu" ugroženost " .

rođen 1970. PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. Danas živi u Beogradu. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. "vlade SAO Krajine". pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. u Gračacu. u Raduču. u Raduču. ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu.tzv. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima". Juru Sekulića. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. ŽEGARAC . rođen 1954. koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. član raznoraznih komisija.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. rođen 1970. solunce i junake". a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. rođen 1965. " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. MILORAD. Marka Pavičića. a dijelom kao pripadnici tzv. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. izvršili napad na civilno stanovništvo. DRAGANA. Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. bili su se sklonili na sigurno. a zvali su ga " Rade vojvoda. dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata.. rođen 07. odbora itd.1954 u Liparu. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. ČUBRILO . MILORAD. Općina Kula. Postoji . ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. s mjestom prebivališta u Ploči. "Čačak ". godine . koji je imao za posljedicu smrt više osoba. u Raduču. kolovoza 1991. Četnici su kao što je poznato 5. rođen 1931. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. MIRKA. a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. GOJKO MRKAILO. kao i uvijek u duboku" hladovinu ". Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija . te 1991. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. Gospić je bio slobodan. u Raduču. bježi u okolicu Udbine. STEVO BASTA.

1954. RH. 196 0. sin Vaje. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. gdje i prebiva na kbr. g. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. 135.11. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30. Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević. listopada 1997.. DORONTIĆ MIĆO. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. držav. god. preuzetog Kaznenog prava.rodjen 28. IV opt. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr. gdje i prebiva u Zalužnici bb. iz Gospića. dana 14. odv. kolovoza. god. u Otočcu. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. Općina OtoSrbina. OKZRH. uz sudjelovanje Katice Radaković.opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. držav. te vratio slučaj na ponovni postupak. st. II opt. RH. listopada 1997.1950.god Presudio je I opt. u Zalužnici. sin Steve. predsjednice suda. Srbin. kao i eventualno novi svjedoci. 01. 132. djela iz čIo 124. gdje i prebiva na kbr. Josipa Bašića i Nikole Galac. 1. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. rujna 1996. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. kao zapisničara. 11. sin Milovana. III opt. rođen 1. HINIĆ RADE. Općina Otočac.g u Zalužnici. sada nepoznata boravišta. sada nepoznata boravišta. zbog kriv.kao članova vijeća. rođen 8. BOROVAC DANE. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. .

00 sati u mjestu Zalužnica. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Markovca 5. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. držav. 121. otac dvoje djece starih 3 i 6 god. kolovoza 1949.04. držav. sa prebivalištem u Karlovcu. sin Branka.l. Pokupska Luka kbr. RH. RH. g.124.st. r. POPOVIĆ ĐURO.1953. gdje i prebiva. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. na kbr.OKZRH. nedaleko Hinić raskrsnice. V opt. želeći usmrtiti vojnike. 4. sada u pritvoru od 30. 140. držav. rođen 01. 1958. i Boško Radić. sada nepoznata boravišta VI opt. RH. lipnja 1993. Općina Otočac. rođen 18. rođen 01. 1. MILINOVIĆ NEDJELJKO. 57. vojsku nije služio. sada nepoznata boravišta. Općina Otočac. RH.travnja 1997. gdje i prebiva na kbr. u Otočcu. RH. dakle. Srbina. sina Budimira. Srbin. Mećavica Smajil. VII opt. 159. BRAKUS MILAN. OKZRH osudjuju . držav. Osvaldić Zvonko.u Zalužnici. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12.1959. Općina Otočac. Srbin. st. RH. VIII opt. oženjen Milenom.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.1955. Općina Otočac. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. Srbin. čime su počinili kriv. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. protivno čl. 1977. u Zalužnici. 06. sin Vaje.05. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. P. rođen 5.Srbina. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Brakus. držav. Srbina.1958. sa boravištem u Zagrebu. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. IV opt. sin Mane i Dare. u Zalužnici. držav. IVANČEVIĆ DARIVOJA. označeno i kažnjivo po čl. pa se temeljem čl. sada nepoznata boravišta. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu.12. god oko 15. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion.03. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. 124.02.

OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. HINIĆ RADE. BRAKUS MILANU. temeljem čI. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. god i nadalje.944. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. III Hinić Radu.VIII. Temeljem čl. 90. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. označeno i kažnjivo po čl. VI Popović Djuru. 2. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. protivno čl. BOROV. god. 1997. god optužilo je I Dorontić Miću. lipnja 1993. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika.I opt. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. 45. POPOVIĆ BRANISLAV. kolovoza 1949. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. Općina Otočac. god.AC DANE. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. IV opt. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. 100. V opt. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. III opt. V Popović Branislava. 3. II opt. rujna 1996. 1. POPOVJĆ ĐURO. želeći usmrtiti vojnike. st. VI opt. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. K-11/97-20 od 12. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. nedaleko Hinić raskrsnice. toč. listopada 1997. 1. BRAKUS MILAN. st. 4. god o zaštiti. 06. 124.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. Temeljem čl. djela protiv čovječnost međunarodnog prava . god do 14. Mećivica Smail. DORONTIĆ MIĆO. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. Nakon. OKZRH. IV Brakus Milana. oko 15 sati. II Borovac Danu. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I . u mjestu Zalužnica.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. travnja 1997. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. zbog kriv. ZKP optuženici od I . lipnja . Temeljem čl. listopada 1997. VII opt. IV opt. Vojni sud u Karlovcu predao je. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki.

Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. Hinić Milanu. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. IV opt. te je čuo kada je on rekao da je promašio. i uzeo "osu". koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. Iz kamiona nije bilo pucnjave. Zapovjednici su bili Popović Branislav. lipnja 1993. lipnja 1997. Popović Branislavu. Borovac Dane je ispalio "zolju". na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. Cesta je na tom dijelu položena koso. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. te je počeo rafalno pucati. Ostali su otišli. Ivančević Darivoj. Hinić Radi.1997. te da se čuvaju zolja i metaka. jer su zidovi bili debeli. koji je bio komandir odjeljenja. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. koji su se tu nalazili.džip je prošao bez . zaselak Hinići. selo Zalužnica. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. Nakon toga Popović je potrošio municiju. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. a dolazi od pravca Rajkovića. neki u stariji. ceste i ispalio iz nje u kamion. kolovoza 1997. god optuženicima Dorontić Mići. Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. Ostali su ustali i uzeli puške. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. Ppopović. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. pa su iz njega ispali municija i feder . koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. te stražari Hinić Rajko. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. Hinić Milan i Brakus Milan. Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. odnosno okvir se od udara otvorio. Popović Đuri. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. Borovac Dani. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. niti osobni niti teretni. koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. ali su tu stali. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28.a neki u noviji rov. te su svi bili mirniji i sigurniji. Milinović Nedjeljko. god i na glavnoj raspravi dana 28. Ivančević Darivoju. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. utrčao je u spavaonicu. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. Popović Milan. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. Kamion UNPROFORA-a . Tu su sjedili. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. god. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. Ovaj kamion je bio uočljiv. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. te je izletio preko.

na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. te da se skinu. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. a od njih još 5 . a oni su odgovorili "od Zagreba. Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. na toj udaljenosti bili su od Popovića. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca. Pitajući od kuda su. od tuga su otpremljeni u Korenicu. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. Skinuli su se najprije u majice. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa.zaustavljanja prema Vrhovinama. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. Do tada se pucalo pojedinačno. Kamion je dovežen. torbe i drugo. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. Kada su prišli do Popovića. jer da su se počeli predavati. već je došao nakon zarobljavanja. te da ga kazni ako hoće. Oni su to i učinili. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu. da otvore vatru. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. tzv. VI opt. Također im je rekao da je sreća što su se predali. odnosno. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. Bili su udaljeni od njih 80 . te Popović Milana. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. odnosno to je on rekao. jer da su iza njih mine. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. Pitao ih je otkuda idu. On da mu je odgovorio "neka imam". Dubrave. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. Sa vojnicima je razgovarao. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. Pitao je gdje je poginuli vojnik. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu.90 metara. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. jer da bi inače sa kote bili potučeni. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. te da će dobiti 1. a njega je odredio da bude čuvar. te je Popović rekao da svi izađu van.000 DEM nagrade. koji je također došao. Mina ustvari nije bilo. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. Do predaje pripadnika HV-e došlo . da se predaju. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. a zatim u Knin. na 100 metara iza njih.6 metara više. a kasnije su i njih skinuli. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. te da treba dati počasni pozdrav i raporte. što je i učinjeno. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. da s tim vojnikom odu po pištolj. nešto voća. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. Popović i Dorontić. Čulo se pucanje i iz bunkera. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. pretvorenoj u krajiške dinare.

Oni nisu odgovarali na pucnjavu. rujna 1997. Krenuo je dalje. Zna da se pucalo iz rova. preko koga je bila prebačena cerada. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. Tonković Mile /L 89 i 121/. Također je uočio sa lijeve strane ceste. maskirne boje i sa oznakama HV-a. srpske vojske krajine komande 7. Od početka okupacije nije ništa oštetio. najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. zbog čega je imao posljedica. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. ona je pucala duže od ostalih. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. On je upravljao kamionom. pucnjava nije prestajala. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. koji je priječio prolaz cestom. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. Usporio je vožnju kamiona. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. Boška Radić /L 119 i 120/. . a da je drugi dio kolnika slobodan. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. međutim.je nakon što su prošla vozila UN. međutim. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. Dujmović Petra /L 90 i 122/. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. uvjeren da ide u pravcu Zagreba. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. Međutim. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. tzv. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. iako je bio vojno nesposoban. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. Zadobio je povredu nosa. te je bio primoran ići na prvu crtu. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. te je prvi dezertirao. Popović je obustavljao pucnjavu. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. prva dvojica su digla ruke. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. . jer se nalazio na sredini ceste. Kada su došli na punkt tzv. Nije vidio nikakvu vojsku. jer nisu imali iz čega. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. lipnja 1993. Siniše Perić /L 117/. korpusa /L 39 i 40/. jer su išli kući na odmor. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. Slobodana Damjanović /L 158-160/. tako da se nije moglo proći. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. god /L 133 do 135/. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. odmah je započela pucnjava. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne.

Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. Osvaldić i Ožeg. jer je od pucnjave bio u strahu. ali ga je nakon . Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. netko je bio bos. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . netko u čarapama. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. a kraj' njega Djuro Hofer. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. satove. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. odnijeli su im novac. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. Od njih koji su bili nepovrijeđeni. Uzeta mu je osobna iskaznica. Pucnjava je i dalje trajala. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. tj. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. jer su ježevi maknuti. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima. Mećivicu i Osvaldića. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo.kraju sanduka Mećivica. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. lančiće. Skinuli su ih do gaćica. a da je dio prolazan. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. zlatni lančić. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. 200 DEM i oko 300 HRD. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. a kasnije kad su već bili vani u žitu. čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. Među prvima su bili on. ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide. Damjanovića. Također. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. Radić je došao sam iako je bio ranjen. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". iz jednog projektila.

Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. Međutim. a nakon toga su ušli neprijatelji. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima. a pored njega još Mećivicu. Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. ne zna kakvog porijekla. Prva ''zolja" je pala prije ove. Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. zajedno sa Tonković Milom. a potom je počeo ubrzavati vožnju. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. koji je pitao vozača kuda je krenuo. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. Tim istim putem su i njega odvukli. te par detonacija. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. gledao je kuda bi se mogao skloniti. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. Punkt se nalazi na cesti od . jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. gledajući od položaja u kom je bio kamion. lipnja 1993. god oko 15 sati kao pripadnik 133. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. ali od nje nije povrijeđen. Boško Radić govori da ne pucaju. Osvaldića i Radića. Međutim. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. jer dolazi UNPROFOR. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. pa pretpostavlja da su ga sačekali. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. Pala je jedno 15 metara ispred njega. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. i Otočcu. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. UNPROFOR nije došao k njima. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. predaju i da izađu. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići".Zalužnica. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. da se predajemo. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. Kamion je krenuo polako.par sekundi pogodio rafal po nogama. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. pucnjava je i dalje trajala. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. koji se nalazi na cesti Čovići . U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''.

Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. a druga polovica ceste bila je slobodna. Damjanović Slobodan. gledajući u pravcu . Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. jer su oni pucali sa njegove strane. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. U kamionu nije vidio oružje. Nije vidio pripadnike paravojske. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega.3 minut. Međutim. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. a nakon toga izgubio ga je iz vida.500 m. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. a oni su odgovorili da jest. koji je imao na vratima oznaku HV. koji je obaviješten o događaju. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. kad se kamion zaustavio. ali zna da ih je vidio Nikolić. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja.Čovića prema Zalužnici. Nastavili su voziti naprijed. Kamion se zaustavio. a nakon toga u Knin. Oni nisu znali što se dešava. ali se i kraj njih moglo proći cestom. Pratio ga je u dužini od oko 400 . Oni nisu pucali. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. te su se morali predati kad se vatra utišala. Na punktu na polovici ceste bio je jež. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. kako su rekli. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. Ne može reći da li ih je tko čuvao. misli da ih je bilo oko dvadesetak. a njih ostale pripadnici paravojske. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . Kamion je bio maslinastozelene boje. O tome je obavijestio UNPROFOR. Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. Dali su im zavoj. od prvog metka. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. Počela je pucnjava iz pušaka i automata. zašto se puca i tko puca. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. te su im pružali prvu pomoć. te počeli puzati prema žitu. Na to ga je on propustio da prođe. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. odnosno. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. jedan po jedan. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. niti su se branili. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. skupili su ih u garažu. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. gdje su ih ispitivali. a nakon toga je ubrzavao. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. Kamion se od njih polagano udaljavao. jer nisu imali čime. Pucnjava je počela odmah. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. maskirne boje. Kada je pitao vozača kuda ide. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva.

te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. ljudi". Ljubić. koja je bila podignuta sa zadnje strane. a neki da bježe. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. Ožegu su. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. na kojoj je bio kamion. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. ali da isti nije držao uperen prema njima. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. Hoferu su uzeli novčanik.. Bili su prisiljeni na oboren pogled. te da imaju ranjenih i mrtvih. ne nude predaju". Kamion je bio prekriven ceradom. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. jer nisu poznavali teren. Perića. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. a da je Ožeg govorio ''kriči. ali on to nije htio učiniti. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. podijeljeno u nekoliko grupa. da su nenaoružani. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. Nisu znali što bi učinili. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo.boga. da vodi za Zagreb. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. Ranjene Osvaldića. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . što je također jedan od razloga da prestanu pucati. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. zapomaže i viče "ljudi. Hofera i njega. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. Ožeg. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". te su se iživljavali sa slikama. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. Vrijeđali su ih. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. što ne prestaju. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. da ponavlja da se predajemo. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. Međutim. u jednom momentu je iskočio. Većina je bila naoružana. kriči". Mahmuljin je poginuo. Bježati nisu imali kuda. a gdje su sjedili Damjanović.Zalužnice. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. . se puno. već ga je držao u spuštenoj ruci. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. Kada je pucnjava prestala. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. te nije mogao uočiti sve oko sebe. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. Nisu bili naoružani. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. te je isto tako čuo odgovor "jest". govorili da je šiptar. Hofer i on.. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. Između sebe su razgovarali. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. a bacili su mu "Moravu''. ključnu kost. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. tj. Bila je kiša od metaka. lijevo bedro. lipnja 1993. odveli su u garažu. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. a Damjanović je ostao ispred garaže. Kalinić. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. te su neki predlagali da se predaju. da mu mater piptarsku. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. Mahmuljin. U kamionu su bili popadali. rameni zglob. Mećivica. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. iako su im mi govorili da prestanu. te su bili frontalno raspoređeni. nisu prestajali pucati.

vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. a koja oružja su istog kalibra. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. 1993. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. lijevo gledajući prema Zalužnici. kolovoza 1949. Popović Milan. Borovac Dane.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. srpske vojske krajine komande 7. Milan Brakus.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. 06. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. sud je utvrdio da su. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. Hinić Milan. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. na mjestu događaja. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. Tihić Milovan. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići . te po izjavi okr.5 cm ispod donjeg ugla lopatice. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. Refika Mahmuljin. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. Đuro Popović. Iz fotodokumenta.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok.120 m. Milanović Neđo. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. Milana Brakus. optuženici Mićo Dorontić. 06. protivno čl. Branislav Popović. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. od kojih je jedan poginuo. Praktički trenutačno. kao i položaj prepreke na cesti. god. Saslušani su . razdor grudne aorte. Refika Mahmuljin. u kome je zaključio da je smrt nasilna.Zalužnica u zaseoku Rajkovići.a četvorica su ranjena. te da su svi pripadnici .000 m prije Hinić raskrsnice. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. gore lijevo. napada na vozilo i pripadnike HV-a. Bosnar Alana. Hinić Rajko. opisane u izreci presude. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. 4-. Hinić Rajko. razdor lijevog pluća. nih ukupno 11. Ivančević Darko. god zarobljeni hrvatski vojnici. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . Brakus Milan. Rade Hinić. Dane Borovac. 5.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. te krvarenje u oba prsišta. a na udaljenosti od nje za oko 150 m. Ulazna rana nalazi se na leđima. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. 1997. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja.

Upravo u tom periodu. što je posebno istakao Damjanović. iz naredbe glavnog štaba tzv. a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. 124.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. hrvatska vojnika su ranjena. 1. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. od 120 m. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. kako je to iskazao i svjedok Damjanović. 4. te Siniša Perić. i Damjanović. vezano za isti kritični događaj. Boško Radić i Slobodan Damjanović. Milana Brakus. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. Dane Borovac. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. u rejonu sela. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. kao i u momentu predaje. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. koji je sjedio uz vozača u kamionu. Oni su upravo ručali. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg. Također. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. Optuženici su izvršili terećeno kriv. te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. Prema tome. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. Rade Hinić. a 4. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. vozač kamiona Miroslav Nikolić. li je to put za Zagreb. . IV optuženik se brani da nije pucao. Svi optuženici su postupali protivno čl. Ovo kriv. Branislava Popović. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. Medjutim.OKZRH. označeno i kažnjivo po čl. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. držeći se putokaza i upitao ih je da. Đure Popović. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. da je bio dan. pa do momenta zarobljavanja. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. navedenom punktu "Rajkovići". djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. pucnjava je bila silna i žestoka. Mravinac. Tonković. Isto tako. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. Iz obrane IV opt. te iz "ose" i "zolje". st. međutim.svjedoci koji su se nalazili na. srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. Zalužnica u Lici. koji su sjedili u sanduku kamiona. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor.

Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl.r. budući da nisu imali sredstava za obranu. st.944. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. 90. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. OKRZH. Djuri Popović. 1. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. 100.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. Branislav Popović. st. Rade Hinić. 124. Matilda Krunić v. smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. st. Darivoj Ivančević. tako da je. Temeljem čl. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. 3. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. koje utječu na odmjeravanje kazne. 1.. 31. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Milan Brakus. djelo temeljem čl. Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. Đuro Popović. Branislavu Popović. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor. krenuli su kamionom u Zagreb. Gospić. nepoznavajući put. Radi Hinić. bez sredstava za obranu. S druge strane. 37. Temeljem čl. te su zalutali. Milanu Brakus. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. Sud je optuženicima Mići Dorontić. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost. od dana dostave prijepisa presude. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. Boško Radić i Smail Mećivica. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. . Mogli su biti zarobljeni. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. listopada 1997. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija.r. Dane Borovac. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik. 14. Dani Borovac.

u kaznenom predmetu protiv opt. st. Miće Dorontića. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14. Dane Borovca. iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. veljače 1998. Milana Brakusa. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. Presudio j e: Žalba opt. zbog kaznenog djela iz čl. Miće Dorontića i dr. 2. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. Rade Hinića. Branislava Popovića. godine. K-11/97-64. Ane Garačić. 124.III i od V . odv. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt. Optuženicima od I. kao predsjednika vijeća. Branitelju opt. te Neve Šibl. kao zapisničara.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. 1.O TOM OBAVIJEST: 1. listopada 1997. Branka Zmajevića. Đure Popovića. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog .KT-8/97. godine br. OKZRH. u sjednici održanoj 18. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . STJEPANU NIKŠIĆ. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja.

OKZRH. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Takva povreda. nije počinjena. 124. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. OKZRH. 1. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. dakle. Odgovor na žalbu nije podnesen. toč.prava. Međutim. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. st. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. 11. povrede kaznenog zakona. odvjetnika iz Gospića. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. travnja 1997. 1. 45. dok je ošt. a radilo bi se. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. odnosno povredom kaznenog zakona. st. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. o bitnoj povredi odredbe iz čl. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. st. OKZRH opt. Žalba nije osnovana. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. suprotno navodima žalbe optuženika. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. godine. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. Temeljem čl. Milana Brakusa. pa nadalje. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. ZKP/93. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. 354. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. 1. 124.

Milan Brakus . pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. Miroslav Nikolić i Boško Rodić. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. umišljaj optuženika za počinjenje djela. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. dok su optuženici sa svojih mjesta.činjenice. I ne samo to. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. Dapače. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. međutim. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. . Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. a što je sve nesporno. nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. a niti kasnije. Prema tome. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. preslušani kao svjedoci. Prema tome. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. tj. pa su unatoč tome i dalje pucali. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. Milana Brakusa. da je pucnjava dalje trajala. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. Vojnici Siniša Perić. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. da se predaju i da nisu naoružani. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. te iz iskaza preslušanih svjedoka. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. a što također proizlazi iz navoda obrane opt. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. niti odmah.

S obzirom na prigovor opt. . nego je odlučna njihova zajednička svijest. 1. 366. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. njih ukupno 11. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 1. Naime. Dakle. 37. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. od kojih je jedan poginuo. st. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. 124. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. 1993. a što se odnosi i na opt. U pogledu same radnje i posljedica. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. Đuru Popovića. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. VI. 1. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio. a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. st. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. korpusa tzv. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. a četvorica ranjena. st. ZKP/93. vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. godine zarobljeni hrvatski vojnici.

godine u Mogoriću. Rukavine. Nikola Ga1ac i Bože Babića. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. općina Gospić. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. veljače 1998. kao članova vijeća. veljače 1997. s prebivalištem u Titovoj Korenici. Srbin. državljanin RH. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. 03. Vladimira Nazora br. općina Korenica. 1958. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr. 03. Srbin.74. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. javnoj raspravi održanoj 27. 2. djela iz članka 120 st. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. i BRANKA BANJEGLAVA. v. 18. rođen 01. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. državljanin RH. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. sada nepoznatog boravišta. ul. kao predsjednika vijeća. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. rođen 08.U Zagrebu. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. koje brani Nenad Mamula.r. sada nepoznatog boravišta krivi su . 1949. g. 1 OKZRH na glavnoj.

kolovoza 1949. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. godine u vrijeme agresije tzv. a bojeći se za sebe. uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. Općina Gospić. krvarila je. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu.20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. uvjerljivi su. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. Bili su naoružani s automatskim oružjem. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. K. br. Mate Nikšića /24 i 50/. jer je bilo opasno šetati po selu. dakle. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. rujna 1991. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. godine. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao.označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. logični i potpuno iskreni. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kako na prsima. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. skočio je kroz prozor i utekao. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli.što su u rujnu 1991. 1 OKZRH.

Istina. čije ime je čuo i u policiji. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. da vide dali je preživio. srednjeg rasta. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. sličnim nožem u trbuh. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. a i upozoren je od susjeda. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. jer je prošlo dugo vremena.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. Dakle. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. Drugi dan došle su druge osobe. s jako kovrčavom kosom. Pogon Korenica. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. k njemu kući.tog dana. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. 1 OKZRH. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. kojega je osobno poznavao. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. Međutim. Jedan od njih nije imao desno oko. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . radi se o čovjeku tamne kose. to je odlučio pobjeći. no. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. što je on nekoliko mjeseci ranije. a medu njima i jedna ženska osoba. da je bio crnomanjast. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. koja mu je pravila rane i dala lijekove. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. što je i učinio. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. Nadalje. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. da je tamne kose i srednjeg rasta. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. srednje visine i srednje razvijenosti. crne kose. rujna 1991. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa. srednje visine i bez desnog oka. rujna 1991. nije poznao. potom su se udaljili. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi.

koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli.sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. 74. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. visok stupanj krivične odgovornosti. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. kao pripadnici paravojnih formacija tzv.sada nepoznata boravišta. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v. čime postupaju protivno odredbi članka 3. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. način izvršenja. Korenica. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. I opt. sada nepoznata . time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. veljače 1997. dne 27. Dakle. tako i izvršiteljima. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. godine. Istina. odnosno branitelju. .putem oglasne ploče suda. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. 2. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. 3. po primitku pismenog otpravka ove presude. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. BRANKO BANJEGLAV. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. Vladimira Nazora 2. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. U Gospiću. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. točka 1. 4. v. jer čine ubojstva. odvjetnik Karlovac. O TOM OBAVIJEST: 1.r. KT. II opt.boravišta . maltretiraju i muče stanovništvo.r. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. kako krivičnom djelu. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. Nikole Tesle br. VLADIMIR KORICA. putem oblasne ploče suda. Bunić kbr. . maltretiraju i muče civilno stanovništvo.

u pritvoru od 11. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm. 1991. do 6. zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. . 1 i 4 i čl. 9. državljanin RH. djela iz članka 120 st. javne rasprave dana 11. 09. listopada 1995. s prebivalištem uVrhovinama kbr. Marice Mudrovčić poginule 29. kolovoza 1995. Marine Banić poginule 24. 1950. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. oženjen. 10. strojarski tehničar. te mjestima Sincu. 1991. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. koga brani Stjepan Nikšić.996. Eve Burić poginule 12. odvjetnik iz Gospića. 1 OKZ RH. kao članova vijeća. zbog kriv. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina. 09. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. Nikole Mileusnića poginulog 16. 9. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. Drenovu Klancu. nakon održane glavne. rođen 19.11. i na zgradama u vlasništvu stambenog . u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. 10 . kolovoza 1949. i topova ZlS kalibra 80 mm. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11.209 DEM. kolovoza 1995. 1991. 12. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. 9. Srbin. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. kao predsjednika vijeća.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. Prozoru. kao zapovjednik vojske tzv. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić.1991. Ličkom Lešću. 1991. u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr.1991. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. 08. Covićima. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. Milana Lončara poginulog 17.127. 52 st. ne osuđivan. u Vrhovinama. . u svojstvu kućnog majstora. njegovog branitelja Stjepana Nikšića.. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama. Rukavina.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

državljanin BiH. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. kao zapisničara. ČORAK MILAN. g. s prebivalištem u Gospiću. kao predsjednik vijeća. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Opt. predsjednice suda. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. dana 21. općina Vareš. Hrvat. te Miroslave Jurjević. STJEPAN NIKŠIĆ. kao članova vijeća. kod suda. srpnja 1993. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . odvjetnika iz Gospića. rođen 27. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. 1963. srpnja 1993. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. oficir JNA. i sudaca porotnika Petra Pavelić. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. oženjen. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. 10. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. O TOM OBAVJESTITI 1. KT-44/92 od 26. RbiH. i 21. Budačka 7. svibnja 1993. zbog kriv. g. uz sudjelovanje Katice Radaković. u Doboščici. Branitelj opt. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. sin Stjepe. putem oglasne ploče ovog suda 3. sada nepoznata . u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina.

državljanin BiH. S. sin Sime. 1947. 04. s prebivalištem u Gospiću. državljanin RH. podoficir JNA. Srbin. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. rodjen 03. podoficir JNA. kapetan JNA. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. s prebivalištem u Gospiću. „Mišo“. rođen 23. sada nepoznatog boravišta. 1952. Nikitović. sin Vukole i Koviljke. rođen 17. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. II optuženik ČAČIĆ TOMO. V optuženik RELJA TOMIĆ. oženjen. Srbin. r. Dević. SO Gospić. 19600 u Titovom Drvaru. IX optuženik GOCE KONESKI. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. rođen 23. sin Mile. rođen . sin Petra i Savke. Budačka bb. državljanin Makedonije. s prebivalištem u L. 03. 19660 u Prilepu. rodjen . sin Veselina. s prebivalištem u Gospiću. sada nepoznatog boravišta. državljanin Crne Gore. Radića 1. Crna Gora. s prebivalištem u Beogradu. Budačka bb. kapetan JNA. Srbin. sin Miće. sada nepoznata boravišta. u Titovom Drvaru. podoficir JNA. 1961. rođen 12. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. 10. 1960. oženjen. rodjen 23. SO gospić. u Savniku. 11.boravišta. 1957. Trbojević. državljanin RH. N. 10. major JNA. 01. zv. sin Sime. u Širokoj Kuli. oženjen. Tesle 17. X. s prebivalištem u Gospiću. Hrvat državljanin RH. SO Gospić. sada nepoznata boravišta. zv. r. RBiH. u Otočcu. sada nepoznata boravišta. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. vodnik I klase u JNA. Makedonija. državljanin BiH. 12. sada nepoznatog boravišta. Osiku. Budačka 7. Jovica. sada nepoznata boravišta. RbiH.

i Soke. Proleterska 8. Radiša. br. 1950. ostali podaci nepoznati . XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. 1947. sada nepoznatog boravišta. u Peći. ostali podaci nepoznati. rodjen 1. općina Titova Korenica. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. državljanin RH. zastavnik JNA. 15/4. državljanin RH. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. stariji vodnik I klase JNA. s prebivalištem u Ličkom Osiku. s prebivalištem u Karlovcu. u Pirotu. 1957. 12. općina Titova Korenica. sada nepoznatog boravišta. u Klašnici. Trg Stjepana Radića 1/4. s prebivalištem u Gospiću. 01. sin Milutina i Ljubinke. građanska osoba u službi u JNA. Bagi. s prebivalištem u Gospiću. rođene 31. Bagi. rujna . s prebivalištem u Karlovcu. 09. općina Gospić. sada nepoznatog boravišta. 03. građanska osoba u službi u JNA. R Srbija. Srbin. 1953. rodjen 03. sada nepoznatog boravišta. sin Koste. krivi su što su u vremenskom periodu od 30. Srbin. r.poručnik JNA. rodjen 30. državljanin RH.1957. sada nepoznatog boravišta. kolovoza 1991. Ul. sada nepoznatog boravišta. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv. sin Dušana. u Visuću. sin Petra i Jele. Kosovo. do 18. Sunajko.sada nepoznatog boravišta. državljanin Srbije. Vile Velebita. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ.28. Kralja Tomislava 27 B. u Vrepcu. Srbin. Stjepana Radića 1. s prebivalištem u Karlovcu. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. s prebivalištem u Gospiću.

X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. V optuženik RELJA TOMIĆ.1991. te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta. a I opt. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. organizirala i provodila na području Gospića. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. bolnici. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. dakle. a XIV i XV okr. kao oficir KOS-a. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. pucaju po stanovnicima. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. . čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. puškomitraljeza. VII optuženik MIĆO VASIĆ. g. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. II optuženika TOMO ČAČIĆ. IX optuženik GOCE KONESKI. školama.

što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. Radenković Radovana. kolovoza 1949. Drakula Danu. g. kolovoza 1991. V 1993. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. dakle. bolnici. a I okr. pucaju po stanovnicima. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. god tužilo je Marcela Dusper. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. rujna 1991. organizirala i provodila na području Gospića. da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. organizirala i provodila na području Gospića. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. kolovoza 1991. Čačić Tomu. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30.da bi u vremenskom periodu od 30. . Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52.18. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. V sić Miću. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. . Kuprešanin Jovu. puškomitraljeza.18. Dotlić Slobodan. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Milojkovic Bratislava. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. 12 kolovoza 1949. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. puca po stanovnicima. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. školama. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. školama. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. Lazarević Dragoljuba. bolnici. god . o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. Koneski Gocu. Odanović Bogdana. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. kao oficir KOS-a. rujna 1991. KT-44/92 od 26. Bajić Duška. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. Tomić Relju.

da se nalazio u svojoj kancelariji. da je bio major Relja Tomić. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. divizije". Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. Dragoljubu Lazarević. Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu.Relji Tomić. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. dostavu pošte. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. Goci Koneskom. Jovi Kuprešanin. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. Medjutim. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni. dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". srpnja 1993. i 29. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). za pojedinačno obučavanje. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. DuškuBajić. Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. god. Tomi Čačić. a u .XV. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. Želio je da se vojarna preda. Slobodanu Dotlić. Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. tzv. žive će nas oderati".Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. Marcel Dusper i Mićo Vasić. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. Bogdanu Odanović. izvještaja i slično.VI i od VIlI . Jagetićem što učiniti. Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. za obuku rezervnog sastava. načelnik štaba. iza pobrojanih funkcija iz 9. dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. god napali grad Gospić. kolovoza 1991. Radovanu Radenković. Bratislavu Milošević. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. ali nije mogao ništa učiniti. Mići Vasić. optuženicima Marcelu Dusper.

On. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. Nakon pada vojarne 18. Imali su samo jednog vojnika .-37. Bogdanović.15 ljudi. Gocom Koneski i Marcelom Dusper. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. 96/. Medjutim. Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. i da oni to nisu pucali. zašto se već ne puca“. sve u dogovoru sa Tomićem. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . 94/.94-95/.kurira. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. 96-97/.kojoj je i on bio. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. logor za ratne zarobljenike. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. Krešimir Tomljenović /50-51. Koneski. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić.94/.95-96/.g. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. plavoj i crvenoj zgradi. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. rujna 1991. te da je znao govoriti "što se čeka. Danu Drakulu da puca. To da je bila grupa najzagriženijih. Odanović. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv. Stevo Pražić /36. Goce Koneski. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. Stjepan Škrinjarić /38-39. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. 93. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. Čačić. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević. i 29. devetog 1991. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. kolovoza 1991. Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju.15 sati u noći izmedju 28. 92. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti. da su vodili Bajić i Tomić. Odbio je razmjenu. god otpremljen je u bolnicu. Tako kada je napadnut Gospić u 1. 45. a odatle selo Klanac par dana. te Djuro Milošević. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni. Odanovićem. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. Marko Jagetić /52-53. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. Bilo je 10 . Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. dr. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima. Milošević. Kuprešanin Jovica. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. Ljubčo Veljanovski /42-43. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. njemu da je bio komandant Čavar. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem. koji je bio komandir komande staba. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad. da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. i Bajić da su sa njima komandirali.

Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. ili 8. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. slabo je poznavao ljude. Kuprešanin. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. Svjedok dr. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. Tenkista zv. god kada su pale tri mine u krug vojarne. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. devetog 1991. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. Medjutim. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. a zapovijedali su Pešut i Tomić. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. do 7. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Transporter je pucao po čelu bolnice. do njenog pada 18. Tomić i Lazarević. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. devetog 1991. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . te da su okrenuti u pravcu vojarne. g. Odanović. god. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. osmog 1991. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. Jedne prilike 3. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. Tomić. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. Koneski. Medjutim. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. Koneski. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. Odanović. VII optuženika nije vidio da puca. Čačić i Lazarević. rujna 1991. god. g. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni.

Zadnji put je bio 280 osmog 1991. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. II optuženik Čačić Tomo. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. te da je kasnije došao Čačić. a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. Iz minobacača da je pucao Koneski. Nije vidio VII optuženika da puca. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih.kući. III optuženik Jovo Kuprešanin. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. Zna da je iz snajpera pucao Vasić. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. zv. a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran.VIII optuženik Mićo Vasić.. . srpnja 1991."Bagi". listopada 1991. IV optuženik Bogdan Odanović. kolovoza 1949. Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. "Bagi". ali ni "Bagija" nije vidio da puca. XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić. Medjutim. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. zv. te da je bila provjera cijevi da se puca. g. te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. Bogdanović. do 20. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. a iz minobacača Goce Koneski. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka. X optuženik Slobodan Dotlić. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. g. IX optuženik Goce Koneski. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. V otpuženik Relja Tomić. Takodjer mu je poznato da su Bajić. g. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. Milošević. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. XI optuženik Dragoljub Lazarević. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. VI optuženik Duško Bajić. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. g. kada se zadržao oko 15 minuta. boravio na Plitvičkim jezerima. XIII optuženik Bratislav Milojković. XII optuženik Radovan Radenković. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali.

Ljupču Veljanovski.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". Marka Jagetić da je I-okr. II opt.opt. da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1. IX opt. dr. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. i Branka Basta. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. VIlI opt. Steve Fražić. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. Krešimira Tomljenović. Iz obrane VII opt. Branku Basta. Marka Jagetić. Marku Jagetić. VI opt. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. a proizlazi i iz obrane VII opt. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. III opt. te se protivio predaji vojarne. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. Krešimiru Tomljenović. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. dr. Stjepana Škrinjarić. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. naredjivao da se puca po gradu. Stjepana Škrinjarić. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. Marku Šaljaj. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. Dane Drakule. dr. Odbijao je da se vojarna preda. Medjutim. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. Pucao je iz minobacača i tenka. Marka Jagetić i Branka Baste. a proizlazi i iz obrane VII opt. Relja Tomić u 6. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. g. te se protivio predaji vojarne. mjesecu 1991. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. Takodjer iz obrane VII opt. Duško Bajić zajedno sa V opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. te da je prenosio zapovijedi. IV opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Stjepana Škrinjarić. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. kako se ona tada zvala. Dane Drakula. Steve Pražić. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok. a iz obrane VII opt. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. V opt. Ljupča Veljanovski.

To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana.15. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Bogdanu Odanović. Lazarević Dragoljuba. Dušku Bajić. "Bagi“. XII opt. Bio je tenkista. III opt. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. Vasić Miće. Dotlić Slobodana. koje utječu na odmjeravanje kazne. XIII opt. Relji Tomić. Iz Obrane VII opt. Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. Tomi Čačić. Čačić Tome. X opt. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. Goci Koneski. Jovi Kuprešanin. Stevi Milošević i XV opt. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. Marcelu Dusper. te da je pucano po zaduženju. Čačić Tomi. XIV opt. IX opt. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. god te govorio da će poravnati Gospić. XI opt. Bajić Duška. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu".ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. Koneski Goce. Milojković Bratislava zv. mjesecu 1991. Odanović Bogdana. a proizlazi i iz obrane VII opt. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. VI opt. Radovanu Radenković. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. XV opt. Bogdanu Odanović. njih 10 . III opt. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. X opt. Dragoljubu Lazarević. Bratislavu Milojković. Kuprešanin Jove. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. Tomić Relje. Mići Vasić. Bratislav Milojković zv. VIlI opt. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. V opt. XII opt. II opt. IV opt. Slobodanu Dotlić. VIII opt. i V opt. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. XI opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. XIV opt. Pripadao je ekstremnoj grupi. Radenković Radovana. Mići . XIII opt. Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. zgradi“ iz koje je pucao. To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste. Jovi Kuprešanin.

Slobodanu Dotlić. Goci Koneskom. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. Bogdanu Odanović. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Jovi Kuprešanin. . a optuženicima Tomi Čačić. Goci Koneski. s druge strane.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. Relje Tomić i VI opt. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka.Vasić. Temeljem čl. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. Marcel Dusper. IX opt. XIII opt. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. XI opt. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. V opt. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. Bratislavu Milojković. žene i starci. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. X opt. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. XIV opt. Dragoljubu Lazarević. Slobodanu Dotlić. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. XII opt. Bratislavu Milojković. V opt. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. Danu Drakulu kao snajperistu. znajući da su u gradu djeca. u toku kriv. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Mićom Vasićem. Dragoljubu Lazarević. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. Stevi Milošević. Mići Vasić. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Medjutim. Kao otegotne okolnosti. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. Radovanu Radenković. I opt. 339. i u razaranju grada. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. Marcela Dusper. Radovanu Radenković. Medjutim. dok kod I opt. Dani Drakula. Stevi Milošević i XV opt. Stoga je temeljem čl. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. Relja Tomić i VI opt.

Optuženicima: I. O TOM OBAVIJEST: 1. MARCEL DUSPER. IX GOCE KONESKI. X SLOBODAN DOTLIĆ. Kovačića 12 4. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. 21. 3. IV BOGDAN ODANOVIĆ. II TOMO ČACIĆ. VI DUSKO BAJIĆ. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. III JOVO KUPREŠANIN. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. DANE DRAKULA. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. broj:: PRESUDA . srpnja 1993. XIV STEVO MILOŠEVIĆ.U Gospiću. I. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. VII opt. G. VIlI MIĆO VASIĆ. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. Pula. V RELJA TOMIĆ. kod suda. Branitelj Stjepan Nikšić. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. Ul.

sada nepoznata boravišta. rođen 10. u kriv. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić. r. VUNJAK DRAGAN. 8. rođen 26. Jasikovačka br. Kuli br. djela iz članka 120 OKZRH. sin Jovana i Kate.1958. rođen 05.06. II opt. sin Milana i majke Danice. NIKOLA ZAGORAC. 04. 60. dana 16. lipnja 1994.1944.g.1955. i majke Milice. V opt. i majke Soke. sin Nikole i majke Dušanke. 10. Vukmirović. rođen 15. sin Stojana i majke Latinke. Osiku br. III opt. god. odvjetnika iz Gospića. i 16. br. Uzelac. MIROSLAV SERDAR. Srbin. Općina T. Zubović. sada nepoznata boravišta.1963. sada nepoznata boravišta krivi su . te Miroslave Jurjević. gdje i prebiva.g. Jokić. star 30 godina. Općina Gospić. DUŠAN UZELAC. r. kao predsjednika vijeća. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992. r.g. Korenica. 1952.01. kbr. IV opt. u Gospiću.09.11. zv. r. sada nepoznata boravišta. Srbin.god presudio je I opt. god. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. u Gospiću. sad nepoznata boravišta.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. predsjednika suda. sin Đorđa. MARIJAN UZELAC. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. Općina Gospić. Srbin. VII opt. Srbin. rođen 23. Srbin. sada nepoznata boravišta. u Metku. u S. Kuli. s prebivalištem u S. 63.10. . Barać. Vukelić. s prebivalištem u Gospiću. gdje prebiva. lipnja 1994. rođen 10. Kuli. Srbin. sada nepoznata boravišta. s prebivalištem u L. ''Braco''. kao zapisničara. 56. r. BARAĆ MILORD. r. 19. kao članova vijeća. 1966. s prebivalištem u S. Srbin. VI opt. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. rođen u Kozjanu. sin Bogdana i majke Milice. zbog kriv. u Gospiću. sin Miloša. DANE SERDAR. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. Kuli. u S. Općina Gospić. kbr.

Danu Serdara. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. Orešković Anu. Orešković Anku. Orešković Milana. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. listopada 1991. g. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. 22. ograničavali im kretanje dalje od kuće. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Orešković Nikicu. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Barać Milorada.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. od oko 14. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13.kolovoza 1949. postupka. Nikšić Veru. dakle. Katu Orešković i Mariju Nikšić. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . koje je imalo za posljedicu smrt više osoba. Dušana Uzelca. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. zv. MIROSLAV SERDAR VII opt. DUSAN UZELAC V opt. BARAĆ MILORAD VI opt. listopada 1991. da bi dana 13.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. 1. 52. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. "Braco" II opt. od 30. god optužilo je Nikolu Zagorca. protivno čl. g. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana. XII 1992. kolovoza 1949. NIKOLA ZAGORAC. zbog kriv. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. st. Miroslava Serdar. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. DANE SERDAR IV opt.

Orešković Nikica. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. Miroslavu Serdar. Nikšić Veru. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . kolovoza 1992. Mare Orešković i svjedok. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. Barać Miloradu. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. Nikšić Perica. Orešković Kata. listopada 1991. l. Nikole Orešković /28/. Katu Orešković i Mariju Nikšić. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. g. 22. Orešković Anku. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. Dani Serdar. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. 52. da bi dana 13. Mile Orešković /14/. koji je bio "glavni" u selu. Nije vidio tko je tada izašao. ali im isti nije pomogao. Orešković Nikicu. listopada 1991. i Orešković Milana. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . pa se netko sklonio u prvi. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. Orešković Anka. Blaža Oreškovic /26/. Orešković Mara. Orešković Anku. Dušanu Uzelac. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. Oršekovic Ane. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. Orešković Anka. Orešković Ane i Nikšić Marica. njih 11 stanovnika. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". 22. tako da nisu mogli napustiti selo. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. /23-24/. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. koje im je podijelila bivša vojska. Mande Orešković /30/. Dana 13. bio je zapovjednik. Ive Orešković /29/.odnosno. Posebno da je počela napetost od 29. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. kolovoza 1949. Pucao je iznad njih. kolovoza 1991.. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. ograničavali im kretanje dalje od kuće. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. Marija Orešković /36/. pa nadalje. Marije Nikšić /72/. Orešković Milan. Također. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. On se je sklonio u zadnji dio podruma. protivno čl. st. Nikšić Marija. a netko u drugi dio podruma. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. svibnja 1993. Nikšić Veru. Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. iako su to pokušavali. Orešković Anu. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. Orešković Milana. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. god optuženicima Nikoli Zagorac. Orešković Nikicu. Milke Orešković /27/. Orešković Anu.

ali zna da je sin Đure Vičina. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. V opt. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". Nikola Orešković i Ane Orešković. svjedok. ali je nisu našli. Kule. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. a Mile po desnoj. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". On je pucao po lijevoj strani konobe. Dane Serdar. 12. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. Tu su se i sklonili. jer je bila pokrita dekom. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. te da idu natrag u sklonište. U konobu su ušla 4 četnika. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. jer da će u protivnom biti ubijeni. ona se nije javljala. Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. majku joj ustašku". god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. te je zaplakala. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. tako da ga nisu mogli vidjeti.ispred podruma. 13. listopada 1991. Klenovca i Vukave. jer je bila u velikom strahu. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. a jedan ju je pogodio u kuk. Nakon nekog vremena oni su otišli. Zagorac i Sudžuković. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. a troje je ostalo živih. Za drugoga također ne zna kako se zove. Tu je ostala do . ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. Također je zapaljena i štala. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. sakrila se. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. jedan više ramena. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. koje ne zna poimenice. staju i gospodarske zgrade. Nije je vidio. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. X 1991.18 sati. On ju je vidio kada je ušla. Oni su bili naoružani kao i svi ostali. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. Međutim. da ćemo platiti Klenovac". te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. Naime. jer je čula glas Mile Oreškovića. neki u šarenima. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. Mara Srešković i Marica Nikšić. a neki u zelenim jednobojnim. IV optuženik Dušan Uzelac. Kada se je vraćala kući II opt. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. gdje je spavala. Da se tu sklone govorio im je i III opt. Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. pa se je sakrila iza jednog kazana. Oni su bacali vreće i tražili je. II optuženik Miroslav Serdar. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. Barać Milorad i VI opt. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. što smo mi krivi". te je govorio ''tražite je. III optuženik Dane Serdar. koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. X 1991. koji je bio pripadnik bivše JNA. Ostale ne zna. koji su prošli kraj njih. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide.

te im je rekao što gledaju. Dana 13. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. je po krovovima njihovih kuća. te misli da su se zbog toga i spasili. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. svi naoružani. Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. listopada 1991. da im majku.navečer. Barać Milorad i VI opt. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. star 95 god. isto kao i V opt. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. II opt. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. Tako jedne prilike oko 29. Tako su negdje početkom listopada 1991. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. ali misli da je izgorio u kući. Oni su zapalili štale Ive Orešković. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . te se je prijetio zajedno sa ostalima. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. Dragan Vunjak i Milan Serdar. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. IV opt. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. Od toga je pala. Marijan Uzelac. kolovoza 1991. Kuli bilo naoružano i organizirano. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. pa čak i lovačke puške. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. sin Đure. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. koji je pucao u njenom pravcu. Također je vidio kada je VII opt. te da nakon toga te zgrade gore. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. te da su im odnijeli oružje. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. zv. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. maltretirali ih i ograničavali im kretanje. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. od kuća. Kule.im se kuha kava i da rakija. te uspjeli pobjeći u Perušić. Kule organizirali i naoružali. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. i pucao je preko njih. Nike Orešković. djever i jetrva. a oni su izašli van. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. ne zna što se s njim dogodilo. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. II opt. Osika naselja. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. te da su pobijeni i drugi. došli u njenu kuću. okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. "Mršić". te tražili da . Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. te je svima zabranjivao kretanje. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić.

jer su vidjeli da su oni naoružani. Kada su dana 29. Tako da je razbijen prozor. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. Iz konobe se je povukla u grmlje. te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". Kule. Prolazili su kroz selo i pucali. koji su tuda prolazili. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. VII opt. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. koji je ostao u kući. listopada 1991. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. moja vojska gine". I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. jer je štala zapaljena. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. god gledali kako se puca na L. star 96 god. osim Dane Serdara. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. zajedno sa suprugom. Također je u grmlju čuo VII opt. Dana 13. Osik. petero u konobi. jer su pucali op njoj. jer je kuća zapaljena. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. U njenoj kući ostala je njena svekrva. stara 90. posebno I i II optuženi. te pljačkaju. po noći su ih plašili i pucali po selu. Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. U njegovoj kući ostala je njegova majka. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha.ograničavali kretanje. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. X 1991. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu.kao i štale zapaljene su tromblonima. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. Prve kuće koje su izorile isto . Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. Njegovu kuću su oštetili. koji su njih "čuvali". ali ih je vidjela samo do iznad pasa. god došla u kuću Dane Oreškovića. a ne u lice. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. Odvezli su gumenjak s alatom. Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. te je pucao iznad njih. listopada 1991. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. godina. U kući je bilo sve razbijeno. VIII 1991. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. Drugi su ušli poslije nje u podrum. Oni da su tamo bili najgori. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. platit ćete vi Klenovac". ostala je sama pa je oko 3. koja se zvala Marija Orešković. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. U kući njegovog brata stradao je njihov otac.kada ga je upitala što će biti. a po noću su pucali po kućama. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. a kasnije su ih palili sami. te misli da je izgorio. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. 13. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. o kojoj ne zna ništa. god oko 14. Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. Ispucao je 2 sanžera po podrumu. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. stara 90 godina. branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. ubijeno je pred konobom. da li je ubijena ili zapaljena. odakle je . Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu. da govore "dobro smo sredili babu".

U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori. god kada su ubijeni mještani Š. vidio je VII opt. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. god. listopada 1991. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. Nikšić Vera. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. Svjedok Krešimir Tomljenović. zv. Kata Orešković i Marija Orešković. Barać Milorad. Dane Serdara. Dušan Uzelac. "Cvekin". O događaju od 13. Svjedok Ivan Orešković. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. kako muškarci. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. kolovoza 1949. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. Dušana Uzelac. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. III opt. najprije tromblonima. Dušan Uzelac. X 1991. objektima. IV opt. Barać Miloradu. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. Miroslavu Serdar. 520 st. VI opt.sa ostalima krenula prema Perušiću. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. da su noću pucali po civilnim. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Nikoli Zagorac. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. Miroslav Serdar. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. Orešković Anka. te da se osjeća ugroženim. Dragana Vunjak i Milu Serdara. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. a kasnije da su ih sami palili. Marijanu Uzelac i VII opt. Dani Serdar. a i ranije. tako i žene. Kule. listopada 1991. 1. V opt. a zapravo da su svi bili glavni. Orešković Nikica. Dušanu Uzelac. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. Orešković Milan. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . skrivajući se. kao i poslije tog događaja. Miroslava Serdara. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. Dane Serdar. zv. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. Barać Milorada. Saslušani svjedoci su neposredni očevici. Tako.sudjelovali u tom masakru. Orešković Ana. ''Đurin". Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. god vidio da se u Š. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. II opt. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar.

koje utječu na odmjeravanje kazne. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Dušanu Uzelac. 3. odvjetnik iz Gospića. 2.DANE. Miroslav Serdar. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. II opt. U Gospiću. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. ove presude. V opt. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. V-BARAĆ MILORAD. i nadalje su nepoznata boravišta. 16. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. svibnja 1993. Dani Serdar. te u ubijanju civila i razaranju sela. Dane Serdar. Dušan Uzelac. ' O TOM OBAVIJEST: 1. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. S druge strane. dok kod I opt. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. putem oglasne ploče suda. Dušanu Uzelac. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. IV opt. . Barać Miloradu i VI opt. Matilda . Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. i VII DRAGAN VUNJAK. IV DUSAN UZELAC. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. po primitku pismenog otpravka.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. III . VI MARIJAN UZELAC. a optuženicima Dani Serdar. Branitelj: Stjepan Nikšić. II MJROSLAV SERDAR. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. Naime. Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. Nikole Zagorca. Miroslava Serdar i VII opt. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. Vunjak Dragan. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. lipnja 1994. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. SERDAR.

Srbin. Korenica. T. u Plitvicama općina T. srpnja 1994. Rukavine. sada nepoznata boravišta. 67. Dubici. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. ostali podaci nepoznati. u Plitvicama selu. svibnja 1942. IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. 79. rođen 26. Korenica. ostali podaci nepoznati. 64. odvjetnika iz Gospića. sada nepoznatog boravišta. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. lipnja 1958. Korenica. s prebivalištem u Plitvicama kbr. kao predsjednika vijeća. ostali podaci nepoznati. kuhar. svibnja 1953. općina T. sada nepoznata boravišta. vodoinstalater. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. godine Svračkovom selu. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. rođen 12. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. općina T. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića.12. trgovac. rođen 22. s prebivalištem u Plitvicama kbr. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana. s prebivalištem u Krbavi kbr.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. općina T. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. rođen 08. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . Srbin. djela iz članka 142 KZ. Korenica Srbin. Korenica. Srbin.1961. konobar. u Bos.

meteorolog. rođen 10. 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. s prebivalištem u Plitvicama kbr. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. u Titovoj Korenici. rođen 24. 93. s prebivalištem. zlatninu. Srbin. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. sada nepoznata boravišta. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje. godine u Poljanku. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. rođen 10. ušli u selo Poljanke. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. studenog 1991. i Jovanke. Srbin. st. rođen 12. ostali podaci nepoznati. Vuković Nikolu Vjekoslava. Vuković Danu. sada nepoznata boravišta. s prebivalištem u Plitvicama kbr. prosinca 1960. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. 67. tehničke stvari i potom kuće zapalili. travnja 1944. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. 22.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. Srbin. siječnja 1965. pa se temeljem članka 142. travnja 1944. veljače 1951. Matovina Nikolu. ostali podaci nepoznati. 1949. Korenica. rođen 1. u selu Plitvice. trgovac. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. općina T. 56. općina T. u T. 08. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. šumski tehničar. u Plitvicama kbr. Korenici. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . Korenica. devizni novac i novac RH.

njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. . postrojili su ih i rafalom pokosili. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. U skladu s rješenjem ovog suda br. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. 7. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. K – 15/92-8 i Kv. Momčilo. a za ostale ne zna što se dogodilo. već je jedino čula rafale.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. zaposjeli su selo. tako da ih nije mogao prepoznati. počeli su vikati i galamiti. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . novac i sl. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati.Marije Vuković /list 44 i 84/. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. svibnja 1993. Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju. studenog 1991. a kasnije su sve zapalili. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. Točnije sve do kritičnog dana. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. jer je bio u strahu. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991.21/93-2 od 17. jer je cijelo selo bilo okupirano. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. jer nisu dostupni ovom sudu. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana. studenog 1991. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. Kritičnog dana 11. a kasnije u izbjeglištvo. jer su njih pustili. sklonila se je. Slavica Vković /39/. izvodili ljude. sam čin ubijanja nije vidjela. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. Prije nego što su počela razaranja. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. nakit. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani.

Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno. 120 istog Zakona/. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. jer je u to vrijeme bila zarobljena. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. izuzetno velika posljedica. U Gospiću. ovaj ih svjedok nije prepoznao.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa.r. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. istina. odnosno branitelju. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. Žalba se podnosi ovom . jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela.r. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. srpnja 1994. s obzirom da su nedostupni ovom sudu. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. dana 4. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno.

. sin Bože i Stanke rođene Glušica. god. MIRKO BOGUNOVIĆ.06. Branitelj Stjepan Nikšić. . općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. rođen 04. Slavko Grbić13. 7. Republike srpske krajine napustio Rovinj. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. Boško Grbić4. 3. Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine.sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. Vinko Grbić6. god.. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. u Donjem Lapcu. . i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. Momč17. Boško Žujić2. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. putem oglasne ploč19. . 10. Republike srpske krajine. gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. Mić8. . 3. o Grbić9. ilo Grbić18. . .1962. Optuženici : 1. Dane Rodić15. suda 6. O TOME OBAVIJEST : 2. Vladimir Grbić11. odvjetnik Gospić. 12. . 16. te je bio zapovjednik tzv. 14. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. 5.

g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.09.1951.03.09.1946.10.1960.g 10.g 16.g 10.1931.08.1955.04.1959.g 05.g 15.g 29.g 05.g 03..1969.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.1950.1958.1956.1968.01.g 19.1942.10.01.1967.Hrvatskoj od 1991.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .01.04.01.1958.11.g 17.g 19.06.1954.1952.g 09.06.g 28.g 10.01. mjesec i godina rođenja 30.1957.g 02.05.g 02.g 15.08.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.09.1940.1945.12.1940.1960.08.1961.09. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan. do 1995.g 19.g 29.1968.11.g 15.1964.01.

10.09.g 14.g 13.1951.1960.g 20.1936.1967.01.03.1957.1966.g 05.1934.g 26.03.g 24.1951.1971.g 26.1961.1957.10.1955.1962.09.g 19.g 22.1971.1968. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .08.11.g 01.1964.04.03.1924.g 01.01.1960.g 22.1969.10.1947.g 20.11.g 02.1948.04.g 16.g 11.g 14.g 01.1969.g 02. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.g 28.04.g 08.05.g 22.02.09.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.g 14.05.1962.03.05.g 15.g 28.1955.09.g 31.1969.09.08.09.1953.1963.09.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.g 24.05.1964.

g 01.1950.1957.09.1962.02.02.1960.08.09.04.1965.03.1947. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .1966.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.02.1960.1955.g 18.1957.01.g 22.06.04.g 20.g 13.1949.g 22.g 08.g 08.1960.g 21.g 15.1959.02.g 15.08.11.1952.g 27. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.04.1955.03.g 18.g 26.g 20.1970.1957.g 20.10.07.1949.1947.g 08.g 09.1958.02.g 06.g 19.1958.g 13.g 02.1933.1956.07.06.1964.1956.1946.04.03.g 19.1933.g 22.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.1962.g 05.06.07.1968.05.04.g 31.06.09.g 03.

g 20.1943.1955.1954.g 22.12.02. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.g 03.g 06.10.g 10.1959.08.08.g 16.g 06.09.10.g 13.g 10.06.g 10.1970.12.11.1971.12.01.1946.1967.10.1963.01.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.g 25.1966.g 01.04.08.1967.09.1962.10.1964.g 04.02.g 19.1967.1953.03.g 25.g 05.1966.g 05.g 15.g 25.1971.g 22.01.g 21.10.1960.08.05.03.1949.g 06.g 31.11.g 24.11.1960.g 19.g 19.1966.g 21.g 27.1966.g 26.1961.10.g 06.g 21.1971.g 10.09.06.02.1964.1967.g 01.g 20.05.g 23.g 28.02.03.12.g 01.09.g 16.g 16.1960.1968.1966.g 03.1964.1960.1961.1934.1964.1965.07.12.11.06.g 15.1946.04.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .1969.g 18.03.05.1964.05.04.1953.1962.g 09.g Schweningen.1970.g 12.07.g 10.g 15.1967.1961.1970.1969.1973.10.1970.

g 28.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .g 12.11.1969.1955.03.g 13.g 02.g 02.10.g 30.1964.g 26.01.1951.01.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.1959.1957.g 01.03.1948.08.1967.g 06.g 02.g 04.1943.09.g 12.1967.g 16.04.g 28.07.1960.09.1960.1953.g 12.g 15.1962.1958.08.1960.1936.02.09.1957.1961.1956.g 14.g 26.g 07.g 17.05.g 26.04.07.1968.g 30.1963.1960.09.09.11.08. Liška (Savo) 04.09.06.g 17.g 13.1970.g 24.g 20.1969.g 08.04.09.g 04.1966.1968.07.05.g 06.g 14.1958.1961.g 04.08.03.1967.02.01.1965.g 28.01.g 15.g 04.1956.09.05.g 11.1957.1956.1924.g 24.1952.04.g 21.12.04.g 01.08.1972.05.g 28.g 16.1971.10.1951.09.g 12.12.1970.g 11.10.1955.g 30.1963.1957.g 23.1960.1957.1955.05.g 20.10.11.

1963.1965.03.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.1954.02.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.1952.04.1949.1959.1952.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.1955.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.1958.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.02.1954.01.04.03.11.Vlade Gatarić (Jovo) 07.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.g Stara Krivaja 17.1967.g Pakrani 16.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.06.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.1951.1968.09.09.02. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.g Bastajski Brđani .g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.1965.05.04.

10.10. 01.1947.04. Lič Tesle 17 Gospić.1960.1957. K Gospić. 23. 18.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12.11.09. 03.03. 19. 26. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik.1955.05. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica. U Nazora 2 Korenica.1949.11.1958. 01. Zalužnica Otočac Otočac. 01.1959. 21.1952.1950. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep. 17. 08. Zalužnica Mogorić.1957. Stje Gospić.1953. P.1963. Zal Karlovac.1957.03. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar. 12.1966. Bud Beograd – S Gospić.03. P 121 Zagreb. 01. Stje Gospić. Jasi . Gospić.1958. Me Gospić.01.12.10.12.1958. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć.1961. 31 Gospić. Zal Otočac. Karlovac.04.1950. Bud Gospić. BiH (državljanin BiH) Štip.03. Crna Vlast 9 Otočac. 23. 31. 30. M Korenica. 27.04.02.1947.1952. Vile 15/IV. Dr. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. Otočac. 28. Krbava Duboščica općina Vareš.12. 01.1953.01. Zalužnica Otočac. 01.03.1954. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik.04. Bud Gospić. Trg Radića 1/IV Gospić.

1954. Slunj Manjerović Selo.09.god. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19. 22.1972.1967.01.god.god.god. Karlovac Donji Skrad. G br.04.1955.10.1963.god. XV. 40. Glina Gređani br.1944. 29.1964. Okić br.10. Njemačka Kordunski Ljeskovac.1936.1959. Slunj Nova Kršlja.06.god.06.1960. 24. 06.god. u 10/A Karlovac. 18.01. N 14 Slunj. Okić br.03.god.Milan Miljević ( Đuro ) 08.god. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić.11. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac. 07. Karlovac Karlovac. 50 Karlovac. 06.god. Primišljanski Tržić.06.god.god.1937. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja.god.1948. Slunj Vojnić Tobolić.03.god.god.01.god. Slunj Koranski lug. B Karlovac.09. u br. 19.1967.1968. 02.10.god.1953.04. B 153 Karlovac. 14. 5 Primišlje br Karlovac. 16. 26. 27. 05. K Brigade bb Karlovac. 01.god. 28. Kozinac. Duga Resa Kosijersko Selo.1957.10. Okić br.12. Karlovac Okić.09.1956. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo.1971. 02. 32.1970. 13. Okić br.god.1952. 14. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br.1967. M br. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03.1958.09. 34. 04. Karlovac Okić.05. Karlovac. 7 .god. 04.god. u br.07.1958.god. B 154 Karlovac. Duga Resa M.god.01. Stuttgart. 10.

Gornja Trebinja.1950.g 18. do 1995.03.g 03. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1960.1937. Karlovac Benkovac Gejkovac.1956.04. 9 Slunj. 05. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.12.1948.1969.1936.god. Karlovac Gornja Trebinja. br.01. u br.II.04. 2 Karlovcu.g 30.1960.1932.1956.02.08.1959.1958.03.02.god.1949.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš .g 12.god. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.06.. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv. Vojnić Tuk.g 28.02.1950.g 06.1968.g 07.07.1953.god. mjesec i godina rođenja 15.1969.g 18. Vojnić Kosijersko Selo. 10. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac.10. u Duga Resa.05.11.01.g 19.1961.01.g 07. 20. 05.g 31. u kbr.1943.g 24.07.1967.g 06. 12.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20. 30.12.god.g 20. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.g 15.05. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan.1966.06.1949.06.g 08.11.g 15.01. 13 Karlovac.1959.god.1962.08.1934.1965. 11.god.god.07.

g 14.1959. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.1942.03.1950.10.04. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.1955.g 15.05. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.06.1968.05.g 15.09.g 09.1970.08.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.1951.g 10.1951.1969.g 24.g 18.g 15.1951.g 26.g 10.01.g 07. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.1944.081946.g 01.g 26.1967. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14. Šurijak Ružić Milenko zv.1962.03.01.01.1950.g 27. Kordun .12.g 22.12.1941.01.g 20.1970.1965.1960.g 09.g 17.g 19.1956.1950.1945.g 16. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.04.g 20.g 02.02.04.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv.04.11.g 13.1937.01.1961.011964.05.04.g 29.

g 25.g 15.g 09. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.g 16.07.03.g 03.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.1925.g 24.1970.g 31.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.03.09.1957.g 06.07.1954.01.1955. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.01.04.06.1933.g 04.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.11.g 22.g 11.g 19.1965.1957.1966.1966.02.01.11.04.1957.1951.1964.1961.g 12.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .1955.04.g 25.12.011962.1959.1956.g 06.11.

Ogulin Karlovac.10.1928.1927. 17.1947. br. 24. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01. Gospić. 01. 06.1946. 02. ul. J. 21. Korenica Plitvice. Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02. Karlovac Kompolje.1958. 8 Plaški. 10. Počitelj br.04. Pješćenica.02.1954. 10. 30. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište. Gračac Počitelj. ul. 02.10. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić. P Ogulin Plaški. Gornji Sjeničak. 13. ul.10.1973.01.1941. Gospić Počitelj.1961. Otočac Divoselo. Bosanska Dubica Gornji Budački. Staro Selo.01. 27.03.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30. Srpsko Polje.1946.07. Sve Vrginmost. SO Titova Korenica Mazin. 23. N 9 Karlovac.09. 25.10. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa.Đuro Varda ( Dane ) 23.1957. u . T. 10.02.1947. 5 Počitelj br.1926. Heroja Karlovac.1956. 15.1952.09.1956.12.04.1969. u Karlovac. 11. Donji Klasnići. T Svačića br.1946.10.07.1934.11. Go Ogulin. 01.1955.04. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19.05.1954.1961. 10.11. u br.01.08. Gospić Karlovac.1954.04. Počitelj br. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica. Glina Banski Moravci Karlovac. Latin Plaški. Karlovac Vojnovac.1958.

07. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno.04.10. 22. Plo 03.1961. 20. u obala br. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar. SO Obrovac Bruvno. SO Gospić Mazin. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29.1947. Rad Gračac. Klju Karlovac.1956.1960. Gospić Raduč kbr. Slunj Mala Crkvina. 13. Vojnić Karlovac.1959. SO Gračac Zelengrad. 20.06.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16. Popina Karlovac.03.1957.1958.06.03. Raduč.08. Vojnić Vođević Brdo.u 04. P Knin.06. 05.08. 15.1954.1965. 14. 01.10. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić. 28.11. selo Vel.1969. SO Gračac Hripavci. Ma Obrovac. G. Plavn Gračac. 26. 06.1968. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac.07. Vojnić Duga Resa. 20.1954.1968.07. S Karlovac. M . Slunj Ploče 117. 26.1938.05. 01. Proleter Otočac. 25.12. G VI.1964.1958. R Karlovac.1955. SO Gračac Gračac Donji Poloj. Neteka Gračac.1962.04.10.1953. B Karlovac.03.1967.03.1910. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12. SO Knin Bruvno. SO Gračac Glogovo.1955. 02.1954.03. SO Kula Vojnić.01. 03. Ključar. 20. 06.04. u Gračac. T Cerovac 19 Karlovac. Karlovac Cvijanović Brdo.01.1950.1968.08.02. 10.1960.09. 24.1954. Glo Srb. Ze Gračac.1949. 20. 18.1957.05. Rad Gračac. Gospić Gospić. 09.11. SO Ključ Orahovica Raduč.

1952.10.1951.1958. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja . Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.1947.10.07.02.03.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.07.09.1949.01. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan.1960.02.1955.g 20.02. do 1995.g 07.g 24.g 02.1958.g 09. 01.IV.01. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.g 22.05.07.12.1964. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.1953.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.1962.g 07.1959.g 05.1968.g 06..g 15.04.g 10.1937.g 01.1957. Gračac Gračac.01.1965.g 23.1951.10. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .09. mjesec i godina rođenja 04. Gračac Gračac kbr.1962.

1958.05.1950.g 6.g 06.1953.1953.1949.1939.g 04.08.g 18.11.03.1951.1952.01.g 15.1960.g 24.1941.07.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .g 07.g 17.g 24.1953.g 16.1956.g 08.1954.1951.g 14.03.1946.05.1966.1959.1950.g 04.1967.g 09.g 20.1955.1956.g 31.06.02.g 24.g 05.07.g 17.1963.g 03.01.01.g 01.10.1971.09.1969.12.11.g 18.09.05.1959.g 21.1951.011954.1956.05.1949.06.1939.g 1707.1954.01.g 0504.07.g 15.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.05.g 09.01.g 09.03.g 09.09.1964.02.g 03.g 02.g 24.06.1941.1962.01.g 22.1950.10.g 14.05.

Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće.g 23.09.g 28.10.g 10.1947.01.g 04.1936.g 12. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.12.g 01. do 1995.g 19.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga .g 21.1954.1950. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.g 25. Kosano Lapat M.1955.1935.06.g 02.g 2304.1951.03.06.g 02.09.06.1966.01.07.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11.g 20.06.1966. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.1947.09.g 04. Slunj Miljevac .g 26.1948.1968.12.1954. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1947.08.06.g 03.1960.1951.g 05.g 04..03.1948.g 20.g 21. Kosano Industris Vojn S.1941. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .g 28.07.11. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S.05.04.03.1934. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.g 24.03. Slunj Slunj Rakovica Grovac.1952.g 06.g 15.g 20.01.1968.1947.04.g 25.g 09.1957.1962.g 05. Slunj Nova Kršlja Ruševica .1938. Klina.1954.1947.1956.g 21.V.09. Tit D.1955. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.02.1955.1939.05.01. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .01.1958.g 15.g 22.02.01.g 04.1943.

1949. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15. 1 D.1949. 10.1925.06.01. Srpsko Polje. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09.1937. Nova Krš Prkos br. Kar Prkos br. SO Karlovac Prkos Lasinjski.03. Sjeničak br. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.01.1968. 20. Srpsko Polje. 06.12.04. 14. Ka Klipino Brdo br Karlovac L. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29. SO Karlovac Donji Sjeničak. SO Karlovac Srpsko polje. 25.1970.1923.1954.1961.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03.01. Španjol boraca br. 08.05.05. 05. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Otočac Slunj. Karlovac Zagreb. Sjeničak br.1948.1941. SO Karlovac Klipino Brdo. Srpsko Polje. Karlovac L.01. Republika BiH Lasinjski Prkos. 26.1967. SO Karlovac Lasinjski Prkos. Srpsko Polje.1965.11.1944. Cazin.05.09.04.03. Sjeničak br.1946. Srpsko Polje. Otočac Srpsko Polje kb Otočac .2 Karlovac L. Sjeničak br. 20. 30. 9. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16.

04. Otočac Otočac.03. ul. ul.06.1951.1970. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13. 16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26. Otočac Otočac.1942.Branislav Janjatović ( Petar ) 14.02. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02.1951.1950.03. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27.1951. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24. do 1995. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima . Ponori.08.1955.01.1959.. Bart br. Otočac Brlog kbr.12. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.

Crna Vlast. 30. 03. Dvor Bović. 1949. 1951. 1952. 1952. Fortička Otočac. 1964. 08. Lug. K Tomislava 43 Karlovac. opć. Slovenija Bović. Vrginmost M. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. 06. 1938. Karlovac. JNA Brinje. Trg. 07. 10. 07. B. 1958. Otočac Klipino Brdo. 07. Bačka Topola Babin potok. 13. Topusko. Srbija Krbava. opć. 24. 1951. 07. 07. SR BiH Karlovac Perna. 09. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. 08. opć. 19. 04. Korenica Škanalija. Brnja Vrginmost. 1952. 1962. 1949. opć. 11. 23. 26. 15. 04. 1935. Ivice Lov Otočac. V. 02. 12. Ul. Grada V - Velika Gorica. opć. Kalnič Zagreb. 1968. opć. 22. 19. 1967. 07. opć. 01. 05. 04.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. B. 1939. 2. 27. Kidri - Zagreb. 15. 05. 09. 04. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. 24. 07. opć. Kralja IV br. Korać Brlog Donji Lapac. 1937. 01. 1951. 24. opć. 1956. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 02. 06. Otočac Kragujevac. 1947. 1962. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. 1968. 03. opć. 1960. Rep. R. Vrgi Topusko. opć. 05. 30. 1947. s . 04. 10. 1952. Fra Filip Zagreb. 12. 01. 03. 06. 1950. Perna 1 Vrginmost. 05. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 1965. 01. 1952. 01. 1955. 1953. 03. 03. 04. Osik. 1951. Naz Karlovac. Karlovac Poljani 185. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. opć. Topusko. Vrginmost Maljevac. 03. opć. 10. Ul. 04. 28. Karlovac Ajdovščina. Bihać.

07. Karlovac Brinje. opć. T. 08. 06. 13. 01. BiH L. opć. 1946. 31. 1951. 02. Jasenica 182 Blata 14. 1963. opć. 1946. 05. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.02. 07. Ogulin L. 12. opć. Mostar. 10. 1961. Omladin Vojnić. 1963. opć. 26. 1962. 1956. 13. 05. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. 06. 14. 05. 02. 25. 06. 06. 03. Slavs Karlovac. 01. Jasenica. 07. opć. opć. 15. Domag Karlovac. 11. Og Latin 38. 05. 02. Korduna Vojnić. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. 1956. 29. O Janja Gora 183. Bakars Vojnić. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. Vojnić D. opć. Vergašev Vojnić. Ilica 245 Broćanac 12. 05. 1949. 1954. 01. 07. 1946. 1947. 1967. 23. 15. opć. Jasenica Plaški. Korenica Janja gora. 11. Jasenica L. Plaški Karlovac. 01. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. 10. Rakić Zagreb.. opć. Og Begovac L.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. 1950. 1964. op. Budačka. 1962. opć. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 16. Vojnić Gaćeško selo. Dvor na Uni Gornja Brusovača. Ive Se Vojnić. Ogulin Broćanac. 1949. opć. 25. Slu Karlovac. Slunj Vojnić Bukovica. 1954. 18. 01. 10. opć. 19. 1950. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. Jasenica. 01. Lapat 1/F Plaški. do 1995. 01. Nade D Vojnić. opć. 1963. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. 1967. 26. Gejkovac Vojnić. 10.1930.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . Jasenica. 01. 1955. 18. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. Dubro Rapain Dol 25. Otočac Janja Gora. 1957. 1953. 13. 16. 1954. općina Ogulin L. 21. 16. 04. 01. 1967. Jurga 8 Vojnić. 08. 1962. Jasenica 148 L. 25. 05. 06. Kolarić b Duga Resa. 15. D. D. 08. opć. 02. 1969. 08. 18. 1967. 08. Jasenica. Loskunja Karlovac. 07. Verga Karlovac. opć. 1966. 1964. opć. mjesec i godina rođenja 24. Partizansk Gospić. Jasenica 106 L. 1941. Lipanj L. 1934. 10.

g 05.g 02.g 1956.g 07.08.g 20. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.g 18.05.g 1935.g 1960.11.g Glina Mala Trepča .1960.g 1941.12. Kašića 2 Staro Selo 38 . Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa. Vojnić Vojnić Brnjevac.01. Cerovac.g 1947.08.1955. Karlovac T.1951. Vrginmost Cerovac.g 1947.g 1950.1991.12.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.g 18.1941.g 16.g 1941.03.g 1936.1946.g Žagrovići.g 1950.1970.1955.g 02.g 1945.1971. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.04. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02.

a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.1951. Sjeničak S.g Velika Rušina.1936.g 29. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor .Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17.1939. Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj..12.06.g 04.01. Sjeničak.g 30. G.1948.05.05.08.10. V Gornji Poloj 8.g 15.12.1957.1965.g Slunj Gornji Skrad.04.05.g 22.g 02.g 08.01.11.g 02.g 15. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7.1946. Karlovac Topusko Veljunska Glina . Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5.05. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24. Karlovac Ponorac.Vojnić Mandić selo. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb.1940.1969. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.04.g 30.09. do 1995.g 20.g 21.g 08.1945. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1948.g 10.g 13. Klupica 12.01.03.1949.05.07. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22.1951.1959.1945.1940.1953. Karlovac Ponorac G.1950. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29.1935.

11. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21.04.1937. Slunj Velika Popina.g 20.08.g 22. Bijelo Polje.g 14. Ogulin Janja Gora.g Turilovići.04.1950. Crna Gora Lička Jasenica.1950.1940. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj .04.06. Karlovac Veljun.g 15.g 16. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.06. Korenica Perić Selo.04.g 01. Karlovac Zagreb Veljun. do 1995.1935.05.04.05.1950.03. Ogulin A.1948.g 20.1935.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13.g Lekovina.g 11. Ogulin D.1958.1953.1946.g 23.1969.09.. Trebinja Šalamunić. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.08. Slunj Lapat.1947.03.g Gornje Trebinje.1937.g 28.g 13. Žerve Gora G.1944. Gračac Jamari.1952. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17.g 15.06.g 10.

1969.1934.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.08.12.1925. ul.01.1951. 10. ul. Gospić Čukovac Čremušnica.N kbr.1931. Dugo Selo. Korenica Gospić Gospić Široka Kula. Urij Gospić Lički Osik. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.1968.1955. 04. Švicarska Šalamunić. 8 Krstinje bb.04.1930.03.02. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02.1968.1942.09. ul.1944. 04. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.1947. SO Cazin.09. ul. Gosp Čremušnica br.06. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20.01.Korenica Gornja Barska.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18.03.05.B kbr.1958.1971. Gospić Lički Osik.1964.12.1971. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr. Vo Stipan br.1935.1959. Vojnić Široka Rijeka b . Ostrovica kbr.P bb.08.06.1953.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15. 2.06. Gospić Široka Kula Beograd Davos. K kbr. 28. Lasinja Lički Osik. 08.02. 01.08. 01.02. 24.10. Vrginmost Dugo Selo br.09. 62.01. 15. N kbr. T.1963. 17. 29.20. 07. 3 Ostrovica. 06. 01. 29.1931. 22. 16.1961.1968. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul. 02. Gospić Tolić. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima. T.09. Lasinja Karlovac Stipan.

03.09. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10. Barilović Orjavac br. Karlovac Janja Gora. Vojnić Vojišnica.BiH Gospić Karlovac. 13 Vojišnica br.04. VIII.02. Lipa. Ogulin Tušilovački Cer 28. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14.06.1950. 22.1937.1956.1940.1959. Senjs Pavlovac br. 09. Vojnić Vojišnica.1953. Donji Primišalj Slunj Kestenak br. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak.07.Kordunašk br.09.11. 08.1959. 20. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb. Vojnić Malička.1962.04. . Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24. 15.22 Zebić br. Janja Gora br.06. 5. Koransko Selo.1950.10. Vojnić Vojnić Vojišnica br.08. 12 Vojišnica br.1938. Ogulin Janja Gora br. 15.1954.1952. ul. 02. Glin Vrginmost. Vrginmost Plaški Buzeta. 05. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15. 155 A Buzeta bb. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27. Bihać.05. Janja Gora.06.1943. 23.1941. Vo Malička kbr.1976.1955. Krstinje. 10. Vojišnica.Milić Miljuš ( Nikola ) 01.06.09.1952.1944. 12 Kupljenski br. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27. 10. 10. Tušilovački Cerovac.08.09.

a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan.10. 1947. Otočac Gornji Vrhovi.1932.1949.10. 11. 9 Doljani br.1975. 22. G. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb.05.1975.1946.11. Otočac Zalužnica. Otočac Doljani. 21.1942. mjesec i godina rođenja 25. 17. Otočac Otočac Doljani br. 201. Otočac Bruvno. 105 Sombor.Am Savčevića br. 01. 1960. 02.06.1927. Gračac Glavaci.1953..01. 10. do 1995. 21.11.10. 07. 01. Škare br.01.1 Dabar kbr. Doljani. Otočac Otočac Zalužnica.1934. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. 36/I Zalužnica kbr.1947. 08. 17 Zalužnica kbr.Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07. Boris Uzelac ( Branko ) 30. 10. Otočac Dabar. 123.01.05. 05. K G. 29. Otočac Glavaci br.04. Trebinja 41. Otočac Škare.1937. ul. 20 Zalužnica br.1946. Trebinja 51. op. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br. 02. opć. Otočac Dizeldorf. mjesto rođenja Kljaić Brdo.1933. K .08. Njemačka Zalužnica. 1951. 06. Zalužnica br. Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.

Vrginmost Vojnić Pješčanica. 04. 02. 1956. Primišlje. Korenica Želajva 38. op. 1934. Poljan Topusko Staro Selo 104. 09. Vrginmost G. 06. 02. 10. Heroja Korenica. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. opć. opć. 1939. Kore . Topusko Staro Selo. 11. 1955. opć. 01. Vrginmost Krbavica Ponikvari. 12. opć. 01. 05. 10.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. 07. 1968. opć. 08. 19. V. 02. 09. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. Korenica Bunić 135. 09. Slunj Primišlje. 1935. opć. 1950. 1955. 10. 1946. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. opć. „Veljo“ (Rade) 01. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. 08. Poljani. Vojnić Katinovac. 1960. 1941. 1941. 09. 01. V Topusko. 1947. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. Slunj Crevarska Strana. slu Crevarska Strana Zagorje 22. opć. 1941. 1964. 1938. Korenica Vranovača 60. Vrginmost Mandići. K Milan Bubanj (Rade) 28. 10.

Rend Duga Resa. Lenjin Duga Resa. 10.02. 17.1969. Vrginmost Gređani.1940. Ključ.05. opć. 1961. Bukovica. Vrginmost Raduč. Vrgi Doljani 88.01. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan. 02. 15. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani . Save M Duga Resa.03. 07.g 23. 1961. diviz Gređani 76. 24.04. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina. 06.10. 20.1952. 1973.09. 8. 01. Otočac Ostrovica . 11. 02. 1952.g 10. mjesec i godina rođenja 10.1940. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.g 25. do 1995. 03. Vrginmost Doljani. Rend Karlovac.g 12.05. 1959.1940. 1959. 09. 1956.. 1946. Srbija Dabar. 1957. 06. SO Duga Resa Brnjevac.12. 28.1955. 28. opć. 12. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo.g 08. Jugo Topusko. 1957. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26. op. Džema Karlovac.g 27.1937. Jugo Duga Resa. 30.1967. Džema Karlovac. SO Gospić Mali Kozinac.11.g mjesto rođenja Dugi Dol. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće .1940.g 06. 03.1939. 10. opć.g 03. BiH Mladenovac .Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10. 1964. 12. 05. 04. Otočac Duga Resa. 19.g Gospić Podum Zemun. Vrginmost Ogulin. 1937. 1966. 29.

1932.07.03.g 09.1962.1947.11.g 12.1941.1955.g 14. Gračac Drenovac.06.g 14.g 03.g 20.03.09.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.1937.01. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki . Gospić Veljun. Karlovac Točak.g 28.1949.1946.g 17. Slunj Donji Budački.1934.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10.g 29.1950.1942.1939.1946.g 05.04. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .1959.1938. Korenica Tuk Janja Go 14. maj Dren Ve Donji B To Bl V.g 25. Plaški Ploče.02.03.08.g 07.1941.g 20.1960.09.g 01.1961.08.g Janja Gora.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić.10. Korenica Studenci.g 30. Duga Resa Blatuša.g 09.1941.05.02.g 07.02.04.01.

1965.04. 09. Prokuplje.10.07. Novska Požega Novska. Vra Požega. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska.1955. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega. Don 82 Pakrac. Crl Kutina. do 1995. Srbija (državljanin Srbije) Imljani. Požega Nova Gradi 18. 06. Požega Bjelajci.1966.1966. 07. 13. BiH (državljanin BiH) Imljani.01. Ale Pakrac. Nova Gradi 7 Pakrac.1967.07.03. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09. Bjel Novska.07.1944.1962.04. 20.1956.1972..1952. 08. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan.1966. mjesec i godina rođenja 25.1960. Uli Požega.1919.02.1966. BiH (državljanin BiH) Crljenice. 08. Skender Vakuf.03. 14.1948.04.05.1955.11. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23.08.05.05. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica. 09.08.03. 18. 10. 29. don 23 .Hrvatskoj od 1991.1970. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09. Skender Vakuf. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24.1965.

god.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.god. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan. mjesec i godina rođenja 01. 26.01.1949. Jadra Pakrac.1948.10. Don bb Pakrac. 06.1960. 08. kbr Kostajnica .10. Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . 18.1968. 15.05. kbr Kostajnica Panjani. Kra Novska.1957.god.10.1961.03.05. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31..12. Opć Panjani.1960.1958. 01. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr. do 1995.11. Špa 08.1972. Španovica Pakrac. Fran Milanko Milanković (Savo i 04.12. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac. 02. Gra Pakrac.08.1959. Kra Lipik. Pakrac Pakrac.1943.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01.

Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13. 27.1954.god. god.god. 09.02.1932.1946.10. 30.09.god. Dubica Bos.1959.12. 26.12. 23.1966.god.1953. Dubica Bos.03.02.10.06. Dragotina SO Glina. S 18. 12. 2 Živaja. Glina Glina Brubanj.11.01.1957.god. SO Glina Glina Dragotina.05. Šaš.1959.god.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18. 11. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08.1974. 1 Šaš. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br. Dubica Mura.god. 14. ul. 1 Živaja.god. 07.06.god. S Dragotina.10. Bos. 07.god. k Dragotina. 27.06.2 Dragotina k .1949.1967. kbr.god.god.04.god.06.god. Dubica Bos.12.1950. Klasnić k Glina.11. kbr. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.god. S kbr.god. 18.1958.1967.112 G. S 09.03. 08. 06.god.02. br. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D.1966.10.god. 29 kbr.1943.1950. 2 Živaja br.1935. Dubica Bos.god. 22.1962. 26. kbr. 10.1964.1963.god.god. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina.1953. Dubica Bos.

03.god.09. 19. R 4 Zagreb.10.Siniša Martić ( Vladimir ).09. SO Bos. Petrinja. 26. Selište kb Glina. 03. Trg M Glina. 15.04.1949.god.1951.god.01.1957. 10.1952.1956. ul.god.1963. Vino Glina.08. 18.god.god. 28. 15.1952. 09. H Begovići Sisak.1965. 11. VII u kordunske d Glina G. Novi Glina.11. 18.1963.11. Strizivojna.03.1949.08.god. ul. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G.god. 1957.god.god.1948. 24. 01.god. Radn Glina. 09. Rade kbr.1953.1962. J. Frank 2 Petrinja. SO Petrinja Joševica. B partizanskog Glina. 01.god.02.11.god.god.1955.1948.1966.1960.god. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24.god. voj Petrinja kbr Petrinja.1958.03. 7 Glina.god.god. Selište.1956.09.god.1965. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13. Pol Trem. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica.09.05. Begovići.god.god. 19. 13.god.god.god.01. SO Glina Šibine Karlovac.09.12. VII u 35 Glina.05. SO Petrinja Joševica.1949. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja.03. ul. voj Petrinja.1957.1944.10.05. A Balinac kbr Glina. Kolo Šibine 53 Glina . SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš. voj Petrinja. 02.1966. 07. ul. Gorn Križevci Sisak. 20.god.god. SO Petrinja Dvor Stajkovac. Ha 30. kbr Glina. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01. SO Petrinja Joševica.12. 29.1962.

01. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10.god.1956.04. 14. 16. Općin 97 Vrginmost.09.god. ul. B jedinstva 82 Novska. Jošavica Petrinja. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16. 01. ul.1967.01.03.07.1956.god. 11. Omarska Petrinja.god. Osj Pakrac. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10.1971. ul. 01. ul. 06. 01.god. Vrginmost Staro Selo Glina.07.god.god. 19.04. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.1930.god.1965. 01.1956.09.1937. Niko .god. Vin br.1968. 50 Dobrovac.07.god.02.1954. St ul.god. Pakrac Pakrac Ratkovac. Sisak Petrinja.god.god.10.01. 11.02.1944.1935. Miočinovići Petrinja. ul.god.1943. ul.1972. br.god.11. Lovča Petrinja. u Vlahovića k Okučani.god.god. Novska Ozalj Donji Grahovljani. 09.1963.Damir Čakara ( Milan ) 15. br. 16. br.1937.06.1951.07. ul Stanivukovi Gavrinci.1950. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.1964.02.god. 27.god.01. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin. 39 Borovac.

M Zagreb. 31.08. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor. 1964. općina Dvor Trgovi.1964.07. 06.god. 1. mjesec i godina rođenja 15.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.god.god. ul. do 1995.god.05. Velešnja. 17. ul.1930.1951. 18.1955. Dvor.05.08.10. Velešnja kbr .01. Dvor. ul.1965. SO Kostajnica D.god.04. 05. Dvo jedinstva Dvor. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20.god. Gom 13 Dvor.1949.god.1960. 15 Divuša. 7.god. općina Dvor Dvor Kozarac.god.12.1956.1953.god. Jo br. 12.1941. u. 13. M Dvor.1951. 1.god.god.god.05. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .1947. Prijedor B.01. 14. Dvor.1947. 21. Novi Draškovac.god.06. ul. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak. Matijevići. ul. općina Dvor Dvor Šamarička Draga. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan. b divizije bb Dvor.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25. Dvor Dvor Hrtić. 1.. 09. M Dvor.04.01. 22. D. Trg I Inte 4a D. ul.god.1967.god.03.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići.1953.03. ul. ul. 1. 24.1968. 09.

god.02. z Cerovljani kbr.1968.god. Sisak Petrinja. ul.god.01.1954.04. 26 .09. Dubica Staro Selo Cerovljani.1963. 08.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26.10.god.god. ul. Kirin Cerovljani 95.1937.god. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. Brn Borovac kbr. Mil Kljajić br.god Sisak Petrinja.03. 01. ul.1962.03.04. K Glina. 27.. An Petračića br.god.1951. Mil Kljajić br. Miočinovići Petrinja. ul.01. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.1964. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29. 06. Bos. ul.god.12.1962. Jošavica Petrinja.1943. Sisak Petrinja. 19. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15. Općina G 97 27.09.god.1972.god.god.1968.1967.god. Sisak Petrinja. Mil Kljaić br.god. god. 11.06.1950. Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost. ul.01.09. Mil Kljajić br.1944.1935. Suad Đanić ( Abdulah ) 21. Kirin. 01. 20 Petrinja. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09.01. 27. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3. ul.

Lađevac. 23. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani. Glina.04.6 Gornje Selište k Novska. 18.1962. 275 Živaja. 01. ul. ul.god.09. 05.07. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna. 06. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24. 235 Živaja br.god. Dubica Mura. Kukuruzari b Kostajnica Šaš. 06. 15.03. 1946.god.1948. ul.god.08.god. Dubica Bos.1952.1959. br.1961.1961. kbr. br.1957. ul. 285 Živaja.god. Otokara Keršovanija br. Velešnji.11.08.god. Vujasinović br. 121 Živaja. 3 Sisak.04.1952.1970. Dubica Sisak Sisak Bos.god.04.1950.god. 10.11.1929.04.god.1952.03. 22. 233 Živaja. 285 Živaja.1947. Dubica Bos. 23. br. br.04. Rade br. 26 Panjani kbr. Velešnja kbr D.1964.05. Kostajnica Bos.12.05.1959.03.god.1957.1958. 127 Živaja br.god. 167 Šaš. br. Švicarska Kostajnica D.god. rođ.god.1966. Kukuruzari k 01. 1 Živaja. 04. 145 .god. 15. D. Kostajnica Petrinja Šaš Bos.god. 14. Kostajnica Panjani kbr. 32. kbr. br.1949.god. 17.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10. Dubica Bos.1957.1955. D.god.04.1950.12. ul. Sisak.05.god. N. 22.god.10. Babina Rijeka Kostajnica.1963. 179 Živaja. Dubica H. br.12. 29 no br. B. 01.god. 32. 18. 15.god. god. 26. 09. 17.1974. A 17 Borovac kbr.10. 251 Živaja br.god.god.03.

1960.god. ul.1955.god.01.11.1960. 05.god.god. 1. 1. M Dvor. ul. Trg M.1947.12. maj Dvor. općina Dvor Trgovi.03. 6 selo D. 14. 25.god. 15. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor.10. 29. Javoran Dvor. ul. 27.12.1951.03. 30.03. 19. selo Unčani selo Grmušani.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20. 17. 12. 09. 09. maj . ul. 22. M.01. 15. ul. maj Matijevići. M Dvor. općina Dvor Dvor Kozarac. u i jedinstva Dvor.1933.12.1968.05. Bratst jedinstva br.1954.1944. 06. ma Dvor.1966. općina Dvor Hrtić.1965.1941.09. 1. ul.06.god. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić. Novi Unčani br. 18.1956.god.1965. M.god. ul. Ul.god. 1.god. ul. 6 Dvor.08.god. M.god.god. Dvor.T Dvor. Jove V br.08.1950.god.05. M Dvor. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov.1970. maj Dvor.1956.03.1955. Bratst jedinstva br.god. ul. 17.god.god. 1.05. 15 Divuša.01. ul.god.Ti Dvor. M. 31.1958. Prijedor B.god.

09. 21.1939.11. 04.06. B V. BiH Vukovar.05. 24.1954.01. S.11. 02. Mark 21.09.02.1936.1936.05. B Dubice.10.1954.06. 18.1951. M Bosanski Novi. U Priluk kod Zavidovića.05.1967. U 1945.1959. L.1956.03. 01.1953.08.1954.12. 08. Doboj. 05.03. 15.G Vukovar.05. Pan Borovo Vukovar. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar.03. BiH Vukovar. 07. 31. B Ul. Pr Brčko.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan.1956. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca.05. U Vukovar Vukovar. 10.07. Groblj Vukovar. 13. 04. Vukovar.1961. 03.» 86 Vukovar Vukovar. Vukovar. 18.08.1952. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar. Vrginmost Vukovar. O Vrana kod Biograda Pačetin. Vlahović Vukovar Vukovar.1965. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar.1954.1954. mjesec i godina rođenja 09. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar.1964.1955. BiH Vukovar.05.1951. 22. BiH Vukovar. Bršadin.1946.03. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar.01. 03. 27. R Vukovar Vukovar. 31. B Trpinjska ce Vukovar.1935.1946.07. BiH Vukovar. U Vukovar Vukoar. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke. N Petrovačka Vukovar Vukovar.01. Vukovar.04. BiH Vukovar.06.08.11. U BiH 42 Virovitica Vukovar. Že Srbija Krepšić kod Brčkog. 27. Vukovar. S. 16. B .1957.1947.1952.L Drugovići kod Laktaša. S.1938.1955. O Ilok. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.1954. K. I. B Brandajza 9 Borovo Vukovar.03. I. 20. 11.1946. 17. B Školska 16 Banja Luka. 26.01. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja.1958. Vukovar.1948. 27. 08. 28. 14.

28. Sa Vukovar. 1937. 03. 10. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. 1949. 06. I. 1952. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak. 07. Sa Vukovar. 12. 01. 02.04. B Vukovar. 07.1963. 20. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 04.08. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. S.01. 01. 25 Vukovar.1954. 01. 02. 1946. 1.1946. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. 10.1940. 1952. 28. 10. U Vukovar. 1935. Vukovar. S. 21.1966. 05. 08. O Vukovar. 01. 1949. O Vukovar. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. 11. V Borovo Nas br. 1962. 12. Vukovar. A Vukovar. 24. ul Vukovar. S. 08. 04. 25. 03. D Vukovar. 1971. 1956. R Vukovar. 01. 10. Pr Vukovar. Sta Vukovar. 13. 03. 27. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. 1970. 24. Vukovar Pariz.04. Vukovar. 1943. 01.12. 1957. Vukovar. 22. 03. 1962. 01. B Ustanička 2 Vukovar. 07.1932. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. 1948. Sa Vukovar. Zr Vukovar. 23. B Vukovar. 1957. 28. 05. 1947. 1950. Vukovar. 10. 1964. 28. 05. 12. B Nova Banijs Vukovar. 1973. Vukovar. 1957. 24. Tr Vukovar. 06. 03. 27. 16. BiH Vajska kod Bača. O Vukovar. 06. 03. Francuska Vukovar. 05. Vukovar. ul. 10.03. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. 22. 03. O . Lj Vukovar.1948. 1958. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo. ul Vukovar. 27. 1931. 02.07. 05. 25. 1946. 01. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 1925. 1955. 02. 07. 1.1953. I. 1966. 1953. 18. D Vukovar. 1933. 1959.05.1953. Tr Vukovar. B Milutinović Vukovar.09. B Vukovar. 04. 11. 25.

06. 1959. 1953. 1952. 06. 1957. 1950. 1931. 1954. s. 07. 06. S. 1960. 20. 24. 08. 21. 1949. Vukovar. 18. 04. 19. 1961. 01. 01. 1952. Srbija Odžaci. br. 19. 11. 03. 02. S. S. 06. 1956. 11. Sa Vukovar. B Vukovar. 1957. Vukovar. 04. 17. Va Bršadin. 01. 01. 07. S. 1950. 09. 1967. 1969. 30. 20. S. Vukovar. 10. Sa Vukovar. 07. 04. 01. Sa Vukovar. 1975. K Negoslavci. 08. ul Vukovar. a. 07. 10. BiH Natpolje kod Šipova. 02. BiH Kljajićevo kod Sombora. 20. 08. S. 06. 20. 18. 1949. 1958. Vukovar. 06. Vukovar. S. 11. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 1930. V Vukovar. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 1970. Vukovar. 1957. I. 01.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. 06. S. A Vukovar. 18. 03. 22. 1965. V. 03. 1971. 1950.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. Vukovar. 1963. 1937. 03. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. 1967. Vukovar. 25. 06. 1955. 05. 16. ul 1945. 1956. 01. 09. I. V. Vukovar. 1955. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. Zr Vukovar. 02. 1962. 03. Pi Vukovar. 29. 02. 1946. Vukovar. 1941. 29. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. 01. 08. 29. 09. 27. 18. 1937. Borovo Nas 30 Vukovar. 29. Vukovar. 1966. B Vukovar. 19. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 07. 1959. Pa Vukovar. 08. 15. 18. 1965. 08. ul proleterske Vukovar. P. 08. S. S. 05. 29. Bršadin. K Vukovar. 20. 05. 08. D Vukovar. 15. 11 Vukovar. 11. O Bršadin. 1972. 1949. 1958. 03. 09. 04. 18. Pr Negoslavci. 11. 05. 03. Vukovar. 12. 1933. 26. 1948. N Vukovar. 1963. Vukovar. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. S. 1932. A Vukovar. Vukovar. Vukovar. 1932. Vukovar. ul . 03.

A Vukovar. 01. 1970. 24. 1947. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. 1961. 11. Vukovar. 1968. D Vukovar. 18. S. 06. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. 1954. 03. 06. 1951. I.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 07. 10. 13. Vukovar. 06. 1959. 12. 11. 05. 16. 10. 03. Le Mladena Sto . Vukovar. 18. 1943. 1974. 1935. 28. 08. 06. 24. 11. Dalm Vukovar. 05. 1991. 1936. S. 04. 11. 06. Vukovar. 1962. 1928. 10. 1952. 02. 05. D Vukovar. S. 01. V Vukovar. 07. ul Osijek. 05. 10. 1936. 1956. 02. 1953. S. 1941. 16. Vukovar. 03. 1948. 02. 1948. 12. Vukovar. 28. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 13. 01. 05. 09. 05. 1952. Vukovar. 11. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 30. 1951. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 29. Vukovar. 1975. 01. 02. 03. 08. 02. dr Stojanovića Vukovar. 06. 1966. Vukovar. 01. 1949. 11. 1949. 29. 1958. I. 1942. 05. 1950. 04. 1951. 02. S. 07. 1949. 15. 02. 1948. 1939. S. 1938. 11. ul Vukovar. 19. 1949. 01. 06. s. 02. 1934. 08.

09. 04. 10. 1951. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. opć Benkovac Buković. 01. 19. 10. opć. Biograd Nadin. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. Smilčić Biljane Gornje. 08. 18. 03. 01. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. 07. opć. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. 09. 1949. 20. Biograd. Smilčić . Polača Smilčić Smilčić Zečevo. 1959. 12. 18. 1967. 23. opć. 20. 1961. 1961. 1967. 15. 1942. 08. Smilčić Zadar Buković. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. 1966. opć. opć. Smilčić Biljane Gornje. 09. opć. Benkovac Zadar Biljane Gornje. 1948. 02. 1966. opć. P. Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. 03. Ostrovica. 06. Smilčić Biljane Gornje. 10. 1963. 1968. 04. 1962. 29. 1952. Smilčić Biljane Gornje. 09. 12. 1972. 11. opć. 25. 1962. 24. 03. 01. 1961. Smilčić Biljane Gornje. 1927. 24. 06. Smilčić Biljane Gornje. 02. 1961. 1961. opć. 04. 24. 21. 06. 05. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. Smilčić Biljane Gornje. opć. 1953. 1955. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 1963. 1921. 12. 12. 20. opć. 10. 20. 1965. 14. 29. 1960. 1955. 01. 02. Smilčić Biljane Gornje. 1960. 10. 09. 20. 1968. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. 02. 03. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. 1963. 11. 07. 10. 02. opć. 02. opć. 01.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. opć. 07. opć. 1968. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. 15. 1960. Islam Grčki. 01.

20. 03. 13. opć. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. opć. opć. 08. 28.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). 08. 09. 1954. 1936. 01. 05. 03. 1968. 1961. 07.01. Zadar - Rijeka. 01. 1946. 06. 08. opć. A. 1963. 18. 03. 01. 01. 08. 14. 01. 15. 28. 1966. opć. 01. opć. 1958. 22. 02. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. Lišane Ostrovičke - Zadar. 01. 01. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 05. 09. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 30. P Korlat. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. 1958. Zadar Ostrovice. 10. 1930. 1948. 1951. 1961. 11. Sta Murvica Don Korlat. 1967. 06. 05. Polača Benkovac Zemunik Gornji. 1963. 1971. 01. 1966. 1947. 31. 1965. 13. 1963. 01. 1962.

1966. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 1956. 11. 06. 1958. 11. 1964. 03. 09. 03. 14. 1939. 1949. 06. 1961. 26. 1949. 1969. 10. 24. 03. 22. 1958. 20. 1949. 03. 1964. . 1953. 31. 07. 15. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 01. 03. 1953. 04. 08. 1951. 03. 20. 1952. 1971. 12. 17. 25. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 04. 03. 01. 27.Boško Jokić (Đuro) 06. 1964. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04.

09. 1971. 06. 01. 1959. 03. Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 15. 1949. 21. 1957. 05. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković .Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 03. 10. 14. 30. 1962. 1953. 1937. 05. 1963. 1947. 1943. 1966. 19. 05. 1957. 10. 16. 09. 02. 1969. 24. 06. 25. 08. 11. 27. 1967. 12. 10. 01. 09. 08. 1953. 08. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 1955. 1953. 23.

03. 1963. 12. 08. 11. 1954. Benkovac Benkovac Smilčić. 04. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 12. 01. 1963. 16. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. 1955. 03. 21. 10. 04. 23. Ben opć. opć. 10. 1956. 1965. 10. 1957. 21. 02. 22. 12. Benkovac Biljane Gornje. 1957. 10. opć. 1955. opć. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 1970. 1962. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 05. 10. 1937. opć. 1939. Benkovac Buković Nunići. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. 03. Benkovac Ceranje Gornje. 1940. 12. 1948. ranije opć. 10. 1965. 01. op. 1961. 24. 01. 1963. 10. Benkovac Kožlovac. 19.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 1969. 25. op Smilčić. 04. 11. 08. 1966. 1960. 29. 11. 1962. 10. 03. 22. 09. 19. 22.

Miladin Milanko mslt. Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

D Brđani HK. 10 1965. 4. Adresa ti Petrinja. 2. - Muškovci. 6. Obrovac Zaton.12. 10.09.05. 1. 04.11. Ime i prezime Adamović. opć.07. 06.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23. Zdravko Basrak. 1954.'55. 07. 19. 10.'55. 5. Grk 18. Željko Arbutina. 03. 1949. 1965. 1965.'74. Dubravko Arbutina. 09. Obrovac Obrovac. 1966. Dragan Babočajić. 06. 3. opć. 07. G Brezo HK. 01. 02.'67. 11. opć. Benkovac Benkovac Kolarina. 1968. 01. 1946. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. Željko Arambašić.Kostajni . 05. 10. M.01. B Div Bos. R. 7. Obrovac Korlat. Igor Berić. 07. Zaton.'64. opć Ostrovačke Kolarina.'55. opć. opć. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. 08.10.'68. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina. 13.

Slavko Bulatović. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja. Mar Dvor. 26.'74.'47. 23. 31. Nikola Čugalj. 28.Novi. 58. 23. 03. M HK. S.'68.'67. 02. 26.04.'54.'72. 54. Boško Dragosavljević. Glina. P. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17. 28. 29. Milorad Dotlić. 25. 13. P Dvor. 49. C HK. R Glina. Dalibor Čugalj.'60.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK.03.Novi.'53. 32.08. 17. Dušan Čugalj.11.'48. Žrtav HK. Radomir Đurić.Ž HK.03. 23. Željko Dmitrović. 18. Bo Dvor. 39. 48. 56. 60. Pero Čugalj. Mile Đermanović. 29. Stevo Dževerlija.12. 64. Zoran Bunčić.'71.Čip sredin V. 41. 20.'70.'63. 33. Ž O Bos.'57. D. 02.07.'71. Stevo Buinac. Hr Petrinja.'50. K Petrinja.'60.'75.'74.'54.'49.'67. 24.10.Kostajnic HK.06. Sisak Bos. M HK. G. Gra Glina.11.05. 25. 27. Veljko Erkalović.'71. 37. Mile Gavranić.'67.07. Lazo Brajenović. 02. 21. Ž. 40.'65. Stevo Đaković. Ljuban Davidović. Ša B. 03. Željko Ćelić. 27. 61.07. 10. G Čuk Dvor. 18. Dalibor Delić. G.'55. Dragoslav Božović. HK.02.'54.03. 04. 53.'63. 46.04. Petar Dotlić. Branko Čavić.'69. Dragan Čizmić.04.i V. Siniša Gavrilović.11. 55. Kr Beograd. 43. R.'68. 20.10. 26.02. 21.03.08. Iva . 12. Ša Dvor. 18. 19. 21. 50.Dragoljub Đukarić.'76.'55. Jefto Drobnjak.10.'75.'68. Slobodan Damjanović. Zoran Borota. Ilija Čučković. Vlado Gemović. Goran Ćorković. 02.01. 14.09.'37.'72.07. Željko Bunjevac.05. 26.'60. 02. P Petrinja.04.18. 02. Bojan Dotlić. 38.'63. Petrinja. 04. G HK.'70.'68. 22.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor.12. Mirko Đukanović.'73.09. 30.'65. 42. 30. HK. 22. 62. 07.06. Boromisa. Veselin Brajenović. Ri Beograd. L HK.'51.'57. 22.'75.01. 12.08. U HK.V Bos. 01. J.12. M Bos. 57. Jovo Dragičević. Ž HK. 1957. 02. Stevo Bunčić.01. Georgije Džakula. 15. 51.10. Milanko Brajenović.07. T Sisak. 26. 36. 44. G.06. S. Marinko Eić.'69. Milenko Crnojević. Petrinja. 65. 10. Ilija Dotlić. 47.08. 45. Š Sisak.11. Đorđe Dobrić.'66. 34.08. Darko Čavić. 28.'49.i Zagreb.12. 59. Bos.03.10.08. B Sisak. 24. Radomir Đermanović. 63. 08. Milan Crevar. 66. D. P.'54. 12. 31. 52.07. 21. 35.08.Ž Dvor. Ša Dvor. Milan Durman.03.Dubica. 23.

Hrv.11. G Bijele HK.'69. 14. S. Duško Koljačić. 15.12.02. 02.12.Novi. 01.12.06. 110. 28. Goran Jovanović.J. 15. Ju Glina. Petrinja. Kom Dubica. Ljubomir Janjanin. Milan iz Nove Drenčine Kolaić.sij Glina.'72. Dragan Ivanić.04.10. 06. Zlatk HK. 02. Momčilo Krnjeta.'70.12. 117. 27. Kuk Petrinja.08. 09. Vasilj Lekić. Vlado iz Nove Drenčine Končar. 09. 1969. J. Predrag Grublješić. 20. Milan Lipak. 84. V. 113.Kostajnic HK.'67. 11. 26. Željko Kolaić. 08.01. 22.M Petrinja. A.'56. Ljubiša Juzbašić. 91.03. Željko Gvozden. 111. 30.'57. HK.08. Duško Haler. 102.N Majske Petrinja.05. Vladimir Lončar.'67. O HK. 04.Ku Petrinja. Petrinja. Marijana Keić.'62.sij Beograd. Š.'66. S. Branko Kovačević.07. Vesna Juzbašić. Siniša Kordić. 96.06. i Glina. 70. 08. Milorad Japranin.01. D HK.01. 105. Dragan Jekić. V Boro HK.12. Š.'71. 17.01. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72. 11.'71.'54.01.04.B Bos. 78. Zdravko Karasić. 118. 100.03.'60. 116. Davor Knežević. Dejan Juzbašić.'56.'57.'51. 114. K HK. 29.04. Duško Ićitović.'74.04. Milan Kukurika. 10.09. 95. Milan Ljubišić. Dragan Jovčić. 87.'65. 79.'71. 97.05. 104. 03. 89. 12.'72.02.09.'72. 93.12. 115. 71.'71. Nenad Ljiljak. 02.'72.'65. Ive Dvor.S HK. 82. 88.D Glina.11.'61. Milan Lazić. Kne Glina. V.08.'68. 14.'71.'70. 26. 75. Dvor. 15.06. 08. 13.pl Glina.'61. Grnović. U Dvor. 26. S Bos.07.'73.08. 05. D.05.03. Milan Haler. V Sisak. Dragan Kukić. 72.01.'66. Dvor. G.Kostajnic D.02.'65.'75. 107. 11.'61. Zoran Janić. 26.K .'70.'65. Pe HK. 23. 92. 02.69. 26. Ž Glina. Milan Korasić. 1971. 90. 76.'67.'51. 03. 74. Sv Sisak. 73. 03.'59. HK. Tomislav Kovačević. Brats HK. 94.06. 109.08.'65. G.11. Babi Dvor.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10.'47. Milan Kukić. Bos. 85. 19. M Kovin. Siniša Kamal. 86. 106. Branko Korasić.'71. Milan Kljajić. 103. 06. Dragan Lađević.10. 20. Milan Kukoleča. P Bos. 80. 98.G Dvor. 30. Miroslav Knežević. 81.'65.04.05. 99. 83. Zoran Kepčija. 77. Beograd. Dragana Kljajić. 25. Georg Nashid Karaica. Mirko Kovačević.'73. ku Dragan Sisak.'67. Đuro Lončar.02.'60. 101. Anđelko Hrnjak. 12. 12. Siniša Hoti. 112. 108.

01. 09.'58 21. Dušan Nikolić. 121. Miroslav Maljković. Živko Mećava.12.02.'65. F Zagreb. 18. Diana Milošević. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK.'66.'64.07. Stevo Miočinović. 147. 160.V G Bos.02. 122.'67. Rade Milošević.10.07. 21. 07. Vlado Mićević. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku.08.'71.'65. P Dvor.06. 124. 164.02.'72.Kostajni Dvor.'74. 01.'65. Božidar Milković. 142. Milorad Martić.'63. 151. 154. Michell Miočinović. 138. B Bos. 127.'62.'62.04. Dušan Meničanin. 131. 20. Ž. 163. 05. Mil Saint Deni Petrinja.'68. 136.10. P Petrinja.Šu H Petrinja. Siniša Maslovara. 18. 20.120.'72.09. Srđan Pašić. 13. Veljko Milković. 22. 10. 126.'51.03.06. 155.V HK. 161.'74. Nikola Marin. 139. Srećko Ostojić.09. O Pe Dvor. Miljan Miljuš. Zdravko Medić. 10. U Glina.'70.'68. Željko Papović.07.01. 140. 125.'65. 11.'68.Vin Jabukovac. Damir Matijašević.03. 156. B Mošćenica Glina. 23.'60. Drago Miljuš.'68. 143. Ša ( medicins Bos. 130.01. Miroslav Menićanin. Miodrag Marinković. 19. 159.12.Glin Goc Sifa Glina.'66. 150. Rajko Mitić. I. Saša Milašinović. Glina. 141.06. 129.04. 132. 144. 04. M. L HK. Fra HK. HK.'67. Malobabić. 24. 23. 153. Goran Meničanin. 10. 123. 30.'72. 13.Ra HK. 149.'68. Igor Novalić. Beograd. I.03. Živko Ostojić.09.'66. S. Miladin Miličević.'61. D.04. Slobodan Munikravić. 06.'53. Đorđe Ostojić. 158. Zdravko Miščević. S. 18. HK. 148. 10.'72. 15. 25.08. Darko Maljković. Mile Miljević.04.B G Nikas Beograd.'71. 165.'64.11.06. 162.'70. 02.'68.'64. Borislav Mikulić Simo Miladinović.01.01. Dragoslav Malobabić. 03. 04. 27.11. Glina.'73. 128.12.'68.06.Kostajni HK.01.i Dvor. Miroslav Medić. 157. 135.'60. 05.08. 15. 134.08.05. Smederevo D. 23.'72. 09.'48. 31. 24. Nenad Martić. 152. P . A. 137.'68. Dušan Martić. 145.10.'57.02. Dragan Mirković.'50. D. Aut Zagreb HK. Siniša Menićanin.03.08. Kuk Bršadin. G. T Derventa. 146. 20.11. Stevo Milinović. 29. Kostajn V. Duško Matijašević. D Zemun.Kostajni Bos.'70. 21. Nedjeljko Miodrag. 133. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04. 19. 20. 13.04.

28. 206. 24. 212.'58.06. Dragan Radosović.01. 23. V. Mirko Rudić. 194. Zoran Popović. 30. Ivica Rula.02.'61. 17. 207. Mićo Smiljanić. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06.'71.10. 20. 14.N G Glina. 210. 203. 177.'70.05.12. 08.'71.'68. D D Petrinja Petrinja Dvor. Petković. Pive .'68. Đuro Polimac. Branko Sekulić.'74.i Bos. Nedjeljko Puzić. Ljiljana Stambolija.'60. 29. Ljuban Prusac. 199. 26. 208. 175. Branko Petrović. Slobodan Rajšić.12. 186. Drago Radišević.Dubic ( medicin Dvor. Stevo Priljeva. 205.04.'74. '70.'64. 21. 18.05. 180. Z Petrinja. 204. 16. Bani če HK.06.'66. R Dvor. 24. Kos Petrinja. 211. 12.171. Željko Rukavina. Momir Puškar. Mirko Rudić. 06.12.04. Iv Sova Petrinja.12.'62. 202.'65.03.Novi. 214.03. 21.11. M HK. HK. Zoran Sanader. Liv V. 178.V Dvor.07. 200.Damir Prodanić. 09.'51.'62. 15. Ba Dvor. Pe Petrinja. 16. Ki Joša HK. 195. G D. 03. Zoran Preradović.03.12.'60.'69. 184.'65. 26.'71. 209.'61.'52.09.08. 20.Kladuša.06. 181.03. Željko Sekulić. Jovanka Radosavljević.Vel Glina. Damir Popović.09. 187. Milenko Rakas. Dejan Polimac. Milorad Rabljenović. Miljenko Radmanović.10.07. Milan Ponediljak. 196.06. 28. Đorđe Sladović. Željko Pilipović. 192. 26. 190. ili '71.08.'71.'66.09. 02. 13.05.09. 179. 198. 215.12. Željko Puzić.'72.08. 176.Novi Bos.03. Darko Polimac.'67. Ljubomir Rodić.04. 183.'57. 02. 173. 23.'73.'44.07. S Beograd. Predrag Petrinjac. Predrag Ratković. 10. Zdravko Skadarka. 22.'55.'67. Vaso Stefanović.'63. 15. Drago Plavljanić.'63.01.'68.S. 10.'66. Ranko Puzić.11. 201. U Dub HK.'63. 174. Željko Rabat.11. 172.Kralja Bos. 188. 197.Pet a 189 ( Ramb Petrinja. Dejan Slijepac.03. Goran Ponediljak. 25. Ratko Puzić.08. G Bos. D Glina. 24. 16.'70. HK. 08. Kom Beograd. 193.'72. R Bos. 213.Kostajn Dvor. 20.'66.Dubica. 182. 17.Kostajnic Petrinja. L Slatki Bos. 189. G.'63. Gornji K Sunja. Dragica Serdar. 13.'70.'59. 30. Ra V.'68. 185. Bos. 216. 07.Novi Klin Petrinja.07.01. Milan Polimac.Kladuša. 191.

31. 232. Slobodan Vujanić.06.'70.V HK.'56. Kom Dvor.01.'53.'72. R. 17. 247.'68.07.'70. Š .'71.01.08. 246. Pero Vignjević. 13.10. D. 241.'68. 23. Ko Gvozd. Borislav Trkulja. 20.11. 253. Bos. L Bos. 233.'73. R Pe Petrinja. 15. Branko Svilokos.Dubic Petrinja. Sla Bos. 22. 23.'66.12. U HK.02. 234.10.'69. Milorad Turopoljac.11. 231. 19. 260. 01. 03.10.01.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK.02. 248.'71. 11.12. 14. Zlatk Bos.06.'71. 03. 251.09.'67. Mirko Tadić.02. 266.'65. Branislav Trkulja.06.Pa D. Milan Šćepanović. 24.'69. L HK.Novi. 06.08.Kostajnic Zagreb.'67.'56.'51. Braco Vranešević. 264. 256. 01. 225.02. 13.06. Željko Trajković. 242. 226. 20. Goran Trninić.Kostajni Bos. 268.'68. Davor Španović.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30. 01. Dragan Trbojević. Dušan Vidić. Stojić. Željko Šimunović. VI Beograd.'58. HK. 15. Njemačka. 09. 17. 237. HK. 12. Radoja Uzelac. 261.11. 230. 255. Mat Petrinja.06. Gojko Šarengaća.12.'72. Predrag Vidić. Slobodan Trninić. 19.11. 04. 25. Dubica. D Sisak. 08.09. G G. Nenad Vučinić.'55. 228. 249.'68. 252. G HK. 227. 257. Bos Bos Glina. Nevenka Trninić. 265. 244. 25. Nenad Uskoković.09. Milovan Šiklić.'64. Slobodan Vranešević.'69.02.12. 236.'62. 07. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13.Dubica.01.05. 224.sij HK. 18. Gordana Trninić. 262.12. 223.05. 08. 13. Milan Trninić.03. 269. Stojan Subotić. Žarko Tepšić. 16. 29. Mirko Vasić.'68. H. Milan Trivanović. Gojko Šiklić.'73.'74.'66. 235.'72. Miroslav Tadić. 06. 267.'71. Mićun Šćepanović. 250. 263. 10.05. 238.'69. Kom Petrinj Bos. 259.'66. Dvor.09.'72. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK. Milan Turopoljac. 05.06.'48. U HK.'64. 14. Pero Todorović.04. 229. 258. Željko Šurlan. G Bos. 11. Milan Svilokos.06.Dubica Glina.11. Pe Milan 02.03. Pa Bos.Dubica Glina. Petar Šiljak.'64. 243. Đuro Šipka. 240. Kojo Vučenović.05.'72. 26. Drago Šurlan. 1966. 254. Sla HK.11. 29.'59.'76. Miodrag Šljivo. Simo Tintor. Nebojša Vinčić.222. Miroslav Tambić.'64. 245. Vr Dvor. Željko Tubić. Đorđe Vasić. 239.'62.

09. rođ.05. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka.g. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. 274. Andrije Štampara 38. g. prosinca 1991.. oficira JA. i 16.12.'66.Kuku D. Robna . 31. Milenko Vuković. 276. II opt. sin Ničifora i Dušanke r. u Bublici. 1.4. 28.01. Dragoslav Vukšić. minobacača. g. ručnih bacača. 05.'65.g. u Mečenčanima. Nikola Vukmanović. g. općina Prokuplje. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl. 281. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV. sa stanom u Sl. 282. lišenog slobode 17. I opt. 25. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15. kolovoza 1948. g. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09. sada nepoznatog boravišta u RH. Andrije Šampara 38. prosinca 1991.10.. 1. pješadijskog naoružanja. 284. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno.2.'69.'42.06. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.1. listopada 1993. rujna 1991. prosinca 1991. Milan Zec. Miloš Zorić. 1969. čl.'67. JANKO RADMANOVIĆ. dana 15.273. g. i č1. RADISAV STOJANOVIĆ. 14 Dvor. 277.Brodu. g. g.57.. čin major iz Sl. Siniša Zec. Dragoslav Žarić. Dragan Vukmirović. Rebić. općina Kostajnica RH.'68. kolovoza 1949. zbog kaznenog djela iz čl.12. Nenad Zaklanjac. st.Broda. 01. 52. Damir Vukšić. 280. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. u 07.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br. SRJ. protuavionskih topova. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada. 278.Kukuruzar (vozač Med. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. Vukas. 279. L Dub D. sada nepoznata boravišta. Srbina državljanina SRJ. Dvor. Nebojša Vukičević.st. Dragan Stevo Vaso 31. Srbina.'72. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić". 05. Beograd. rujna 1991. puškomitraljeza. oficira JA.10. Gr Dvor.00 sati. 06..00 sati. 275. 283. sin Jovana i Ljubice r. lišenog slobode 17.t.'51. g. g. rođ. u 07. 24.120.2.Jovanović. 18. bestrzajnih topova. oklopnih transportera i dr.'50. a posebnog članka 51. svibnja 1955. srpnja 1997. D. KT-72/91-34 od 6.st.ce S. 06.09.st.09. u činu kapetana I klase. o zaštiti žrtava oružanih sukoba. rujna 1991. državljanina SRJ.'66.

Stojanović Gajo. Požgajčić Zvonko. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Matajić Ivan. Jurković Zdravko. Sportska dvorana "Klasje". Svjedoci: Jović Nešo. Kover1ica Božo. Luketić Antun. Vidaković Srđan. . Kovačević Marijan.2. Konstantin Bašić. Todorović Danilo. Gabrić Anđelka. Neličić Josip. Ljubetić Viktor. Muharemi Ekrem. Vasić Zdravko. Selimbegović Mirsad. Pavelić Marko. Vidaković Drago. Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan. pa su osuđeni: I opt. Štefan Vladimir.Broda. Vlahović Vlatka. Kruljac Marija. Ergović Ante. Marković Aleksandra. Luc Zdravko. Nikić Željko. Kordić Violeta. Brkić Beudina. Dječji vrtić "Pčelica". Kolakovski Josip. Radničko Naselje br. Martinović Pero. Dokuzović Josip. Jović Dragan. Milošn Marica. Krajina Šime. Matić Dragica. Bešlić Borislav. Topić Duško. Nikola Tavelić " . Cvijanović Milan. Đorđević Negoslav. Babić Ivan. "Bamby" . Terzić Marija. Mutin Zlatko. Svilar Rajka. Bmadić Stipe. Andrijevaca. Vladić Eva. Brkić Ružica. Vukušić Vladimir.kuća "Vesna". B1ajer Marija. Brkić Željko. Čulić Ante. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Katolička crkva" Sv. Jurišić Jelena. Bašić Konstantin iz S1. Čičak Marica. Todić Željko. Ljubišić Vesna. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Gošić Vlajko.4. Borojević Stojan. Lučić Niko.hoteli "Park" i "Brod". Samardžija Vesna. Vučković Mirolsav. Matić Ivka. Mešter Andrija. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Beratović Adam. Kolarević Zora. Kovačević Anka. Jaredić Nikola. Kurtušić Mato. Petra Krešimira IV br. Redžić Osman. Resanović Milan. Lujo Radojka. Paun Darko. Jona Marija. Vukojević Željko. Skoko Verica. Čalgarević Mirjana. Brinzej Slavica. Stanišić Zlata. Andić Nikola. st.. Marcegović Darinka. Janković Antun. Đukić Nenad. Čurić Mara. Bilčević Aleksandra. Vuzberg Viko. Bašić Drago. 120. Dorić Marija. Šajgaj Josip. Popović Vlasta. Vujković Bosiljka. Vladisavljević Pero. Lozuj Stjepan. Pletikosić Ivan. Bencun Slavko. Osnovna škola "Mika Babić". Bolnica "Plavo polje" . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Jergović Ivka. Melvan Vesna. Pavičević Boris. Ljubičić Radislav. Mihajlo Ana. dakle. Bodrožić Gordana. Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Kulić Ivan. Marinić Marija. Nosović Anđelko. te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Pejičić Milica. Mihić Pavo. Relić Josip. Pupić Miroslav. RADISAV STOJANOVIĆ. Suhecki Josip. Ferić Mitar. Krmpotić Ivan iz D. Jukić Mijat. 1 OKZRH. Čormatović Zorica. Dolić Dušan. Banovac Stjepan. Opačak Dragutin. Tomas Vera. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. Bajić Milan. Babij Jelena.

civile sa područja Slavonije.g. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. sin Jovana. 9.. 8.3. u Bjelajcima. 6. PONORAC LUKA. u lmljanima. općina Pakrac. sada u bijegu.travnja 1960. pa se osuđuju: I opt. NIKODINOVIĆ LUKA. R BiH. g. . sin Boška. R BiH. III opt. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo. rođ. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu. rođ. kolovoza 1991. NIKODINOVIĆ LUKA. rođen. protiv: I opt. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. poljodjelac. Aleja Vukovar kbr. sada li bijegu. II opt. III opt. u presudi. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. u Cr1jencima. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. dakle. općina Požega. NIKODINOVIĆ LUKA. kao i druge zatočenike . ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. općina Požega. veljače 1962. 142. u Imljanima. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. g.. te uzeli od istog razne robe. LUKA PONORAC .00 sati u selu Lučinci. gdje je i imao prebivalište. OKZRH. 13.3. OKZRH. sin Marka. da pođe s njima. g. kolovoza 1949. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun.g.PZ-0002 2. siječnja 1993.2. siječnja 1966. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. Srbin. sin Milivoja. rođ. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. općina Požega. općina Skender Vakuf. 142. RAJKO DREKOVIĆ. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt. sada u bijegu. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. sada u bijegu. oko 13. II opt. zbog kaznenog djela iz čl. općina Skender Vakuf. srpnja 1955. IV opt. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. K-6/93 PONORAC LUKA. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. g.

zbog kaznenog djela iz čl. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH..KT-2/94 od 8. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE. državljanin RH. Čolić. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. 128. g. kolovoza 1949. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju.13/93-24 od 3. g. prosinca 1991.128.g.g. u kaznenom predmetu protiv: Opt. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. g. Srbin. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. maja kbr. ĐORĐE BOŽIČIĆ. g. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO.26. u Novskoj. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. protiv: . veljače 1996. OKZRH. travnja 1995. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. rođen 9. br. 1. kao pripadnik paravojne formacije tzv. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. opisano i kažnjivo po čl. g. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH. zvo "Đoko".Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3.. maltretirajući ih pri tome. st. u Staroj Gradiški. OKZRH. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. po optužnici ŽDO iz Požege br. sin Milana i Danice rođ. rujna 1994.. dakle. sada nepoznata prebivališta. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo. pa do 12. u presudi posl.K. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. studenog 1966. 142.

Gradiški. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. dakle. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. br. kolovoza 1966. sin Andrije i Milke rođ. g. od 15.Gradiški. za vrijeme oružanog sukoba mučio. god. u Staroj Gradiški.g.. po presudi posl. osuđivan. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković. Matija Filjević. K. rođen 8.18/93-6. te pljačkao njihovu imovinu. općina Nova Gradiška. Ilija Bukvić. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. Živko Guberović. Ružica Filjević. Naselje P-4. 144. st. ČOKORAC NENADA. nepoznata boravišta. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. nečovječno postupao. hapsio. travnja 1993. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. travnja 1993. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. "SAO Krajina". sa prebivalištem u Št. općina Novska. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. uhitio Željka Goladinovića u St. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. K-18/93 ČOKORAC NENAD. ulica 5. protiv: opt. rođen 9. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. Srbin. PZ 0005 5. g. 1. Mileva Matokanović.opt. ŽIVKOVIĆ MARKA. veljače 1993. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH .29. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. te sa grupom uniformiranih osoba. g. 142. kršeći pravila međunarodnog prava.1. godine. sada nepoznata prebivališta. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović. sin Georgija. st. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. Vojnović. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu. kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. maja kbr. svibnja 1952.

g. Prodanović. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. sin Petra. dakle. u Požegi.Gradiška. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. te tako naredio vojniku Pejiću zv. rođenog 24.l44. i 34. protivno čl. STEVAN ŠTEKOVIĆ. protivno odredbama čL31.st. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29. OKZRH. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25. g.g. Srbin. Srbin.1. protiv: I opt. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI. sin Stojana i Ane rođ. svibnja 1993. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. sada nepoznata prebivališta. 13 . pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. općina Požega.1. 20. 120. općina N. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. travnja 1966. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. općina Požega na kbr. ožujka 1993. Gradiška kao pripadnik tzv. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. u Požegi.st. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš. OKZRH. K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. ožujka 1944. što je teška tjelesna povreda. kolovoza 1991. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac. zbog kaznenog djela iz čl. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. nepoznata prebivališta. BOGDANA DELIĆA. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. rođ. PZ-0006 6.. što je isti učinio. milicije "SAO Krajina". izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče.a po pravomoćnoj presudi. g.l5. s prebivalištem u Rasnoj. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija". g. u bivšem KPD St.25. kao pripadnici tzv. g. broj K-31/93-7 od 20. sa prebivalištem u Opršincu kbr. II opt. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna.

čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. II-opt. od 7. 1. st. . OKZRH. K.. Zoran Lužajić . OKZRH. RH. a u presudi poslovni br. općina Pakrac. g. listopada 1991. godine. svaki. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. dakle. u Novoj Gradiški. g.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. 61193-9. STANKA BORJANIĆA.. dakle. g. sada nepoznata boravišta.. nalazio se u pritvoru od 10. ZORANA LUŽAJIĆA. zvo "Jordan". rujna 1993. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. oženjenog. umirovljenika. RH. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. ožujka 1919. g. i 2. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. rođen 18. gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije. listopada 1993. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . I-opt. zbog kaznenog djela iz čl. rujna do 14. sada u bijegu. po presudi K-61193-9. kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. u kaznom predmetu protiv: 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili. drž. Srbina.st. listopada 1991. 1. Srbina. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. g. drž. pa se osuđuju prvoopt. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. sve do 13. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. sina Milana i Savke rođene Savić. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. 120. rođenog 29. ožujka 1965. Bodgan Delić i drugoopt. sada u bijegu. otac jednog djeteta. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima.Milivojevci. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. Stevan Šteković. izvršili pretres. nepoznata boravišta.prikolicom prolazio cestom Striježevica . 120. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO. pravomoćno.

RH. kršeći pravila međunarodnog prava.. godine. Svjedoci: MILAN MLINEK. u Okučanima. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . u Novoj Gradiški. kolovoza 1991. siječnja 1994. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. sina Milana i Savke rođene Savić. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. nepoznata boravišta. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. oca jednog djeteta. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. godine. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. "SAO Krajina". godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. ANTUN MLINEK. broj K-47/9312 od 31.. d a k l e. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. g. 120. te se zadužio za oružje kod tzv. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. g. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. 122. tjemenun regiju hitac iz pištolja can. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. općina Nova Gradiška. OKZRH. a IIopt. 1. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. zbog kaznenog djela iz čl. rođen 18. st. OKZRH. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir.g. oženjenog. ožujka 1965. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. opisano i kažnjivo po čl. PZ 0008 8. prosinca 1993. drž. kada je dana 26. 9 mm. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Srbina.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. kolovoza 1949.

sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. nalazio se u pritvoru od 10. te Đuru Mikanovića. ožujka 1965. PZ 0009 po presudi posl. od 28.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. godine. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. prijelom nosnih kostiju. travnja 1994. dana 26. g. koje su povrede teške naravi. Srbina. Ivana Vinkeševića. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. kolovoza 1991. u Novoj Gradiški. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. g. "SAO Krajina". K.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. Ivan Marjanović. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. st. tukao nogama i rukama. otac jednog djeteta. . rujna 1993. listopada 1991. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava.. te tako u razdoblju od 16. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. sina Milana i Savke rođene Savić. kolovoza 1949. godine. br. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. zbog kaznenog djela iz čl. 122.11/94-26. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. oženjenog. d a k l e. RH. sada nepoznata prebivališta. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. OKZRH. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. rujna do 14. godine. opisan i kažnjiv po čl. kolovoza 1991. kako je Nova Gradiška pala. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. OKZRH. do 29.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. rođenog 18. 9. krvne podljeve po cijelom tijelu. drž. 120. kolovoza 1949. 1.

1. te ga tjerala da joj liže čizme. Svjedoci: Milan Mlinek. OKZRH. da se Antun Čorak liši života. prosinca 1994. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. g. u pravomoćnoj presudi posl. d a k l e. sada nepoznata boravišta. godine na dalje. a ovaj naredbu izvršio.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac.g..broj K-85/94-7 od 21. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. 120. st. godine. na taj način vređajući . "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. opisano i kažnjivo po čl. Stjepan Čorak. godine do prosinca iste godine. 1. studentica. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. Antun Mlinek. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima. Srpkinja. naredio da se civilna osoba ubije. po optužnici ŽDO u Požegi. st. zadavši mu smrtonosnu povredu. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call.. jednom od zatočenika sisa spolni ud. kolovoza 1949. u Novoj Gradiški. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.IV. broj KT-50/92-6 od 22. rođene 7. OKZRH. svibnja 1996. 120.9. 3.g. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. travnja 1970. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. PZ 0010 10.mm. protivno odredbi čl. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19. zbog kaznenog djela iz čl. "milicije SAO Krajine". u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. kći Milutina i Ljerke. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. Franjo Kozman i Josip Herceg.

sina Bogdana i Dragice rođene Perić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Mato Guberović. oca jednog djeteta. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. rođen 14.g. godine u Staroj Gradiški. drž. II-opt. d a k l e. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. Srbina. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. nanoseći joj kako fizičke. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. u Banja Luci. opisano i kažnjivo po čl. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. st. tako i psihičke boli. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. Srbina. kolovoza 1949. Svjedoci: Matija Filjević. opć. sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. sada nepoznata boravišta. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. rođenog 10. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. opć. od 6. 122. . u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. JOVANA PETKOVIĆA. godine u Pakracu. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. -opt. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. lipnja 1996. kao pripadnici tzv. 2. sada nepoznatog boravišta. protiv njezine volje zlostavljali je. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. 1. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. svibnja 1972. Novska. oženjenog. OKZRH. 120. Jovan Petković i Rajno I1isić. RAJKA ILISIĆA. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. RH. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. sina Ilije i Savke. siječnja 1995. repetirali oružje prema istoj. OKZRH. godine. zbog kaznenog djela iz čl. Nova Gradiška.njihovo dostojanstvo. PZ 0011 11..g. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv. srpnja 1956.

srpnja 1992... listopada 1967. godine oko 09. g. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. rođenog 9. dana 18. 244. kolovoza 1949. nalazi se u pritvoru. 2. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23.d a k l e. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. opisano i kažnjivo po čl. a u tijeku rata je boravio. "velike Srbije". sina Milana i Nade rođene Marković. KZRH. 120.g. sada bez državljanstva. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. rođenog 23. . ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. čl. srpnja 1995. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici. kršeći pravila međunarodnog prava. u v. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl.g. srpnja 1965. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. protiv: 1. bez državljanstva. OKZRH. 236. neosuđivan. svaki. KT-31195 od 12. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. te stvaranje tzv. po optužnici ŽDO u Požegi. listopada 1995. ulica Vinogradska 53. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. 122. 2. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu.st. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH. u Pakracu.l. st. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. Srbina. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt.00 sati.g. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17. Srbina. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA. nalazi se u pritvoru. godine u Pakracu. PZ 0012 12..

120. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4.00 sati. st. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. RH. d a k l e. studenog 1993. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. K-41/95 PETAR BAŽDAR. 1. godine. kolovoza 1995. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.d a k I e. te ga vezao špagom. godine. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. rođenog 16. drž. u ulici Slunjskog odreda. st. opisano u čl. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. oko 07. OKZRH. st. godine. gdje je bio zadržan do dana 17. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. u Pakracu. rujna 1995. 1. kolovoza 1949. a zatim mu na glavu stavili vestu. Srbina. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. "SAO Zapadna Slavonija". . zbog kaznenog djela iz čl. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. protiv: PETRA BAŽDARA. svaki. godine u Omanovcu. udarcima nogama. 1. uhitio Stjepana Piceka. Svjedok: Ivan Rendić. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje. te uz prijetnju da će ga zaklati. PZ 0013 13. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine. na području razgraničenja. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. 120. kada je razmijenjen. svibnja 1993. OKZRH. Oštećenik: Zdenko Filipin. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. rujna 1949.

udovac. u blizini štaba tzv. godine. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. 29. gdje su mu zavezali ruke. sada općina Brestovac. g. nalazi se u pritvoru. kolovoza 1949. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. Kralja Tomislava kbr. 1. "vojske RSK".00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. zbog kaznenog djela iz čl. odveli ga u jednu šupu. siječnja 1996. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. rođen 25. sada na izdržavanju kazne. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. osuđivan. nakon čega je I-opt. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. . Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. Stanivukovića kbr. godine u Kukunjevcu. Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. kolovoza 1925. rođene Milošević. st. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. 120. godine u Sažijama. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. ulica M. sa završenih četiri razreda osnovne škole. općina Pakrac. zemlje u Sažijama. sin Đure i Mileve.. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. umirovljenik. u šljiviku. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. oženjen. listopada 1991. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. nakon čega ga je II-opt. krojač i ugostitelj. Srbin. prosinca 1948. a koji je u tijeku.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. .ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka.. otac troje punoljetne djece. PZ 0014 14. otac dvoje djece. sada Trg. oko 09. zemlje u Kukunjevcu. OKZRH. starih 22 i 24 godine. d a k l e. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. 8. Srbin. rođen 4.

ratni zločin protiv civilnog stanovništva. oženjenog. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.ZRH. zbog kaznenog djela iz čl. lipnja 1995. g. siječnja 1992. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. čina kapetana. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. 120.1.120.st.. Šmit Marijana i Nađ Drage. Stipe Skeledžija. PZ 0015 15. vojsku služio u bivšoj JNA 1982. OK. st. OK. Slobodanom Marićem. rujna 1995. Dragica Krimer. Svjedoci: Marija Sinjaković. Svjedoci: Miler Zvonimir. u Pakracu. 1. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. po presudi K-50/95-43 od 30. a odatle u logor na Bučje. uzimao taoce. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. označeno po čl. Đak . opisano i kažnjivo po čl. Djak Gorana. oca dvoje djece. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike. Marija Pintarić.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. K-50/95. Marijan Šmit. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. broj KT-27/94 od 13. godine. godine. godine. kolovoza 1949. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16.g.ZRH. rukama i nogama po tijelu. PREDRAG SARAJLIJA. rođen 10. rujna 1991. Nada Sljepčević. st. Nađ Željka. neosuđivanog. OKZRH. godine. 120. nalazi se u pritvoru od 30.g. svaki. siječnja 1996. dakle. po optužnici ŽDO u Požegi. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. 1. sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. Željko Nađ. Skeledžija Stipe. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina. . Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. listopada 1963. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči.

g. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH.g. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji. Ranić. Darko Petrovički.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika. te stvaranje tzv . te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. OKZRH. 120. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić. Mirko Zelić. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. oženjen. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. otac dvoje punoljetne djece. Bohumil Dostal i Dražen Takač. siječnja 1951. Marijan Šmith.99. Zvonimir Miler. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po . Josip Jakša. listopada 1995. nogama i drugim podesnim sredstvima. općina Đurovac.g.. primjenjivao mjere zastrašivanja. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. do 14. Željko Nađ. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi. kolovoza 1991. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji . KT-51195 od 14.Goran i Nađ Drago. nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. sin Steve i Ane rođ. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. g. Damir Rambousek. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Jura Blažević. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. kolovoza 1949.st.. rujna 1995. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. "Velike Srbije". službenik bez zaposlenja. u Donjoj Vrijesi. po presudi broj K52/95-11 od 13. 1. rođenog 2. državljanin RH.. dakle. Zlatko Erlbek.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19. g. u kaznenom predmetu protiv: opt. Srbin. plastificiranim električnim kablovima . g. 16. prosinca 1991. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". neosuđivan. Goran Srnko. zbog kaznenog djela iz čl. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja.

kao pripadnik tzv.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. K-66/95 KAURIN VLADO. g. rođen 23. Marijan Šmith. Zvonimir Miler.g. dakle.19. kovinotokar. zbog kaznenog djela iz čl. Srbin. KT-20/94-23.g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. srpnja 1993. kolovoza 1949. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine". što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja. po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4.st. stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Zvonimir Klaić i Željko Nađ. Zlatko Erlbek. sin Đorđa i Zorke rođ. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur". da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. PZ 0017 17. nalazi se u pritvoru od 13.120. od 4. po presudi K-66/95-29. .1. a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt. Kozomara. OKZRH. s posljednjim prebivalištem u Pakracu. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. studenog 1995. . ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. OKZRH . između 14. ožujka 1996.g. Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko. zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske.g. državljanin RH.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. neosuđivan. po optužnici ŽDO Požega br. Domobranske bojne Pakrac. u mjestu Uljanik općina Daruvar. svibnja 1995. Vinogradska ulica br. 122..00 i 15.. listopada 1961. svibnja 1993. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE. . Josip Jakša.g.g. od 13. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava.

1. II opt. MIĆO RADIĆ. ožujka 1970. "Veliku Srbiju". potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. J.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. svibnja 1974. PZ 0018 18. naoružani automatskim puškama call. sin Mane. između petlje i medicinskog centra Pakrac. Đurđica Kaurin. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. ratni . rođen 20. Jovo Marušić. d a k l e. veljače 1993. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga. koje povrede su dovele do njegove smrti. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. godine u Pakracu. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. srpnja 1996. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. sin Jovana rođen 11. godine u Japagi. pa kada su došli u Školsku ulicu.st. Mirko Bosanac. OKZRH. krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. siječnja 1997. s posljednjim prebivalištem u Japagi. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17. OKZRH. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. kolovoza 1949.62 mm. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. Željko Milanković. u kaznenom postupku protiv: I opt. Miroslav Vujčić. sada nepoznata boravišta u RH. godine oko 16. u presudi K 20/96-24 od 13. 122. sada nepoznata boravišta u RH. godine. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. 7. sa prostrjelom srca. Markovića 44. 120. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. DUŠAN LUKIĆ. s posljednjim prebivalištem u Japagi. Svjedoci: Dario Erlbek. Nikola Dragušin. godine. zbog kaznenog djela iz čl.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. godine. Srbin. Srbin. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina.

st. otac dvoje djece.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. od 29. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. Rapaić Sofija.631. Bilić Josip.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. rođen 13. 70/94-12. godine. Tomić Milan. Svjedok: Nikola Dragušin.678. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška. oženjen. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera. OKZRH. Grgić Marija. Republika Srbija. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI.00 DEM. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška. izdao zapovijedi da se avionski.S. Kraljić Nevenka. zbog kaznenog djela iz čl. 1. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. K. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. br. 120. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega.70/94. šteta većih razmjera. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. godine do mjeseca lipnja 1992. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51.00 DEM.500. lipnja 1991. Zukanović Vjekoslav. Srbin. listopada 1994. godine.585. OKZRH. 120. kolovoza 1943. Vitković Ilija. godine u Bojniku.00 DEM. broj KTR. K. na objektima DP "S. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. od 25. st. sa završenom visokom školom. Marinović Matija i Štrbac Predrag. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. godine. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba.88/92-35. Jucko" imovinska . 1. SIMIĆ NOVICA. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. kolovoza 1949. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. Zukanović Amalija. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske". sina Trajka. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. svibnja 1997.

120.. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška. sin Milana i Stane. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. djece.055. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. drž. šteta velikih razmjera. 122. ožujka 1996. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. rođen 13. otac dvoje malt. II optuženik Veljko Svakidan. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović.760. listopada 1995. SVAKIDAN VELJKO. što nije opravdano vojnim potrebama. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. oženjen. bio u pritvoru. te da se uništava imovina stanovništva. rođen 16. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. PZ 0020 K.00 HRD.620. K. sada .38/95-39. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera. godine. DAMJANOVIĆ GOJKO. KOMLENAC MILUTIN. godine. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. RH. st. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. 1. LJUBIČIĆ ŽELJKO. od 11.00 DEM. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera. Srbin. u nepravomoćnoj"presudi posl.Praljka bb.šteta u vrijednosti od 1. Ivan i Ivanka Zukanović. OKZRH. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. st. djece. prometni tehničar. gdje je i živio kbr. Julijana Bilić. 1. Srbin. lipnja 1955. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. općina Daruvar. otac dvoje malt. godine u Šibovu. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. rođene Kranjčević.56/95-29. bez imovine. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. oženjen. rođene Rusmir. šteta u iznosu od 176. od 15. zbog kaznenog djela iz čl. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. dakle. ulica P. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. 43. i čl. prosinca 1951 godine u Pakracu. 120. sin Petra i Ljube. br. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. nalazio se u pritvoru.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

Predrag Vujić. Dušan Vukadinović. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. zatvor "Bučje". pa se Dragušin Nikola. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. Miko Đurić. vojsku služio 1971. zvanog "Niger".od 18. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. Srbin. sa završenom OŠ. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. dakle. vozač. godine. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. Stevo Cvijanović. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. "Velike Srbije". vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. studenog 1952. Radovan Samardžić. kolovoza 1949. 120. godine. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. neosuđivan. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Vladimira Zvonarića. Veljko Svakidan. godine. Stevo Milošević. Trivanović. bio u pritvoru. i stvaranje tzv. u Skenderovcima kod Pakraca. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. Srboljub Tomić. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. Milorad Kovačić. sve do razmjene dana 6. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. a osim toga dana 15. sin Joce i Jele. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. pismen. veljače 1992. Pero Kovačić. 1. Đorđe DRagušin. kolovoza 1991. Mile Marjanović. r. RH. godine.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. te u svojstvu tzv. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. prosinca 1991. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. oženjen. Vukašin Ninković. općina Pakrac. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. 32. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. od 12. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. Nedjeljko Spasojević. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Svjedoci: Vladimir Solar. naselja i pojedine civilne osobe. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Milorad Kulušić. zemlje. što su isti učinili. rođen 30. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. bez čina. do mjeseca svibnja 1995. godine. zvani "Koka". st. otac dvoje punoljetne djece. Živko Žestić. godine. drž. opisano i kažnjivo po čl. OKZRH. veljače 1997.Momčilo Kovačić.25/96-45. GoranPašić.

"Velike Srbije". usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. r. te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. ratnog zločina protiv civilnog . vojsku služio 1971. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. od 12. zbog kaznenog djela iz čl. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Pero Kovačić. otac dvoje punoljetne djece. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. godine. K. godine. Momčilo Kovačić. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović.26. od 8. Dušan Vukadinović. veljače 1997. godine. a osim toga dana 15. što su isti učinili. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. veljače 1992. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. 1. 120. godine. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. Trivanović. naselja i pojedine civilne osobe. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. Radovan Samardžić. Stevo Milošević. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. zvanog "Niger". Stevo Cvijanović. dakle. općina Pakrac. kolovoza 1995. godine. Nedjeljko Spasojević. Milorad Kovačić. Milorad Kulušić. godine. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. do mjeseca svibnja 1995. kolovoza 1991. Srboljub Tomić. sa završenom OŠ. OKZRH. u Skenderovcima kod Pakraca. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. Predrag Vujić. i stvaranje tzv. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. Đorđe Dragušin. godine. Srbin. RH. Mile Marjanović. sve do razmjene dana 6. sin Joce i Jele. oženjen. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. pismen.25/96. 32. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. bio u pritvoru. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. st. Vladimira Zvonarića. vozač. zvani "Koka". drž. studenog 1952.25/96-45. kolovoza 1949. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. Vukašin Ninković. zatvor "Bučje". prosinca 1991. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. te u svojstvu tzv.od 18. 36/95-8. rodjen 30. neosudjivan. zemlje. Živko Žestić. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. bez čina.

broj KT. godine. sina Save i Ane r. djece. 20. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. svibnja 1995. pa se Dragušin Nikola. Kovačića. kući kbr. presudom Vojnog suda u bjelovaru. stanu broj 14/1. 1. st. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. u ulici A. sa završenom srednjom šumarskom školom. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. osudjivan. otac mlt. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. tijekom oružanog sukoba. vlasništvo Zdravka Jukića. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. za vrijeme rata. u nepravomoćnoj presudi posl. zemlje. broj K. 120. kući kbr. a Janković Zdravko je zadobio lake. brdo Čukur. granatirajući grad minobacačkim projektilima. na izdržavanju kazne. oženjen. godine. bataljuna 51. 120. rujna 1995. Sudar. kojom se proglašava krivim što je dana 1. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. 55/96-9. 1. 47/96. vlasništvo Ljilje Janković.47/96. rodjen 4. prosinca 1996. u ulici I. opisano i kažćnjivo po čl. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. OKZRH.stanovništva. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . postupio po naredjenju. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. Veljko Svakidan. ožujka 1997.G. kbr. godine. prosinca 1943. Miko Đurić.93/95-38. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. Srbin. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. od 12.-12. 9. "Velike Srbije". godine. Goran Pašić. u ulici Matkovac. zbog kaznenog djela iz čl. po optužnici ŽDO u Požegi. Hebranga. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. od 10. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. gdje je bila smještena minobacačka četa. šumarski tehničar. nalazio se u pritvoru. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. vlasništvo Rudolfa Friša. Svjedoci: Vladimir Solar. broj K. kolovoza 1949. pismen. godine. od 3. dakle. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. 29. st. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. K. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. u Prekopakri. 1. godine. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. od 20. OKZRH. suvlasnik kuće i 1 kj.

od 3. u nepravomoćnoj presudi posl. prosinca 1943. brdo Čukur. tijekom oružanog sukoba. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. st.-12.93/95-38. suvlasnik kuće i 1 kj. stanu broj 14/1. oženjen. 120. od 10. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. godine. OKZRH. st. Rudolf Friša. bataljuna 51. rođen 4. broj K. 29. na izdržavanju kazne. MILAKOVIĆ MILANKO. otac mlt. 47/96. 120. djece. 55/96-9. Sudar. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. šumarski tehničar. godine. godine. prosinca 1996. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. kojom se proglašava krivim što je dana 1. svibnja 1995. Hebranga. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. OKZRH. granatirajući grad minobacačkim projektilima. gdje je bila smještena minobacačka četa. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. sa završenom srednjom šumarskom školom. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. nalazio se u pritvoru. 1. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. godine. od 12. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. pismen. broj KT. rujna 1995. po optužnici ŽDO u Požegi. broj K. zemlje. Svjedoci: Zdravko Janković. "Velike Srbije". osuđivan. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. za vrijeme rata. kbr. postupio po naređenju. kolovoza 1949. Ljilja Gerhard. Srbin. 1.47/96. sina Save i Ane r. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. zbog kaznenog djela iz čl. ožujka 1997. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. u ulici A. presudom Vojnog suda u bjelovaru. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. od 20. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. 1. vlasništvo Ljilje . godine. K. PZ 0027 28. godine.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. označeno i kažnjivo po čl. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije.

rođene Čalić . posl. godine. državljanin RH. rođen 18. bez imovine. strojobravar. u nepravomoćnoj presudi. PZ 0028 29. od 12. od 10. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. označeno i kažnjivo po čl. u Prekopakri. 20.-9.Janković. 19. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. gdje je i prebivao. po optužnici ŽDO u Požegi br. vlasništvo Zdravka Jukića. kući kbr. rođene Sekulić. godine u Donjim Grahovljanima. rođen 2. siječnja 1997. bez djece. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. KT. u ulici LG. studenog 1972. godine. rođen. ulica Jadranska kbr. dakle. Srbin. Ljilja Gerhard. IV optuženik Milan Sudar. listopada 1957. u Pakracu. zbog kaznenog djela iz čl. K. sin Ilije i Jovanke r. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. II optuženik Veljko Budić. rođen 31. neoženjen. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. vlasništvo Rudolfa Friša. automehaničar. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. u ulici Matkovac. st. godine u . OKZRH. s prebivalištem u Grahovljanima. optuženika Željka Milankovića. ožujka 1997. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi.65/96-10. a Janković Zdravko je zadobio lake. godine. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. neoženjen. godine u Pakracu. kući kbr. 1. bez djece. sin Branka i Ane. sina bogdana i Danice. Kovačića. br. 1. 120. OKZRH. 9/97. Svjedoci: Zdravko Janković. III optuženik Milan Pavić.9/97. 120. listopada 1968. Vujanić. Rudolf Friša. u kaznenom predmetu protiv: I. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. 9. sada nepoznata boravišta. K. sin Jovana. 1. općina Pakrac. bez imovine. Srbin. kolovoza 1959. st. Srbin.

kojom je oglašen krivim. dakle.62 mm. godine. dana 15. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. 244. nalazi se u pritvoru. veljače 1997.26/97. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. izvršen napad na pojedine civilne osobe. st. bez zanimanja. zajedno sa Sokolović Željkom. zbog kaznenog djela iz čl. sina Milana i Mire. Franje Drobnija bb. 120. godine u Pakracu. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. i lijeve uške. pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. godine. ĐURIĆ MIRKO. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. godine.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. st. KZRH. godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. po optužnici ŽDO Požega broj KT. OKZRH. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. oz. označeno po čl. u vezi čl. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. st. kroz jetru i desno pluće. svibnja 1949. 1. . otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. 235. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. godine. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. Srbin. OKZRH. 1. pripadnikom iste paravojne . 2. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. bez imovine. prosinca 1991. "SAO Krajina". pismenog sa završenom OŠ. kolovoza 1994. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. što su dana 9. K. rođen 8. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. neoženjen. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. vrata. za vrijeme rata od 12. čin desetar. 73.26/97-11 od 24. st. osoba bez državljanstva. rođene Vuk1iš. kolovoza 1949. sa prebivalištem u Pakracu. DA 308. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim.Pakracu. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. kolovoza 1949. 54/96. iz automatskog oružja cal 7. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. strijelni kanal. bez djece. travnja 1997. 120. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 1. godine. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. listopada 1996. Srbin. "Velike Srbije". kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. od 28.

a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. njegova kćerka Marina i supruga Ana. sa trajnim posljedicama. st. općina Novska.75/96. razdor ošita. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. Latinski Ivana. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Marija Validžić i Marina Zvonarić. i Ante Validžića. . koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. 42/97-9. crijeva i kralješnice. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. br. lipnja 1997. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. kolovoza 1949. godine. rođen 8. po optužnici ŽDO Požega broj KT. K. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. a zatim naređuje Ivi Latinskom. pridruživši se paravojnim formacijama tzv. od 16. kako bi izbjegao masakar . te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje.42/97. ubijao civilno stanovništvo.-9. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. zadobila je povrede jetre. zbog kaznenog djela iz čl. PZ 0030 31. od 5. r. Ivković. 1. svibnja 1997. Valdižić Anti i Validžić Mariji. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. koje ovi civili nisu imali. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. "SAO Krajine". listopada 1960. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. dakle. serijske prijelome desnih rebara. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. 120. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. Zvonarić Ana. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. "Veliku Srbiju". K. godine. a Zvonarić Marina. godine u Novskoj. sina Stevana i Milice. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. ŠPANOVIĆ MILAN. OKZRH. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. koje su povrede teške i po život opasne. te više struke eksplozivne povrede trupa. u pravomoćnoj presudi posl. te vršio mjere zastrašivanja i terora. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. godine. koje povrede su teške i po život opasne.

120. rođen 01. u odsutnosti optuženog. godine u Borovcu. jer im je zdravlje znatno narušeno. dakle. pa se Španović Mfi1an. Ivana Blažinić. Svjedoci: Luka Filipović. Predsjednika vijeća. Opć. listopada 1993. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. kao pripadnik četničko .terorističkih je . Josip Kvočić. Novska. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. 5. godine. održane glavne i javne rasprave. zv. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. člana vijeća.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. sin Vlade i Marije. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. koje je tukao lancima. Terezija Grgić i Željko Grgić. opisano i kažnjivo po čl. Alemke Sladić. OKZRH. zapisničar. 26. st. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. SI 0001 K – 28/93 .prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Maček . ožujka 1948. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. članovi vijeća i Nataše Galinić. odvjetnika iz Siska. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. Đure Sertić. Đuro Bogunović. što je kod njih ostavilo teške posljedice. a prema Željku Grgiću. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. 1. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole.

te navodno zadržao za sebe. OKZRH. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. 2. te Vladu Ivaštinović. svibnja 1993. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. protuzakonito zatvarao. palio. rujna 1991. Đuru i Jelenu Bogunović. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. 1. tjekom 1991. Josipa Kvočić. 90. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. Temeljem propisa čl. tukao. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. st. 1. Temeljem propisa čl. 120. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. Ivaštinović Ive i Rudolfa. – HRD. 343. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović.000. 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. – HRD te paušalni iznos od 5. dakle. gdje su isti zadržani i tučeni. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. 87. 1. st. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. što je i učinjeno. st. što je i učinjeno. . pa je tako : 13 dana 05. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. Martin podmetnu mine i aktiviraju. 28 neutvrđenih dana. Grgić Slavka. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. 18 22. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. st. dvorišta i kuća. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. toč.formacija tzv. zatvarao. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. To stoga. rujna 1991. godine u Borovcu iz garaža. uhićivao.000. – 7. st. 1. godine oko 15. 120. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. što isti nije dostupan državnim organima. te televizor. OKZRH. rušio. ZKP-a u svezi čl. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. studenog 1991. 21 dana 11. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena.

pa tako. rujna 1991. te televizor. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. gdje su zadržani i tučeni. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. Ivaštinović Nikola. ZKP-a. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. Uz. da je 05. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. Brulja Ivan. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Martin u Borovcu. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Filipović Luka. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. koja je već naprijed već označena. da je tokom 1991.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. Ivaštinović Ive i Rudolfa. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. lipnja 1993. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. po ocjeni ovog suda. kad već zna takovu tvrdnju obrane. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. 353. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. proveli ih u zatvor u Okučane. Brulja Katarina. Kvočić Josipa. a sud. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. što je uzrokovalo njeno rušenje. Ivaštinović Rudolf. Bogunović Đuro. Ivaštinović Mato. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. što se. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije.. godine. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Znači. studenog 1991. st. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. godine naredio miniranje crkve Sv. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. da je dana 22. rujna 1991. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. Ivaštinović Marija. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. 1. Bulatović Reza. godine. a od 1949. Bogunović Jelena. To stoga. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. 31. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. . da je dana 11. izrijekom. zadržavši to za sebe. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima.

održane glavne i javne rasprave. Đure Sertić. st.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Josipa Žinić. svibnja . Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rođen 15. zapisničara. listopada 1993. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. dana 5. člana vijeća.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. godine. v. članova vijeća Marije Bogdan. nakon dana 13. stavka 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. zbog kaznenog djela iz članka 120. sin Stojana. odvjetnika iz Siska. Alemke Sladić. Nikole Begović i Branka Matijašević. Nikole Maljković. OKZRH. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. ZKP-a). izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. 4. 115. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. U Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. u odsutnosti optuženih. predsjednika vijeća. listopada 1993. Dragana Japranin.

godine. a potom po kući pucali. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. SO Kostajnica. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. otac dvoje djece. Velešnji. sa prebivalištem u Kostajnici. Kukuruzarima kbr. 32. Srbin krivi što su : 1. sin Stojana. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. ul. Srbin oženjen. Velešnji kbr. godine u Kostajnici. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen.1991. umirovljenik. sa prebivalištem u Panjanima 32. Srbin. rođen 23. godine D./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. sin Ilije. sin Bogdana. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . Begović Nikola 2. oženjen. godine u Babinoj Rijeci. 96. otac dvoje djece. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. studenog 1952. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. oženjen. a njegovu suprugu Milu silovali. godine u D. Srbin. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. vozač. Opć. godine u Sisku. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. prosinca 1958. III. 15 dana 08. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje./ u tijeku 1991. Bišćan Anđelka. SSS. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. godine u H. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. travnja 1929. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. poslovođa. Srbin. BUD br. rođen 06. radnik. Brkljačić Jagoda. rođen 1. 59. Općina Kostajnica. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. 7. prosinca 1952. sin Slavka. SSS. 2.optuženi DRAGAN JAPRANIN. dakle. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. sa prebivalištem u D. rođen 24. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. 27. rujna 1991. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. u proizvodnji papira. SSS.

1. st. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. st. je optužnicom KT-184/92 od 21. st. Ivanišević Ane. Temeljem propisa čl. 2. 1. st. Japranin Draganu. 1. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.000. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. OKZRH. 120. Begović Nikoli i V – opt. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. st. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). – HRD i temeljem toč. Begović Nikolu. što isti nisu dostupni državnim organima. OKZRH. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . 1. toč. Japranin Dragana i IV – opt. 6. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. Temeljem propisa čl. 120. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. Maljković Nikoli. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. – HRD. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ZKP-a u svezi čl. sadržan optužnicom. godine stavilo na teret I – opt. 1. jer je očito. st. kojima ih se tereti. III – opt. 90. možda. 120. izgleda. 7. Iako. II – opt. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. Maljković Jovanu. 87. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. 343. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. lipnja 1993. IV – opt. za reći je. ovaj sud to tako ne shvaća. označeno u čl. OKZRH. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. da se radi u odnosu na III – opt. Ivanišević Molke. na postupanje u stjecaju. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen.800.

uvjerenje je suda. pobude iz kojih je djelo učinjeno. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. Odluka o trošku. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. naročito pogibanjem ljudi. a potom imali za to osnova. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. listopada 1993. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. dakle. stupanj krivične odgovornosti. odgovarajući je težini od njih učinjenog. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. tokom kojeg. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. v. u krajnjoj liniji. Krivična odgovornost optuženih nije. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. Način postupanja svakoga od optuženih. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. dovedena u dvojbu. riječ o jedno te istom ratu.r . dana 13. v. U Sisku. a sa nespornim posljedicama.stanovništva. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. temelji se na u izreci citiranim propisima.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. te ni po kome. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. opisan po svjedocima. a sadržan i izrekom presude. te stoga optuženici.

god. u Šašu. BOŠKO POLJAK. s tadašnjim prebivalištem u D.10. Cerovljanima br. BiH.1970. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19. rođen 10.11. u Kostajnici. 179 6. god. god.1959. rođen 15. 275 9. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. rođen 23. god u Hrvatskoj Kostajnici. sin Nikole.10. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br.. RANKO BRADARIĆ.07. sin Milana. u Bosanskoj Dubici. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Mirka. STEVO KOKRLJA. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. u Bosanskoj Dubici.1955. god.12. rođen 09.1953.1950.1957. sin Rajka.1949.1953. NENAD NOVAKOVIĆ. god. u Muri. rođen 17. BiH.196. u Bosanskoj Dubici. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. DUŠKO GLIGORIĆ. god. 167 14. SRETO KOKRLJA. sin Nikole. rođen 30.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. MARTIN BRNAD. 285 8. sin Vase. NIKOLA BEGOVIĆ. sin Petra.03.03. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BIH. rođen 17. 113 .04.1943. STEVO DŽAKULA. u Sisku. sin Miće. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.1949. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Milke.10. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god. 4. STEVO GVOZDEN.10. sin Ilije. 14 16. BiH. 251 11. NIKOLA RENDIĆ. sin Jove. u Sisku. u Bosanskoj Dubici. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.04. u Kostajnici. rođen 22. sin Milana.05. rođen 27. u Sisku. rođen 1946.12. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. st. STEVO POLJAK. BiH. ILIJA RATKOVIĆ. 115. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Dušana. god u Šašu. god.1962. 158 21. rođen 14. rođen 04.03.11.05. rođen 26. 158 22.1974. god. BiH.06.1964. u Bosanskoj Dubici.1959. RAJKO PAUKOVIĆ. rođen 07. MILISAV TEPIĆ. god. BiH. god. u Bosanskoj Dubici. DUBRAVKO PAUKOVIĆ.121 10. god u Petrinji. 233 13. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. BiH. sin Đure. sin Mojice. sin Dušana. općina Kostajnica 4. rođen 18.09. s prebivalištem u Cerovljanima 20. u Bosanskoj Dubici.1963. god. u Bosanskoj Dubici. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Miloša. u SR Njemačkoj. Švicarska. rođen 17. DRAGO RADIŠIĆ. 1 15. ŽELJKO VUKSAN. 16. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br. god.1966.1961. 285 7. rođen 10. sin Ilije. sin Jovana. DMITROVIĆ NENAD. 235 12. rođen 27.

3. Vinčić Jovice. Dana 24. Plinja Barica stara 73. članova vijeća. st. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. SRETEN TOMAŠEVIĆ. Josipa Budinski. te su 21. 120. Varkaš Steve. pristupili tzv.06. studenog 1993. MILE VELIMIR. 87 25. Galjen Milana. uz sudjelovanje Jagice Blašković. god. u odsutnosti optuženih. Pavlica Đure. u Bosanskoj Dubici. Janus Nikole. Ivana Kasaić. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. rođen 07. god. Jelić Stojana. u Bosanskoj Dubici. godine. Dabić Milana. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. rujna 1991. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21. predsjednik vijeća. god. i 24. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. rujna 1991. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.1954.03. god. 1. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. Vojsci Republike srpske krajine. god. u Kostajnici. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. sin Petra. ŽELJKO TULEKOVIĆ. Sladović Milana. Jakovović Dragana. Likić Nikola star 75. Mirka Švaljek.23. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. PODACI O ŽTRVAMA: 2. Jelić Stanke. Radaković Milana. god. Prusac Dragana.1932. god. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. Josipa Žinić. Dabić Mirka. sin Đure. god.1950. rujna 1991. sin Đure. rujna 1991. zapisničara. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. rođen 22. BiH. zbog kaznenog djela iz čl. nakon dana 17. 95 24.06. člana vijeća. rođen 26. sudaca porotnika. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Španović Dušana. OKZRH. Vukičević Momira. odvjetnika iz .

171. sa prebivalištem u Dragotini. godine u Glini sa prebivalištem u G. iz Dragotine. sa prebivalištem u Glini. ul. SO Glina. prosinva 1946. Srbin. sin Dušana. poljoprivrednik IX. rođen 13. 33. SO Glina. Srbin. rođ. gdje i prebiva na kbr. rođen. SO Glina. gdje i prebiva na kbr. rođen. rođen. lipnja 1960. sin Gojka. iz Dragotine SO Glina. sin majke Draginje. 150. sin Petra. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. SO Gline. 08. lipnja 1962. SO Glina na kbr. rođen 06. 11. rođen 13. Klasniću kbr. siječnja 1964. 153. godine u Bijelim Vodama. 93. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. 18. studenog 1963.optuženi STANKO JELIĆ. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. Srbin. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. sin Dušana. rođen 9. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. Srbin. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. 1967. godine u Glini. Srbin. SO Glina. iz Bijelih Voda. Srbin. sin Petra. SO Glina. sin Ilije. novembra kbr. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. 29. iz Dragotine. rujna. SO Glina.Siska. Gavrilović rođen 12. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. Srbin. iz Bijelih Voda. Srbin. godine u Dragotini. . prosinca 1958 u Brubnju. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. 2. sin Gojka. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. Srbin. veljače 1967. sa prebivalištem u Dragotini. Srbin. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. Srbin. održane glavne i javne rasprave. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. 112.

poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. 18. kuću Lamza Marka. traktor. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. rođen 5. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. štalu Nogić Marijane. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. štaku Davidović Slavka. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. štalu i kuću Tonči Mije. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sa prebivalištem u Dragotini kbr. Srbin XV. listopada 1951. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. prosinca 1959.optuženi MILAN PODUNAVAC. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. 120. hranu. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. naoružani došavši u ta sela. Srbin. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . 3. godine u Glini. pljačkali imovinu stanovništva. djelatnik XVIII. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta. kulturne i sakralne objekt. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. u Dabrini SO Glina. Srbin. godine u Maji i Svračici. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade.godine u Glini. sa prebivalištem u Dragotini bb. godine. izudarali Matijević Ivu. stvari kuća i gospodarske zgrade. iz Dragotine. rođen 16. st. sa prebivalištem u Dragotini kbr. iz Dragotine. poljoprivrednik XVI. prodavač krivi što su : dana 18. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. sin Petra. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 1. društvene i sakralne objekte. kolovoza 1991. OKZRH. kuću i traktor Davodović Matije. Srbin. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. sin Dušana. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.optuženi STEVO VARKAŠ. oduzimati im novac.

300.optuženom Gavrilović Dušanu. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti.optuženom Španović Milanu. kolovoza 1993. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. optužnicom KT-53/93 od 13. 87. Temeljem propisa čl.optuženom Španović Dušanu. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3. XVIII. 90. ZKP-a u svezi čl. 343. 2.optuženom Janus Nikoli. – HRD i temeljem točke 6. IV. XIII. XVII.optuženom Pavlica Đuri. 1. XIV. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. st. IX. godine. V.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine. st.optuženom Jelić Stojanu.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.optuženom Sladović Milanu. st. III. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti.optuženom Prusac Draganu.000. stavilo je na teret I. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu. XI. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice. 120.optuženom Dabić Mirku. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. XII. 1. OKZRH.optuženom Vukičević Momiru.optuženom Jelić Stanku. listopada 1993. koji prileži ovom temeljnom spisu. VI.000. VII. Xoptuženom Galjen Milanu. Temeljem propisa čl. IIoptuženom Radaković Milanu. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima.optuženom Varkaš Stevi. 1. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . XVoptuženom Jakovović Draganu. VIII. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.optuženom Milanu.optuženom Podunavac Milanu i XIX. HRD. st. toč. XVI.optuženom Vinčić Jovici.

v. a sadržan i izrekom presude. 120. temelji se na u izreci citiranim propisima. PREDSJEDNIK Željko Barać v. Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim.r. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. te stoga optužnici. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. st. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 17. OKZRH. naročito pogibanje ljudi. pobude iz kojih je djela učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. opisan po svjedoku. Odluka o trošku. dakle dovedena u dvojbu. Način postupanja svakog od optuženih. te ni po kome. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. te spram civilnih osoba. studenog 1993. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih. a sa nespornim posljedicama.r. uvjerenje je suda.oružanog sukoba. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Krivična odgovornost optuženih nije. 1. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. u krajnjoj liniji. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). odgovarajuće je težini od njih učinjenog. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. označeno u čl. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.

zapisničara. nakon dana 26. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. kolovoza 1957. zbog krivičnog djela iz čl. godine i 1992. 11. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. godine u Glini. 120. u odsutnosti optuženika. predsjednika vijeća. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. Alemke Sladić. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. Mirka Švalje. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. svibnja 1993. istog zakona). odvjetnika iz Siska. travnja 1957. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. 1. godine. OKZRH (ranije čl. 6. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. gdje i prebiva u ul. rođen 26. 142. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. novembra br. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . održane glavne i javne rasprave. sin Vuje rođen 1. sin Petra. godine u selu Bojna SO Glina. člana vijeća. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. tokom 1991. godine u Glini.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 29. Josipa Žinić. st. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. članova vijeća i Nataše Galinić. sudaca porotnika Ivana Kasaić. II-optuženi KORAČ MILAN. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire.

st. Prišek Boris. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. Štajduhar Pavle. st. st. st. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. toč. uslijed čega su Šmicl Stjepan.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. 1.000. OKZRH.HRD-a. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. Temeljem propisa čl. dakle. Palajić Ivan.66/93 od 3. Temeljem propisa čl. godine. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima.. 2.. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. st. Branitelj. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. iste treba osloboditi od optužbe. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. 343. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 1. svaki u ponekom dijelu. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. 1. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. OKZRH. 120. 87. Međutim. – 7. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su.nacionalnosti. svibnja 1993.000. Svjedoci Lipak Karlo.HRD-a. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. ali . Bagić Vlado. travnja 1993. 9. ZKP-a u vezi čl. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14.

nosilaca vlasti na svojem području tada. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. st. 4. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. konačno. svibnja 1993. označeno u čl. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. 343. stupanj krivične odgovornosti. Kako su krivična djela obojice optuženih. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. u krajnjoj liniji. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. . unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. te stoga optuženici ne moraju biti. Odluka o trošku krivičnog postupka. 120. s tim. OKZRH). navode optužnice.svi. v. 31. 1. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. dne 26. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. te ni po kome.r. 1. temelji se na u izreci citiranim propisima. ZKP-a. Prilkom odmjeravanja kazne. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Visina izrečene kazne zahtjeva. dvojbena krivična odgovornost optuženih. Nije. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.r. pobude ih kojih je djelo učinjeno. 115. u cijelosti.st. ZKP-a). bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. OKZRH. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. određivanje pritvora. dakle. pozivom na propis čl. U Sisku.. st.

Adžije br. Kovačević Veljko. srpnja 1993. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 17. sin Bogdana i Drage r. nogama i kablom po glavi i tijelu. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. nalazi se u bijegu. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. nakon što su prethodno Gobac Vinko. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. godine u Voćarcima. nakon dana 8.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. kolovoza 1950. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. sa prebivalištem u Novskoj. OKZRH). u odsutnosti optuženika. godine u Paklenici. Nogić. godine. OKZRH (sada čl. zbog krivičnog djela iz čl. ul. studenog 1991. odvjetnika iz Siska. Kliba Radenko i Matekalo Živko. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. . 150. k r i v što je: j e dana 22. zapisničara. po sucu Željku Barać. rođenog 22. 128. „SAO Krajina“. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. B. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. Srbin. održane glavne i javne rasprave.

opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. 1. 98. OKZRH). postavljen po službenoj dužnosti. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. 95. ZKP-a (sada čl.500. Sam način postupanja optuženika. st. Iz rečenog slijedi. 353. OKZRH (sada čl. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 128.. 2. bila dovedena u dvojbu. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika.HRD. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. Branitelj. Uračunljivost optuženika nije ničim. 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. svibnja 1993. i 87. Temeljem propisa čl. . ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. st. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. – 6.HRD i paušalni iznos od 5. st. OKZRH (sada čl. OKZRH). založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Svjedoci Kovačević Veljko. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl.dakle. 150. 343. ZKP-a u vezi čl. 1.000. 150. st. godine. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. toč. travnja 1993. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. 1. te ni po kome. ZKP-a (sada članovi 90. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa čl. 128.. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. vršeći pravila međunarodnog prava.

imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. u krajnjoj liniji. OKZRH (sada čl. srpnja 1993. st. v. te stoga optuženik. 343. ZKP-a). godine. 353. po sucu Željku Barasć. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. međutim. dne 8. i to. 1. Obzirom na visinu izrečene kazne. 33. temeljeno na propisu čl. jačinu povrede. subjektivna i objektivna. OKZRH). ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.r. ZKP-a (sada čl. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Ženevske konvenciej iz 1949. uz sudjelovanje Nataše Galinić.r. Barać. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Za reći je.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. . SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 31. stupanj krivične odgovornosti. doređen je pritvor. v. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. st. 1. i 144. U Sisku. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Prilikom odmjeravanja kazne.

nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. odvjetnika iz Siska. 5. godine u Okučanima. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. 353. nalazi se u bijegu. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. u odsutnosti optuženika. dakle. N. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. SSS. primivši oružje i uniformu tzv. ožujka 1952. Ul. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. otac dvoje djece. umirovljeni milicioner. OKZRH. OKZRH). a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. suprotno odredbama čl. SAO Zapadna Slavonija. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. održane glavne i javne rasprave. ZKP-a (ranije čl. sa prebivalištem u Okučanima. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. rođen 10. Temeljem propisa čl. i 144. 150. 343. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.zapisničara. godine. 143. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Srbin. . st. SUP-a Okučani. oženjen. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. 1. svibnja 1993. Vujasinović br. OKZRH (ranije čl. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. nakon dana 26. zbog krivičnog djela iz članka 128.

6. st. 128.Temeljem propisa čl. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Branitelj. ZKP-a (ranije članovi 98. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. Prilikom odmjeravanja kazne. 1. To tim prije. subjektivna i objektivna. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne.HRD. istog zakona). ZKP-a) Kv-71/93 od 3. st. svibnja 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. 21. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. u krajnjoj liniji. te stoga optuženik. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. i to. 1. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. a ranije čl. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. opisan po svjedoku. OKZRH. i 95. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga.750. godine. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. bila dovedena u sumnju. Za reći je.000. postavljen po službenoj dužnosti. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. 33. st. pobude iz . 87. ZKP-a u svezi čl. toč. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Sam način postupanja optuženika. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. Konkretno članaka 143. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. te ni po kome. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. OKZRH).HRD i paušalni iznos od 5. ožujka 1993. 2. i 144. godine. – 6. Uračunljivost optuženika nije ničim. Dakle. 90. tokom cijelog postupka. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. 31. Ženevske konvencije iz 1949.. međutim. stupanj krivične odgovornosti.

. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. v. temeljeno na propisu čl. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. ZKP-a (ranije čl. 353. 1. godine U Sisku. 343. st. jačinu povrede. 15.r. 5. Obzirom na visinu izrečene kazne. odvjetnku.r. 4. U Sisku dne 26. 3. Dabić Milenko. dne 21. 123.kojih je djelo učinjeno. DNA: 1. srpnja 1993. Obavijest PS Okučani 5. 4. Ivanu Rafaj. v. st. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. SUDAC SUDAC Željko . da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Sisak 4. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. okr. ZKP). istog zakona).čl. svibnja 1993. 4. branitelju opt. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. lipnja 1993. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Barać. Sada 115. Oglasna ploča – ovdje 3. određen je pritvor. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. St. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. OJT-u Sisak na br.

u krivičnom predmetu protiv I. Mihajlović Ljubiše i II. Temeljem propisa čl.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Zemunu. II. Rade Končara br. nakon dana 8. Srbin. travnja 1950. rođen 6. razveden. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . srpnja 1993. službeni. toč. zapisničara. Otokara Keršovanija br. sa prebivalitšem u Sisku.opt. 340. u svezi ss. godine u Sremskoj Mitrovici. 3.opt. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Kuzmić Zorana. Alemke Sladić. otac dvoje djece. u odsutnosti I-optuženika. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. zbog krivčnog djela iz čl. Ivana Kasaić. sin Rudolfa i Zore. 3. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. travnja 1947. održane glavne i javne rasprave. kapetan unutrašnje plovidbe. rođene Martinović. članova vijeća i Nataše Galinić. Općina Zemun..optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. predsjednika vijeća. RS. sin Slavka i Marije. godine. 1. 2. Hrvat. Mirka Švaljek. rođene Desimirović. ul. 12. rođen 5. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. člana vijeća. OKZRH. odvjetnika iz Siska. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. st. 120.

st. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. godine. 120. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. u svezi st. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. 91. Dakle. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. u Sisku. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . omogućio I-opt. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. godine. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. Temeljem propisa čl./ dana 23. i 24. st. iako je znao da je I-opt. ožujka 1993. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. 87. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. Pa. 2. OKZRH. KUZMIĆ ZORAN 2. 2. 1. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. II. st. i 24. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. 23. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. listopada 1991.Da su i to: I-opt./ dana 22. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. listopada 1991. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. toč. 1. 1. godine. Dakle. opt. OKZRH uz primjenu čl. – 5. u Sisku. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. 24.. da su time I-op.

st. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. listopada 1991. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. Naime. OKZRH uz primjenu članka 24. kanalu jedan kratki razgovor. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. dvojici pripadnika ZNG-a. dana 19. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. godine. godine. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. godine. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. po . tim prije. tako i 24. jer ga 24. listopada 1991. godine. što su i učinili. listopada 1991. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. Dana 22. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. svibnja 1993. 1. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. istoga Zakona. Gavrane javi se“. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. 2. listopada 1991. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. godine oko 16. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14..s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa.00 sati. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“.stanovništva. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. Kako nisu mogli uspostviti vezu. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. Na istom 16. Nakon što se odazvao. „Dunavskog Lloyda“. jer isti nije dostižan državnim organima. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. označenog u članku 120. travnja 1993. u svezi st. oko 16. Dana 22.00 sati. kako 23.

„Novi vjesnik“. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. dispečer. do tada nepoznate.dolasku na radno mjesto. kao i „Gavrana 1. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. u svezi st. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. OKZRH. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. Brigade. ni što su one značile. Dragan Dakić (list 59 spisa). Naime. sud je utvrdio da je . koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. jer su dali jasne i kategorične iskaze. Željko Milković (list 56 spisa)m. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. preko radio-stanice na 16. te da su slate razne šifrirane poruke. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. OKZRH uz primjenu članka 24. Braco Grozdanić (list 57 spisa). a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. st. 1. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. godine. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. koji su se 22. listopada 1991. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Antun Jakirčević (list 59 spisa). nalazili na brodu „Zibel“. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . a da se ne zna. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. 2. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. 2. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec.i IIoptuženika. kanalu. niti je u dnevniku načinio bilješku. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. Nadalje. ni tko ih je slao. Također. i 4“. 3. jer je jasan. tako i II-optuženika. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka.

sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. već se mora dokazati motivom i umišljajem. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. PREDSJEDNIK Željko Barać. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. 4. SI-0009 . niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. 3. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. U odnosu na II-optuženika. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. st. U Sisku. koje se ne pretpostavlja. ZKP-a oslobodio optužbe. 115. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. 8. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. v. odnosno grad Sisak. st. Kako ničim nije dokazano pomaganje.r. dakle.„Dunavski Lloyd“. niti je naredio. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. „Hidroput“. jer je to isključiva nadležnost direktora. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. srpnja 1993. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. v. ZKP-a). već naprotiv obrnuto. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. sud je optuženike temeljem članka 340.

prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. svibnja 1953. rođene Grgić. sin Ilije i Julke. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. lipnja 1993. k r i v što je: j e tijekom 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. zbog krivčnog djela iz članka 128. kao zapisničara. odvjetnice iz Siska. godine u Rajićima. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. nanijevši im tjelesne povrede. bili zarobljeni od strane tzv. nakon što su Sabić Željko. OKZRH (ranije članka 150. kao funkcioner i oficir tzv. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. rođen 21. dakle. godine. gdje i prebiva na Trgu Đ. po sucu Željku Barać. održane glavne i javne rasprave. OKZRH). kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Sabe. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. sada u bjegstvu. godine u Jasenovcu i Demirovcu. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. pripadnici MUP-a RH. nakon dana 8. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. u odsutnosti optuženika. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – .

21. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. 128. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. ZKPa (ranije čl.000. potres mozga. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 343. te sam izudaran po bubrezima. OKZRH (ranije čl. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. toč.surovim postupanjem s ranjenicima. 87. istog zakona).500. „Zadobio sam fakturu kičme. ZKP-a (ranije čl. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste.HRD. 1. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. 353. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5.“. st. 2. s tim. st. Temeljem propisa čl.. 6.HRD i temeljem toč. koljenima po cijelom tijelu. šakama. Udaran sam palicom. 98. te povremeno sada gubim sjećanje. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. 23. 150. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 128. 1. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 7. ožujka 1993.. i 95. st. svibnja 1993. a ranije čl. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Temeljem propisa čl. KT-23/93 od 23. ZKP-a. 90. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. pa ovaj drugi udari i tako. st. Njihova su kazivanja (kao. 6. OKZRH. istog zakona) Kv-67/93 od 3. nogama. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.

tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. U Sisku. st. 31. stupanj krivične odgovornosti. . te ni po kome. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Uračunljivost optuženika nije ničim. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. r. Ženevske konvencije iz 1949. 115. i 144. v. lipnja 1993. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. 4.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. 1. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Prilikom odmjeravanja kazne. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. subjektivna i objektivna. 343. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. ZKP-a).r. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. dne 8. godine. v. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. OKZRH). da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. ZKP-a). „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. među ostalim“. st. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 4. Barać. ZKP – prije čl. st. 123.

Srbin. predsjednika vijeća. Dušana Jović. Vračar. Ivana Kasaić. siječnja 1935.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. st. Stanka Divjakinje. 1. OKZRH (sada čl. Ante Jukić. lipnja 1993. III-opt. zbog krivičnih djela iz čl. Žrtava fašizma bb. Boškovića br. Mikelić Borislava. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. VII-opt. nakon dana 9. II-opt. inženjer II-opt. Ilije Bjelajac. DUŠAN JOVIĆ. godine u K- . održane glavne i javne rasprave. rođen 16. IV-opt. Milana Muiđe. siječnja 1942. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. R. sin Stevana. rujna 1939. sin Miljkana. SO Glina. godine u Dobrljinu. SO Bos. sudaca porotnika Mirka Švaljek. rođen 20. godine u Donjem Klasniću. sin Stevana. Dušana Kačar. sa prebivalištem u Glini. 142. Josipa Budinski. VII-opt. VI-opt. članova vijeća i Nataše Galinić. rođenog 13. Ul. svibnja 1949. DUŠAN KAČAR. Sime Karaice i IX-opt. Novi. SO Glina. III-opt. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. 1. OKZRH). godine u Donjem Klasniću. rođen 24. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. Milana Milanković. V-opt. IV-opt. Ilije Nišević. MILAN MUIDŽA. sa stanom u Beogradu. člana vijeća. 120. 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. u odsutnosti optuženih. liječnik. sin Milutina. odvjetnika iz Siska. st. godine.

ul. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. Norberta Vebera bb. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. srpnja 1956. SO Glina. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. i 1992. SO Glina. da se uništavaju stambene zgrade.Banskom Drenovcu. gospodarski objekti i sakralni objekti. rođen 16. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. defektolog. sa prebivalištem u Glini. listopada 1956. godine u Velikom Gradcu. sa prebivalištem u Petrinji. gdje i prebiva.. STANKO DIVJAKINJA. sa prebivalištem u Sisku. rođen 15. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. A. SO Petrinja. sin Dragana. sa prebivalištem u Glini. sa prebivalištem u Sisku. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. sin Pavla. ILIJA BJELAJAC. VII-opt. b. lipnja 1933./ u tijeku 1991. Mihanovića b. novembra bb. Filipa kljaića 3 V-opt. štab četničkih formacija.b. izrađivao planove mobilizacije.b. godine u Glini. sin Petra. VI. Ul. godine u Malom Gradcu.. bravar. ILIJA NIŠEVIĆ. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. MILAN MILANKOVIĆ. sin Damjana. sin Steve. godine u Petrinji. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. prosinca 1960. rođen 29. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. SO Glina. Rimska ul. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta.. svibnja 1949. 29. Malinova 94. SO Glina. Ul. rođen 18. IX-opt. rođen 7. godine u Begovićima. naređivao nelegalno s u . VIII-opt. SIMO KARAICA. opt. godine u Roviški.

kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. oštećenja. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Dušan Kačar. 2. Crkva Sv. 1. dok su Drakulić Nikola. Dušan Jović. paljenja i rušenja stambenih. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Lovre i dr. „SAO Krajina“. st. 120. Kendjel Ivan. Milan Milanković. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. Milan Muidža. lipnja 1991. III-optuženi MILAN MUIDŽA. pljačkali imovinu. dakle. VI-opt. Djurač Rajko. V-opt. Dušan Kačar. Ilija Nišević. V-opt..opt. Vujaklija Rajko. OKZRH. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Ilija Bjelajac. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Milan Milanković. st. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Milan Muidža. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. Dušan Jović. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. te ranjeno deset osoba. crkva Sv. VII./ u tijeku 1991. te uništavali stambene zgrade. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC.opt. 1. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. II-opt. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. IV. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. Jovanović Rezika. Ilija Bjelajac. VI-opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. 120. godine u Glini i okolnim mjestima. III-opt. Banadinović Angelina. sakralne objekte i gospodarske objekte. dakle. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. IV-optu. a II-opt. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. Ilija Nišević. . gospodarskih i sakralnih objekata. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. VII-opt. Herelić Ramiz. i 1992. Katarine. a IIIopt.

st. st. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. 120. Svjedoci Kovačević.OKZRH. st. Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. Branitelj. toč. OKZRH.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. 90. Ličina Berislav. Iliji Niševiću. svaki u ponekom dijelu. Štrk Ivan Šantek Ivan. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela.HRD. da bi. zbog izvršenja kojeg su tuženi. Juzbašić Živko. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. Milanu Milankoviću. Temeljem propisa čl. bila . slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne.. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. Mato. a optuženicima Dušanu Joviću. ali svi. 87. Milanu Muidži.050. Dušanu Kačaru. Malić Hamdija.199.. Iliji Bjelajac. Kušan Djuro. travnja 1993. te ni po kome. kojima ih se tereti. 1. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. godine. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. 1. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. godine stavilo na teret I-opt. 2. ZKP-a u svezi čl. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. OKZRH. 119. – 7. 120. konačno. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. u cijelosti. 343. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. postavljen po službenoj dužnosti. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.000. 1. st. na glavnoj raspravi održanoj 3. OKZRH. 1. ožujka 1993. navode optužnice. lipnja 1993.

Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 1. . da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Krivična odgovornost optuženih. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 343. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. pobude iz kojih je djelo učinjeno. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. sakralnih i gospodarskih objekata. PREDSJEDNIK Željko Barać. te stoga optuženici. st. u krajnjoj liniji. v.r. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. te uništavanjem stambenih zgrada. temelji se na u izreci citiranim propisima. U Sisku. nije dvojbena. OKZRH. v. dne 9. određivanje pritvora. označeno u čl.dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. 115. Prilikom odmjeravanja kazne. 120. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 31. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić.r. OKZRH). 4. dakle. st. pozivom na propis čl. stupanj krivične odgovornosti. 1. ZKP-a). s tim. st. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.) a za vrijeme oružanog sukoba. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZKP-a. Odluka o trošku krivičnog postupka. lipnja 1993. Visina izrečene kazne zahtijeva. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog.

7. st. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. TO i JNA. Musliman. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. godine u Gorama. OKZRH. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. 120. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. nakon dana 1010 svibnja 1993. otac jednog djeteta.14/93. 1. 120. Đure Sertić. listopada 1991. 03. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. održane glavne i javne rasprave. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. sin Jusufa i Tinke.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. odvjetnika iz Siska. godine u odsutnosti zatvorenika. razveden. članova vijeća i Nataše Galinić. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. Dvorneković Maru i Holija Stevana. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. člana vijeća. godine u Velikoj Kladuši. OKZRH. zbog krivičnog djela iz čl. st.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 1. Alemke Sladić. dana .SI – 0011 K. rođenog 20 rujna 1930. pa se istog temeljnog zakonskog propisa . Ivana Zlovolić. rođene Stibuhar. Ante Jukić. sudaca porotnika. sa završenih četri razreda osnovne škole. Boškovića br. R. predsjednika vijeća. godine na području općine Petrinja. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. tapetar. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve.

Temeljem propisa čl. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. i 118. OKZRH. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. Ja sam uhićen 3. kako se zvala.1992. u kojoj se uračunava pritvor od 16. do 14. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. Darinko Herak (list 43 spisa). stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Istovremeno. istog zakona) da bi.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . 90. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. 87. 120 st. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150.1992. 1. st. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. Tokom dokaznog postupka. st. Stevana Holija i Maru Pavičić. njegovu ženu. toč. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. da je rekao. na glavnoj raspravi javni tužitelj. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5.000-HRD i temeljem toč. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. listopada 1991. 7. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. 1. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . 2. i 2. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. koji prileži ovom predmetu. 1. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. st. OKZRH (sada označeno u članovima 109. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.000 HRD. te Maru Dvorneković. uz podizanje optužnice. među ostalim. travnja 1993. ožujka 1993.08. godine. 6. st. ZKP-a a u vezi čl.03. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). 1. 120. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. 139. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. očito pogrešno označenog prezimena. Temeljem propisa čl. koja je. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. st. 90. u vezi čl. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena.

Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 142. istog zakona). imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. v. Prilikom odmjeravanja kazne. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. a iz čl. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. u krajnjoj liniji. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog.na način opisan izrekom ove presude. 120. temelji se na u izreci navedenim propisima. 1. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. koje ni po kom nije bilo osporeno. godine. Slijedi. stupanj krivične odgovornosti. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. Povreda međunarodnog prava. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. . 343. st. st. U Sisku. OKZRH (ranij čl. te ni po kome. bila dovedena u dvojbu. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. svibnja 1993. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. Ženevske konvencije. v. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. 1. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. 31 OKZRH). Nema. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. koja je već naprijed jasno označena. st. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava.r. ZKP-a. PREDSJEDNIK Željko Barać. dana 10. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. da nije za krivičnu odgovornost optuženika.r. 1. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. Odluka o trošku krivičnog postupka. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.

1965. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. rođen 28. sin Slavka. god.1956.08. srpnja 1991. BRANKO ČUČKOVIĆ.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju. rođen 25.. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! . god.. 4. st. VLADIMUR VILIĆ.11. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. «ŠILT». u Skeli. zv. prije čl. 4 ZKP-a). god. iz kojeg su upravo bili izišli. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. s tadašnjim prebivalištem u Glini. općina Glina 6. sin Ilije i Ane. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30.08. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede. zv. ZKP-a. rođen 13. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. s tadašnjim prebivalištem u Glini. SINIŠA MARTIĆ. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja.1945. 115. srpnja 1991. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sin Vladimira. st. Rade Grumić Rare 7 7. «GULA» i «ZMAJ». INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4.

2. 150. dakle.000. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. 1. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. zapisničara. 98. st. godine u Glini. Rade Grmuše kbr.HRD i paušalni iznos od 5. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. Temeljem propisa čl. godine. i 144.. zbog krivičnog djela iz čl. st.000. toč. u odsutnosti optuženika. ZKP-a u svezi čl. listopada 1948.HRD. 150. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. rođen 19. Hrvat. SO Đakovo. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. održane glavne i javne rasprave. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. nalazi se u bijegu. sin Franje. Godine i Strizivojnni. 95. j e . suprotno odredbama članka 143. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. 4. OKZRH. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. odvjetnice iz Siska. OKZRH. 353. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. st. veljače 1993. 1. oženjen. – 7. nakon dana 17. sa prebivalištem u Glini. Ul. po sucu Željku Barać. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Temeljem propisa čl. 1.Okružni sud u Sisku. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991.

Sam način postupanja optuženika. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Uračunljivost optuženika nije ničim. 33. naročito ovaj potonji. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. U Sisku. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. s tim. 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. veljače 1993. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. . OKZRH.. Dakle. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. To tim prije. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. OKZRH). veljače 1993. (čl. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. godine oznake Kv-9/93. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. temelji se na u izreci citiranim propisima. Prilikom odmjeravanja kazne. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. te stoga optuženi.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dne 17. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. stupanj krivične odgovornosti. pobude iz kojih je djelo učinjeno. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Braniteljica po službenoj dužnosti. u krajnjoj liniji. te ni po kome. prosinca 1992. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. 353. opisan po svjedocima.st. 150.

„milicije SO Krajina“. kao kapetan tzv. odvjetnika iz Siska. godine. godine u Glini. zbog krivičnog djela iz članka 150. sin Miloša. v. rođen 10. godine u Crkvenom Boku. ožujka 1993. nakon dana 26. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. „kapetan Pero“. rujna 1952. nakon što je Makarić Neven. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. j e . v. listopada 1991. Barać. sada u bjektstvu. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. u odsutnosti optuženika. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. godine do 31.r.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.r. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. zapisničara. 8. rujna 1991. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. održane glavne i javne rasprave. Polakova kbr. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. zv. po sucu Željku Barać. uz sudjelovanje Nataše Galinić.

Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. G. toč. st. 1520. 6.dakle. veljače 1993. Temeljem propisa članka 353. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. ZKP-a u svezi čl. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. istovremeno i oštećeni. postavljen po službenoj dužnosti. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. stavka 1. 95. Svjedok. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. godine. ZKP-a. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. godine. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 2. Branitelj. i 144. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. st. čl. st. 23. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. 150. 98. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Temeljem propisa čl. subjektvina i objektivna. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. ožujka 1993. Ženevske konvencije iz 1949.HRD. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“..000. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.

10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Alemke Sladić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. 1. Jovanovski Budimira. v. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. predsjednika vijeća. st . Prilikom odmjeravanja kazne. 1. ZKP).r. st. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. Đure Sertić. SUDAC Željko Barać. člana vijeća . U Sisku. 4. u odsutnosti optuženih. SI-0016 K. stupanj krivične odgovornosti. Visina izrečene kazne. Begović Jove. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić.r.pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 353. 142. zapisničara. Članova vijeća.godine. 123. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. st. OKZRH. Zbog krivičnog djela iz čl. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. 33. pozivom na propis čl. dne 26. Tarbuk Ranka. travnja 1993. Zakona o krivičnom postupku. Jakić Ante. i Podunavac Sime. a u prisutnosti zamjenika . ožujka 1993. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. razlogom je određivanju pritvora. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. v. nakon dana 27.

III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. artiljerisku. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. 16 i 21. u Petrinji. Bučar Štef. minobacačkom vodu 120 mm. pristali da provedu ovakova naređenja. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. odvjetnika iz Siska. što su njihovi podređeni. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. Bateriji haubica 105. zapovjednika garnizona u Petrinji. 66. Marković Đuro. J. 8. svibnja1963. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. ožujka 1951. niti jedinica. godine u Sokolišu. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. provodeći ovakova naređenja i učinili. V. stariji vodnik u bivšoj JNA. vodnik bivše JNA. rođen 15. sin Mirka. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. rođen 13. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. Podunavac Simo. sin Rade. III – opt. sa posljednjim prebivalištem. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. 24. ul. i 155 mm. Begović Jovo. IV – opt. 2. Br. te stambenim. Janjića br. rujna 1949. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. oficir bivše JNA. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. rujna 1991. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. godine. a potom. rođen 24. Klarić Milana i su . SO Bos. Lokner Nikola. rođen 30. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Haulikova br. Hanžekova kbr. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. sin Dragutina. sin Milana. održane glavne i javne rasprave. Novi. Jovanovski Budimir. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. II – opt. rujan 1957. minobacačku i drugu vatru. nakon što su od Tarbuk Slobodana. da otvore tenkovsku. Frankopanska ul. godine u Petrinji.optuženi PODUNAVAC SIMO. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. godine u Dvoru.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. kapetan I klase bivše JNA. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. krivi što su : dana 2. po civilnom stanovništvu grada Petrinje.

142. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. 142. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. st. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. 1. Trklja Jasmina. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. 2. Cerjak Branka. Podnar Stjepana. To stoga. prijave medicinskog centra Sisak . a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Vujaković Rajko. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. što isti nisu dostupni državnim organima. – HRD. ožujka 1993. Temeljem propisa čl. Vujatović Đuro. Ceković Ljubica. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. broja uviđaja 834/91. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. veljače 1993. Lovre i drugi objekti. Općinski sud u Petrinji. 6. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. Popović Marijan. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Dumbović Zvonko. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. 95 st. Katarine. toč.910. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. 23. Tarbuk Ranku. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Drakulić Nikola. Banjan Miko. st. 1. Kovačević Janko. dakle. st. Temeljem propisa čl. 6. 98. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. 1. st. OKZRH. Marić Mladena i Talaja Josipa. što je i učinjeno. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. – HRD i temeljem toč. st. 1.000. ZKP-a u svezi čl. OKZRH. Sekulić Branko. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje.Mouća Alojza. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Lovrenović Ivice. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Banjadinović Andjelina. 353. crkva sv. pa tako. optuženim Babić Miloradu. 7. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Jovanovski Budimiru. Đuričić Rajko.. crkva sv. datih tokom istrage.

naročito stambene zgrade u centru Petrinje. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. sakralne i druge objekte u Petrinji. Banadinović Andjeline. a primjenom propisa čl. 33. svakome. . tako komunalne. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. 1. Klarić Milana i Mouča Alojza. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. a iz čl. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. crkvu Sv. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 1. izdavanje zapovjedi. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. Herelić Ramiza. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. Lovre i dr. st. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. Marković Đure. OKZRH. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . 353. Jovanović Rezike. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. TZV. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. OKZRH. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. Kendjel Ivana. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. crkvu Sv. Vujaklija Rajk. st.142. Katarine. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. JNA u Petrinji. Bučar Stjepana. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. te uvidom u pismenu dokumentaciju. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. također navođenu. Općinski sud u Petrinji. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. koje su gađale kako stambeno. Djuričić Rajka. Učinjenom nisu stavljeni prigovori.o povredama Drakulić Nikole. predstavlja. ZKP-a.

dana 27. PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI . 123. st. travnja 1993. 4. U Sisku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. ZKP-a). Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan .Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka.

Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora – Trg M. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. Tita. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. V. Nazora i Trga M. Nazora – Trg M. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. gdje su vidljiva oštećenja.09.1991. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. locirane u Petrinji u ul. Gundulića. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. V. V. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . kao i uništeno jedno teretno vozilo. F – 16 prikazuje ulicu V. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. godine. M. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. I. J. V. F – 30-32 prikazuje križanje ul. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. I. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul.

142. srpnja 1991. u odsutnosti optuženika. predsjednika vijeća. Ivana Blažinić. siječnja 1993. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Tijekom 14. godine u Dvoru. općina Surdulica. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. sin Staniše. 1. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. i 15. Ivana Kasaić. godine. oficir tzv. rođen 24. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. zapisničara. st. JNA. rođen 01. Srbija i Crna Gora 3. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. ĐORĐE STOJANOVIĆ. srpnja 1991. rujna 1949. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. god. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . sudaca porotnika Josipa Žinić. u Stajkovcu. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.PODACI O POČINITELJIMA 2. i 15. članova vijeća i Nataše Galinić. člana vijeća. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. zbog krivičnog djela iz čl.03. nakon dana 18. Alemke Sladić.1944. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. god. sin Rade. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska.

pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak.749. 2. 1. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 142. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. u Petrinji. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . Kostić Branko. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. 98. st. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130.749. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.740 USA dolara. 7. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. 108. toč. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. st. st.000 HRD. 1. neizazvan za borbeno djelovanje.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Kovačević Ivica. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske.000 – HRD i temeljem točke 6. Isaković Čeho. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. 1. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. studenog 1991. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. travnja 1992. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. JNA. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. Temeljem propisa čl. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Obrazloženje . godine do 04. dakle. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. topničkim i raketnim jedinicama. tzv. u više navrata. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. godine. 353. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. ZKP-a u svezi čl. st. 95. Grubić Đuro.

a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. 6 da je to činio. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. 46 – 59. JNA. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 23. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. za vrijeme oružanog sukoba koji. st. godine. izdao zapovijed. sud ne nalazi potrebnim govoriti. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. o kojem. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. 1. što. godine (listovi 94 i 95 spisa). koja prileži spisu. a sam grad Sisak. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u .) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. 6. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. . prosinca 1992. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. u Petrinji. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. tzv. stav. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 1. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. ovom zgodom.1268/91 i – 311/92. st. prosinca 1992. što isti nije dostižan državnim organima. (objava istog i dr.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. a pročitani su. iako nema formalna obilježja rata. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak.749. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. a iz člana 142. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. godine (list 94 i 95 spisa) te. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. prosinca 1992. prosinca 1992. 142. i 90 – 91 spisa). kao i njegova industriska zona.

a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. dana 18. v. 1. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. određen je pritvor. primjenom propisa člana 353. Zakona o krivičnom postupku. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. U Sisku. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. kao ni primjerenosti istog.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.r. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. Shodno visini o izrečene kazne. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.r. st. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. siječnja 1993. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. v. . PREDSEDNIK Željko Barać.

prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. SO Petrinja. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. 142. odvjetnice iz Siska. rođen 2. siječnja 1955. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. siječnja 1962. rođen 11. godine u Joševici. Srbin. sin Ljubana. sin Dušana. godine u Joševici.opt. SO Petrinja. 1. Horvat Stjepan. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. OKZRH. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. kojima su su . Zubanović Jove. svibnja 1993.Paunović Dušana. godine. zapisničara. zvani Tito. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. ove bez ikakva razloga napali. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. rođen 1. sin Milana.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. Alemke Sladić. Horvat Đuro. znajući da mještani sela Pecki. sin Stanka. oko 7. u odsutnosti optuženih. 127. sa prebivalištem u Petrinji. Srbin. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ. gdje i prebiva na kbr. člana vijeća i Nataše Galinić. svibnja 1960. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 4. zbog krivičnog djela iz čl. kolovoza 1960. godine u Jošavici. godine . godine u Joševici. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. kolovoza 1991. SAO Krajina. II. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama.b. krivi što su : dana 16. Malinova (odvojak) b. 116. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice.predsjednika vijeća. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. st. u krivičnom predmetu protiv I. nakon dana 25. rođen 29.opt. Radišević Nikole. IIIPlavljanić Sime i IV.

1. Zubanović Jovi. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. odvjetnica iz Siska. Bugarin Andrija. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. 1. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. OKZRH. OKZRH). pobliže opisano izrekom ove presude. 1. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . prosinca 1992. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak. st. ali svaki. ZKP-a u svezi čl. dakle. 120. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. činjenično. Temeljem propisa čl. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. oznake KT. svaki u ponekom dijelu. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. st.HRD. godine. godine. 87. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo.000. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. optužnicom od 30. 2. pa i po provedenom dokaznom postupku. 142.178/92. navode optužnice. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. st. studenog 1992. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. 343. 1. Svjedoci Stanešić Danijel. 142.. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 1. u potpunosti. toč. Temeljem propisa čl. Dvorenković Stjepan. te ni po kome. OKZRH (sada čl. Abramović Ivo.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. st. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. 90. 1. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli. kako je tuženo.

ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Visina izrečene kazne zahtjeva. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 31. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. dakle. 1. s tim. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. PREDSJEDNIK Željko Barać v. v.) a za vrijeme oružanog sukoba. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 115. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. krivična odgovornost ni jednog od optuženih. dana 25. Prilikom odmjeravanja kazne. označeno u čl. pozivom na propis čl. svibnja 1993. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ZKP-a. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. temelji se na izreci citiranim propisima. st. Nije dvojbena. 343. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. 4.r. 142. ZKP-a). imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.r. 1. st. st. Odluka o trošku krivičnog postupka. OKZRH. određivanje pritvora. U Sisku.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

VI Udarne kordunaške divizije 36. IV. u odsutnosti optuženih. zapisničara. 34.Okružni sud u Sisku. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. gdje stanuje u ulici A. godine u Dvoru. godine.optuženi BALTIĆ PETAR. oženjen. i iz člana 144. i Nataše Galinić. siječnja 1993. Srbin. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. rođen 19. 03. stražar. sa prebivalištem u Glini. X-optuženog Matijević Dragana. 12. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. rođen 18. sin Milana. Srbin. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. 05. sin Nebojše. kažnjavan. II-optuženog Baltić Petra. sin Petra. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 1957. Srbin. Radnička kbr. VI-optuženog Čordaš Vlade. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. Srbin. Kovačevića b.optuženi BJELAJAC STEVAN.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. otac jednog djeteta. člana vijeća. 1962. Banijskog partizanskog odreda b. 1953. godine u Glini..optuženi TINTOR DRAGAN. Vinogradska b. Srbin. oženjen. Mirka Švaljek. godine u Zemunu. sa stanom ul. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. st. članova vijeća. sa stanom u Balincu kbr. zbog krivčnih djela iz člana 142. 12 VI.b.optuženi ČORDAŠ VLADO. oženjen. rođen 18. neoženjen. sin Milana. nakon dana 22. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske. V. godine u Glini. Ivana Zlovolić. policajac. stražar. policajac. sin Alekse. 1966. V-optuženog Ljubičić Milana. 1965. godine u Glini. sin Stevana. 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. .b. 12. sa prebivalištem u Glini. godine u Glini. VII-optuženog Tintor Dragana. predsjednika vijeća. odvjetnika iz Siska. 1958. Alemke Sladić. III.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. sin Mare. rođen 03. II. 02. održane glavne i javne rasprave. IV-optuženog Bogunović Djuke. otac jednog djeteta VII.b. stražar.. 04. oženjen. rođen 20. rođen 09. IX-optuženo Djaković Ilije. 1952. rođen 01. 03.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

postavljen po službenoj dužnosti. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Temeljem propisa članka 353. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. stavak 1. st. Temeljem propisa članka 98. 2. prosinca 1992. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga.. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.se pri tome. toč. 23. godine. ZKP-a) Kv-103/92 od 30. Branitelj.HRD i paušalni iznos od 5. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. – 6. dakle. 95. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150. . Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. prosinca 1992. 1. 1. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.. st. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 6. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. i 144. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. ZKP-a u svezi čl. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne.HRD. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. subjektivna i objektivna.000. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret.000. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1.

33. U Sisku. SUDAC Željko Barać. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. predsjednika vijeća. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. Ivana Kasaić. a putem ovoga suda. v. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. 1. Obzirom na visinu izrečene kazne. Zakona o krivičnom postupku. dne 19. st.ženevske konvencije iz 1949. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.r. određen je pritvor. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Alemk Sladić. Mirka Švaljek. siječanja 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno. godine. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.r. v. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Prilikom odmjeravanja kazne. člana vijeća. temeljeno na propisu člana 353. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti.

a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO.siječnja 1993. Srbin.. 1. Ivana Trnskog kbr. nakon dana 22. otac jednog djeteta. Srbin. zbog krivičnog đela iz čl. radnik. oženjen. IV-optuženi Krnjaić Đuro. IX 1947. godine u Bosanskoj Bojni. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. godine u Jošavici SO Petrinja. Ul. III-optuženog Zorić Ljubana. Grge Novaka b. odvjetnika iz Siska. Filipa Kljaića b. IV-optuženog Krnjaić Đure. nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. uz pomoć tzv. Radićeva kbr. sin Draginje. održane glavne i javne rasprave. IV 1954. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Srbin. rođen 5. 13. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . st. godine u Sisku.i 4. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. radnik.IV 1947. Srbin. sin Đure rođen 16. SO Petrinja. JNA okupirali grad. III-optuženi Zorić Ljuban i. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji.b.117. dakle. godine u Petrinji. oženjen. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3. sin Jovana. rođen 9. u odsutnosti optuženih. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. godine. Ul. godine u Tremušnjaku. oženjen. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. sa prebivalištem u Petrinji. sa prebivalištem u Petrinji. sa prebivalištem u Petrinji.Nikole. 11 1968.b. 142. sin Đure rođen 20. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu.listopada 1991. radnik.

spajati žicom na strujni krug. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio. a potom u zajednici.500. godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku.HRD. 2. 142. 1.st. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. . Temeljem propisa čl.HRD. Plavljanić Nikoli.označeno u čl.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili.prosinca 1992. već u Petrinji). godine.prosinca 1992. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4. 95. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.iz čl. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. pa tako. 1. Temeljem propisa čl. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . st. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30. toč. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih . sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. . 98. 353. st. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137.II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. 1. . a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . st. . II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok .ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . 6.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva . a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. st. ZKP-a u vezi čl. 142. i 7.000. 1. Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. a svaki od njih paušalni iznos od 5.

Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dne 22. Ženevske konvencije. stupanj krivične odgovornosti.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949.r. pobude iz kojih je djelo učinjeno. SI-0024 K-22/92 . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 33. Zakona o krivičnom postupku. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda. Odluka o trošku krivičnog postupka. 1. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. Slijedi. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. Povreda međunarodnog prava. st. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. 353.r. koja je već naprijed jasno označena. 1. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. temelji se na u izreci navedenim propisima. st. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. sud je optuženima Rađenović Željku. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava. Barać. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. složenosti postupka. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. a iz člana 142. v. godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika.siječnja 1993. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku.

Mirka Švaljek. predsjednika vijeća. 2. godine u Ljeskovcu. Drobnjak Milana i IV-opt. Ul. sin Branka i majke Milke rodjen 18. članova vijeća te Nataše Galinić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha. zapisničara. u krivičnom predmetu protiv I-opt. A1emke Sladić. II-opt. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. zv. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. 144. Ivana Zlovolić. star 22 godine. 2. III-opt. zv. održane glavne i javne rasprave. svibnja 1957.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. nakon dana 2l. od oca Branka i majke Milke. krivi su . II-optuženi SANADER MILE . sudaca porotnika Ivana Kasaić.siječnja 1993. Drobnjak Slavka. “ iz G. III-optuženi DROBNJAK MILAN. I. Ul. Sanader Mile. I. „Prelac Mlinoge. Zajca kbr. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. Mlinoge. Sanader Dragana. trgovac. „Prelčić“ iz G. godine. Zajca kbr. rođen 3. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. odvjetnika iz Siska. zbog krivičnog djela iz čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. člana vijeća. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. star 28 godina.1ipnja 1953. u odsutnosti optuženika. godine u Ljeskovcu.

godine I-optuženom Sanader Draganu. 144. kršeći pravila međunarodnog prava. suglasivši se sa ovakovom naredbom. . Drobnjak Milanu i IV-opt. godine u Petrinji. 98. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske. njihove prisutnosti glavnoj raspravi.. Tutić Radislav. 7. Svoboda Mišo. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. uslijed čega su Cerjak Dražen. 353. II-optuženom Sanader Mili.iz čl. Dumbović Nikola. toč.. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. 1. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25.prosinca 1992.000. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Temeljem propisa čl. III-opt. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili. Mikulin Vlado. Lukačević Franjo. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko. Alijagić Meho. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. godine. Rogulja Milivoj. Tomašić Branko. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja.što su: dana 16. 1. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. dakle. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja.HRD. 1. Kovačić Božidar. nakon čega su II-opt. Temeljem propisa čl. studenog 1992. Jelačić Ivica. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Drobnja1k Milanu i IV-opt. st. 2. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". 144.HHD. zajedno sa njime pucali u njih. 95. u ovom času.200. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Gregec Dejan. III-opt. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.rujna 1991.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika . a ubijeni bili Bursik Tomislav. IIIopt. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. a zatim. st. Drobnjak Slavku. st. Muškić Neno. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Sanader Mile. ZKP-a u svezi čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.

. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa). predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike . Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa)... Galijan Zlatka.. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika. Požar Zorana. nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno. ".. dopremila vojska“. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. Njihova su kazivanja (kao. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv. Turajlić Milana. Međutim. nastojeći čuvati sebe... već spominjanih. stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su. da se ne kaže previše. Turajlić Nikole. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa). ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim. može se reći srećom. ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio. čiji je i on bio pripadnik „. pao .. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja. jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen . “TO“. Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka. Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže.. da ni jednom izvedenom dokazu. „.“.odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina.. Turajlić Ilije. ali ne znam kako se zove. (pa tako Turajlić Milorada. Popara Dušan (list 71 spisa). koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. Nedvojbeno je. Turajlić Milovana.. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika.. čiji su iskazi. ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju.naoružanje. Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja.. nije prigovorio. postavljen po službenoj dužnosti.. pročitani. neposrednih očevidaca događaja. pak. uz suglasnost stranaka.pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest. kako je i pledirano u završnoj riječi. Turajlić Miroslava.. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa). primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ". tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“. Popara Dušana. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije.Branitelj. uvjerenje je suda... Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih. ali da je ipak.. nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno . ali on nije htio o tome ništa razgovarati.

„Sanader Dragan između ostalog je rekao .. a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. . koji je to stvarno i bio.1992. već samo. 83. Nadalje. Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar". „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika. godine u Prosekturi bolnice Sisak. među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan.... rujna 1991. izostavljen je. „Ja sam ostao neozlijeđen. 97.. Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen. Izostavljena je.. 93.iz ratne zone u Petrinji . nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno . pa ni izvješće Policijske uprave Sisak. a prema utuženom takove nisu bile. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. No. „Njega sam zapazio i zapamtio po tome. godine predveče . „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko.samo glede stradalih osoba). kada mi je predočena slika. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). 89. što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16.11... Pečirko Marijan. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti.. utvrdili njegov identitet. spisa. Mile (također Sanader . tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena.do Bolnice u Sisku. .opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa).rujna 1991. konačno.je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . Žugaj Vlado. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak.i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko. kao smrtno stradali istom zgodom. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude.. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ". Kovačević Ivica i Svoboda Mišo.. i 99. po saznanju za postupke i imena učesnika u njima. tada nije bio ratni zarobljenik. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81. glede upravo rečenog. jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje.je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života. zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“. To ne čudi.. kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu. Sve se ovo kazuje stoga. jer se ovome sudu. jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji. ovoga puta iz izreke presude .. Konkretno. Naime. prepoznao Sanader Dragana.

r. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. temelji se na u izreci citiranim propisima. stupanj krivične odgovornosti. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika. određivanje pritvora. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. U Sisku. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju.označenog u članu 144. te stoga optuženici. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). s tim. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. st. 33. pozivom na propis čl. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 1. među inim i dobrovoljaca za to.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . optuženih. javljanje. Odluka o trošku krivičnog postupka. bila dovedena u sumnju. 353. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. PREDSJEDNIK Željko Barać. Zakona o krivičnom postupku. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. te ni po kome.r. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. Visina izrečene kazne zahtjeva.već civil. v. . u krajnjoj liniji. v. Prilikom odmjeravanja kazne.siječnja 1993. dne 21. dakle. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka. Nema. Sam način postupanja.

12. 54. V. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. rođen 12. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. zapisničara. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. godine u Glini. gdje i prebiva u ul. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. Ivana Kasaić. 1. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili. Dubici. održane glavne i javne rasprave. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. 144. 142. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Trg narodnog heroja br. i iz čl. rođen 10. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. sin Marka. Srbin.09. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. nestali su . strojarski tehničar. u vijeću sastavljenom od sudaca. člana vijeća. Željka Barać. I. godine. oženjen. nakon dana 5. u odsutnosti optuženih.12. Palaić Ivan.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. odvjetnika iz Siska. predsjednika vijeća. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede. Štajduhar Pavao i Žilić Branko.1956. st. zbog krivičnih djela iz čl. Srbin krivi što su : 1. ožujka 1992. veljače 1993. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine do 31. muče i tuku. sin Pere. sa prebivalištem u Vrginmostu . godine u Bos./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991. 1954. nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. Mirka Švaljek. Gaćeša br.SI – 0025 K – 23/92 . sudaca porotnika Ivana Zlovolić. članova vijeća te Nataše Galinić. Josipa Budinskog. godine u Glini.

u istom mjestu i na isti način kao pod 1. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije. i 2 toč. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. dakle. – 7. st. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. dakle. st. Pa se temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. 142. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. studenog 1992. 98. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. 2. 48 st 1./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. 1. a svaki od njih paušalni iznos od 5. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede . Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv. a za krivično djelo opisano pod 2. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. toč. 353. st. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice.Litrić Milan i Žužić Ante. muče i tuku./. čime su opisanim pod 1./. a opisani pod 2. od 25. od kojih udaraca su Litrić Borislav.500. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. Kaurić Joso. . 1. 2. 1. 144. 95. koju naredbu su ovi prihvatili.000 – HRD. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. ZKP-a u svezi čl. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl./ istovremeno. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. – HRD. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. te i sami to činili. 1./. st.

Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. opisan po svjedoku. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. prosinca 1992. te ni po kome. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. 142. 6. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. a sadržan i izrekom presude. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. st. st 1. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.označenog čl. a sa nespornim posljedicama. postavljen po službenoj dužnosti. što isti nisu dostižni državnim organima. 23. Način postupanja svakog od optuženih. nije dvojbena. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). godine. naročito pogibanjem ljudi. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. Krivična odgovornost. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. Svojstvo civilnih osoba. u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. nitko nije oprostio. 1. 142. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. 144. dakle. označenog čl. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). Postupali su optuženici. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Branitelj. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. kojima ih se tereti. dakle. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. da djelo mora biti . st.) . ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. 144.

sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. Pobrđana. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. Vedrog . jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. Zakona o krivičnom postupku). sin Mije i Marije rođene Petanović. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. po nacionalnosti Hrvat. god u Sisku. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. U Sisku. u krajnjoj liniji. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 353. te stoga optuženici. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. s tim. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. dana 5. stupanj krivične odgovornosti.r. odgovarajuća je težini od njih učinjenog. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B. pobude iz kojih su djela učinjena. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. rođen 19.protupravno i po međunarodnom pravu. državljanin RH.09.1969.r. temelji se na u izreci citiranim propisima. Odluka o trošku krivičnog postupka. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda. veljače 1993. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. PREDSJEDNIK Željko Barać v. st. 1.

članova vijeća. te nakon što su artiljerijske i . kolovoza 1995. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. advokata iz Siska. god. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku. otac dvoje djece.00 sati te 16. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju.Polja. oženjen. god. Đure Sertić. i branitelja optuženika Davora Škugor. Alemke Sladić. održane javne glavne rasprave. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske. zbog krivičnog djela iz članka 142. što je: dana 2. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine u Petrinji. Komogovine. zapisničara. stavak 1. godine u Balincu. potpukovnik bivše JNA. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda.srpnja 1992. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. kolovoza 1995. u odsutnosti optuženika. kao zapovjednik garnizona Petrinja. god. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK. rođen 27. člana vijeća. u svezi članka 24. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. godine oko 12. uz sudjelovanje Nataše Galinić. koja je privremeno okupirana. god do 06.siječnja 1946. predsjednika vijeća. Mirka Švaljek. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. nalazi se u garnizonu u Petrinji. KZJ. god pa sve do 06.rujna 1991. sin Nikole. bio pripadnik tzv. a nakon što je takova vatra otvorena. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci. Dana 06. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše.rujna 1991. kolovoza 1995.rujna 1991. Općina Glina. nakon dana 7. godine. i 21.

Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje.380. . Općinski sud u Petrinji. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor..000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21. 1. st. 353. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji. st.minobacačke granate počele padati po Petrinji.sa tenkovima . naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". godine. a teško ranjeni Đuričić Rajko. st. crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . 98. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. st. izišli . te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. 95. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1.označeno u čl. radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom. Temeljem čl. Temeljem propisa čl.i temeljem točke 6. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. 24. 2. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16.rujna 1991. 6. 53/91). 1. Drakulić Nikola. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi. 1.svibnja 1992.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26. ZKP-a u svezi čl. toč. 142. u svezi čl. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. H-alereić Ramiz. komunalnih i drugih objekata u gradu.rujna i 21. 1. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. st. 1. te razrušeno i uništeno više stambenih. dakle.

1ipnja 1992. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. Dakle. ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat. godine bilo ratom zahvaćeno.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio. Osim toga. jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku. godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. Denis Latin (list 62 i 110 spisa). godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. godine. Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). Primopredaju je vršio do 10. kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. Oko 10 minuta nakon te eksplozije.kolovoza 1991.kolovoza 1991. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika. Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). srpnja 1991. Optuženik je odmah prekinuo konferenciju. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik ."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području". Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu. Osim toga. godine. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10.rujna 1991. vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16. Dana 7. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom.200 metara. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa).rujna 1991. Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova. Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. godine.

kao i optuženika. Konferencija je odmah prekinuta. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. Pucalo se iz topova. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. ali je i priličan broj rezervista. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. tenkova i teškog naoružanja. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak. a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. Oko 19. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu. minobacača od 82 i 120 mm. Došlo je do oštećenja krova. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme .00 sati. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. sve do 19. majku im ustašku. Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. haubica i VBR-ova. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. . Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava.godine a iz video-kasete je uočljivo. pala granata od minobacača 82 mm.granata. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu.rujna 1991. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. i ukupno oko stotinu vojnika. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). dakle. Neki su ušli u ambulantu. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili.

Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao. ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. da je sve ovo dakle. raspolagali su jedino sa pješadijskim. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog.rujna 1991. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. prvenstveno ona ispaljena granata na krov.rujna 1991. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran. ulicama i podrumima. vrtovima. Osim toga. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. Napad je dogovoren za 21. Nikola". zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. Osim toga. Benedikt" i "Sv. Mrtve su pronalazili po kućama. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. da je došlo do znatnog oštećenja grada. i drugo. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. ZNG-a ili građana Petrinje. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. godine kada je izvršen treći napad.rujna 1991.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu. a zatim je taj posao . Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. a počeli su iza posljednjeg napada 21. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. Napad je počeo oko 6 sati. godine. Svjedok kaže. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. a to su činili na dva načina: Prvo. Kako je vodio o tome statistiku. rujna 1991. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu.rujna 1991. Svjedok dodaje. da je 15. zatim. da se ponovi napad na Petrinju.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. Mrtve su tako skupljali 5 . Palajić Ivo. Znano mu je. nije mu poznato. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. smatra.6 dana. Po ovome zaključuje da je dana 21. Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. Da li je to učinio ne zna. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. godine kada je i izvršen.

Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena. te se sa ukućanima sklonio u podrum. godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi. Nalazili su ih u podrumima. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja.rujna . po civilnom stanovništvu. a čule su se i detonacije po cijelom gradu. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Danilović Kosta i Babić Vlado. Sve ostalo civilno stanovništvo.rujna 1991. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. 21. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. dapače. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici. Benedikt" i u cijelosti uništena. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima. sakupljao poginule civile po Petrinji. Palajić Ivo. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. Djecu nisu našli.rujna 1991.rujna 1991. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". godine u Petrinji. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. Čuo je brujanje tenkovskih motora. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću. godine. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. vrtovima. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. razorenu kuću Dangubić Mije. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2.Lovre" koja se u njemu nalazi. da je bilo poginulih iz napada 16. Svjedok na kraju iskaza iznosi. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. Dana 16. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji. a kada . Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana.rujna 1991. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo. a niti je bilo kojeg prepoznao. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja.rujna 1991. bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba.rujna 1991. no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. Nalazio se je u Petrinji i 16. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. Napad je vršen tenkovima.rujna 1991. Šmisl Stjepan. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". ali i nakon toga. Nije poznavao poginule. Bio je u samom centru grada. godine kada je uslijedio drugi napad.

rujna 1991. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo.rujna 1991. izlazak tenkova. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. Iskazom svjedoka Ing Harceta. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. godine. Nakon što se sakrio u obližnju kući. kulturnih i drugih javnih objekata. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. godine. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada.rujna. na Petrinju 2. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". rujna . Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv. raznih sakralnih. Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. kao i njihov povratak. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2.rujna 1991. 16. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. da za napad koji je učinjen 2. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka. decidirani.rujna 1991. da napusti podrum i kuću. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu. srušen most na rijeci Petrinjčici. uopće može se samo reći . sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad. Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. logični. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu. što sa sigurnošću tvrdi. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. Nadalje je vidljivo da su dana 5. Sa sigurnošću tvrdi. kada je već prestao napad.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća.

Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. sa više poginulih civila. U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe . Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina. vežama. dugotrajniji.rujna 1992. grad u vatri. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. Ovaj još jači i snažniji. dvorištima. obavljaju uviđaj. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao. Dogovara konferenciju za tisak 2. Neki i masakrirani. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. Jedina moguća konstatacija . opet bez ikakova razloga i povoda.rujna 1991. godine. Popis poginulih ostao je u kasarni. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. kao npr.u Petrinji.rujna 1991. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. više teško i po život opasno ranjenih. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. vrtovima. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad.i 2l. a ubrzo i izlazak tenkova. 24. 142. podrumima. izdaje odmah naredbu za napad. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim.i 21. povodom jedne nesreće. Naime. Sve do te naredbe u gradu je mirno. Svi poginuli potječu iz napada 16. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. novi napad. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". Kako je ona u pismenom obliku.. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata.rujna 1991. Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. kako napad ne bi bio zaustavljen. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova. Isti je uslijedio 21. civila. gradjani žive i provode uobičajeni dan. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. godine kojom rukovodi. KZJ u vezi čl. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . Dakle. Mrtvi na ulicama.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske.

dne 7. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja. iz kasarne. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. st. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. 1. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. međutim. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. Dakle.r. Naime. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. ZKP-a. te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. 33. KZJ. da bi do kraja izvršio svoj naum. Prema tome. . a ne izdavao. U Sisku. 353. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama.srpnja 1992. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost.r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. njenog rušenja i ubijanja civila. upravo suprotno u toku postupka. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. napada koji je učinjen na grad.

Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.09.O. događaja 02. S.09. I. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. 09. prikazuju objekte na križanju ul.09.1991. V.locirane u Petrinji u ul. Gundulića. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 . god. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.1991. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. godine. godine.1991.

V. J. V. su vidljivi tragovi oštećenja. V. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora-Trg M. kolnika. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. gdje su vidljiva oštećenja. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja. rođen 10.06. Nazora-Trg M. kao i tragovi zrna-projektila. prikazuju Trg J. prikazuju Trg M.. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul. nadalje . god u Novskoj. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. DAMIR BOGDANOVIĆ. V. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul. V. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj.F-16 prikazuju ul. pločnika i. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. Tita. prikazuju stambene objekte u ul. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora – Trg M. V. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. V. god. ul. V. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. I.1967. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. prikazuju križanje ul. prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. M. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M.

Srbin. 123. rođen 16.07. poljodjelac. drž. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. 3. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 2. 1956.. odvjetnika iz Siska. radnik. Stjepana Benčić. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. god. godine u Ostrožinu. st. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. Milana Krajačić. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. uz sudjelovanje Nataše Galinić. članova vijeća. ZKP-a .i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. neoženjen. gdje i prebiva na kbr. 197.veljače 1997. s prebivalištem u Ostrožini kbr. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. godine. "Čvoljac". SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. 1. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ.07. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. 340. nakon dana 06. Srbin. godine u Ostrožinu. RH. člana vijeća. drž. zapisničara. temeljem propisa čl. predsjednika vijeća. I. održane glavne i javne rasprave. 1956. zv. Alemke Sladić. zbog kaznenog djela iz čl. sin Mirka i Danice rođene Rudan. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. toč. rođen 16. RH. 197. sin Mirka i Danice rođene Rudan. OKZRH. u svezi st.

2. ama baš ni jednom riječju. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. troškovi kaznenog postupka iz čl. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. Mirko Gvojić. 1. 2. pa. ZKP-a. Oba optuženika. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. Stjepan Šuntić. OKZRH. Temeljem propisa čl. . to jest nisu iznijeli svoju obranu. dakle. opet.siječnja 1997. 208. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. navode optužnice. 1. 1. pozivom na propis čl. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. st. Ni jedan od njih. ZKP-a. ZKP-a. padaju na teret proračunskih sredstava. u svezi st. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 340. kako tijekom istrage. protjerivanjem stanovništva. st. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 91. 2. st. "Krajine". nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. nije preostalo drugo. 123. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. 3. 2. a činjenično opisano i izrekom ove presude.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. u svezi st. 123. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. tako i na glavnoj raspravi. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. . pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 97. toč. s:. OKZRH. st. ZKP-a.5. 1. toč. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. no. Sudu.

. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 1. OKZRH. Srbin. Alice Freiberger. sa završenom . strojobravar. ZKP-a. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić.Pozivom na propis čl. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 1. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. člana vijeća. godine u Cerovljanima. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. padaju na teret proračunskih sredstava. Mirka Švaljek.r. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. sin Đure i Ljube rođene Čorić. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. pismen. bez zaposlenja.rujna 1996. st. 2. U Sisku. drž. zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. ZKP-a. toč. Jalšo. a shodno načinu okončanja postupka.5. 1.veljače 1997. v. zv. Josipa Žinić.RH. st. troškovi kaznenog postupka iz čl. članova vijeća. godine. rođen 11. 91. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.r. zapisničara. PREDSJEDNIK Željko Barać. sudaca porotnika Ivana Kasaić. odvjetnika iz Siska. dne 06. 87. nakon dana 26. v.listopada 1954. 67. predsjednika vijeća.

. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. OKZRH. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. st.SSS. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 87. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. 123. da bi. Temeljem propisa čl. para državi "Krajina". te odcepljenja općine Hrv. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. kriv je tijekom razdoblja od 1991. 120.kolovoza 1995. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. tbč. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 4. a na glavnoj raspravi 26. dakle. pristupio u paravojne formacije tzv. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. OKZRH u izrečenu kaznu se. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. 45. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. toč. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. veljače 1996. st.travnja 1996. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. u vezi st. st. . 2. godine broj KT-36/96.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. najprije. ZKP-a. 1. protjerivanje stanovništva. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. OKZRH. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. kroz čitavo navedeno razdoblje. godine pa nadalje. neoženjen. do 21. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Temeljem propisa čl.rujna 1996. 90. 2. st. "SAO Krajina". bez djece. kao i od 19. 1. 1. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. srpnja 1996. 2. svoju obranu. 1. st. 123. 1. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. sada ponovno.6. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. OKZRH. u svezi st. do 1995.

da je bio pripadnik tzv. a iz "reversa ličnog zaduženja. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. 2. također se ne može. pa je tako. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. godine pa nadalje. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. v. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. 90." da je bio "četni stariješina". „Srpske vojske Krajine 39. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. u vezi st. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.rujna 1996. 4. OKZRH. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. 45. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". učinjenog sa umišljajem.travnja 1996. koje mogu utjecati na visinu kazne. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. honorirati. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. 31. kao i od 19. U Sisku. do 21. OKZRH. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima.kolovo za 1995. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. ZKP-a.Korpus. zastrašivanja i protjerivanja. OKZRH. veljače 1996. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. municije..r. a da tome nitko ne prigovara. jer nije dorečeno. Vojna pošta 9139 Kostajnica".r. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: .). 1. v. nije ničim dokazana. dne 26. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. st. ustanovljeno. te drugo. pozivom na propis čl. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. 123. st. sada u tom pravcu. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela.. pretpostavlja se. revers i dr. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. PREDSJEDNIK Željko Barać.

Ivana Plemenčić. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović .OKZRH. u svezi st. 1. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u selu Crna Draga . do 1995. gdje i prebiva. odvjetnika iz Zagreba. Alemke Sladić. st. godine. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. predsjednika vijeća. članova vijeća.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 2. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. člana vijeća. sa završenom SSS.svibnja 1997. Srbina. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. "Krajine". održane glavne i javne rasprave. 339. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 3. rođenog 27. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. drž.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. nakon dana 2l. vozača. toč. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. nezaposlenog. Vladimira Jerković. Temeljem propisa čl. 1963. 123. godine u Vrginmostu. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. RH.01. sudaca porotnik " Bogdana Josip. godine. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. neoženjenog. Brnjevac 70. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . zapisničara. zbog kaznenog djela iz čl.

a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. st.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. toč. a na glavnoj raspravi održanoj 21.r. dakle. st. OKZRH. u svezi st. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 2.svibnja 1997. dne 21. Barać. para državi "Krajini". godine. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. protjerivanjem stanovništva. 1.pripojenja tzv. Temeljem propisa čl. 2. . Pri kraju provedenog postupka. 2.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. v. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. st.5. u svezi st. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. v. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. OKZRH.svibnja 1997. U Sisku. Rečeno je razlogom. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.r. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. 1. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. st. 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. 123. . padaju na teret proračunskih sredstava. 1. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. 87. 123. 91. ZKP-a.siječnja 1997.

vojsku služio u bivšoj JNA. zp. Srbin. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv.studenog 1996. sa posljednjim prebivalištem u Glini. RH. otac jednog djeteta.01. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič.1951. Ljubice Rendulić . izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. automehaničar. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. zapisničara. godine. u svezi st.Holzer. vodi se u VE u Glini. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 1. a sada na adresi Livana. članova vijeća. st. Nikole Tesle br. Josipa Žinić. pismeno sa završenom SSS. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. nakon dana ll. 24. „Krajina“. predsjednika vijeća. godine u Starom Selu. oženjen. drž. odvjetnika iz Siska. Mirka Švaljek. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. rođen 01. 123. člana vijeća. Ćepin. održane glavne i javne rasprave. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine do mjeseca kolovoza 1995. Omladinska 3. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . 2. kriv je što je: tijekom 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. neosuđivan.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.

obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. kroz čitavo navedeno vrijeme. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju.. 1. ZKP-a. Temeljem propisa čl. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. za vrijeme rata. godine ista bila izmijenjena na način. pučana hrvatske nacionalnosti.. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude.. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. OKZRH. st. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu.. na glavnoj raspravi dana 23.mogu još na kraju .srpnja 1996. 1. ". kako se navodi optužnicom. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. s tim da dodaje ". OKZRH. godine.. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. da bi. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7.. iako sam Srbin. pa nadalje. u okviru takvog zločinačkog plana. imao sam automatsku pušku. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. 4. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. st. st. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. toč.1istoDada 1996. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II)..srpnja 1996. 123.bio sam pripadnik. st. do izbijanja sukoba. paravojnih formacija milicije . 2.. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju... počam od 04.označeno u čl. morao sam to biti . ZKP-a. . 1. 2." (list 28/11). pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti.. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. 120. .65 mm. st. 87. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA... 45. godine. Temeljem propisa čl. u svezi st. 1. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti.6. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. oružje sam imao još iz bivše milicije .

OKZRH. Koje je optuženik predložio. Naprotiv. OKZRH u svezi sa čl. da je izostalo. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. pa i onima. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom.list 82/II) i dalje. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka.N. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. što je sud propustio ustanoviti. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. jasno kazuje. 123. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. kao i da je.rujna 1996. st. a optuženik prihvaća. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. 120. kako je već ranije navođeno. a da je tjeralica sredstvo da se.priznaje i sam optuženik. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. istog Zakona. paravojnih formacija milicije. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. Milan Babić. Morao sam to biti''. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. tvrdi. godine. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. do čl. bilo rečeno. st. OKZRH. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. Dušan Zelenbaba. Isto tako. 1/10 od 26. pri navođenju njegove obrane.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. negativnu okolnost. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. 122. mimo njegove volje. 1. rujna 1996. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. 2. 3. br. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. 123. 1. 2. st. 120. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. istog temeljem čl. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. od 27. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. Branitelj. st. OKZRH“. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. . 7. 80. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. dodatak Međunarodni ugovori br. kako to obrana tvrdi. 3. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. . a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno.godine ) u čl. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim.N. u konkretnom slučaju. konačno. Mile Martić. makar na tzv. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. a Zakon o općem oprostu ( N. a ne nečim. dostavljenom po sudu u Hagu.

što se lako zaključuje iz njegove obrane. poistovjećuje se sa skupinom. otuđivao vrijedne predmete. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. Trajalo je to četiri dana. a sve stoga da sa vješala skine . prijeteći da će ih zaklati. Istovremeno ga je vrijeđao. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. da bude jasno. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. a i ljude iz svjedokova okruženja. 123.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. pljačkalo na veliko. znajući za sve to i ne reagirajući. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. glasi u najmanju ruku ironično. kao pripadnika skupine. čl. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. nanosio psihičke i fizičke povrede. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. da je . ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . a kroz to vrijeme sada opt. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. a sve prateći psujući mu ustašku majku. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). a uznastoji samo sebe izuzeti. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. "milicioneru“ koji. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. ponuđen po optuženiku. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. kada se znade. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. . nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. na čemu uznastoji obrana. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. riječju. psujući im ustašku mater. Mogućnost. dozvoljavao paljenje imovine. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. smješten u samicu. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. ali. svinje odvlačile. križima i leđima oborenog na pod. 2. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. nasuprot optuženiku. tu nema šta. primjenjivao mjere zastrašivanja. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. Sud. a da bi priznala "postojanje grupe".skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. Točno je. kao pripadnik skupine. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. Zapaljena mu je kuća. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. godine. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. Istina je.Posjedovanje naoružanja nije sporno.

ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. među tridesetak naoružanih osoba. Svjedok se prisjeća ".. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. a posebno u Jukincu. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. bez razloga za to. a ne da bi slučajno to osudio. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. prepoznao sada optuženoga. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. Bio je sa ostalima i u njegovu.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. Kotur u tome nije učestvovao. ubojstvima i zlostavljanjima. ali mu ne znam imena.kolovoza 1991. a na poziv Kotur Bogdana. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ".. . a kada je dolazio do njega. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile.. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. a sa njima i ja. Prijetio mu je. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. datuma kojega je dobro zapamtio.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. Uvijek se samo veselio.listopada 1991. vojne i milicijske. a "spominjanjem" ustaške majke. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. Ja oružja nisam imao. godine. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. godine. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu.svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . iz Bijelih Voda. među . nije mu poznato kuda. pored drugih i po Kotur Bogdanu.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. nakon što je pretražio. Nije po njima tada pucano. sve dok je do 26. udarajući ga naizmjenično.obješenu baku. godine živio u Glini. . Kada sam izišao . obučenih u razne uniforme..Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. u Jukincu.. da je 17. preko razglasa. polijevali po kućama.. bacali ručne bombe u iste i palili". koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. . ima je neprilike. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. starog oko 45 godina. prijetio obračunom. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. .

Ferenac Milan.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. ama baš svi svjedoci govorili. na imanju Zibara. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. ti materina. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. bez njegovog obrazloženja. svinje. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. reagirao. o kojima je već bilo riječi. primjerice poljoprivredne strojeve. . Sva trojica su ga tukla. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra.rujna 1992. odakle je. koji je tamo došao. to potvrdili. kojim su prilikama. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. ali to ne znači. Slado. Ti-su svjedoci. . za koje se više nikada nije čulo. mještane tukli i zlostavljali. krave. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. treba te zaklati". doslovno rekao: "p. Po prevoženju kamionom u Jukinac. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. nije doista postupio kako su oni govorili. zv. da optuženik spram ostalih.". tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. Nije to uspio ni pri suoćenjima. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. naime. . kada je odvožen kamionom. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. iako kolovodja. ovaj puta u selo Prijeka. opljačkan i gliser. nešto poslije pola noći. kojem je. ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. a u pogledu mogućnost. Klobučar Nikola. zapaljivim metcima. u kuću Divjak Branka. u biti. među ostalim. konkretno Matijević Ivan. nije jasno. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. Uviđajem na mjestu događaja. Svjedoci predloženi po optuženiku. koji su pljačkali sve što su stigli. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". "negativnu okolnost". za razliku od optuženika. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. istovremeno. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. a koje je izostalo. godine. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. gdje je svjedok tada živio. sudu. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima.kojima je prepoznao sada okrivljenog. ponovno ga je optuženik. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar.

st. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. pa tako. jer povreda istog. dakle. dne ll.studenog 1995.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. koje u smislu propisa čl.srpnja 1996. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. slijedom iznošenoga. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. pa nadalje.Činjenica je. znane i neprijeporno. pa sud. koje je postao pripadnikom. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. godine. tim prije što ih ni obrana nije istakla. nasuprot obrane optuženika. Željko Barać. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. U Sisku. v. pozivom na propis čl. OKZRH. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. kao otegotno . čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka.r. kako je već isticano. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda .0KZRH. 90. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. 45. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. predviđena čl. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. OKZRH utječu na visinu kazne. čije je zločinačko postupanje.r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. 31. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. 4. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. optuženik i veoma aktivno. 37. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. v.

izrekao je i objavio PRESUDU Opt. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. lipnja 1996. sudaca porotnika Ante Jukić. godine do 1995. održane javne i glavne rasprave. 120. s stanom u CerovIjanima 95. sin Đure. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. OKZRH.06. člana vijeća. godine u nazočnosti optuženog. "Krajine". rođenog 26. u Bos. Alice Freiberger. 1. sa kojim je bio očito nezadovoljan. zaduživši uniformu. u kaznenom predmetu protiv opt. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . godine pristupio paravojnim formacijama tzv. Ivana Blažinić. članova vijeća. VELIMIR MILE. st. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. prije svega mještana iz sela Cerovljana. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. od vj. VELIMIR MILE.1950. zbog kaznenog djela iz čl. oružje i streljivo. Đure Sertić. predsjednik vijeća. Dubici. nakon dana 24. iz Siska. Josipa Sladić. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. automatsku pušku i dr. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. kao zapisničara. uz sudjelovanje Slavice Režić. branitelja opt.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. god. pokretna imovina otuđena. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini".

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. Slabe imovinske prilike optuženika. .optuženika spram nje kritične zgode. U Sisku. pa nadalje pozivom na propis čl. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. kada je mislio da će mu to biti od koristi. 45.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Vrijeme provedeno u pritvoru. počam od 11. studenog 1996. OKZRH. OKZRH. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. a temeljem u izreci citiranih propisa. 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. dok olakotnih okolnosti. siječnja 1996. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. v. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu.godine. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 31.r. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. dne 28. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. PREDSJEDNIK Željko Barać. v. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . 1. svibnja 1995. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. Općina Novska. MRZIĆ MILAN. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. predsjednik vijeća. sin Dragutina i Ljube r. otac jednog djeteta. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. Vukotić. 20.1968. "RSK". Srbin. članova vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. k r i v je što je: dana 1. 120. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. branitelja optuženika Laze Veselinović. 120. VE Pakrac. MRZIĆ MILANA.opisano u čl. odvj.g. godine. sudaca porotnika Ivana Blažinić. 08. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. u nazočnosti optuženika. u kaznenom predmetu protiv opt. st. dakle. nakon dana 23. SSS. te ispaljenje raketa call 57 mm. OKZRH .12. siječnja 1997. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. drž. pješačke brigade vojske tzv. godine u jutarnjim satima. st. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. 1.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. u Gornjoj Subotskoj. Općina Pakrac. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. zapisničara. Alica Freiberger. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. OKZRH. Općina Novska. rod. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. zbog kaznenog djela iz čl. člana vijeća. RH. iz Zagreba. neosuđivan. Đure Sertić i Mirka Švaljek. kolovoza 1949. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. oženjen. konobar.

rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. 1. pješadijske brigade. pješadijske brigade vojske tzv. odnosno da ima zastoj. 1. i 2. 1. 1. – 6. toč. i čl. 1. Babić Milan.64 kn i paušal od 1. i održavanja oruđa u funkciji. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. godine. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. ali ne i po Novskoj. godine pa nadalje. OKZRH primjenom čl. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE. OKZRH. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29. 87. st. st. 120. Primjenom čl. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. 90. st. ZKP. "RSK" od 7 mjeseca 1994. Temeljem čl.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk.05. Nadalje. toč. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret.1995. 1. 2. godine bio je u Paklenici. toč. a u svezi čl. 45. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm). gdje je bila minobacačka četa. 1. Na Novsku se djelovalo iz BiH. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. 39. st. st. tek na djelovanje po njima. 120. 1. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. st.000. 38. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška.05. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela .1995.00 kuna. Spavao je do 6. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji. Dana 1. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja.zbog toga se temeljem čl. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila.

nakon čega je pobjegao. stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta. 74-75).135). te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci.88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat. godine i 3. te zapisnik o obrani optuženika (str.66). Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda. Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm.6465. 89). Razaranje pomenutih mjesta opt.7). pješadijske brigade vojske tzv. "RSK".14. godine (str. stacioniranih u . Čičak Zlatka (str. svibanj 1995. svibanj 1995. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. bio ranjen. "RSK". kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. 1. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str. To se sve događalo u periodu oko 7. te podaci o liječenju optuženika. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka .19-20. podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. Nije dvojbeno da opt. Vojnović Nikolu (str. 72). "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača.5).135). zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska.2-3. te je tom prilikom ranjen. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. nije dvojbeno da je opt. u prilogu Pravilo brigade. presliku iz vojne knjižice za optuženog (str. S obzirom da je opt. vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. pješadijske brigade vojske tzv. također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen. 76). Takav zaključak u odnosu na opt. svibnja 1995. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str. osim u početku kod Starog Grabovca. Stipu Vulić (str. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. saslušao svjedoka Babić Željka (str. Milana Čorak (str.svibnja 1995. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije. do vremena njegova ranjavanja.30 sati. procjena Komisije za ratne štete. dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato.39.ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem. 136). Nadalje. godine bio potporučnik načelnika topništva 98. "RSK".145-182). godine (str. proizlazi iz fotoelaborata.

Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj.svibnja 1995. . kolovoza 1949. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak". pješadijske brigade vojske tzv. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. Isto tako. Općina Novska. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi. godine ostao u zastoju. koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. "RSK". zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. Zajedno sa opt.00 sati. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. To je bilo negdje oko 7. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. Inače.g. te ispaljenje raketa cal. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. Gradišci.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj.

operativni organ.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. Svaka brigada ima komandno mjesto. a može djelovati i šire. Novskoj i okolini. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno. centra za vezu. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. Komandna grupa priprema odluku. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika. .00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. organ za popunu i personalne poslove. načelnik štaba. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. brigade vojske tzv. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. obavještajni organ i organ za rodove. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. organizira. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. Komandnu grupu čini komandant. organ za rodove i kancelarije. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. planira. koordinira i analizira borbena djelovanja. pomoćne grupe. Naime.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju. a može imati i opću grupu. U skladu sa iznesenim.30 pa cijelo dopodne. komadant donosi odluku. "RSK" kojoj je pripadao opt. organ za obavještajne poslove. a sastoji se iz komandne grupe. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak.

organizira. koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. a odnosi se na troškove postupka prema . da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. 1. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. i 2. st. 6. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. valja navesti. a u svezi čl. st. ZKP. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. ZKP-a. planira. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. 87. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. "RSK" . Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. 90. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. 98. 1. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti.Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. pješadijske brigade vojske tzv. Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. U sferi izvršenja. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. I u najblažem obliku za optuženog. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. 1. toč.

gdje i . vještaci).r. te imovinskom stanju optuženika. kao člana vijeća. zbog kaznenog djela iz članka 123. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. SI-0043 K-32/1995. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.sin Mile i Marte. rođen 19. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. uz sudjelovanje Nataše Galinić. te sudaca porotnika Ante Jukić. u kaznenom predmetu protiv I-opt. veljače 1997. suca Županijskog suda. U Sisku.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. stavak 2. kao predsjednika vijeća. 11. Ljubice Rendulić-Holzer. rođene Kljaić. Jovana Jerinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. OKZRH.1950. v. godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. (K-31/1995). Milenka Janjetović i II-opt. nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak.r.troškovniku (svjedoci. dne 27. dana 16. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. v. zapisničara. godine u Hrvatskoj Dubici. odvjetnika iz Siska. kao članova vijeća. travnja 1996.

Vladić Kata. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja.Dubičkih partizana br. Šestić Milan. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola. Abaza Željko.ul.1947.31. Đuričić Stevo. Batinović Antun. Sabljar Štefo. oženjen. Karagić Josip.godine. do 53. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. stoku i drugo. Đurđević Luka. ubijali civilno stanovništvo. Delić Marija. Lončarević Nikola. žena Ive. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Karanović Jozo. Luić Janja. Pavić Matija.prebiva. otac dvoje djece. Huska Stjepan. Mišić Mijo. lipnja 1911. Srbin. radnik. Petrović Juraj. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv. Barić Sofija. Bunjevac Tomo. Alavančić Kata i Reza. u Cerovijanima . Barunović Nikola. Batinović . Vrpoljac Nikola. otac jednog djeteta. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.Blinja Barbara. Piktija Anka. Mucavac Antun. Bačin. Kropf Pavle i Bara. Stanković Veronika. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. Dukić Danica. Knežević Antun. Josipović Anka. mučili ga i nečovječno postupali prema njemu. Trninić Ivan. Volarević Soka. Glavinić Grga.. Lončarević Antun. i 33. i čl. rođena 1940. poljoprivrednik. godine protivno odredbama čl. Bunjevac Antun. kolovoza 1949. Ferić Anka. Antolović Roko. Krivajić Reza.32. Ferić Kata. -završio osnovnu školu. Jukić Iva.Felbabić Nikola. Kata i Liza. Dikulić Stjepan. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. Bunjevac Kata. a naročito od mjeseca kolovoza 1991. Likić Nikola.3.sin Mile i Ane. Švračić Antun i Marija.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi. godine pa sve do oslobođenja tog područja. tj.. Jukić Vera i Marija. Cerovijane. RSK. paravojnu snagu navedene tvorevine. Trninić Ivo i Kata. kućanske i druge aparate. Krnić Štefo. rođene Duričić. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991. kolovoza 1949. Čaušević Idriz. Flekać Jozo. Đukić Antun. Durinović Antun. Šestić Marija. Kaurin Jaga. Volarević Antun. Juratović Marija. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. Đukić Maca. Josipović Ivo. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. od tada.. Josipović Anka. do mjeseca kolovoza 1995. oženjen. 3. u selu Bačin . Krnić Mijo. Pezo Ivo i Soka. Flekać Franjo.godine u Hrvatskoj Dubici. Nikolić Ana. Vatinović Anka. Ordanić Luka. Krivajić Antun. Jukić Filip. Jurić Janja. poljoprivredne strojeve. Vuković Pero. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade.13. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva. Mišković Ivica. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. Dragičević Ivica. gdje i prebiva. ul. Čorić Mara. Kulušić Ivan.8. Tepić Dušan i Ana. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. Srbin.Zdravka Buzadžića 71. Ferić Đuro. Flekać Marko. Trninić Terezija. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. Pavić Antun. rođen 3. Dikunić Ruža i Sofija. 51. Zaočević Šajnović Milka i Slavica.

Blinja Ana i Likić Andrija. Čorić Vera. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . i 3. Naime. Lončar Stjepan. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. Felbabić Marija. Čorić Bara. stavak 1. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. Lončar 'Kata. Blinja Josip. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. Da bi se . toč. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. godine broj KT-34/1995. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano. Perković Vlado. Barunović Matija. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995. ZKP-a u iznosu do 8. Blinja Nikola. koje je činjenično opisano u optužnici. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. stavak 1. Lončar Kata.Marija. stavak 2. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA.listopada 1995. te svaki platiti paušalni iznos od 5. Lončar Antun. provede jedinstveni postupak. stavak 2. OKZRH. OKZRH. stavak 2. Lončar Anka. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. kolovoza 1995. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. Čorić Antun.193.listopada 1995. Antolović Marija. stavak 2. godine broj KT-35/l995. Perković Zoran. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). dakle. stavak 1. Na temelju članka 45. Čorić Josip.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123. Perković Nevenka. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 1. Na temelju članka 90.studenog 1995.00 kn. 1. te se na temelju odredbe članka 123. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995. dvije kapelice i crkve. Barunović Marija.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. OKZRH/a u svezi sa st. Rješenjem od 6. Zaočević Nikola. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. tj.000. Blinja Katarina. protiv opt. stavak 1. do 6.00 kuna. istoga članka.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. Ordanić Antun.

Neki od njih su već od prije imali naoružanje.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana. bio je pisar u komandi.da su tijekom 1994. godine. rad na popravku mosta). 1991. Viđao ih je. navodno. 9. Knežević Antuna. da je počev od 8. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike.' Budući da je s njime bio dobar. navodi. Osim toga. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . Tvrdi da nikoga nije ubio. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. Ejuba Čaušević i dr. u svojoj obrani je naveo. po stavu suda. Slavka Kučuka. da nije pljačkao kao niti palio. Đukić Ivana i Nikolu. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. da su dvije minirane.čuo. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7. 1991. 10. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. Prije ove akcije. No. godine.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju. ali nezna tko je to učinio. Čorić Miću. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. Tom prilikom. godine izvršena njihova mobilizacija. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti.mjeseca 1991. Poznato mu je. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. mjeseca 1991. dolazeći u komandu .da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. Inače. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo.a on.da se negdje sklone dok prođe akcija. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. on ga je postavio za pisara (čatu). Prema izjavi optuženika. Vrativši se 22.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe. Kasnije je ušao u graničnu policiju. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila.da je jednom došla zapovjed. Nadalje. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. 10. a neki su ga dobili tada. da je 13. godine. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. rujna 1991. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili. 9. Navodi. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša. On ne zna zašto.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. 1991. Željka Abazu i Čaušević Idriza. Tek u tijeku 1992. 1991. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. Miću Čorić. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. Poljoprivredna mehanizacija je . Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. tvrdi optuženik. pa i on sam ga je dobio tada. U svojoj obrani izjavio je. Danicu Krizmanić. nezna od koga. I-opt. kako je već napred navedeno. Navodeći da je 13. bez obzira. da su kuće opljačkane. Cerovljana i Predora. Josipa Josipović. godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla. SAO Krajine. Izjavio je. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti.

Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. Tepić Snježanu (133). Josipović Josipa (104-106). Juratović Stjepana (138). a također i od domaćih ljudi. Šprčić Antuna (141). Ostalo je nešto starijih ljudi. ističe. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. ali. Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo. Krizmanić Danicu (137). Kučuk Slavka (115-117). jer je čuo. da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. U tijeku 1993. Po izjavi svoje žene znade. Čorić Milana (139). Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. tj. Krajem mjeseca rujna 1991. Juratović Anku (139). godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima.a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. ali si u tome nije mogao pomoći. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most).tko su bili. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. jer se bojao. Bunjevac Radmilu (131). Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. Abaza Nikolu (133). da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102). Ordanić Matiju (161). da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. Kulišić Anu (141).goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj.zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". ali nema detaljnijih saznanja o tome. već da su pogubljeni u Bačinu. Šestić . Šnjarić Marina (149-150). a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. RSK i on. Krnić Milana (162). Trivić Milku (129). U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Ribarić Nikolu (151). Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća.koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. da je dosta kuća srušeno u Bačinu. da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe. U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992. Đukić Nikolu (103). Bunjevac Milana (130). Izjavio je. on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. da ih nije vidio i nezna. Vuruna Evu (140). Matijević Marka (131-132). Nadalje. zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. pošto je više puta čuo pucnjavu. godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995. Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. Bilo mu je poznato. Višnjicama i Predorama. do polovice 1993. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. Izjavio je. Tvrdi. da je iz Hrvatske Dubice otišao. iz Hrvatske Dubice. Čorić Miću (117-119). oko 50 do 60 osoba. Kao pripadnik . Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. II-opt. Anić Nikicu (151). da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. Trečić Mariju (131). godine premještena je na položaj u Uštice. Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. Nezna tko je pucao.

a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. OKZRH. jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi. Zapravo. Juratović Ivana (219). Šabalj Nikolu (208). Dvora. Unčanin Mirka (182). Hrvatske Dubice. stavak 2. Naprotiv. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. o organiziranju. Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). Josipović Josipa i Čorić Miće . Međutim. a naročito poslije toga. stavlja im se na teret djelo iz članka 123. broj 511-10-8232/96. pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7. mjeseca 1991. Karagić Miška (183). (3 fotoelaborata pod ovih brojem). i na temelju iskaza brojnih svjedoka. Poljak Marka (179).1995. godine koji je bio informativni list 26. Perković Ivana (181182). da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području.a činjenično je opisano u izreci ove presude. stvaranju grupa i naoružavanju .godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. Matijević Draginju (219). Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika. Naime. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . 1996. Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio.Tomu (163). Već tijekom toga mjeseca. izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. godine u neodređeno vrijeme.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. okupljanju.ponovno saslušanje (218-219). bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. naoružavati se tijekom 7. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206).a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. opće je poznata činjenica. godine. Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. godine (209). ožujka 1996. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt. tj. U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe. obavio očevid 28. Stanišek Velislava (165-166). čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. Stanković Mariju (208). Tijekom 8.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. mjeseca 1991. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama. diglo na oružanu pobunu. se stavlja na teret.priložen spisu. Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12. Redžić Osmana (184). spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. pa sve do Siska.2. godine u Hrvatskoj Dubici. Doduše. koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. i 8. 2. osim ocjene navoda njihove obrane. Milenko Janjetović i II-opt. svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. iako ih nitko nije ugrožavao. Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu. jer nije uvjerljiva. Ercegovac Milana (208-209).

koji je bio na čelu tzv. RSK u Kninu. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo. one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije. godine. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi. Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166). Poznato mu je/da se tijekom ljeta.godine i svjedok Dukić Milan (102). godine.a imao je automat sa dobošem. proširenje i očuvanje paradržave RSK. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . Pekrović Ivan (181).vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. Kučuk Slavko (115).10. godine (99. iz sada. u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva. milicije SAO Krajine. čak i prije 8. tukao . mjeseca 1991.a imao je pušku. Sever Ilija (222).1991. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166).a činjenica je da je 25. koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. Abaza Željko). Isto tako. Anić Nikica (151). godine. s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. Juratović Stjepan (138-139). a naročito u 8. To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi.1991. 1991. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. mjesecu 1991. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. 10.). Čorić Mićo. vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji. Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi. da su napadi počeli već u tijeku 8. godine prolazio . mjeseca 1991. godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi. Sam se začudio. nešto dalje od Jerinića. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. Ercegovac Milan (208208). navodno poslije 13.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka. Prije toga iste civile je mučio. ili početkom 7. Dukić Nikola (103). Stanišek Velislav (165-166). Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. Krnić Milan (162). SAO Krajine. Optuženike je u sastavu skupine u 8.da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. st.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo. proizlazi. Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović.10. Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. Šnjarić Marin (150).Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba. Šestić Tomo (163-164). 8. opće poznate činjenice. Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . Čorić Mićo (117). Čorić Milan (139-140). Knežević Antun. Mihaljević Ivan (182-183). kao jedinstven instrument za stvaranje. godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. 6. Poljak Marko (179). On je također 20. I-opt. kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. mjeseca 1991. Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. U istoj skupini.mjesecu 1991.najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102). a kasnije tzv. Neki od njih su bili u uniformama i naoružani.1991.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela.

Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. Na temelju istog dokaza. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. Nadalje. namještaj. pripadnici skupine . kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. godine pokupili u njoj preostale Hrvate. za sada se vode kao nestale osobe. Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip. starije životne dobi. Hrvatske Dubice i drugih mjesta. Timaraca. Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. oko oko 50 do 60. posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima. popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. 1991.) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni. osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139). 10. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. Oni su morali obavljati razne poslove. što su i sami naveli u svojoj obrani.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . Redžić Osman (184-185). Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni .a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. Oni su navedeni u izreci presude. Graboštana. Sva ta imovina (kućanski aparati. Ribarić Nikola i Abaza Željko). Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. poljoprivredni strojevi. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. raščišćavati teren. Hrvatsku Dubicu i Predore. stoka i dr.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi. Tu su ih vidjeli i optuženici. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. Krivajić Antun. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje.Josipović Josipa i druge.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. također prema popisu (201-206). oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20.

Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. Glede I-opt. posljedice sveukupnog djelovanja. Sve navedene posljedice: napad na naselja. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. okrutna postupanja i mučenja. mučenje i nečovječno postupanje. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela.2. prisiljavanje na prinudni rad. Ista činjenica. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. svaka fizička i psihička prisila. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija.31.1995. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike. Zato je sud I-opt. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt.Vatrogasnog doma. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. Činjenica. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude. napadi nasumce.. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. Činjenica da je I-opt. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila. godine (221). Naime. čiji su pripadnici bili i optuženici. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. a II-opt.3. Naime. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca.l3. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi.gospodarskih i vjerskih objekata. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. uništavanje stambenih. tj. OKZRH.svjedoci. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. pljačkanja imovine. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora . Kazne su određene u skladu s člankom 123. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost. . Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice. do 53. osobito ubojstva.51. što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna. Ženevske konvencije). naročito karakter skupine. do 33. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. Milenko Janjetović i II-opt. stavak 2. Pored navedenog. ubijanje civila. što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina. Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. mjere zastrašivanja i pljačka (čl. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja.

kolovoza 1995. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze. težini i trajanju kaznenog postupka.travnja 1996. ZKP-a. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. v. 90. OKZRH. U Sisku. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. PREDSJEDNIK Josip Budinski. Troškovi kaznenog postupka iznose 8. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45. i 3.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci. dne 16.r. v.00 kn. st.193. Vrijeme od 04. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5. 1.r.00 kn a odnose se na troškove svjedoka. Hrvatske. Iznos je određen prema složenosti. stavak 1.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA . Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI .000.

sin Milana i Milke. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. člana vijeća. godine u Maloj Vranovini. 11. godine u Maloj Vranovni. članova vijeća. otac dvoje djece.12. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.Maloj Vranovini 38. OKZRH. zapisničara. sa završenom OŠ. lipnja 1947. Ante Jukić. sa prebivalištem u .U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. predsjednika vijeća. 1. održane javne i glavne rasprave. nakon što se osnovala paravojna skupina zv. rođen 01. udovac. rođene Lalić. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. godine. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. 120. 2.travnja 1996. rođen 25. st. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. odvjetnika iz Siska. Ivana Blažinić. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. 123. OKZRH. gospodarske objekte i drugo. 1956. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . sudaca porotnika Đure Sertić. s prebivalištem u M. st. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. Lalić Milana i II-opL. u prisutnosti I i II-optuženika. Zdenka Gajšek. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. dakle. u kaznenom predmetu protiv I-opt. godine u Maloj Vranovini. Srbin. uz sudjelovanje Nataše Galinić. otac jednog djeteta. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. Vranovini kbr. Ćelap Dušana. sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. rastavljen. Zakon dana 16. zbog kaznenog djela iz čl. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. Općina TOpUSKO. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. Srbin.

2.travnja 1996. 123. nije vidio da bi netko pljačkao. br. godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). 90.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. svaki u iznos od 2. "SAO Krajine" . Već 1991. Nisu imali . godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. toč. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. Temeljem propisa čl.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. i 2.kolovoza 1995. koje je bilo prazno.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. Zadužen je puškom zv. a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. Tada je zadužio pušku zv. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak. "Samostalni vod Mala Vranovina". Temeljem propisa čl. godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće. nije činio. rujna 1995. ali je zarobljen. godine. godine. SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. pa kad je negdje polovinom rujna 1991. Tada je zapaljeno čitavo selo. kako je to opisano u izreci presude. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik. "papovka" i raspoređen je u tzv. pa nadalje. 1. – 7. st. ''Topuske čete". što je on sa ostalima i činio. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. OKZRH I. st.937. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. vlasništvo Sonički Mile. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. 45. OKZRH. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl.00 kn. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25. 1. Poslije 1992. KT-37/95 od 12. godine KT-39/95 od 21. st. st. kolovoza 1995. rujna 1995.000. što on osobno."Samostalnom vodu "Mala Vranovina". Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. 1. ZKP-a. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. "SAO Krajine". i svezi čl. 87. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. jednim minobacačem i mitraljezima. Nadalje. 1. Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu. "papovka". Upravo na prigovor zv.

Kireta Vladu (str. Marice Miljević i Stane Miljević. Nadalje. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela."Samostalnog voda Mala Vranovina". međutim. inače i sam pripadnik tzv. ali nije sudjelovao u rušenju. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. Tada je došla "milicija tzv. 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. nije dvojbeno da su oni tamo bili. Miljević Stanu (str. a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. saslušao Žuna Milana (str. Branka Toljana (str. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. akciji čišćenja" tj. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. "Samostalnog voda Mala Vranovina". Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. Optuženici to također ne osporavaju. 69). selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. 7 i 34 spisa K-29/95). da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". te fotoelaborata. da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. 85). 69). SAO Krajine . Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. . On je tada predao pušku. Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. svjedoka Miljević Pere. Čelap Dušana (str. izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. već da su je spašavali. bivbe JNA (str. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. 30 i 87). da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA. Maricu Miljević (str. 86). da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. "Topuske čete". 86). 16). godine. kao što je bilo Hrvatsko selo. Miljević Peru (str. kasnije je to porekao. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. Tijekom postupka je dodao. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. u dopuni obrane. međutim.nikakove uniforme. 86). a da su to činile formacije tzv. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. Milana SoničKi (str. međutim.

te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. 2. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). Olakotnih okolnosti sud nije našao s time.Naime. jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. da II-opt. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske."Samostalni vod Mala Vranoina ''. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. navodeći da su to činili ''drugi''. Dušan Ćelap poslije 1992. očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. st. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. te otuđenje i uništenje njihove imovine. . pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. upravo za vršenje radnji koje su već opisane. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. 123. Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem.

a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. rujna 1991. toč. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 2. .7. Jugoslav Vidić nije bio maskiran. 90.r. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v.. U Sisku.02. 87. primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika. rujna 1991. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dne 16. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović». izvršen je napad paravojnih formacija tzv. a u svezi čl. Republike srpske krajine na grad Petrinju. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16. Odluka o trošku temelji se na čl. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. god. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka.1968. st. st. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu. god. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. 1. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. 1. JUGOSLAV VIDIĆ. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr. rođen 16.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović». Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice.r. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa.b. Franjom Tuđmanom.travnja 1996. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16. . suda. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

1972. «PEĐA». «PICEDUJE» sin Ibrahima.1954.1957. NENAD KORIZMA. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. LEONARD JANKOVIĆ.1961. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33. rođen 22.05. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. PREDRAG ORLOVIĆ. zv. rođen 03.09. u Hrtiću. općina Dvor. sin Jovana. u D. «MIŠA». u Zamlaći. sin Nikole. ĐURO ĐURIĆ. sin Dušana. DRAGAN VRANEŠEVIĆ. god u Dvoru.01.03. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.05. Bratstva i jedinstva 6 13. 38. god. rođen 18. 22. Trg maršala Tita 23 40. u Dvoru.PODACI O ŽRTVAMA: 1. u Dvoru. MIRKO TOMAŠEVIĆ.09. god.1960. sin Mile i Ljubice rođene Janić. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17.1954. u Sisku. sin Ilije.1966.12. god.05. Bratstva i jedinstva 29 8. MILE SUNDAĆ.1933.1944. god. rođen 06.1965.1966. god. Miloša Čavića 3 5.1950.03. DALIBOR BOROTA. 1. sin Marka. «BENI» sin Zore. god. god. rođen 20. rođen 26. god u Dvoru. rođen 27. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.06. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.05. maja b. GORAN BARAČ.03. Vraneševića 62 6. općina Dvor. sin Milana. god. sin Damjana. u Rumaržovu. u Dvoru. sin Nikole. TOŠO SUNDAĆ. Bratstva i jedinstva 6 19.09. u Dvoru. god u Dvoru. sin Milana. Češka Republika. sin Mihajla. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. sin Jovana. Bratstva i jedinstva 6 .03. zv. MILAN BEGOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. «ĐOKO». u Dvoru. Bratstva i jedinstva 72 7. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 27. SLAVKO TADIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Dušana. god. općina Dvor. u Dvoru. u Sisku. sin Đure.1962. rođen 07. sin Bože. u Dvoru.03. J. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. NIKOLA BORČIĆ. zv.11.1965. god. sin Mirka. rođen 07. rođen 28. Miloša Čavića 12 15. Bratstva i jedinstva 6 36. rođen 30.1970. rođen 01. DUŠAN BADIĆ.1958. DRAGO KLADAR. JAN JANKOVIĆ. Marića 8 35. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.12. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ. NEDJELJKO PAŠIĆ.b. Javornju 37. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26.1964. god. god.1946.10. rođen 15. zv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. god u Unčanima. Javornju. rođen 19. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u D. PREDRAG KORIZMA.01. god. zv. rođen 06. M. Bratstva i jedinstva 29 9. rođen 29. sin Đure.1970. rođen 05. rođen 02. u Dvoru.

03. u Kozarcu. rođen 24. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1955. banijske udarne divizije b. 1. sin Đure. RADE LUKAČ.1941. BiH. Civile su putem stalno fizički maltretirali. PERO KRNETA zv. u Dvoru. srpnja 1991.b. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Hrtiću. u Dvoru. 1. rođen 25.03.1968. 69. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 21. rođen 18. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. NIKOLA KRNJETA. god. srpnja 1991.01. PODACI O ŽRTVAMA: 2. god. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima.01. Bratstva i jedinstva 25 57.12. god.06. «ŽILJA».05. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. općina Dvor.08. sin Đure.41. sin Krste. rođen 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. maja 13 63. «KRMAK». god. u Dvoru. god. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica». god. god. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. ZORAN TADIĆ.1947. općina Dvor. sin Stojana. rođen 17.1955. NIKOLA SUNDAĆ. god. Marića 7 72. god. u Šamaričkoj Dragi. sin Mehe. Gombaševa 13 67. 1. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Trgovima.1964.1956. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. maja 3 60. M. Marića 38 47. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 17. god. rođen 12. MIRKO DRAČA. RADE TINTOR.05. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru.01. Marića 22 64. BiH. u Dvoru.11. Pajo Žuljevac . sin Adama. 1.12. sin Mehe.08. u Dvoru. JOVO AKIK.1960. 1.1953. rođen 1964. općina Prijedor. ŽELJKO ŽILIĆ zv. SIMO GAIĆ. DUŠAN TOMAŠEVIĆ. kao pripadnici paravojne formacije tzv.10. rođen 31. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. god.1956.1965. sin Đure. rođen 09. u Draškovcu. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MILAN JOKA. BiH 43. sin Mirka. ĐORĐE BOROJEVIĆ. rođen 06. rođen 22. sin Đure. Marića 25 71. Marića 2 46.1951. M. sin Đure. sin Jovana. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. MUTA. MATIJA CVITOJEVIĆ. općina Dvor. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. god. sin Ljubana. općina Dvor. rođen 14. god. rođen 09. SEBASTIAN SANEL. M. Jove Vraneševića 15 56. 7. u Dvoru. god. Maršala Tita 59 54. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. maja 9 50. maja 17 59. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili.05. sin Branka.1951. u Bosanskom Novom. Struga i Kozibrod. u Dvoru. MUSTAFA KADUNIĆ zv. M. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26. Mile Blažević 3.1955. god. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća.1967. god. sin Đure. M.

134. Ivica Perić 23. ZKP-A. OKZRH i čl. Milan Bartolović 18. 236.1930. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole. Pajo Knežević 7. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. 123. j st.rujna 1995. KZRH. 123. Mila Begić 9. Pero Špančić 16. Žarko Gundić 20.07. 4. Davor Vukas 28. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. 120. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl.godine . Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. Goran Faljević 22. PLAVLJANIĆ NIKOLE. Manda Begić 14. zbog kaznenog djela iz čl. na temelju čl. gdje je i prebivao. 15. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr. st. st. st.4. Branko Vuk 25. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. Mladen Halapa 24. Zoran Šaronja 26. sina Sime i majke Save rođ. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. godine u Komogovini br. OKZRH. 120. 119. Mila Pušić 11. 4. 1. Nikola Plavljanić 20. 1. OKZRH. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. st. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. OKZRH. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl.5. 1.

održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. Internacionale 4a. rođen 13.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). v.studenog 1995. sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. a u odsutnosti optuženika. razveden. OKZRH. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. zbog krivičnog djela iz čl.godine. Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. sin Sime i majke Rade. odvjetnika iz Siska. 128. travnja 1953. Makedonac. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak. 134. Trg I.r. godine. vozač. nakon dana 28. dne 14. godine u Nišu. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. U Sisku. otac 2 djece kriv je što je: . DRAGAN STAJKOV. članova vijeća. lipnja 1996. predsjednika vijeća. ZKP-a riješeno je kao u izreci.

na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. Međutim. kolovoza i rujna 1991. st. Branitelj je.Tijekom mjeseca srpnja. 87. 128. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. surovim postupanjem s ranjenicima. Kako se krivično djelo. godine. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. od 6. godine u Petrinji. kao njezin pripadnik. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. toč. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. u konkretnom slučaju. Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. st. studenog 1993. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. dakle. ZKP-a. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 2. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. 1. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. po završetku dokaznog postupka. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. koje povrede su bile teške naravi. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. 90. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. označeno u čl. lipnja 1996. opet. u četničkom zatvoru. Bio . ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. oznake KT-64/93. od 12. OKZRH. – 6. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. nije sporno. ). 4. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. 128. „SAO Krajine“. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Temeljem propisa čl.

uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. a znane sudu. Sve izloženo razlogom je. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. maksimalno zapriječenu kaznu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. Dakle. godine. PREDSJEDNIK Željko Barać. i prema njemu se je. 90.je zapovjednik voda u času zarobljavanja. lipnja 1996. v. U Sisku. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . dne 28. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo.r. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. a samo djelo zaslužuje. slijedom u izreci citiranih propisa. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. otvoreno nosio oružje i samom predajom. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. 31. po ocjeni suda. moralo drugačije postupati. neovisno o razlogu. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika.r. v. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. OKZRH. 4. pridržavao se ratnih zakona i običaja. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku.

godine u Stublju. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. zv. studenog 1991. sa završenom osmogodišnjom školom. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. 56 vlasništvo Živković Zvonka. godine u Begovićima. predsjednika vijeća. zbog kaznenog djela iz čl. članova vijeća i Nataše Galinić. kolovoza 1949. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. . II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. Srbin. kondukter. Zdenka Gajšek. zv.Mlinarić. godine u D.00 sati u Stublju. u odsutnosti optuženih.travnja 1947. rođen 20. 1. „Hans“.00 i 01. 117. Đure Sertić. godine. pa su tako: .otac troje djece. 120. „TO-SAO Krajina“. sin Dragana i majke Zorke. SO Kostajnica. Srbin. odvjetnice iz Siska. rođen 05. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. nakon dana 03. st. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. rođene Dragojević. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. RH. sin Milana i majke Kate. sa prebivalištem u D. „Kondukter“. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. člana vijeća. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli. . oženjen. i 1992. održane glavne i javne rasprave.u noći 14/15. SO Petrinja. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana. došavši u kuću br. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. studenog 1994. 46. između 23. oženjen. studenog 1991. zapisničara. Velešnji SO Kostajnica. u kući br.dana 15. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. OKZRH. godine u Stublju. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. otac dvoje djece. Velešnja kbr. Ivana Kasaić.god. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Kukuruzarima kbr. sa prebivalištem u D. rođene Tarbuk.

nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda. godine u Stublju. da mu preda traktor.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II. vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra.-8. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. OKZRH. u kući br. I. iz lakog automatskog pješadijskog oružja.dana 14. zatražio od njega.god. – optuženi STEVAN VUČINIĆ. studenog 1991. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. vlasništvo Švaga Ive. dakle. došli u kuću br. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre. vlasništvo Karanović Stjepana. 87. 90. st. za sada neutvrđene marke i kalibra. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli. . od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro. godine oko 17. ali joj je život spašen u bolnici. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli.dana 05.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne.901. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. listopada 1991. listopada 1991. ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu.. . st.sam . Temeljem propisa čl. siječnja 1992. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao. toč. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1. godine oko 19. Begović Nikola . pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I. ZKP-a u svezi čl. 1. 1. 15. Obrazloženje .00 sati u Graboštanima. u Kostajničkom Majuru. 2. došavši u kuću br. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu.dana 15.dana 26/27. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. pa kada istog nisu pronašli. 19.000.00 sati u Kostajničkom Majuru. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. 3.00 kn.

Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta.godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. – i II. 68. Jagodić Marija ( str. i 128. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. Antun Bašić ( str. 143 ). 61/71. st. 67. i 130 ). ). Miru Sović ( str. Milka Sović ( str. 83. prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju. da su to čuli. Ivo Sović ( str. i 128. u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. 120. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. Mijo Mihaljević ( str. organima „SAO Krajine“. 144 ). godine ). ). a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. i 128 ). 87. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. a koja je rađena pod tzv. vlasti „SAO Krajina“. 103. Letić Marije. 101. 100. 99 i 130. Nadalje. Stjepan Sović ( 102. i 134. pa je sud koristio posredno saznanje. te za smrt Švaga Nikole dana 15. Stjepana Solomon ( str. ). 140-142 ). za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. 98 i 130 ). I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. svibnja 1994. i 127. 1. Juricu Dupić ( str. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. OKZRH. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. Milana Sović ( str. ). 63. 93. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. godine u Stublju po Ankici Brnad. Takav zaključak. Ivan Vujčić ( str. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. Ankica Brnad (str. studeni 1991. ). Medić Manda ( str. siječnja 1992. i 130. ). studenog 1991. 65. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. ). i 127 ). Ljeskarac Josip ( str. Medić Ane. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. Antunu Basarić i Jagodić Mariji. to jest. listopada 1991. ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. i 126 ). To se odnosi i na smrt .god. ožujka 1994.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. Miroslav Veselek ( str. listopada 1991. i 129.

oduzimala imovina i slično. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca. nasilno ulazilo u kuće. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. policije „SAO Krajine“. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. ubijalo. te da su isti bili civili. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. budući je to saznao neposredno od pok. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna. Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo.Živković Zvonka i Živković Stjepana. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. Švaga Nikole. „SAO Krajine“. jer se pucalo.

optuženika ) prijavio vlastima tzv. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. Vujčić Petra i Vujčić Slavke. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. studenog 1991. u cjelinu te materijali tzv. Živković Zvonka. Medić Ane. s time. Medić Anom. – uzvratili ). „SAO Krajine“ od 07. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. veljače 1992. Naime. „SAO Krajine“u Kostajnici. – i II. u svezi neformalnih dokaza tzv. – optuženika ( tj. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. dok Vučinić Stevo navodi. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). – optuženik. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena. – i II. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. kao neformalni dokazi. vlasništvo spomenutih. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. godine u Stublju. „SAO Krajine“. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. Antuna Mateković. U prilogu pomenutog spisa I. Letić Marije. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora. – i II. međutim. kojim je upravljao I. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. Živković Stjepana. pa da su oni uzvratili. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana. vremena.godine u dva navrata. tako. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. . O kakvim se osobama radi. Letić Marijom. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. U navedenom spisu pored određenja mjesta. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. priložena i izjava Savurdić Željka. poljoprivrednih priključaka za traktor.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. – i II.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv.

okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. st. . da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. 1. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. nečovječno postupanje. U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. Medić Ane i Letić Marije. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. „Velike Srbije“.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo. svakako. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. odnosno da su bili u uniformama. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. 120. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. Bitno je. „SAO Krajine“. zatim. Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao. a kao otegotne. okrutnost. povreda slobode i imovine ). pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika.

st. 87. U Sisku. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala. toč. 1.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda.8. 2. a u svezi čl. a primjereno težini i složenosti postupka.r. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.podmuklost. studenog 1994. 90. Odluka o trošku temelji se na čl. ZKP-a. v. st. dne 03. 1. . v.

Medić Ana.11. 53. godine od strane NN počinioca.DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15.11.1991.1991. god. Medić Ane. noću 14/15. Medić Marjan. 57 i Živković Zvonka br. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B . Letić Marije br. .

8. J. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. rođen 1963.god. Lička b. u Glini.b.'' . s tadašnjim prebivalištem u Glini. Obljaju 5. sin Mile. Selištu 17. Pere Pogledića b.b. god u Glini. «ZOC». s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. god u Žirovcu. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. u Klasniću. BRANKO RELIĆ. Krim.F. 15. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. F. MIROSLAV HAŠIĆ. 10. rođen 1961. s tadašnjim prebivalištem u Glini.Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su . god u Glini. rođen 1951. DARKO STOJIĆ. rođen 1966. DRAGAN ARBUTINA. RADE VEKIĆ. god. Prvomajska b. ZORAN DMITROVIĆ. rođen 1958. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 3. 9. rođen 1951. god u Glini. MILAN MAMUZIĆ. god. A. rođen 1963.F. rođen 1963. MILAN ČUČKOVIĆ. Vinogradska b.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. god u V.F. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963. god u Glini. rođen 1965. DUŠAN SVRZIKAPA. pronađeni leševi F. «TOLI». zv. 2-3 4 5-6 7-8 . u Glini. zv. s tadašnjim prebivalištem u G. Leš Živković Zvonka u šupi za drva. Blašića b. Marjanovića 19 7. Kordunska 13 12.'' . s tadašnjim prebivalištem u . 1.'' . VLADO JOVIĆ.

god. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. 27. Pavao Štajduhar. Republike srpske krajine. Žrtava fašizma 32. 29. lipnja. rođen 1966. u Brestiku.b. rođen 1964. god. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. god. u Roviškoj. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Ivo Palaić 3. . s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21. god u Trnovcu. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini. god. 25. Đuro Kovačević.b. Gačeše b. Ivica Pereković. BRANKO LJILJAK. rođen 1963. Ivo Kocmanić. Željko Grbić. ožujka 1992. rođ. u Obljaju. god. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Vojislav Skendžić. rođen 07. u Malom Gracu. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. zv «MIŠ». rođen 1948. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. «DUCO». MILJA BILJA. u Trenovcu. zv. Stjepan Šmisl. STANKO TINTOR. Stjepan Benković. god. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. s tadašnjim prebivalištem u Glini. MIRKO DROBNJAK. PODACI O ŽTRVAMA: 2. god. Stjepan Šmisl 5. MILOŠ PARIPOVIĆ. u Ravnom Rašću. V. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. Joso Mlađenović.08. u Glini.Petrinji 20. Ivo Gregurić . Vinogradska b. BRANKO JOVIĆ. god.1941. 22.04. RADISAV PAVIĆ. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. PERO SAMAC. zv. DUŠAN DOBRIĆ. rođen 15. Ćire Mađarca b. rođen 1963. 1991. god u Glini.b. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. 30. rođen 1963. novembra b. «ĆANE». RADE VRGA.1953. 1950. – 31. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. 28. Željko Panežić i Ivo Palaić. u Vlahoviću. Branko Žilić. rođen 1964. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika. NEDJELJKO PETROVIĆ.b. sin Nikole. rođena 1961. Šurbatolova 7 31. Boris Prišek i Ivo Gregurić. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. Boris Prišek.

ušavši u njenu kuću. 169. ispalio više hitaca u ovu u području glave. Temeljem propisa čl. OKZRH.11. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. Ivana Blažinić. vojsku služio. bez škole. namjeravajući je usmrtiti. drž. rođen 15.godine oko 10. god. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. Glina. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. zemljoradnik. 7. sudaca porotnika Ivana Kasaić. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. otac dvoje djece. članova vijeća. nakon dana 28. održane glavne i javne rasprave. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti. st.1934. st. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal.1996. oženjen.62 mm. OKZRH u izrečenu kaznu se . godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.11. zbog kaznenog djela iz čl. 34.00 sati u selu Maja. drugoga lišio života.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. 120. u Bijelim Vodama. rujna 1992. 45. dakle. Mirka Švaljek. Srbin. 1. Zdenka Gajšek. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić. 1. člana vijeća. predsjednika vijeća. odvjetnika iz Siska. nepismen. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. st. zapisničara. KZRH. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sin Steve i Ljube rođene Branković. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. neosuđivan kriv je što je: dana 02. RH. 1.

sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. godine. ali o razlogu i načinu iste. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. opisivao način na koji je to učinio. st. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. 1. Naime.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. godine pa nadalje. Braneći se ( list 7-8. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. koristeći. to jest ubojstvo Pavić Ane. 2. toč. na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. tvrdi. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. No. 7. jer za suprotno nema razloga. siječnja 1996. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. kako je. da bi. st. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. Konačno. Temeljem propisa čl. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. 120. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. st. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. travnja 1996. – 6.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . godine broj KT-1/96. 1. OKZRH. septembra 1992. 87. iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. 4. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. ZKP-a. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. ipak. 52. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. koja je živjela u selu Maja. 90. također na putu iz svoga sela u Glinu. ne zna ništa. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02.

Županijskog suda u Sisku. Želim reći nešto i o sebi. Jedino mogu reći da sam 1957. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. i 2. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. i listu 31. Nisam joj ništa govorio. konkretno. jer nismo imali glavu porodice. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. sada. a djed mi je doživio 92 godine. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. zajedno sa još četiri brata i sestrom. travnja 1996. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. odlučio sam da je pratim. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. Čak je moja mati sada u 81 godini života. stranica 2. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Kao nesporni otisci korišteni su oni. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. na listu 13. i listu 14. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. kao i da je to kazao. a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. umrle . Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. zaseok Jelići. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. Kako sam već naveo ja sam u II. oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca.glavu. ne znam ni sam koliko. dok su oca ustaše zaklale u Glini.

da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. što će. pa tako. a on mi to sam nije pričao. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. listopada 1996. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. pozivom na propis čl. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. godine. 511-10-80/02-1652/96 od 04.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. a i opisan po liječniku. nedvojbeno ukazuje na to. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. 323. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. Uračunljivost optuženika ni po kome. studenog 1996. st. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. da je za svoj postupak krivično odgovoran. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. konačno reći. koje u smislu propisa čl. OKZRH utječu na visinu kazne. valjda za ovo ubojstvo. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. godine ( list 72 ovoga spisa ). . prepala. Ja sam se na to prestravila. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“.05. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma.13. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. da je postupao sa direktnim umišljajem. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje.1996. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. 37. 1. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. on je pljačkao po Maji. samo sam ga slušala i gledala. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. što je. Policijske postaje Glina br. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti.

studenog 1996. dne 28. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. siječnja 1996. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. v. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. pa nadalje pozivom na propis čl. 31. . razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. kada je mislio da će mu to biti od koristi. PREDSJEDNIK Željko Barać. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. OKZRH. U Sisku. a temeljem u izreci citiranih propisa. OKZRH. Slabe imovinske prilike optuženika. v. Vrijeme provedeno u pritvoru. 45. počam od 11.r.godine. dok olakotnih okolnosti.

«PERASIM». sin Stojana i Stane rođene Ljiljak.11. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo . rođen 21. s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. god.REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. PERO MILJEVIĆ.1952. zv. u Maloj Vranovini.

. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno.VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić.06. VELIMIR MILE. članova vijeća. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine u nazočnosti optuženog. 1. Josipa Sladić. nakon dana 24. lipnja 1996. od vj. predsjednik vijeća. VELIMIR MILE.1950. god. st. rođenog 26. Đure Sertić. Dubici. uz sudjelovanje Slavice Režić. god. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. god. branitelja opt. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kao zapisničara. Ivana Blažinić. zbog kaznenog djela iz čl. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 120. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. u kaznenom predmetu protiv opt. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. iz Siska. Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». u Bos. sin Đure. sudaca porotnika Ante Jukić. održane javne i glavne rasprave. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». člana vijeća. nakon čega je selo najprije opljačkano. siječnja 1996. s stanom u CerovIjanima 95. OKZRH. Kostajnica k r i v j e: što je: . Alice Freiberger.

godine do 1995. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. 1-7. u svezi st. Temeljem propisa čl. u svezi st. 1. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. godine. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. OKZRH. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. godine na kazneno djelo iz čl. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. "Krajine". sa kojim je bio očito nezadovoljan. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. pokretna imovina otuđena.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). 465. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. KZRH. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora.00 kuna. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. 123. lipnja 1996. st. nakon demokratskih promjena. automatsku pušku i dr. oružje i streljivo. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. kolovoza 1995. 1. 2.) izvršenje kaznenog djela iz čl. dok se stanje ne smiri. srpnja 1993. 123. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. Velimir Mile. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. 87. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. dakle. 12 o. te paušalni iznos od 1.940. st. prije svega mještana iz sela Cerovljana. st. toč. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. od strane SDS-a. godine br. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. 90. 1. 2. st. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. u svezi čl. st. pa nadalje. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.000. 1. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". Dubicu. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . Kako se nije mogao vratiti. 1. čiji je bio član širen je strah. OKZRH. Temeljem čl. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. zaduživši uniformu. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku.

saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. i kako su granate padale i na Bos. mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. st.u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. Hercegovac Tomu (list 75). 123. KZRH. iskaz svjedoka Blažević Antuna. Jakova Velimir (list 114). Nauković Stevu (list 81). listopada 1991. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Likić Ivana (list 27. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. Vratio se 15.1995. OKZRH za razdoblje prije 15. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. tj. kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. a potom je. 120. te je zarobljen 15. Vučićević Slavka (list 75). 1. za blaže djelo iz čl. 2. Antuna Blaževića (list 82). 1995. Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. Ivu Nauković (list 74).) izvršenje kaznenog djela iz čl. Petra Krizmanića (list 76). 30-31). Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. "SAO Krajine". a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. godine u Cerovljane. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Naime.7. Lončar Miju (list 74). godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. 28-29). koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . najprije u Banjalučki korpus. Lončar Katu (list 58). s obitelji je otišao u Beograd. U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Stančević Mariju (list 59). st. Velimir Mile (list 54). 10. što ne negira ni sam optuženi. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. Dra30čajac Milana (list 80). a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području. Blinja Zeljka (list 82). kako bi se onemogućio njihov povratak. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. Dubicu. izvršio uvid u spis Vojnog suda.Dubice. listopada 1991.

pa tako npr. tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. Lončar Kata). da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi. te otuđenje njihove imovine. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. a za djelo koje mu se stavlja na teret. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. međutim. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. jer je tamo postojala barikada. nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Naime. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Nadalje. svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. a i paravojnih formacija. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. pa je očito znao što će se dogoditi. premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . "SAO Kraj ine". Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. Dragočajac Milan. nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. Kod toga je važno navesti da za to . zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine.

nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. 1-7. pa je opt. v. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Mlinarić. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. st. a ukorporirane u naše zakonodavstvo. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. U Sisku. v. ZKP-a. st. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih.r. sud nije našao. dne 24. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.1. a u svezi čl. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.r. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. Odluka o trošku temelji se na članku 90. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. toč. lipnja 1996. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. 1. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. 87. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. Željko . Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv.

Ljubice Rendulić . zapisničara. OKZRH. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. zp.01. kriv je što je: tijekom 1991. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine u Starom Selu. drž. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur.studenog 1996. Josipa Žinić. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. 24.Holzer. Ćepin. vodi se u VE u Glini. rođen 01. Nikole Tesle br. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. a sada na adresi Livana. nakon dana 11. vojsku služio u bivšoj JNA. člana vijeća. održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 123. sa posljednjim prebivalištem u Glini. Omladinska 3. pismeno sa završenom SSS. RH. predsjednika vijeća. članova vijeća. st. zbog kaznenog djela iz čl. neosuđivan. uz sudjelovanje Nataše Galinić. odvjetnika iz Siska. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. u svezi st. automehaničar. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. godine. otac jednog djeteta. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. godine do mjeseca kolovoza 1995. Srbin. „Krajina“.1951. 1. oženjen. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Mirka Švaljek. 2.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste.

pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 4. ". kako se navodi optužnicom. oružje sam imao još iz bivše milicije .. OKZRH. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. kroz čitavo navedeno vrijeme.srpnja 1996. 123.. pučana hrvatske nacionalnosti. godine ista bila izmijenjena na način. iako sam Srbin. da bi. godine. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi.1istoDada 1996. ZKP-a. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti.. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo . 45. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA.. st." (list 28/11). na glavnoj raspravi dana 23. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. OKZRH. paravojnih formacija milicije . za vrijeme rata.srpnja 1996. Temeljem propisa čl. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu.bio sam pripadnik. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode.. . 1.Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. st. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. Temeljem propisa čl. u svezi st. . te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. ZKP-a. 1. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u.. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno.6. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.. morao sam to biti . palio kuće i stambene i gospodarske objekte..65 mm. pa nadalje. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 120. 2. 1. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba.. toč.. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. počam od 04. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. 2.označeno u čl. 87. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina .. st. imao sam automatsku pušku. st. u okviru takvog zločinačkog plana. godine. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. st.

slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. Dušan Zelenbaba. 120. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. 2. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. Naprotiv. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. Koje je optuženik predložio. konačno. br. da je izostalo.N. tvrdi. 1/10 od 26. istog temeljem čl. st. Mile Martić. . a ne nečim. OKZRH“. OKZRH. mimo njegove volje. godine. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. 2. pa i onima. od 27. rujna 1996. 1. istog Zakona. a Zakon o općem oprostu ( N. a optuženik prihvaća. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. dodatak Međunarodni ugovori br. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. pri navođenju njegove obrane. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. 120. 1. st. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. OKZRH. 7. do izbijanja sukoba. do čl. s tim da dodaje ". Branitelj. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. paravojnih formacija milicije. OKZRH u svezi sa čl. bilo rečeno.. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. kao i da je. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. 122.N. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. a da je tjeralica sredstvo da se.priznaje i sam optuženik. . kako to obrana tvrdi. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). pod određenim uvjetima iz ZKP-a. što je sud propustio ustanoviti. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. 80. st. 123. Isto tako. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. dostavljenom po sudu u Hagu. 3. jasno kazuje.godine ) u čl. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. 3. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. negativnu oKolnost. Milan Babić.. 123.rujna 1996. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. makar na tzv. u konkretnom slučaju. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. st. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika.

a uznastoji samo sebe izuzeti. Točno je. kada se znade. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. na čemu uznastoji obrana. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. "milicioneru“ koji. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. 123.Morao sam to biti''. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina.list 82/II) i dalje. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. Mogućnost. . kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. a sve prateći psujući mu . kao pripadnik skupine. da bude jasno. ponuđen po optuženiku. Istina je. kako je već ranije navođeno. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. a da bi priznala "postojanje grupe". primjenjivao mjere zastrašivanja. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. Posjedovanje naoružanja nije sporno. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. Sud. riječju.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. poistovjećuje se sa skupinom. Istovremeno ga je vrijeđao. ali. nanosio psihičke i fizičke povrede. prijeteći da će ih zaklati. Trajalo je to četiri dana. pljačkalo na veliko. nasuprot optuženiku. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. tu nema šta. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. godine. dozvoljavao paljenje imovine. čl. svinje odvlačile. a i ljude iz svjedokova okruženja. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe .svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. a kroz to vrijeme sada opt.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. 2. što se lako zaključuje iz njegove obrane. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. znajući za sve to i ne reagirajući. smješten u samicu. da je . psujući im ustašku mater. otuđivao vrijedne predmete. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. kao pripadnika skupine. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. glasi u najmanju ruku ironično. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. križima i leđima oborenog na pod. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa).

Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - . nije mu poznato kuda...ustašku majku. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku. vojne i milicijske. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. prepoznao sada optuženoga. među tridesetak naoružanih osoba. sve dok je do 26. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur.. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao.. a posebno u Jukincu. . tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. . Zapaljena mu je kuća.listopada 1991. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. bacali ručne bombe u iste i palili". a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. godine živio u Glini. Bio je sa ostalima i u njegovu. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. godine. Svjedok se prisjeća ". a kada je dolazio do njega. ima je neprilike. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. a ne da bi slučajno to osudio. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". Nije po njima tada pucano. pored drugih i po Kotur Bogdanu. Kotur u tome nije učestvovao. a sa njima i ja. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. Kada sam izišao .. obućenih u razne uniforme.kolovoza 1991. polijevali po kućama. Prijetio mu je. u Jukincu.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. starog oko 45 godina. ubojstvima i zlostavljanjima. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . iz Bijelih Voda. udarajući ga naizmjenično. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. bez razloga za to. datuma kojega je dobro zapamtio. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. da je 17. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Uvijek se samo veselio.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen. preko razglasa..50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. a "spominjanjem" ustaške majke. godine. Ja oružja nisam imao. ali mu ne znam imena. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. a na poziv Kotur Bogdana. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. prijetio obračunom.

3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. da optuženik spram ostalih. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. u kuću Divjak Branka. zapaljivim metcima. svinje. ovaj puta u selo Prijeka. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. Slado. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. Po prevoženju kamionom u Jukinac. reagirao. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. treba te zaklati". Ti-su svjedoci. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . . konkretno Matijević Ivan. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice.". primjerice poljoprivredne strojeve. ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. odakle je. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. nešto poslije pola noći.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. ali to ne znači. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". Klobučar Nikola. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. kada je odvožen kamionom. među kojima je prepoznao sada okrivljenog. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina.rujna 1992. gdje je svjedok tada živio. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. ti materina. mještane tukli i zlostavljali. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. Svjedoci predloženi po optuženiku. za razliku od optuženika. krave. u biti. Nije to uspio ni pri suoćenjima. istovremeno. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. ama baš svi svjedoci govorili. to potvrdili. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. iako kolovodja. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. za koje se više nikada nije čulo. ponovno ga je optuženik. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. kojim su prilikama. godine. Ferenac Milan.zamjene. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. zv. Sva trojica su ga tukla. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. nije doista postupio kako su oni govorili. koji je tamo došao. nakon što je pretražio. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. doslovno rekao: "p. o kojima je već bilo riječi. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. "negativnu okolnost".a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. koji su pljačkali sve što su stigli.

Uviđajem na mjestu događaja. naime.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. sudu. Činjenica je. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. U Sisku. OKZRH utječu na visinu kazne. slijedom iznošenoga.studenog 1995. koje u smislu propisa čl. pozivom na propis čl. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. dakle. pa tako. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. kako je već isticano. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. dne ll. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. čije je zločinačko postupanje. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. godine. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. među ostalim. na imanju Zibara. znane i neprijeporno. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. pa sud. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. tim prije što ih ni obrana nije istakla. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. kao otegotno . Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. 37.0KZRH. v. st.upućen svjedoku Divjak Branku. OKZRH. jer povreda istog. kojem je. nije jasno. . a koje je izostalo. predviđena čl. koje je postao pripadnikom. a u pogledu mogućnost. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. opljačkan i gliser. bez njegovog obrazloženja.r. 31. pa nadalje. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. Željko Barać. optuženik i veoma aktivno.srpnja 1996. 90. 4. 45. nasuprot obrane optuženika. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom.

Alice Freiberger. pristupio u paravojne formacije tzv. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. nakon dana 26. sudaca porotnika Ivana Kasaić. bez zaposlenja. Srbin. sin Đure i Ljube rođene Čorić.listopada 1954. bez djece. Mirka Švaljek. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.RH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Josipa Žinić. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. člana vijeća. para državi "Krajina". OKZRH. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. 1. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir.r. st. zapisničara. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. odvjetnika iz Siska. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 120. Jalšo. članova vijeća. 67. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. te odcepljenja općine Hrv. predsjednika vijeća. zv. kriv je tijekom razdoblja od 1991. zbog kaznenog djela iz čl. drž. neoženjen. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . godine u Cerovljanima. uz sudjelovanje Nataše Galinić. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. rođen 11. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. "SAO Krajina". pismen.rujna 1996. strojobravar. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv.v. sa završenom SSS. godine. do 1995.

123. 120.travnja 1996. toč. OKZRH. a da tome nitko ne prigovara. jer nije dorečeno. ustanovljeno. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv.. u svezi st. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. st.kolovoza 1995. municije. godine broj KT-36/96. svoju obranu.odjećom od "kape" do „prvog zavoja". u vezi st. 90. 1. OKZRH. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. da je bio pripadnik tzv. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. srpnja 1996. kroz čitavo navedeno razdoblje. 87.nelegalnih formacija. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. st. 2. tbč. sada ponovno. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. „Srpske vojske Krajine 39. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. 45. Vojna pošta 9139 Kostajnica". ZKP-a.Korpus. . OKZRH. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . da bi. godine pa nadalje. a iz"reversa ličnog zaduženja. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. pa je tako. st. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. st. 1. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. veljače 1996. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi.6. st. te priborom . 1. 123. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. 2. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora.. kao i od 19. najprije. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. dakle. protjerivanje stanovništva. 4. 1." da je bio "četni stariješina".organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. do 21. 1. a na glavnoj raspravi 26.rujna 1996. Temeljem propisa čl. OKZRH u izrečenu kaznu se. pretpostavlja se. Temeljem propisa čl. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. 2. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada.

honorirati. st. 45. učinjenog sa umišljajem. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka.travnja 1996. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. te drugo. OKZRH. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.kolovoza 1995. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. revers i dr. sada u tom pravcu. 1. dne 26. 123. 31. 4. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. st. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela.rujna 1996. a istovremeno utjecati u. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. OKZRH. godine pa nadalje. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. kao i od 19. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost.tom pravcu i na druge. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. 2. ZKP-a. pozivom na propis čl. PREDSJEDNIK Željko Barać. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. veljače 1996. u vezi st. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica.). Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. v. U Sisku.r. OKZRH. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. zastrašivanja i protjerivanja. do 21. nije ničim dokazana.nacionalnosti. 90.r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. v. koje mogu utjecati na visinu kazne. također se ne može.

zbog kaznenog djela iz čl.03. godine.svibnja 1997. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. 2. zv. godine u Vrginmostu. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. bio pripadnik paravojnih formacija tzv. odvjetnika iz Zagreba. Srbina. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. RH. a na objektima je pričinjena velika šteta. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. NIKOLA PAVLOVIĆ. zapisničara. rođenog 27. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. «KOVAN». općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. Alemke Sladić. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. sudaca porotnik " Bogdana Josip. god. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.01. – kolovoz 1995. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. održane glavne i javne rasprave. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. kao jedan od članova posade haubica. gdje i prebiva. pucao po selima uz rijeku Kupu. rođen 06. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 1. te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm. članova vijeća. predsjednika vijeća. Ivana Plemenčić. drž.PODACI O POČINITELJIMA 5. st. 1963. god. god. . pa do kolovoza 1995. sin Marka i Marije rođene Kličković. Vladimira Jerković. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. u Kirinu. u svezi st. nakon dana 2l. općina Gvozd. Brnjevac 70. god. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR.OKZRH.1937. člana vijeća. Republike srpske krajine. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991. 123.

u selu Crna Draga . padaju na teret proračunskih sredstava. "Krajine". Rečeno je razlogom. godine. u svezi st. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv.siječnja 1997. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . OKZRH.neoženjenog. 1. sa završenom SSS. Temeljem propisa čl.5. st.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. 3.svibnja 1997. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Temeljem propisa čl. OKZRH. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. 87. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. st.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 1. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 1. u svezi st. para državi "Krajini". a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. ZKP-a. 123.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. st. a na glavnoj raspravi održanoj 21. 91. toč. 2. godine. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 2. toč. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. protjerivanjem stanovništva. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 123. dakle. vozača. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. U Sisku. . dne 21. 1. godine . do 1995. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991.svibnja 1997. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. 2. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. nezaposlenog. Pri kraju provedenog postupka. 339. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. st.

NOVICA SIMIĆ. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte.04. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove.1935. STOJAN DOBRIČANIN. zv. god. Također je dana 15. i 1993. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. u Sarajevu. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. lipnja 1993.r.1943. v. god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu. BiH. god u Banja Luci. rođen 19. a 19. rođen 01. v. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod .ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv. studenoga 1992. Barać. «STOLEŠA». – 1993. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske.r. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201.01. sin Koste. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.

rođen 16. god. Mladen Halapa 5. u Sisku.1964.12. Milanke Kljaić 9 19. god. DRAGAN SEKULIĆ.1967. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu. 27.03. god.1962. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. srpnja 1991. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. Milanke Kljaić 9 14. srpnja b.02. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Milanke Kljaić 4 4. u Sisku. rođen 02. rođen 21.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. a ostali su zadobili ozljede. listopada 1991. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Dervišima. rođen 08. DAMIR ČAKARA. sin Save i Mire. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26. u Lovči. Ivica Perić 3. u Sisku. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. sin Đure. god u Omarskoj.1972.b.b. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. SUAD ĐANIĆ. god. rođen 02. ZORAN KRAGUJEVIĆ.09.1956. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH.04.01. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ. god. god.1930. Milanke Kljaić 4 6.1944. PREDRAG JAPRANIN. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. 8. sin Miloša.b. god. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod.1968.01. rođen 07. sin Save i Mire. ZORAN RUDIĆ. rođen 29. god. sin Ljubomira. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. rođen 10. sin Milana. rođen 09. Andrije Petračića 26 22. srpnja 10 11. god. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. 7.02. SAVO GRNOVIĆ.09.1962.09. srpnja 1991. ĐURO VUJANOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. 27. god. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Milana. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.1968. u Miočinovićima. sin Mirka. OPIS POČINJENOG DJELA: . u Jošavici. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Sisku. PODACI O ŽRTVAMA: 2. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. Andrije Petračića 28 24. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Abdulaha. sin Pere. MILAN ČAKARA. u Sisku. Josipa Mencina b.

a kuće su potom opljačkali pa zapalili. 2. sin Mirka i Danice rođene Rudan. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. uz sudjelovanje Nataše Galinić. člana vijeća. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. PODACI O ŽRTVAMA: 1. 197. OKZRH.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. članova vijeća. godine u Ostrožinu. Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. listopada 1991. s prebivalištem u Ostrožini kbr. 1956. sin Mirka i Danice rođene . zapisničara. "Čvoljac". Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. RH. Milana Krajačić.07. st. zbog kaznenog djela iz čl. neoženjen. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. održane glavne i javne rasprave. drž. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. godine. predsjednika vijeća. Alemke Sladić. zv. a dana 06. radnik. rođen 16. u svezi st. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. Stjepana Benčić. I. Srbin. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima. 1.Imenovani su se tijekom 1991. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 123. Nikola Jelekovac 3. nakon dana 06. odvjetnika iz Siska.veljače 1997.

Temeljem propisa čl. 91. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. st. 2.siječnja 1997. toč. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. nije potkrijepio . dakle.5. 208. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. 2. st. toč. rođen 16. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. 2. "Krajine". st. 1. 123. temeljem propisa čl. protjerivanjem stanovništva. 1956. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. gdje i prebiva na kbr. 3. 1. Ni jedan od njih. 2. s:. OKZRH. Stjepan Šuntić. ZKP-a. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 97. RH. 1. ama baš ni jednom riječju. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno.Rudan. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. OKZRH. Mirko Gvojić. 123.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. u svezi st. . troškovi kaznenog postupka iz čl. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. navode optužnice. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. ZKP-a. Srbin. 1. opet. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi.07. kako tijekom istrage. padaju na teret proračunskih sredstava. st. drž. to jest nisu iznijeli svoju obranu. 197. a činjenično opisano i izrekom ove presude. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. u svezi st. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. ZKP-a. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. poljodjelac. Oba optuženika. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. godine u Ostrožinu. pa. tako i na glavnoj raspravi. 340.

VELJKO BUDIĆ. god. 87. rođen 01. toč. Sudu. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . JURE ŠAJATOVIĆ. 3.1950. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. 2. 340. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu.1972. Osječka 132 4. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. GORAN PAŠIĆ. rođen 01. u Ratkovcu.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. god u Pakracu. god.1965. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj.07. M.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06.02. 91. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. no. sin Luke i Milene. 1. god u Pakracu. listopada 1993. rođen 11. U Sisku. sin Milana i Nade. općina Pakrac.02. padaju na teret proračunskih sredstava. ZKP-a.1937. Pozivom na propis čl. Vinogradska 50 6. rođen 09. pozivom na propis čl.07.5. god u Ozlju. u Donjim Grahovljanima. ZKP-a. 1. sin Petra. v. v. ZKP-a.r.veljače 1997. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. rođen 14. Veljka Vlahovića 78 11. ČEDOMIR RELIĆ. nije preostalo drugo. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. općina Gornji Bogičevci.11. toč. sin Branka i Ane. DRAGAN PAVIĆ. troškovi kaznenog postupka iz čl. Stanivukovića 24 13. dne 06. st.1971. god. a shodno načinu okončanja postupka. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. . ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.r. PREDSJEDNIK Željko Barać. sin Jure. .

neizazvan za borbeno djelovanje. te su dana 06. 142. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3. st. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. JNA. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. zbog krivičnog djela iz čl. travnja 1992. rođen 24. rujna 1949. JNA. Republike srpske krajine. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. tzv. 1. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. korpusa vojske tzv. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Dvoru. listopada 1993. godine. članova vijeća i Nataše Galinić. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sin Rade. Ivana Blažinić. sudaca porotnika Josipa Žinić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. nakon dana 18. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. u odsutnosti optuženika. predsjednika vijeća. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. siječnja 1993. člana vijeća. oficir tzv.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. u Petrinji. godine do 04. u više navrata. Alemke Sladić. te po civilnim objektima gradskog i je . a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. studenog 1991. Ivana Kasaić. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. god. zapisničara. topničkim i raketnim jedinicama.

st.740 USA dolara.749. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak.000 – HRD i temeljem točke 6. 1. pa je tako . toč. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. prosinca 1992. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. dakle. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko.749. 108. st. 1. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 98. prosinca 1992. 6. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. st. Kostić Branko. ZKP-a u svezi čl.000 HRD. Grubić Đuro. Kovačević Ivica. st. što isti nije dostižan državnim organima. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. 95. godine. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Temeljem propisa čl. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. 1. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. 23.prigradskog područja. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. 7. st. st. 142. Temeljem propisa čl. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. 142. st. 353. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 1. Isaković Čeho. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Temeljem propisa čl. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska.

a sam grad Sisak.1268/91 i – 311/92. godine (listovi 94 i 95 spisa). a iz člana 142. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. godine (list 94 i 95 spisa) te. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 46 – 59. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. 1. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. sud ne nalazi potrebnim govoriti. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. primjenom propisa člana 353. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. tzv. u Petrinji. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). 6 da je to činio.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. Zakona o krivičnom postupku. izdao zapovijed. a pročitani su. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91.izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. . (objava istog i dr. određen je pritvor. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. iako nema formalna obilježja rata. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. koja prileži spisu. JNA. prosinca 1992. 3 . zapisnik o uviđaju (list 21spisa). Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. za vrijeme oružanog sukoba koji.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. ovom zgodom. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. st. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. kao i njegova industriska zona. stav. 1. o kojem. Shodno visini o izrečene kazne. što. i 90 – 91 spisa).749. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. prosinca 1992. Učinjenom nisu stavljeni prigovori.

r. Godine i Strizivojnni. nakon dana 17. U Sisku. godine. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. PREDSEDNIK Željko Barać. siječnja 1993. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. odvjetnice iz Siska. SO Đakovo. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. u odsutnosti optuženika. dana 18. kao ni primjerenosti istog. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. zbog krivičnog djela iz čl. sa prebivalištem u Glini.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. zapisničara. oženjen. po sucu Željku Barać. . održane glavne i javne rasprave. sin Franje. 150. Ul. OKZRH. listopada 1948. rođen 19.r. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. Hrvat. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. v. veljače 1993. Rade Grmuše kbr. v. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. 4.

prosinca 1992. 95. toč. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 353. godine u Glini. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. st. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. i 144. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991.000. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. OKZRH. – 7. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 1. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Temeljem propisa čl. dakle.HRD i paušalni iznos od 5. 1. st.. Temeljem propisa čl. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . Braniteljica po službenoj dužnosti. 150.. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30.nalazi se u bijegu. st.000. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. godine oznake Kv-9/93. suprotno odredbama članka 143. 98.HRD. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 150. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. 2. OKZRH. 1. veljače 1993.

33. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . Uračunljivost optuženika nije ničim. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. stupanj krivične odgovornosti. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Sam način postupanja optuženika. u krajnjoj liniji. veljače 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno. te stoga optuženi. To tim prije.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. opisan po svjedocima. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. te ni po kome. dne 17. U Sisku. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. v. Prilikom odmjeravanja kazne. Dakle.st. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Barać. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. (čl.r. naročito ovaj potonji. 353.. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. v. s tim. 1. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. OKZRH). ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. temelji se na u izreci citiranim propisima.r. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu.

u odsutnosti optuženika. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.HRD. listopada 1991. održane glavne i javne rasprave. 150. Obrazloženje j e . nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. zbog krivičnog djela iz članka 150. ožujka 1993. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima.000. dakle. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. po sucu Željku Barać. godine u Crkvenom Boku. ZKP-a u svezi čl. zv. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. odvjetnika iz Siska. „kapetan Pero“. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra.. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. sin Miloša. „milicije SO Krajina“. zapisničara. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. nakon što je Makarić Neven. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. stavka 1. godine u Glini. Temeljem propisa članka 353.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. kao kapetan tzv. 1. 2. 8. 95. godine. toč. rođen 10. G. rujna 1952. st. sada u bjektstvu. 98. Temeljem propisa čl. godine do 31. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. st. Polakova kbr. nakon dana 26. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. rujna 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić.

godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. v. Branitelj. čl. Ženevske konvencije iz 1949. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. istovremeno i oštećeni. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. godine. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. st. Zakona o krivičnom postupku.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. subjektvina i objektivna. ožujka 1993. Visina izrečene kazne. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. st. SUDAC Željko Barać. 353. 6. Svjedok.r. . Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 1. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. dne 26. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. Prilikom odmjeravanja kazne. U Sisku. 33. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. v. 23. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. postavljen po službenoj dužnosti. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. 1520. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. ZKP-a. stupanj krivične odgovornosti. i 144. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. ožujka 1993. godine.r. pozivom na propis čl. veljače 1993. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. razlogom je određivanju pritvora. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143.

godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. sin Milana. zapisničara. u odsutnosti optuženih. rođen 13. rođen 24. stariji vodnik u bivšoj JNA. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. Jovanovski Budimira. Hanžekova kbr. Frankopanska ul.godine. Đure Sertić. predsjednika vijeća. 1. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu.0016 K. ul. 142. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. godine u Dvoru. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. travnja 1993. u Petrinji. SI 0072 SI .Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 2. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. rođen 15. Br. ZKP). ožujka 1951. rođen 30. odvjetnika iz Siska. svibnja1963. nakon dana 27. OKZRH. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. kapetan I klase bivše JNA. godine u Sokolišu. SO Bos. st . 4. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. sin Rade. rujna 1949. sa posljednjim prebivalištem.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. i Podunavac Sime. 66. održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača.optuženi PODUNAVAC SIMO. oficir bivše JNA. Novi. 8. sin Dragutina. Članova vijeća. Janjića br. J. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. vodnik bivše JNA. V. uz sudjelovanje Nataše Galinić. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. člana vijeća . Jakić Ante. sin Mirka. . Tarbuk Ranka. Begović Jove. 24. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. Zbog krivičnog djela iz čl. Alemke Sladić. godine. rujan 1957. Haulikova br. 123.

Banjadinović Andjelina. a potom. Kovačević Janko. Klarić Milana i Mouća Alojza. Drakulić Nikola. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje.000. IV – opt. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. i 155 mm. crkva sv. crkva sv. rujna 1991. – HRD. Vujatović Đuro. Ceković Ljubica. 2. ZKP-a u svezi čl. niti jedinica.910. 95 st. . kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. Dumbović Zvonko. godine u Petrinji. Temeljem propisa čl. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. Jovanovski Budimir. II – opt. Lokner Nikola. Temeljem propisa čl. 142. Bateriji haubica 105. st. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. dakle. što su njihovi podređeni. zapovjednika garnizona u Petrinji. st. st. te stambenim. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. 1. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. 1. 6. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Đuričić Rajko. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. Popović Marijan. Begović Jovo. 7. da otvore tenkovsku. 353. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. – HRD i temeljem toč. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. Vujaković Rajko. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. minobacačkom vodu 120 mm. Katarine. minobacačku i drugu vatru. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. III – opt. Marković Đuro. Bučar Štef. što je i učinjeno. Općinski sud u Petrinji. Banjan Miko. 98. Lovre i drugi objekti. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. nakon što su od Tarbuk Slobodana. OKZRH. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5.krivi što su : su dana 2. artiljerisku. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. 16 i 21. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Sekulić Branko. provodeći ovakova naređenja i učinili. pristali da provedu ovakova naređenja. toč. 1. Podunavac Simo.

a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Marić Mladena i Talaja Josipa. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. 1. ožujka 1993. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. Begović Jovi i Podunavaca Simi. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. JNA u Petrinji. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. Jovanovski Budimiru.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. Vujaklija Rajk. crkvu Sv. Kendjel Ivana. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. također navođenu. Trklja Jasmina. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Banadinović Andjeline. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Općinski sud u Petrinji. optuženim Babić Miloradu. crkvu Sv. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. Cerjak Branka. 23. Lovre i dr. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. To stoga. koje su gađale kako stambeno. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka.. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. datih tokom istrage. izdavanje zapovjedi. Tarbuk Ranku. tako komunalne. 142. Klarić Milana i Mouča Alojza. što isti nisu dostupni državnim organima. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Marković Đure. Lovrenović Ivice. veljače 1993. pa tako. Djuričić Rajka. te uvidom u pismenu dokumentaciju. OKZRH. . TZV. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Katarine. broja uviđaja 834/91. Herelić Ramiza. st. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. predstavlja. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. Jovanović Rezike. st. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Bučar Stjepana. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. sakralne i druge objekte u Petrinji. 6. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Podnar Stjepana.

1. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. travnja 1993. 1. svakome. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. ZKP-a. U Sisku. a iz čl. OKZRH. ZKP-a). dana 27. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. 33. a primjenom propisa čl. st. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. PREDSJEDNIK Željko Barać . Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. 123.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. OKZRH. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima.142. st. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. st. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. 4. 353.

K-10/93 SI .09. kao i uništeno jedno teretno vozilo. I. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.1991. . locirane u Petrinji u ul. godine. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. Gundulića.

Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora – Trg M. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. predsjednika vijeća. gdje su vidljiva oštećenja. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. . V. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. I. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. V. Ivana Zlovolić. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. M. sudaca porotnika. Nazora – Trg M. V. člana vijeća. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Nazora fotografirane od pravca križanja ul.14/93. Alemke Sladić.F – 16 prikazuje ulicu V. Tita. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Nazora i Trga M. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. J. V.

toč. 1. 6. razveden.1992. ožujka 1993. članova vijeća i Nataše Galinić. dana . a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. 1. R. godine na području općine Petrinja. tapetar. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. Ante Jukić. Boškovića br.08. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. st. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. u kojoj se uračunava pritvor od 16. nakon dana 1010 svibnja 1993. 1. 7. Musliman. sin Jusufa i Tinke. u vezi čl.000-HRD i temeljem toč. 120. st. 139. do 14. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva.Đure Sertić. st. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA .1992. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. otac jednog djeteta. 2. st. 90.000 HRD. st. godine u Gorama. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 90. rođenog 20 rujna 1930. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. godine u Velikoj Kladuši. 1. 1. OKZRH. TO i JNA. 87. Temeljem propisa čl. godine u odsutnosti zatvorenika. 7. OKZRH (sada označeno u .03. 120. OKZRH. odvjetnika iz Siska. rođene Stibuhar. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 120. i 2. 03. ZKP-a a u vezi čl. listopada 1991. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. održane glavne i javne rasprave. zbog krivičnog djela iz čl. st. sa završenih četri razreda osnovne škole. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. st. Dvorneković Maru i Holija Stevana.

te Maru Dvorneković. 1. st. a iz čl. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. na glavnoj raspravi javni tužitelj. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. da je rekao. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. istog zakona). . Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. st. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. njegovu ženu. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. Darinko Herak (list 43 spisa). Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka.članovima 109. koje ni po kom nije bilo osporeno. istog zakona) da bi. 1. uz podizanje optužnice. 120. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. očito pogrešno označenog prezimena. i 118. koji prileži ovom predmetu. 142. 1. OKZRH. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. bila dovedena u dvojbu. među ostalim. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. 120 st. OKZRH (ranij čl. Ja sam uhićen 3. Tokom dokaznog postupka. Stevana Holija i Maru Pavičić. Istovremeno. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. listopada 1991. travnja 1993. godine. godine. koja je. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. te ni po kome. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. kako se zvala. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice.

ZKP-a. dana 10. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. 123. PREDSJEDNIK Željko Barać. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. u krajnjoj liniji. Povreda međunarodnog prava. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. Slijedi. Odluka o trošku krivičnog postupka. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. koja je već naprijed jasno označena. ZKP-a. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Prilikom odmjeravanja kazne. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. 4. st. 1. svibnja 1993. v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. temelji se na u izreci navedenim propisima. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. prije čl. Ženevske konvencije. 4 ZKP-a).r.r. st. 343. st. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. U Sisku. 31 OKZRH). ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić.Nema. stupanj krivične odgovornosti. 115.

VII-opt. A. rođen 15. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. Stanka Divjakinje. SO Petrinja. Srbin. godine u Donjem Klasniću. Ul. siječnja 1942. Ivana Kasaić. sa prebivalištem u Glini. člana vijeća. sin Pavla. godine u Dobrljinu. sin Damjana. R. prosinca 1960. VI-opt. Ul. IX-opt. SO Glina. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. lipnja 1993.. rođen 16. DUŠAN JOVIĆ. Norberta Vebera bb. predsjednika vijeća. siječnja 1935. defektolog.b. 1. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. lipnja 1933. godine u Roviški. Filipa kljaića 3 V-opt. Ilije Bjelajac. bravar. godine u Glini. 142. II-opt. rođenog 13. Sime Karaice i IX-opt. rođen 24. OKZRH (sada čl. sin Milutina.Okružni sud u Sisku. Novi. rođen 20. VI. st. rujna 1939. rođen 29. MILAN MILANKOVIĆ. u odsutnosti optuženih. godine u Donjem Klasniću. Mikelić Borislava. Malinova 94. srpnja 1956. godine u Banskom Drenovcu. Milana Muiđe. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sa prebivalištem u Petrinji. SO Glina. sin Stevana. Mihanovića b. MILAN MUIDŽA. VII-opt. ILIJA NIŠEVIĆ. Ilije Nišević. sa prebivalištem u Glini. ILIJA BJELAJAC. nakon dana 9. Milana Milanković. IV-opt. Josipa Budinski. odvjetnika iz Siska. godine u Malom Gradcu. rođen 16. zbog krivičnih djela iz čl. Boškovića br. IV-opt. Ante Jukić. 120. sudaca porotnika Mirka Švaljek. godine. 1. STANKO DIVJAKINJA. Rimska ul. održane glavne i javne rasprave. DUŠAN KAČAR. rođen 7. Žrtava fašizma bb. SO Glina. VII-opt. sin Stevana. III-opt. članova vijeća i Nataše Galinić. k r i v i što su i to: s u . OKZRH). SO Glina. sa prebivalištem u Glini. Dušana Jović. Dušana Kačar.b. st. sin Steve. V-opt. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. gdje i prebiva. novembra bb. godine u Velikom Gradcu. rođen 18. SIMO KARAICA. inženjer II-opt. opt. sa prebivalištem u Sisku. svibnja 1949. ul. 29. sin Miljkana. III-opt. sa stanom u Beogradu. SO Glina. SO Bos. svibnja 1949. sin Dragana. sa prebivalištem u Sisku. Vračar.. VIII-opt. godine u Begovićima. listopada 1956. 1. b. Ul. liječnik. SO Glina. sin Petra..

Katarine. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj.. Dušan Jović. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. Ilija Bjelajac. gospodarskih i sakralnih objekata. Dušan Kačar. gospodarski objekti i sakralni objekti. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. Ilija Nišević. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv.opt. „SAO Krajina“. i 1992. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Herelić Ramiz. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. VI-opt. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. oštećenja. Crkva Sv. da se uništavaju stambene zgrade. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. Lovre i dr. dok su Drakulić Nikola. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. izrađivao planove mobilizacije. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. godine u Glini i okolnim mjestima. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. II-opt. crkva Sv. IV-optu. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. III-optuženi MILAN MUIDŽA. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. štab četničkih formacija./ u tijeku 1991. a II-opt. V-opt. te ranjeno deset osoba. Milan Milanković. Banadinović Angelina. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. Jovanović Rezika. VII. i 1992. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. godine u Petrinji. Kendjel Ivan. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Milan Muidža. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. 2. te pljačka pokretne . VII-optuženi ILIJA BJELAJAC./ u tijeku 1991. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Vujaklija Rajko. Djurač Rajko. lipnja 1991. paljenja i rušenja stambenih. dakle. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv.

2. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. V-opt. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. ZKP-a u svezi čl.opt.050. 120. IV. Iliji Niševiću. st. ožujka 1993. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. 1. 1. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. na glavnoj raspravi održanoj 3. Dušan Kačar./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. godine. Milan Milanković. 119. OKZRH. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 1. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. da bi. OKZRH. II-opt. OKZRH. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Milanu Milankoviću.. Iliji Bjelajac. Ilija Nišević. 120./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. – 7. st. 343.199. st. Dušanu Kačaru. 1. Dušan Jović. godine stavilo na teret I-opt. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 120. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. lipnja 1993. te uništavali stambene zgrade.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5.. toč.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. 120. Temeljem propisa čl. pljačkali imovinu. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici.HRD. 1. Temeljem propisa čl. Milan Muidža. 87. travnja 1993. Ilija Bjelajac. VII-opt. OKZRH. 90. Branitelj. 1. postavljen po službenoj dužnosti. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. a optuženicima Dušanu Joviću. st. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. dakle. ustanovio je da izvedeni dokazi . VI-opt. Milanu Muidži. OKZRH. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. sakralne objekte i gospodarske objekte. st. a IIopt. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. st. zbog izvršenja kojeg su tuženi.000.

tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. PREDSJEDNIK Željko Barać. dne 9. Malić Hamdija. Odluka o trošku krivičnog postupka. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. lipnja 1993. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. Kušan Djuro.) a za vrijeme oružanog sukoba.r. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. . kojima ih se tereti. svaki u ponekom dijelu. određivanje pritvora. Juzbašić Živko.r. Štrk Ivan Šantek Ivan. OKZRH). v. nije dvojbena. 1. Svjedoci Kovačević. Krivična odgovornost optuženih. dakle. stupanj krivične odgovornosti. pozivom na propis čl. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. 120. 343. OKZRH. st. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. Prilikom odmjeravanja kazne. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. st. u cijelosti. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ZKP-a. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Ličina Berislav. te stoga optuženici. s tim. Visina izrečene kazne zahtijeva. temelji se na u izreci citiranim propisima. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. v. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 1. te ni po kome. označeno u čl. 31. ali svi. u krajnjoj liniji. konačno. U Sisku. te uništavanjem stambenih zgrada. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. pobude iz kojih je djelo učinjeno. sakralnih i gospodarskih objekata. navode optužnice. mato.

Sabe. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. bili zarobljeni od strane tzv. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. nakon dana 8. rođen 21. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. pripadnici MUP-a RH. nakon što su Sabić Željko. 115. sada u bjegstvu. godine. 4. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. nanijevši im tjelesne povrede. OKZRH). svibnja 1953. u odsutnosti optuženika. gdje i prebiva na Trgu Đ. zbog krivčnog djela iz članka 128. ZKP-a). sin Ilije i Julke. kao funkcioner i oficir tzv. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. po sucu Željku Barać. održane glavne i javne rasprave. rođene Grgić. godine u Rajićima. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. godine u Jasenovcu i Demirovcu. kao zapisničara.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. OKZRH (ranije članka 150. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. st. lipnja 1993. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. odvjetnice iz Siska. j e . k r i v što je: tijekom 1991.

Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a u svezi čl. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. 23. 343. Temeljem propisa čl. Njihova su kazivanja (kao. 6. i 95. ZKP-a. 98. OKZRH (ranije čl. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. te povremeno sada gubim sjećanje. svibnja 1993. ožujka 1993. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. ZKP-a (ranije čl.dakle. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. istog zakona) Kv-67/93 od 3. 1. te sam izudaran po bubrezima..HRD. st. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. toč. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. 6. 21.. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. OKZRH. 128. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . st. 353. istog zakona). Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak.“. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKPa (ranije čl. potres mozga. st.500. s tim. 2. 87.HRD i temeljem toč. Temeljem propisa čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. „Zadobio sam fakturu kičme. st. a ranije čl. 7. 1.000. 150. KT-23/93 od 23. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 90. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 128.

tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. pa ovaj drugi udari i tako. subjektivna i objektivna. v. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 115. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. st. ZKP-a). Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. koljenima po cijelom tijelu. Barać. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Udaran sam palicom. među ostalim“. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r. 1. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Uračunljivost optuženika nije ničim. 123. Prilikom odmjeravanja kazne. ZKP – prije čl. st. U Sisku.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. SUDAC Željko . Ženevske konvencije iz 1949. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 343. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. OKZRH). dne 8. i 144. ZKP-a). stupanj krivične odgovornosti. r. v. 31. st. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. lipnja 1993.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. te ni po kome. šakama. 4. godine. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. nogama. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. 4.

godine. po sucu Željku Barasć. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. primivši oružje i uniformu tzv. nalazi se u bijegu. 150. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. oženjen. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. nakon dana 26. OKZRH (ranije čl. odvjetnika iz Siska. zapisničara. umirovljeni milicioner. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. u odsutnosti optuženika. zbog krivičnog djela iz članka 128. Srbin. Ul. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. sa prebivalištem u Okučanima. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. održane glavne i javne rasprave. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. otac dvoje djece. Vujasinović br. SSS. svibnja 1993. N. 143. OKZRH). prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. SUP-a Okučani. 5. suprotno odredbama čl. ožujka 1952. rođen 10.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Okučanima. i 144. SAO Zapadna Slavonija. j e . k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991.

postavljen po službenoj dužnosti. 353. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova.dakle. 343. 1. Uračunljivost optuženika nije ničim. st. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. To tim prije. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . Temeljem propisa čl. OKZRH.HRD i paušalni iznos od 5. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. ZKP-a (ranije čl. OKZRH. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. Branitelj. bila dovedena u sumnju. Dakle. toč. tokom cijelog postupka. ZKP-a u svezi čl. 90. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. ZKP-a (ranije članovi 98. 1.750. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. 21. 128. te ni po kome. 2. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA..HRD. i 95. st. 87. 6. svibnja 1993. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. ožujka 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. Temeljem propisa čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. opisan po svjedoku. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. 1. – 6. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Sam način postupanja optuženika.000. st. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio.

31. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Konkretno članaka 143. Sisak 4. odvjetnku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Oglasna ploča – ovdje 3. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. istog zakona). zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. branitelju opt.sigurnošću dokazanim. st. a ranije čl. 4. v. Ivanu Rafaj. pobude iz kojih je djelo učinjeno. istog zakona).. Dabić Milenko. Za reći je.čl. Obavijest PS Okučani 5. godine. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Ženevske konvencije iz 1949. St. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. svibnja 1993. te stoga optuženik. okr. određen je pritvor. Prilikom odmjeravanja kazne. Sada 115. temeljeno na propisu čl. 1. ZKP-a (ranije čl. stupanj krivične odgovornosti. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. jačinu povrede. subjektivna i objektivna. v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. st. u krajnjoj liniji. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. 33. i 144. OKZRH). da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Barać. U Sisku dne 26. 353.r. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. međutim. 123. ZKP). 4.r. i to. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. DNA: 1. 343. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. OJT-u Sisak na br. U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Obzirom na visinu izrečene kazne.

rođene Martinović. kapetan unutrašnje plovidbe. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. sin slavka i Marije. Hrvat. godine u Zemunu. Alemke Sladić. rođen 6. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. II. 12. 2. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. 120. travnja 1947. 1. u svezi ss.2. Mirka Švaljek. sin Rudolfa i Zore. 3. OKZRH. u odsutnosti I-optuženika. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. dne 21. rođen 5. lipnja 1993.opt. Mihajlović Ljubiše i II. srpnja 1993. Srbin.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. 3. Općina Zemun.. Temeljem propisa čl. zbog krivčnog djela iz čl. člana vijeća. 4. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . Kuzmić Zorana. godine u Sremskoj Mitrovici. sa prebivalitšem u Sisku. ul. 15. toč. Ivana Kasaić. nakon dana 8. RS. razveden. 5. članova vijeća i Nataše Galinić. 340. srpnja 1993. travnja 1950. Rade Končara br. 3. godine U Sisku. odvjetnika iz Siska. u krivičnom predmetu protiv I. st. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. održane glavne i javne rasprave. godine. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. predsjednika vijeća. zapisničara. službeni. Otokara Keršovanija br.opt. rođene Desimirović. otac dvoje djece.

Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. ožujka 1993. u Sisku. 24. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. OKZRH uz primjenu čl. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. u Sisku. st. 1. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. Dakle.Da su i to: I-opt. godine. i 24. godine. Temeljem propisa čl. 2. 1. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. Pa. 91. KUZMIĆ ZORAN 2. 2. 23. 87. – 5. opt. godine. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. Dakle. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. 1. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. OKZRH. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. st. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. st. i 24. II. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv./ dana 23. listopada 1991. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. toč. iako je znao da je I-opt. da su time I-op. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. 120. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. listopada 1991. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava./ dana 22. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. u svezi st. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. omogućio I-opt.

kanalu jedan kratki razgovor. tim prije. što su i učinili. Naime. oko 16. jer ga 24. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. godine. u svezi st. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. 1. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. Na istom 16. godine. listopada 1991. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. „Dunavskog Lloyda“. godine. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. listopada 1991. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. Nakon što se odazvao..s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. godine. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. po . godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. istoga Zakona. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. Dana 22. listopada 1991. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika.00 sati. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. godine oko 16. Gavrane javi se“. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. 2. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa.stanovništva. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. st. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. OKZRH uz primjenu članka 24. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. jer isti nije dostižan državnim organima. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. svibnja 1993.00 sati. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. travnja 1993. dana 19. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. listopada 1991. tako i 24. Dana 22. dvojici pripadnika ZNG-a. kako 23. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. Kako nisu mogli uspostviti vezu. označenog u članku 120.

a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. preko radio-stanice na 16. ni što su one značile. listopada 1991. i 4“. Naime. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. jer su dali jasne i kategorične iskaze. Antun Jakirčević (list 59 spisa). Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. do tada nepoznate. te da su slate razne šifrirane poruke. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. OKZRH uz primjenu članka 24. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. OKZRH. sud je utvrdio da je . što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. Također. Dragan Dakić (list 59 spisa). niti je u dnevniku načinio bilješku. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka.dolasku na radno mjesto. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. 1. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. godine. jer je jasan. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. ni tko ih je slao. koji su se 22. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. tako i II-optuženika. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. Brigade. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. st. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. 2. Željko Milković (list 56 spisa)m. 2.i IIoptuženika. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. a da se ne zna. kao i „Gavrana 1. 3. „Novi vjesnik“. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). Braco Grozdanić (list 57 spisa). nalazili na brodu „Zibel“. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. dispečer. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. kanalu. Nadalje. u svezi st. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija.

te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. ZKP-a). niti je naredio. već se mora dokazati motivom i umišljajem.„Dunavski Lloyd“. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. 8. dakle. st. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. Kako ničim nije dokazano pomaganje. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. st. „Hidroput“. već naprotiv obrnuto. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. ZKP-a oslobodio optužbe. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. U odnosu na II-optuženika. 4.r. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. SI-0078 K-21/93- . 115. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. 3. jer je to isključiva nadležnost direktora. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. odnosno grad Sisak. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. koje se ne pretpostavlja. sud je optuženike temeljem članka 340. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. U Sisku. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. srpnja 1993. PREDSJEDNIK Željko Barać.r. v.

Josipa Žinić. 120. Mirka Švalje. dakle. godine u selu Bojna SO Glina. 11. sin Vuje rođen 1. sudaca porotnika Ivana Kasaić. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. OKZRH (ranije čl. gdje i prebiva u ul. istog zakona). godine. travnja 1957. odvjetnika iz Siska. kolovoza 1957. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. člana vijeća. Palajić Ivan. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. predsjednika vijeća. godine u Glini. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. sin Petra. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. II-optuženi KORAČ MILAN. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. 6. 29. 142. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. svibnja 1993. nakon dana 26. zbog krivičnog djela iz čl. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. u odsutnosti optuženika. zapisničara. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. novembra br. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. Alemke Sladić. tokom 1991. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . održane glavne i javne rasprave. 1. godine u Glini. članova vijeća i Nataše Galinić. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. uslijed čega su Šmicl Stjepan. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti. rođen 26. godine i 1992. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. st.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.

st. Temeljem propisa čl.000. Svjedoci Lipak Karlo. 1. OKZRH.. 120.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Štajduhar Pavle. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. travnja 1993. st. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. . Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. 1. u cijelosti. 87. toč. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim.66/93 od 3. st. svibnja 1993. 1. st. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 343. Bagić Vlado.000. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. – 7.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna.HRD-a. 120.. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. navode optužnice. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. OKZRH. godine.HRD-a. 1. konačno. Međutim. ZKP-a u vezi čl. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. svaki u ponekom dijelu. st. 9. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. iste treba osloboditi od optužbe. 2. Prišek Boris. Branitelj. 1. ali svi. a svaki od njih paušalni iznos od 5. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. Temeljem propisa čl. te ni po kome.

svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. stupanj krivične odgovornosti. Nije. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. pobude ih kojih je djelo učinjeno. dne 26. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ZKP-a. označeno u čl. SI-0079 . temelji se na u izreci citiranim propisima. 120. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. Odluka o trošku krivičnog postupka. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. određivanje pritvora. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. pozivom na propis čl. v. v.st. dvojbena krivična odgovornost optuženih. OKZRH).Kako su krivična djela obojice optuženih. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. u krajnjoj liniji. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. s tim. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. 115. 1.r. OKZRH. st. 1. svibnja 1993. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. dakle. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. ZKP-a). ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. Prilkom odmjeravanja kazne. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. U Sisku. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 4.r. 31. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. te stoga optuženici ne moraju biti. nosilaca vlasti na svojem području tada. st.. 343. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Visina izrečene kazne zahtjeva. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

k r i v što je: dana 22. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. zapisničara. godine u Paklenici. studenog 1991. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. Kovačević Veljko. zbog krivičnog djela iz čl. OKZRH (sada čl. nogama i kablom po glavi i tijelu. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. odvjetnika iz Siska. 128. rođenog 22. vršeći pravila međunarodnog prava. „SAO Krajina“. Srbin. Nogić. u odsutnosti optuženika. B. godine u Voćarcima. OKZRH (sada čl. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 128. dakle. OKZRH). j e . sa prebivalištem u Novskoj. po sucu Željku Barać.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. uz sudjelovanje Nataše Galinić. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. srpnja 1993. 150. Adžije br. sin Bogdana i Drage r. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. nalazi se u bijegu. nakon dana 8. OKZRH). godine. nakon što su prethodno Gobac Vinko. ul. kolovoza 1950. održane glavne i javne rasprave. 17. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 150. Kliba Radenko i Matekalo Živko.

bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 353. te ni po kome. st.HRD i paušalni iznos od 5. 343. svibnja 1993. godine. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika.. st. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. 1. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.000. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Temeljem propisa čl. Sam način postupanja optuženika.500. 128. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 1. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. međutim. 150. ZKP-a (sada čl. OKZRH). Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. OKZRH (sada čl. 2. subjektivna i objektivna. Uračunljivost optuženika nije ničim. travnja 1993. . 1. Ženevske konvenciej iz 1949. Za reći je. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 1. 95. ZKP-a (sada članovi 90.. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. godine. i 144.Temeljem propisa čl. postavljen po službenoj dužnosti. te stoga optuženik. Iz rečenog slijedi. i to. st. – 6. bila dovedena u dvojbu. toč. Svjedoci Kovačević Veljko. Branitelj. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. st. 98. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja.HRD. ZKP-a u vezi čl. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. u krajnjoj liniji. i 87.

Ivana Blažinić. Đure Sertić.Prilikom odmjeravanja kazne. 33. 343. doređen je pritvor. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. listopada 1993. člana vijeća. OKZRH). jačinu povrede. dne 8.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. U Sisku. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Novska. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. godine. Barać. st. 1. 31. odvjetnika iz Siska. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a). ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. održane glavne i javne rasprave. stupanj krivične odgovornosti. 26. v. rođen ožujka 1948. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. 1. temeljeno na propisu čl. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. u odsutnosti optuženog. Predsjednika vijeća. st. sin Vlade i Marije. Alemke Sladić. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.r. zv. 5. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. ZKP-a (sada čl. Opć. članovi vijeća i Nataše Galinić. v. Maček . OKZRH (sada čl. srpnja 1993. Obzirom na visinu izrečene kazne. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. Srbin kriv što je: je .r. zapisničar. 353.

nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. 1. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. OKZRH. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. protuzakonito zatvarao. 28 neutvrđenih dana. uhićivao. Martin podmetnu mine i aktiviraju. rujna 1991. tukao. studenog 1991. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. te navodno zadržao za sebe. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. st. Đuru i Jelenu Bogunović. godine u Borovcu iz garaža. te televizor. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. Ivaštinović Ive i Rudolfa. To stoga. st. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. 1.u tijeku 1991. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. st. 90. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21.000. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. – 7. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. tjekom 1991. što je i učinjeno. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. kao pripadnik četničko . usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. Temeljem propisa čl. toč. 1. 1. Grgić Slavka. što isti nije dostupan državnim organima. svibnja 1993. Josipa Kvočić. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. – HRD. 87. st. 21 dana 11.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. – HRD te paušalni iznos od 5. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. rušio. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. 120. 120. st. godine oko 15. 343. Temeljem propisa čl. palio. OKZRH. godine u Borovcu. 18 22. a postoje . te Vladu Ivaštinović. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. ZKP-a u svezi čl. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. pa je tako : 13 dana 05. dakle. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio.000. 2. što je i učinjeno. rujna 1991. 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. gdje su isti zadržani i tučeni. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. dvorišta i kuća. zatvarao.terorističkih formacija tzv.

Ivaštinović Ive i Rudolfa. te televizor. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. 353. da je tokom 1991. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. rujna 1991. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. Ivaštinović Mato.. Ivaštinović Rudolf. što se. što je uzrokovalo njeno rušenje. studenog 1991. Uz. zadržavši to za sebe. proveli ih u zatvor u Okučane. kad već zna takovu tvrdnju obrane. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Znači. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. Bulatović Reza. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. po ocjeni ovog suda. izrijekom. Kvočić Josipa. koja je već naprijed već označena. Ivaštinović Marija. Ivaštinović Nikola. Filipović Luka. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Brulja Katarina. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. . st. lipnja 1993. a ova eksplodirala i oštetila kuću. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. ZKP-a. 1. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. godine. To stoga. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. da je dana 22. Brulja Ivan. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. da je dana 11. godine. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. rujna 1991. da je 05. a sud. godine naredio miniranje crkve Sv. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. pa tako. Bogunović Đuro. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. 31.naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Martin u Borovcu. gdje su zadržani i tučeni. a od 1949. Bogunović Jelena. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana.

st. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. 4. listopada 1993. u odsutnosti optuženih. 115. SO Kostajnica. Nikole Maljković. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. dana 5. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Josipa Žinić. zbog kaznenog djela iz članka 120. godine. člana vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. ZKP-a).31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. Srbin. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. svibnja 1991. sin Stojana. Alemke Sladić. . u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković.Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. 32. Đure Sertić. OKZRH. Dragana Japranin. rođen 15. stavka 1. U Sisku.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. održane glavne i javne rasprave. članova vijeća Marije Bogdan. nakon dana 13. radnik. v. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. zapisničara. predsjednika vijeća. Nikole Begović i Branka Matijašević. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. odvjetnika iz Siska. listopada 1993.

otac dvoje djece./ u tijeku 1991. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. Opć. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. sin Slavka. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. 1. sa prebivalištem u Kostajnici. umirovljenik. godine D. godine u D. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. SSS. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. studenog 1952. Velešnji kbr. rođen 1. 120. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. godine u Babinoj Rijeci. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. 15 dana 08. st. vozač. rujna 1991. poslovođa. ul.oženjen. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. sa prebivalištem u D. oženjen. sa prebivalištem u Panjanima 32. travnja 1929. u proizvodnji papira. Bišćan Anđelka. rođen 06. 27.optuženi DRAGAN JAPRANIN. Srbin krivi što su : 1. SSS. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. prosinca 1952. Srbin. sin Bogdana. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. Brkljačić Jagoda. Kukuruzarima kbr. Srbin. 59. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. prosinca 1958. godine u H. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. OKZRH. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. III. rođen 23. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine. dakle. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. SSS. 7. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. Velešnji. a njegovu suprugu Milu silovali. sin Stojana. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. Općina Kostajnica. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. rođen 24. godine u Kostajnici. BUD br. a potom po kući pucali. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . Begović Nikola 2. otac dvoje djece. sin Ilije. 2. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. 96. Srbin oženjen. godine u Sisku.

Ivanišević Ane. označeno u čl. 1. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. OKZRH. st. IV – opt. 7. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. tokom kojeg. da se radi u odnosu na III – opt. Iako. Temeljem propisa čl. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 343. – HRD. ZKP-a u svezi čl. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. Begović Nikolu. III – opt. izgleda. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. za reći je. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. st. riječ o jedno te istom ratu. – HRD i temeljem toč. Maljković Jovanu.000. godine stavilo na teret I – opt. 90. Maljković Nikoli. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. 87. 2. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. ovaj sud to tako ne shvaća. st.800. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. sadržan optužnicom. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. Japranin Draganu. 120. Ivanišević Molke. što isti nisu dostupni državnim organima. st. Begović Nikoli i V – opt. 1. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. na postupanje u stjecaju. OKZRH. jer je očito. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. lipnja 1993. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Temeljem propisa čl. II – opt. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. je optužnicom KT-184/92 od 21. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. st. 6. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. a potom imali za to . 1. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. Japranin Dragana i IV – opt. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. možda. kojima ih se tereti. 120. toč.

bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. u krajnjoj liniji. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. dana 13. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. listopada 1993. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. temelji se na u izreci citiranim propisima. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 4. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. te stoga optuženici.osnova. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. naročito pogibanjem ljudi. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. pobude iz kojih je djelo učinjeno. a sa nespornim posljedicama.r . Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. a sadržan i izrekom presude. v. v. odgovarajući je težini od njih učinjenog. st. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. te ni po kome. opisan po svjedocima. dovedena u dvojbu. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. Način postupanja svakoga od optuženih. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. U Sisku. Krivična odgovornost optuženih nije. Odluka o trošku. 115. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. stupanj krivične odgovornosti. uvjerenje je suda. dakle.

godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. 2. riješio je protiv okr. tijekom oružanog sukoba između tzv. sada nepoznatog mjesta boravka. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i . PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. 1.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. sada nepoznatog mjesta boravka. ZKP. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl.st. 1e čl. JA i srpskih paravojnih postrojbi.000 dinara. 146.l. pa im je predala 2. godine. temeljem čl. studenog 1991. na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. zamrzivač.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. i 2. SLAVKA DOKIĆ zv. stare 70 godina. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba.3. sin Ratka. toč. "Neđo" sin Pere. 180 mtbr u sastavu tzv.2 d i g. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. i čl. od 21.147. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv. stare 63 godine. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. ožujka 1996. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina. toč. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima).4. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu. RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina. a dana 1.Republike Hrvatske. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru.000.150. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima. predmetu protiv okr..s.9. da su u listopadu i studenom 1991.tl. godine u Zemuniku Donjem. OKZ RH. "Dole". zbog djela iz čl. protivno čl. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv.120.korpusa JA) . Nedjeljka Jankovića i dr. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1.

Okr. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. označeno u čl. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. listopada 1997. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica.000 DEM. ZKP. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. Okrivljenicima pri uhićenju 2. . OKZ RH.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.st. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. ŽDO Zadar 3.st. U Zadru. 15. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku.st. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva. koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana.. dakle. na temelju čl. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti. u spis . DNA 1.182. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima . nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl.182. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. ZKP.1. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja.l.l. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . budući su za sada nepoznatog boravišta.porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika.120. Nedjeljka Jankovića i dr.

ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. RH. godine u Zadru. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. i 2. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću. rođenog 6. temeljem čl. opć. Smilčić. KT529/97. gdje su svakodnevno bili maltretirani. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. Srbina drž. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. toč. od 9. sada nepoznatog mjesta boravka. 150. 122. te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. NEVENA PARENTA i dr. rujna 1967. Posedarje. OKZ RH. RH. godine u Zadru. kao naoružani pripadnici vojske tzv. Srbina.. Protiv okr.3.1.1949. sada nepoznatog mjesta boravka. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. SAO Krajine. . Srbina. studenog 1991.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. godine. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. Galić rođenog 19. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. drž. rođenog 1. opć. ZKP. opć. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. sada nepoznatog mjesta boravka. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. u Zadru. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. 3. RH. u krivičnom predmetu protiv okr.godine. zbog krivičnog djela iz čl. pripadnici 112. srpnja1997. protivno čl. god. Polača. Posedarje Srbina. drž.srpnja 1969. sada opć. drž. r i je š i o je 1. kolovoza 1967.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru.st. RH. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. 4. siječnja 1967. st. u Benkovcu. sada nepoznatog mjesta boravka.l. 2.8.

u spis .st. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana. ZKP.l. označeno u čl. U Zadru. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti. Okrivljenicima pri uhićenju 2. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca.st. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. budući su za sada nepoznatog boravišta. DNA 1..l. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret.122 OKZ RH.dakle. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika . Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. 182. listopada 1997. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage.182. Nevena Parenta i dr.a temeljem čl. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. ZKP. ŽDO Zadar 3. 15. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika.

i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. lipnja 1972. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. kao i protivno čl. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. OKZ RH. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal.182.l. Mandić. godine. i 2. Nikole Kresovića. 18. budući je za sada je . Kneževića br. u krivičnom predmetu protiv okr. da je 5. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. ZKP. označeno u čl. protivno čl. Okr.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. u ul. kolovoza 1995. temeljem čl. napustio teritorij Republike Hrvatske. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. 7. ZKP. prihvaćene u Ženevi 1949.l. 120.l.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sada nepoznatog mjesta boravka. RH.st. drž. toč. Vladu Bešlić.120. godine u Benkovcu. br. OKZ RH. staru 84 godine.st. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II). rođenog 17. sina Petra i majke Borke r. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca. Srbina. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl. godine. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić.3. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. od 22. travnja 1996. NIKOLE KRESOVIĆ.4.st. Z. KT35/96. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. r i je š i o protiv okr. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. 150. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi.1. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. Nikole Kresovića na temelju čl. starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. i 13.st. godine. dakle. a nakon toga.

nepoznatog boravišta.st. ŠEGARIĆ ŠIME . ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. . 1955. SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. PERICA JOSIP . Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4.l. 1934. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica. a da okr. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti. XI 1991. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . listopada 1997. JURIĆ JELA . U Zadru. odlučeno je provesti istragu. Kresoviću stavlja na teret. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. S UZROKOM SMRTI 1. Kresović prethodno nije ispitan. ZKP. BRKIĆ MARIJA . sve računajući od časa prijema ovog rješenja. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr.182. 1943. 15. 3. 1908.

PAVIČIĆ NIKO . 1939. 1953. 1936. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. VICKOVIĆ STANKO 1956. Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. 1927. 1959. (zgnječenje mozga) 16. ROGIĆ KATA. (zgnječenje mozga) . Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. 1955. RAŽOV IVAN. PERICA GAŠOAR. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. okrajina i brade ). ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. 1936. JURIĆ PETAR. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. 1932. (zgnječenje mozga) 15. 1922. HORVAT VLADIMIR . ROGIĆ NIKOLA . ŠKARA NEDILJKO . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. 1929. VICKOVIĆ STANA . Rane brade zadane iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. 6. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. 1932. 1955. PERICA LJUBO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. ŽILIĆ ROKO . Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. ROGIĆ MARKO . trbuha i nogu ) 13.

ŽILIĆ TADIJA. ŽILIĆ PAVICA. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. 1955. 1943. ŠEGARIĆ IVICA . 1914. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine. trbuha i desne nadlaktice) 29. ( zgnječenje mozga ) . (traumatski i hemoragični šok) 24. BRKIĆ MARKO. ŠEGARIĆ KRSTO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. 1924. BRKIĆ JOSO. 1933. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. JURIĆ GRGO. trbuha i desne podlaktice) 25. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. MILJANIĆ SLAVKO . Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1931. ŠEGARIĆ RADE. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1928. 1911. 1927. 1909. 1956.20. 1928. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. 1928. ŠEGARIĆ VICE . ŠEGARIĆ GRGICA . ŽILIĆ MARA. 1943. MILJANIĆ JOSO. JURIĆ NEDILJKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. trbuha i okrajine ) 21.

Odsječena desna uška. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. ŠESTAN JAKOV. PAVIČIĆ MILE. 1932. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45.34. RAŽOV ANTE. Gušenje. 1955. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. ŽUPAN MARKO. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. nagnječena lica i lijevog oka. 1922. BRKIĆ STOJA. 1911. 1951. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. IVKOVIĆ MARKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. 1965. 1933. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. ATELJ NOVICA. ČIRIJAK IKA. 36. BRZOJA DANKA. DRAŽINA MARIJA. 1920. ( zgnječenje mozga ) 46. (zgnječenje mozga) 38. PAVIČIĆ PETAR. 1921. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine. 1907. 1965. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. 1942. (zgnječenje mozga) . ČIRIJAK MAŠA. ŠESTAN MARIJA. 42.

1. lipnja 1992. Jose Bašića i Ivana Bralića. državljanin RH. lipnja 1995. protivno čl. u krivičnom predmetu protiv I-opt.godine. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke. godine do travnja mjeseca 1994. 27. 4. lipnja 1950. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. prihvaćenoj 1949. kao članova vijeća. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva. kao i protivno čl. Josip Dujella spec.pozvanog punomoćnika oštećenika. rujna 1995. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića. 25.. i dr. godine. sa prebivalištem u Sv. sudjelujući na području tzv. MILENKA JASIKE i dr. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda.2. Dr.. godine i 28. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike.2. ugostitelj. u prisutnosti I. Hrvat. godine. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine.. st. rujna 1995. toč. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1. OKZ RH. st.. i sudaca porotnika Ivana Laća. godine. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. st.1. godine. k r i v je: što je u razdoblju od 1. st. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru. 13. i čl. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata.Rukovoditelj Službe : Prim. i II. općina Bjelovar.D i H. prosinca 1994. 32. Filip-Jakovu broj 186. 22. rujna 1995. do sada neosuđivan.. godine broj KT-23/95. a u odsutnosti uredno. i to Milivoja Lasana. 120. godine u mjestu Breza. rujna 1995. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. odvjetnika iz Zadra. i čl. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.

DUBRAVKA JASIKA. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . st. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće.30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. listopada 1951. 1. 90. pribor i dr. Po čl. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe. godine oko 03. godine. te popucala prozorska stakla. 1. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist. 1. veljači 1993. dana 29. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. Hrvatica. rođena 14. OKZ RH. a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu.dana 19. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. u Našicama. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. st. .međunarodnih oružanih sukoba. sa Zlatkom Pajićem. II. kći Veljka i majke Zdenke. rođene Fudurić. pa nadalje. posuđe. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. i I-opt.točno neutvrđenog dana u. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava. prosinca 1994. veljače 1991. sa prebivalištem u Sukošanu. godine oko 20. godine oko 21. dakle. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.dana 21. . iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13. 45. 120. pa se po istom zakonskom propisu I-opt. siječnja 1993. uključio se u skupinu pobunjenih Srba. Po čl.). . st.svibnja 1992. dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. koje će zaključati. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. državljanka RH. Mala Mararska. koje djelo je opisano i kažnjivo po čl.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. rođena Prole.iste noći kao u prethodnom stavku. po zanimanju ugostitelj.a Tomića. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja. godine.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. . kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja.

Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke . a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. rujna 1995. opt. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. kako je to opisano u izreci presude. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice. vjerujući u rečeno obećanje. Ive Bartulovića. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire". Dubravkom. poriče počinjenje djela. godine. u svezi st. s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici.2.1ipnja 1995. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl. st. OKZ RH. 137. u sv. a da bi mu otac njegove sadašnje žene . lipnja 1992.st.47. st. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. OKZ RH. 1.1. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. kao i na raspravi (listovi 283/2. Milenko Jasika i njegova supruga II. na štetu Pajić Zlatka. . a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće. Tome Bartulovića.120. Ismeta Klipić. opt. ZKP.2.000 kuna. Inače. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3. koji stoga nije prevozio u Bjelovar.genocidom iz čl. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna.opt. pa je Zlatko Pajić.prevarom iz čl. Obrazloženje Optužnicom od 12. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. 1. 137. u svojoj obrani u istrazi (list 45.286 spisa). čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. po drugi puta se oženio sa II. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt.l. Po čl.sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine .opt. već su taj namještaj zadržali za sebe.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 119.49 i 261-261 spisa). Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. I. godine broj KT-23/95. izreke presude. dakle. Istom optužnicom pod točkom 2) I. suprotno datom obećanju. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. Vinka Hamš. 91. a na raspravi od 28. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. kao je to pobliže opisano pod točkom II. Stjepana Martinovića.st.st. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece. KZ RH.

Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. vratio se natrag u Banja Luku. To nije bilo i skladište oružja. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. a sada se deklarira kao Hrvat. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. ali on nije bio u tim skupinama. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. da ne napuste lokal do 19 sati. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. bez ikakvih oznaka. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. To su bili mještani u civilu. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. a lokal je zatvarala njegova supruga. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. kad se lokal zatvara. Navodi da je njegova majka Hrvatica. uz pivovaru. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. Osim toga. obuće i hrane. travnja 1994. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. Bilo je stalnih gostiju. bez kape i bez oružja. bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće.pomogao oko trgovine i slično. u Budžaku. njegov stariji sin Milenko. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. ali ga kod sebe nije nikada držao. obično po troje. koji se bio utopio 20. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. u rijeci Vrbanji blizu . a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku.1ipnja 1993. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati.g. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. pretežno Hrvata i Muslimana. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. da je bio pravoslavni Hrvat. godine. da je bila vojarna. niti se sastančilo. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. zimskom. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. Došavši u Banju Luku. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. Tu se zadužio sa SNB uniformom. dok je ''sredio papire'' za kafić. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. U siječnju mjesecu 1994. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. Skladište je bilo van kruga kasarne. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). nije odlazio ni u kakve posjete. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. a otac koji je umro 1960. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. ili 1992. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. više transportni radnik. Kao prvo. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. On se inače zadržavao malo u kafiću. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu.

prodavaonice. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. bifea i garaže). te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. Kako nisu došli. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". godine.I. da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. Radom i Marijom. odlučio se vratiti u Hrvatsku. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. Dana 1. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. travnja 1994. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. Kako Pajići nisu došli. da ostaje novim vlasnicima. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. optuženik. oružje u svome lokalu ili u kući. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. Poriče da je držao. Međutim. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora. g. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. da je netko na njegov kafić bacio bombu. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. a isto tako i inventar u lokalima. godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru). Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. na koji ugovor je pristao i on . optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. U osmom ili devetom mjesecu 1992. nego li Pajićev inventar u Banja Luci.000 DEM. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu. te stana u potkrovlju. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. Stoga je zbog svega toga skupa. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar.000 DEM. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt.svibnja 1992.

njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. te da čeka ugovor u općini.000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići .optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu. Toga dana. -40. njih su Pajići tužili za isplatu 150. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika. Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. mjesecu 1992. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210). te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. U 9. godine. Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. To je i napravila.000 kuna za naknadu za namještaj. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. a ugovor je ostavila je općini. Naime. da bi im predala ključeve od objekta.000 DEM. kao i namještaj u kuhinji. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. stolice niti frižidera. kad su oni . Inače njihov . a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. To je bilo 29. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. kao i na raspravi (list 286). a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . Oštećenici nisu došli. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. u kući nisu našli kuhinjskog stola.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. svibnja 1994.000 DEM. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara. U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu.000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj. svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. Inače.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. Kad su došli u Banja Luku. dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora.

Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). Stipe Pajić (164). Zvonka Ilovača (212). Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. uvijek naoružanog.spisa). da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). a njegovim dolaskom od sredine 1992. do 20. OKZ RH. krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa". odnosno optuženiku. a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. (listovi 76 i 287/2 spisa). svibnja 1992. st. Naime. Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem. kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. inače Srbin. Marka Majstorića (list 290 spisa). Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa).zastava. na kuće Hrvata. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). dokle će ove ustaše ovuda šetati" . . Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. Istina. inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. nekim Ilibašićem i još nekima. Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). sa srpskim oznakama.. Jelene Klinić (93-94). te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). godine. Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi. a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). više puta naoružan. a srpska na balkonu na štapu . ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. svibnja 1992.g. Tomislava Kuljanac (list 293. I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. Drage Josipović (88).1. (listovi 59-60 spisa). Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata".1. sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). Svjedok Zvonimir Josipović. a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović. Milenka Jasiku (list 74 spisa). Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa). Zlatka Divnić (162). da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. 120.Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. Dinka Stojčević (167). Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa). a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. godine. te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I. opt. Šerife Šuvalić (170).

tražeći od njega neku građu. u Banja Luku. a da je optuženik sudjelovao u rušenju kuća da je čuo od osoba hrvatske narodnosti koje su također bile prisiljene napustiti Banja Luku. Svjedokinja Jelena Josipović tvrdi da je ona u Banja Luci boravila do 24. On je svakoga dana to promatrao satima i satima. Isto tako svjedok Mirko Miljanović navodi da je u Banja Luci živio do 1. je također odlazio u smjene tih naoružanih vojnika. a zatim u njegov kafić na piće.g. U tom predjelu Srba je bilo dosta malo. Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja. a zamjenu je izvršio jer je kao Hrvat maltretiran i teroriziran. a u protivnom da će zapaliti njegovu .svjedokovu kuću. na rukavu vojne odore da je nosio četničku kokardu. Optuženi da je bio pripadnik tih paravojnih formacija. rušenju i oštećenju kuća ljudi hrvatske. bio obučen u vojnu maskirnu uniformu i naoružan automatskom puškom. da je imao istaknutu oznaku tzv. Upravo kada je prolazio kraj škole da su iz toga vozila izišli optuženik i još jedan dok je vozač ostao u automobilu.travnja 1993. a preko tijela da je imao prebačen redenik sa streljivom. Nakon njegovog odlaska iz Banja Luke da su ga mnogi ljudi obavještavali i pisali mu da mu je kuća zapaljena. poznato mu je da se opt. godine. kada je bio prisiljen pod pritiskom ekstremnih Srba napustiti Banja Luku pa je sa jednim Srbinom iz Bjelovara izvršio zamjenu kuća. doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992. Poznato mu je da je u Banja Luci bila osnovana neka "paravojna organizacija srpske oružane snage (SOS)". pa je on vidio da se u kući optuženika sakupljaju pojedini naoružani ljudi i kod njega se snabdjevaju minskoeksplozivnim sredstvima a. da je pred Osnovnom školom "Ranko Šipka" vidio zaustavljeno terensko vozilo.1993. nakon toga bi automobilima odlazili na teren i nakon čega bi se čule eksplozije u pojedinim dijelovima grada i zaselaka. a skupljali bi se oko 4 sata poslije podne. optuženik i onaj što je bio s njime otišli su u pravcu škole. I ovaj svjedok navodi da dolaskom optuženika u Banja Luku su se znatno pojačale terorističke akcije na području Budžaka.3. a ponekad u civilnoj odjeći. narodnosti. bacačem bombi. Sjeća se upravo dana 2. U više navrata vidio ga je u vojnoj uniformi. O optuženiku je čuo kad je on zamijenio kuću sa Pajićima i kada je došao u lipnju 1992. da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem.kada je prešao u Republiku Hrvatsku. Optuženik da je u Banja Luku došao nekako pola godine prije nego što je svjedok otišao iz Banja Luke. I svjedok Stjepan Martinović navodi da je on živio u Banja Luci do 15. a njegov otac iz Banja Luke mu je javio da je kod njega došao i optuženik i njegova supruga Dubravka. bio je naoružan sa automatskom puškom. Na raspravi Svjedok navodi da je sigurno da je pred školom prepoznao upravo optuženika. Te organizacije imale su svoja vozila sa oznakom "SOS" i "OS".svjedok Mirko otišao biciklom kod svoga brata po krsne listove. a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". godine i rastojanje između kuće optuženika i svjedoka je oko dvadesetak metara. Navodi nadalje da je opt. on ga je viđao u maskirnoj odori naoružanog sa automatom. "SAO Krajine" sa oznakama. a opt. Po ulicama da su se održavale straže naoružanih ljudi srpske narodnosti. i da se optuženikovim .prosinca 1992 i za to vrijeme viđala optuženika i primjetila da je on ponekad odjeven u maskirnoj uniformi. Optuženik je nosio automatski pištolj "na preklop". listopada 1992. a to je napravio pod pritiskom i prijetnjom. a na odori je bila oznaka "SOS". živio u Banja Luci pa da je svoju kuću zamijenio sa jednom osobom iz Daruvara. te navodi da je njegova kuća u Banja Luci bila svega dvadesetak metara od kuće Pajića (koju je zamjenom dobio optuženik). a koje su se akcije. Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. Iz iskaza svjedoka Vinka Hamš slijedi da je on do 281. rujna 1992 godine tada je on . tromblona i dr. naoružanog. očitovale u noćnim satima. a u sredini "OS". kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar.

Isto tako svjedok Eduard Ajzerle navodi da je on živio u Banja Luci do 1994. kako su se kod njega skupljali ljudi. vidio je da iz skladišta njegovog lokala uzimaju oružje i to uglavnom protutenkovske rakete "zolje". I iz iskaza svjedoka Davorina Kuljanac slijedi da je on optuženika u Banja Luci vidio u uniformi. sud je utvrdio da je optuženik dana 19. Zlatka Pajić. upravo da je u uniformi dolazio kod njega . a to da je bila paravojna skupina unifo