INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

Adama Krupu. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. lišili ih života. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. Roziku Vlatković. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). Iku Biškupović. unatoč toga. Terezija Troha i Milan Mlakar. dok su za to vrijeme pljačkali. Rozaliji Borovac. nogama i kundacima pušaka. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. Juraja Borovca. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. Ivana Rukavinu. Milanu Butorcu. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. Đuri Ivčicu. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. Miru Lovrinca. inače držan kao talac. Antunu Potočniku i Marku Rukavini.Marijan Matičić. Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. Marka Rukavinu. kad im se Marko Rukavina. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. Mandu Rukavinu. i Mile Starčevic. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. Josipa Butorca. 7) U selu Četekovcu. Zlatan Pinčar. započeli ga udarati rukama. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. naredili civilima Roziki Ivčic. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. Josip Tone. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. te ih koristili kao živi štit. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. Ružici Butorac. .

u Voćinu 20. sin Jovana. MILAN CRNOBRNJA. g. u Osijeku 14. 1947. 1933. sin Bože. u Lisičinama 8. u Macutama 21. BRANISLAV BOLIĆ. 1957. u Balincima 19. rođen 1957.1962. sin Petra. DRAGOMIR KELEUVA. g. 1956.1956. g. u Voćinu 7. rođen 01. 1948. 1958. 1948. rođen 25. LJUBOMIR MAKARIĆ. 1962. rođen 03. rođen 08. 02. u Virovitici 2. rođen 12. g. 06. u Pušini 15. sin Marka. u Đuričićima 22. GORAN BOSANAC. u Slatinskom Drenovcu 5. sin Gaje. rođen 31. rođen 13. RANKO DRAGOJEVIĆ. u Ćeralijama . 08. 09.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. 07. u Novoj Bukovici 4. u Gornjim Meljanima 18. rođen 01. rođen 23. 02. SAVO TANOVIĆ. 09. u Humu 16. 1962.1960. rođen 22. 1961. STEVO IVKOVIĆ. 02. sin Đure. g. 1955. rođen 06. rođen 20. 10. sin Branka. 04. sin Andrije. rođen 22. sin Joce. sin Marka. 06. u Voćinu 17. VELJKO VUKELIĆ. sin Laze. g. ILIJA DRAGIČEVIĆ. 1962. 1960. 11. 1925. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. JOVAN KOVIĆ. rođen 20. Daruvaru 6. 07. rođen 13. MILAN GRAOVAC. sin Paje. MILAN JURIŠIĆ. 1958. BORIVOJE LUKIĆ. u Višnjici 11. 1952. 11. g. 04. rođen 22. sin Goluba. 05. sin Petra. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. sin Nikole. 03. LJUBISAV OBRADOVIĆ. MILOVAN BOJČIĆ.02. u Slatinskom Drenovcu 12. rođen 20. u Krivaji 13. RAJKO BOJČIĆ. SLOBODAN RADMILOVIĆ. sin Dušana. sin Relje. sin Veljka. u Osijeku 3. 1957. sin Budimira. 1946. sin Steve. rođen 05. rođen 08. u Kraskoviću 9. RAJKO CRNOBRNJA. g. rođen 08. 02. SAVO RADOŠEVIĆ.04. 06. u Ćeralijama 10. u G. sin Marka. sin Jakova. rođen 26.

Kometnik. Slatinski Drenovac. Macute. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. Sekulinci. godine na području Podravske Slatine i Voćina. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. e) vršili razradu. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. posebno selima Pušina. Dobrići. Krasković. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. d) izvršili dopremu ratne opreme. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. te u selima na sjevernim obroncima Papuka. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. Curičići. .MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. Bokane. Gornji Meljani. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. Ceralije. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. te vršili njihovu obuku. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda.

1964. u Virovitici 9. 12. u Voćinu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ. sin Joce. u Voćinu 8. rođen 14. GORAN NENADOVIĆ.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. MLADEN REBIĆ. u Voćinu 11. sin Đure. g. MILENKO SMOLJANIĆ. 1969. sin Steve. rođen 19. rođen 06. rođen 22. 1962.u Voćinu 5.09. sin Branka. 1953. 05. 12. u Voćinu 21. g. DARKO PAVLOVIĆ. u Voćinu 3. sin Simeuna. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. sin Steve. rođen 03. u Macutama 6. 1967. u Blatnici 14. rođen 05. rođen 10. u Beogradu 4. sin Milana. rođen 22. sin Stevana. SREĆKO LAZARAC. 1967. BORISLAV TOMAŠEVIĆ. 10.1934. 1944. SR Njemačka 13. g. rođenog 03.1966. 1967. 12. ZDRAVKO DRAGO. sin Bože. rođena 20. 02. rođen 05. g. u Grabovici 19. 1969. 1965. 10. VASIL MIHAJLOV. MILENA MIHAJLOV. sin Petra. 1966. u Voćinu 7. 09.1960. 12. sin Pere. g. 1968. 1967.12. sin Ane. sin Đure. 01. GORAN MIHAJLOV. MIROSLAV CRNOVČIĆ. 08. rođen 19. 10. rođen 12. 02. u Šišavi 23. g. kćer Jove.04. MILADIN LEGEN sin Stanka. u Blatnici 12. 02. GORAN ROMIĆ. rođen 03. 1965. 06. sin Petra. u Schweningenu. RICHARD GLUŠAC. sin Kirila. rođen 06.1969. sin Predraga. sin Stevana. 1971. rođen 18. u Ćeralijama 16. rođen 03. rođen 09. sin Milana. MIROSLAV SIMIĆ.09. BOŽO DOBRIĆ. g. g. 05. ACO PLAVŠIĆ. 1969. 1970. sin Vasila. MITAR SIMIĆ. rođen 02. u Blatnici 22. u Slavonskoj Požegi 20. MILORAD MAKSIMOVIĆ. u Podravskoj 17. sin Dušana. sin Save. RAJKO KARANOVIĆ. g. 1943. rođen 10. u Virovitici 18. rođen 12. 03. g. 01. rođen 25. u Rajčilovcima 15. rođen 25. u Sekulincima .1970.u Španatu 10. GOJKO TOMAŠ. 04. g.

1959. 1971.u Lukavcu 37. sin Jovana.1961. JOCO JORGIĆ. u Aleksandrovcu 27. 10.1960. rođen 01. g. g. g. g. 11. 1966. DRAGAN ŠEVA. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. sin Vladimira. u Macutama . 10. 1962. 1964. sin Jove. g. 10. u Virovitici 46. 10. 11. DRAGOSLAV RADOVIĆ. RATKO JORGIĆ. u Macutama 45. 1962. sin Bože. sin Rajka. rođen 16. rođen 10. u Balincima 28. rođen 01. sin Radovana. rođen 22. u Virovitici 41. sin Cvetana. 11. g. 08. 1970. rođen 21. 05. rođen 10. 1949. sin Slavka. RANKO RADMILOVIĆ. ZORAN JOVAKARIĆ. rođen 06. u Voćinu 42.1970. ANĐELKO PETROVIĆ. 1964. sin Pave. u Voćinu 34. 07. STEVO TOMAŠEVIĆ. rođen 21. DAMIR DANILOVIĆ. 1966. sin Dragića.1973.03. 39. rođen 16. rođen 05. MILENKO BOGATIĆ. rođen 24.u Voćinu 30. MILENKO MATIĆ. rođen 23. 01. sin Jovana. 07. DALIBOR DESANČIĆ. 1963. g. g. sin Alekse. u Novim Kusonjama 26. g. sin Dragana. rođen 15. u Slatinskom Drenovcu 43. u Orahovici 31.1961.1964. 04. 01.24. u Orahovici 32. DAMIR ŠAKIĆ. g. RAJKO IVKOVIĆ. sin Petra. sin Mare. g. sin Steve. g. sin Zdravka. 1960. u Aleksandrovcu 33. sin Ranka. 01. sin Bogdana.1968. rođen 28.08. sin Slobodana. u Lukavcu 38. rođen 25.u Bokanama. rođen 04. 11. sin Nikole. rođen 05. rođen 31. u Podravskoj Slatini 36. g. 1969. u Voćinu 40. 03. sin Krste. rođen 03. g. u Orahovici 44. rođen 25. g. 1946.05. sin Petra. rođen 01. PETAR VESELINOVIĆ. rođen 27. DRAGOSLAV DOKMANAC. MOMIR SRDIĆ. JOVAN ALINČIĆ. 1946. MIODRAG MITROVIĆ. 06. 05. u Sekulincima 29. u Humu 35. g. g. u Sekulincima 25. ĐORĐE CAREVIĆ. MILORAD GRKNIĆ.1953. g. DRAGAN PLAVŠIĆ. 08.

rođen 01. rođen 06. rođen 19. g.1966.1961.47. u Balincima 68. RAJKO IVKOVIĆ.1964. 05. g. 09. u Virovitici 56. u Gornjem Miholjcu 62.1957. sin Steve. DRAGOLJUB MARGETIĆ. 1967. g. 03. MILE PUŠKARIĆ.1966. rođen 26. SLOBODAN ŽEŽELJ. rođen 15. g. u Mikleušu 61. u Kometliku 52. sin Pere. rođen 21. u Sekulincima 49. 02. JOVAN GRKINIĆ. sin Milana. g. rođen 20. sin Milorada. 1955. 1968. sin Milana. MILORAD KESIĆ. 1954. 01. u Balincima . JOVO RADETIĆ. 1955.09. rođen 13. sin Nikole. u Lisičinama 60. rođen 10. rođen 16. 03. 1946. STEVO ŠIMIĆ. rođen 15. u Sekulincima 55. DOBRIVOJE SMOLIĆ.1963. rođen 12. 08. sin Kate. u Gornjem Miholjcu 59.03. g. NEVEN VESELINOVIĆ. MILAN VESELINOVIĆ. rođen 04. DRAŽEN VESIĆ. 12. 07. sin Pante. u Španatu 53. sin Đure.u Gornjem Viljevu 58. 01. g. 1964. g.1952. u Aleksandrovcu 57. rođen 01. 09. sin Ljubana.09. 10. sin Milana. u Sopjanskoj Gredi 64. rođen 20. MILAN OSTOJIĆ.02. sin Marka. 1967. g. u Voćinu 50. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ.1971. sin Đurađa. JOVAN VUČKOVIĆ. sin Boje. rođen 16. u Balincima 65.g. sin Obrada. NENAD ŠOPALOVIĆ. MILAN OBRADOVIĆ. sin Miloša. g. rođen 15. g.02. ŽELJAN ŠEKULJICA.u Ćeralijama 67. g. u Sekulincima 48.1969. rođen 02. g. sin Milenka. SAVO KOVAČEVIĆ. rođen 20. sin Branka. sin Dimitrija. 1971. sin Nikole. u Orahovici 51. sin Dragutina. u Gornjem Miholjcu 54.06. rođen 06. 05.1961.1951. rođen 18. 1936. u Gornjem Miholjcu 63. 09. 1967. 01. BORIVOJE SMOLIĆ. rođen 16. sin Radivoja. RAJKO VUKADINOVIĆ. 09. u Balincima 66. VLAJKO TOMAŠEVIĆ.

rođen 28. g. 03. 1968.1958. u Podravskoj Slatini 88. 1967. g. sin Zdravka. rođen 28. g. 02. 1964.1960. sin Nikole. sin Joce. MLADEN BUKARICA.07.1965. u Voćinu 76. 1969. 1956. g. 1960. g.10. sin Mile. 1970. u Gornjim Meljanima 89. u Ćeralijama 86. 1953. sin Ilije. MILAN DRAGIČEVIĆ.1962. u Voćinu 83. g. rođen 14.1959. u Ćeralijama 81. g. 01. 09. sin Petra. 08. g. u Erveniku 74. 11. rođen 30. rođen 26. g. 03. ŽELJKO BUKARICA. 10. MIROSLAV STOJANOVIĆ. sin Stevana. MILE BOLIĆ. MOMČILO GRAVONJA. TOMISLAV MITRIĆ. sin Dragana. sin Mladena. 01. rođen 01. 04. ILIJA BOLIĆ. 08. g. sin Boška. rođen 08. DRAŽEN ROMIĆ. rođen 15. sin Cvetana.1956. u Gornjim Meljanima 85. rođen 13. 1960. 1955. g. sin Nikole. 04. rođen 07. u Balincima 90. rođen 16. 05. u Ćeralijama 87. rođen 30. rođen 26. rođen 11. g. u Balincima 70. 11. 11. rođen 23. 1948. u Balincima 72. DRAGOMIR BOSANAC.1957. sin Mirka. TEODOR MIŠČEVIĆ. ZDRAVKO ŠEKULJICA. MIRKO GRAVONJA. 1924. rođen 04. rođen 12. u Orahovici 93. 1971. rođen 13. u Voćinu 71. sin Tribuna. MILAN MILIVOJEVIĆ. g. ĐORĐE BOSANAC. rođen 21. 08. rođen 24. rođen 30. ZDRAVKO BUKARICA. MLADEN STARIJAŠ. sin Blagoja. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. sin Mile. 1966.1967. u Balincima 73. u Voćinu . 02. rođen 28. 09. sin Petra. u Ćeralijama 84. g. u Balincima 92. sin Branka. MILE KOKIĆ. 08. SVETOZAR MITRIĆ. DRAGO STARIJAŠ.10.1969. sin Milana. MILAN ROMIĆ. u Balincima 82. sin Petra. rođen 12. ŽARKO GRAVONJA. u Macutama 80. u Mikleušu 79. rođen 24. u Osijeku 77.69. rođen 12. u Balincima 78. SVETISLAV ROMIĆ. 09. MILORAD DRAGIČEVIĆ. sin Svetislava. 09. u Balincima 75. 04. 1955. 1963. g. sin Boška. g. u Đurčićima 91. sin Petra. sin Miloša. sin Bože.

07. 08.1972. pripadnici tzv. g. g. u Ćeralijama 100. rođen 11. MILAN ROMIĆ. rođen 26. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. g.1957. rođen 04. MILE MARTIĆ. rođen 28. ĐURO ROGIĆ. sin Dmitra. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. u Gornjim Meljanima 103. rođen 06. SLOBODAN GRAVONJA. 01. god. civila. MLADEN ŽEŽELJ. u Voćinu 97. g. MILE BOLIĆ. rođen 14. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . sin Obrada. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. rođen 02. 1956. 1957. 06.1957. 1955. SAVO ZUBIĆ. rođen 04. u Balincima 101. prosinca 1991. 05. PREDRAG BOSANAC. sin Gavre. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991.u Bokanama 98. g. rođen 12. 05. do 15. 1952. sin Bože. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. razoružali legalne policijske snage. g. ILIJA DRAGIČEVIĆ. kulturnih i privrednih objekata primjerice . 1964. sin Stojana. u Balincima 102. MOMČILO SUBOTIĆ. sin Ljubomira. sin Relje.u vremenskom periodu od 5. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. u selima Voćin i Hum. g. 1961. sin Stevana. u Bokanama 96. 1960. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. 09. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. rođen 17. XII. 09. 06. sin Miloša. PETAR MATIĆ. sin Nikole. u Kometniku 95. g. sin Svetislava. sin Todora. g. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka.1970. 09. sin Stojana. 12. 04. u Gornjim Meljanima 105.1960. u Balincima 104. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. u Balincima 99. 1958. rođen 04. rođen 17. 04. BRANKO BOLIĆ. uveli svoju vlast. u Balincima 106.94. rođen 02.

SAVO DRAGULA. 7. u Pakranima 13. u Pakracu 18. 1952. 5. DARKO CRNOBRNJA. sin Antuna. 4. sin Tome. sin Srđana .1958. 10. 8. 4.9. u Pivnici 5. sin Jovana. "Kečka". ŽELJKO BOSANAC. g. rođen 4. 9. sin Petra. općina Banja Luka. 2. u Dujakovici . sin Save. g. u Koreničanima 12. u Ratkovici 14. 1951. u Batinjanima 6. JOVAN CAREVIĆ. rođen 30. općina Teslić 10.g. TOMO LEGEN. sin Save. rođen 13. rođen 15. VELJKO STJEPANOVIĆ. 3. "Liška". 1956. u Gornjoj Vrijesci 2. rođen 16. rođen 18. g. g. rođen 17. rođen 12. u Blatnici. sin Blagoja. RAJKO ANIČIĆ. g. 1967. 1959. 1961. sin Petra. g. 1963. DMITAR ŽARKOVIĆ. g. 6. u Virovitici 17. g. BiH 8. u Novoj Krivaji 16. 1959. 1. g. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. rođen 10. 2. u Velikoj Klisi 9. sin Lazara. rođen 6. g. sin Dušana. 1965. u Bastajskom Murkovcu . u Staroj Krivaji 3. 3. 1949. rođen 24. MILAN ŠARČEVIĆ. LJUBIŠKO KRAGIĆ. sin Petra. VELJKO DUJANOVIĆ. 1950. rođen 2. g. rođen 5. zv. sin Ranka. 11. 1943. 1952. rođen 10. 1954. VLADO GATARIĆ . 1954. KOSTA MALIVOJEVIĆ. MILAN MIRKAJLOVIĆ. RANKO DŽELAJLIJA.12. rođen 7. u Staroj Krivaji 11. rođen 25.g. sin Dušana. u Batinjanima 7. 3. TIHOMIR DRAIĆ. zv. g. u Velikim Bastajima 4. LJUBAN AMIDŽIĆ. PETAR RONČEVIĆ. sin Rade. 1954. VLADIMIR KEZELE. 4.g. g. rođen 7. 6. sin Sretena. g. rođen 15.povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. sin Dušana. u Koreničanima 15.1959. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. u Borovi 19. društvene. sin Jove. g. 1955. sin Nikole. rođen 10. g.

u Španatu 28. rođen 2. g. u Virovitici 22.9. g. g. sin Rade. u Donjoj Vrijesci 31. SINIŠA PLAVŠIĆ. «Kos». rođen 4. zv.1949. rođen 9. 1. g. sin Vojislava.g. g. sin Milana. g. u Bastajskim Brđanima 25. rođen 26. 1951. "Šop". Ivana Goluba. rođen 1.g. CVETO POZNIĆ. u Daruvaru 35. NEDELJKO KOSANOVI Ć. rođen 4. u Batinjanima 34.1969. sin Petra.2. 1964. RANKO ŽARKOVIĆ. sin Milana. MILORAD ŽESTIĆ. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. u Grdenici 29. rođen 5. DANIJEL VRAČARIĆ. "Vjeverica". VELJKO MARIĆ. 4. u Pakracu 30. g. da bi potom bili ubijeni b) 1. u Virovitici 27. sin Pere. MILAN REKIĆ. 1965. rođen 25. SAVO ŽARKOVIĆ. odveli ih u zatvor u Đulovac. sin Pave. 1964. g. ZDRAVKO POZNIĆ. 1972. g. 5. 2. u Bastajskim Brđanima 21. g. sin Radoslava. rođen 17. 1962. u Virovitici 24. rođen 1. g. 1967. 1. 11. studenog 1991. g. rođen 1. sin Gojka. u Virovitici 32.g. 1963. u Virovitici 26. 12. g. 1949. sin Marka. uhitili su Vladu Paljevića. g. u Daruvaru 33. sin Blagoja. 1965.4. 1952. 3. MILAN ŠOPALOVIĆ. rođen 6. MILOŠ BOSANAC. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. u Virovitici 23. rujna 1991.20. sin Živka. 1968. sin Ljubana. 6. rođen 25. sin Steve. g. zv. rođen 1. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . BORISLAV BOGDANOVIĆ. 10. 5. 1968. zv. zv. god. rođen 9. 4. STEVO REKIĆ. rođen 9. sin Dušana. 1961. 1. "Mišo". g. ALEKSA DŽELAJLIJA. ZORAN MARKOVIĆ. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. studenog 1991. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27.

g. g. prosinca 1991. d) krajem studenog 1991. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. Veljko Marić. g. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . odveli ih u zatvor u Đulovcu. 10. g. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. Vladimir Kezele. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. prosinca 1991. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. 2) Milan Mirkajlović. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. rujna 1991. rujna 1991. 6) Kosta Malivojević je 22. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. g. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. g. g. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. bio razmijenjen za drugu osobu. Boška Budimliju vezali za stablo. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. Jagu Prša. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler. Pero Matijević i Marica Perišić.ustrijelili Miju Novakovića. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. Milan Šopalović. Alfreda i Anu Salutner. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. otvorili vatru iz automatskog oružja. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. Vladimir Kezele. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. te nož pod vrat. te kuće Pere i Mirka Matijević. svakodnevno tučen. g. rujna 1991. 1991. 3) Kosta Malivojević. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. g. kolovoza 1991. Siniša Plavšić. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. g. tučen. f) 14. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. 7) Savo Dragula. gažen. studenog 1991. tukli različitim predmetima. e) 12. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. Vladimir Kezele. g. g.

u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog.te ga ranili u lijevu nogu. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. g. kolovoza 1991. odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. 13) Miloš Bosanac je 24. listopada 1991. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. 15) Jovan Carević. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . Kosta Malivojević. rujna 1991. g. 17) Jovan Carević. niti se na bilo koji način javljali. te Milanu Blažanu te ih ubio. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. trožilnim kablom i kundacima pušaka. ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. g. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. rujna 1991. otvorili vatru iz vatrenog oružja. rujna 1991. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. g. g. g. odveli ih u zatvor u Bučje. kolovoza 1991. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. studenog 1991. g. g. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. 16) Jovan Carević je 7. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. a oni se kasnije nisu vratili kućama.

god. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje.1963. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. 1968. godine u Somboru. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. godine u Voćinu. lipnja 1963. dana 19. sin Luke i Marije. 1968. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić . u Bjelovaru 2. u cilju. kolovoza 1991. prosinca 1991. SLOBODAN BOSANAC. sin Dragana i Jele. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. rođen 4. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. kolovoza 1991. g. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. u Erveniku 3. rođen 15. usmrtili civile Ivana Jandrića. ŽELJKO ĆUJO. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. u Policijskoj stanici Voćin. listopada 1991. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. kojeg oni nisu niti imali. rođen 17.1.. 05. rođene Borojević. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. ispred društvenog doma 30. 3. g. NIKOLA MACURA. sin Gojka i Koviljke. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. rođen 3. rukama i nogama po čitavom tijelu. 7.prosinac 1991. sin Đure i Milice. g. god. g. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . listopada 1991. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag. koje su držali kao taoce.

godine u Macutama. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. Krešimir Dorić i Darko Božičković. ispitivali. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. ostavljali su ih bez hrane i vode. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. godine oko 12. dana 4. bez ikakvog povoda i razloga. Nikola Mandić i Ivica Biškupić. tukli ih. Terezija Troha. rujna 1991. prosinca 1991. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. Josip Tone. a onda su tako nastavili sutradan. dana 26. 128. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve. te odvezao na lager Sekulinci. do večernjih sati.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. palicom. tako da se stanovništvo dalo u bijeg.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. Milan Mlakar. bez ikakvog razloga i povoda. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. ožujka 1992. Mijo Lovrinac. dana 22. . uhitili Franju Dorića. gdje su zatvoreni u jednu baraku. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. Teodora Miščevića. da bi dana 29. a zatim na lager Sekulinci. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. Ika Biškupić. Četekovac i Čojlug. dana 8. rujna 1991. kolovoza 1991. Zlatan Pinčar. kolovoza 1991. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. godine u selima Balinci. Ivan Rukavina. godine u Humu. Marko Sabo. prijetili im. Ivan Biškupić. Marija Matičić. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. Rozika Vlatković. Juraj Borovac. započeli udarati kundacima pušaka.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. Manda Rukavina. Marko Rukavina. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. Josip Butorac. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. morili žeđu i glađu. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti.

zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. 4. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. kao što su mučenje. 1 toč. kolovoza 1949.nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. st. osobito ubojstva i okrutno postupanje. godine i čl.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. posebno odredbi čl. mučio. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. nečovječno s njim postupao. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. . godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. st. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. te nakon mjesec dana ubijeni. travnja 1993. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. 2 Protokola II. 3.

te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. Radi se o računu Croatia osiguranja. ) 1. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. 2. 4. BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći.12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. i lubanja broj 12. 3. vunenih čarapa te vesti. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. te prema remenu hlača. MIHALINA ZDRAVKO .

8. 6. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru. . JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama. 11. 7. vesti i satu. 10. 5. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. čarapama. LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. 9.Identifikacija izvršena prema vesti.

god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1943. vesti i cipeli.1961. u Vasiljevici. Lička 191 13. RADOSLAV JOVANOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Nova Gradiška. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 10. LJUBOMIR LONČAR. BiH.12. u Bočinji.1939. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Benkovac. općina Maglaj. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. MILAN JOVANOVIĆ. sin Boška i Smilje rođene Lukić. god u Lađavici. u Vasiljevici. rođen u Ivoševici. općina Maglaj. GAVRO PEDIĆ. Lička 177 32.03. općina Knin. u Vukovaru. u Vasiljevici. u .1938. rođen 08. sin Spasoja i Perse rođene Lakić. sin Petra i Sofije rođene Lakić. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba.1958. sin Gavre i Gospave. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. rođen u Kokanoviću. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. Lička 170 24. rođen 30.1941. rođen 05. općina Vlasenica. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 16. god. sin Marka i Boje rođene Vujasinović.10.1950. Lička 163 39. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. RAJKO BLAZIĆ. 14. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Lukavac. JOVAN KOROLIJA.10. sin Nikole i Ljube rođene Ilić.07.13. sin Save i Cvjetke rođene Božanović. rođen 29. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. Lička ulica 9. BRANKO VOJNOVIĆ. DUŠAN RADEKA. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. rođen 18. općina Lukavac. općina Lukavac. Lička 258 36. rođen 24.1934. Lička 187 22.11. god u Gornjoj Bočinji. MILADIN MITROVIĆ. rođen 1936. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. god. Lička 170 27. RAJKO VUKOVIĆ. god.02. god u Biljanima Donjim. Lička 140 43. BiH.05. BiH. Lička 189 18. sin Milana i Božice rođene Gajić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.

Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika. srpnja 1991.04. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama. u Priluku. 59. pukovnik bivše JNA. općina Vlasenica. u Srednjoj Slatini. god. sin Todora i Milke rođene Jeremić. Stara banijska b. god. koreničkog. općina Gradačac. BiH. Stara banijska 14 67. u Vukovaru. rođen 22. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ.1952. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja.05. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Nikole i Mitre rođene Ustić. općina Gradačac. rođen 12. BiH. Stara banijska 18 63. MILOŠ ŽABARAC. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . MILE SAVIĆ. Lička 138 48. MILOVAN VIŠEKRUNA. " lički korpus ". Lička 145 53. god. sin Luke i Rose rođene Mišić. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04.11. sin Rajka i Ljube rođene Pejić.1935. god.1949. " komandant" gospićke vojarne. Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva.Biljanima Gornjim. u Borovom Naselju.06. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.b. općina Benkovac. NEDO LAZIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Republike srpske krajine. BiH. u Bočinji. rođen 23. gdje po uzoru na nekadašnju 6. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. ličku formira tzv. god. srpnja 1991. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 11. općina Zavidovići. sin Makse i Petre rođene Ignjić. STEVO OBRADOVIĆ. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica. u Pavkovićima.1962. sin Stanka i Stake rođene Vidović. gračačkog i ostali dijelova Like. god. u Ličkoj. dana 4. god. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. MILOMIR PEDIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1953. Kozaračkoj. Lička 139 57. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH.02. u Zelini Gornjoj. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. BiH. BiH.1942. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 19. rođen 02. MARKO RADIĆ.11. općina Maglaj.

gračačkoj brigadi na području Divosela. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. a živi u Srbiji. mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. U rujnu 1993. u početku agresije na Gospić. bez škole. Marije Magdalene 1991. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. zvanja i ostaloga.a za Gospić. te član tzv. " vojvoda". LJILJANA JELAČA. Danas živi i radi u Novom Sadu. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. ŽELJKO STEVIĆ. RADE ČUBRILO . ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. " velikoj Srbiji" . kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana. za bivšu Općinu Gospić. DANE NARANDŽIĆ. Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac. a danas živi u Beogradu.i Jurasović . radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. Napuštajući. SIMO ŠIJAN. pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista.godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. novinar. jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu. jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. Dr. ostavivši . bio je član glavnog odbora SDS . NIKOLA VARIĆAK. poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. Inače. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića. a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . diplomirani ekonomist. tzv. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. na Plitvicama. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. zet tada visokog funkcionera SKH. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada." Krajini". No. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ".u i tzv. besposličar. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). " vlade" zadužen za poljoprivredu.

u Raduču. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. bježi u okolicu Udbine. kao i uvijek u duboku" hladovinu ". Četnici su kao što je poznato 5. MILORAD. bili su se sklonili na sigurno. GOJKO MRKAILO. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. rođen 1970.tzv. koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. u Raduču. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. MIRKA. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. MILORAD. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. Danas živi u Beogradu. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT. Općina Kula. STEVO BASTA. a dijelom kao pripadnici tzv. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. Postoji . dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. rođen 07. nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. rođen 1954. s mjestom prebivališta u Ploči. te 1991. "vlade SAO Krajine". jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima".. solunce i junake". " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. kolovoza 1991. a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. izvršili napad na civilno stanovništvo. ŽEGARAC . Gospić je bio slobodan. u Raduču. odbora itd. ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. u Gračacu. Marka Pavičića. Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. član raznoraznih komisija. Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. a zvali su ga " Rade vojvoda. u Raduču. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. koji je imao za posljedicu smrt više osoba. godine . Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. rođen 1931. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. DRAGANA. Juru Sekulića.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. rođen 1970. ČUBRILO .1954 u Liparu. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. "Čačak ". pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. rođen 1965. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija .

povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30. Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. u Otočcu. listopada 1997. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević.rodjen 28. HINIĆ RADE. te vratio slučaj na ponovni postupak. djela iz čIo 124. držav. OKZRH. preuzetog Kaznenog prava.opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. Općina OtoSrbina. rođen 1. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. Josipa Bašića i Nikole Galac. sin Milovana. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. RH. 196 0. st. kolovoza. uz sudjelovanje Katice Radaković. DORONTIĆ MIĆO. dana 14. listopada 1997. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. kao zapisničara. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. iz Gospića. 132. g. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. gdje i prebiva na kbr.kao članova vijeća. gdje i prebiva na kbr.. rođen 8.g u Zalužnici. zbog kriv.1950. Općina Otočac. predsjednice suda. god. 135. III opt. Srbin. IV opt.god Presudio je I opt. RH. gdje i prebiva u Zalužnici bb. kao i eventualno novi svjedoci.1954. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. II opt. . sada nepoznata boravišta. BOROVAC DANE. sin Steve. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. u Zalužnici. god.11. sin Vaje. rujna 1996. držav. 1. odv. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. sada nepoznata boravišta. 01. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr. 11.

pa se temeljem čl. sada nepoznata boravišta VI opt. 06. IV opt. sin Branka. RH. nedaleko Hinić raskrsnice. rođen 01. želeći usmrtiti vojnike. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. RH. 1977. 140. držav. rođen 18.Srbina. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. na kbr.04. i Boško Radić. Općina Otočac. 1. Srbina. gdje i prebiva na kbr.124. 121. dakle. P. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12. RH. Pokupska Luka kbr. držav.02. držav. držav. sada u pritvoru od 30. 159. rođen 5. kolovoza 1949. Općina Otočac. označeno i kažnjivo po čl. god oko 15.l. sada nepoznata boravišta. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. r. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor.03. g. Općina Otočac. sin Vaje. 57.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. Srbina. protivno čl. Srbin. Brakus. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. Mećavica Smajil. u Zalužnici.1958.st. oženjen Milenom. sina Budimira. čime su počinili kriv.travnja 1997. sada nepoznata boravišta. V opt. POPOVIĆ ĐURO. u Zalužnici. st. RH. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. 124. vojsku nije služio. lipnja 1993. MILINOVIĆ NEDJELJKO.1955.12. sin Mane i Dare. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. sa prebivalištem u Karlovcu. držav.1953. VIII opt. OKZRH osudjuju . VII opt. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. 4. sa boravištem u Zagrebu. Srbin. IVANČEVIĆ DARIVOJA. otac dvoje djece starih 3 i 6 god. BRAKUS MILAN. u Otočcu. rođen 01. Općina Otočac. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu.1959. Markovca 5. RH. gdje i prebiva. 1958. RH. Osvaldić Zvonko.00 sati u mjestu Zalužnica. držav. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika.OKZRH.u Zalužnici. Srbin.05.

1997. 45. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. 06. 1. temeljem čI. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. VII opt. st. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. st. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. listopada 1997. Temeljem čl. Mećivica Smail. IV Brakus Milana. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. ZKP optuženici od I . POPOVJĆ ĐURO. V Popović Branislava. Općina Otočac. II Borovac Danu. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. BRAKUS MILANU. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. VI opt. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. toč. 2. 1. protivno čl. DORONTIĆ MIĆO. god. god o zaštiti. V opt. 90. 100. nedaleko Hinić raskrsnice. OKZRH. god. god do 14. IV opt. BOROV. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. travnja 1997. lipnja 1993. Temeljem čl. želeći usmrtiti vojnike. lipnja . III Hinić Radu. god i nadalje. označeno i kažnjivo po čl. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki. listopada 1997. 4.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. 3. BRAKUS MILAN. oko 15 sati. III opt.I opt. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. Temeljem čl. IV opt. u mjestu Zalužnica. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. VI Popović Djuru. HINIĆ RADE. Nakon.VIII. god optužilo je I Dorontić Miću. Vojni sud u Karlovcu predao je. kolovoza 1949. zbog kriv. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. II opt.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. K-11/97-20 od 12. POPOVIĆ BRANISLAV. djela protiv čovječnost međunarodnog prava . 124. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. rujna 1996. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I .944.AC DANE.

te je čuo kada je on rekao da je promašio. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. Milinović Nedjeljko. koji je bio komandir odjeljenja. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. Borovac Dane je ispalio "zolju". IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. Hinić Milan i Brakus Milan. Popović Đuri. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. Ovaj kamion je bio uočljiv. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. IV opt.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. te stražari Hinić Rajko. niti osobni niti teretni. ceste i ispalio iz nje u kamion. Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. i uzeo "osu". koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. te je izletio preko. kolovoza 1997. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. Ppopović. pa su iz njega ispali municija i feder . te je počeo rafalno pucati. Hinić Milanu. jer su zidovi bili debeli. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. Ostali su ustali i uzeli puške. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. neki u stariji. Borovac Dani. lipnja 1993. Tu su sjedili. Zapovjednici su bili Popović Branislav. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. odnosno okvir se od udara otvorio. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita.1997. ali su tu stali. god optuženicima Dorontić Mići. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu".džip je prošao bez . Ostali su otišli. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. god. Nakon toga Popović je potrošio municiju. a dolazi od pravca Rajkovića. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica. Hinić Radi. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. Ivančević Darivoj. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. te da se čuvaju zolja i metaka. zaselak Hinići. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. lipnja 1997.a neki u noviji rov. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. te su svi bili mirniji i sigurniji. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. Iz kamiona nije bilo pucnjave. koji su se tu nalazili. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. Popović Milan. Popović Branislavu. utrčao je u spavaonicu. selo Zalužnica. Cesta je na tom dijelu položena koso. Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. god i na glavnoj raspravi dana 28. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. Ivančević Darivoju. Kamion UNPROFORA-a . na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje.

jer da su se počeli predavati. što je i učinjeno. torbe i drugo. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. da s tim vojnikom odu po pištolj. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. Dubrave. već je došao nakon zarobljavanja. Mina ustvari nije bilo. tzv. te Popović Milana.6 metara više. Bili su udaljeni od njih 80 . VI opt. Popović i Dorontić. On da mu je odgovorio "neka imam". te da će dobiti 1. Kamion je dovežen. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. a od njih još 5 . Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. Oni su to i učinili. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. da se predaju. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. na toj udaljenosti bili su od Popovića. na 100 metara iza njih. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. a oni su odgovorili "od Zagreba. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. te da se skinu. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. odnosno.zaustavljanja prema Vrhovinama. te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. Do predaje pripadnika HV-e došlo . Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. da otvore vatru. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. te da ga kazni ako hoće. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. od tuga su otpremljeni u Korenicu. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. pretvorenoj u krajiške dinare. odnosno to je on rekao. Do tada se pucalo pojedinačno. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca. jer da bi inače sa kote bili potučeni. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili. te da treba dati počasni pozdrav i raporte. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. Također im je rekao da je sreća što su se predali. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu.90 metara. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". a kasnije su i njih skinuli. Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. Pitajući od kuda su. te je Popović rekao da svi izađu van. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. a njega je odredio da bude čuvar. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. Čulo se pucanje i iz bunkera. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona. Sa vojnicima je razgovarao. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. koji je također došao. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. Skinuli su se najprije u majice. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. jer da su iza njih mine.000 DEM nagrade. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. Pitao je gdje je poginuli vojnik. Kada su prišli do Popovića. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. a zatim u Knin. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. Pitao ih je otkuda idu. nešto voća.

a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. Kada su došli na punkt tzv. Popović je obustavljao pucnjavu. . On je upravljao kamionom. Međutim. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. iako je bio vojno nesposoban. uvjeren da ide u pravcu Zagreba. preko koga je bila prebačena cerada. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. korpusa /L 39 i 40/. te je bio primoran ići na prvu crtu. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. međutim. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. Od početka okupacije nije ništa oštetio. lipnja 1993. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. pucnjava nije prestajala. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. Zna da se pucalo iz rova. odmah je započela pucnjava. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. jer nisu imali iz čega. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu.je nakon što su prošla vozila UN. koji je priječio prolaz cestom. jer se nalazio na sredini ceste. Zadobio je povredu nosa. Nije vidio nikakvu vojsku. maskirne boje i sa oznakama HV-a. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. Slobodana Damjanović /L 158-160/. Dujmović Petra /L 90 i 122/. međutim. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. te je prvi dezertirao. a da je drugi dio kolnika slobodan. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. prva dvojica su digla ruke. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. Usporio je vožnju kamiona. tako da se nije moglo proći. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. . Siniše Perić /L 117/. ona je pucala duže od ostalih. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". srpske vojske krajine komande 7. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. Tonković Mile /L 89 i 121/. zbog čega je imao posljedica. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. Krenuo je dalje. tzv. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. Također je uočio sa lijeve strane ceste. jer su išli kući na odmor. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. rujna 1997. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. god /L 133 do 135/. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. Boška Radić /L 119 i 120/. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed.

a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. iz jednog projektila. netko je bio bos. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. Od njih koji su bili nepovrijeđeni. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. jer je od pucnjave bio u strahu. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. ali ga je nakon . Među prvima su bili on. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. Pucnjava je i dalje trajala. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. tj. ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. satove. odnijeli su im novac. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. Damjanovića. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. Mećivicu i Osvaldića. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. lančiće. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. jer su ježevi maknuti. netko u čarapama. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. 200 DEM i oko 300 HRD. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. zlatni lančić. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. a kasnije kad su već bili vani u žitu. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. Osvaldić i Ožeg. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. a da je dio prolazan. Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. Uzeta mu je osobna iskaznica. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao.kraju sanduka Mećivica. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. Također. Skinuli su ih do gaćica. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. a kraj' njega Djuro Hofer. Radić je došao sam iako je bio ranjen. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić.

a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. Kamion je krenuo polako. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. gledao je kuda bi se mogao skloniti. Pala je jedno 15 metara ispred njega. a potom je počeo ubrzavati vožnju. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. pa pretpostavlja da su ga sačekali. Tim istim putem su i njega odvukli. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. jer dolazi UNPROFOR. lipnja 1993. ali od nje nije povrijeđen. da se predajemo. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV.Zalužnica. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. ne zna kakvog porijekla. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. gledajući od položaja u kom je bio kamion. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. koji je pitao vozača kuda je krenuo. Boško Radić govori da ne pucaju.par sekundi pogodio rafal po nogama. Prva ''zolja" je pala prije ove. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. i Otočcu. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. god oko 15 sati kao pripadnik 133. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. Osvaldića i Radića. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. koji se nalazi na cesti Čovići . predaju i da izađu. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. Međutim. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. UNPROFOR nije došao k njima. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. Međutim. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. Punkt se nalazi na cesti od . a nakon toga su ušli neprijatelji. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. a pored njega još Mećivicu. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. te par detonacija. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. pucnjava je i dalje trajala. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. zajedno sa Tonković Milom.

koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. gdje su ih ispitivali. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. U kamionu nije vidio oružje. jer su oni pucali sa njegove strane. gledajući u pravcu . odnosno. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. a nakon toga u Knin. Pratio ga je u dužini od oko 400 . Počela je pucnjava iz pušaka i automata. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. a oni su odgovorili da jest. te počeli puzati prema žitu. ali zna da ih je vidio Nikolić. Na to ga je on propustio da prođe. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. koji je obaviješten o događaju. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. Nastavili su voziti naprijed. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. Teže ranjen je bio Mećivica Smail.500 m. Ne može reći da li ih je tko čuvao. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. kad se kamion zaustavio. a njih ostale pripadnici paravojske. Pucnjava je počela odmah.Čovića prema Zalužnici. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. jer nisu imali čime. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača.3 minut. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. od prvog metka. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. Damjanović Slobodan. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. a nakon toga je ubrzavao. a nakon toga izgubio ga je iz vida. Nije vidio pripadnike paravojske. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. Oni nisu pucali. O tome je obavijestio UNPROFOR. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. maskirne boje. te su im pružali prvu pomoć. Međutim. niti su se branili. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. Na punktu na polovici ceste bio je jež. koji je imao na vratima oznaku HV. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. Kada je pitao vozača kuda ide. jedan po jedan. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. te su se morali predati kad se vatra utišala. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. Kamion se zaustavio. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. a druga polovica ceste bila je slobodna. ali se i kraj njih moglo proći cestom. Dali su im zavoj. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. zašto se puca i tko puca. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. skupili su ih u garažu. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. Kamion je bio maslinastozelene boje. misli da ih je bilo oko dvadesetak. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. Oni nisu znali što se dešava. kako su rekli. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva. Kamion se od njih polagano udaljavao.

U kamionu su bili popadali. a Damjanović je ostao ispred garaže.Zalužnice. Ranjene Osvaldića. Ožeg. Ljubić. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. podijeljeno u nekoliko grupa. da vodi za Zagreb. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. što ne prestaju. kriči". Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu.boga. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. nisu prestajali pucati. ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. što je također jedan od razloga da prestanu pucati. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. ljudi". te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. tj. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. a neki da bježe. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. Većina je bila naoružana. Mećivica. Hofer i on. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. Međutim. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. Mahmuljin je poginuo. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. te nije mogao uočiti sve oko sebe. a da je Ožeg govorio ''kriči. te je isto tako čuo odgovor "jest". Između sebe su razgovarali. da mu mater piptarsku.. Mahmuljin. na kojoj je bio kamion. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. Ožegu su.. Bježati nisu imali kuda. se puno. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. Kamion je bio prekriven ceradom. a gdje su sjedili Damjanović. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. Bili su prisiljeni na oboren pogled. Hofera i njega. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. iako su im mi govorili da prestanu. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. odveli su u garažu. te su bili frontalno raspoređeni. Nisu znali što bi učinili. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. a bacili su mu "Moravu''. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. jer nisu poznavali teren. Vrijeđali su ih. Hoferu su uzeli novčanik. govorili da je šiptar. Nisu bili naoružani. lipnja 1993. te su neki predlagali da se predaju. ali da isti nije držao uperen prema njima. Kada je pucnjava prestala. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. rameni zglob. u jednom momentu je iskočio. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. te da imaju ranjenih i mrtvih. Bila je kiša od metaka. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. ključnu kost. ne nude predaju". te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . te su se iživljavali sa slikama. te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. već ga je držao u spuštenoj ruci. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. koja je bila podignuta sa zadnje strane. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. Perića. Kalinić. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. da su nenaoružani. zapomaže i viče "ljudi. da ponavlja da se predajemo. . a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. lijevo bedro. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. ali on to nije htio učiniti.

a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. te da su svi pripadnici . Iz fotodokumenta. te krvarenje u oba prsišta. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. kao i položaji "ježeva'' na kolniku.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. protivno čl. god zarobljeni hrvatski vojnici. a koja oružja su istog kalibra. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. opisane u izreci presude. Rade Hinić. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. lijevo gledajući prema Zalužnici. Ivančević Darko. 4-. u kome je zaključio da je smrt nasilna. Popović Milan. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. optuženici Mićo Dorontić.5 cm ispod donjeg ugla lopatice. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. napada na vozilo i pripadnike HV-a. Milan Brakus.120 m. Refika Mahmuljin. sud je utvrdio da su. Branislav Popović. razdor grudne aorte.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići . po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. kao i položaj prepreke na cesti. te po izjavi okr. Hinić Rajko. na mjestu događaja. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. Hinić Milan. Saslušani su . Đuro Popović. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. Bosnar Alana. od kojih je jedan poginuo. Milana Brakus. Borovac Dane. 1997.Zalužnica u zaseoku Rajkovići. razdor lijevog pluća. Milanović Neđo. Tihić Milovan. 06. gore lijevo. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed.000 m prije Hinić raskrsnice. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. kolovoza 1949. 1993. nih ukupno 11. srpske vojske krajine komande 7. Ulazna rana nalazi se na leđima. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. Brakus Milan. 06. Hinić Rajko. god.a četvorica su ranjena. Refika Mahmuljin. 5.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. a na udaljenosti od nje za oko 150 m. Praktički trenutačno. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Dane Borovac. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine.

jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. te Siniša Perić. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. Prema tome. hrvatska vojnika su ranjena. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. Ovo kriv. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. od 120 m. te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. koji je sjedio uz vozača u kamionu. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane.OKZRH. Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . međutim. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. Boško Radić i Slobodan Damjanović. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. pucnjava je bila silna i žestoka. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". Rade Hinić. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. li je to put za Zagreb. a 4. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg.svjedoci koji su se nalazili na. koji su sjedili u sanduku kamiona. 124. te iz "ose" i "zolje". Mravinac. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. . a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. Tonković. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. označeno i kažnjivo po čl. Optuženici su izvršili terećeno kriv. pa do momenta zarobljavanja. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. Isto tako. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. Branislava Popović. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. Svi optuženici su postupali protivno čl. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. da je bio dan. djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. Iz obrane IV opt. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. vezano za isti kritični događaj. IV optuženik se brani da nije pucao. 1. Dane Borovac. Medjutim. Oni su upravo ručali. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. st. Također. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. Đure Popović. kao i u momentu predaje. navedenom punktu "Rajkovići". vozač kamiona Miroslav Nikolić. Milana Brakus. u rejonu sela. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. Zalužnica u Lici. Upravo u tom periodu. držeći se putokaza i upitao ih je da.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. što je posebno istakao Damjanović. kako je to iskazao i svjedok Damjanović. i Damjanović. 4. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. iz naredbe glavnog štaba tzv. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović.

a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Boško Radić i Smail Mećivica. 90. 124. Temeljem čl. Djuri Popović. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. st. budući da nisu imali sredstava za obranu. bez sredstava za obranu. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. Mogli su biti zarobljeni. tako da je. 31. Branislavu Popović. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. 1. 1.r. S druge strane. 14.. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. 100. Sud je optuženicima Mići Dorontić.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. Milan Brakus. Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. Temeljem čl. Đuro Popović.r. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. listopada 1997. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Radi Hinić. djelo temeljem čl. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić.944. krenuli su kamionom u Zagreb. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. Branislav Popović. OKRZH. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. 3. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. Gospić. st. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. te su zalutali. Matilda Krunić v. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. 37. st.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor. od dana dostave prijepisa presude. koje utječu na odmjeravanje kazne. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost. Milanu Brakus. Dani Borovac. . nepoznavajući put. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. Rade Hinić. Darivoj Ivančević. smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. Dane Borovac.

O TOM OBAVIJEST: 1.III i od V . Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt. Branka Zmajevića. Branislava Popovića. odv. Miće Dorontića i dr. OKZRH. Milana Brakusa. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja. zbog kaznenog djela iz čl. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. kao zapisničara. Dane Borovca. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. Rade Hinića. iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. Ane Garačić. Optuženicima od I. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. u sjednici održanoj 18. veljače 1998. Đure Popovića. 124. 2. Presudio j e: Žalba opt. u kaznenom predmetu protiv opt. Miće Dorontića. godine. st. kao predsjednika vijeća. STJEPANU NIKŠIĆ. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3.KT-8/97. K-11/97-64. 1. Branitelju opt. godine br. te Neve Šibl. listopada 1997. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog .

11. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. 1. odvjetnika iz Gospića. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. travnja 1997. o bitnoj povredi odredbe iz čl. toč. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. 124. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. povrede kaznenog zakona. st. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. pa nadalje. OKZRH. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. Milana Brakusa. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. godine. OKZRH. a radilo bi se. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. st. 45. ZKP/93. Temeljem čl. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. dok je ošt. 1. Međutim. odnosno povredom kaznenog zakona. st. Žalba nije osnovana. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . suprotno navodima žalbe optuženika. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. 354. OKZRH opt. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. 124. Takva povreda. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. 1. dakle.prava. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. Odgovor na žalbu nije podnesen. nije počinjena. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava.

Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju.činjenice. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. Milana Brakusa. Miroslav Nikolić i Boško Rodić. a što također proizlazi iz navoda obrane opt. da je pucnjava dalje trajala. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. Dapače. međutim. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati. pa su unatoč tome i dalje pucali. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. te iz iskaza preslušanih svjedoka. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. Prema tome. . nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. Vojnici Siniša Perić. a niti kasnije. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. Milan Brakus . iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. a što je sve nesporno. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. da se predaju i da nisu naoružani. mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. tj. umišljaj optuženika za počinjenje djela. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. I ne samo to. niti odmah. dok su optuženici sa svojih mjesta. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. preslušani kao svjedoci. Prema tome. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje.

a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. njih ukupno 11. nego je odlučna njihova zajednička svijest. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. VI. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. 1. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. ZKP/93. godine zarobljeni hrvatski vojnici. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. st. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. st. 366. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. st. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. a četvorica ranjena. a što se odnosi i na opt. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih.S obzirom na prigovor opt. Dakle. U pogledu same radnje i posljedica. 124. Naime. vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. Đuru Popovića. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. . radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". korpusa tzv. od kojih je jedan poginuo. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. 1993. 1. 37. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. 1.

sada nepoznatog boravišta krivi su . rođen 08. sada nepoznatog boravišta.r. 2.U Zagrebu. Srbin. Srbin. djela iz članka 120 st. s prebivalištem u Titovoj Korenici. ul. 03. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. kao predsjednika vijeća. općina Gospić. kao članova vijeća. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. i BRANKA BANJEGLAVA. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. državljanin RH. g. 03. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. Rukavine. v. 18. Vladimira Nazora br. 1 OKZRH na glavnoj. državljanin RH.74. 1958. javnoj raspravi održanoj 27. 1949. koje brani Nenad Mamula. veljače 1998. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. godine u Mogoriću. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. Nikola Ga1ac i Bože Babića. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. općina Korenica. rođen 01. veljače 1997.

a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao. uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. godine u vrijeme agresije tzv. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. a bojeći se za sebe. rujna 1991. dakle. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1 OKZRH. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. godine. kolovoza 1949. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. krvarila je. skočio je kroz prozor i utekao.20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . jer je bilo opasno šetati po selu. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. kako na prsima. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. Bili su naoružani s automatskim oružjem. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. K. uvjerljivi su. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . logični i potpuno iskreni. Mate Nikšića /24 i 50/. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu.što su u rujnu 1991. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. Općina Gospić.označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. br. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula.

Međutim. da je tamne kose i srednjeg rasta. k njemu kući. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. kojega je osobno poznavao. Istina. sličnim nožem u trbuh. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. srednjeg rasta. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. potom su se udaljili. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. da vide dali je preživio. nije poznao. srednje visine i srednje razvijenosti. rujna 1991. Jedan od njih nije imao desno oko. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. čije ime je čuo i u policiji. crne kose. što je on nekoliko mjeseci ranije. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. rujna 1991. Dakle. jer je prošlo dugo vremena. a medu njima i jedna ženska osoba. to je odlučio pobjeći. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. Nadalje. Drugi dan došle su druge osobe. koja mu je pravila rane i dala lijekove. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. Pogon Korenica. 1 OKZRH. što je i učinio. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. a i upozoren je od susjeda. srednje visine i bez desnog oka. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. radi se o čovjeku tamne kose. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih.tog dana. da je bio crnomanjast. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. no. s jako kovrčavom kosom. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa.

II opt. Bunić kbr. veljače 1997.putem oglasne ploče suda. Istina. jer čine ubojstva. . godine. Vladimira Nazora 2. time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. .sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti.boravišta . kao pripadnici paravojnih formacija tzv. 2. Korenica. VLADIMIR KORICA. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949.r. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. Nikole Tesle br. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. v. sada nepoznata . 4. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . čime postupaju protivno odredbi članka 3. 3. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. 74. po primitku pismenog otpravka ove presude. visok stupanj krivične odgovornosti. maltretiraju i muče stanovništvo. kako krivičnom djelu. BRANKO BANJEGLAV. tako i izvršiteljima.sada nepoznata boravišta. odvjetnik Karlovac. odnosno branitelju. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. način izvršenja. Dakle. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna.r. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. O TOM OBAVIJEST: 1. maltretiraju i muče civilno stanovništvo. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. točka 1. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br. KT. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. dne 27. I opt. U Gospiću. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v. koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. putem oblasne ploče suda.

1 i 4 i čl. Drenovu Klancu. kolovoza 1949. Marine Banić poginule 24. Marice Mudrovčić poginule 29. . 1991. kolovoza 1995. Rukavina. državljanin RH. 9. odvjetnik iz Gospića. kao članova vijeća. 10. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. 09. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina.11. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12.127. Prozoru. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm. ne osuđivan.209 DEM. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6. 10 . Srbin. . u pritvoru od 11. 09. javne rasprave dana 11. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. oženjen. 1991. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. listopada 1995.1991. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. te mjestima Sincu. s prebivalištem uVrhovinama kbr. kao predsjednika vijeća. Covićima. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. strojarski tehničar. kolovoza 1995.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. djela iz članka 120 st.996. Eve Burić poginule 12.. Ličkom Lešću. kao zapovjednik vojske tzv. 12. zbog kriv. nakon održane glavne. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. i topova ZlS kalibra 80 mm. do 6. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. 08. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. 1950. njegovog branitelja Stjepana Nikšića.1991. u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama. 52 st. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. rođen 19. 9. Milana Lončara poginulog 17. i na zgradama u vlasništvu stambenog . 1991. u Vrhovinama.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. koga brani Stjepan Nikšić. 9. u svojstvu kućnog majstora. 1 OKZ RH. Nikole Mileusnića poginulog 16. zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. 1991.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

sada nepoznata . djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . sin Stjepe. kao predsjednik vijeća. RbiH. g. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. svibnja 1993. Opt. dana 21. predsjednice suda. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. KT-44/92 od 26. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. te Miroslave Jurjević. srpnja 1993.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. putem oglasne ploče ovog suda 3. općina Vareš. kod suda. ČORAK MILAN. u Doboščici. državljanin BiH. oženjen. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. uz sudjelovanje Katice Radaković. O TOM OBAVJESTITI 1. STJEPAN NIKŠIĆ. 10. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. odvjetnika iz Gospića. zbog kriv. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. oficir JNA. Budačka 7. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. g. Branitelj opt. rođen 27. kao članova vijeća. s prebivalištem u Gospiću. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. kao zapisničara. i sudaca porotnika Petra Pavelić. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. Hrvat. 1963. i 21. srpnja 1993.

s prebivalištem u Gospiću. SO Gospić. 01. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. SO gospić. sin Veselina. rođen 17. oženjen. sada nepoznatog boravišta. državljanin BiH. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. Budačka bb. Srbin. Nikitović. rođen 23. rođen 12. vodnik I klase u JNA. 19660 u Prilepu. Trbojević. X. državljanin Makedonije. r. oženjen. rođen 23. državljanin Crne Gore. s prebivalištem u L. sin Petra i Savke. 12. Makedonija. rodjen 03. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. podoficir JNA. Budačka bb. Budačka 7. Srbin. Dević. RBiH. rodjen . sin Sime. Radića 1. „Mišo“. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. V optuženik RELJA TOMIĆ. 10. u Širokoj Kuli. sin Miće. IX optuženik GOCE KONESKI. 03. II optuženik ČAČIĆ TOMO. Hrvat državljanin RH. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. major JNA. 1957. sada nepoznatog boravišta. 1952. N. sada nepoznata boravišta. kapetan JNA. zv. S. Srbin. oženjen. Tesle 17. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. Crna Gora. u Savniku. 04. 19600 u Titovom Drvaru. sin Mile. RbiH. u Otočcu. 1961. sin Sime. državljanin RH. sada nepoznatog boravišta. s prebivalištem u Beogradu. Jovica. 1960. Osiku. državljanin BiH. sada nepoznata boravišta. zv. podoficir JNA. s prebivalištem u Gospiću. sada nepoznata boravišta.boravišta. 11. državljanin RH. u Titovom Drvaru. s prebivalištem u Gospiću. kapetan JNA. 10. r. rođen . rodjen 23. SO Gospić. 1947. podoficir JNA. s prebivalištem u Gospiću. sada nepoznata boravišta. sin Vukole i Koviljke.

zastavnik JNA. 03. 1947. sada nepoznatog boravišta. u Klašnici. 15/4. i Soke. sada nepoznatog boravišta. Srbin. sada nepoznatog boravišta. s prebivalištem u Ličkom Osiku. državljanin RH. 1950. Stjepana Radića 1. državljanin RH. sada nepoznatog boravišta. Bagi. 12. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ. rodjen 30. rujna . sada nepoznatog boravišta. u Visuću. XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. u Vrepcu. sada nepoznatog boravišta. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. br. općina Titova Korenica. kolovoza 1991. r. rođene 31. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. rodjen 03. 1957. s prebivalištem u Gospiću. u Peći. 1953. Srbin. Kosovo. ostali podaci nepoznati. s prebivalištem u Gospiću. Bagi. Sunajko.1957.poručnik JNA. građanska osoba u službi u JNA.28. s prebivalištem u Karlovcu. R Srbija. 01.sada nepoznatog boravišta. 09. sin Milutina i Ljubinke. sin Koste. stariji vodnik I klase JNA. općina Gospić. Kralja Tomislava 27 B. Proleterska 8. s prebivalištem u Gospiću. Vile Velebita. Radiša. u Pirotu. Trg Stjepana Radića 1/4. Srbin. sin Dušana. građanska osoba u službi u JNA. s prebivalištem u Karlovcu. državljanin Srbije. rodjen 1. državljanin RH. općina Titova Korenica. s prebivalištem u Karlovcu. Ul. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. krivi su što su u vremenskom periodu od 30. do 18. sin Petra i Jele. ostali podaci nepoznati . XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv.

te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. kao oficir KOS-a. bolnici. . crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. školama. pucaju po stanovnicima. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. a XIV i XV okr. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . II optuženika TOMO ČAČIĆ. puškomitraljeza. V optuženik RELJA TOMIĆ. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. IX optuženik GOCE KONESKI. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. g. X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. dakle.1991. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. organizirala i provodila na području Gospića. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. kolovoza 1949. a I opt. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. VII optuženik MIĆO VASIĆ.

X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. rujna 1991. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. Kuprešanin Jovu. god tužilo je Marcela Dusper. organizirala i provodila na području Gospića. KT-44/92 od 26. .18.18. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. kao oficir KOS-a. bolnici. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. Bajić Duška. god . stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. Čačić Tomu. . puca po stanovnicima. a I okr. kolovoza 1991. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. školama. kolovoza 1991. organizirala i provodila na području Gospića. 12 kolovoza 1949. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. Koneski Gocu. Dotlić Slobodan. kolovoza 1949. rujna 1991. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. Odanović Bogdana. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. g. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. puškomitraljeza. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. Lazarević Dragoljuba. da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. V sić Miću. dakle. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. školama. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. V 1993. Radenković Radovana. Milojkovic Bratislava. pucaju po stanovnicima. Tomić Relju.da bi u vremenskom periodu od 30. Drakula Danu. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. bolnici. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine.

Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. srpnja 1993. dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. a u . da je bio major Relja Tomić. Jagetićem što učiniti. divizije". Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. DuškuBajić. Marcel Dusper i Mićo Vasić. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. za obuku rezervnog sastava. i 29. god napali grad Gospić. Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama. Bratislavu Milošević.XV. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. Radovanu Radenković. za pojedinačno obučavanje. načelnik štaba. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. žive će nas oderati". koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. Bogdanu Odanović. Želio je da se vojarna preda. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". dostavu pošte. Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. tzv. Dragoljubu Lazarević. optuženicima Marcelu Dusper. kolovoza 1991. Goci Koneskom. ali nije mogao ništa učiniti.VI i od VIlI . Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. Tomi Čačić. izvještaja i slično. da se nalazio u svojoj kancelariji. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I .Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi.Relji Tomić. VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. Jovi Kuprešanin. Slobodanu Dotlić. Mići Vasić. iza pobrojanih funkcija iz 9. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. god. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. Medjutim. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina.

koji je bio komandir komande staba. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima.kurira. 94/. 96/. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. te Djuro Milošević. Stevo Pražić /36. plavoj i crvenoj zgradi. i da oni to nisu pucali.94-95/.94/. 92. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. Bogdanović.15 sati u noći izmedju 28. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti. Marko Jagetić /52-53. Tako kada je napadnut Gospić u 1. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. Odanović. devetog 1991. i 29. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. Stjepan Škrinjarić /38-39. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak. 93. sve u dogovoru sa Tomićem. god otpremljen je u bolnicu. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. da su vodili Bajić i Tomić. Bilo je 10 . Nakon pada vojarne 18. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. Ljubčo Veljanovski /42-43. Imali su samo jednog vojnika . To da je bila grupa najzagriženijih. Milošević. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni.-37. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević. 45. rujna 1991. Krešimir Tomljenović /50-51. Medjutim. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić.g. Čačić. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. i Bajić da su sa njima komandirali. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. 96-97/. kolovoza 1991. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. Koneski. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. logor za ratne zarobljenike. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. te da je znao govoriti "što se čeka. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić. Kuprešanin Jovica. On. Gocom Koneski i Marcelom Dusper. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem.kojoj je i on bio. zašto se već ne puca“. Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. dr. a odatle selo Klanac par dana. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. Odbio je razmjenu. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade.15 ljudi. Odanovićem. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić. njemu da je bio komandant Čavar. Danu Drakulu da puca. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali.95-96/. U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. Goce Koneski. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad.

Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. Medjutim. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. Odanović. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. Medjutim. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. VII optuženika nije vidio da puca. Koneski. Svjedok dr. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. Odanović.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. a zapovijedali su Pešut i Tomić. Tomić i Lazarević. devetog 1991. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. g. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. Tenkista zv. Tomić. osmog 1991. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. slabo je poznavao ljude. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. rujna 1991. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. Čačić i Lazarević. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. do njenog pada 18. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. god. ili 8. te da su okrenuti u pravcu vojarne. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. g. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. Transporter je pucao po čelu bolnice. god. devetog 1991. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. god kada su pale tri mine u krug vojarne. Kuprešanin. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. Jedne prilike 3. Koneski. do 7. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića.

Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. g.VIII optuženik Mićo Vasić. kolovoza 1949. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". X optuženik Slobodan Dotlić. te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. g. IX optuženik Goce Koneski. zv. te da je kasnije došao Čačić. XIII optuženik Bratislav Milojković. boravio na Plitvičkim jezerima. . a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. VI optuženik Duško Bajić. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. "Bagi". Zna da je snajperista bio Mićo Vasić."Bagi". Iz minobacača da je pucao Koneski. do 20. Nije vidio VII optuženika da puca. XI optuženik Dragoljub Lazarević. g.kući. IV optuženik Bogdan Odanović. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka. III optuženik Jovo Kuprešanin. Takodjer mu je poznato da su Bajić. a iz minobacača Goce Koneski. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. g. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. listopada 1991. Bogdanović. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. V otpuženik Relja Tomić. te da je bila provjera cijevi da se puca. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković.. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. zv. Medjutim. kada se zadržao oko 15 minuta. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. Zna da je iz snajpera pucao Vasić. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. Milošević. srpnja 1991. XII optuženik Radovan Radenković. ali ni "Bagija" nije vidio da puca. II optuženik Čačić Tomo. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević.

Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. Stjepana Škrinjarić. naredjivao da se puca po gradu. a proizlazi i iz obrane VII opt. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. a proizlazi i iz obrane VII opt. Dane Drakula. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. a iz obrane VII opt. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. mjesecu 1991. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". Marka Jagetić da je I-okr. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1. Steve Fražić. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata.opt. VI opt. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. Ljupča Veljanovski. g. Duško Bajić zajedno sa V opt. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. Marka Jagetić i Branka Baste. Stjepana Škrinjarić. Dane Drakule. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. Krešimiru Tomljenović. Krešimira Tomljenović. Iz obrane VII opt. te da je prenosio zapovijedi. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. i Branka Basta. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". Odbijao je da se vojarna preda. V opt. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. Marka Jagetić. dr. Ljupču Veljanovski. IV opt. Stjepana Škrinjarić. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. VIlI opt. dr. dr. te se protivio predaji vojarne. III opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok. II opt. Takodjer iz obrane VII opt. Marku Šaljaj. IX opt. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. te se protivio predaji vojarne. Relja Tomić u 6. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. kako se ona tada zvala. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. Marku Jagetić. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Steve Pražić. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. Branku Basta. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. Pucao je iz minobacača i tenka. Medjutim.

XIII opt. V opt. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. II opt. zgradi“ iz koje je pucao. VIII opt. njih 10 . Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu". Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. XIII opt. VIlI opt. XI opt. Pripadao je ekstremnoj grupi. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. Milojković Bratislava zv. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. mjesecu 1991. Čačić Tome. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. Jovi Kuprešanin. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. Marcelu Dusper. Čačić Tomi. XI opt. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. Radovanu Radenković. XV opt. Slobodanu Dotlić. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Goci Koneski. Bogdanu Odanović. a proizlazi i iz obrane VII opt. Iz Obrane VII opt. Vasić Miće. Radenković Radovana. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. Dragoljubu Lazarević. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. Stevi Milošević i XV opt. Bogdanu Odanović. X opt. te da je pucano po zaduženju. Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. Jovi Kuprešanin. VI opt. Tomi Čačić. Relji Tomić. Mići Vasić. Bio je tenkista. III opt. Dotlić Slobodana. "Bagi“. XII opt. Mići . Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. III opt. Bratislavu Milojković.ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste.15. i V opt. Lazarević Dragoljuba. Koneski Goce. Dušku Bajić. Bratislav Milojković zv. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. Tomić Relje. XIV opt. god te govorio da će poravnati Gospić. Bajić Duška. IV opt. Kuprešanin Jove. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. IX opt. X opt. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. koje utječu na odmjeravanje kazne. XIV opt. Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. Odanović Bogdana. XII opt.

Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. Temeljem čl. Stevi Milošević i XV opt.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt. XIII opt. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. i u razaranju grada. Goci Koneski. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. V opt. Dani Drakula. Slobodanu Dotlić. Radovanu Radenković. Stevi Milošević. primijećen kao snajperista sa VIII okriv.Vasić. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Bogdanu Odanović. Dragoljubu Lazarević. a optuženicima Tomi Čačić. Medjutim. žene i starci. Marcel Dusper. IX opt. dok kod I opt. Bratislavu Milojković. Kao otegotne okolnosti. Mići Vasić. Danu Drakulu kao snajperistu. Radovanu Radenković. XII opt. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. u toku kriv. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. s druge strane. Dragoljubu Lazarević. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. X opt. Mićom Vasićem. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. Bratislavu Milojković. Relje Tomić i VI opt. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. . Relja Tomić i VI opt. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. Jovi Kuprešanin. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. Stoga je temeljem čl. XIV opt. Goci Koneskom. znajući da su u gradu djeca. V opt. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali. ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. 339. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. XI opt. I opt. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Marcela Dusper. Slobodanu Dotlić. Medjutim. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula.

IV BOGDAN ODANOVIĆ. G. II TOMO ČACIĆ. Pula. kod suda. III JOVO KUPREŠANIN. DANE DRAKULA. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. Optuženicima: I. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. VI DUSKO BAJIĆ. I.U Gospiću. O TOM OBAVIJEST: 1. VIlI MIĆO VASIĆ. IX GOCE KONESKI. Branitelj Stjepan Nikšić. Kovačića 12 4. Ul. VII opt. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. MARCEL DUSPER. broj:: PRESUDA . Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. V RELJA TOMIĆ. X SLOBODAN DOTLIĆ. srpnja 1993. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. 3. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. 21. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ.

Općina T. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. rođen 26. 8. rođen 10. 63. u Gospiću.06. rođen u Kozjanu. Jasikovačka br. VI opt. sada nepoznata boravišta. VII opt. . MARIJAN UZELAC. sada nepoznata boravišta. 19. r. kbr. r. s prebivalištem u L. sada nepoznata boravišta. sada nepoznata boravišta. star 30 godina. BARAĆ MILORD. Srbin. Kuli br. gdje prebiva. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. kao zapisničara.g. sada nepoznata boravišta krivi su .1944. sin Nikole i majke Dušanke.g. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić. sin Miloša. III opt. Općina Gospić. s prebivalištem u S. i majke Milice. Srbin. r. sin Bogdana i majke Milice. 56.01. Vukelić.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. sin Đorđa.09. DANE SERDAR. Srbin. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. sin Milana i majke Danice. u Gospiću. Srbin. u Gospiću. br. Vukmirović. Kuli. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. u S.11. rođen 10. Uzelac.1955.1958. rođen 23.1963. i 16. VUNJAK DRAGAN. r. 60.g. DUŠAN UZELAC. lipnja 1994. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. rođen 15. 1952. 04. 1966. Osiku br. Srbin. god. Srbin. Barać. 10. predsjednika suda. god. rođen 05. djela iz članka 120 OKZRH. V opt. i majke Soke. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992. IV opt. Zubović. Općina Gospić. s prebivalištem u S. sin Jovana i Kate. sin Stojana i majke Latinke. kbr. ''Braco''. kao članova vijeća. odvjetnika iz Gospića. s prebivalištem u Gospiću. Općina Gospić. lipnja 1994. te Miroslave Jurjević.god presudio je I opt. Kuli. II opt. kao predsjednika vijeća. u kriv. sada nepoznata boravišta. u S. dana 16. r. MIROSLAV SERDAR. zbog kriv. zv. Korenica. r. Srbin. Jokić. Kuli. NIKOLA ZAGORAC. gdje i prebiva. u Metku. sad nepoznata boravišta.10.

kolovoza 1949. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. protivno čl. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. zv. 52. BARAĆ MILORAD VI opt. g. Danu Serdara. Katu Orešković i Mariju Nikšić. st. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. kolovoza 1949. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. XII 1992. DUSAN UZELAC V opt. od oko 14. MIROSLAV SERDAR VII opt. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. dakle. g. DANE SERDAR IV opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana. Dušana Uzelca. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Orešković Nikicu. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. ograničavali im kretanje dalje od kuće. Orešković Milana. god optužilo je Nikolu Zagorca. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . Orešković Anu. Orešković Anku.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. Miroslava Serdar. 1. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". Barać Milorada. postupka. "Braco" II opt. listopada 1991. da bi dana 13. od 30. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. Nikšić Veru. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. zbog kriv. 22. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba. NIKOLA ZAGORAC. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. listopada 1991.

Nikšić Veru. pa nadalje. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika.odnosno. Dani Serdar. 52. Katu Orešković i Mariju Nikšić. Ive Orešković /29/. Mile Orešković /14/. Marije Nikšić /72/. g. 22. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. god optuženicima Nikoli Zagorac. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. Orešković Anka. ograničavali im kretanje dalje od kuće. Orešković Milan. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. Orešković Anka. Orešković Ane i Nikšić Marica. njih 11 stanovnika. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. Nikole Orešković /28/. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. a netko u drugi dio podruma. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. listopada 1991. Oršekovic Ane. Nikšić Veru. pa se netko sklonio u prvi.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. Milke Orešković /27/. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. da bi dana 13. Orešković Nikicu. Marija Orešković /36/. Orešković Anku. Posebno da je počela napetost od 29. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. listopada 1991. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. st. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. i Orešković Milana. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . Nije vidio tko je tada izašao. Orešković Nikica. koji je bio "glavni" u selu. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. Mande Orešković /30/. Orešković Nikicu. ali im isti nije pomogao. Orešković Anu. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. svibnja 1993. Orešković Anu. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. Orešković Mara. Pucao je iznad njih. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. Nikšić Marija. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Dana 13. god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. bio je zapovjednik. Barać Miloradu. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. protivno čl. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. kolovoza 1991. l. Orešković Kata. Blaža Oreškovic /26/. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. Orešković Milana. kolovoza 1992. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". tako da nisu mogli napustiti selo. iako su to pokušavali. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. Orešković Anku. ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. Nikšić Perica.. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". /23-24/. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. Dušanu Uzelac. koje im je podijelila bivša vojska. Također. 22. On se je sklonio u zadnji dio podruma. Miroslavu Serdar. kolovoza 1949. Mare Orešković i svjedok.

Nakon nekog vremena oni su otišli. Nikola Orešković i Ane Orešković. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. ali zna da je sin Đure Vičina. Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". te je zaplakala. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. Međutim. koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. listopada 1991. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. koji su prošli kraj njih. Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama.ispred podruma. Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. Također je zapaljena i štala. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. Nije je vidio. jer je bila pokrita dekom. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. tako da ga nisu mogli vidjeti. jedan više ramena. koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. Za drugoga također ne zna kako se zove. 13. a neki u zelenim jednobojnim. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. koji je bio pripadnik bivše JNA. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. jer da će u protivnom biti ubijeni. Da se tu sklone govorio im je i III opt. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . U konobu su ušla 4 četnika. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. ona se nije javljala. Klenovca i Vukave. 12. Tu su se i sklonili. Dane Serdar. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. Naime. te da idu natrag u sklonište. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. staju i gospodarske zgrade. majku joj ustašku". te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. svjedok. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. IV optuženik Dušan Uzelac. On ju je vidio kada je ušla. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. jer je bila u velikom strahu. II optuženik Miroslav Serdar. Zagorac i Sudžuković. V opt. ali je nisu našli. koje ne zna poimenice. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. neki u šarenima. pa se je sakrila iza jednog kazana. Mara Srešković i Marica Nikšić. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. jer je čula glas Mile Oreškovića. Oni su bacali vreće i tražili je. Barać Milorad i VI opt. god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. Tu je ostala do . osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila.18 sati. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. da ćemo platiti Klenovac". tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. a Mile po desnoj. te je govorio ''tražite je. X 1991. X 1991. gdje je spavala. Ostale ne zna. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. što smo mi krivi". III optuženik Dane Serdar. Kada se je vraćala kući II opt. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. On je pucao po lijevoj strani konobe. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". Kule. sakrila se. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". Oni su bili naoružani kao i svi ostali. a troje je ostalo živih. a jedan ju je pogodio u kuk. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu.

Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. sin Đure. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. star 95 god. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. Dana 13. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. Tako su negdje početkom listopada 1991. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. a oni su izašli van. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. te da nakon toga te zgrade gore. kolovoza 1991. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. te im je rekao što gledaju. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. koji je pucao u njenom pravcu. "Mršić". Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. Kule organizirali i naoružali. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. Barać Milorad i VI opt. zv. Također je vidio kada je VII opt. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. te misli da su se zbog toga i spasili. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. ne zna što se s njim dogodilo. pa čak i lovačke puške. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. je po krovovima njihovih kuća. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. listopada 1991. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. isto kao i V opt. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. svi naoružani. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. ali misli da je izgorio u kući. te da su im odnijeli oružje. Kule. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. Tako jedne prilike oko 29. te da su pobijeni i drugi. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. došli u njenu kuću. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. te uspjeli pobjeći u Perušić. maltretirali ih i ograničavali im kretanje. Osika naselja. od kuća. Kuli bilo naoružano i organizirano. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske.im se kuha kava i da rakija. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. djever i jetrva. te je svima zabranjivao kretanje. te tražili da . Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje.navečer. Dragan Vunjak i Milan Serdar. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. te se je prijetio zajedno sa ostalima. II opt. i pucao je preko njih. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. IV opt. Marijan Uzelac. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. Oni su zapalili štale Ive Orešković. II opt. da im majku. Od toga je pala. Nike Orešković. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im .

stara 90. god došla u kuću Dane Oreškovića. a kasnije su ih palili sami. koja se zvala Marija Orešković. Prve kuće koje su izorile isto . Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. jer je kuća zapaljena. Također je u grmlju čuo VII opt. koji su njih "čuvali". Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. a ne u lice. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. Oni da su tamo bili najgori. Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". VIII 1991. star 96 god. U njegovoj kući ostala je njegova majka. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. koji je ostao u kući. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. U kući je bilo sve razbijeno. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. te je pucao iznad njih. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. Kule. te misli da je izgorio. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu. Njegovu kuću su oštetili. koji su tuda prolazili. Prolazili su kroz selo i pucali. te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". jer su pucali op njoj. da li je ubijena ili zapaljena. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. listopada 1991. ostala je sama pa je oko 3. posebno I i II optuženi. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. Osik. Tako da je razbijen prozor. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. listopada 1991. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. ali ih je vidjela samo do iznad pasa. te pljačkaju.kao i štale zapaljene su tromblonima. Drugi su ušli poslije nje u podrum. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. zajedno sa suprugom. god oko 14. a po noću su pucali po kućama. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu.ograničavali kretanje. po noći su ih plašili i pucali po selu. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. da govore "dobro smo sredili babu". čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. god gledali kako se puca na L. U njenoj kući ostala je njena svekrva. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. petero u konobi. odakle je . moja vojska gine". te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. Dana 13. Ispucao je 2 sanžera po podrumu. 13. o kojoj ne zna ništa. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. X 1991. VII opt. Iz konobe se je povukla u grmlje. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. jer je štala zapaljena. osim Dane Serdara. Odvezli su gumenjak s alatom. jer su vidjeli da su oni naoružani. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. Kada su dana 29. Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. stara 90 godina. godina. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. platit ćete vi Klenovac". branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu.kada ga je upitala što će biti. ubijeno je pred konobom.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata.

najprije tromblonima. Barać Milorad. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. tako i žene. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. Saslušani svjedoci su neposredni očevici. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Barać Milorada. god kada su ubijeni mještani Š. Nikoli Zagorac. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. Marijanu Uzelac i VII opt. a kasnije da su ih sami palili. III opt. Svjedok Krešimir Tomljenović. Dušana Uzelac. Orešković Nikica. a zapravo da su svi bili glavni. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . zv. Orešković Milan. kako muškarci. Nikšić Vera. da su noću pucali po civilnim. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. vidio je VII opt. "Cvekin". Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . Dane Serdar. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. ''Đurin". te da se osjeća ugroženim. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. Miroslav Serdar. Svjedok Ivan Orešković. iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. Miroslava Serdara. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori.sa ostalima krenula prema Perušiću. kao i poslije tog događaja. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. god. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. Dani Serdar. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. skrivajući se. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. Dane Serdara. a i ranije. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. Miroslavu Serdar. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. kolovoza 1949. O događaju od 13. 1. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. Barać Miloradu. Kule. Orešković Anka. II opt. X 1991. IV opt. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. VI opt. Dušan Uzelac. listopada 1991. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. V opt. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. Dušan Uzelac. Kata Orešković i Marija Orešković. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. god vidio da se u Š. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. Dragana Vunjak i Milu Serdara. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. objektima. Dušanu Uzelac. Orešković Ana. zv. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti.sudjelovali u tom masakru. 520 st. Tako. listopada 1991.

II opt. Vunjak Dragan.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. i VII DRAGAN VUNJAK. odvjetnik iz Gospića. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. V-BARAĆ MILORAD. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. putem oglasne ploče suda. svibnja 1993. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. II MJROSLAV SERDAR. SERDAR. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. 2. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Nikole Zagorca. Barać Miloradu i VI opt. IV opt. III . pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. U Gospiću. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. po primitku pismenog otpravka. VI MARIJAN UZELAC. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. ' O TOM OBAVIJEST: 1. 16. Dušan Uzelac. koje utječu na odmjeravanje kazne. Dani Serdar. Dane Serdar. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. IV DUSAN UZELAC. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac.DANE. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. dok kod I opt. a optuženicima Dani Serdar. te u ubijanju civila i razaranju sela. ove presude. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. S druge strane. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Miroslava Serdar i VII opt.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. Miroslav Serdar. Branitelj: Stjepan Nikšić. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. 3. . i nadalje su nepoznata boravišta. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Dušanu Uzelac. Matilda . Naime. lipnja 1994. Dušanu Uzelac. V opt.

u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. općina T. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. Korenica. rođen 22. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. T.12. ostali podaci nepoznati. Korenica. IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. 79. u Bos.1961. Srbin. Srbin. godine Svračkovom selu. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. konobar.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. svibnja 1953. u Plitvicama općina T. odvjetnika iz Gospića. u Plitvicama selu. Korenica. općina T. ostali podaci nepoznati. Rukavine. svibnja 1942. vodoinstalater. trgovac. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. srpnja 1994. Korenica. 67. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. s prebivalištem u Krbavi kbr. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. kuhar. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana. lipnja 1958. sada nepoznata boravišta. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. Dubici. s prebivalištem u Plitvicama kbr. Srbin. ostali podaci nepoznati. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. rođen 12. 64. sada nepoznatog boravišta. djela iz članka 142 KZ. Korenica Srbin. rođen 08. općina T. rođen 26. kao predsjednika vijeća. s prebivalištem u Plitvicama kbr. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . sada nepoznata boravišta.

Matovina Nikolu. devizni novac i novac RH. travnja 1944. sada nepoznata boravišta. zlatninu. 93. Vuković Danu. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. tehničke stvari i potom kuće zapalili. 22. s prebivalištem. 1949. Srbin. meteorolog. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. prosinca 1960. u T. Srbin. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . Korenica. 08. pa se temeljem članka 142. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. općina T. godine u Poljanku. s prebivalištem u Plitvicama kbr. rođen 10. u Plitvicama kbr. 56. travnja 1944. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. rođen 12. rođen 10. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. rođen 1. Srbin. u selu Plitvice. 67. trgovac. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. rođen 24.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. Korenici. i Jovanke. s prebivalištem u Plitvicama kbr. u Titovoj Korenici. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. veljače 1951. ušli u selo Poljanke. studenog 1991. st. Korenica. ostali podaci nepoznati. siječnja 1965. šumski tehničar. Vuković Nikolu Vjekoslava. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. općina T. ostali podaci nepoznati. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. sada nepoznata boravišta.

sam čin ubijanja nije vidjela. . O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. Slavica Vković /39/. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. svibnja 1993. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. U skladu s rješenjem ovog suda br. izvodili ljude. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. postrojili su ih i rafalom pokosili. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. studenog 1991. jer nisu dostupni ovom sudu. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. a kasnije su sve zapalili. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. zaposjeli su selo. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. a kasnije u izbjeglištvo. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991. Kritičnog dana 11. K – 15/92-8 i Kv. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. novac i sl. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. studenog 1991.21/93-2 od 17. jer je bio u strahu. Momčilo. Prije nego što su počela razaranja. sklonila se je. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. 7. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . tako da ih nije mogao prepoznati.Marije Vuković /list 44 i 84/. već je jedino čula rafale. Točnije sve do kritičnog dana. jer su njih pustili. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana. a za ostale ne zna što se dogodilo. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. počeli su vikati i galamiti.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. jer je cijelo selo bilo okupirano. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. nakit.

jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v.r. dana 4. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. ovaj ih svjedok nije prepoznao. izuzetno velika posljedica. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. U Gospiću. srpnja 1994. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki. Žalba se podnosi ovom . pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. 120 istog Zakona/.r. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. s obzirom da su nedostupni ovom sudu. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. jer je u to vrijeme bila zarobljena. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno. istina. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. odnosno branitelju.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa.

u Donjem Lapcu.06. Vladimir Grbić11. MIRKO BOGUNOVIĆ. suda 6. Boško Grbić4. Dane Rodić15. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. 10. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. . . .sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. Republike srpske krajine. Mić8. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . . gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. 14. 7. 12. Republike srpske krajine napustio Rovinj. te je bio zapovjednik tzv. odvjetnik Gospić. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. Momč17. Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. . . ilo Grbić18.1962. Branitelj Stjepan Nikšić. god. Slavko Grbić13. Boško Žujić2. putem oglasne ploč19. . općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. 3.. . Vinko Grbić6. 5. sin Bože i Stanke rođene Glušica. god. 16. i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. o Grbić9. rođen 04. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. O TOME OBAVIJEST : 2. 3. Optuženici : 1.

03.g 10.06.g 29.1968.05.09.1957..1968.01.g 10.g 19.1956.08.1960.1961.1955.1964.1931.g 02.01.g 19.11.1967.Hrvatskoj od 1991.09.01.g 05.g 15.1958. do 1995.1942.g 28.10.08. mjesec i godina rođenja 30.g 29.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.10.g 15.g 15.g 19.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.1946.01.08.04.1945.g 05.1952.g 16.01.1958.1951. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.1940.1950.g 02.1969.12.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .g 03.11.g 17.1959.09.04.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.1960.1940.g 10.09.01.g 09.1954.06.

1962.1960.g 16.1967.10.g 11.1964.g 02.1961.1951.g 31. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.09.09.1969.1955.g 01.g 20.g 13.g 28.1934.g 19.1957.g 22.09.1955.05.1953.04.03.11.09.g 22.02.1960.10.08.g 22.g 26.1969.1971.05.g 14.11.1962.10.09.g 28.1936.09.g 14.g 20.03.1971.09.g 02.g 24.g 15.04.04.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.01.1948. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .1964.05.g 24.1924.1963.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.g 08.1957.g 05.g 01.01.05.1966.g 26.1968.1951.03.1969.08.g 14.03.g 01.1947.

1966.1959.1970.1955.10.02.g 27.1946.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.g 20.03.g 22.g 20.g 18.g 26.g 15.1957.04.1952.06.04.02.1958.1947.07.g 08.07.09.02.g 31.04.g 09.04.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.1962.02.1933.g 19.1964.1960.g 20.g 22.1958.09.1957.06.06.01.g 02. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.09.g 13.1955.1933.08.11.g 08.g 01.g 06.1956.g 08.1956.g 21.g 03.g 19.1957. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .g 15.g 18.g 13.g 22.06.07.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.1965.02.1960.04.1968.08.03.1960.1950.05.1949.g 05.1949.1962.03.1947.

10.12.g 01.1965.1970.02.g 01.g 06.12.08.1967.1967.g 22.g 20.08.1969.05.1943.05.1946.1960.1964.1966.g 10.1970.12.1967.01.g 06.10.g 10.1961.g 27.11.07. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.1961.1966.10.09.1961.06.1946.1971.g 06.g 10.10.g 05.1967.03.1963.1960.g 15.03.1964.g 06.g 25.g 12.05.04.g 26.08.05.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.02.08.1969.g 16.11.10.1934.g 15.1964.03.04.g 09.06.g 25.1960.04.10.g 18.g 21.g 15.g 28.g 03.1970.g 16.1962.g 16.11.1964.g 19.1967.1966.g 31.1954.1966.g 21.g 25.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .1970.g 22.1962.1973.g 19.g 24.g 10.1959.10.02.07.g 01.1971.g 04.g 05.1960.g 23.g Schweningen.01.12.06.g 20.1966.12.g 13.1971.1968.g 21.02.11.03.1964.1949.09.09.g 10.1953.09.g 19.01.g 03.1953.1955.

g 14.g 30.g 24.08.g 06.1965.1959.09.g 01.1955.1936.1967.05.g 02.1956.1968.g 02.g 04.1970.03.1957.g 13.1955.09.01.g 24.g 12.1960.1972.1957.07.g 08.07.1960.g 28.g 23.g 28.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .g 11.12. Liška (Savo) 04.1970.1961.g 15.04.g 30.1955.06.1960.09.1963.1948.1957.g 26.02.07.g 26.09.11.08.04.g 06.1971.09.g 12.g 30.1951.1953.g 17.12.g 14.05.1961.1951.05.10.1960.1967.g 28.g 15.09.10.g 04.g 20.g 01.1943.g 13.1924.g 21.03.1967.1968.1969.g 16.08.1957.04.02.1956.10.g 12.05.05.04.1962.1958.08.g 28.11.g 16.1966.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.g 20.g 11.1963.1960.1969.01.g 17.1958.03.1957.01.04.1956.09.g 12.09.09.g 04.g 26.11.08.g 04.01.10.g 02.1952.1964.g 07.

1951.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.1949.11.04.01.1959.04.1954.g Bastajski Brđani .Vlade Gatarić (Jovo) 07.05.09.1963.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.09.02.1968.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.1965.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.1967.02.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.g Pakrani 16.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.03.04.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.1955. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.1958.02.1954.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.1952.g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.g Stara Krivaja 17.g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.1952.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.1965.03.06.

1949.1947.01.1958.09. Gospić.1958.1957. 01. Jasi .03.12. Lič Tesle 17 Gospić.1950. 31.1955. Karlovac. 01. Vile 15/IV. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep.1960. P 121 Zagreb.11. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik. 01.04. BiH (državljanin BiH) Štip. Bud Gospić.1958. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć.1953. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. 01.1953. P.1952.04. Zalužnica Mogorić.10.03. Me Gospić.03. 19. Zal Otočac. Dr.12. Bud Gospić. Stje Gospić. 18. Otočac.1961. K Gospić.1959. 08. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik. Zal Karlovac.1963. Bud Beograd – S Gospić. Crna Vlast 9 Otočac.1957.10. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot. Zalužnica Otočac Otočac. M Korenica. Krbava Duboščica općina Vareš.1957. 28. 01. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. 26.04. 17.1952.03.11. Stje Gospić. Trg Radića 1/IV Gospić.1966.04. 30. 12. 23. 31 Gospić.1954. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica. 03. 01.1947. 23. 27. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar.10. U Nazora 2 Korenica.02.05.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12.12. 21.01.03. Zalužnica Otočac.1950.

god.god. 29. Duga Resa Kosijersko Selo. XV.god. 14. Slunj Nova Kršlja. u br. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03. B 154 Karlovac. Slunj Manjerović Selo. Slunj Koranski lug.1958. 19. Stuttgart.1967.1964. 06.1970.10. 04.06.09. 28. 5 Primišlje br Karlovac.god.09.1968.01.1944.10. G br.01. 05.10.05.1956. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo.god.1952.09. B 153 Karlovac.12.god.god. 04.1957.10.06.1967.god. Karlovac. Duga Resa M. 26.1963. N 14 Slunj. 22. K Brigade bb Karlovac.god.god.03. 02. 34.Milan Miljević ( Đuro ) 08.07.01. 18.06.09.04. u br.1937.god.god.11.1959.god.1971.01.1960. Glina Gređani br.1967. Primišljanski Tržić. Karlovac Okić.1955.god.god. B Karlovac.god. Okić br.god. Slunj Vojnić Tobolić. 14. Okić br. 50 Karlovac.god. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić. 32.god. 02. Karlovac Donji Skrad. 10.1936. 06.god.1953. Karlovac Okić. M br.god. 13. Kozinac. 16. Okić br.god. 01. 7 . Karlovac Karlovac. Njemačka Kordunski Ljeskovac.1958. Okić br. 07.god.1954. 24. u 10/A Karlovac. 40.1948. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja.03.04. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19. 27.1972.

1948. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.01.06.05.god.1956.04.1949.1956. 2 Karlovcu.1932. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1960.1959.god.07.god.god. 05. Vojnić Tuk. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan.II. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.07. Karlovac Benkovac Gejkovac.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš .1959. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.g 12.02.1943.1953.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20.1949. br.06. do 1995.god.1936.g 18.g 06.06.g 03.1967.01.g 24.1937.g 06.g 31.03.1968. 10.g 07. 9 Slunj. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv.g 20.10.1950.11.12. Vojnić Kosijersko Selo.1958. 12.god.02. mjesec i godina rođenja 15.god. 05. 11.g 15. Karlovac Gornja Trebinja. 13 Karlovac.07. u Duga Resa. 20..g 18.08.1965.02.g 15.g 19. u kbr.04.god. Gornja Trebinja.01.1969.01.1969.g 28.08.g 30.11.1961.1966.03.05.1962.1960.g 08. u br.1950.12. 30.g 07.1934. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac.

g 15.05.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.1967.g 27.1945.1950.1955.g 26. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.03.03.01.g 07.g 16.1962.06.1950.g 18.1965.1961.g 19.1942. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.08.g 22.04.10.04.12.1937.01.1951.1941.081946.g 20.04.g 10.g 26.1968. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.01.01.1969.05.09.g 13.1970.01. Kordun .1956.g 20.1970.1944.g 09.04. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14.04.05.g 15.12.1951.g 17.g 24.g 02.g 15.1960.1959. Šurijak Ružić Milenko zv.g 09.11.g 10.1951.02.g 29.g 14.011964.g 01.1950.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.

g 06.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.11.1955.011962.03.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.g 25.g 06.g 12.g 09.g 24. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.1964.g 16.11.09.01.g 04.1959.1933.1965.04.07.g 15.01.1955.g 25.1956.1951.1957.1957.02.g 22.07.1966. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .03.1970.1961.04.1957.g 19.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.g 03.1925.g 31.04.12.g 11.1966.1954.06.11.01.

Glina Banski Moravci Karlovac. ul. Pješćenica. Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02. 8 Plaški. Sve Vrginmost. Karlovac Kompolje. Korenica Plitvice. 10. Staro Selo.1926. 25.10. Donji Klasnići.1946. u .01.1952. Karlovac Vojnovac.1973.1956. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica.09.1954.03. ul. Otočac Divoselo.12.1927.1961.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa. T. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br. u br.1934. Ogulin Karlovac. Gospić Karlovac. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19.07. Gračac Počitelj. 10.08. 30. 01.02.1957. N 9 Karlovac.11. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01.09. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić. 10. Počitelj br. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište. Go Ogulin. 02. 24. Gornji Sjeničak. 17.1958. 27.01.Đuro Varda ( Dane ) 23.07. Gospić Počitelj. Latin Plaški.10.10. 02.1947. 06. Srpsko Polje.04. 23. Heroja Karlovac. 5 Počitelj br. 01. u Karlovac.1947. Bosanska Dubica Gornji Budački. 15.1961. SO Titova Korenica Mazin.1954.05.1946. 11. Počitelj br. T Svačića br.1969. ul. J.1946.1928. 21.1955. br. Gospić.02. 13.1954. 10.04.1941.10.1956.11. P Ogulin Plaški.01.04.04.10.1958.

09. SO Knin Bruvno. 24. 26.10. 20. 06.06.1947.1950. Rad Gračac. Ze Gračac. SO Gospić Mazin. SO Gračac Hripavci.1965.03. 20. SO Obrovac Bruvno. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12. 13.10. 06. 10. Karlovac Cvijanović Brdo. Slunj Mala Crkvina. 18. S Karlovac. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar.1938. Slunj Ploče 117.02. Glo Srb.07.1955. G VI.1954. Raduč.03. G. u obala br.07. 14. 25.1949. Proleter Otočac. Rad Gračac.08.05. P Knin.1968. Ma Obrovac. 26.1954.03.1957.04.10.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16. SO Gračac Gračac Donji Poloj. 03.1958. 02.03.1968. SO Kula Vojnić.04. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno. 01.1969.01. M . 28.08.1962. SO Gračac Glogovo.12.09.1959. Plo 03. u Gračac.07.1955.1957. 15.11.11. R Karlovac.1967. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić. SO Ključ Orahovica Raduč.05. 20.1964.1956. Gospić Raduč kbr.u 04. Plavn Gračac. Neteka Gračac. 22. Vojnić Vođević Brdo. Vojnić Duga Resa. T Cerovac 19 Karlovac.1960.1954.1960. Vojnić Karlovac.06. 20. Klju Karlovac.1910. 05.03.1953.08. B Karlovac. Popina Karlovac. SO Gračac Zelengrad.06.1958.1968. Ključar.1961. selo Vel.1954. 20. Gospić Gospić. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29.04.01. 01. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac.

07. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1965.02.02. do 1995.07.g 23.g 01.1951.1957.1962..1951.g 02. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja .10.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.01.1953.g 15. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.07.1949. Gračac Gračac kbr.1958.g 22.1959.g 20.1960.1937.g 09.1947.10. Gračac Gračac. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.04. mjesec i godina rođenja 04.09.g 07.1952.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.10.1962.g 24.09.g 07.1958.02.g 05.01. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan.g 06.1955.01.1968.IV.12.05. 01.1964.g 10.03.

g 24.1951.1956.g 05.g 24.05.03.02.09.05.g 24.06.01.05.1949.1939.1964.1950.g 09.1971.1951.g 04.1955.05.03.1959.1946.1956.1956.g 14.08.10.g 20.01.g 01.1939.1941.g 06.11.g 6.g 21.10.02.1953.1954.g 07.1967.1960.1941.1966.03.g 1707.g 16.g 09.1959.g 15.1969.g 03.g 0504.05.01.1963.g 08.g 09.g 22.g 09.06.09.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.1952.g 18.011954.01.1951.01.1953.1950.07.g 04.05.11.g 03.01.g 31.07.1958.g 17.g 17.g 02.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .g 14.1953.06.g 15.1954.g 18.09.1949.1962.g 24.12.1950.07.

g 10.01. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .g 20. do 1995.1948.g 06.1947.01.1947.1947.V. Kosano Lapat M.g 21.09. Klina.g 05.g 24.1951.1947.05.1941.06.1939.03.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.1936.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga . Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće.1968.03.10.04.1968.1966. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.03.g 25. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.06.09. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.05.1935.g 15.g 04.1943.1962.07.g 21.1958.01.11. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .08.1947.g 03.g 04.12.1957.01.g 20.g 2304.06.09.04.1955.g 22.g 02.g 25.09.1954. Slunj Slunj Rakovica Grovac.g 28.1966.06. Kosano Industris Vojn S.g 04.1948.1956.02.1952.03.g 09.g 05. Slunj Miljevac .07.02.1951.g 26.01.g 04. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.1955. Slunj Nova Kršlja Ruševica .g 12.1954.g 23.g 15.1934.1955.g 19.1950.12..g 28.g 01.1938.g 02. Tit D.06.1960. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S.1954.g 20.g 21.01.

Sjeničak br. Španjol boraca br.1923. 20. Otočac Srpsko Polje kb Otočac . Karlovac Zagreb. 25. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15.01. SO Karlovac Prkos Lasinjski.1948. Srpsko Polje.1968.1949. 06. SO Karlovac Lasinjski Prkos.1941.04. Srpsko Polje.1937. Republika BiH Lasinjski Prkos.1965.11. Cazin. 20. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09. 9. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. 26.01. 10.1970. SO Karlovac Donji Sjeničak.1961. 08. Sjeničak br. SO Karlovac Klipino Brdo.1946.1954. Ka Klipino Brdo br Karlovac L. Karlovac L.1949. Srpsko Polje.05. Sjeničak br.05.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03.1944. 1 D. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24.01. Kar Prkos br.04. Srpsko Polje.12.1967.03. SO Karlovac Srpsko polje. Otočac Slunj. 14.2 Karlovac L. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.09.1925. Sjeničak br. Srpsko Polje. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.06. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29. 05. Nova Krš Prkos br. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16. 30.01.05.03.

16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26. do 1995.1955.02.1951.04. Otočac Otočac.03.1951. ul.1959. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02.1951.06.1970. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.08.Branislav Janjatović ( Petar ) 14.1950. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima .03.1942.. ul. Otočac Brlog kbr. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13. Otočac Otočac. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22.12. Bart br. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24. Ponori.01.

opć. Grada V - Velika Gorica. Brnja Vrginmost.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. 1951. 04. 15. 30. 04. Vrginmost M. Vrginmost Maljevac. 1962. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 15. opć. 1951. 02. 1962. 2. V. Perna 1 Vrginmost. 1952. 03. 01. 07. 01. 13. Ul. Topusko. 04. 07. 02. opć. 04. 19. 06. Vrgi Topusko. Lug. 06. 05. opć. Bačka Topola Babin potok. Fortička Otočac. B. 1968. opć. K Tomislava 43 Karlovac. Bihać. 1956. Karlovac Poljani 185. 1960. Trg. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 05. 08. 24. 12. s . 04. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. 07. opć. 05. 09. Srbija Krbava. Crna Vlast. 28. opć. 1939. Kralja IV br. 1967. 1968. 03. Ul. Rep. 05. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. 09. 1965. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. Karlovac. 1952. 19. opć. 1951. 1952. 07. 01. 03. opć. opć. 1955. Korenica Škanalija. 10. 03. 1949. opć. 01. 24. 06. 27. R. 03. Slovenija Bović. 1935. 1952. 22. 1950. 07. Kidri - Zagreb. 26. B. JNA Brinje. 1952. 24. 07. opć. Osik. 1947. 11. 10. Kalnič Zagreb. Dvor Bović. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. Topusko. 1949. Otočac Kragujevac. SR BiH Karlovac Perna. Karlovac Ajdovščina. 03. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. 04. 1951. Korać Brlog Donji Lapac. Ivice Lov Otočac. 1964. 07. 10. Otočac Klipino Brdo. opć. 04. 1958. 1953. 30. 1937. 08. 1938. 12. 01. 23. Fra Filip Zagreb. 1947. Naz Karlovac.

Gejkovac Vojnić. 07. opć. opć. 01. Ilica 245 Broćanac 12. opć. Ogulin Broćanac. 1962. 1967. O Janja Gora 183. 1946. 01. 10. Slunj Vojnić Bukovica. 1951. 1941.1930. općina Ogulin L. 05. opć. 1950. 1957. 1969. opć. 1966. Karlovac Brinje. 05. D. Ive Se Vojnić. 18. 1967. 31. 1956. 12.. op. Jasenica 148 L. 1950. 02. Dvor na Uni Gornja Brusovača. 06. Bakars Vojnić. do 1995. 1949. Partizansk Gospić. opć. 21. Rakić Zagreb. Jasenica. Vergašev Vojnić. 1954. 10. Dubro Rapain Dol 25. 1949. 11. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. 13. Lipanj L. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. 08. Og Latin 38. 05. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 1963. Jurga 8 Vojnić. 18.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . Jasenica. opć. 1946. 1963. 1934. 07. Jasenica. 08. Korduna Vojnić. 1962. 1947. 10. opć. Loskunja Karlovac. 11. 06. 01. 05. opć. Jasenica L. D. 04. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 1967. 05. 02. 26. 1967. 05. 1962. 14. 01. Domag Karlovac. 07. Nade D Vojnić. 15. 08. 29. Ogulin L. Jasenica 106 L. Slu Karlovac. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. 01. 01. 03. 25. 16. 25. opć. 23. 1963. opć. 10. Jasenica 182 Blata 14. 02. 25. Korenica Janja gora. opć. opć. 06. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. mjesec i godina rođenja 24. 1946. Kolarić b Duga Resa.02. 1964. Omladin Vojnić. Vojnić Gaćeško selo. opć. 1954. Budačka. 1961. 06. Jasenica. 06. 08. 1953. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. Otočac Janja Gora. 13.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. 15. 13. Verga Karlovac. 01. Mostar. Vojnić D. 07. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. 1955. 15. 08. Jasenica Plaški. 02. 01. opć. T. 07. 26. opć. Lapat 1/F Plaški. 1954. 19. 01. 1956. 16. 10. 1964. 18. opć. Slavs Karlovac. Og Begovac L. BiH L. 16. Plaški Karlovac.

1960.g 1936.1955. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02.1955.g 1941. Vrginmost Cerovac.08.1946. Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa.g 18.g 1950.g 02.g Glina Mala Trepča .g 18.1970.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.g 1960.11.g 02.1971.1991.g 1945.g 05.12.01.12.g 07. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.1941. Vojnić Vojnić Brnjevac.05.g 1956.g 1947.04.08.g 1947.g 1941.g 16.03.g Žagrovići. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.g 20. Karlovac T.1951. Kašića 2 Staro Selo 38 .g 1950. Cerovac.g 1935.

g Slunj Gornji Skrad.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor .1945.03.05.g 15.05.g 08.g 02.g 20.1939.1948.11.1951. V Gornji Poloj 8.09.g 10.05. Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj.1935.06. Karlovac Ponorac.12.1940.1946.1936.Vojnić Mandić selo.1957.g 13. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24.1950.g 29. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991..01.04. Sjeničak.05.1951. Sjeničak S.05. G.04.g 08. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19. Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5. do 1995. Karlovac Ponorac G.07.08. Karlovac Topusko Veljunska Glina .10.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17.1959.g 04.01.1949.12.1953.g Velika Rušina. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7.g 30.g 21.1948. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.g 22.1945.g 02.1969.g 15. Klupica 12.g 30.1965.01.1940.

1937.1944. Karlovac Veljun.1935.1950. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17.1940.04. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1969. do 1995.1935.g 20.06.1947. Korenica Perić Selo.g 14. Trebinja Šalamunić.1950. Žerve Gora G. Ogulin D.04.g 16.04.04.04. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj . Slunj Lapat. Slunj Velika Popina.1952.g 10.g 15.08. Gračac Jamari.05.g 22. Ogulin A. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21.g 28.05.g 20.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13.g 15.1937.03. Karlovac Zagreb Veljun.g 13. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.1950.11.1953.03..06.g 11.g 01.g Gornje Trebinje. Crna Gora Lička Jasenica.g Turilovići.1958.06.1948.g 23.1946. Bijelo Polje.g Lekovina.09. Ogulin Janja Gora.08.

1955. 08.1968.Korenica Gornja Barska. 01. 8 Krstinje bb.20.P bb.1959. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima.08.03. 06. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20. Vo Stipan br. SO Cazin. ul.01.09. Gospić Čukovac Čremušnica. ul.10.1963. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01. 62. Dugo Selo.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15. Gosp Čremušnica br. ul.02. 07. Gospić Široka Kula Beograd Davos. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul.N kbr.12. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr. 24.1961.1953.01.1971.09.1969. 16. 15. T.1931.1925. Gospić Lički Osik.01. 04.1944. K kbr.08. 22. 2. N kbr. 02. 29. 29. Vrginmost Dugo Selo br.12. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. 04.09. ul.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.05. 28.1968. Korenica Gospić Gospić Široka Kula. 01.1968.02.1947. 01.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18.1958.1971.1931.04.09.1934.08.B kbr.1942. 17. Lasinja Karlovac Stipan. 10.1935.1964. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.06. Ostrovica kbr.02.1930. Švicarska Šalamunić. Gospić Tolić. Urij Gospić Lički Osik.1951. Vojnić Široka Rijeka b .06. 3 Ostrovica.06. Lasinja Lički Osik. T.03.

1959.10.Kordunašk br.1952. Janja Gora br. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15.1941. 09. Senjs Pavlovac br.1956.04. Vojnić Malička.Milić Miljuš ( Nikola ) 01. 20.1950.1952. 10.1950. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10.1943. Barilović Orjavac br. 05.08.03. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24. Glin Vrginmost.09.BiH Gospić Karlovac.1953.1940. 15. 02.09.1959. Koransko Selo.1938.05. 12 Vojišnica br.09. 12 Kupljenski br. Vojnić Vojnić Vojišnica br.08.02. 13 Vojišnica br.1954.06. Ogulin Janja Gora br. Karlovac Janja Gora. 15. Ogulin Tušilovački Cer 28. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27.06. 08.22 Zebić br. Krstinje.07. ul. Vrginmost Plaški Buzeta.1955. 22. . 10. Vo Malička kbr. Vojišnica.06. 155 A Buzeta bb.1962.1976. 23.06. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb. Donji Primišalj Slunj Kestenak br. VIII. Tušilovački Cerovac. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak. Bihać.09. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14. Lipa. Janja Gora. Vojnić Vojišnica. Vojnić Vojišnica. 10.04. 5. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27.1944.1937.11.

Škare br.1975.1932. 17.01. 01. Njemačka Zalužnica. 05.10.1927. Boris Uzelac ( Branko ) 30.10. mjesto rođenja Kljaić Brdo..1953.11. Otočac Bruvno. 06.1975. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb. 01. Trebinja 41. Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 02. Otočac Škare. Otočac Doljani. Zalužnica br. Otočac Otočac Doljani br.05. 11.1934. G. 29. 1947.01. Otočac Dizeldorf. 1960.1937.06. 21.1947. 9 Doljani br.05. 21. Otočac Gornji Vrhovi. Otočac Glavaci br. 36/I Zalužnica kbr. 08.Am Savčevića br.04. 02.1946. 10. 22.1933. Trebinja 51. Otočac Otočac Zalužnica.01. K G.1949. mjesec i godina rođenja 25. Otočac Dabar. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. op. 10. opć. Gračac Glavaci. K . Doljani. 07. 20 Zalužnica br.11. do 1995.1942. 123. 201.1946.1 Dabar kbr. Otočac Zalužnica. 105 Sombor. 17 Zalužnica kbr.08.10. 1951. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br. ul.Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07.

10. Heroja Korenica. Vojnić Katinovac. opć. Vrginmost Mandići. 1964. 1947. 1955. 1941. 12. 08. 1938. 1960. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. K Milan Bubanj (Rade) 28. Kore . 1946. Korenica Vranovača 60. opć. 11. 02. Korenica Želajva 38. slu Crevarska Strana Zagorje 22. 01. 1968. 08. Slunj Crevarska Strana. 10. 19. 1941. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. 02. 09. 1934. opć. 09. Korenica Bunić 135. 10. V Topusko. 1956. 05. 04. 10. Poljani. Vrginmost G. Topusko Staro Selo. Primišlje. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. „Veljo“ (Rade) 01. 01. Vrginmost Vojnić Pješčanica. V. 09. 09. Vrginmost Krbavica Ponikvari. op. 06. 01. 02. 07. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. 1941. opć. opć. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. Slunj Primišlje. Poljan Topusko Staro Selo 104. 1955. opć. opć. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. 1935. 1950. 1939. opć. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv.

19. mjesec i godina rođenja 10. 03. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina. Srbija Dabar. Otočac Ostrovica . opć. 10. 1957.g 12. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. diviz Gređani 76.g Gospić Podum Zemun. Lenjin Duga Resa. 1952.09. 1973. 10.03.10. Ključ. Rend Duga Resa.1940. 24. op.g 08. 02. 04. SO Duga Resa Brnjevac. 07.11.g 10. 29. 17. 28. 02. Rend Karlovac.1940. 1966. 1959. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac. Vrginmost Raduč. 01.1952. 06. 8. Bukovica. Otočac Duga Resa. Vrginmost Ogulin.05.g 03. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani . Vrginmost Doljani.02.Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10.1940.g 06.1969.1937. BiH Mladenovac .g mjesto rođenja Dugi Dol. Jugo Duga Resa. 11.1940. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan. 1959.. opć. Jugo Topusko. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo. 1957. 1937. Džema Karlovac. 1956. Vrgi Doljani 88.g 23. opć. 12.g 27. 1946. Džema Karlovac.1955. 03. Save M Duga Resa.05. 09.1967. 1961. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće . 30. 05. 20.g 25. 12.04. 06. 28. 15.1939. Vrginmost Gređani. SO Gospić Mali Kozinac.12.01. do 1995. 1964. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26. 1961.

03. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .g 12.1941. Plaški Ploče.03.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10. Korenica Tuk Janja Go 14.09.1960.04.1934.11.g 07.1955. maj Dren Ve Donji B To Bl V.1946.g 14.g 14. Korenica Studenci.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić.g 30.1946.1959. Duga Resa Blatuša.g 09.1949.09.g 29.08.g 17.g Janja Gora.g 09.07.02.05.02.04.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.1939.g 20.g 05. Karlovac Točak.02.06. Slunj Donji Budački.08.1932.g 03. Gospić Veljun.g 28.g 01.1937.1950.1962.1961.03.1938. Gračac Drenovac.1942.g 07. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .1941.01.g 20.g 25.1947.01.1941.10.

05. Prokuplje. 06. 08.1966.02. 09.08.1965.07. Skender Vakuf.1956.1919.1970. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09.1960. Požega Nova Gradi 18. BiH (državljanin BiH) Imljani. 08.10. 07.1966.1948.1955.1965.03. 13.. 10.04.03. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica. Srbija (državljanin Srbije) Imljani. Vra Požega.04.03. Novska Požega Novska.07.1966.01. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24.08. 09.1962.1966.05. do 1995. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan. Požega Bjelajci.1967. don 23 . Don 82 Pakrac. 18. 14.11. Nova Gradi 7 Pakrac. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09. 20. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska. BiH (državljanin BiH) Crljenice.05. 29. mjesec i godina rođenja 25.1955. Bjel Novska.1944.07.1952.Hrvatskoj od 1991. Skender Vakuf.1972. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega. Uli Požega. Crl Kutina.04. Ale Pakrac.

I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. mjesec i godina rođenja 01.05.1961.08. Kra Lipik. Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . Pakrac Pakrac.05.god. kbr Kostajnica Panjani. Špa 08. 01. 02..1943. Španovica Pakrac.1959.10. kbr Kostajnica . a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan.1948.1958.1957.1968.11. do 1995. Don bb Pakrac. 15.1972. Gra Pakrac.god.03.12.1960. Jadra Pakrac. 08.10. Fran Milanko Milanković (Savo i 04. 18.01.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01. Kra Novska. Opć Panjani. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac.god.1949. 26. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31.12.1960.10. 06.

1962. Šaš.1966.god.1967. 23. 2 Živaja.1953.god. 1 Šaš.1958.06.10.01. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br.1963. S Dragotina. SO Glina Glina Dragotina.09. 2 Živaja br.06. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08.12. 07.god. 27. 18.1953. 06. Dubica Bos. kbr.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18.1943.10. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina. k Dragotina. ul. Dubica Bos.12.1954. 14.1949. Dubica Bos. 26.1964.03.god.1932.2 Dragotina k . 10.12.03. 27. 26. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.god.11. kbr.god.112 G. Dragotina SO Glina.02. S 09.1974. god.1967. 30.god.06. S 18. 08.god.god. br.1957.god.god. 22.god.1950.1959. Klasnić k Glina.1950.10. 12. Dubica Bos.god.04.05.god. kbr.1966.06.02. Glina Glina Brubanj.02. Dubica Bos.god. 09.10. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D. 07.god. 1 Živaja.god. S kbr. Dubica Mura. 11.god.god.god.1959. 29 kbr.1946. Bos.god. Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13.11.1935.

god.03.09. 09.1963.god. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G. SO Bos. VII u kordunske d Glina G.1962.god. SO Petrinja Joševica.god.1953.god.1956.1949.1956.09.1955.09.12.god. SO Petrinja Joševica. A Balinac kbr Glina. SO Glina Šibine Karlovac. 09. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica.1966. 01. J. 03.04. 28. 13.1951.08.1962.12. 29.1952.05. voj Petrinja. 19.god. VII u 35 Glina. 15.10. 10.1944.god.god. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24.god.09.11. Begovići. Pol Trem. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš. Radn Glina.03.01. Frank 2 Petrinja.god. kbr Glina. ul. Selište.god. ul.god.god.05. 1957.11. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13.1957.god. Kolo Šibine 53 Glina . voj Petrinja. Petrinja. ul. Rade kbr.god.1957.god. Trg M Glina.god.god. 24. 11. 18.Siniša Martić ( Vladimir ).03. Novi Glina.1952.1948.05.god. 19.03. 02. Vino Glina. 20.02.11.1963. SO Petrinja Joševica. 15.god. Selište kb Glina.1949.god.1966. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja. Strizivojna. voj Petrinja kbr Petrinja.1958. 18. Gorn Križevci Sisak. Ha 30. SO Petrinja Dvor Stajkovac.10.1960.god.1949. 01. 26. 7 Glina.08.god. H Begovići Sisak.09.01. R 4 Zagreb.1948. 07. ul.1965. B partizanskog Glina.1965.god.god. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01.

Miočinovići Petrinja.07.10.1951. B jedinstva 82 Novska.god.god.1956.god.03. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16.1935. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.1956.07.1943.god. Novska Ozalj Donji Grahovljani. Niko .04.02. ul Stanivukovi Gavrinci. 01. 11. 01.god. ul. 39 Borovac.god. Osj Pakrac.1956.09.07. 06.01. Vin br.1944. 27.1937. ul.god.07.1965. ul. 09.1950. br. Sisak Petrinja.01.god.1972.02.god. 01.god.1963. 14. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin.1954. 16.god.1937. Vrginmost Staro Selo Glina.god.god.01. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići.god. St ul.04. u Vlahovića k Okučani.Damir Čakara ( Milan ) 15.09. 01.1971. 11.02. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10. 50 Dobrovac.god. 19.1964.1968.god. Pakrac Pakrac Ratkovac.11.god. Jošavica Petrinja. br.god.1967.01. ul.god. ul. br. 16.1930.06. Lovča Petrinja. Omarska Petrinja. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10. Općin 97 Vrginmost. ul.

7. Velešnja kbr .god. M Dvor.05. 18.god. ul. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor. Trg I Inte 4a D.1953.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25.05. 17. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak. ul. 21. Jo br.1964. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan. M Zagreb.04.1960.1947.god. 06.07. 14. Dvor.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići. Dvo jedinstva Dvor. općina Dvor Dvor Kozarac.05.god.1968. M Dvor. ul.1951.1956. 09. općina Dvor Trgovi. 24. 1.01.08.god. 13. ul.. SO Kostajnica D.god.god. 15 Divuša.10.1953. Gom 13 Dvor. b divizije bb Dvor.1930. ul.1941. 31.1947. 1. 09.god. ul.01.12. Dvor.1967. 22.03. D. 05.god. 1964. Prijedor B.01. Dvor Dvor Hrtić.god.1965.god. općina Dvor Dvor Šamarička Draga. Matijevići. 1. do 1995. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20. Dvor.god. Novi Draškovac. 1.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.god.04.06. 12. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .god.1949.1955. u. Velešnja.08.god. ul. mjesec i godina rođenja 15. ul.god.03.1951.

ul.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15.10.god.1968.god.01.01.1943. 01. Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost.01. K Glina. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29.god. god. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. Općina G 97 27. 27.02. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09.04.01. 27.1962.1972. ul.god. Mil Kljaić br.1967.god Sisak Petrinja.04.09. Suad Đanić ( Abdulah ) 21. Kirin Cerovljani 95.1935. z Cerovljani kbr. Bos. An Petračića br. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3. Jošavica Petrinja. 08.god.06. 01. Sisak Petrinja.1954.1950. Brn Borovac kbr. 26 .god. Miočinovići Petrinja.god. ul. ul. Sisak Petrinja. ul. Dubica Staro Selo Cerovljani.god.03. Mil Kljajić br.1951.1937. Sisak Petrinja.1963.12. Mil Kljajić br.god.god. Mil Kljajić br.god.1964.god. ul. 20 Petrinja. ul. 11.1944.09.09. 19.. Kirin. 06.03.1968.1962.god.

god.07. 235 Živaja br. 26 Panjani kbr. Dubica Sisak Sisak Bos. D.god.04. 06. 251 Živaja br.1964. 127 Živaja br. 167 Šaš. 23. Glina. 32.05. Babina Rijeka Kostajnica.12. 04.1970.1929. rođ. Otokara Keršovanija br.08. 10.04.10.1962. br.god.god. br.11.1961. god. A 17 Borovac kbr. 26. Dubica Bos. 179 Živaja.god. 22. Kukuruzari b Kostajnica Šaš.1947. 17.12. ul. 23.1959.god. 01. Lađevac.09. 285 Živaja.10.god. Rade br. Dubica Bos.1952. Kostajnica Petrinja Šaš Bos.1950. kbr. 17.god. 233 Živaja. N.1952. Velešnji.03. ul.05.03.god.05.08. 06.1974. 29 no br. ul. 18. br.god.04. Vujasinović br.god. Dubica Bos. kbr.6 Gornje Selište k Novska.god. 05. 121 Živaja.1949.1955.god.god.god.1957.god. Sisak.god. 15. br. 3 Sisak. D.1961.god. 09. 14. Švicarska Kostajnica D.god.god.03. 22.1957.god.12. ul. 01. ul.04. 145 . Dubica H.god.1952.11.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10.04. br. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna.1948. br.1966. 15. 18. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani. 1 Živaja.1963. 275 Živaja. Kostajnica Panjani kbr.1958. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24.1957.1950. B.god. Dubica Mura. Kukuruzari k 01.04. 285 Živaja.03. br. 15. Kostajnica Bos.1959. Velešnja kbr D. 32.god. 1946.

Javoran Dvor.god.god.god.1960.1958.god. 15 Divuša.god.05.1956.god. u i jedinstva Dvor. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov. M Dvor. M Dvor.1933. Prijedor B. ul.god. 30.Ti Dvor.09. Jove V br. Novi Unčani br. 1. ul. 19. 18.1968. 6 Dvor. maj . maj Dvor.1954.god. ma Dvor. 12.god. 31.1947.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20. M Dvor.god. selo Unčani selo Grmušani. M.01.god.03.god. 17.god. 15. 22. 14. M.06.god. ul.01. Bratst jedinstva br. 1. ul.11.1965.1965.03.1960.1956. ul. Ul.1951.03. maj Matijevići.12.10. 17.god. općina Dvor Trgovi. M.god.1955.1941.05.1950.01. 29. 6 selo D. Dvor. općina Dvor Hrtić. 05. ul.08. 25. 27.05. općina Dvor Dvor Kozarac. ul.12. ul. 09.1966. 1.03. maj Dvor. ul. M.12.1955. 06. 1. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić.god. Trg M.T Dvor. 09.god.08. Bratst jedinstva br.1944. 15.1970.god. ul. 1.

1951.08. B V. S. 14.» 86 Vukovar Vukovar. 20. BiH Vukovar.05.07. U Priluk kod Zavidovića. 27. B Dubice. B Školska 16 Banja Luka.04. U 1945. N Petrovačka Vukovar Vukovar.12. Bršadin. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca. 27.10.1954.03. BiH Vukovar. Vukovar. 13.L Drugovići kod Laktaša. 10.1954. 07.1955.1965.1946. U Vukovar Vukoar.03. B .1946. BiH Vukovar.05. 31. 01.1951. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar.07. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke. 21. I. Doboj.1958. 04. 05.01.03.1964.1938. 28. R Vukovar Vukovar. mjesec i godina rođenja 09. L.1954. Groblj Vukovar. 02. B Trpinjska ce Vukovar.06. 08. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar.06. Vukovar.03. 08.1948.1946.06.1957.09.11. B Ul.1954.1952. BiH Vukovar. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar.1947.1956. 18. 03. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar. Vrginmost Vukovar. 26. 17. U BiH 42 Virovitica Vukovar. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja. 18.1954. Vukovar. M Bosanski Novi. Vukovar.1936.05.1939.G Vukovar. Vukovar. Vlahović Vukovar Vukovar. 04. 31. 24. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar. 22.1955.08.05.09. O Ilok.01. S.1959. Že Srbija Krepšić kod Brčkog. Mark 21.1935.11. B Brandajza 9 Borovo Vukovar.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan.1961. 15. 27. O Vrana kod Biograda Pačetin. 11. BiH Vukovar. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.01. 16.02.05.05.1954.1952.1967.11.1953. 03. U Vukovar Vukovar.01. Pr Brčko.08. Pan Borovo Vukovar. K. BiH Vukovar. I.1956. S.1936.03.

BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. 1. 1943. 10. 12. Tr Vukovar. Lj Vukovar. 03. 1957. S.1954. 1952. 05. 1946. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. 21.08. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 06.1953. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. 02. 08. 03.09. Vukovar. 06. Francuska Vukovar. 28. 05. Sa Vukovar. 23. 16. 01. 27. D Vukovar. 24. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. 03. ul. 10. 04. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. 1964. O . Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak.1932. Vukovar. 25. 01. 01. I. R Vukovar. 12. 10.04. 27. 03. 18. 06. 1949. 07. 22. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo.12. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida. B Vukovar. Pr Vukovar. 03. U Vukovar. B Vukovar. 1957. 1949. 1946. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 01. Sa Vukovar. I. 28. 1971. O Vukovar. BiH Vajska kod Bača. 01. 1937. B Nova Banijs Vukovar. 01.01. S. 04. 01. 02.1946. 02. 1953. 24. 12. B Vukovar. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja. Sta Vukovar.04. 1950. 01. 28.1963. 24. 28. 1958. ul Vukovar. Vukovar. 07. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. 22. Tr Vukovar. 20.07. O Vukovar. 1952. Vukovar. 11. 1925.1948. 1955. B Ustanička 2 Vukovar. 1933. B Milutinović Vukovar. 1948. 03. 1956. 27. 08. 25. 05. Vukovar.05. 07.1953. 1959. 05. 10. 1966. O Vukovar. Vukovar Pariz. Zr Vukovar. 03. 13. S. V Borovo Nas br. Sa Vukovar.03.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. 1957. 1935. 25 Vukovar. 07. D Vukovar. 05. 11. 02.1966.1940. A Vukovar. 1931. Vukovar. 1962. Vukovar. 10. 1973. 04. 25. 1962. 10. ul Vukovar. 1. 1970. 1947.

s. 02. 1932. BiH Natpolje kod Šipova. 18. 30. Zr Vukovar. 09. 1955. 06. S. O Bršadin. S. 1949. S. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 03. 1955. I. Sa Vukovar. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . 1963. 20. 08. 09. Vukovar. Vukovar. S. S. 04. P. 1958. 16. ul 1945. 01. 06. 01. 08. 01. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. 1956. 1958. 03. 1956. 1959. 06. 17. 29. 1967. 11. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 19. D Vukovar. 1937. 18. 20. 01. 01. S. 20. 1941. 03.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. Vukovar. 1946. 07. 1948. 18. 03. 1959. K Vukovar. V Vukovar. Sa Vukovar. Vukovar. 1930. 1961. V. K Negoslavci. 09. 08. 1957. 19. 04. 02. 1970. 29. br. Srbija Odžaci. 1949. 15. 08. 22. 29. 1950. 24.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. Vukovar. 05. V. Pr Negoslavci. 1975. Vukovar. 08. 1952. ul . 03. 1957. 12. 03. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. 01. Vukovar. 19. a. 18. S. 1950. 27. 11. S. 1954. 06. A Vukovar. 10. 04. 21. Vukovar. 1972. 1969. Vukovar. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 07. S. Va Bršadin. 1952. 1950. Vukovar. 11. Vukovar. 29. 02. 07. 1960. Pa Vukovar. 18. 1957. 1933. ul proleterske Vukovar. 07. 09. 01. S. B Vukovar. 06. Bršadin. Pi Vukovar. 11. 29. 08. 1966. 03. N Vukovar. 1967. 25. 15. 11. 20. 02. 06. Vukovar. 05. 08. 1971. 06. 26. Sa Vukovar. B Vukovar. 18. S. 1965. 07. 1932. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. 04. 08. 1931. 01. BiH Kljajićevo kod Sombora. 1963. A Vukovar. I. 11 Vukovar. ul Vukovar. 1962. Borovo Nas 30 Vukovar. Vukovar. 1965. 05. Vukovar. 20. 1949. 06. 10. Vukovar. 03. 1953. 05. Vukovar. 1937.

1936. 06. Vukovar. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. 1939. S.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 29. ul Osijek. 1938. 24. 02. 1954. 1975. 29. 1968. S. 07. ul Vukovar. I. S. 1966. 10. 1956. 02. 02. S. 1936. dr Stojanovića Vukovar. Vukovar. 09. 1943. 04. 1959. 03. 06. 02. 18. D Vukovar. I. 16. 08. 05. 1974. 1950. 06. 05. s. 1941. 01. 11. 03. Vukovar. 05. 1949. 19. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 10. 1928. 1949. 1948. 12. 24. 06. 28. 30. 01. 11. 05. 28. A Vukovar. 08. 1948. 04. 1942. Vukovar. Vukovar. 1962. 1949. 1961. S. 16. 1935. 1951. 1991. 05. 1948. 1947. 05. 1958. S. 02. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 03. 07. 01. 13. 10. 1951. 06. 11. 05. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 1970. 1953. 01. 02. Dalm Vukovar. 12. 11. 18. 01. 15. 10. 1949. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. 11. 11. V Vukovar. Vukovar. D Vukovar. 1952. 03. 06. 02. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. 11. 07. 06. 1934. Vukovar. Le Mladena Sto . 13. Vukovar. Vukovar. 1951. 1952. 02. 08. 01.

01. 1968. 12. 1942. 15. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. 12. opć. 01. 1963. Biograd Nadin. 1927. 29. 18. opć. 1960. 1962. opć. 1968. 15. 03. 1965. 1959. 07. 02. 01. 09. 07. Smilčić Biljane Gornje. 1952. 24. 01. 24. Smilčić . 02. Smilčić Zadar Buković. 03. 11. 1955. 19. 1949. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. 03. 01. 20. 1951. 1966. opć. 09. 06. 21. 10. 1962. Smilčić Biljane Gornje. 1961. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. Smilčić Biljane Gornje. opć. 1960. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. 25. 12. 08. opć.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. Smilčić Biljane Gornje. 1963. 09. 18. 1967. 1955. 10. 10. Benkovac Zadar Biljane Gornje. 1963. opć. 02. opć. 08. 20. Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. 04. opć. 1960. 1961. 04. 29. opć. 14. 1967. 01. 02. Smilčić Biljane Gornje. Smilčić Biljane Gornje. 20. 10. 05. 23. 02. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. Biograd. 09. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. 06. P. 1968. 1953. Islam Grčki. 07. opć. 1972. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 10. Ostrovica. 04. opć. Smilčić Biljane Gornje. opć. 1966. opć Benkovac Buković. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. 20. 10. 12. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. 09. Smilčić Biljane Gornje. 1961. opć. 1961. 20. 06. 1948. 03. opć. 11. 24. 1921. 1961. 02.

01. 22. 1958. P Korlat. 01. 01. 1946. 1958. 01. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 1961. 1936. 1951. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. 1963. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 1967. 1961. 01. 1948. 01. opć. A. 06. 05. 02. 03. opć. Lišane Ostrovičke - Zadar. opć. 28. 08. 1963. 08. 1954. 1965. 06. 05. 1968. 11. 1962. opć. opć. 1930. 1947. 1971. 20. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. Sta Murvica Don Korlat. 30. 09. 03. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. 05. 15. 03. 31. 1963. 13. 01. 07. 01. Zadar Ostrovice. opć. 01. 13. Zadar - Rijeka. 09. 1966.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan).01. 18. 14. 28. 08. 1966. Polača Benkovac Zemunik Gornji. 10. 01. 08.

24. 03. 1964. 10. 22. 08. 27. 20. 06. 20. 1951. 25. 1952. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 1956. 03. 1953. 14. 17. 06. 1969. 03. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04. 01. 07. 1964. 03. 1949. 03. 11. 1953. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 1939. . 11. 1958. 31.Boško Jokić (Đuro) 06. 12. 09. 1958. 1949. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 03. 01. 15. 1966. 26. 1949. 03. 04. 1961. 1964. 04. 1971.

30. 03.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 19. 23. 10. 1957. 05. 24. 27. 1953. 09. 08. 1962. 1943. 1963. 15. 25. 21. 08. 01. 1953. 1967. 11. 06. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . 16. 05. 12. 1971. 09. 1955. 1949. 14. 06. 1937. 08. 05. 1957. 02. 1947. 1959. 10. Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 01. 03. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 10. 1969. 09. 1953. 1966.

Benkovac Benkovac Smilčić. 25. Benkovac Biljane Gornje. op Smilčić. 22. opć. 01. ranije opć. 10. 1963. 1962. 10. 1939. 03. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. 01. 12. Benkovac Kožlovac. 05. 03. 04. 1966. 1961. 21. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 04. 10. 29.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 10. 12. 10. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 22. 1960. 1955. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. 1965. 1962. 1965. 1956. Ben opć. 1940. 1948. 01. 1970. 10. 24. 12. 03. opć. 04. 1954. 21. opć. 02. 08. 10. 22. 11. 1957. 1955. 19. 03. 11. 1957. 1969. opć. 19. 10. Benkovac Buković Nunići. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 1963. 23. 09. 1963. 16. 11. 08. op. 12. Benkovac Ceranje Gornje. 1937.

Miladin Milanko mslt. Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

Dubravko Arbutina. - Muškovci.D Brđani HK. 4. 10 1965.09.Kostajni . Grk 18. 11.01. opć.'67. 04.07. Igor Berić. 13. Zaton.'74. 10. 3. 02.'55. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. Ime i prezime Adamović. 10. M. opć.05. Benkovac Benkovac Kolarina. 08. 06.12. 05.10. opć. Adresa ti Petrinja. 6. 07. 06. Zdravko Basrak.'55. 1954. 19. 1968. Obrovac Zaton. Željko Arambašić. 7. Obrovac Korlat. 01. Obrovac Obrovac. 09. 1946. 03. 07. opć. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina. B Div Bos. opć Ostrovačke Kolarina. G Brezo HK.11. 1965. 1.'55. R. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. Željko Arbutina. 1949.'64. 5. opć. 1966. 2. 1965. 01.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23. Dragan Babočajić. 07.'68. 10.

'75.03. Đorđe Dobrić.08.'60. 03. 26.03. Milan Crevar. 02. 30.'54.Novi. Slobodan Damjanović. M Bos.01.'49. Radomir Đermanović. G. Milenko Crnojević.Ž Dvor. Darko Čavić.07.'63. K Petrinja. 02.04. 57.'72. Kr Beograd. Dalibor Delić.01. Pero Čugalj. 02. 26. D. Vlado Gemović.12. 65. Mile Đermanović. Lazo Brajenović. 62. 55. 20.'37. 38. 21. 31. Ljuban Davidović. 31. 61. Mar Dvor. 49.06. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja.'65. 25. Žrtav HK. Mirko Đukanović.'66. 39. P Petrinja. Milan Durman. 24. Petrinja. Željko Dmitrović. 29.05. 43.08. Hr Petrinja.06. T Sisak.08. 30. Dragan Čizmić. 50. 59.'71. D. 63.'70.'75.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor. Dalibor Čugalj.'57.'63. 10. 02. Stevo Bunčić. Boško Dragosavljević. P.'67. 54. 12.'72. M HK.12.03.'71. 41.'63. Marinko Eić.04. 19. Ša Dvor. Željko Ćelić.10. 28. 08.06. 51. 64. Ri Beograd.'55.04. G. S.Dragoljub Đukarić.11.12.'69. 28. Boromisa.Novi. Veljko Erkalović. 17. U HK. Ša B. 18.10. Gra Glina. Ž HK. Branko Čavić. Bos. HK. 36. P. 07. 22.07. 32. Milanko Brajenović.02.'54. 48.10. 18.09. J. Sisak Bos.'74. 26.i Zagreb.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK.07. Veselin Brajenović. 26.'68.'57.07. 56. 23.10. 44.'76.'71. M HK.08. R. 18. 40. 45. 21. 52. 53. Ž O Bos.03. 35. Stevo Đaković. Ilija Dotlić. Jefto Drobnjak. 29.'55.'48. 12.'67.03.'51. Petrinja.08. Georgije Džakula.05. 04. 15.01.07. 23. 34.03.'49. Ž.'73. B Sisak. G Čuk Dvor.'54.11. 23. S. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17. Zoran Bunčić. Nikola Čugalj. 60. 42. 20. 10. Slavko Bulatović. 66. 03. 22.02. Dragoslav Božović. 26. 33. Stevo Dževerlija.04.Ž HK. Š Sisak. Milorad Dotlić. Bo Dvor. Siniša Gavrilović. Goran Ćorković.09.'53.08. Iva . L HK. Mile Gavranić.'69. 01.V Bos. Petar Dotlić.08. 02. 24. R Glina.Dubica.11.07. Radomir Đurić. 23.'60.'70.'60.'68.Čip sredin V. Ilija Čučković. Dušan Čugalj. HK.11. 28. 13. P Dvor.'68.12. 46. 14. 27. Ša Dvor. 21. 21. G HK. Stevo Buinac.'67.'68. 47. 25. 58.10. Zoran Borota.'47. 02.'65. 12. 02. G. Željko Bunjevac. 04.Kostajnic HK. Jovo Dragičević.18.'74.'50. 22.i V.'75. 37. Glina. 27. Bojan Dotlić. C HK.'54. 1957.

14.02. 84. V Boro HK. G Bijele HK. Duško Koljačić. ku Dragan Sisak.'57. 1969.'68. 94. 81. 97. 110. P Bos.02.M Petrinja. 01. 115. 106. 117. 1971. HK. Siniša Kordić.11.07. D HK. Vladimir Lončar. Željko Kolaić.Kostajnic HK. Branko Korasić. Š. 70. Dragana Kljajić. 30.01. Dvor. O HK.08. Siniša Hoti. Marijana Keić. Zlatk HK.09.'51.'67. Zdravko Karasić. 09. 86. Georg Nashid Karaica. 118. 17.Kostajnic D. Momčilo Krnjeta.06. Milan Kukoleča. Š.01. Tomislav Kovačević. Milan Korasić. Dragan Kukić.'57. 30. 79. 92.Ku Petrinja. Ž Glina. 06. Babi Dvor. 11. 25. 105.'54. 107. K HK. 101. Ljubomir Janjanin.09.05. V. D.12.08. 12. Bos. 108. Ljubiša Juzbašić. 112. Dvor.05. Dragan Jekić.01.69. S. 04. 88. 08. 73.08. Duško Ićitović.12.'70. 82.'65.'47.'70. 104.02. Duško Haler.07.06.10. Milan Ljubišić. S Bos. 77. Petrinja.N Majske Petrinja.'65. 75.05. 102.05. 14. 02. 15. 13.12. Brats HK. 15.08. 03. 114.06. 02.'65. 76. 15.'71.'72.'69. Pe HK. Miroslav Knežević.'71.B Bos. Zoran Kepčija. 26. 83. 100.D Glina. 95.01.'56. Siniša Kamal.'61. 29. 91.01. Dragan Jovčić. 03.'73. Ive Dvor.08. 93. S. 74.sij Glina. Kom Dubica. Branko Kovačević.'67. Dragan Lađević.12. 78.'56. 05. Milan Lazić. Dragan Ivanić.'61. 08. 26. Milan Lipak. Kne Glina.'70. Sv Sisak. V Sisak.'72. Milan Kljajić. 03.'72.'75.pl Glina.11. 11.'72. 72. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72.Hrv. 12.12. 26.03.'61.'51. 87. 09. 20.01. 98. 26. Milan Kukurika.03. Željko Gvozden. 96. A. J. Grnović.S HK.'66. 89.'71. Petrinja.'71. Dejan Juzbašić. 22.04. 06. Predrag Grublješić.04.04. 02. 28.'67.'67.K . i Glina. G.J. V. 20. 11. G. 85. Davor Knežević. Milorad Japranin. Nenad Ljiljak. 12.'73. 90. 27. Anđelko Hrnjak. 116. 08. Đuro Lončar. Beograd.'65.'60. Milan Kukić. Milan iz Nove Drenčine Kolaić. 103.11.'62.'60. Vesna Juzbašić.04. 113. Mirko Kovačević.'66. 111. 10. 99. 71. 109.'65.02. Vasilj Lekić.03.Novi. Goran Jovanović. 23.'65.'74. 19.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10. 26.12. 02. U Dvor.'59.10.G Dvor. Vlado iz Nove Drenčine Končar.04. HK.'71.06. Kuk Petrinja.'71. M Kovin. Zoran Janić. 80. Milan Haler. Ju Glina.sij Beograd.

07. 10. T Derventa. Ša ( medicins Bos. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku. Duško Matijašević. 01.'65. 123. Miodrag Marinković. 18.09. 157. Aut Zagreb HK.'74.V HK. 139. 13. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04.'62. 134. Dragan Mirković. 10.'65.'73.02.'72.11.Vin Jabukovac. 15.04. Kostajn V. 30. Zdravko Medić.Kostajni HK. 20. 121.'57. F Zagreb.'67. Zdravko Miščević. 31. 18.01. 151. Glina. Rade Milošević. L HK. 136. Fra HK.'68.01. 154. Miroslav Medić.01. Borislav Mikulić Simo Miladinović. Dušan Nikolić. D.'68. G. Đorđe Ostojić.12.'71. 127.Glin Goc Sifa Glina. 03. 147.01. D. S.05. Dušan Meničanin.11. 20.'68.09. Miljan Miljuš.'70.'63. Stevo Milinović.04.Kostajni Dvor. 24. Srećko Ostojić. 21.'53.12. 18.04. Veljko Milković. 135.'71. Miroslav Menićanin.08.08.07. 153. 15. 164.'51. 23.'60.'68. Željko Papović. 144. Rajko Mitić. 19. Srđan Pašić. 160. 05.'61.'65. 19.'66. Vlado Mićević. I. 129. 04. 04. Mile Miljević. 149. 13.01. 21.12. 130. Stevo Miočinović. Smederevo D.'67.08. 24.'48. 23. D Zemun. Miladin Miličević. 155.03.'74. Slobodan Munikravić. 133.'72. 10. 09.06. Živko Ostojić. 124.'72.'64. Darko Maljković. 158.08.'70.06. 13. 29. 165.04. 140. 137. Milorad Martić. M.10. Siniša Maslovara. Siniša Menićanin. HK.10. 150.02.'66.'60.03. 161.'72. Miroslav Maljković.03.'70.02. A. O Pe Dvor. 148. Božidar Milković. 141. 142.Kostajni Bos. HK.'62.'68. 163. 20. Kuk Bršadin. 122. Nedjeljko Miodrag.'72. Glina.'68.i Dvor.06. 156.B G Nikas Beograd. 25.Ra HK.120. Dušan Martić.Šu H Petrinja.'68. 146. 128. 22. U Glina.07.08.'65. 23. Živko Mećava. S. Mil Saint Deni Petrinja. 27.06.06.02. 145. Drago Miljuš.11. 132.'50. Ž. B Bos.07. Nenad Martić. P . I. Michell Miočinović. B Mošćenica Glina.'64.01.03. 125.10. Malobabić. 131. 09. Saša Milašinović. 10. Dragoslav Malobabić. 11. 05. Damir Matijašević. Nikola Marin. 152. 159. 162.V G Bos. 138. 126.'66. Goran Meničanin. 143.09. 06. Diana Milošević. P Petrinja.'68. Beograd. Igor Novalić.04.'64. P Dvor. 20. 02.'58 21.

'57.'68.'60. 185. 207. Slobodan Rajšić. 194. 20. G D.12. Ratko Puzić.Dubic ( medicin Dvor.10. 30. G. 13. Dragan Radosović. 196. D D Petrinja Petrinja Dvor. Jovanka Radosavljević. Milan Ponediljak.'61. Dejan Slijepac. D Glina.'66. Željko Rabat. 176.'71. Milorad Rabljenović.'51. 21. R Bos. Milenko Rakas. 24.Kralja Bos.12. 177.03. 189. 199. 184.'55. M HK.'68. 16.12. Kos Petrinja. 17.Kladuša. Zoran Preradović. Pe Petrinja.'73.'63.Vel Glina.09. Kom Beograd. 213. Gornji K Sunja.07. Damir Popović. 23.Kladuša.Pet a 189 ( Ramb Petrinja.03.02. 09. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06. Ranko Puzić.'63.03.10. 10.11. R Dvor. Z Petrinja. Drago Plavljanić. Iv Sova Petrinja. Predrag Ratković. Branko Petrović. 07.07.09. 204. 174. 24. 10. Željko Rukavina.'72. Dejan Polimac. 209. Željko Sekulić. Ljuban Prusac. 190. 30. Miljenko Radmanović. 12. L Slatki Bos. 16. Ljubomir Rodić. Željko Pilipović. 192. 173. 23.Novi.11.'64.12. Dragica Serdar. HK. Predrag Petrinjac. 178. HK. 20. V. Petković. 193. 187. Bos. 198. 22.'66.05.'71.'65. 214. Darko Polimac.'60. 208.03.'72.S. U Dub HK. 21. 211.V Dvor.08.06.Dubica. 28. 175.i Bos.'71. Mićo Smiljanić. 24. 195. Zoran Popović. S Beograd. 25. Bani če HK. Željko Puzić. 28. Milan Polimac. 06.04.08.'68.N G Glina.'67. Zoran Sanader. 179.'62. 212. 15.'63.04. 17. 26.'59.171. Ivica Rula. 02. 172. G Bos.08.'70. Vaso Stefanović.'58. Mirko Rudić. Pive . 180.03. Ki Joša HK. Goran Ponediljak.01.'74.'62. 13. 08. 20. 181.'44. Đuro Polimac.12.11.'61.'66. 210. 205. Drago Radišević. 216. Momir Puškar. 201. 191.07.07. 29.06. 26.'52. 215. Ba Dvor. '70.03.Kostajn Dvor. 203. Branko Sekulić.06. 26.Damir Prodanić.04.'65.01.06.Kostajnic Petrinja.05. 182. Nedjeljko Puzić. 197. 18. Mirko Rudić.'69.'67. 03. 15.08. 202.09. Đorđe Sladović.09.'70.12. 02.Novi Bos.'63. 206. 186.'66.05. 188. 08. 14.'70. 200. Stevo Priljeva. 16.'71.'74. ili '71.Novi Klin Petrinja. Zdravko Skadarka.'68. Ljiljana Stambolija.01. 183. Ra V. Liv V.

Milovan Šiklić.09. Nevenka Trninić. Nenad Vučinić. 267.'51.Dubica Glina. 26.10. Pero Todorović. Željko Šurlan. 20. Milan Trivanović. Stojić. Gordana Trninić. 06. Milan Svilokos. 229.'66. Davor Španović. 253.12.'72. 233.'68. 257. 10.01.'68. Miroslav Tadić. Branko Svilokos. 23. Milan Turopoljac.01. 241. 17.V HK. Pero Vignjević.12.'72. H. 232. 25. 248.10.'69. Š . HK.'53.'72.06.'68.'70. 03. Đuro Šipka. 18. 11.'72. Vr Dvor.'65. 263.Dubica Glina. 224. 24.'66.09. 15.06. Njemačka. 13. 14.'62. Kojo Vučenović.Kostajni Bos. 29. Petar Šiljak. 05.Novi.11. 1966. 17. D Sisak. Simo Tintor.09. Dragan Trbojević. Pa Bos. Nenad Uskoković. 264. 236. Radoja Uzelac.'64.'66. U HK. 266. 268.'72. 13. 255. 258. 03. 14.'67. Ko Gvozd. Sla HK.05.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK.'58.'69.07. Dušan Vidić.03. 246.'67. 239.'71.02. 20.'70. L HK. Pe Milan 02. 19. 265. 13.06.02. 227. 01. 261. 235. 240.'73. R Pe Petrinja. 230.09.'64. 238.'73. 226. Mat Petrinja. Slobodan Vranešević. 08. Mirko Vasić.'48. Dvor. 234.08.'71.01. Mićun Šćepanović.'74. G Bos. 07. Bos Bos Glina.'56.222. G G. Željko Šimunović. Milan Šćepanović.06. VI Beograd. Gojko Šarengaća.06.05.11. Sla Bos. Žarko Tepšić. 269. 11.01. Kom Petrinj Bos.'71. 262. Drago Šurlan. HK.05.11. 23.'64. Đorđe Vasić. Slobodan Vujanić. 15. L Bos. 250. 260.02. Miroslav Tambić. Zlatk Bos. 243.'69. U HK.12.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30. Željko Trajković. 231. 19. 249. 16. 29. 244. 01. Stojan Subotić.Dubic Petrinja. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK. D. Mirko Tadić. 31. 25. Milorad Turopoljac. R. Nebojša Vinčić.02.06.'64. 256. 223.'55. Braco Vranešević.11. 245.'71. 242. Goran Trninić. 08. 254.12. 237.10.11.'68.06. 06. Borislav Trkulja.11. 09. Slobodan Trninić. 247. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13.Dubica.'69.'56. 228. 12.'68.05. 22. 252. Miodrag Šljivo. 251.sij HK. Predrag Vidić.'76.04. 225. Gojko Šiklić.12.08. 01. Dubica. Milan Trninić. Kom Dvor.'62.02. 04. Željko Tubić.03. Branislav Trkulja.Kostajnic Zagreb. G HK. 259.Pa D.'59. Bos.

rujna 1991.. L Dub D. oficira JA. Nebojša Vukičević. Vukas. SRJ. Srbina državljanina SRJ. Dragoslav Žarić.2. 276. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić".'66. u Mečenčanima. oklopnih transportera i dr. Nikola Vukmanović. JANKO RADMANOVIĆ. sa stanom u Sl.st. Milan Zec.09.Jovanović.ce S. 282. prosinca 1991. kolovoza 1949.2. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9.Kuku D. 01. lišenog slobode 17.09.'65.t. puškomitraljeza.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br.12. 05. II opt.Kukuruzar (vozač Med. 18. sin Jovana i Ljubice r. Rebić.05. 283. sada nepoznata boravišta. sada nepoznatog boravišta u RH. svibnja 1955. u činu kapetana I klase.st..'69. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada. g. 06. rujna 1991. rujna 1991. Srbina. Damir Vukšić. 284. o zaštiti žrtava oružanih sukoba. 1. Gr Dvor. rođ. 1. u 07.'50. KT-72/91-34 od 6. 52. g.1. ručnih bacača. protuavionskih topova.Brodu. Miloš Zorić.01. Dragoslav Vukšić. u Bublici. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. 281.10. srpnja 1997. prosinca 1991.'51. Dvor. g. čin major iz Sl. Dragan Vukmirović. prosinca 1991. RADISAV STOJANOVIĆ.Broda. 28. Nenad Zaklanjac. g. minobacača. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno. 275. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV. Beograd.'42. općina Kostajnica RH. Robna .57. kolovoza 1948. državljanina SRJ.st.273. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09. g. listopada 1993. 274. 1969. 280. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. g. općina Prokuplje. 25. zbog kaznenog djela iz čl. bestrzajnih topova. lišenog slobode 17.00 sati. 24. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka. i 16. 277.'72.'67.09.. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl.g.12. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25. Siniša Zec. 14 Dvor. g. i č1. sin Ničifora i Dušanke r. st. dana 15.4. a posebnog članka 51. I opt. čl. 06.'66. g.120. D.00 sati.10. 05. oficira JA. Andrije Štampara 38. rođ. Milenko Vuković. Dragan Stevo Vaso 31..'68. 278.g.06. u 07. 279. g. pješadijskog naoružanja.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15. Andrije Šampara 38. 31.

te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Bmadić Stipe. Čurić Mara. Gabrić Anđelka. Andrijevaca. Vladisavljević Pero. Mutin Zlatko. Sportska dvorana "Klasje". Dolić Dušan. Skoko Verica. Beratović Adam. Jurišić Jelena. Muharemi Ekrem. Kurtušić Mato. Matić Dragica. Tomas Vera. Pletikosić Ivan. Stanišić Zlata. "Bamby" .. Gošić Vlajko. Milošn Marica. Krajina Šime. Matić Ivka. Opačak Dragutin. Ljubišić Vesna. Konstantin Bašić. Jergović Ivka. Pavičević Boris. Mešter Andrija. Kolakovski Josip. Selimbegović Mirsad. Resanović Milan. Marković Aleksandra. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Suhecki Josip. Krmpotić Ivan iz D.hoteli "Park" i "Brod". Bodrožić Gordana. Jaredić Nikola. Bencun Slavko. Vukojević Željko. Bajić Milan. Samardžija Vesna. Bolnica "Plavo polje" . Terzić Marija. Brkić Ružica. Bašić Drago. Štefan Vladimir. Dorić Marija. Martinović Pero. Lozuj Stjepan. Čalgarević Mirjana. Ljubičić Radislav. RADISAV STOJANOVIĆ. Brkić Željko. Luc Zdravko. Popović Vlasta. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Ferić Mitar. Kover1ica Božo. B1ajer Marija. Pejičić Milica. 120. Kordić Violeta. Stojanović Gajo. Kruljac Marija. Jona Marija. Čormatović Zorica.2. Paun Darko.kuća "Vesna".4. Jović Dragan. Relić Josip. Kovačević Marijan. Todorović Danilo. Topić Duško. Vasić Zdravko. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. Ergović Ante. Lučić Niko. Vučković Mirolsav. dakle. Matajić Ivan. Jukić Mijat. Ljubetić Viktor. Vidaković Drago. Dokuzović Josip. st. Bašić Konstantin iz S1. Bešlić Borislav. Babij Jelena. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Vukušić Vladimir. Mihajlo Ana. Vujković Bosiljka. Požgajčić Zvonko. Petra Krešimira IV br. Nikola Tavelić " . Vladić Eva. Marinić Marija. Redžić Osman. Kovačević Anka. Čičak Marica. pa su osuđeni: I opt. Todić Željko. Janković Antun.Broda. Brkić Beudina. Andić Nikola. Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". Katolička crkva" Sv. Luketić Antun. Vlahović Vlatka. Svilar Rajka. Melvan Vesna. Jurković Zdravko. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Brinzej Slavica. Pavelić Marko. Čulić Ante. Marcegović Darinka. Lujo Radojka. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. Đukić Nenad. Radničko Naselje br. Borojević Stojan. Neličić Josip. Nosović Anđelko. Nikić Željko. Kulić Ivan. Pupić Miroslav. Cvijanović Milan. Kolarević Zora. Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan. Vuzberg Viko. Bilčević Aleksandra. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. . kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Svjedoci: Jović Nešo. Banovac Stjepan. Šajgaj Josip. Mihić Pavo. 1 OKZRH. Vidaković Srđan. Osnovna škola "Mika Babić". Đorđević Negoslav. Babić Ivan. Dječji vrtić "Pčelica".

K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28. LUKA PONORAC . rođen. kolovoza 1991. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki. kolovoza 1949. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH. 13. II opt. 6. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. . a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. R BiH. općina Požega. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. 9. rođ. u Imljanima. PONORAC LUKA. IV opt. u Cr1jencima.. RAJKO DREKOVIĆ. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. dakle.g. sada u bijegu. sada u bijegu. veljače 1962. u lmljanima. općina Požega. 8. gdje je i imao prebivalište. siječnja 1966. Srbin. sin Boška. OKZRH. g. sin Milivoja. pa se osuđuju: I opt. Aleja Vukovar kbr. II opt. rođ. rođ. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt. općina Pakrac. sada u bijegu. 142. siječnja 1993. srpnja 1955. g. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini.. sin Jovana. općina Skender Vakuf. K-6/93 PONORAC LUKA. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava.PZ-0002 2. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo.g. protiv: I opt. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. općina Skender Vakuf. OKZRH. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu.civile sa područja Slavonije. g. NIKODINOVIĆ LUKA. NIKODINOVIĆ LUKA. u Bjelajcima. R BiH.3. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. sada li bijegu.00 sati u selu Lučinci. kao i druge zatočenike . sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. NIKODINOVIĆ LUKA. da pođe s njima. III opt. oko 13. poljodjelac. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. g. zbog kaznenog djela iz čl. sin Marka.3. općina Požega.travnja 1960. III opt. u presudi. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. te uzeli od istog razne robe.2. 142.

Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4.13/93-24 od 3.Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava.g. državljanin RH.KT-2/94 od 8. Čolić. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. g. kao pripadnik paravojne formacije tzv. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo. dakle. travnja 1995. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. Srbin. u kaznenom predmetu protiv: Opt. opisano i kažnjivo po čl. zbog kaznenog djela iz čl.K. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. ĐORĐE BOŽIČIĆ. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. kolovoza 1949. rođen 9.. sada nepoznata prebivališta. protiv: . surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. 142. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. g. prosinca 1991. pa do 12. studenog 1966.. u Novskoj. br. u Staroj Gradiški. st. sin Milana i Danice rođ. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara. maja kbr. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju. u presudi posl. maltretirajući ih pri tome. zvo "Đoko". OKZRH. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. veljače 1996.g.128. po optužnici ŽDO iz Požege br. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. g. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. 1. rujna 1994. 128. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH. g.. g. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH.26. OKZRH.

Matija Filjević. kršeći pravila međunarodnog prava. ulica 5. za vrijeme oružanog sukoba mučio.g. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. 144. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. rođen 8. sada nepoznata prebivališta. kolovoza 1966. od 15. sin Georgija. godine. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. općina Novska. K. ŽIVKOVIĆ MARKA. protiv: opt. PZ 0005 5. te pljačkao njihovu imovinu. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. g. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. uhitio Željka Goladinovića u St. dakle. g.18/93-6. sa prebivalištem u Št. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. osuđivan. te sa grupom uniformiranih osoba. rođen 9. po presudi posl. sin Andrije i Milke rođ. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. Vojnović. Gradiški. Ilija Bukvić. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. zbog kaznenog djela iz čl. kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. Naselje P-4. Ružica Filjević. g. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. st. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović.Gradiški. općina Nova Gradiška. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. OKZRH. Živko Guberović.29. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. Srbin.. st. svibnja 1952. "SAO Krajina". br. K-18/93 ČOKORAC NENAD. travnja 1993. Mileva Matokanović.opt. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. nepoznata boravišta. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković. travnja 1993. ČOKORAC NENADA. god. 1. maja kbr. u Staroj Gradiški. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH .1. 142. veljače 1993. nečovječno postupao. hapsio.

a po pravomoćnoj presudi. PZ-0006 6. protivno čl. te tako naredio vojniku Pejiću zv. dakle.g.l44. Gradiška kao pripadnik tzv. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . 13 . općina Požega. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija". s prebivalištem u Rasnoj. ožujka 1993. g. u bivšem KPD St. OKZRH. kolovoza 1991. u Požegi. svibnja 1993.1. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna. travnja 1966. što je teška tjelesna povreda. pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. rođenog 24. sin Stojana i Ane rođ. nepoznata prebivališta. i 34. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. općina Požega na kbr.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. milicije "SAO Krajina". g. g. OKZRH. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29.l5. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. Srbin. ožujka 1944. što je isti učinio. protiv: I opt.1. BOGDANA DELIĆA. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. II opt. g. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče.Gradiška. Prodanović. 120. zbog kaznenog djela iz čl.st. Srbin. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. u Požegi. protivno odredbama čL31. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. 20. općina N. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. kao pripadnici tzv. sada nepoznata prebivališta. sa prebivalištem u Opršincu kbr. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. g. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI.st. rođ. broj K-31/93-7 od 20. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. STEVAN ŠTEKOVIĆ. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac.25. sin Petra.. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25.

STANKA BORJANIĆA. g. otac jednog djeteta. Srbina. u Novoj Gradiški. dakle. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili. g. g. OKZRH. od 7. pravomoćno. sada u bijegu. gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. u kaznom predmetu protiv: 1. zvo "Jordan". svaki. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. a u presudi poslovni br. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. sada u bijegu. 1. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima.st. Bodgan Delić i drugoopt. st. 120. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. II-opt. RH. i 2.. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. ZORANA LUŽAJIĆA. 1. Zoran Lužajić . sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku.. oženjenog. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. listopada 1991. rujna do 14. g. listopada 1993. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. sada nepoznata boravišta. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. dakle. drž. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. g.prikolicom prolazio cestom Striježevica . umirovljenika. . gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . listopada 1991. drž. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. K. zbog kaznenog djela iz čl. pa se osuđuju prvoopt. rođenog 29. sve do 13. I-opt. RH. izvršili pretres.Milivojevci.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. OKZRH. po presudi K-61193-9. kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske.. ožujka 1965. rujna 1993. 61193-9. rođen 18. Stevan Šteković. nepoznata boravišta. godine. općina Pakrac. 120. nalazio se u pritvoru od 10. Srbina. sina Milana i Savke rođene Savić. ožujka 1919.

sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. g. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. ožujka 1965. 120. u Okučanima.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. kada je dana 26. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. "SAO Krajina".. Svjedoci: MILAN MLINEK. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . kršeći pravila međunarodnog prava. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. kolovoza 1991. 9 mm. zbog kaznenog djela iz čl. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. OKZRH. rođen 18. općina Nova Gradiška. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. g. godine. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. ANTUN MLINEK. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. prosinca 1993. godine. 1. nepoznata boravišta. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode. opisano i kažnjivo po čl. sina Milana i Savke rođene Savić. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. OKZRH. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. PZ 0008 8. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. siječnja 1994. Srbina. drž. st.g. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. a IIopt. tjemenun regiju hitac iz pištolja can.. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. oca jednog djeteta. broj K-47/9312 od 31. u Novoj Gradiški. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. te se zadužio za oružje kod tzv. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. 122. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. d a k l e. RH. oženjenog.

K. rujna 1993. tukao nogama i rukama. RH. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. . sada nepoznata prebivališta. kolovoza 1949. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. opisan i kažnjiv po čl. listopada 1991. OKZRH. te tako u razdoblju od 16. Srbina. dana 26. kolovoza 1949. prijelom nosnih kostiju. godine. kako je Nova Gradiška pala. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića. kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. krvne podljeve po cijelom tijelu. u Novoj Gradiški. g. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima.. ožujka 1965. 120. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. drž. koje su povrede teške naravi. g. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. kolovoza 1991. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima. OKZRH. rođenog 18. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. Ivan Marjanović. zbog kaznenog djela iz čl. rujna do 14.11/94-26. Ivana Vinkeševića. od 28. do 29. te Đuru Mikanovića. travnja 1994. oženjenog. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. st. "SAO Krajina". godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. nalazio se u pritvoru od 10. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. 122. sina Milana i Savke rođene Savić. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. 9. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. godine. br. godine.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. kolovoza 1991.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. d a k l e.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. otac jednog djeteta. PZ 0009 po presudi posl.

građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima. zadavši mu smrtonosnu povredu. OKZRH. Stjepan Čorak. prosinca 1994. u Novoj Gradiški. 120.mm. na taj način vređajući . godine do prosinca iste godine. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. zbog kaznenog djela iz čl. sada nepoznata boravišta. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. PZ 0010 10. studentica. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. Antun Mlinek. kći Milutina i Ljerke. godine. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. travnja 1970.. rođene 7. u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. st. g. broj KT-50/92-6 od 22. st. 120. 1.. svibnja 1996. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. jednom od zatočenika sisa spolni ud. naredio da se civilna osoba ubije. te ga tjerala da joj liže čizme. po optužnici ŽDO u Požegi. godine na dalje.g. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call. opisano i kažnjivo po čl. "milicije SAO Krajine". pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.IV. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.g. 3. da se Antun Čorak liši života.9. OKZRH. protivno odredbi čl. kolovoza 1949. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića.broj K-85/94-7 od 21. Srpkinja. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. u pravomoćnoj presudi posl. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. a ovaj naredbu izvršio. Franjo Kozman i Josip Herceg. 1. Svjedoci: Milan Mlinek. d a k l e.

rođenog 10. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. d a k l e. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. 2. protiv njezine volje zlostavljali je. JOVANA PETKOVIĆA. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. oženjenog. od 6. sina Ilije i Savke. Mato Guberović. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. 1. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. godine u Staroj Gradiški. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. tako i psihičke boli. Novska. sada nepoznatog boravišta. . lipnja 1996. kao pripadnici tzv. siječnja 1995. svibnja 1972. st. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv. Jovan Petković i Rajno I1isić. -opt. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. repetirali oružje prema istoj. Srbina. 120. RH. opć. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kolovoza 1949.. Srbina. RAJKA ILISIĆA.g. srpnja 1956.njihovo dostojanstvo. rođen 14. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. OKZRH. godine u Pakracu. opć. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. oca jednog djeteta. sada nepoznata boravišta. nanoseći joj kako fizičke. Svjedoci: Matija Filjević. drž. sina Bogdana i Dragice rođene Perić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. godine.g. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. u Banja Luci. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. opisano i kažnjivo po čl. 122. PZ 0011 11. Nova Gradiška. II-opt.

g. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. zbog kaznenog djela iz čl.. 2. protiv: 1. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH. nalazi se u pritvoru. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. sada bez državljanstva. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. čl.g. "velike Srbije". rođenog 9. godine oko 09. sina Milana i Nade rođene Marković.d a k l e. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. ulica Vinogradska 53. a u tijeku rata je boravio. srpnja 1992. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina.. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23.00 sati. godine u Pakracu. . u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17. ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. dana 18. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA. 236. listopada 1995. kolovoza 1949. Srbina. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ. listopada 1967. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. 120. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu. kršeći pravila međunarodnog prava. u Pakracu.g.l. u v. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. opisano i kažnjivo po čl. g. KT-31195 od 12. srpnja 1995.st. bez državljanstva.. KZRH. 122. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. OKZRH. nalazi se u pritvoru. 244. te stvaranje tzv. svaki. neosuđivan. rođenog 23. st. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. po optužnici ŽDO u Požegi. srpnja 1965. Srbina. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. PZ 0012 12. 2.

svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. kolovoza 1949. svibnja 1993. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. OKZRH. godine. u Pakracu. kolovoza 1995. kada je razmijenjen. OKZRH. opisano u čl. 120. K-41/95 PETAR BAŽDAR. godine. . protiv: PETRA BAŽDARA. gdje je bio zadržan do dana 17. godine.00 sati. rujna 1995. 1. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. RH. rujna 1949. st. u ulici Slunjskog odreda. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. rođenog 16. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. godine. svaki. 1. st. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. udarcima nogama. d a k l e.d a k I e. oko 07. zbog kaznenog djela iz čl. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. a zatim mu na glavu stavili vestu. Srbina. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. drž. PZ 0013 13. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. te uz prijetnju da će ga zaklati. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. "SAO Zapadna Slavonija". 1. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. uhitio Stjepana Piceka. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. godine u Omanovcu. Svjedok: Ivan Rendić. na području razgraničenja. godine. Oštećenik: Zdenko Filipin. 120. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. st. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. te ga vezao špagom. studenog 1993. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje.

oko 09.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. a koji je u tijeku. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. PZ 0014 14. st. kolovoza 1949. rođene Milošević. Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. oženjen. rođen 25. u šljiviku. gdje su mu zavezali ruke. Stanivukovića kbr. zemlje u Kukunjevcu..00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. starih 22 i 24 godine. sada općina Brestovac. sa završenih četiri razreda osnovne škole. 29. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. nakon čega ga je II-opt. rođen 4. 120. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. sada na izdržavanju kazne. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". općina Pakrac. . Kralja Tomislava kbr. prosinca 1948. nalazi se u pritvoru. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. udovac. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. 1. 8. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. nakon čega je I-opt.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. otac dvoje djece. d a k l e. odveli ga u jednu šupu. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. krojač i ugostitelj. kolovoza 1925. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. sin Đure i Mileve. zemlje u Sažijama. Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. umirovljenik. OKZRH. g.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. u blizini štaba tzv. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali. godine. godine u Kukunjevcu. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. listopada 1991.. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni. Srbin. Srbin. zbog kaznenog djela iz čl.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. siječnja 1996. sada Trg. . godine u Sažijama. otac troje punoljetne djece. ulica M. "vojske RSK". a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. osuđivan.

oca dvoje djece. rujna 1991. dakle. vojsku služio u bivšoj JNA 1982. 1. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. godine. svaki. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. po optužnici ŽDO u Požegi. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. Slobodanom Marićem.ZRH. 120. K-50/95. a odatle u logor na Bučje. u Pakracu. 120. rujna 1995.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. siječnja 1996. Marijan Šmit. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Stipe Skeledžija. Skeledžija Stipe. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. Đak . ratni zločin protiv civilnog stanovništva. broj KT-27/94 od 13. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike. Nada Sljepčević. godine. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. označeno po čl. PZ 0015 15. nalazi se u pritvoru od 30. Šmit Marijana i Nađ Drage. . sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. rukama i nogama po tijelu.st. kolovoza 1949. po presudi K-50/95-43 od 30. siječnja 1992.1. opisano i kažnjivo po čl. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. godine.120. čina kapetana. listopada 1963.ZRH. lipnja 1995. Djak Gorana. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. neosuđivanog.g. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Svjedoci: Miler Zvonimir. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. OKZRH. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. rođen 10. Željko Nađ. oženjenog. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. g. uzimao taoce. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina. 1. OK. st. zbog kaznenog djela iz čl. Marija Pintarić. Nađ Željka. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE..g. PREDRAG SARAJLIJA. godine. st. Dragica Krimer. OK. Svjedoci: Marija Sinjaković.

u Donjoj Vrijesi. g. službenik bez zaposlenja. otac dvoje punoljetne djece. državljanin RH. Darko Petrovički. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. kolovoza 1949. Mirko Zelić. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. kolovoza 1991. Damir Rambousek.g. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje.Goran i Nađ Drago. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji . gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. Ranić. 120. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. g. KT-51195 od 14. 1. sin Steve i Ane rođ. rođenog 2.. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. nogama i drugim podesnim sredstvima. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. OKZRH. Srbin. u kaznenom predmetu protiv: opt. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. rujna 1995. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika. Jura Blažević. neosuđivan. g. g. do 14. nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama. zbog kaznenog djela iz čl. Zvonimir Miler.99. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po . primjenjivao mjere zastrašivanja. siječnja 1951. prosinca 1991. "Velike Srbije". Goran Srnko. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. plastificiranim električnim kablovima .. Marijan Šmith. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji.g. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi. oženjen. te stvaranje tzv .. po presudi broj K52/95-11 od 13. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. Željko Nađ. Bohumil Dostal i Dražen Takač. dakle. 16. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr. Zlatko Erlbek. listopada 1995. općina Đurovac. Josip Jakša.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19.st. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić.

Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko. nalazi se u pritvoru od 13. a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt.st. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE.120. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur". srpnja 1993. rođen 23. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. po presudi K-66/95-29.g. Josip Jakša. .način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. Srbin. u mjestu Uljanik općina Daruvar. Marijan Šmith. kao pripadnik tzv. Zvonimir Miler. ožujka 1996. K-66/95 KAURIN VLADO. Zvonimir Klaić i Željko Nađ. . od 4. po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4.g.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. s posljednjim prebivalištem u Pakracu. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine". kovinotokar. . od 13.g.00 i 15. listopada 1961. svibnja 1995. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. OKZRH.19. g. sin Đorđa i Zorke rođ.g. kolovoza 1949. Domobranske bojne Pakrac.1. OKZRH . dakle. Vinogradska ulica br. što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. svibnja 1993. Zlatko Erlbek. Kozomara. između 14. stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.g.. zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske. studenog 1995. neosuđivan. PZ 0017 17. zbog kaznenog djela iz čl. 122. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. po optužnici ŽDO Požega br. KT-20/94-23. državljanin RH..g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Mirko Bosanac. 120. PZ 0018 18. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. sin Mane. koje povrede su dovele do njegove smrti. krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. sada nepoznata boravišta u RH. rođen 20. sa prostrjelom srca. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. J. DUŠAN LUKIĆ. godine oko 16. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga. 7. između petlje i medicinskog centra Pakrac. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. MIĆO RADIĆ. s posljednjim prebivalištem u Japagi. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. Srbin. u kaznenom postupku protiv: I opt. u presudi K 20/96-24 od 13. Željko Milanković. d a k l e. naoružani automatskim puškama call. godine. veljače 1993. ratni . Miroslav Vujčić. Markovića 44. 1.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. sin Jovana rođen 11. zbog kaznenog djela iz čl. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. srpnja 1996. OKZRH.62 mm. Nikola Dragušin. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Jovo Marušić. 122. "Veliku Srbiju". kolovoza 1949. II opt. siječnja 1997. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. Svjedoci: Dario Erlbek. pa kada su došli u Školsku ulicu. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. OKZRH. godine. Đurđica Kaurin. godine u Pakracu. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. godine. svibnja 1974. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17.st. Srbin. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. sada nepoznata boravišta u RH.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine u Japagi. ožujka 1970. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. s posljednjim prebivalištem u Japagi.

1. izdao zapovijedi da se avionski. 70/94-12. od 25. oženjen. od 29.00 DEM. kolovoza 1949. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. 120. kolovoza 1943. na objektima DP "S. broj KTR. šteta većih razmjera. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. svibnja 1997. godine.S. SIMIĆ NOVICA. otac dvoje djece. listopada 1994. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske".00 DEM. Zukanović Amalija.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. Marinović Matija i Štrbac Predrag. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. Rapaić Sofija. godine. OKZRH.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. 120. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. Jucko" imovinska . Svjedok: Nikola Dragušin. Kraljić Nevenka. kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. Vitković Ilija. Zukanović Vjekoslav. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška.88/92-35. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. st.585. godine u Bojniku. sa završenom visokom školom. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. rođen 13. K. lipnja 1991. K. OKZRH. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16.678.00 DEM. st.631. sina Trajka. Grgić Marija.500. Srbin. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba. br. 1. Bilić Josip. Republika Srbija. godine. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. godine do mjeseca lipnja 1992. zbog kaznenog djela iz čl. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. Tomić Milan. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12.70/94. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51.

RH. prometni tehničar. st. sada . Julijana Bilić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. SVAKIDAN VELJKO. st. otac dvoje malt. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. rođene Rusmir.38/95-39. Ivan i Ivanka Zukanović. u nepravomoćnoj"presudi posl. šteta velikih razmjera. bez imovine. 120. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. K.00 DEM. dakle. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. ulica P. sin Petra i Ljube. bio u pritvoru. zbog kaznenog djela iz čl. i čl.760.Praljka bb.šteta u vrijednosti od 1. 122. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. djece. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška.620. općina Daruvar. OKZRH. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. rođen 16. te da se uništava imovina stanovništva. Srbin.56/95-29. 43. Srbin. djece. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. II optuženik Veljko Svakidan. gdje je i živio kbr. godine.00 HRD. rođene Kranjčević. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. rođen 13. br. 120. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera.055. šteta u iznosu od 176. 1. oženjen. oženjen. ožujka 1996. što nije opravdano vojnim potrebama. godine u Šibovu. od 15. PZ 0020 K. OKZRH. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. DAMJANOVIĆ GOJKO. otac dvoje malt. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. 1. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera. lipnja 1955. LJUBIČIĆ ŽELJKO. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. nalazio se u pritvoru. drž. od 11. prosinca 1951 godine u Pakracu. sin Milana i Stane. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. KOMLENAC MILUTIN.. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. godine. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. listopada 1995.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. zvanog "Niger". zatvor "Bučje". naselja i pojedine civilne osobe. drž. 120. bez čina. do mjeseca svibnja 1995. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. Nedjeljko Spasojević. bio u pritvoru. kolovoza 1949. a osim toga dana 15. zvani "Koka". koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Milorad Kulušić. što su isti učinili. Dušan Vukadinović. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. rođen 30. u Skenderovcima kod Pakraca. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. Srbin. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. RH. godine. te u svojstvu tzv. godine. 32.od 18. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. Svjedoci: Vladimir Solar. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. "Velike Srbije". Miko Đurić. godine. studenog 1952. veljače 1997. Stevo Cvijanović. r. Mile Marjanović.Momčilo Kovačić. vozač. sin Joce i Jele. vojsku služio 1971. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. veljače 1992. neosuđivan. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. dakle. općina Pakrac. 1. GoranPašić. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan.25/96-45. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Predrag Vujić. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. i stvaranje tzv. sa završenom OŠ. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. zemlje. Živko Žestić. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. Radovan Samardžić. godine. kolovoza 1991. st. Vukašin Ninković. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. Pero Kovačić. Milorad Kovačić. otac dvoje punoljetne djece. oženjen. Trivanović. OKZRH. Veljko Svakidan.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. Vladimira Zvonarića. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. pismen. Stevo Milošević. sve do razmjene dana 6. godine. pa se Dragušin Nikola. od 12. prosinca 1991. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. Đorđe DRagušin. Srboljub Tomić. godine. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. opisano i kažnjivo po čl. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.

kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. godine. kolovoza 1995. otac dvoje punoljetne djece. zatvor "Bučje". godine. oženjen. Momčilo Kovačić. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. zbog kaznenog djela iz čl. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. i stvaranje tzv. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog.26. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. bez čina. RH. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. od 12. drž. dakle. vozač. vojsku služio 1971. Vladimira Zvonarića. ratnog zločina protiv civilnog . čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. godine. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. "Velike Srbije". te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. Milorad Kovačić. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. zvani "Koka". prosinca 1991. Pero Kovačić. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. kolovoza 1991. Radovan Samardžić. neosudjivan. 120. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. godine. zemlje. sin Joce i Jele. 1. zvanog "Niger".od 18. sve do razmjene dana 6. godine. općina Pakrac. Vukašin Ninković. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. Mile Marjanović. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. od 8. veljače 1997. godine. te u svojstvu tzv. a osim toga dana 15. Trivanović. OKZRH. Stevo Milošević. Nedjeljko Spasojević. studenog 1952. Živko Žestić. Srboljub Tomić. 32. Stevo Cvijanović. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. r. Milorad Kulušić. u Skenderovcima kod Pakraca. Srbin. kolovoza 1949. pismen. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. naselja i pojedine civilne osobe. godine. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. što su isti učinili. veljače 1992. 36/95-8. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. do mjeseca svibnja 1995. rodjen 30. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. sa završenom OŠ. st. Dušan Vukadinović. K. Đorđe Dragušin.25/96. Predrag Vujić. bio u pritvoru.25/96-45.

u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. brdo Čukur. otac mlt. 9. Veljko Svakidan. 20. od 12. prosinca 1996. Sudar. 1. st. zbog kaznenog djela iz čl. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. za vrijeme rata. 47/96. šumarski tehničar.93/95-38. 120. 29. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. sina Save i Ane r.stanovništva. 55/96-9. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. stanu broj 14/1. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. OKZRH. granatirajući grad minobacačkim projektilima.G. godine. broj K. pa se Dragušin Nikola. 1. godine. 1. osudjivan. Miko Đurić.47/96. suvlasnik kuće i 1 kj. rodjen 4. 120. tijekom oružanog sukoba. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. ožujka 1997. u ulici Matkovac. od 20. st. nalazio se u pritvoru. u Prekopakri. godine. godine. po optužnici ŽDO u Požegi. kojom se proglašava krivim što je dana 1. kbr. pismen. od 10. Hebranga. oženjen. kući kbr. dakle. opisano i kažćnjivo po čl. vlasništvo Rudolfa Friša.-12. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. "Velike Srbije". brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. u nepravomoćnoj presudi posl. djece. broj K. svibnja 1995. zemlje. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. gdje je bila smještena minobacačka četa. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. od 3. godine. Svjedoci: Vladimir Solar. godine. u ulici I. prosinca 1943. na izdržavanju kazne. Goran Pašić. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. a Janković Zdravko je zadobio lake. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. u ulici A. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . kolovoza 1949. vlasništvo Zdravka Jukića. postupio po naredjenju. OKZRH. Kovačića. presudom Vojnog suda u bjelovaru. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. vlasništvo Ljilje Janković. K. Srbin. broj KT. kući kbr. rujna 1995. bataljuna 51. sa završenom srednjom šumarskom školom.

godine. godine. od 20. Rudolf Friša. od 10. kojom se proglašava krivim što je dana 1. sina Save i Ane r. 47/96. zbog kaznenog djela iz čl. pismen. Srbin. Ljilja Gerhard. st. svibnja 1995. OKZRH. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. nalazio se u pritvoru. gdje je bila smještena minobacačka četa. 1. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. bataljuna 51. broj K. 120.-12. u nepravomoćnoj presudi posl. sa završenom srednjom šumarskom školom. 1.93/95-38. st. od 3. K. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. osuđivan. prosinca 1996. Sudar. rujna 1995. 120. OKZRH. šumarski tehničar. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. brdo Čukur. godine. otac mlt. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. godine. suvlasnik kuće i 1 kj. na izdržavanju kazne. ožujka 1997. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. oženjen. 1. djece. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. "Velike Srbije". obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. kolovoza 1949. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. granatirajući grad minobacačkim projektilima. 55/96-9. postupio po naređenju. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. MILAKOVIĆ MILANKO. zemlje. 29. vlasništvo Ljilje . koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. stanu broj 14/1. po optužnici ŽDO u Požegi. označeno i kažnjivo po čl. kbr.47/96. presudom Vojnog suda u bjelovaru. rođen 4. prosinca 1943. godine. PZ 0027 28. godine. od 12. u ulici A. broj K. Svjedoci: Zdravko Janković. Hebranga.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. za vrijeme rata. broj KT. tijekom oružanog sukoba. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac.

kolovoza 1959. dakle. Rudolf Friša. gdje je i prebivao. od 10. rođen 2. neoženjen. sada nepoznata boravišta.-9. bez djece. siječnja 1997. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. državljanin RH. IV optuženik Milan Sudar. u ulici LG. 120. bez djece. sin Ilije i Jovanke r. 19. PZ 0028 29. 1. st. II optuženik Veljko Budić.Janković. Srbin. OKZRH. godine u Pakracu. godine.9/97. bez imovine. bez imovine. st. s prebivalištem u Grahovljanima. strojobravar. 9/97. ožujka 1997. studenog 1972. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. sin Jovana. rođen 18. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. br. označeno i kažnjivo po čl. OKZRH. po optužnici ŽDO u Požegi br. optuženika Željka Milankovića. III optuženik Milan Pavić. Vujanić. a Janković Zdravko je zadobio lake. u nepravomoćnoj presudi. automehaničar. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. ulica Jadranska kbr. rođen. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. u kaznenom predmetu protiv: I. vlasništvo Zdravka Jukića. K. općina Pakrac. 1. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. Srbin. vlasništvo Rudolfa Friša. Kovačića. sin Branka i Ane. sina bogdana i Danice. godine u . zbog kaznenog djela iz čl. KT. Srbin. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. godine u Donjim Grahovljanima. godine. listopada 1968.65/96-10. rođen 31. od 12. kući kbr. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. u ulici Matkovac. posl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. kući kbr. 1. 20. godine. K. neoženjen. listopada 1957. rođene Čalić . 9. rođene Sekulić. Svjedoci: Zdravko Janković. u Prekopakri. Ljilja Gerhard. 120. u Pakracu.

naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA.Pakracu. 120. 120. osoba bez državljanstva. iz automatskog oružja cal 7. "Velike Srbije". dakle. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim. OKZRH. st. sina Milana i Mire. kolovoza 1949. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. oz.26/97. bez zanimanja. "SAO Krajina". godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. 1. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg. godine. KZRH. što su dana 9. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. kroz jetru i desno pluće. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. st. zbog kaznenog djela iz čl. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. kolovoza 1994. sa prebivalištem u Pakracu. 244. 1. ĐURIĆ MIRKO. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. . 2. u vezi čl. 235. rođen 8. OKZRH. po optužnici ŽDO Požega broj KT. 73. pripadnikom iste paravojne . i lijeve uške. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. za vrijeme rata od 12. dana 15. prosinca 1991. veljače 1997.62 mm. travnja 1997. bez imovine. nalazi se u pritvoru. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. svibnja 1949. od 28. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. izvršen napad na pojedine civilne osobe. Srbin. pismenog sa završenom OŠ. vrata. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. 54/96. rođene Vuk1iš. bez djece. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. Srbin. označeno po čl. Franje Drobnija bb. neoženjen. otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca. 1. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. čin desetar. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. kojom je oglašen krivim. K. godine u Pakracu. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. st. zajedno sa Sokolović Željkom. listopada 1996. godine. godine. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. DA 308.26/97-11 od 24. st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. kolovoza 1949. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. strijelni kanal.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. godine. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. godine.

te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. od 5. svibnja 1997. koje ovi civili nisu imali. br. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. serijske prijelome desnih rebara. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira.75/96. koje povrede su teške i po život opasne.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. njegova kćerka Marina i supruga Ana. razdor ošita. godine u Novskoj. 120. Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. OKZRH. r. općina Novska. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. rođen 8. dakle. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. "Veliku Srbiju". kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. K. zbog kaznenog djela iz čl. "SAO Krajine". u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kako bi izbjegao masakar . Zvonarić Ana. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. koje su povrede teške i po život opasne. Latinski Ivana. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Valdižić Anti i Validžić Mariji. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju. 42/97-9. . K. Ivković. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. crijeva i kralješnice. u pravomoćnoj presudi posl. st. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . pridruživši se paravojnim formacijama tzv. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira.42/97. ŠPANOVIĆ MILAN. zadobila je povrede jetre. ubijao civilno stanovništvo. po optužnici ŽDO Požega broj KT. sa trajnim posljedicama. 1. godine. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. lipnja 1997. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. te vršio mjere zastrašivanja i terora. od 16. a zatim naređuje Ivi Latinskom. sina Stevana i Milice. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. Marija Validžić i Marina Zvonarić. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. godine. godine.-9. i Ante Validžića. te više struke eksplozivne povrede trupa. listopada 1960. a Zvonarić Marina. kolovoza 1949. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. PZ 0030 31.

Đuro Bogunović. dakle. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. 1. Josip Kvočić. ožujka 1948. Maček . godine. jer im je zdravlje znatno narušeno. što je kod njih ostavilo teške posljedice. održane glavne i javne rasprave. opisano i kažnjivo po čl. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. godine u Borovcu. OKZRH. Predsjednika vijeća. sin Vlade i Marije. SI 0001 K – 28/93 . osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. rođen 01. Svjedoci: Luka Filipović. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. 26. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. 5. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. člana vijeća. Opć. koje je tukao lancima. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. odvjetnika iz Siska. Terezija Grgić i Željko Grgić. Alemke Sladić. članovi vijeća i Nataše Galinić.prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. listopada 1993.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. pa se Španović Mfi1an. Novska. Ivana Blažinić. zapisničar. kao pripadnik četničko . Đure Sertić. st. u odsutnosti optuženog. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. 120.terorističkih je . zv. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. a prema Željku Grgiću.

. Đuru i Jelenu Bogunović. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. te navodno zadržao za sebe. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. tjekom 1991. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. st. ZKP-a u svezi čl. OKZRH. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. – 7. 90. Josipa Kvočić. pa je tako : 13 dana 05. st. To stoga. 28 neutvrđenih dana. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. tukao. 21 dana 11. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. 1. Grgić Slavka. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. – HRD. uhićivao.000. 18 22. 120. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. Ivaštinović Ive i Rudolfa. 1. – HRD te paušalni iznos od 5. rujna 1991. gdje su isti zadržani i tučeni. 1. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. 1. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. svibnja 1993. rujna 1991. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. zatvarao. dvorišta i kuća. dakle. Temeljem propisa čl. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. 87. rušio. te Vladu Ivaštinović. st. toč. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. Temeljem propisa čl. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. st. te televizor. Martin podmetnu mine i aktiviraju. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. OKZRH. studenog 1991. palio. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. 2. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. st. 120. što je i učinjeno. što je i učinjeno. godine oko 15.formacija tzv. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. protuzakonito zatvarao. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović.000. što isti nije dostupan državnim organima. 343. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. godine u Borovcu iz garaža.

a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. te televizor. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. Kvočić Josipa. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Znači. izrijekom. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. Ivaštinović Mato. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Brulja Ivan. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. Bogunović Jelena. a sud. Bogunović Đuro. Uz. st. rujna 1991. da je 05. zadržavši to za sebe. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. rujna 1991. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. proveli ih u zatvor u Okučane. Ivaštinović Marija. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. To stoga. godine. koja je već naprijed već označena. 1. Bulatović Reza. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. Martin u Borovcu. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. da je tokom 1991. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 353. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka.. lipnja 1993. Brulja Katarina. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. da je dana 11. 31. gdje su zadržani i tučeni. . po ocjeni ovog suda. da je dana 22. studenog 1991. Ivaštinović Ive i Rudolfa. što se. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. godine naredio miniranje crkve Sv. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. a od 1949. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. ZKP-a. godine. Ivaštinović Rudolf. Filipović Luka. Ivaštinović Nikola. što je uzrokovalo njeno rušenje. a ova eksplodirala i oštetila kuću. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. pa tako. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio.

svibnja . 4. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. članova vijeća Marije Bogdan. Alemke Sladić.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. v. stavka 1.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. U Sisku. odvjetnika iz Siska. nakon dana 13. listopada 1993. Đure Sertić. dana 5. rođen 15. st. godine. u odsutnosti optuženih. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. ZKP-a). Josipa Žinić. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. održane glavne i javne rasprave. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. člana vijeća.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. sin Stojana. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. Dragana Japranin. zbog kaznenog djela iz članka 120. zapisničara. 115. OKZRH. listopada 1993. Nikole Begović i Branka Matijašević. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. predsjednika vijeća. Nikole Maljković.

sin Ilije. 2. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. 7. godine u Sisku. Velešnji. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Velešnji kbr. godine u Babinoj Rijeci. Opć. travnja 1929. umirovljenik. vozač. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. 96. godine u Kostajnici. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. prosinca 1952. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. sin Bogdana. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. sa prebivalištem u Panjanima 32. rujna 1991. SSS. 59./ u tijeku 1991. Srbin. godine. u proizvodnji papira. otac dvoje djece. SO Kostajnica. rođen 24. rođen 1. studenog 1952. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. a njegovu suprugu Milu silovali./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. Općina Kostajnica. 27. sa prebivalištem u Kostajnici. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. ul. oženjen. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Srbin krivi što su : 1. otac dvoje djece. 32. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. sa prebivalištem u D. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. dakle. Bišćan Anđelka. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. oženjen. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. SSS.1991. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. Srbin. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. prosinca 1958. poslovođa. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. BUD br. Brkljačić Jagoda. rođen 06. SSS. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. radnik. sin Slavka. Kukuruzarima kbr. godine u D. godine D. Srbin oženjen. Srbin. godine u H. sin Stojana. 15 dana 08. rođen 23. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. a potom po kući pucali. III. Begović Nikola 2.optuženi DRAGAN JAPRANIN.

te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). 1. godine stavilo na teret I – opt. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 120. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Maljković Jovanu. jer je očito. OKZRH. st. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. 120. OKZRH. označeno u čl. st. 1. 2. što isti nisu dostupni državnim organima. st. st. 343. ZKP-a u svezi čl. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 1. Maljković Nikoli. II – opt. Temeljem propisa čl. Begović Nikoli i V – opt. možda. IV – opt. st. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. kojima ih se tereti. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. 90. 1. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. za reći je. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . III – opt. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. OKZRH. Ivanišević Molke. 120.800. 87. Ivanišević Ane. sadržan optužnicom. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. – HRD i temeljem toč. izgleda. Begović Nikolu. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. je optužnicom KT-184/92 od 21. 7. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. da se radi u odnosu na III – opt. lipnja 1993. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. 6. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. st. Japranin Dragana i IV – opt. na postupanje u stjecaju. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. toč. 1. – HRD. ovaj sud to tako ne shvaća. Temeljem propisa čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.000. Japranin Draganu. Iako. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199.

jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. u krajnjoj liniji. stupanj krivične odgovornosti. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. tokom kojeg. v. a sa nespornim posljedicama. U Sisku. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Odluka o trošku.r . Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. opisan po svjedocima. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. te ni po kome. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. dakle. dana 13. te stoga optuženici. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. temelji se na u izreci citiranim propisima. listopada 1993. v. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. Krivična odgovornost optuženih nije. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. dovedena u dvojbu. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. riječ o jedno te istom ratu. odgovarajući je težini od njih učinjenog. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. a potom imali za to osnova. Način postupanja svakoga od optuženih. uvjerenje je suda. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama.stanovništva.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. a sadržan i izrekom presude. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. naročito pogibanjem ljudi. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja.

god. DMITROVIĆ NENAD. god. BiH. 233 13. 14 16. BiH. općina Kostajnica 4. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. u Šašu. 275 9.03. STEVO DŽAKULA. 158 21. 16. ILIJA RATKOVIĆ.05.1949. u Bosanskoj Dubici. RAJKO PAUKOVIĆ. rođen 07. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 251 11. rođen 1946. god u Petrinji. 4.1964. Cerovljanima br. u Kostajnici. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br. BiH.11. Švicarska. rođen 17. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. u Bosanskoj Dubici. sin Đure.196. u SR Njemačkoj. NIKOLA BEGOVIĆ. BiH.1953. 113 . s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br.1949. st. STEVO KOKRLJA. god.121 10. sin Vase. NENAD NOVAKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 17.11.1974. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BOŠKO POLJAK. sin Jove. rođen 30. MILISAV TEPIĆ. u Bosanskoj Dubici. god.10.1943. 1 15. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19.1970. god.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.09. 285 7. DRAGO RADIŠIĆ. u Bosanskoj Dubici. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br. sin Miće. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 27. BIH. god. sin Milke. sin Nikole. sin Petra.1959. sin Ilije. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. STEVO GVOZDEN. god.07. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. god.04. 235 12. 167 14. u Sisku. rođen 26.1957.05.1953. BiH.10. rođen 27. 179 6. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BiH. rođen 10.06. sin Milana. MARTIN BRNAD. rođen 04. god.12. DUBRAVKO PAUKOVIĆ. ŽELJKO VUKSAN. sin Dušana. u Sisku. DUŠKO GLIGORIĆ. u Bosanskoj Dubici. u Bosanskoj Dubici. SRETO KOKRLJA. rođen 23. sin Miloša. rođen 15. BiH. u Muri.04.1959.. rođen 18.12. 285 8.1961. NIKOLA RENDIĆ. god u Šašu. sin Ilije. u Bosanskoj Dubici. sin Jovana. god. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.1955.03.1950. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Mirka. rođen 09. rođen 17. RANKO BRADARIĆ. sin Nikole. 115. u Bosanskoj Dubici. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br.1962. god. god. sin Dušana. god u Hrvatskoj Kostajnici. rođen 22. sin Milana.1966. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17. s prebivalištem u Cerovljanima 20. rođen 10. STEVO POLJAK. god. s tadašnjim prebivalištem u D. u Sisku. u Kostajnici. 158 22.1963. rođen 15. sin Rajka. sin Mojice. rođen 14.10.03. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.10.

23. Vinčić Jovice. OKZRH. st. godine. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Prusac Dragana. rujna 1991. BiH. 1. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. i 24. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. odvjetnika iz . Josipa Žinić. Španović Dušana. sin Đure. Varkaš Steve. 87 25. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. rođen 07. god. god.1932. Plinja Barica stara 73. uz sudjelovanje Jagice Blašković. Vukičević Momira. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21. članova vijeća. Janus Nikole. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Sladović Milana. Galjen Milana. u odsutnosti optuženih. člana vijeća. PODACI O ŽTRVAMA: 2. zapisničara. rujna 1991. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. studenog 1993. rođen 26. Pavlica Đure. Dabić Mirka. rođen 22. god. 120. Dana 24. 3. predsjednik vijeća. ŽELJKO TULEKOVIĆ. Dabić Milana. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Jelić Stanke. MILE VELIMIR.1950. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. Jakovović Dragana. god.03. Mirka Švaljek. pristupili tzv. u Bosanskoj Dubici. sin Đure. Josipa Budinski. god. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. sin Petra. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. rujna 1991. SRETEN TOMAŠEVIĆ. rujna 1991.06. god.06. Jelić Stojana. Vojsci Republike srpske krajine. Likić Nikola star 75. Ivana Kasaić. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. god. zbog kaznenog djela iz čl. god. u Bosanskoj Dubici. nakon dana 17.1954. 95 24. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. Radaković Milana. te su 21. u Kostajnici. sudaca porotnika.

11. SO Glina. rođ. godine u Glini sa prebivalištem u G. SO Glina. sin Dušana. . sa prebivalištem u Glini. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. lipnja 1962. 2. iz Dragotine. Srbin. Srbin. Srbin. iz Bijelih Voda. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. Srbin. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. godine u Bijelim Vodama.optuženi STANKO JELIĆ. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. 93. prosinva 1946. SO Glina. veljače 1967. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. održane glavne i javne rasprave. 171. SO Glina.Siska. rođen. sin Ilije. rođen 13. rođen 13. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. Srbin. sa prebivalištem u Dragotini. 33. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. Srbin. Klasniću kbr. sin Gojka. sin Dušana. sin majke Draginje. iz Dragotine SO Glina. Srbin. lipnja 1960. SO Glina. ul. SO Gline. iz Bijelih Voda. prosinca 1958 u Brubnju. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. poljoprivrednik IX. siječnja 1964. 08. Srbin. sin Gojka. rujna. sin Petra. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. 112. Srbin. iz Dragotine. gdje i prebiva na kbr. 150. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. godine u Glini. gdje i prebiva na kbr. 18. 1967. rođen. SO Glina na kbr. Srbin. rođen 06. godine u Dragotini. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS. novembra kbr. SO Glina. rođen. studenog 1963. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. 29. sa prebivalištem u Dragotini. sin Petra. Srbin. Gavrilović rođen 12. 153. rođen 9.

djelatnik XVIII. Srbin. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ.optuženi STEVO VARKAŠ. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. 18. listopada 1951. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. hranu. štalu i kuću Tonči Mije. kolovoza 1991. iz Dragotine. OKZRH. iz Dragotine.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. 120. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. Srbin. godine u Maji i Svračici. godine u Glini. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. štalu Nogić Marijane. prosinca 1959. 3. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. oduzimati im novac. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta.godine u Glini.optuženi MILAN PODUNAVAC. traktor. društvene i sakralne objekte. sin Petra. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sa prebivalištem u Dragotini kbr. godine. pljačkali imovinu stanovništva. sa prebivalištem u Dragotini bb. rođen 16. kuću i traktor Davodović Matije. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade. štaku Davidović Slavka. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. naoružani došavši u ta sela. Srbin. Srbin XV. prodavač krivi što su : dana 18. stvari kuća i gospodarske zgrade. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede. kuću Lamza Marka. st. u Dabrini SO Glina. sa prebivalištem u Dragotini kbr. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. izudarali Matijević Ivu. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. rođen 5. poljoprivrednik XVI. sin Dušana. kulturne i sakralne objekt. 1.

Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu. VI. 90. HRD.optuženom Milanu. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . IV. 1.optuženom Vukičević Momiru.000. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. ZKP-a u svezi čl. optužnicom KT-53/93 od 13. Temeljem propisa čl. stavilo je na teret I. listopada 1993.optuženom Jelić Stanku. III.optuženom Pavlica Đuri. godine.optuženom Janus Nikoli. V. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. koji prileži ovom temeljnom spisu. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti. – HRD i temeljem točke 6. toč. XVII.optuženom Sladović Milanu.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5.300.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. 2.optuženom Španović Dušanu. Xoptuženom Galjen Milanu. st. VII. 343. IX. 1.optuženom Podunavac Milanu i XIX. XVI. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.000. godine.optuženom Dabić Mirku.optuženom Jelić Stojanu. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. IIoptuženom Radaković Milanu. XIII. kolovoza 1993. 87. VIII.optuženom Vinčić Jovici. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima. XIV.optuženom Gavrilović Dušanu. OKZRH. XI. st. XVIII.optuženom Prusac Draganu.optuženom Varkaš Stevi. XII. st. XVoptuženom Jakovović Draganu. 120. 1. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21. Temeljem propisa čl. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3.optuženom Španović Milanu. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17. te spram civilnih osoba. studenog 1993. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . a sadržan i izrekom presude. kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. dakle dovedena u dvojbu. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. OKZRH. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.r. uvjerenje je suda. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih. st. te stoga optužnici. označeno u čl. odgovarajuće je težini od njih učinjenog. stupanj krivične odgovornosti. 120. 1. naročito pogibanje ljudi. u krajnjoj liniji. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka.v. Način postupanja svakog od optuženih. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . Odluka o trošku. opisan po svjedoku. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija).oružanog sukoba. PREDSJEDNIK Željko Barać v. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. pobude iz kojih je djela učinjeno. a sa nespornim posljedicama. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Krivična odgovornost optuženih nije. temelji se na u izreci citiranim propisima. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. 17.r. te ni po kome.

u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . travnja 1957. 120. članova vijeća i Nataše Galinić. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. godine. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. održane glavne i javne rasprave. sin Petra. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. 1. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. svibnja 1993. st. Josipa Žinić. gdje i prebiva u ul. 142. II-optuženi KORAČ MILAN. godine i 1992. sudaca porotnika Ivana Kasaić. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. kolovoza 1957. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. Alemke Sladić. Mirka Švalje. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. OKZRH (ranije čl. 11.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. u odsutnosti optuženika. rođen 26. tokom 1991. zbog krivičnog djela iz čl. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. nakon dana 26. 6. godine u Glini. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. sin Vuje rođen 1. odvjetnika iz Siska. zapisničara. predsjednika vijeća. godine u Glini. godine u selu Bojna SO Glina. 29. istog zakona). novembra br. člana vijeća.

godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. st.000. svibnja 1993. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. OKZRH. 9. ali . godine. 120. Štajduhar Pavle. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. Palajić Ivan. 1. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. a svaki od njih paušalni iznos od 5. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Prišek Boris. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. st. Branitelj. st. 1.HRD-a.66/93 od 3. 87.. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. 120. 2. uslijed čega su Šmicl Stjepan.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina.HRD-a. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. iste treba osloboditi od optužbe. st. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Svjedoci Lipak Karlo. ZKP-a u vezi čl. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. 343. svaki u ponekom dijelu. st. 1. – 7. 1.nacionalnosti.000. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Međutim. 1. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. dakle.. travnja 1993. toč. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. OKZRH. Bagić Vlado.

115. Odluka o trošku krivičnog postupka. pobude ih kojih je djelo učinjeno. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ZKP-a. 343. 1. .r. te ni po kome. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. dvojbena krivična odgovornost optuženih. 31. pozivom na propis čl. temelji se na u izreci citiranim propisima. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać.st. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. 1.r. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Visina izrečene kazne zahtjeva. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u krajnjoj liniji. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. određivanje pritvora. U Sisku. ZKP-a). jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st.svi. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. nosilaca vlasti na svojem području tada. v. navode optužnice. svibnja 1993. OKZRH). u cijelosti. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. Kako su krivična djela obojice optuženih. 4. stupanj krivične odgovornosti. s tim. te stoga optuženici ne moraju biti. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. 120. Nije. dne 26. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. konačno. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. dakle. označeno u čl. OKZRH. st. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. v. Prilkom odmjeravanja kazne. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

nanijevši im pri tome tjelesne povrede. zapisničara. godine u Voćarcima. studenog 1991. u odsutnosti optuženika. ul. odvjetnika iz Siska. OKZRH). zbog krivičnog djela iz čl. Kovačević Veljko. Adžije br. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. uz sudjelovanje Nataše Galinić. održane glavne i javne rasprave. srpnja 1993. godine. „SAO Krajina“. 128. B. nakon dana 8. rođenog 22. nalazi se u bijegu. k r i v što je: j e dana 22. 17. Kliba Radenko i Matekalo Živko. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. nogama i kablom po glavi i tijelu. sa prebivalištem u Novskoj. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. po sucu Željku Barać. Srbin. 150. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. Nogić. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. godine u Paklenici. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. . u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. kolovoza 1950. sin Bogdana i Drage r. OKZRH (sada čl.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. nakon što su prethodno Gobac Vinko.

st. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. ZKP-a (sada članovi 90.HRD. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. OKZRH). Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. 98. Iz rečenog slijedi. Svjedoci Kovačević Veljko. i 87. 1. Temeljem propisa čl. ZKP-a (sada čl. 343. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. postavljen po službenoj dužnosti. ZKP-a u vezi čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. – 6. godine. Sam način postupanja optuženika. . Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. 1. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 1. st. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. 150.. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. travnja 1993. svibnja 1993. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 353. 150.dakle. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. OKZRH (sada čl. 2. te ni po kome.. vršeći pravila međunarodnog prava.000. OKZRH).500.HRD i paušalni iznos od 5. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. 1. toč. OKZRH (sada čl. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. Temeljem propisa čl. Branitelj. bila dovedena u dvojbu. 128. 128. 95.

imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. 343. Barać. subjektivna i objektivna. ZKP-a (sada čl. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 1. Obzirom na visinu izrečene kazne. Za reći je. OKZRH). temeljeno na propisu čl. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. 353. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. st. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. st. 1. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. doređen je pritvor. i to. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. v. uz sudjelovanje Nataše Galinić. te stoga optuženik. dne 8. Ženevske konvenciej iz 1949. U Sisku. srpnja 1993.r. OKZRH (sada čl. ZKP-a). v. i 144. 33. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. jačinu povrede.r. Prilikom odmjeravanja kazne. međutim. godine. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. . po sucu Željku Barasć. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. 31. stupanj krivične odgovornosti. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. u krajnjoj liniji. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.

sa prebivalištem u Okučanima. nalazi se u bijegu. 143. umirovljeni milicioner. 1. odvjetnika iz Siska. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. i 144.zapisničara. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. ZKP-a (ranije čl. godine. SAO Zapadna Slavonija. otac dvoje djece. dakle. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. 5. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. zbog krivičnog djela iz članka 128. oženjen. st. ožujka 1952. suprotno odredbama čl. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. Vujasinović br. Temeljem propisa čl. svibnja 1993. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. OKZRH (ranije čl. SSS. 343. N. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. primivši oružje i uniformu tzv. OKZRH. u odsutnosti optuženika. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Srbin. SUP-a Okučani. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. 353. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. . Ul. održane glavne i javne rasprave. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. godine u Okučanima. 150. nakon dana 26. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. OKZRH). rođen 10.

pobude iz . OKZRH.000. godine. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. ZKP-a u svezi čl. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.Temeljem propisa čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. Ženevske konvencije iz 1949.HRD. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 87. 31. 2. ZKP-a (ranije članovi 98. – 6. 21. 6. 128. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Konkretno članaka 143. godine. 90. ožujka 1993. st. Dakle. međutim.HRD i paušalni iznos od 5. Branitelj. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. bila dovedena u sumnju. st. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. postavljen po službenoj dužnosti. te stoga optuženik. toč. tokom cijelog postupka. u krajnjoj liniji.. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73.. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. 33. i to. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. To tim prije. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. istog zakona). nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. svibnja 1993. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 1.750. st. subjektivna i objektivna. Za reći je. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 1. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. te ni po kome. OKZRH). i 95. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. stupanj krivične odgovornosti. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. i 144. opisan po svjedoku. Sam način postupanja optuženika. Prilikom odmjeravanja kazne. a ranije čl. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio.

343.r. 4. lipnja 1993. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. svibnja 1993. Obavijest PS Okučani 5.. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. Barać. određen je pritvor. ZKP). ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Ivanu Rafaj. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. SUDAC SUDAC Željko . St. temeljeno na propisu čl. 1. v. 15.r. 4. v. dne 21. branitelju opt.kojih je djelo učinjeno. 123. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. 353. 4. 5. odvjetnku. Oglasna ploča – ovdje 3.čl. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Sada 115. jačinu povrede. Sisak 4. U Sisku dne 26. Obzirom na visinu izrečene kazne. srpnja 1993. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. okr. DNA: 1. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. istog zakona). 3. st. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. Dabić Milenko. ZKP-a (ranije čl. OJT-u Sisak na br. godine U Sisku. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima.

II-optuženi ZORAN KUZMIĆ.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić.. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. službeni. godine. održane glavne i javne rasprave. toč. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. sin Slavka i Marije. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. članova vijeća i Nataše Galinić.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. kapetan unutrašnje plovidbe.opt. 3. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . Hrvat. 2. rođene Desimirović. zapisničara. travnja 1947. člana vijeća. rođen 5. Kuzmić Zorana. rođene Martinović. Srbin. Otokara Keršovanija br. Mihajlović Ljubiše i II. godine u Zemunu. odvjetnika iz Siska. 120. u krivičnom predmetu protiv I. Temeljem propisa čl. u svezi ss. Ivana Kasaić. 3. Rade Končara br. 12. II. razveden. 340. rođen 6. u odsutnosti I-optuženika. Mirka Švaljek. zbog krivčnog djela iz čl. travnja 1950. sa prebivalitšem u Sisku. otac dvoje djece. nakon dana 8. 1. ul. Općina Zemun. srpnja 1993. OKZRH. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. godine u Sremskoj Mitrovici. st. Alemke Sladić. predsjednika vijeća. RS.opt. sin Rudolfa i Zore.

II. i 24. 2. toč. godine. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. listopada 1991. 120. 1. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. st. iako je znao da je I-opt. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 24. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. 1. 23. godine. u Sisku.Da su i to: I-opt. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. ožujka 1993. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . – 5. u svezi st. u Sisku. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. Dakle. 2. godine. da su time I-op. opt. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. listopada 1991./ dana 23. st.. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. Temeljem propisa čl. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi./ dana 22. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. i 24. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. st. KUZMIĆ ZORAN 2. OKZRH. OKZRH uz primjenu čl. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. 1. omogućio I-opt. 87. Pa. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. Dakle. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. 91. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu.

00 sati. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. kanalu jedan kratki razgovor. dvojici pripadnika ZNG-a. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. godine. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. OKZRH uz primjenu članka 24. godine. godine oko 16. svibnja 1993. jer ga 24. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. Dana 22. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. jer isti nije dostižan državnim organima. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. u svezi st. Gavrane javi se“. Dana 22. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. listopada 1991. po .00 sati. Naime. tim prije. listopada 1991. dana 19. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. istoga Zakona. 2. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. što su i učinili. čuo je preko UKW radio-stanice na 16.stanovništva. st. listopada 1991. listopada 1991. tako i 24. Na istom 16. Nakon što se odazvao. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. 1. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. godine. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. godine. označenog u članku 120. Kako nisu mogli uspostviti vezu. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a.. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. kako 23. oko 16. „Dunavskog Lloyda“. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. travnja 1993. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“.

jer je jasan. OKZRH. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. listopada 1991. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. ni tko ih je slao. dispečer. te da su slate razne šifrirane poruke. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. Željko Milković (list 56 spisa)m. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. 1. Antun Jakirčević (list 59 spisa). logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe.dolasku na radno mjesto. preko radio-stanice na 16. jer su dali jasne i kategorične iskaze. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. niti je u dnevniku načinio bilješku. u svezi st. do tada nepoznate. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. 2. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu.i IIoptuženika. nalazili na brodu „Zibel“. Braco Grozdanić (list 57 spisa). 3. Naime. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. Dragan Dakić (list 59 spisa). Također. tako i II-optuženika. kanalu. a da se ne zna. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. 2. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. sud je utvrdio da je . kao i „Gavrana 1. OKZRH uz primjenu članka 24. Nadalje. st. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. „Novi vjesnik“. ni što su one značile. godine. Brigade. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. i 4“. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. koji su se 22.

U Sisku.r. dakle. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. 3. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. PREDSJEDNIK Željko Barać. sud je optuženike temeljem članka 340. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. „Hidroput“. već se mora dokazati motivom i umišljajem. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. ZKP-a). Kako ničim nije dokazano pomaganje. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. U odnosu na II-optuženika. st. st. 115. SI-0009 .r. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. v. odnosno grad Sisak. ZKP-a oslobodio optužbe. već naprotiv obrnuto. koje se ne pretpostavlja. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. srpnja 1993. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica.„Dunavski Lloyd“. niti je naredio. 8. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. jer je to isključiva nadležnost direktora. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. 4. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. v.

čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . dakle. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. bili zarobljeni od strane tzv. kao zapisničara. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. nakon dana 8. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. sada u bjegstvu. zbog krivčnog djela iz članka 128. OKZRH (ranije članka 150. godine. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. odvjetnice iz Siska. OKZRH). rođene Grgić. nanijevši im tjelesne povrede. kao funkcioner i oficir tzv. gdje i prebiva na Trgu Đ. održane glavne i javne rasprave. pripadnici MUP-a RH. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u odsutnosti optuženika. k r i v što je: j e tijekom 1991. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. nakon što su Sabić Željko. po sucu Željku Barać.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Sabe. sin Ilije i Julke. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. rođen 21. godine u Rajićima. godine u Jasenovcu i Demirovcu. lipnja 1993. svibnja 1953.

Njihova su kazivanja (kao.000. ZKP-a u svezi čl. st. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. KT-23/93 od 23.HRD i temeljem toč. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . 343. pa ovaj drugi udari i tako. 128. istog zakona). Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. st. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. 7. 1. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. ZKP-a (ranije čl. OKZRH. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. toč. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 353. s tim. 23. ožujka 1993. 2. nogama. 90. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. Udaran sam palicom. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. a ranije čl. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju.HRD. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. ZKPa (ranije čl. šakama.. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. „Zadobio sam fakturu kičme. 150.500. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. 6. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. st. Temeljem propisa čl. te povremeno sada gubim sjećanje. 1. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. svibnja 1993. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. potres mozga. 21.surovim postupanjem s ranjenicima. te sam izudaran po bubrezima. koljenima po cijelom tijelu. OKZRH (ranije čl. ZKP-a. Temeljem propisa čl. 87. i 95. istog zakona) Kv-67/93 od 3. 6. 98. 128.“.

1. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. r. te ni po kome. 4. dne 8. 343. . krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. st. subjektivna i objektivna. Uračunljivost optuženika nije ničim. 115. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. st. ZKP – prije čl. 123. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. i 144. stupanj krivične odgovornosti. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. godine. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. st. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. 31. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. OKZRH). lipnja 1993. ZKP-a). da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. v.r. v. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Ženevske konvencije iz 1949. U Sisku. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZAPISNIČAR Nataša Galinić.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. Barać. pobude iz kojih je djelo učinjeno. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. ZKP-a). Prilikom odmjeravanja kazne. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. među ostalim“. 4.

liječnik. 120. SO Bos. rujna 1939. godine u Dobrljinu. siječnja 1935. rođenog 13. sin Stevana. inženjer II-opt. III-opt. Vračar. 1. SO Glina. godine u Donjem Klasniću. V-opt. sa prebivalištem u Glini. godine u K- . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. st. Žrtava fašizma bb. III-opt. Ul. godine. zbog krivičnih djela iz čl. nakon dana 9. IV-opt. sin Miljkana. Sime Karaice i IX-opt. st. MILAN MUIDŽA. Josipa Budinski. R. u odsutnosti optuženih. predsjednika vijeća. VII-opt. Milana Muiđe. OKZRH (sada čl. Ilije Nišević. VI-opt. IV-opt. DUŠAN JOVIĆ. sa stanom u Beogradu. odvjetnika iz Siska. Novi. VII-opt. Srbin. sin Stevana. Ivana Kasaić. člana vijeća.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Ante Jukić. 1. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. SO Glina. 142. Stanka Divjakinje. rođen 24. sin Milutina. 1. svibnja 1949. Dušana Jović. Dušana Kačar. rođen 20. rođen 16. DUŠAN KAČAR. Mikelić Borislava. održane glavne i javne rasprave. članova vijeća i Nataše Galinić. II-opt. Ilije Bjelajac. Boškovića br. siječnja 1942. godine u Donjem Klasniću. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. Milana Milanković. OKZRH). sudaca porotnika Mirka Švaljek. lipnja 1993.

.b. STANKO DIVJAKINJA. ILIJA NIŠEVIĆ. gdje i prebiva. Malinova 94.. MILAN MILANKOVIĆ. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv.Banskom Drenovcu. rođen 15. SO Glina. da se uništavaju stambene zgrade. Ul. godine u Begovićima. prosinca 1960. novembra bb. sa prebivalištem u Sisku. godine u Velikom Gradcu. sin Dragana. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. SO Glina. sin Damjana. sin Pavla. opt. sa prebivalištem u Glini. rođen 18. A. VII-opt. SO Petrinja. rođen 7. srpnja 1956. Filipa kljaića 3 V-opt. Rimska ul. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. SO Glina. godine u Petrinji.b. Norberta Vebera bb. Mihanovića b. rođen 29. sin Steve. ul. svibnja 1949. rođen 16. godine u Malom Gradcu. naređivao nelegalno s u . te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. VI. b. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. sa prebivalištem u Petrinji. bravar./ u tijeku 1991. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. ILIJA BJELAJAC. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. izrađivao planove mobilizacije. SIMO KARAICA. lipnja 1933. listopada 1956. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. sa prebivalištem u Sisku. gospodarski objekti i sakralni objekti. štab četničkih formacija. defektolog. 29. godine u Glini. SO Glina. IX-opt. i 1992. Ul. sin Petra. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. godine u Roviški.. VIII-opt. sa prebivalištem u Glini.

V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. VII. oštećenja. Milan Milanković./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. „SAO Krajina“. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. IV. VI-opt. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. Ilija Nišević. Katarine. Milan Muidža. 1. Banadinović Angelina. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. Dušan Jović. VI-opt. Vujaklija Rajko. Ilija Bjelajac. OKZRH. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. st. 120. gospodarskih i sakralnih objekata. Milan Muidža. VII-opt. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. godine u Glini i okolnim mjestima./ u tijeku 1991. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Dušan Kačar. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. Herelić Ramiz. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. Milan Milanković. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. Kendjel Ivan. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. IV-optu. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. a II-opt. i 1992. dakle. te uništavali stambene zgrade. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. . a IIIopt.opt. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. dakle. pljačkali imovinu. V-opt. st. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Jovanović Rezika. Dušan Jović. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima.opt. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. Lovre i dr. III-opt. sakralne objekte i gospodarske objekte. V-opt. 2.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. Dušan Kačar. Ilija Nišević. 120.. Djurač Rajko. Ilija Bjelajac. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. paljenja i rušenja stambenih. III-optuženi MILAN MUIDŽA. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. te ranjeno deset osoba. II-opt. lipnja 1991. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Crkva Sv. crkva Sv. 1. dok su Drakulić Nikola.

travnja 1993. da bi. Temeljem propisa čl. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. godine.050. Malić Hamdija. navode optužnice. ožujka 1993. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. Dušanu Kačaru. st. st. 343. 120. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ZKP-a u svezi čl. 87. Štrk Ivan Šantek Ivan. postavljen po službenoj dužnosti.199. svaki u ponekom dijelu. Mato. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. 90. Temeljem propisa čl. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. ali svi.. Milanu Milankoviću. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. st. 2. godine stavilo na teret I-opt. bila . Iliji Bjelajac. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. u cijelosti. 119.. Ličina Berislav. lipnja 1993. konačno. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. Juzbašić Živko.OKZRH. toč. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. na glavnoj raspravi održanoj 3. Kušan Djuro.000. OKZRH.HRD. 1. 120. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. – 7. Svjedoci Kovačević. Branitelj. OKZRH. 1. Iliji Niševiću. Milanu Muidži. 1. a optuženicima Dušanu Joviću. st. zbog izvršenja kojeg su tuženi. kojima ih se tereti. te ni po kome. OKZRH.

dakle. 4. OKZRH. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. temelji se na u izreci citiranim propisima. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.r. označeno u čl. ZKP-a.) a za vrijeme oružanog sukoba. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. lipnja 1993. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. u krajnjoj liniji. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. st. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. dne 9. U Sisku. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 31. PREDSJEDNIK Željko Barać. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 1. OKZRH). određivanje pritvora. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. v. s tim. st. Prilikom odmjeravanja kazne. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 343. pozivom na propis čl.dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. ZKP-a). da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. Krivična odgovornost optuženih. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. te stoga optuženici. v. te uništavanjem stambenih zgrada. Odluka o trošku krivičnog postupka. sakralnih i gospodarskih objekata. 115. . nije dvojbena. stupanj krivične odgovornosti. 1. 120. Visina izrečene kazne zahtijeva. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.

R. predsjednika vijeća. pa se istog temeljnog zakonskog propisa . Alemke Sladić. 1. održane glavne i javne rasprave. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 7. Dvorneković Maru i Holija Stevana.14/93. nakon dana 1010 svibnja 1993. godine u Gorama. otac jednog djeteta. razveden. člana vijeća. st. Đure Sertić. 1. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. godine u odsutnosti zatvorenika. OKZRH. odvjetnika iz Siska. listopada 1991. sin Jusufa i Tinke. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. 03. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. dana . a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. sudaca porotnika. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. TO i JNA. zbog krivičnog djela iz čl. tapetar. rođene Stibuhar. godine na području općine Petrinja. OKZRH. rođenog 20 rujna 1930.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. Boškovića br. Ivana Zlovolić. 120. članova vijeća i Nataše Galinić. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. sa završenih četri razreda osnovne škole. Ante Jukić. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 120. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije.SI – 0011 K. godine u Velikoj Kladuši. Musliman. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul.

1992. 1. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. te Maru Dvorneković. Temeljem propisa čl. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. st. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. travnja 1993. 7. da je rekao. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. toč.000 HRD. 6. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 2. ZKP-a a u vezi čl. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. i 2. st. Istovremeno. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. 139.000-HRD i temeljem toč. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. do 14. koji prileži ovom predmetu. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. 1. st. st. 87. Tokom dokaznog postupka. Darinko Herak (list 43 spisa).08.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . njegovu ženu. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. među ostalim. OKZRH. listopada 1991. uz podizanje optužnice. očito pogrešno označenog prezimena. Ja sam uhićen 3. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. istog zakona) da bi. Stevana Holija i Maru Pavičić. kako se zvala. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl.1992. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. 120. godine. 90. u vezi čl. 1. 90. u kojoj se uračunava pritvor od 16. Temeljem propisa čl.03. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. koja je. na glavnoj raspravi javni tužitelj. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 1. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. OKZRH (sada označeno u članovima 109. i 118. st. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. 120 st. ožujka 1993.

da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. 343. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. 1. Ženevske konvencije. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. bila dovedena u dvojbu. te ni po kome. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. .r. Nema. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. st.na način opisan izrekom ove presude. a iz čl. koja je već naprijed jasno označena. 142. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.r. 1. koje ni po kom nije bilo osporeno. u krajnjoj liniji. Prilikom odmjeravanja kazne. U Sisku. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. istog zakona). st. 120. 1. v. v. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. svibnja 1993. stupanj krivične odgovornosti. dana 10. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. ZKP-a. temelji se na u izreci navedenim propisima. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Odluka o trošku krivičnog postupka. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. godine. PREDSJEDNIK Željko Barać. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Povreda međunarodnog prava. Slijedi. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. 31 OKZRH). OKZRH (ranij čl. st.

«ŠILT». st. iz kojeg su upravo bili izišli. općina Glina 6. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. SINIŠA MARTIĆ. zv.08.1956.1965. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30. 123.. VLADIMUR VILIĆ. srpnja 1991. sin Ilije i Ane. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. god. 4. u Skeli. prije čl. rođen 13. BRANKO ČUČKOVIĆ. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. s tadašnjim prebivalištem u Glini.08. ZKP-a. 115. «GULA» i «ZMAJ». rođen 25. st. rođen 28. Rade Grumić Rare 7 7. god. god.1945. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. s tadašnjim prebivalištem u Glini. sin Vladimira.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! . OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja. zv. srpnja 1991..11. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. sin Slavka. 4 ZKP-a).

Okružni sud u Sisku. st. 353. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 98. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30.. rođen 19. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.HRD i paušalni iznos od 5. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. j e . kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. zbog krivičnog djela iz čl. i 144. – 7. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. Temeljem propisa čl. zapisničara. SO Đakovo. Temeljem propisa čl. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. veljače 1993. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. Ul. dakle. Godine i Strizivojnni. Rade Grmuše kbr.. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. OKZRH. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. godine u Glini. listopada 1948. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. toč. sin Franje. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. suprotno odredbama članka 143. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Hrvat. 1. st. 4. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. 1. 150. 2. godine.HRD. odvjetnice iz Siska.000. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. nalazi se u bijegu. 150. OKZRH. po sucu Željku Barać. održane glavne i javne rasprave. oženjen. ZKP-a u svezi čl. sa prebivalištem u Glini. 1. st. 95.000. u odsutnosti optuženika. nakon dana 17.

stupanj krivične odgovornosti. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. Dakle. temelji se na u izreci citiranim propisima. 1. godine oznake Kv-9/93. 150. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. naročito ovaj potonji. dne 17. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika.st. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 33. te stoga optuženi. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. prosinca 1992. (čl. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. . istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. veljače 1993. Braniteljica po službenoj dužnosti. 353. OKZRH.. Prilikom odmjeravanja kazne. s tim. te ni po kome. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. Uračunljivost optuženika nije ničim. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. To tim prije. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. U Sisku. u krajnjoj liniji. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Sam način postupanja optuženika. opisan po svjedocima. OKZRH). koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. veljače 1993.

protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. nakon dana 26. listopada 1991. sada u bjektstvu. održane glavne i javne rasprave. ožujka 1993. nakon što je Makarić Neven. Polakova kbr. zv. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. rođen 10. j e . SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Crkvenom Boku. rujna 1991. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine do 31. zapisničara. v. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. zbog krivičnog djela iz članka 150. po sucu Željku Barać. kao kapetan tzv. sin Miloša. uz sudjelovanje Nataše Galinić. godine.r. „kapetan Pero“. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. v. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. odvjetnika iz Siska. „milicije SO Krajina“. Barać. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. u odsutnosti optuženika. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. 8. godine u Glini.r. rujna 1952.

čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 1520. stavka 1. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 6. postavljen po službenoj dužnosti. veljače 1993. i 144. subjektvina i objektivna. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. čl. ožujka 1993. godine.HRD. 95. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. 150. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja.000. 23. godine. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. st. ZKP-a. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 98. st. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Temeljem propisa članka 353. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. G. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.dakle. 2. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim.. Branitelj. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. ZKP-a u svezi čl. 1. Temeljem propisa čl. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Ženevske konvencije iz 1949. Svjedok. st. istovremeno i oštećeni. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. toč. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143.

pozivom na propis čl. dne 26. 142. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Đure Sertić. Zakona o krivičnom postupku. Zbog krivičnog djela iz čl. zapisničara. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. Članova vijeća. razlogom je određivanju pritvora. 33. ZKP). 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Jakić Ante. SI-0016 K. Jovanovski Budimira. stupanj krivične odgovornosti. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada.r. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Alemke Sladić. travnja 1993. U Sisku. SUDAC Željko Barać. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. 1. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st . i Podunavac Sime. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. v. ožujka 1993.r. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. OKZRH. 353.pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. st. nakon dana 27. Begović Jove. Prilikom odmjeravanja kazne. 4. uz sudjelovanje Nataše Galinić. predsjednika vijeća. Visina izrečene kazne. Tarbuk Ranka. člana vijeća . 123. u odsutnosti optuženih.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a u prisutnosti zamjenika . sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. st. v.godine.

a potom. rujan 1957. Novi. oficir bivše JNA. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 16 i 21. svibnja1963. sin Rade. zapovjednika garnizona u Petrinji. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. minobacačkom vodu 120 mm. sa posljednjim prebivalištem. Frankopanska ul. što su njihovi podređeni. niti jedinica. rujna 1949. Bateriji haubica 105. nakon što su od Tarbuk Slobodana. IV – opt. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. održane glavne i javne rasprave. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.optuženi PODUNAVAC SIMO. sin Dragutina. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. artiljerisku. godine u Petrinji. provodeći ovakova naređenja i učinili. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. 24. 8. te stambenim. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. krivi što su : dana 2. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. godine u Dvoru. rođen 24. V. da otvore tenkovsku. rođen 15. stariji vodnik u bivšoj JNA. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. Klarić Milana i su . Podunavac Simo. III – opt. Marković Đuro. odvjetnika iz Siska. SO Bos. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. 66. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. ul. godine u Sokolišu. Jovanovski Budimir. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. i 155 mm. Begović Jovo. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. Hanžekova kbr. Janjića br. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. sin Mirka. kapetan I klase bivše JNA. u Petrinji. ožujka 1951. rođen 30. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. II – opt. pristali da provedu ovakova naređenja. rujna 1991. J. minobacačku i drugu vatru. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. Br. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. 2. rođen 13. Bučar Štef. sin Milana. vodnik bivše JNA. Haulikova br. Lokner Nikola.

142. 1. ožujka 1993. Lovre i drugi objekti. Vujatović Đuro. – HRD i temeljem toč. st. 23. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Banjan Miko. Jovanovski Budimiru. Begović Jovi i Podunavaca Simi. 98. dakle. Marić Mladena i Talaja Josipa. 353. Trklja Jasmina. broja uviđaja 834/91. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. 6. – HRD. 7. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. Popović Marijan.910. datih tokom istrage. OKZRH. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. veljače 1993. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. 1. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. optuženim Babić Miloradu. Drakulić Nikola. Kovačević Janko. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. 1. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Đuričić Rajko. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. toč. Temeljem propisa čl. Cerjak Branka. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. Ceković Ljubica. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Temeljem propisa čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 6. Katarine. 2. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 95 st. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. st. crkva sv. OKZRH. Lovrenović Ivice.. Sekulić Branko. st. Podnar Stjepana. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. crkva sv. Vujaković Rajko. st. To stoga. ZKP-a u svezi čl.Mouća Alojza. pa tako. Općinski sud u Petrinji. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. prijave medicinskog centra Sisak . st. što je i učinjeno. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl.000. što isti nisu dostupni državnim organima. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Banjadinović Andjelina. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Tarbuk Ranku. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. 142. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. 1. Dumbović Zvonko.

Učinjenom nisu stavljeni prigovori. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . Katarine. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. Jovanović Rezike. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Lovre i dr. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. a primjenom propisa čl. st. 353. 1. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. 1.o povredama Drakulić Nikole. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. sakralne i druge objekte u Petrinji. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. JNA u Petrinji. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. ZKP-a. a iz čl. Klarić Milana i Mouča Alojza. Općinski sud u Petrinji. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. OKZRH. Vujaklija Rajk. crkvu Sv. Bučar Stjepana. te uvidom u pismenu dokumentaciju. TZV. Marković Đure. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. OKZRH. st. Djuričić Rajka. Banadinović Andjeline. 33. .142. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. koje su gađale kako stambeno. crkvu Sv. također navođenu. predstavlja. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. svakome. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. izdavanje zapovjedi. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. Kendjel Ivana. tako komunalne. Herelić Ramiza. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima.

PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI . st. ZKP-a). Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. travnja 1993. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 123. dana 27. 4.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . U Sisku.

V.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul.1991. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. M. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. kao i uništeno jedno teretno vozilo. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Tita. Nazora i Trga M. gdje su vidljiva oštećenja. V. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Nazora – Trg M. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. Tita u pravcu Gajeve ul. F – 16 prikazuje ulicu V. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Gundulića. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. I. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. J. I. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice.09. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. Nazora – Trg M. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . godine. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. F – 30-32 prikazuje križanje ul. locirane u Petrinji u ul. V. V.

u odsutnosti optuženika. Ivana Blažinić.PODACI O POČINITELJIMA 2.1944. zapisničara. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine. oficir tzv. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. i 15. godine u Dvoru. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. srpnja 1991. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. sin Rade. sin Staniše. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14.03. i 15. srpnja 1991. st. Tijekom 14. nakon dana 18. zbog krivičnog djela iz čl. rođen 24. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. JNA. člana vijeća. 142. predsjednika vijeća. 1. sudaca porotnika Josipa Žinić. siječnja 1993. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. god. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. članova vijeća i Nataše Galinić. općina Surdulica. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . ĐORĐE STOJANOVIĆ. rođen 01. Alemke Sladić. u Stajkovcu. Ivana Kasaić. rujna 1949. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. Srbija i Crna Gora 3.

1. topničkim i raketnim jedinicama. Obrazloženje . 2. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. 353. 7. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. st.740 USA dolara. u Petrinji. st. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. 1. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. toč. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. Temeljem propisa čl. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. JNA. Isaković Čeho.749. Grubić Đuro. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine.000 – HRD i temeljem točke 6. u više navrata. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. st. st. travnja 1992. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. 95. 98. godine do 04. 108. Kovačević Ivica.000 HRD. dakle. ZKP-a u svezi čl. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. studenog 1991. neizazvan za borbeno djelovanje. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . st. tzv. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila.749. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. 142. Kostić Branko. Temeljem propisa čl. 1.

a pročitani su. iako nema formalna obilježja rata. st. o kojem. prosinca 1992. što. godine.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Učinjenom nisu stavljeni prigovori.1268/91 i – 311/92. godine (list 94 i 95 spisa) te. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. 23.749. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. JNA. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. što isti nije dostižan državnim organima. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. a sam grad Sisak. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. i 90 – 91 spisa). ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. kao i njegova industriska zona. . 46 – 59. st. (objava istog i dr. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. koja prileži spisu. izdao zapovijed.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. prosinca 1992. sud ne nalazi potrebnim govoriti. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. a iz člana 142. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. godine (listovi 94 i 95 spisa). 142. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. stav. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 6. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. prosinca 1992. 6 da je to činio. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. tzv. 1. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. 1. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. prosinca 1992. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. za vrijeme oružanog sukoba koji. ovom zgodom. u Petrinji.

1. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. PREDSEDNIK Željko Barać. Zakona o krivičnom postupku. st.r. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. v. kao ni primjerenosti istog. U Sisku. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. v. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. određen je pritvor. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. primjenom propisa člana 353. . siječnja 1993. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Shodno visini o izrečene kazne.r. dana 18. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti.

prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. kolovoza 1991.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. oko 7. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede.Paunović Dušana. svibnja 1960. Alemke Sladić.opt. siječnja 1962. kolovoza 1960. zbog krivičnog djela iz čl. sa prebivalištem u Petrinji. Horvat Stjepan. godine u Joševici. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. SAO Krajina. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. godine . Srbin. rođen 2. godine u Joševici.opt. sin Stanka. Horvat Đuro. rođen 1. 1. sin Ljubana. Zubanović Jove. rođen 29. u krivičnom predmetu protiv I. kojima su su . nakon dana 25. odvjetnice iz Siska. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ. zvani Tito. st. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ. sin Milana.predsjednika vijeća. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. godine u Jošavici. SO Petrinja. IIIPlavljanić Sime i IV. sin Dušana. Radišević Nikole. znajući da mještani sela Pecki. u odsutnosti optuženih. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama. II. gdje i prebiva na kbr. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. 116.b. OKZRH. ove bez ikakva razloga napali. godine. rođen 11. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. Malinova (odvojak) b. SO Petrinja. 4. zapisničara. člana vijeća i Nataše Galinić. 127. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. godine u Joševici. krivi što su : dana 16. svibnja 1993. 142. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. Srbin. siječnja 1955.

optužnicom od 30. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . navode optužnice.000. 1. svaki u ponekom dijelu. oznake KT. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. ZKP-a u svezi čl. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. u potpunosti. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. godine. 1.HRD. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio.000. pobliže opisano izrekom ove presude. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA. te ni po kome. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 120. ali svaki.178/92. toč. 1. st. 2. OKZRH. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. kako je tuženo. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl.. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo. Svjedoci Stanešić Danijel. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli. 90. činjenično. odvjetnica iz Siska. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. Zubanović Jovi. 1. Bugarin Andrija. studenog 1992. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. 87. OKZRH). Abramović Ivo. Temeljem propisa čl. dakle. Temeljem propisa čl. st. OKZRH (sada čl. godine. 343. 1. 1. Dvorenković Stjepan. st. 142. 142. pa i po provedenom dokaznom postupku. prosinca 1992. st.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. svibnja 1993. Visina izrečene kazne zahtjeva. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. 142. krivična odgovornost ni jednog od optuženih. OKZRH. 1. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. st. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. označeno u čl. ZKP-a. 31. Prilikom odmjeravanja kazne. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nije dvojbena. temelji se na izreci citiranim propisima. Odluka o trošku krivičnog postupka. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. dakle. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava.) a za vrijeme oružanog sukoba. ZKP-a). 4. 343. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.r. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. dana 25. određivanje pritvora. PREDSJEDNIK Željko Barać v. st.r. U Sisku. 1. v. 115. pozivom na propis čl. s tim.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

sin Mare.optuženi BALTIĆ PETAR. neoženjen. sin Milana. sin Nebojše. oženjen. II-optuženog Baltić Petra. 1957.b. 12. godine u Glini. VI Udarne kordunaške divizije 36. siječnja 1993. X-optuženog Matijević Dragana. IIIoptuženog Bjelajac Stevana.optuženi ČORDAŠ VLADO. 1952. Srbin. Kovačevića b.optuženi TINTOR DRAGAN. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. sa stanom u Balincu kbr. oženjen. II. člana vijeća. Ivana Zlovolić. IV. sa stanom ul. zbog krivčnih djela iz člana 142. rođen 19. kažnjavan. Vinogradska b. 1. policajac. Radnička kbr. rođen 18. u odsutnosti optuženih. IX-optuženo Djaković Ilije. stražar. oženjen. godine u Glini.b. odvjetnika iz Siska. 02. Srbin.. rođen 20. Srbin.Okružni sud u Sisku. V-optuženog Ljubičić Milana. stražar. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. nakon dana 22. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. stražar. 1962. sin Alekse. zapisničara. oženjen. 04. VI-optuženog Čordaš Vlade.. Banijskog partizanskog odreda b. st. IV-optuženog Bogunović Djuke. 05. Alemke Sladić. članova vijeća. godine u Glini. 12 VI. gdje stanuje u ulici A. V. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. rođen 09. i Nataše Galinić. VII-optuženog Tintor Dragana. III. .optuženi BJELAJAC STEVAN. godine. otac jednog djeteta. godine u Dvoru. sudaca porotnika Ivana Kasaić. sa prebivalištem u Glini. 03. 1965. godine u Glini. 34. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske. 1953. predsjednika vijeća. održane glavne i javne rasprave. sin Petra. Mirka Švaljek. i iz člana 144. policajac. Srbin. otac jednog djeteta VII. sa prebivalištem u Glini. rođen 01.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. rođen 03. 03. Srbin.b. sin Stevana. rođen 18. 1966.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. godine u Zemunu. sin Milana. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. 12. 1958. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. st. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 1. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. . st. Branitelj. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga.se pri tome. prosinca 1992.. – 6. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim.000. postavljen po službenoj dužnosti. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Temeljem propisa članka 98.000. 95. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. 2. 23. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. toč. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. stavak 1. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. i 144. prosinca 1992.HRD i paušalni iznos od 5. 1. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. dakle. subjektivna i objektivna. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. godine. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 6. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1. ZKP-a u svezi čl.HRD. Temeljem propisa članka 353.. ZKP-a) Kv-103/92 od 30. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.

SUDAC Željko Barać. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. određen je pritvor. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. st. v. Ivana Kasaić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. v. U Sisku. Mirka Švaljek. godine. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Alemk Sladić. predsjednika vijeća.r. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. pobude iz kojih je djelo učinjeno. temeljeno na propisu člana 353. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. 1. siječanja 1993.ženevske konvencije iz 1949. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. 33. člana vijeća. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. a putem ovoga suda. Obzirom na visinu izrečene kazne. Prilikom odmjeravanja kazne. dne 19. Zakona o krivičnom postupku. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti.r. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.

sin Jovana. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. sin Draginje. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . rođen 9. uz pomoć tzv. oženjen. radnik. radnik. sa prebivalištem u Petrinji. Grge Novaka b. Srbin. dakle. godine u Sisku. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. sin Đure rođen 16. IV-optuženog Krnjaić Đure. godine u Jošavici SO Petrinja. JNA okupirali grad.i 4. u odsutnosti optuženih. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. Ivana Trnskog kbr. 13. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. odvjetnika iz Siska. Radićeva kbr.Nikole. godine u Bosanskoj Bojni. održane glavne i javne rasprave. radnik. Srbin.listopada 1991. Srbin. IV-optuženi Krnjaić Đuro. sin Đure rođen 20. sa prebivalištem u Petrinji. nakon dana 22. rođen 5. godine. st. zbog krivičnog đela iz čl. IV 1954. IX 1947. nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO. 1. Filipa Kljaića b. Ul.siječnja 1993. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. otac jednog djeteta. godine u Tremušnjaku. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA..117. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. 142. oženjen. Ul. oženjen..b. Srbin. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji. SO Petrinja. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3.IV 1947. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine u Petrinji. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. 11 1968. III-optuženog Zorić Ljubana. III-optuženi Zorić Ljuban i. sa prebivalištem u Petrinji.b. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.

. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio.HRD. 1.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva . .st. st. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 1. a svaki od njih paušalni iznos od 5. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 2. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . i 7. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali.HRD. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4. 95. Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137.500. 353. Temeljem propisa čl. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. 142. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. Plavljanić Nikoli. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio.iz čl. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih .II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku. pa tako.prosinca 1992. 1. 98. 142. Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili.označeno u čl. toč.000.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. već u Petrinji). godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. . Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. st. sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama. a potom u zajednici. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. . st.prosinca 1992. spajati žicom na strujni krug. 1. 6. ZKP-a u vezi čl. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. st.

Barać. st. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 353. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Zakona o krivičnom postupku. Odluka o trošku krivičnog postupka.r. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda. a iz člana 142. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. koja je već naprijed jasno označena. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. 33. Ženevske konvencije.siječnja 1993. st. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. Slijedi. godine. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. Povreda međunarodnog prava. složenosti postupka. temelji se na u izreci navedenim propisima. SI-0024 K-22/92 . imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. v. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dne 22. 1. 1. v.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika. sud je optuženima Rađenović Željku. stupanj krivične odgovornosti. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

zapisničara. članova vijeća te Nataše Galinić. I. star 22 godine. predsjednika vijeća. Drobnjak Milana i IV-opt. „Prelac Mlinoge. 2. star 28 godina.1ipnja 1953. „Prelčić“ iz G. Ul. svibnja 1957. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. III-optuženi DROBNJAK MILAN. trgovac. odvjetnika iz Siska. u odsutnosti optuženika. A1emke Sladić. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. sudaca porotnika Ivana Kasaić.siječnja 1993.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. nakon dana 2l. II-opt. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. zbog krivičnog djela iz čl. Mlinoge. Drobnjak Slavka. zv. Ivana Zlovolić. Zajca kbr. “ iz G. I. krivi su . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 144. II-optuženi SANADER MILE . sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. Ul. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. godine u Ljeskovcu. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha. sin Branka i majke Milke rodjen 18. III-opt. Mirka Švaljek. 2. zv. od oca Branka i majke Milke. Sanader Mile. rođen 3. u krivičnom predmetu protiv I-opt. Zajca kbr. Sanader Dragana. godine. godine u Ljeskovcu. člana vijeća. održane glavne i javne rasprave.

Rogulja Milivoj. 95. a zatim. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". zajedno sa njime pucali u njih. Sanader Mile. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. Lukačević Franjo.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika . Alijagić Meho. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. u ovom času. godine. kršeći pravila međunarodnog prava. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st. Tutić Radislav. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25.iz čl.HHD. suglasivši se sa ovakovom naredbom. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 2. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. Muškić Neno. II-optuženom Sanader Mili. Temeljem propisa čl. Drobnjak Slavku.rujna 1991. ZKP-a u svezi čl. st. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. Drobnja1k Milanu i IV-opt. st. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko. Temeljem propisa čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. nakon čega su II-opt. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske. njihove prisutnosti glavnoj raspravi. a ubijeni bili Bursik Tomislav.000. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. godine I-optuženom Sanader Draganu. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. Svoboda Mišo. Tomašić Branko. 1. uslijed čega su Cerjak Dražen. Dumbović Nikola. dakle. 7. toč.200. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Gregec Dejan. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 1.. Kovačić Božidar. Jelačić Ivica. III-opt.prosinca 1992. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. 353. 144. 98. .HRD.što su: dana 16. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili.. III-opt. godine u Petrinji. 144. IIIopt. Drobnjak Milanu i IV-opt. 1. Mikulin Vlado. studenog 1992.

kako je i pledirano u završnoj riječi. neposrednih očevidaca događaja... Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. Njihova su kazivanja (kao. jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen .. da ni jednom izvedenom dokazu. Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže. Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. ali ne znam kako se zove. stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su.. „. “TO“. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa). Međutim. Galijan Zlatka... ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije. čiji su iskazi. Popara Dušan (list 71 spisa). Popara Dušana. Turajlić Miroslava. Turajlić Milovana.. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika. može se reći srećom. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka. primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ". nastojeći čuvati sebe..... preživjele zlodjelo o kojem je riječ. čiji je i on bio pripadnik „. ".odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja. pak. da se ne kaže previše. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. već spominjanih. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa)..Branitelj. Turajlić Ilije. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa). ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela.naoružanje.. uz suglasnost stranaka. nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno . jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa).pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest.. nije prigovorio.“. tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“. koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. postavljen po službenoj dužnosti.. (pa tako Turajlić Milorada. Nedvojbeno je. pročitani.. predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike .. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „.. nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno. ali da je ipak. pao . ali on nije htio o tome ništa razgovarati. ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv. uvjerenje je suda. ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju. dopremila vojska“. Turajlić Nikole. Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika. Požar Zorana. Turajlić Milana. Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih.

i 99. rujna 1991. „Sanader Dragan između ostalog je rekao . spisa.. ovoga puta iz izreke presude . nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno . tada nije bio ratni zarobljenik. tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika... Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude. kao smrtno stradali istom zgodom. Naime. po saznanju za postupke i imena učesnika u njima. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude.. 83.je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života. „Njega sam zapazio i zapamtio po tome. No. Pečirko Marijan. zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“.iz ratne zone u Petrinji .do Bolnice u Sisku. a prema utuženom takove nisu bile. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . Mile (također Sanader . jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko. kada mi je predočena slika. .je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. Nadalje. godine predveče . Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23.. Žugaj Vlado.. Izostavljena je. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen. što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16. jer se ovome sudu. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena. To ne čudi. .rujna 1991. 93. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak.i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“. a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. „Ja sam ostao neozlijeđen. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji.. „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola.. Kovačević Ivica i Svoboda Mišo. 97. jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja.opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa). već samo. „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko. utvrdili njegov identitet.. „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. Konkretno. među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan....1992. Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar". konačno. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda. godine u Prosekturi bolnice Sisak. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač.samo glede stradalih osoba).. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81. prepoznao Sanader Dragana. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su. pa ni izvješće Policijske uprave Sisak. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ". 89. Sve se ovo kazuje stoga. izostavljen je.11. glede upravo rečenog. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). koji je to stvarno i bio. kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu.

imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. u krajnjoj liniji. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. v.r.već civil. pozivom na propis čl. dne 21. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11).ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . Nema. javljanje. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. 1. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju.siječnja 1993. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika. te stoga optuženici. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. Prilikom odmjeravanja kazne. dakle. te ni po kome.r. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. s tim. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. st. određivanje pritvora. 353. Zakona o krivičnom postupku. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. temelji se na u izreci citiranim propisima. 33. Sam način postupanja. PREDSJEDNIK Željko Barać. v. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske).označenog u članu 144. bila dovedena u sumnju. među inim i dobrovoljaca za to. optuženih. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka. stupanj krivične odgovornosti. U Sisku. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva. Odluka o trošku krivičnog postupka.

Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. nakon dana 5. Srbin.1956. zbog krivičnih djela iz čl. u vijeću sastavljenom od sudaca. rođen 12. veljače 1993. Trg narodnog heroja br. u odsutnosti optuženih. 54. održane glavne i javne rasprave.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. članova vijeća te Nataše Galinić. nestali su . nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. člana vijeća. 1. godine u Glini.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. muče i tuku. rođen 10. Željka Barać. godine u Bos. gdje i prebiva u ul. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka.SI – 0025 K – 23/92 . i iz čl. Palaić Ivan. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. godine. Srbin krivi što su : 1. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.09. Gaćeša br. predsjednika vijeća. 144. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede. sa prebivalištem u Vrginmostu . 1954. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. sin Pere. strojarski tehničar. Ivana Kasaić. 142. odvjetnika iz Siska. zapisničara. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991. V. Dubici. st. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. 12. Štajduhar Pavao i Žilić Branko. sin Marka. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili. Mirka Švaljek. godine do 31. oženjen.12. Josipa Budinskog. godine u Glini. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. I. ožujka 1992. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić.

1. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ZKP-a u svezi čl./. 2. 144. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. st./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. dakle. 1. a svaki od njih paušalni iznos od 5. ./ istovremeno. a za krivično djelo opisano pod 2.000 – HRD. 48 st 1. i 2 toč././. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl.Litrić Milan i Žužić Ante. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. 2. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. Kaurić Joso. od 25. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. studenog 1992. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. 1. – 7./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. od kojih udaraca su Litrić Borislav. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. toč. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. a opisani pod 2. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. Temeljem propisa čl. 142. dakle.500. te i sami to činili. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. st. st. 1. koju naredbu su ovi prihvatili. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. 98. 353. 95. čime su opisanim pod 1. muče i tuku. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede . – HRD. Pa se temeljem propisa čl. st. u istom mjestu i na isti način kao pod 1.

142. prosinca 1992. Svojstvo civilnih osoba. 6. st 1. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. 144. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika.) . nije dvojbena. Način postupanja svakog od optuženih. Branitelj. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. dakle. dakle. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. a sa nespornim posljedicama. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). opisan po svjedoku. Postupali su optuženici. označenog čl. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). 142. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. 144. da djelo mora biti . te ni po kome. Krivična odgovornost. 23. što isti nisu dostižni državnim organima. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima. st. kojima ih se tereti. godine. st. a sadržan i izrekom presude. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima.označenog čl. naročito pogibanjem ljudi. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. nitko nije oprostio. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. postavljen po službenoj dužnosti. 1. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih.

r. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. st. po nacionalnosti Hrvat. temelji se na u izreci citiranim propisima. stupanj krivične odgovornosti. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Pobrđana. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. U Sisku. 1. te stoga optuženici. god u Sisku. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Vedrog . sin Mije i Marije rođene Petanović. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Zakona o krivičnom postupku). po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. Odluka o trošku krivičnog postupka. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda.09. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v.r. 353. veljače 1993. dana 5. rođen 19.protupravno i po međunarodnom pravu. državljanin RH. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. s tim. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela.1969. PREDSJEDNIK Željko Barać v. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. pobude iz kojih su djela učinjena. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. u krajnjoj liniji.

Đure Sertić. potpukovnik bivše JNA. oženjen. Komogovine. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. kolovoza 1995. a nakon što je takova vatra otvorena. predsjednika vijeća. člana vijeća. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju.rujna 1991. koja je privremeno okupirana. stavak 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše. sin Nikole. u odsutnosti optuženika.Polja. zapisničara.siječnja 1946. Mirka Švaljek. Općina Glina. nalazi se u garnizonu u Petrinji. nakon dana 7.00 sati te 16. god. bio pripadnik tzv. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku. god. advokata iz Siska. rođen 27. otac dvoje djece. godine oko 12. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. u svezi članka 24. KZJ. te nakon što su artiljerijske i . a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. god pa sve do 06. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. godine u Balincu. članova vijeća. godine. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. kolovoza 1995. što je: dana 2. Alemke Sladić. Dana 06.rujna 1991. održane javne glavne rasprave. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. i 21. zbog krivičnog djela iz članka 142. i branitelja optuženika Davora Škugor. kolovoza 1995. uz sudjelovanje Nataše Galinić.rujna 1991. god. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske.srpnja 1992. god do 06. kao zapovjednik garnizona Petrinja. godine u Petrinji. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci. sudaca porotnika Ivana Kasaić. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK.

crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. Općinski sud u Petrinji. 353. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom. st. dakle. H-alereić Ramiz. komunalnih i drugih objekata u gradu. ZKP-a u svezi čl. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16. 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.. 1.rujna i 21. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi.i temeljem točke 6. Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21.svibnja 1992. 6. st.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. 98. . 1. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. st. st. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. 1. 53/91). 95. 1.sa tenkovima . izišli . Drakulić Nikola. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. 2.380.označeno u čl. naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. 24.minobacačke granate počele padati po Petrinji. Temeljem propisa čl. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 142. Temeljem čl. te razrušeno i uništeno više stambenih. u svezi čl. toč. 1. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . a teško ranjeni Đuričić Rajko.rujna 1991. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. godine. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. st. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji.

Optuženik je odmah prekinuo konferenciju. a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa.1ipnja 1992. srpnja 1991.kolovoza 1991. U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . Dakle. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). Osim toga. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu.rujna 1991. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti. ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2. Denis Latin (list 62 i 110 spisa). koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku. Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . Oko 10 minuta nakon te eksplozije. Osim toga. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara.200 metara. Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik .kolovoza 1991. Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi. godine. ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika. godine."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području". godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio. godine bilo ratom zahvaćeno. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16. Dana 7.rujna 1991. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). Primopredaju je vršio do 10. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. godine.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom. vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk.

Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. Neki su ušli u ambulantu. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu.00 sati. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. sve do 19. haubica i VBR-ova. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. Oko 19. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak. . ali je i priličan broj rezervista. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. dakle. Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji.rujna 1991. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme ." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. i ukupno oko stotinu vojnika. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta. Konferencija je odmah prekinuta. a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu.godine a iz video-kasete je uočljivo.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. majku im ustašku. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. kao i optuženika. pala granata od minobacača 82 mm. Došlo je do oštećenja krova. tenkova i teškog naoružanja.granata. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. Pucalo se iz topova. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. minobacača od 82 i 120 mm. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih.

dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. Nikola". a počeli su iza posljednjeg napada 21. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. godine kada je izvršen treći napad. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao. Da li je to učinio ne zna. Svjedok dodaje. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. nije mu poznato. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije.rujna 1991. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. raspolagali su jedino sa pješadijskim. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. Kako je vodio o tome statistiku. i drugo. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom.rujna 1991. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena.6 dana.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta.rujna 1991. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. Osim toga. Svjedok kaže. Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. a zatim je taj posao . prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. vrtovima. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. Benedikt" i "Sv. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". ZNG-a ili građana Petrinje. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. Po ovome zaključuje da je dana 21. rujna 1991. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog. Osim toga. Napad je dogovoren za 21. Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. godine. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu.rujna 1991.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. godine kada je i izvršen. Palajić Ivo. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. da je 15. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. da je došlo do znatnog oštećenja grada. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. ulicama i podrumima. Napad je počeo oko 6 sati. smatra. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. a to su činili na dva načina: Prvo. zatim. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi. Znano mu je. Mrtve su tako skupljali 5 . Mrtve su pronalazili po kućama. da se ponovi napad na Petrinju. da je sve ovo dakle. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16.

godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji. te se sa ukućanima sklonio u podrum. godine u Petrinji. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima. Čuo je brujanje tenkovskih motora. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. da je bilo poginulih iz napada 16. ali i nakon toga. godine. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi. znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. Djecu nisu našli. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". a čule su se i detonacije po cijelom gradu. Bio je u samom centru grada. Danilović Kosta i Babić Vlado. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. Svjedok na kraju iskaza iznosi.Lovre" koja se u njemu nalazi. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo.rujna 1991. Benedikt" i u cijelosti uništena. a niti je bilo kojeg prepoznao. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa.rujna 1991. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Nije poznavao poginule. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Nalazio se je u Petrinji i 16. dapače.rujna . no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. po civilnom stanovništvu. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. a kada . Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. Napad je vršen tenkovima.rujna 1991. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba.rujna 1991. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. Sve ostalo civilno stanovništvo. 21. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi. godine kada je uslijedio drugi napad. sakupljao poginule civile po Petrinji. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. Palajić Ivo. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja. razorenu kuću Dangubić Mije. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. Dana 16. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. Nalazili su ih u podrumima. Bilo ih je u grupama i pojedinačno.rujna 1991.rujna 1991. godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. vrtovima.rujna 1991. bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu. Šmisl Stjepan.

da napusti podrum i kuću. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2. rujna . što sa sigurnošću tvrdi.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka. na Petrinju 2. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne. Sa sigurnošću tvrdi. 16. uopće može se samo reći . godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. kada je već prestao napad. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. kulturnih i drugih javnih objekata. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. godine. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. Nadalje je vidljivo da su dana 5. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. logični. da za napad koji je učinjen 2. godine. Iskazom svjedoka Ing Harceta. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju. sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad.rujna 1991. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada. kao i njihov povratak.rujna 1991.rujna 1991. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom. Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. decidirani. izlazak tenkova. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji. raznih sakralnih. srušen most na rijeci Petrinjčici.rujna 1991. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. Nakon što se sakrio u obližnju kući. zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka.rujna.

Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe . U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne.rujna 1991.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka. Dogovara konferenciju za tisak 2. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. kako napad ne bi bio zaustavljen. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. opet bez ikakova razloga i povoda. gradjani žive i provode uobičajeni dan. Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih. dugotrajniji. Neki i masakrirani.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu.u Petrinji. civila. podrumima. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. Popis poginulih ostao je u kasarni. kao npr. povodom jedne nesreće. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata. Kako je ona u pismenom obliku. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad. Dakle. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. Isti je uslijedio 21. 142.i 2l. godine kojom rukovodi.rujna 1992. Naime. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. sa više poginulih civila. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina. dvorištima. a ubrzo i izlazak tenkova. Ovaj još jači i snažniji.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja. Sve do te naredbe u gradu je mirno. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". izdaje odmah naredbu za napad. 24. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga.rujna 1991. Svi poginuli potječu iz napada 16. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova.i 21. vrtovima. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. vežama. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne.. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. Jedina moguća konstatacija . Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna. novi napad. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. više teško i po život opasno ranjenih. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. KZJ u vezi čl. godine. obavljaju uviđaj. grad u vatri.rujna 1991. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao. Mrtvi na ulicama. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području.

r. napada koji je učinjen na grad. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela.srpnja 1992. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. KZJ. Naime. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao. 1. međutim. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. iz kasarne. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. ZKP-a.r. upravo suprotno u toku postupka. 33. Dakle. . Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja. te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. U Sisku. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. njenog rušenja i ubijanja civila. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. st. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. da bi do kraja izvršio svoj naum. a ne izdavao. 353. Prema tome. dne 7. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl.

Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 .1991. 09.1991.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. događaja 02.09. Gundulića.locirane u Petrinji u ul. V. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. I. prikazuju objekte na križanju ul. S. god.09.1991. godine.O.09. godine. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.

prikazuju križanje ul. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. su vidljivi tragovi oštećenja. I. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. Nazora – Trg M. pločnika i. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. V. DAMIR BOGDANOVIĆ. prikazuju stambene objekte u ul. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. prikazuju Trg M. V. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. Tita u pravcu Gajeve ul. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul. F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja. prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. V. prikazuju Trg J. god u Novskoj. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. nadalje .06. J. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. kao i tragovi zrna-projektila. Nazora-Trg M. V. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. Nazora-Trg M. kolnika. rođen 10. ul. V. god. V.. M. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Tita. V. Tita u pravcu Gajeve ul. gdje su vidljiva oštećenja.1967.F-16 prikazuju ul. V. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul.

gdje i prebiva na kbr. godine u Ostrožinu. predsjednika vijeća. god. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. drž. Srbin. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. RH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 3. člana vijeća. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. članova vijeća.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. odvjetnika iz Siska. "Čvoljac". izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. sin Mirka i Danice rođene Rudan. toč. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. Stjepana Benčić. temeljem propisa čl. održane glavne i javne rasprave. godine. Alemke Sladić. 1956. OKZRH. zapisničara. zbog kaznenog djela iz čl. I. ZKP-a . u svezi st. godine u Ostrožinu.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Srbin. 1956. 2. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. s prebivalištem u Ostrožini kbr. 197. 197. drž. st. rođen 16. nakon dana 06. RH. 340. sin Mirka i Danice rođene Rudan.. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. 1. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. 123. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. rođen 16. radnik.07. Milana Krajačić. zv. neoženjen.07. poljodjelac.veljače 1997.

niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. toč. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. ZKP-a. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. Oba optuženika. navode optužnice. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. tako i na glavnoj raspravi. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. no. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. OKZRH. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Ni jedan od njih. u svezi st. OKZRH. ZKP-a. troškovi kaznenog postupka iz čl. 2. 97. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. 1. 123. pa. st. 1. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . st. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. pozivom na propis čl. ama baš ni jednom riječju. 123. protjerivanjem stanovništva. . Stjepan Šuntić. st. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. padaju na teret proračunskih sredstava. to jest nisu iznijeli svoju obranu. 3. 2. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Temeljem propisa čl. 1. 2. ZKP-a. nije preostalo drugo. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. kako tijekom istrage. toč. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. "Krajine". 340. Sudu. 208.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima.5. opet. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 1. Mirko Gvojić.siječnja 1997. 91. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. a činjenično opisano i izrekom ove presude. . pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. u svezi st.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. dakle. s:. 2. st. ZKP-a. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz.

dne 06. drž. Alice Freiberger. člana vijeća. rođen 11. 91. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Mirka Švaljek. 1. zv. v. ZKP-a. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. odvjetnika iz Siska. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. godine u Cerovljanima. sa završenom . ZKP-a. godine.r. pismen. 67. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. a shodno načinu okončanja postupka.listopada 1954. Josipa Žinić. sin Đure i Ljube rođene Čorić. članova vijeća. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. PREDSJEDNIK Željko Barać. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.veljače 1997. U Sisku. 1. zbog kaznenog djela iz čl.5. padaju na teret proračunskih sredstava. sudaca porotnika Ivana Kasaić. st. zapisničara. toč.RH. 87. st. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. 120. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. bez zaposlenja. troškovi kaznenog postupka iz čl. . 2. strojobravar. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. nakon dana 26. st. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. predsjednika vijeća. v.rujna 1996.r. Srbin. Jalšo. OKZRH. 1.Pozivom na propis čl.

pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. Temeljem propisa čl. 2. para državi "Krajina". 1. do 1995.6. bez djece. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. kroz čitavo navedeno razdoblje. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. pristupio u paravojne formacije tzv. toč. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. srpnja 1996. kao i od 19. 1. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. tbč. ZKP-a. st. 123. st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. do 21.kolovoza 1995. protjerivanje stanovništva.SSS. 45. te odcepljenja općine Hrv. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. 120. . protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. st. OKZRH. Temeljem propisa čl. a na glavnoj raspravi 26. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. 1. OKZRH. 1. sada ponovno.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. neoženjen. 90. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. OKZRH. svoju obranu. "SAO Krajina". godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. 87. 4. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. najprije. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. 2. veljače 1996. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. 2.travnja 1996. . OKZRH u izrečenu kaznu se. st. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. 123. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. kriv je tijekom razdoblja od 1991.rujna 1996. dakle. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. da bi. u vezi st. godine pa nadalje. 1. godine broj KT-36/96. st. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . u svezi st.

dne 26. v. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv.rujna 1996. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl.kolovo za 1995. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. koje mogu utjecati na visinu kazne. učinjenog sa umišljajem. Vojna pošta 9139 Kostajnica". OKZRH. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. jer nije dorečeno. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. 4. v.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. ZKP-a. „Srpske vojske Krajine 39. OKZRH. honorirati. godine pa nadalje.. zastrašivanja i protjerivanja. PREDSJEDNIK Željko Barać. st. ustanovljeno.. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. pa je tako.). 123. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. te drugo. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja".r. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. OKZRH. a iz "reversa ličnog zaduženja. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. pozivom na propis čl. da je bio pripadnik tzv. 90. 45. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. revers i dr. st. a da tome nitko ne prigovara. također se ne može. 2. municije. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. 31. do 21. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. 1. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.r. sada u tom pravcu. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. u vezi st. U Sisku. nije ničim dokazana. pretpostavlja se." da je bio "četni stariješina". Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. kao i od 19.travnja 1996.Korpus. veljače 1996. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.

te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. u selu Crna Draga . odvjetnika iz Zagreba. sa završenom SSS. uz sudjelovanje Nataše Galinić.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. godine. zapisničara. vozača. nezaposlenog. zbog kaznenog djela iz čl. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . neoženjenog. 339. predsjednika vijeća. do 1995.OKZRH. u svezi st. RH. sudaca porotnik " Bogdana Josip. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. "Krajine". 1963. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. 3. Ivana Plemenčić. 1. 2. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. 123. Alemke Sladić. toč. Srbina.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. drž. Brnjevac 70. članova vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Temeljem propisa čl. Vladimira Jerković. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. nakon dana 2l. godine u Vrginmostu. st. gdje i prebiva. člana vijeća. rođenog 27. održane glavne i javne rasprave. godine.01.svibnja 1997. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991.

svibnja 1997.r. 87. Pri kraju provedenog postupka. Barać. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. st. dakle. dne 21. godine. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 2. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. 2. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. Rečeno je razlogom. Temeljem propisa čl. 123. st.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. . st. v. 123.5. 2. 1. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. 1. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. 91. u svezi st. ZKP-a. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. OKZRH. v. para državi "Krajini". U Sisku. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. st. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .siječnja 1997. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima.r. 1. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe.pripojenja tzv. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. toč. . padaju na teret proračunskih sredstava. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. OKZRH. 1. a na glavnoj raspravi održanoj 21. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. u svezi st. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. protjerivanjem stanovništva. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo.svibnja 1997.

st. godine. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. rođen 01. nakon dana ll. Srbin. Omladinska 3. zp. drž. Ćepin. 24. „Krajina“. 1. Nikole Tesle br. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.01. 123. u svezi st. 2. održane glavne i javne rasprave. odvjetnika iz Siska. godine u Starom Selu. kriv je što je: tijekom 1991.studenog 1996. otac jednog djeteta. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine do mjeseca kolovoza 1995. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. Josipa Žinić. zbog kaznenog djela iz čl. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. zapisničara. oženjen. neosuđivan. Mirka Švaljek. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. OKZRH. Ljubice Rendulić . očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . a sada na adresi Livana. vodi se u VE u Glini. RH. predsjednika vijeća. pismeno sa završenom SSS.1951. automehaničar. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. sa posljednjim prebivalištem u Glini. uz sudjelovanje Nataše Galinić. člana vijeća. članova vijeća. vojsku služio u bivšoj JNA.Holzer.

srpnja 1996. 1. za vrijeme rata. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u.bio sam pripadnik. 1. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba.. morao sam to biti . ZKP-a. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. 123. .označeno u čl. Temeljem propisa čl. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. ". godine ista bila izmijenjena na način. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. imao sam automatsku pušku. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. s tim da dodaje ". primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode.mogu još na kraju . godine." (list 28/11).. OKZRH. 4. 2.. u svezi st. ZKP-a. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. oružje sam imao još iz bivše milicije . st. 45. . pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. godine.. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. kroz čitavo navedeno vrijeme. st. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . u okviru takvog zločinačkog plana. iako sam Srbin. kako se navodi optužnicom. 120. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti..obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. 1. na glavnoj raspravi dana 23. OKZRH. toč. do izbijanja sukoba. počam od 04. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. st. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. st.. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. pa nadalje.6. paravojnih formacija milicije . da bi. 87. Temeljem propisa čl.. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti..srpnja 1996. 2. pučana hrvatske nacionalnosti. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva... st. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju.65 mm.1istoDada 1996....

Morao sam to biti''. godine. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. a ostatak iz rečenog DO svjedocima.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. OKZRH u svezi sa čl. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. a optuženik prihvaća.godine ) u čl. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. 1. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. st. a da je tjeralica sredstvo da se. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. st. 3. dodatak Međunarodni ugovori br. dostavljenom po sudu u Hagu. istog temeljem čl. Milan Babić. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. 120. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. a ne nečim. makar na tzv. da je izostalo. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. st. rujna 1996. OKZRH. 120. kako to obrana tvrdi. OKZRH“. pri navođenju njegove obrane. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. u konkretnom slučaju. 7. jasno kazuje. 123. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. od 27. 2.rujna 1996. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. tvrdi. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka.N. 1. Koje je optuženik predložio. 1/10 od 26. st. OKZRH. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 123.priznaje i sam optuženik. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. Dušan Zelenbaba. paravojnih formacija milicije. 122. . Branitelj. bilo rečeno. što je sud propustio ustanoviti. . br. a Zakon o općem oprostu ( N. Naprotiv. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. 2. pa i onima. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“.N. negativnu okolnost. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. istog Zakona. Isto tako. 80. kako je već ranije navođeno. konačno. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. Mile Martić.list 82/II) i dalje. mimo njegove volje. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. kao i da je. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. do čl. 3.

a sve stoga da sa vješala skine . ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. ali. a uznastoji samo sebe izuzeti. ponuđen po optuženiku.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. kao pripadnika skupine. Istina je. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. otuđivao vrijedne predmete. što se lako zaključuje iz njegove obrane. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. nanosio psihičke i fizičke povrede. Mogućnost. da je . pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. smješten u samicu. 2. znajući za sve to i ne reagirajući. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. križima i leđima oborenog na pod. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. a da bi priznala "postojanje grupe". kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. Sud. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga.Posjedovanje naoružanja nije sporno. Zapaljena mu je kuća. glasi u najmanju ruku ironično. da bude jasno. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. prijeteći da će ih zaklati. a i ljude iz svjedokova okruženja. čl. "milicioneru“ koji. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. nasuprot optuženiku. dozvoljavao paljenje imovine. a kroz to vrijeme sada opt. Trajalo je to četiri dana. psujući im ustašku mater. na čemu uznastoji obrana. . Točno je. Istovremeno ga je vrijeđao. primjenjivao mjere zastrašivanja. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. kao pripadnik skupine. poistovjećuje se sa skupinom. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. a sve prateći psujući mu ustašku majku. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. tu nema šta. 123.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. kada se znade. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. pljačkalo na veliko. riječju. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. godine. svinje odvlačile. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu.

. a sa njima i ja. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. udarajući ga naizmjenično. da je 17. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega.. nije mu poznato kuda.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. iz Bijelih Voda. pored drugih i po Kotur Bogdanu. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. Kotur u tome nije učestvovao. Ja oružja nisam imao. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. ubojstvima i zlostavljanjima. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli... Prijetio mu je. starog oko 45 godina. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. prepoznao sada optuženoga. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. Bio je sa ostalima i u njegovu. obučenih u razne uniforme. bacali ručne bombe u iste i palili". a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata.kolovoza 1991. Svjedok se prisjeća ". a posebno u Jukincu. .. vojne i milicijske.. godine živio u Glini. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". Kada sam izišao . datuma kojega je dobro zapamtio. a "spominjanjem" ustaške majke. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku.listopada 1991. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. sve dok je do 26.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. među . pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. godine. polijevali po kućama.svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . Uvijek se samo veselio. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. godine. . a kada je dolazio do njega. među tridesetak naoružanih osoba.obješenu baku. bez razloga za to. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. u Jukincu. nakon što je pretražio. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. . prijetio obračunom. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. ali mu ne znam imena. preko razglasa.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. a na poziv Kotur Bogdana.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. . Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. Nije po njima tada pucano. ima je neprilike. a ne da bi slučajno to osudio." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini.

nešto poslije pola noći. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. ama baš svi svjedoci govorili. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. doslovno rekao: "p. svinje. primjerice poljoprivredne strojeve. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. konkretno Matijević Ivan. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. zv. ovaj puta u selo Prijeka. koji je tamo došao. istovremeno. ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. "negativnu okolnost". Po prevoženju kamionom u Jukinac. na imanju Zibara. nije jasno. kada je odvožen kamionom. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. a u pogledu mogućnost. opljačkan i gliser. godine. krave. o kojima je već bilo riječi. odakle je. za koje se više nikada nije čulo. ali to ne znači. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. gdje je svjedok tada živio. zapaljivim metcima. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. mještane tukli i zlostavljali. koji su pljačkali sve što su stigli. iako kolovodja. Sva trojica su ga tukla. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. Uviđajem na mjestu događaja.". . u biti. Ferenac Milan. za razliku od optuženika. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. to potvrdili. Svjedoci predloženi po optuženiku. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. . Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima.rujna 1992. reagirao. ponovno ga je optuženik. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina.kojima je prepoznao sada okrivljenog. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. Klobučar Nikola. Slado. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. da optuženik spram ostalih. treba te zaklati". naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. bez njegovog obrazloženja. u kuću Divjak Branka. a koje je izostalo. nije doista postupio kako su oni govorili. sudu. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. . kojim su prilikama. Nije to uspio ni pri suoćenjima. ti materina. među ostalim.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. naime. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. kojem je. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. Ti-su svjedoci.

pozivom na propis čl. pa tako. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. st. koje je postao pripadnikom. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. 31. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana.Činjenica je. U Sisku. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. OKZRH. tim prije što ih ni obrana nije istakla. pa sud. nasuprot obrane optuženika.r. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja.r.srpnja 1996.studenog 1995. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda . koje u smislu propisa čl. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. 45.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. kao otegotno . čije je zločinačko postupanje. v. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. 37. kako je već isticano. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. Željko Barać. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. jer povreda istog. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. znane i neprijeporno.0KZRH. optuženik i veoma aktivno. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. v. dakle. godine. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. pa nadalje. 4. dne ll. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. 90. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. slijedom iznošenoga. predviđena čl. OKZRH utječu na visinu kazne.

održane javne i glavne rasprave. Josipa Sladić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. Alice Freiberger. oružje i streljivo. Ivana Blažinić. nakon dana 24. Dubici. pokretna imovina otuđena. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. člana vijeća. članova vijeća. st. OKZRH. god. sin Đure. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". sudaca porotnika Ante Jukić. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. "Krajine". pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. uz sudjelovanje Slavice Režić. predsjednik vijeća. godine u nazočnosti optuženog. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. automatsku pušku i dr. VELIMIR MILE. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.06. VELIMIR MILE. lipnja 1996. od vj. s stanom u CerovIjanima 95. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. sa kojim je bio očito nezadovoljan. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. godine do 1995. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. zaduživši uniformu. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . Đure Sertić. 1. prije svega mještana iz sela Cerovljana. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 120. zbog kaznenog djela iz čl. u Bos. rođenog 26. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. u kaznenom predmetu protiv opt. kao zapisničara.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. branitelja opt.1950. iz Siska.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. siječnja 1996. 45. a temeljem u izreci citiranih propisa. 31. pa nadalje pozivom na propis čl.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Slabe imovinske prilike optuženika. .r.godine. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. dok olakotnih okolnosti. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. kada je mislio da će mu to biti od koristi. OKZRH. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana.optuženika spram nje kritične zgode. v. 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. studenog 1996. PREDSJEDNIK Željko Barać. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. dne 28. počam od 11. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. OKZRH. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. U Sisku. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Vrijeme provedeno u pritvoru.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

k r i v je što je: dana 1. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. u kaznenom predmetu protiv opt. nakon dana 23. Đure Sertić i Mirka Švaljek. kolovoza 1949.g. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. svibnja 1995. Općina Novska. Općina Novska. otac jednog djeteta.opisano u čl. OKZRH . 1.12. u nazočnosti optuženika. iz Zagreba. drž. 120. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. SSS. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. godine u jutarnjim satima. članova vijeća. člana vijeća. Alica Freiberger. st. Općina Pakrac. sin Dragutina i Ljube r. zapisničara. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. OKZRH. oženjen. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. te ispaljenje raketa call 57 mm. MRZIĆ MILAN. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. godine. siječnja 1997.1968. MRZIĆ MILANA. odvj. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. st. branitelja optuženika Laze Veselinović. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. rod.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. pješačke brigade vojske tzv. 08. konobar. RH. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. 20. 120. neosuđivan. sudaca porotnika Ivana Blažinić. predsjednik vijeća. Srbin. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . u Gornjoj Subotskoj. dakle. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. VE Pakrac. "RSK". kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. Vukotić. zbog kaznenog djela iz čl.

120.1995. odnosno da ima zastoj. 87.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. st. tek na djelovanje po njima. – 6. 45. 120. Dana 1.1995. i čl.00 kuna. OKZRH primjenom čl. 90. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. godine. OKZRH. 2. i održavanja oruđa u funkciji. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm). U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret.05. 1. st. "RSK" od 7 mjeseca 1994.05. 1. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. Spavao je do 6. toč. 38.000. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29.64 kn i paušal od 1. 39. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98. Nadalje. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. toč. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. ali ne i po Novskoj. Primjenom čl. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. 1. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška. st. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE. a u svezi čl. 1. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja. pješadijske brigade. 1. st.zbog toga se temeljem čl. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. 1. st. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. 1. st. gdje je bila minobacačka četa. i 2. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. Babić Milan. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . godine bio je u Paklenici. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. Na Novsku se djelovalo iz BiH.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. pješadijske brigade vojske tzv. Temeljem čl. ZKP. toč. 1. godine pa nadalje.

89). presliku iz vojne knjižice za optuženog (str. "RSK".2-3.88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat. 72). do vremena njegova ranjavanja. jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm. godine (str. vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. godine bio potporučnik načelnika topništva 98. nije dvojbeno da je opt. Milana Čorak (str.19-20. 1.66). osim u početku kod Starog Grabovca. dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato.ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem. te zapisnik o obrani optuženika (str. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača. Stipu Vulić (str. "RSK". zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. Nadalje.135).30 sati. svibanj 1995. ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci.7). također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen.135).14. te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. u prilogu Pravilo brigade. pješadijske brigade vojske tzv. To se sve događalo u periodu oko 7. Nije dvojbeno da opt. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str. svibanj 1995. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka .5).39. Takav zaključak u odnosu na opt.svibnja 1995. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. pješadijske brigade vojske tzv. Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda. "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. 136). stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta. te podaci o liječenju optuženika. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str.6465. saslušao svjedoka Babić Željka (str. godine (str. S obzirom da je opt. Čičak Zlatka (str. Vojnović Nikolu (str. te je tom prilikom ranjen. 76). proizlazi iz fotoelaborata. bio ranjen. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu.145-182). svibnja 1995. stacioniranih u . podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska. nakon čega je pobjegao. podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. Razaranje pomenutih mjesta opt. "RSK". godine i 3. procjena Komisije za ratne štete. 74-75). jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije.

. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km. godine ostao u zastoju. te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. Isto tako. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. Inače. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. To je bilo negdje oko 7.00 sati. pješadijske brigade vojske tzv. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak". Gradišci. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi. "RSK". te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. Općina Novska. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj. Zajedno sa opt.svibnja 1995. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1.g. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. te ispaljenje raketa cal. kolovoza 1949.

. a može imati i opću grupu. a može djelovati i šire. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. organizira. komadant donosi odluku. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. brigade vojske tzv. Komandnu grupu čini komandant. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno.30 pa cijelo dopodne. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak. pomoćne grupe. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. organ za obavještajne poslove. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. Naime. "RSK" kojoj je pripadao opt. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. planira. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika. koordinira i analizira borbena djelovanja. organ za popunu i personalne poslove. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. centra za vezu. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. Novskoj i okolini. obavještajni organ i organ za rodove.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. načelnik štaba. pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju. U skladu sa iznesenim. organ za rodove i kancelarije. Komandna grupa priprema odluku. operativni organ. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. Svaka brigada ima komandno mjesto. a sastoji se iz komandne grupe.

i 2.Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. 6. a u svezi čl. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. 1. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. ZKP-a. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. U sferi izvršenja. ZKP. planira. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. I u najblažem obliku za optuženog. Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. st. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. 1. toč. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. st. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. valja navesti. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. pješadijske brigade vojske tzv. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. organizira. 87. 98. a odnosi se na troškove postupka prema . 1. 90. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. "RSK" . da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo.

kao predsjednika vijeća. u kaznenom predmetu protiv I-opt.r. te sudaca porotnika Ante Jukić. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. suca Županijskog suda. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. te imovinskom stanju optuženika. kao članova vijeća.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. odvjetnika iz Siska. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dne 27. Ljubice Rendulić-Holzer. travnja 1996. rođene Kljaić. v.sin Mile i Marte. Milenka Janjetović i II-opt.troškovniku (svjedoci. U Sisku. Jovana Jerinić. kao člana vijeća. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. 11. OKZRH.r. godine u Hrvatskoj Dubici. stavak 2. zbog kaznenog djela iz članka 123.1950. gdje i . v. (K-31/1995). SI-0043 K-32/1995. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. rođen 19. godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. vještaci). veljače 1997. dana 16. zapisničara.

mučili ga i nečovječno postupali prema njemu. radnik. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.13. poljoprivrednik. Abaza Željko. Jurić Janja. Kaurin Jaga. Alavančić Kata i Reza. Durinović Antun. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv. Luić Janja. i 33. Krnić Štefo. lipnja 1911. Đuričić Stevo. Vatinović Anka. Stanković Veronika. Čaušević Idriz. oženjen. 3.ul. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. Sabljar Štefo. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991. kućanske i druge aparate. Flekać Marko. Đurđević Luka. Dragičević Ivica.Zdravka Buzadžića 71. Mucavac Antun. Ferić Đuro. a naročito od mjeseca kolovoza 1991. ul. Barić Sofija. Josipović Anka. Krivajić Reza. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. Đukić Maca. rođena 1940. Nikolić Ana. Knežević Antun. Dikulić Stjepan. Piktija Anka.Blinja Barbara. Batinović . Josipović Ivo. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Juratović Marija. Švračić Antun i Marija. stoku i drugo. Vrpoljac Nikola. Glavinić Grga. Volarević Soka.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi. žena Ive.godine u Hrvatskoj Dubici. paravojnu snagu navedene tvorevine.1947. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12.Dubičkih partizana br. Kata i Liza. Zaočević Šajnović Milka i Slavica. Ferić Anka. otac jednog djeteta.. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. Trninić Ivo i Kata. Flekać Franjo. Karanović Jozo. Vuković Pero. Huska Stjepan. Dikunić Ruža i Sofija. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. u Cerovijanima . Bunjevac Tomo. poljoprivredne strojeve. kolovoza 1949. Ferić Kata. Ordanić Luka. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. Đukić Antun. Šestić Milan. kolovoza 1949. i čl. Antolović Roko. rođen 3.prebiva.8. Trninić Ivan. Tepić Dušan i Ana. Barunović Nikola. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. Krnić Mijo. Josipović Anka. godine pa sve do oslobođenja tog područja. Batinović Antun. Dukić Danica. Pavić Antun. oženjen.sin Mile i Ane. 51. tj. gdje i prebiva. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. Likić Nikola.3. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. Lončarević Antun. Kropf Pavle i Bara. godine protivno odredbama čl. Krivajić Antun. Flekać Jozo. do mjeseca kolovoza 1995. -završio osnovnu školu. Petrović Juraj. otac dvoje djece. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola. Vladić Kata. Srbin. RSK.32.. Bunjevac Antun. Trninić Terezija. Jukić Iva. Šestić Marija. Delić Marija. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva. ubijali civilno stanovništvo. Bačin. rođene Duričić.. Cerovijane. Mišić Mijo. Karagić Josip. do 53. Jukić Vera i Marija. Mišković Ivica. Pavić Matija. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. Volarević Antun. Pezo Ivo i Soka. Lončarević Nikola. Bunjevac Kata. Kulušić Ivan. Čorić Mara. od tada.31.godine.Felbabić Nikola. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. u selu Bačin . Srbin. Jukić Filip. II-optuženi JOVAN JERINIĆ.

Perković Nevenka. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. kolovoza 1995. godine broj KT-34/1995. Antolović Marija. stavak 2. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. Čorić Bara. stavak 2. Naime. Rješenjem od 6. tj. Na temelju članka 90. OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. dvije kapelice i crkve. protiv opt.00 kn. Barunović Matija. Čorić Antun. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. te se na temelju odredbe članka 123.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123. istoga članka. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995. OKZRH. stavak 1. Lončar 'Kata. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. Barunović Marija. Felbabić Marija. Lončar Anka. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. ZKP-a u iznosu do 8. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore.000. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95. Čorić Josip. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. Na temelju članka 45. stavak 1. godine broj KT-35/l995. koje je činjenično opisano u optužnici. Da bi se . Čorić Vera. Blinja Ana i Likić Andrija. Perković Vlado. Blinja Katarina. dakle. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. Ordanić Antun. te svaki platiti paušalni iznos od 5. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. stavak 2.listopada 1995. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227).Marija.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. 1.listopada 1995. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. Lončar Antun. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. do 6.193. stavak 1. toč. Lončar Kata. stavak 1. Blinja Josip. Blinja Nikola. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120. Zaočević Nikola. stavak 2. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano.00 kuna. Perković Zoran. OKZRH/a u svezi sa st. provede jedinstveni postupak. Lončar Stjepan. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.studenog 1995. i 3. OKZRH. 1.

Miću Čorić. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. Prema izjavi optuženika. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. nezna od koga.da je jednom došla zapovjed. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. 1991. Ejuba Čaušević i dr. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina. 1991. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. da su kuće opljačkane. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. Neki od njih su već od prije imali naoružanje.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju. da je 13. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. godine. Osim toga. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili.da se negdje sklone dok prođe akcija. navodi. godine izvršena njihova mobilizacija. tvrdi optuženik. Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. ali nezna tko je to učinio. Navodeći da je 13. on ga je postavio za pisara (čatu). U svojoj obrani izjavio je. kako je već napred navedeno. dolazeći u komandu . 1991. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. da je počev od 8. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša. Knežević Antuna. rujna 1991. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike. a neki su ga dobili tada. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. 1991. Viđao ih je. Tek u tijeku 1992. Cerovljana i Predora. Željka Abazu i Čaušević Idriza. I-opt. Slavka Kučuka.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti. Izjavio je.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. Poznato mu je. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. On ne zna zašto. Josipa Josipović.da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. pa i on sam ga je dobio tada. Nadalje. bez obzira. Prije ove akcije. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe.čuo.a on. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. SAO Krajine. da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. Inače. Čorić Miću. Navodi. Poljoprivredna mehanizacija je . 9. 9. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo.mjeseca 1991. rad na popravku mosta).da su tijekom 1994. No. 10. po stavu suda. Tom prilikom. godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla. u svojoj obrani je naveo. navodno. da su dvije minirane. Tvrdi da nikoga nije ubio. 10. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . Vrativši se 22. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. bio je pisar u komandi. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. Đukić Ivana i Nikolu. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7. godine. Danicu Krizmanić.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana.' Budući da je s njime bio dobar.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. da nije pljačkao kao niti palio. mjeseca 1991. Kasnije je ušao u graničnu policiju. godine.

Krizmanić Danicu (137). Bunjevac Milana (130). ali. tj. U tijeku 1993. Kučuk Slavka (115-117). godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. da ih nije vidio i nezna. Šprčić Antuna (141). godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). ističe. Čorić Milana (139). on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. Bilo mu je poznato. Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. Kulišić Anu (141). da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe. već da su pogubljeni u Bačinu.tko su bili. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. Po izjavi svoje žene znade. Vuruna Evu (140). godine premještena je na položaj u Uštice. Trivić Milku (129).a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. da je dosta kuća srušeno u Bačinu. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992. ali si u tome nije mogao pomoći. U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. Trečić Mariju (131). jer je čuo. Juratović Anku (139). Josipović Josipa (104-106). Matijević Marka (131-132). Ordanić Matiju (161). Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. a također i od domaćih ljudi. Čorić Miću (117-119).zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. jer se bojao. Krnić Milana (162).koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. Tepić Snježanu (133). Šestić . Šnjarić Marina (149-150). Izjavio je. Nadalje. Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. Nezna tko je pucao. Ostalo je nešto starijih ljudi. iz Hrvatske Dubice. oko 50 do 60 osoba. da je iz Hrvatske Dubice otišao.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima. Krajem mjeseca rujna 1991. pošto je više puta čuo pucnjavu. zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. Ribarić Nikolu (151). Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. Kao pripadnik . Abaza Nikolu (133). Izjavio je. RSK i on. Đukić Nikolu (103). Anić Nikicu (151). Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo. Tvrdi. Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102). Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. ali nema detaljnijih saznanja o tome.goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj. do polovice 1993. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. II-opt. Juratović Stjepana (138). Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. Višnjicama i Predorama. Bunjevac Radmilu (131). kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske.

Unčanin Mirka (182). Milenko Janjetović i II-opt. jer nije uvjerljiva. Doduše. Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206).ponovno saslušanje (218-219). stvaranju grupa i naoružavanju . Karagić Miška (183). Hrvatske Dubice. naoružavati se tijekom 7.a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. ožujka 1996.priložen spisu.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . Naime. pa sve do Siska. Međutim. Već tijekom toga mjeseca. godine. Stanišek Velislava (165-166). godine (209). Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu.godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. Josipović Josipa i Čorić Miće . Tijekom 8.1995.a činjenično je opisano u izreci ove presude. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području. Dvora. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika. godine u neodređeno vrijeme. spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. 2. tj. stavak 2. a naročito poslije toga. Redžić Osmana (184). Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio. njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. o organiziranju. i 8. godine u Hrvatskoj Dubici. OKZRH.a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. i na temelju iskaza brojnih svjedoka.Tomu (163). Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt. broj 511-10-8232/96. Šabalj Nikolu (208). čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. Naprotiv. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. Stanković Mariju (208). osim ocjene navoda njihove obrane. diglo na oružanu pobunu. pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7. mjeseca 1991.2. okupljanju. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. Poljak Marka (179). Perković Ivana (181182). mjeseca 1991. opće je poznata činjenica. U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe. stavlja im se na teret djelo iz članka 123. se stavlja na teret. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi. svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. iako ih nitko nije ugrožavao. Juratović Ivana (219). jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. (3 fotoelaborata pod ovih brojem). obavio očevid 28. Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. Ercegovac Milana (208-209).a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. Matijević Draginju (219). 1996. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. Zapravo. izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij. koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. godine koji je bio informativni list 26.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama. Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12.

Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. godine.10. Pekrović Ivan (181). Čorić Mićo (117). one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. 6.1991. To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva. Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. Poljak Marko (179). u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika.a imao je pušku. Ercegovac Milan (208208). Poznato mu je/da se tijekom ljeta. Optuženike je u sastavu skupine u 8. godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. 8.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo. mjeseca 1991. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. Juratović Stjepan (138-139).najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102). Kučuk Slavko (115). ili početkom 7. a naročito u 8. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović. čak i prije 8. tukao . 10. Knežević Antun.). st. Dukić Nikola (103). Čorić Mićo.vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. Neki od njih su bili u uniformama i naoružani. godine.a činjenica je da je 25. Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba. koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. Isto tako. Sever Ilija (222).10. U istoj skupini. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. 1991. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka.godine i svjedok Dukić Milan (102). Čorić Milan (139-140). iz sada. Anić Nikica (151).organizirane skupine počinio niz kaznenih djela. mjesecu 1991. milicije SAO Krajine.mjesecu 1991. Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno. godine prolazio . vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja. On je također 20.da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi. s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije.Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). Šnjarić Marin (150).a imao je automat sa dobošem. koji je bio na čelu tzv.1991. Krnić Milan (162). proizlazi. mjeseca 1991. kao jedinstven instrument za stvaranje. mjeseca 1991. a kasnije tzv. proširenje i očuvanje paradržave RSK. da su napadi počeli već u tijeku 8. I-opt. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166).1991. Sam se začudio. Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166). Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo. Stanišek Velislav (165-166). Prije toga iste civile je mučio. nešto dalje od Jerinića. RSK u Kninu. Šestić Tomo (163-164). Abaza Željko). Mihaljević Ivan (182-183).a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. godine. godine (99. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. SAO Krajine. opće poznate činjenice. Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6. navodno poslije 13.

namještaj. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. Redžić Osman (184-185). Hrvatsku Dubicu i Predore. stoka i dr. godine pokupili u njoj preostale Hrvate.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva. popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. Oni su morali obavljati razne poslove. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. Krivajić Antun. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. za sada se vode kao nestale osobe. Hrvatske Dubice i drugih mjesta. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice. Graboštana. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo. Tu su ih vidjeli i optuženici. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni.Josipović Josipa i druge. poljoprivredni strojevi. Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile. Timaraca. Nadalje. Oni su navedeni u izreci presude. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. što su i sami naveli u svojoj obrani. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip. raščišćavati teren. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139). oko oko 50 do 60. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. također prema popisu (201-206). akcijom "Oluja" oslobođeno to područje. starije životne dobi. oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. Sva ta imovina (kućanski aparati. pripadnici skupine . Na temelju istog dokaza.) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. Ribarić Nikola i Abaza Željko). 1991. 10.

Sve navedene posljedice: napad na naselja. mjere zastrašivanja i pljačka (čl. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. okrutna postupanja i mučenja. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Glede I-opt. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl.svjedoci.31.gospodarskih i vjerskih objekata. Kazne su određene u skladu s člankom 123. osobito ubojstva. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali.3. napadi nasumce. OKZRH. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. uništavanje stambenih. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude. Ista činjenica. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj.51. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. Naime. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora .Vatrogasnog doma. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi. pljačkanja imovine. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. mučenje i nečovječno postupanje. posljedice sveukupnog djelovanja. a II-opt. do 33. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini. čiji su pripadnici bili i optuženici. prisiljavanje na prinudni rad. Činjenica. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće.l3. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna.. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. godine (221). Naime. Dopunskog protokola Ženevske konvencije).1995. Ženevske konvencije). Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. Činjenica da je I-opt.2. Pored navedenog. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja. Zato je sud I-opt. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. tj. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila. do 53. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. svaka fizička i psihička prisila. Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. ubijanje civila. stavak 2. . Milenko Janjetović i II-opt. naročito karakter skupine. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike.

193. 1.00 kn. OKZRH.000. Hrvatske. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dne 16.00 kn a odnose se na troškove svjedoka.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. težini i trajanju kaznenog postupka.r. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl.travnja 1996. PREDSJEDNIK Josip Budinski. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze. i 3. stavak 1. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI . jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. Vrijeme od 04. ZKP-a. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Iznos je određen prema složenosti. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav. Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45.r. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti. v.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA . v.kolovoza 1995. Troškovi kaznenog postupka iznose 8. 90. U Sisku. st.

održane javne i glavne rasprave. u prisutnosti I i II-optuženika. Srbin. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Općina TOpUSKO. rođen 01. Ćelap Dušana. sa završenom OŠ. 1956. sin Milana i Milke. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. Ivana Blažinić. otac dvoje djece. udovac. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. članova vijeća. 11. nakon što se osnovala paravojna skupina zv. predsjednika vijeća. rastavljen. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. 1. lipnja 1947. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu. Zakon dana 16. sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. zbog kaznenog djela iz čl. zapisničara. 123. Lalić Milana i II-opL. gospodarske objekte i drugo. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . Zdenka Gajšek. st. sa prebivalištem u . čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .Maloj Vranovini 38. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. godine u Maloj Vranovini. Srbin. rođene Lalić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić.12. dakle. otac jednog djeteta. odvjetnika iz Siska.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sudaca porotnika Đure Sertić.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. OKZRH. 2. rođen 25. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. godine u Maloj Vranovni. s prebivalištem u M. u kaznenom predmetu protiv I-opt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. člana vijeća. OKZRH. godine. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. Vranovini kbr. Ante Jukić. godine u Maloj Vranovini.travnja 1996. 120. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP.

kako je to opisano u izreci presude. kolovoza 1995. a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI. rujna 1995. u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. Tada je zadužio pušku zv. "Samostalni vod Mala Vranovina". SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. svaki u iznos od 2.00 kn.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. 2. što je on sa ostalima i činio. 1. Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu. vlasništvo Sonički Mile."Samostalnom vodu "Mala Vranovina". da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. "papovka". KT-37/95 od 12. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. "SAO Krajine". 1. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. i svezi čl. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik. 123.000. jednim minobacačem i mitraljezima. 1. SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. ZKP-a. Poslije 1992. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. st. "papovka" i raspoređen je u tzv. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. nije vidio da bi netko pljačkao. koje je bilo prazno. pa nadalje. Nisu imali . godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. i 2. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. godine KT-39/95 od 21. – 7. godine.937. 45. toč. OKZRH I. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. st. ''Topuske čete". 90. Zadužen je puškom zv. Nadalje. 1.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. pa kad je negdje polovinom rujna 1991. OKZRH. godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). st. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. nije činio. što on osobno. br. Temeljem propisa čl. st. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće. 87.kolovoza 1995. godine. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. ali je zarobljen. rujna 1995. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25.travnja 1996. Tada je zapaljeno čitavo selo. "SAO Krajine" . Temeljem propisa čl. Već 1991. Upravo na prigovor zv.

On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. Čelap Dušana (str. Miljević Stanu (str. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. 85). da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". . a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. Kireta Vladu (str. Maricu Miljević (str. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. u dopuni obrane. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. "Topuske čete". Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. SAO Krajine . da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. Nadalje. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. Miljević Peru (str. 86). međutim. izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. kasnije je to porekao. te fotoelaborata. da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA. Marice Miljević i Stane Miljević. Tijekom postupka je dodao. ali nije sudjelovao u rušenju. 16). svjedoka Miljević Pere. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. 69). već da su je spašavali. skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. Tada je došla "milicija tzv. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. "Samostalnog voda Mala Vranovina". bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. 7 i 34 spisa K-29/95). Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. On je tada predao pušku. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. a da su to činile formacije tzv. da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. saslušao Žuna Milana (str. nije dvojbeno da su oni tamo bili. godine. kao što je bilo Hrvatsko selo. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. Milana SoničKi (str. Branka Toljana (str. 26 i 40 spisa K-28/95) i opt.nikakove uniforme."Samostalnog voda Mala Vranovina". međutim. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. akciji čišćenja" tj. To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. 30 i 87). Optuženici to također ne osporavaju. inače i sam pripadnik tzv. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. 69). međutim. 86). 86). bivbe JNA (str.

očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. 123. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. st. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa."Samostalni vod Mala Vranoina ''. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. Dušan Ćelap poslije 1992. jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. te otuđenje i uništenje njihove imovine. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. da II-opt. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. 2. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time. . Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine.Naime. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. navodeći da su to činili ''drugi''. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. upravo za vršenje radnji koje su već opisane. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci.

OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. izvršen je napad paravojnih formacija tzv. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa.r.r. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika. 87. st.7. a u svezi čl. . rođen 16. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. 2. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. rujna 1991. Republike srpske krajine na grad Petrinju. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16.02. 1. Franjom Tuđmanom. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. toč. U Sisku. . 90. rujna 1991. Jugoslav Vidić nije bio maskiran. suda. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović».b.travnja 1996. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. god. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu.1968. god. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr. st. dne 16. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b.. Odluka o trošku temelji se na čl. JUGOSLAV VIDIĆ. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović».

god. Bratstva i jedinstva 29 8. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1954. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. GORAN BARAČ.b. zv. DRAGAN VRANEŠEVIĆ. SLAVKO TADIĆ.09.05. PREDRAG ORLOVIĆ. sin Milana. sin Dušana.1960. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Javornju. sin Mile i Ljubice rođene Janić. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u D.1946. NENAD KORIZMA. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 07. u Dvoru. rođen 30. god. M. rođen 28. «MIŠA».05. rođen 03.PODACI O ŽRTVAMA: 1. sin Nikole. Bratstva i jedinstva 6 36. sin Mirka. god u Dvoru. rođen 18. rođen 19. god. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26.1954. općina Dvor. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.03.1958. DALIBOR BOROTA. TOŠO SUNDAĆ.1966. rođen 01. općina Dvor. ĐURO ĐURIĆ. NIKOLA BORČIĆ. sin Bože. Javornju 37. u Dvoru. 38.1965. god.03. Trg maršala Tita 23 40. sin Mihajla. Marića 8 35. god. DUŠAN BADIĆ. god. «ĐOKO».01. 22. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Đure. Bratstva i jedinstva 6 . Bratstva i jedinstva 6 19. god u Dvoru.1966. MILE SUNDAĆ. god.1972. MIRKO TOMAŠEVIĆ. u Zamlaći.03.1962. sin Jovana.12. rođen 02. u Hrtiću. u Dvoru. Bratstva i jedinstva 72 7. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. god. u Sisku. rođen 20. rođen 27. rođen 06. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.05. zv. u Rumaržovu. god.1965. «PEĐA».06.01. PREDRAG KORIZMA.1970. u Dvoru. rođen 22. u Dvoru. NEDJELJKO PAŠIĆ.1950.03. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33. u Sisku. zv. općina Dvor. zv. sin Marka.12. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Ilije. u Dvoru.09. sin Nikole. Bratstva i jedinstva 29 9. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ.09. Miloša Čavića 3 5. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. god. god u Unčanima. «BENI» sin Zore.05. JAN JANKOVIĆ. maja b. rođen 29. J. sin Đure. u D. god. Češka Republika.1970. sin Milana. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Damjana. Miloša Čavića 12 15. god u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1961. «PICEDUJE» sin Ibrahima.1964. god. rođen 15. Bratstva i jedinstva 6 13. 1. MILAN BEGOVIĆ.1957.11. rođen 27. god. zv. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. sin Jovana. u Dvoru.03. rođen 26. DRAGO KLADAR.1944. u Dvoru. rođen 05. rođen 06. Vraneševića 62 6. god.1933. sin Dušana. rođen 07. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.10. LEONARD JANKOVIĆ.

god. rođen 18. sin Đure.05. sin Đure. DUŠAN TOMAŠEVIĆ. RADE LUKAČ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 17. Bratstva i jedinstva 25 57. Mile Blažević 3. kao pripadnici paravojne formacije tzv. M.41. god. Marića 7 72. maja 17 59. rođen 15. rođen 09. god. sin Mirka. u Dvoru. Marića 22 64. «KRMAK». PERO KRNETA zv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. «ŽILJA». 69. SIMO GAIĆ. Struga i Kozibrod. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. rođen 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. općina Dvor.05. 1. god. rođen 21. 1. općina Dvor. 1.12. god. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. maja 3 60. god. MIRKO DRAČA. sin Jovana. god.1967. Pajo Žuljevac . s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1953. god.11.10. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.1955. općina Prijedor. rođen 17. 1. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.03.1955. Gombaševa 13 67. općina Dvor. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. god. u Dvoru. rođen 12. rođen 22. ĐORĐE BOROJEVIĆ.1968.1956.08.05. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. PODACI O ŽRTVAMA: 2. BiH. u Bosanskom Novom. sin Đure. u Dvoru. god.1951. MUSTAFA KADUNIĆ zv. sin Branka. Civile su putem stalno fizički maltretirali. BiH 43. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. sin Ljubana.1965. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća.1947. M. u Dvoru. sin Adama. Maršala Tita 59 54.01.1951. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica». rođen 14. M. rođen 25.1941. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. ŽELJKO ŽILIĆ zv. RADE TINTOR.03. sin Stojana. maja 13 63.01. M. Marića 25 71.08. Marića 38 47. rođen 09. JOVO AKIK.1960. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. god. rođen 24. god. sin Đure.b. sin Mehe. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. SEBASTIAN SANEL. NIKOLA SUNDAĆ. NIKOLA KRNJETA.06. sin Đure. srpnja 1991. sin Mehe.1955. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. u Dvoru. MILAN JOKA.01. ZORAN TADIĆ. maja 9 50. u Dvoru. god. Marića 2 46. u Draškovcu. u Dvoru. u Šamaričkoj Dragi. sin Đure. rođen 06. u Dvoru. banijske udarne divizije b. srpnja 1991. rođen 31. u Dvoru.1956. 7. općina Dvor.12. Jove Vraneševića 15 56. M. god. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. u Kozarcu.1964. MATIJA CVITOJEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 1964. god. sin Đure. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Trgovima. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili. MUTA. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima. 1. BiH. u Hrtiću. sin Krste.

na temelju čl. 123. OKZRH i čl.rujna 1995. Milan Bartolović 18. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. j st. PLAVLJANIĆ NIKOLE. KZRH. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. ZKP-A. Zoran Šaronja 26. zbog kaznenog djela iz čl.godine . zbog kaznenog djela iz čl. gdje je i prebivao.07. st. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. 134. 123. Pero Špančić 16. st. godine u Komogovini br. Mila Begić 9. sina Sime i majke Save rođ.1930. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole. Goran Faljević 22. 1. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. 15. 236. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. Mladen Halapa 24. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. OKZRH. 119. Davor Vukas 28. 4. 1. st. st. 1.4. 120. Nikola Plavljanić 20. OKZRH. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. Branko Vuk 25. Mila Pušić 11. Žarko Gundić 20. 120. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr. 4. Manda Begić 14.5. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. Pajo Knežević 7. OKZRH. OKZRH. Ivica Perić 23.

predsjednika vijeća. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. OKZRH. vozač.studenog 1995. sin Sime i majke Rade. 128. dne 14. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku.godine.r. travnja 1953. odvjetnika iz Siska. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. ZKP-a riješeno je kao u izreci. 134. nakon dana 28. v. rođen 13. Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. godine u Nišu. lipnja 1996.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. zbog krivičnog djela iz čl. razveden. U Sisku. otac 2 djece kriv je što je: . a u odsutnosti optuženika. održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. Trg I. Makedonac. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski. Internacionale 4a. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. godine. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. DRAGAN STAJKOV. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak. članova vijeća.

kolovoza i rujna 1991. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. lipnja 1996. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. oznake KT-64/93. 128. 128. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Branitelj je. godine. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. st. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. studenog 1993. Kako se krivično djelo. 4. 1. od 12. od 6.Tijekom mjeseca srpnja. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. koje povrede su bile teške naravi. – 6. OKZRH. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. po završetku dokaznog postupka. „SAO Krajine“. ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. Bio . toč. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ). nije sporno. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. godine u Petrinji. 2. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. opet. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. ZKP-a. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. st. surovim postupanjem s ranjenicima. u konkretnom slučaju. 87. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. Međutim. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. označeno u čl. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. dakle. u četničkom zatvoru. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. Temeljem propisa čl. kao njezin pripadnik. 90. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje.

respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. slijedom u izreci citiranih propisa. a znane sudu. otvoreno nosio oružje i samom predajom. OKZRH. a samo djelo zaslužuje. moralo drugačije postupati. dne 28. lipnja 1996. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku. neovisno o razlogu. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo. U Sisku. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. PREDSJEDNIK Željko Barać.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 31.r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. Sve izloženo razlogom je. po ocjeni suda. pridržavao se ratnih zakona i običaja. st. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. i prema njemu se je. maksimalno zapriječenu kaznu. v. 4. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.je zapovjednik voda u času zarobljavanja. Dakle. 90. godine.

56 vlasništvo Živković Zvonka. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. rođene Tarbuk.otac troje djece.Mlinarić. predsjednika vijeća. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. Velešnja kbr. . OKZRH. „TO-SAO Krajina“. st. studenog 1991. godine. člana vijeća. SO Petrinja.god. 46. odvjetnice iz Siska. RH. Đure Sertić.u noći 14/15. zapisničara. Ivana Kasaić. zv. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli. između 23. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. kolovoza 1949.00 i 01. „Hans“.godine u Stublju. u kući br. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. i 1992. „Kondukter“. nakon dana 03. godine u Stublju. rođene Dragojević. studenog 1991. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. godine u D. SO Kostajnica. Srbin. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana.travnja 1947. održane glavne i javne rasprave. sa prebivalištem u D. sin Dragana i majke Zorke. zv. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. rođen 20. zbog kaznenog djela iz čl. 120. II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. Srbin. 117. oženjen. Kukuruzarima kbr. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana.00 sati u Stublju.dana 15. rođen 05. kondukter. u odsutnosti optuženih. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. sa prebivalištem u D. . Velešnji SO Kostajnica. sin Milana i majke Kate. sa završenom osmogodišnjom školom. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. došavši u kuću br. oženjen. pa su tako: . godine u Begovićima. studenog 1994. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. članova vijeća i Nataše Galinić. 1. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. Zdenka Gajšek. otac dvoje djece.

1. zatražio od njega. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I. 1. dakle.00 sati u Kostajničkom Majuru. ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. 15. za sada neutvrđene marke i kalibra. I. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro.000. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. 19. OKZRH. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne. . st. godine u Stublju. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole.901.dana 05. ZKP-a u svezi čl. – optuženi STEVAN VUČINIĆ. 87. vlasništvo Švaga Ive. da mu preda traktor. . godine oko 17. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. 1.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele. došli u kuću br.dana 26/27. godine oko 19.sam . 120. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. u kući br. vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu. ali joj je život spašen u bolnici. došavši u kuću br.dana 14.. listopada 1991. toč. Obrazloženje . 3. pa kada istog nisu pronašli.00 sati u Graboštanima.00 kn. Begović Nikola .god. listopada 1991. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu. 90. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II.dana 15. siječnja 1992. Temeljem propisa čl. st. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao. studenog 1991. 2. u Kostajničkom Majuru.-8. nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda. vlasništvo Karanović Stjepana.

140-142 ). Stjepan Sović ( 102. te za smrt Švaga Nikole dana 15. organima „SAO Krajine“. godine u Stublju po Ankici Brnad. 68. 63. i 127. Miru Sović ( str. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. Antun Bašić ( str. a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. 87. Nadalje. i 126 ). 1. I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. Takav zaključak. Antunu Basarić i Jagodić Mariji. Jagodić Marija ( str. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. pa je sud koristio posredno saznanje. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. ). 101. 143 ). 65. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. svibnja 1994. prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. studenog 1991. godine ). Juricu Dupić ( str. za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. i 128 ). Stjepana Solomon ( str. Letić Marije. ). OKZRH. vlasti „SAO Krajina“. ). i 134. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. Medić Ane. da su to čuli. Milana Sović ( str. Medić Manda ( str. i 130 ). ). ). Milka Sović ( str. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. 144 ).godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. Ivan Vujčić ( str. 100. i 129. ). to jest. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. 103. listopada 1991. 67. siječnja 1992. ožujka 1994. studeni 1991. Ljeskarac Josip ( str. ). i 128. Miroslav Veselek ( str. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. – i II. 83. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. Ankica Brnad (str. i 128. a koja je rađena pod tzv. 99 i 130. 93. Mijo Mihaljević ( str. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. i 130. i 127 ). 98 i 130 ). 61/71. ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. Ivo Sović ( str. To se odnosi i na smrt .god.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. 120. listopada 1991. st. Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu.

Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele.Živković Zvonka i Živković Stjepana. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. jer se pucalo. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. Švaga Nikole. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. oduzimala imovina i slično. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. nasilno ulazilo u kuće. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. „SAO Krajine“. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. te da su isti bili civili. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. ubijalo. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . budući je to saznao neposredno od pok. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv. O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. policije „SAO Krajine“.

Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. godine u Stublju.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. poljoprivrednih priključaka za traktor. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. u svezi neformalnih dokaza tzv. Antuna Mateković. Vujčić Petra i Vujčić Slavke. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana. – optuženik. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. veljače 1992. Živković Stjepana.godine u dva navrata. O kakvim se osobama radi. Živković Zvonka. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. U prilogu pomenutog spisa I. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. Medić Anom. – i II. studenog 1991. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv. pa da su oni uzvratili. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. priložena i izjava Savurdić Željka. vlasništvo spomenutih. kojim je upravljao I. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. Letić Marijom. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. – uzvratili ). Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. kao neformalni dokazi. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. „SAO Krajine“. Naime. – i II.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. međutim. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. – i II. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). Letić Marije. tako. – optuženika ( tj. dok Vučinić Stevo navodi. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. u cjelinu te materijali tzv. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak.optuženika ) prijavio vlastima tzv. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. . Medić Ane. „SAO Krajine“u Kostajnici. „SAO Krajine“ od 07. U navedenom spisu pored određenja mjesta. – i II. s time. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. vremena.

pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. Bitno je. 1. da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. . Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. a kao otegotne. U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. povreda slobode i imovine ). „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. 120. nečovječno postupanje. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. st. Medić Ane i Letić Marije. odnosno da su bili u uniformama. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. okrutnost. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. „Velike Srbije“. svakako. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. „SAO Krajine“. zatim. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZKP-a. 1. . st.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v.8. 87. toč. 1. st. 2. a primjereno težini i složenosti postupka. dne 03. a u svezi čl. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.r. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda. 90. studenog 1994. v. Odluka o trošku temelji se na čl. U Sisku.podmuklost.

57 i Živković Zvonka br. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana.1991. Letić Marije br.11.11. godine od strane NN počinioca. god. Medić Ane.1991. noću 14/15. . 53.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B . Medić Ana.DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15. Medić Marjan.

god u Glini. rođen 1951.b. DRAGAN ARBUTINA.b.F. «ZOC». 3. u Glini. rođen 1963. sin Mile. DARKO STOJIĆ. rođen 1951. god. Lička b. Obljaju 5. Kordunska 13 12. 8.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963. F. BRANKO RELIĆ.Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su . Prvomajska b. rođen 1966. DUŠAN SVRZIKAPA. u Glini.b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. zv. god u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2.b. rođen 1963.'' . MILAN MAMUZIĆ. MILAN ČUČKOVIĆ.'' . s tadašnjim prebivalištem u Glini. 1. 9. god. Pere Pogledića b. Krim. Vinogradska b. VLADO JOVIĆ. pronađeni leševi F. s tadašnjim prebivalištem u Glini.god. rođen 1963.F. RADE VEKIĆ. Blašića b. god u Glini. s tadašnjim prebivalištem u . rođen 1965. god u V. «TOLI». rođen 1958. J. 2-3 4 5-6 7-8 . 15. u Klasniću. rođen 1961.b. 10.F. zv. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Selištu 17.'' . Marjanovića 19 7. MIROSLAV HAŠIĆ. god u Žirovcu. s tadašnjim prebivalištem u G. god u Glini. A. s tadašnjim prebivalištem u Glini. ZORAN DMITROVIĆ. Leš Živković Zvonka u šupi za drva.

1991. rođen 1963. Željko Grbić. 22. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. u Brestiku. u Ravnom Rašću. 25. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. s tadašnjim prebivalištem u Glini. zv.1941. 27. Đuro Kovačević. . god u Glini. lipnja. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Ivica Pereković.04. god. ožujka 1992. rođen 15. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Ivo Kocmanić. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.b. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. Pavao Štajduhar. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. u Glini. god. god. god. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. Joso Mlađenović. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. zv «MIŠ». god.1953. god. «ĆANE». Boris Prišek. STANKO TINTOR. novembra b. sin Nikole. 29. rođen 1948. Stjepan Šmisl. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. god. god. PERO SAMAC. RADE VRGA. Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika. Ivo Palaić 3. V. PODACI O ŽTRVAMA: 2.Petrinji 20. MILJA BILJA. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. Boris Prišek i Ivo Gregurić. rođ. zv. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. Šurbatolova 7 31. 30. Vojislav Skendžić. Branko Žilić. BRANKO JOVIĆ.b. Vinogradska b. rođen 1963. god u Trnovcu. MIRKO DROBNJAK. u Vlahoviću. Stjepan Benković. u Obljaju. s tadašnjim prebivalištem u Glini. u Roviškoj. BRANKO LJILJAK. DUŠAN DOBRIĆ.b. u Malom Gracu. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. Ivo Gregurić . rođen 1966. rođen 1964. Željko Panežić i Ivo Palaić. NEDJELJKO PETROVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini. u Trenovcu. MILOŠ PARIPOVIĆ. Republike srpske krajine. 1950. Ćire Mađarca b. «DUCO». s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21. rođen 07. god. 28. Stjepan Šmisl 5. Žrtava fašizma 32. rođen 1964. RADISAV PAVIĆ. rođen 1963. – 31. rođena 1961. god. Gačeše b.08. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici.

st. Ivana Blažinić.godine oko 10. otac dvoje djece. neosuđivan kriv je što je: dana 02. nepismen. 1. ušavši u njenu kuću. članova vijeća. bez škole. nakon dana 28. OKZRH u izrečenu kaznu se . namjeravajući je usmrtiti. 169.11. odvjetnika iz Siska. drugoga lišio života. 34. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Srbin.00 sati u selu Maja. Glina. OKZRH. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. 120. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. 1. ispalio više hitaca u ovu u području glave. predsjednika vijeća. st. rođen 15.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. Zdenka Gajšek. rujna 1992.1996. uz sudjelovanje Nataše Galinić. st.62 mm. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić. zapisničara. dakle. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. Temeljem propisa čl. oženjen.11. 45. održane glavne i javne rasprave. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. u Bijelim Vodama.1934. 7. god. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. drž. RH. zemljoradnik. Mirka Švaljek. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. sin Steve i Ljube rođene Branković. zbog kaznenog djela iz čl. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti. KZRH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. vojsku služio. 1. člana vijeća. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal.

Čuo je za pogibiju Pavić Ane. 1. ZKP-a. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. st. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 7. godine pa nadalje. Naime. jer za suprotno nema razloga. iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. ipak. OKZRH. 120. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. st. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. No. na glavnoj raspravi 19. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. koja je živjela u selu Maja. 1. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. godine broj KT-1/96.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . 4. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. to jest ubojstvo Pavić Ane. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. Temeljem propisa čl. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. tvrdi. kako je.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. 2. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. godine. Braneći se ( list 7-8. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. godine. da bi. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. studenog 1996. opisivao način na koji je to učinio. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. koristeći. – 6. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. st. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. toč. 90. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. 52. ali o razlogu i načinu iste. također na putu iz svoga sela u Glinu. Konačno. ne zna ništa.

sada. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. umrle . također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. zajedno sa još četiri brata i sestrom. a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. Jedino mogu reći da sam 1957. Čak je moja mati sada u 81 godini života. dok su oca ustaše zaklale u Glini. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. konkretno. Županijskog suda u Sisku. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. stranica 2. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. i listu 14. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Nisam joj ništa govorio. Želim reći nešto i o sebi.glavu. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. ne znam ni sam koliko. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Kako sam već naveo ja sam u II. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. odlučio sam da je pratim. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. kao i da je to kazao. jer nismo imali glavu porodice. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. na listu 13. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. i 2. travnja 1996. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. i listu 31. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. zaseok Jelići. a djed mi je doživio 92 godine. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. Kao nesporni otisci korišteni su oni.

ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje.05.1996. valjda za ovo ubojstvo. godine ( list 72 ovoga spisa ). OKZRH utječu na visinu kazne.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Uračunljivost optuženika ni po kome. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. 323. studenog 1996. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. a on mi to sam nije pričao. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. Policijske postaje Glina br. . a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. samo sam ga slušala i gledala. st. prepala. Ja sam se na to prestravila. a i opisan po liječniku. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. 511-10-80/02-1652/96 od 04. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. nedvojbeno ukazuje na to. što je. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. da je za svoj postupak krivično odgovoran. koje u smislu propisa čl. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. 37. konačno reći. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. listopada 1996. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. pozivom na propis čl. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. 1. godine. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. da je postupao sa direktnim umišljajem. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. pa tako. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. što će. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. on je pljačkao po Maji.13. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru.

r. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. OKZRH. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. v. OKZRH. Slabe imovinske prilike optuženika. pa nadalje pozivom na propis čl.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. kada je mislio da će mu to biti od koristi. siječnja 1996. 31. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. v. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. počam od 11. Vrijeme provedeno u pritvoru. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.godine. a temeljem u izreci citiranih propisa. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. studenog 1996. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dok olakotnih okolnosti. . PREDSJEDNIK Željko Barać. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. 45. U Sisku. dne 28.

1952. s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. u Maloj Vranovini. zv. sin Stojana i Stane rođene Ljiljak.11. PERO MILJEVIĆ. god.REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. «PERASIM». općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo . rođen 21.

Đure Sertić. održane javne i glavne rasprave. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». nakon čega je selo najprije opljačkano. s stanom u CerovIjanima 95.1950. u kaznenom predmetu protiv opt. VELIMIR MILE. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. člana vijeća. od vj. Kostajnica k r i v j e: što je: .VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. u Bos. sin Đure. kao zapisničara. OKZRH. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. uz sudjelovanje Slavice Režić. nakon dana 24. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. zbog kaznenog djela iz čl. članova vijeća. Ivana Blažinić. predsjednik vijeća. VELIMIR MILE. rođenog 26. iz Siska. 1. god.. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. siječnja 1996. Dubici. sudaca porotnika Ante Jukić. 120. st. lipnja 1996. Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja».06. Alice Freiberger. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Josipa Sladić. god. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. god. branitelja opt. godine u nazočnosti optuženog.

Kako se nije mogao vratiti. od strane SDS-a. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. prije svega mještana iz sela Cerovljana. u svezi st. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. srpnja 1993. lipnja 1996. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. dok se stanje ne smiri. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. 87. 1. Velimir Mile. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. godine do 1995. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30. 1-7. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. Temeljem čl. 2. sa kojim je bio očito nezadovoljan. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. u svezi st. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. st. pa nadalje. te paušalni iznos od 1. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. st.000. 12 o. 1. zaduživši uniformu. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. Temeljem propisa čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. "Krajine". 123. godine. dakle. st. st. 90. čiji je bio član širen je strah. pokretna imovina otuđena. 123.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). godine na kazneno djelo iz čl. 2. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. oružje i streljivo.) izvršenje kaznenog djela iz čl. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. OKZRH. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. 465. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". nakon demokratskih promjena. 1. 1. OKZRH. 1.940. st. Dubicu. toč. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. automatsku pušku i dr. kolovoza 1995. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. u svezi čl. KZRH. godine br.00 kuna.

Hercegovac Tomu (list 75). a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci.) izvršenje kaznenog djela iz čl. Stančević Mariju (list 59). 1. OKZRH za razdoblje prije 15. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. izvršio uvid u spis Vojnog suda. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Vučićević Slavka (list 75). 120. a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. 123. nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. što ne negira ni sam optuženi. te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. iskaz svjedoka Blažević Antuna.7. Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . za blaže djelo iz čl. 30-31). godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. st. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. Dubicu. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području. kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Nauković Stevu (list 81). listopada 1991.u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . 10. Lončar Miju (list 74). kako bi se onemogućio njihov povratak. Vratio se 15. listopada 1991. Likić Ivana (list 27. s obitelji je otišao u Beograd. 28-29). st. godine u Cerovljane.Dubice. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. Naime. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Ivu Nauković (list 74). Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. Velimir Mile (list 54). najprije u Banjalučki korpus. saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Lončar Katu (list 58). Dra30čajac Milana (list 80). Blinja Zeljka (list 82). U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. Petra Krizmanića (list 76). te je zarobljen 15. Jakova Velimir (list 114). 1995.1995. tj. ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. i kako su granate padale i na Bos. a potom je. tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. 2. KZRH. "SAO Krajine". godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Antuna Blaževića (list 82). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" .

"SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. Lončar Kata). svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Dragočajac Milan. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. pa tako npr. Nadalje. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime. "SAO Kraj ine". premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. pa je očito znao što će se dogoditi. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. a i paravojnih formacija. međutim. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. jer je tamo postojala barikada. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. Kod toga je važno navesti da za to .

očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. toč. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. a u svezi čl. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih. st. pa je opt. Mlinarić. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. dne 24. lipnja 1996. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika.1. a ukorporirane u naše zakonodavstvo.r. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). Odluka o trošku temelji se na članku 90. Željko . Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. sud nije našao. 1-7. v. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. v. st. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt.r. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. ZKP-a. 1. 87. U Sisku.

studenog 1996. godine do mjeseca kolovoza 1995. rođen 01. uz sudjelovanje Nataše Galinić. kriv je što je: tijekom 1991. u svezi st. Nikole Tesle br. Josipa Žinić. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. nakon dana 11. sa posljednjim prebivalištem u Glini. Ljubice Rendulić . oženjen. odvjetnika iz Siska. zapisničara. 24. RH. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.Holzer. člana vijeća. 2. zbog kaznenog djela iz čl. otac jednog djeteta.1951. „Krajina“. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. automehaničar. Omladinska 3. 1. vojsku služio u bivšoj JNA. Mirka Švaljek. a sada na adresi Livana. pismeno sa završenom SSS.01. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 123. zp. Srbin. OKZRH. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. vodi se u VE u Glini. Ćepin. st. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . sudaca porotnika Ivana Kasaić. neosuđivan. predsjednika vijeća. godine u Starom Selu. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. drž. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. članova vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. održane glavne i javne rasprave.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. godine.

kako se navodi optužnicom. 45. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. pučana hrvatske nacionalnosti. godine. imao sam automatsku pušku. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. kroz čitavo navedeno vrijeme.označeno u čl. st.. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. Temeljem propisa čl. godine. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti.1istoDada 1996. 4. iako sam Srbin. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. za vrijeme rata. OKZRH. počam od 04.. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti.. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7.. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. toč. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. ". čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina .Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH.65 mm. 2. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. ZKP-a. oružje sam imao još iz bivše milicije . Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. u okviru takvog zločinačkog plana. st.. 123. u svezi st. OKZRH. Temeljem propisa čl.. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. pa nadalje. 2. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. . morao sam to biti .6. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.. st. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 1. 1. st.." (list 28/11). 120. 87. godine ista bila izmijenjena na način. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude.. da bi. 1. paravojnih formacija milicije . optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl.. na glavnoj raspravi dana 23. ZKP-a. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“.bio sam pripadnik. st. 1.srpnja 1996. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo . .srpnja 1996.

rujna 1996. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. 120. konačno. jasno kazuje. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. kako to obrana tvrdi. s tim da dodaje ". na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. mimo njegove volje. kao i da je. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. br.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. . što je sud propustio ustanoviti. . tvrdi. godine. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. negativnu oKolnost. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. Isto tako. 123.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. 122. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. 1. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. a optuženik prihvaća. paravojnih formacija milicije. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. a Zakon o općem oprostu ( N. 120. 80. od 27. st. dostavljenom po sudu u Hagu. 3. 7. 123. u konkretnom slučaju. st. st.priznaje i sam optuženik. 1/10 od 26. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. Mile Martić. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. 1. OKZRH u svezi sa čl. da je izostalo. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. makar na tzv. pri navođenju njegove obrane.godine ) u čl.rujna 1996. OKZRH. OKZRH“. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. Koje je optuženik predložio. st. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. Milan Babić. istog Zakona. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka.N. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. bilo rečeno. Branitelj. do čl... 2.N. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. Dušan Zelenbaba. 3. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. dodatak Međunarodni ugovori br. a da je tjeralica sredstvo da se. a ne nečim. pa i onima. Naprotiv. do izbijanja sukoba. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. istog temeljem čl. OKZRH. 2.

"milicioneru“ koji. psujući im ustašku mater.list 82/II) i dalje. što se lako zaključuje iz njegove obrane. kao pripadnik skupine. otuđivao vrijedne predmete. a uznastoji samo sebe izuzeti. pljačkalo na veliko.Morao sam to biti''. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. glasi u najmanju ruku ironično. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. na čemu uznastoji obrana. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. Točno je. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. . po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. a da bi priznala "postojanje grupe". nasuprot optuženiku. godine. a kroz to vrijeme sada opt. kada se znade. križima i leđima oborenog na pod. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. Trajalo je to četiri dana. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. ponuđen po optuženiku. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. kako je već ranije navođeno. Istovremeno ga je vrijeđao. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. nanosio psihičke i fizičke povrede. poistovjećuje se sa skupinom. Posjedovanje naoružanja nije sporno. prijeteći da će ih zaklati. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. Sud. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. 2. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. kao pripadnika skupine. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. tu nema šta. a i ljude iz svjedokova okruženja.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. dozvoljavao paljenje imovine. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. a sve prateći psujući mu . da bude jasno. primjenjivao mjere zastrašivanja. 123. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. da je . Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). svinje odvlačile. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . čl. smješten u samicu. ali. Istina je. Mogućnost. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. riječju. znajući za sve to i ne reagirajući.

Ja oružja nisam imao. prijetio obračunom. sve dok je do 26.. Kada sam izišao . iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. a na poziv Kotur Bogdana.. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. nije mu poznato kuda. među tridesetak naoružanih osoba.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. Svjedok se prisjeća ". ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. prepoznao sada optuženoga. a "spominjanjem" ustaške majke. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. ima je neprilike. ubojstvima i zlostavljanjima. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata.listopada 1991.ustašku majku. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. preko razglasa. a ne da bi slučajno to osudio. datuma kojega je dobro zapamtio. vojne i milicijske. Uvijek se samo veselio. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. Nije po njima tada pucano. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. . On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. udarajući ga naizmjenično. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. Prijetio mu je. . u Jukincu. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. starog oko 45 godina. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. bacali ručne bombe u iste i palili". Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. a posebno u Jukincu. godine. a kada je dolazio do njega. godine. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. bez razloga za to. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - .. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao.. Zapaljena mu je kuća. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. ali mu ne znam imena. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. godine živio u Glini. iz Bijelih Voda.. da je 17. Kotur u tome nije učestvovao. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. Bio je sa ostalima i u njegovu. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. pored drugih i po Kotur Bogdanu. a sa njima i ja.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen.kolovoza 1991. polijevali po kućama. obućenih u razne uniforme." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ".. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku.

Svjedoci predloženi po optuženiku. Ferenac Milan. doslovno rekao: "p. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. konkretno Matijević Ivan. u biti. ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. u kuću Divjak Branka. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“.zamjene. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. odakle je. o kojima je već bilo riječi. kojim su prilikama. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. da optuženik spram ostalih. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. koji su pljačkali sve što su stigli. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. Ti-su svjedoci. za koje se više nikada nije čulo.rujna 1992. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. među kojima je prepoznao sada okrivljenog. kada je odvožen kamionom. zapaljivim metcima. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. istovremeno.". mještane tukli i zlostavljali. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. koji je tamo došao. zv. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. Slado. nakon što je pretražio. Klobučar Nikola. ti materina. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. Sva trojica su ga tukla. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. iako kolovodja. "negativnu okolnost". svinje. ponovno ga je optuženik. ali to ne znači. nije doista postupio kako su oni govorili. treba te zaklati". krave. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. godine. . reagirao. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. to potvrdili. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. ovaj puta u selo Prijeka. ama baš svi svjedoci govorili. primjerice poljoprivredne strojeve. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. Nije to uspio ni pri suoćenjima. nešto poslije pola noći. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. za razliku od optuženika. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. Po prevoženju kamionom u Jukinac. gdje je svjedok tada živio. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake.

godine. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. st. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi.srpnja 1996. dne ll. Željko Barać. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. pa nadalje. nasuprot obrane optuženika. 37. naime.studenog 1995. Uviđajem na mjestu događaja. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. kako je već isticano. bez njegovog obrazloženja. pa tako. OKZRH. pozivom na propis čl. opljačkan i gliser. pa sud. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. 45.0KZRH. čije je zločinačko postupanje. U Sisku. dakle. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka.r. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. kao otegotno . jer povreda istog. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. znane i neprijeporno. koje je postao pripadnikom. a koje je izostalo. . a u pogledu mogućnost. na imanju Zibara. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. tim prije što ih ni obrana nije istakla. slijedom iznošenoga. 4. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. među ostalim. 31. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. kojem je. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. koje u smislu propisa čl. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. optuženik i veoma aktivno. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. predviđena čl. nije jasno.upućen svjedoku Divjak Branku. 90. sudu. Činjenica je. OKZRH utječu na visinu kazne.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. v. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana.

pristupio u paravojne formacije tzv. godine. bez djece. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. sa završenom SSS. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV.rujna 1996. pismen. 1. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. "SAO Krajina". u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. sin Đure i Ljube rođene Čorić. odvjetnika iz Siska. Srbin. do 1995. nakon dana 26. zapisničara.RH. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Alice Freiberger. para državi "Krajina". članova vijeća. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. Josipa Žinić. kriv je tijekom razdoblja od 1991.listopada 1954. te odcepljenja općine Hrv. predsjednika vijeća. bez zaposlenja. 120. Jalšo. drž. člana vijeća. 67. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine u Cerovljanima. rođen 11.r.v. st. sudaca porotnika Ivana Kasaić. uz sudjelovanje Nataše Galinić. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. neoženjen. strojobravar. zv. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. Mirka Švaljek.

pretpostavlja se. godine pa nadalje. 90. pa je tako." da je bio "četni stariješina". Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi.nelegalnih formacija. 123. Temeljem propisa čl. 2. u svezi st.travnja 1996. sada ponovno. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. a na glavnoj raspravi 26. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 4. 120. protjerivanje stanovništva.rujna 1996. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. te priborom . 1. najprije. Temeljem propisa čl. OKZRH. da bi. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada.6. 2. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 123. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. svoju obranu. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16.kolovoza 1995. do 21. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. 87. st.. godine broj KT-36/96. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. 45. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. toč. Vojna pošta 9139 Kostajnica". "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. OKZRH. a da tome nitko ne prigovara. kao i od 19.Korpus. 1. nakon tijekom postupka provedenih dokaza.. st. 1. kroz čitavo navedeno razdoblje. tbč. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl.odjećom od "kape" do „prvog zavoja". . jer nije dorečeno. srpnja 1996. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . veljače 1996. 2. st. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. „Srpske vojske Krajine 39. da je bio pripadnik tzv. dakle. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. u vezi st. OKZRH u izrečenu kaznu se. OKZRH. 1. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. municije. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. ustanovljeno. ZKP-a.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. st. 1. st. a iz"reversa ličnog zaduženja.

što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. te drugo. 45. revers i dr. također se ne može. OKZRH. 90. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. u vezi st. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. nije ničim dokazana. ZKP-a. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. kao i od 19. a istovremeno utjecati u. OKZRH. zastrašivanja i protjerivanja. OKZRH.rujna 1996. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. učinjenog sa umišljajem. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim.nacionalnosti. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu.travnja 1996. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. 1. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. U Sisku. v. honorirati. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 4. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dne 26.r. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. 2. sada u tom pravcu. godine pa nadalje. veljače 1996. koje mogu utjecati na visinu kazne. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. st. do 21. v. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. 31.tom pravcu i na druge. 123.r.).kolovoza 1995. pozivom na propis čl. PREDSJEDNIK Željko Barać. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka.

te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm. st. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. člana vijeća. u Kirinu. god. predsjednika vijeća. . K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. god. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. općina Gvozd.svibnja 1997. Alemke Sladić. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991. održane glavne i javne rasprave. rođen 06. pucao po selima uz rijeku Kupu. zbog kaznenog djela iz čl. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. u svezi st. godine. odvjetnika iz Zagreba. Brnjevac 70. zapisničara. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . a na objektima je pričinjena velika šteta. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. NIKOLA PAVLOVIĆ. 1. općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina.01. kao jedan od članova posade haubica. Vladimira Jerković. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. nakon dana 2l. RH. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. sin Marka i Marije rođene Kličković. zv. Republike srpske krajine. pa do kolovoza 1995. drž. 123.1937. 1963. 2. sudaca porotnik " Bogdana Josip. Srbina. uz sudjelovanje Nataše Galinić.03. god. godine u Vrginmostu. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. – kolovoz 1995.OKZRH. rođenog 27. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. Ivana Plemenčić. god. članova vijeća. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. bio pripadnik paravojnih formacija tzv. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. gdje i prebiva.PODACI O POČINITELJIMA 5. «KOVAN».

u svezi st. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. godine. para državi "Krajini".organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. toč.neoženjenog. Temeljem propisa čl. nezaposlenog. padaju na teret proračunskih sredstava. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv.svibnja 1997. u selu Crna Draga . ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl.svibnja 1997. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. st. OKZRH. sa završenom SSS. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. godine . st. ZKP-a. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. godine. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. Rečeno je razlogom. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. 2. "Krajine". protjerivanjem stanovništva. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 2. u svezi st. st. 1. 1. 123. toč. U Sisku. st. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. do 1995. 91. 1. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. 123. a na glavnoj raspravi održanoj 21. 339. 87. Temeljem propisa čl. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. dakle. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe.5. vozača. 2. Pri kraju provedenog postupka. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. 3. dne 21. OKZRH. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. .organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl.siječnja 1997.

god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992.r. v. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. studenoga 1992.1935. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac.01. god u Banja Luci.04. god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu. u Sarajevu. rođen 19. BiH. – 1993.. god. «STOLEŠA». god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće. STOJAN DOBRIČANIN.1943. a 19. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod . NOVICA SIMIĆ. Barać. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. sin Koste.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1.r. lipnja 1993. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. Također je dana 15. rođen 01. zv. i 1993. v.

8. listopada 1991. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.09. Andrije Petračića 28 24. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. ZORAN KRAGUJEVIĆ. PODACI O ŽRTVAMA: 2. Milanke Kljaić 9 14.1972.1968. rođen 15. Mladen Halapa 5.01. god. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. Andrije Petračića 26 22. 27.03. sin Ljubomira.1962. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu. u Sisku. Ivica Perić 3. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. god. srpnja b. rođen 10. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. rođen 16. Josipa Mencina b. u Dervišima. ZORAN RUDIĆ.1944. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. ĐURO VUJANOVIĆ.04.02. god. Milanke Kljaić 9 19.12. DRAGAN SEKULIĆ.01. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. SUAD ĐANIĆ. Milanke Kljaić 4 6. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. u Sisku. u Miočinovićima. u Sisku. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH. a ostali su zadobili ozljede. rođen 02. u Lovči. god. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. OPIS POČINJENOG DJELA: . rođen 08. rođen 07.b. sin Abdulaha.b. MILAN ČAKARA. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Save i Mire. rođen 21. srpnja 10 11. DAMIR ČAKARA.02. u Sisku.1964. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ. 7.09.1968. sin Mirka. sin Milana. sin Đure.1956.1967.1962. rođen 09. SAVO GRNOVIĆ. god. srpnja 1991.09. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26.b. god. sin Pere. u Jošavici. god. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. god. u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. rođen 02. god u Omarskoj. sin Milana. 27. Milanke Kljaić 4 4. rođen 29. god.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.1930. srpnja 1991. sin Miloša. sin Save i Mire. PREDRAG JAPRANIN.

održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 1. nakon dana 06.Imenovani su se tijekom 1991. 123. 197. članova vijeća. OKZRH. Milana Krajačić. 2. godine u Ostrožinu. zbog kaznenog djela iz čl. listopada 1991.veljače 1997. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. "Čvoljac".07. st. sin Mirka i Danice rođene . te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. Stjepana Benčić. s prebivalištem u Ostrožini kbr. u svezi st. radnik. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. RH. rođen 16. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. a kuće su potom opljačkali pa zapalili. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. zapisničara. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima. neoženjen. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. Alemke Sladić. člana vijeća. Nikola Jelekovac 3. Srbin. I. godine. drž. odvjetnika iz Siska. sin Mirka i Danice rođene Rudan. a dana 06. 1956. predsjednika vijeća. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. PODACI O ŽRTVAMA: 1. zv.

primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. 1. toč. st. 1. tako i na glavnoj raspravi. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. "Krajine". Stjepan Šuntić. 2. ama baš ni jednom riječju. u svezi st. 1956. opet. 2. 97. st. rođen 16. a činjenično opisano i izrekom ove presude.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. Ni jedan od njih. OKZRH. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. st.5. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. pa. Oba optuženika. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. Mirko Gvojić. dakle. . protjerivanjem stanovništva. to jest nisu iznijeli svoju obranu. 1. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 91. gdje i prebiva na kbr. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. poljodjelac. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. nije potkrijepio . da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . godine u Ostrožinu. 3. OKZRH. RH. s:. 197. u svezi st. drž. 340. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 123. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. 2. toč.siječnja 1997. ZKP-a. st. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. Srbin. troškovi kaznenog postupka iz čl. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. 208. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. navode optužnice. 2. ZKP-a. kako tijekom istrage. 123. ZKP-a. 1. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. padaju na teret proračunskih sredstava.Rudan. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje.07.

PREDSJEDNIK Željko Barać.02. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. ZKP-a.11. dne 06. toč. rođen 01. ZKP-a. god u Pakracu. god. Sudu. a shodno načinu okončanja postupka. rođen 01.02. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. pozivom na propis čl.1937. ČEDOMIR RELIĆ. VELJKO BUDIĆ. sin Jure. sin Milana i Nade. st. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj. 3. rođen 09. općina Pakrac. v. DRAGAN PAVIĆ. rođen 14. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. . sin Branka i Ane. no.07.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. 2.1971. Osječka 132 4. općina Gornji Bogičevci. padaju na teret proračunskih sredstava. listopada 1993. sin Luke i Milene. god. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. ZKP-a. Stanivukovića 24 13. GORAN PAŠIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. st.r. u Donjim Grahovljanima. JURE ŠAJATOVIĆ. M.5. u Ratkovcu.1972. . god u Ozlju. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 1. Veljka Vlahovića 78 11. U Sisku.07.1965. 91. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. troškovi kaznenog postupka iz čl. god.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. rođen 11. v. sin Petra. god u Pakracu. Pozivom na propis čl. 1. nije preostalo drugo. Vinogradska 50 6. 340.veljače 1997. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu.1950. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. toč. 87.r.

a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. te po civilnim objektima gradskog i je . predsjednika vijeća. te su dana 06. u više navrata. članova vijeća i Nataše Galinić. 1. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. JNA. Alemke Sladić. Ivana Kasaić. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. godine do 04. oficir tzv. siječnja 1993. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. rujna 1949. studenog 1991. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. zbog krivičnog djela iz čl. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. JNA. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. u Petrinji. sin Rade. godine. neizazvan za borbeno djelovanje. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. korpusa vojske tzv. travnja 1992. nakon dana 18. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. u odsutnosti optuženika. godine. 142. Republike srpske krajine. tzv. zapisničara. rođen 24. topničkim i raketnim jedinicama. Ivana Blažinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. st. god. člana vijeća. sudaca porotnika Josipa Žinić. godine u Dvoru. listopada 1993.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. prosinca 1992.000 HRD. 1. godine. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. st. Temeljem propisa čl. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. prosinca 1992. 353. st. Temeljem propisa čl. 108. st. 23. 6. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . toč. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila.prigradskog područja. Isaković Čeho. pa je tako . Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. što isti nije dostižan državnim organima. 2. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima.740 USA dolara. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 1.000 – HRD i temeljem točke 6. Kostić Branko. st. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. 98. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. 142. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. st. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. 1. 95. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Grubić Đuro. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. 7. st. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. 142. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. Kovačević Ivica.749.749. Temeljem propisa čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st. ZKP-a u svezi čl. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dakle.

zapisnik o uviđaju (list 21spisa). godine (listovi 94 i 95 spisa). prosinca 1992. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 3 . opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. a sam grad Sisak. ovom zgodom. određen je pritvor. Zakona o krivičnom postupku. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. JNA. iako nema formalna obilježja rata. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. u Petrinji. a iz člana 142. prosinca 1992. a pročitani su. kao i njegova industriska zona.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. 6 da je to činio. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. Shodno visini o izrečene kazne. izdao zapovijed. koja prileži spisu. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. (objava istog i dr.1268/91 i – 311/92. i 90 – 91 spisa). da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. po izvještaju i uz suglasnost stranaka.749. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika.izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. tzv. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. 46 – 59. 1. za vrijeme oružanog sukoba koji. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. sud ne nalazi potrebnim govoriti. . među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. stav. primjenom propisa člana 353. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. što. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. 1. godine (list 94 i 95 spisa) te. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. o kojem. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9.

izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. održane glavne i javne rasprave. sa prebivalištem u Glini. zbog krivičnog djela iz čl. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. oženjen. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. rođen 19. PREDSEDNIK Željko Barać. nakon dana 17. v. zapisničara. SO Đakovo. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. u odsutnosti optuženika. odvjetnice iz Siska. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. .r. siječnja 1993. Ul. OKZRH. dana 18. godine. veljače 1993. kao ni primjerenosti istog. Rade Grmuše kbr.r. listopada 1948. Hrvat. Godine i Strizivojnni. 150. po sucu Željku Barać. U Sisku. v. 4. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. sin Franje.

tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. i 144. toč. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. 150.. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 2. 353. 1. 98. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. ZKP-a u svezi čl. prosinca 1992. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. godine oznake Kv-9/93. OKZRH. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991.000. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. 1. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. 1. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.nalazi se u bijegu. Temeljem propisa čl.000. dakle. OKZRH. 150. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. st. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. 95. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina.HRD.. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. suprotno odredbama članka 143. Braniteljica po službenoj dužnosti. – 7. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Temeljem propisa čl. veljače 1993. godine u Glini. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30.HRD i paušalni iznos od 5.

1. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. naročito ovaj potonji. U Sisku. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. dne 17. Prilikom odmjeravanja kazne. (čl. temelji se na u izreci citiranim propisima. v.st.r. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Uračunljivost optuženika nije ničim. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. ZKP-a) Odluka o trošku postupka.r. 33. Barać. s tim.. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. v. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. veljače 1993. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. stupanj krivične odgovornosti. Dakle. u krajnjoj liniji. OKZRH). pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. Sam način postupanja optuženika. te ni po kome. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. To tim prije. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. opisan po svjedocima. 353. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. te stoga optuženi.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. zapisničara. 1. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. Temeljem propisa članka 353. zbog krivičnog djela iz članka 150. „kapetan Pero“. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. godine u Glini. u odsutnosti optuženika. st. sada u bjektstvu. godine do 31. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl.HRD. rujna 1952. Temeljem propisa čl. po sucu Željku Barać. kao kapetan tzv. 150. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. 98.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. odvjetnika iz Siska. zv. listopada 1991. dakle. Polakova kbr. rođen 10. godine u Crkvenom Boku. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. rujna 1991. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5.000. godine. stavka 1. ožujka 1993. „milicije SO Krajina“. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. ZKP-a u svezi čl. 8. nakon dana 26. Obrazloženje j e . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. 95. 2. sin Miloša. toč. održane glavne i javne rasprave. uz sudjelovanje Nataše Galinić. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. G.. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. nakon što je Makarić Neven. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede.

krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. čl. Zakona o krivičnom postupku. ZKP-a.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. 6. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. subjektvina i objektivna. istovremeno i oštećeni.r. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. . 33. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. razlogom je određivanju pritvora. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. v. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. Visina izrečene kazne. Svjedok. SUDAC Željko Barać. dne 26. veljače 1993. st. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. ožujka 1993. ožujka 1993. v. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. godine.r. postavljen po službenoj dužnosti. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. 23. U Sisku. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Branitelj. st. 1. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. pozivom na propis čl. 1520. stupanj krivične odgovornosti. Ženevske konvencije iz 1949. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Prilikom odmjeravanja kazne. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. pobude iz kojih je djelo učinjeno. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. 353. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. godine. i 144.

4. rođen 15. vodnik bivše JNA. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 24. i Podunavac Sime. Alemke Sladić. OKZRH. rođen 30. Haulikova br.godine. sin Milana. zapisničara. kapetan I klase bivše JNA.0016 K. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. travnja 1993. Novi. sin Dragutina. Br. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. Jakić Ante. stariji vodnik u bivšoj JNA. V. rođen 24.optuženi PODUNAVAC SIMO. nakon dana 27. 2. održane glavne i javne rasprave. oficir bivše JNA. 66. u odsutnosti optuženih. st . Tarbuk Ranka. 142. SO Bos. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. ZKP). Janjića br. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. 8. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. Đure Sertić. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. odvjetnika iz Siska. ul. rujan 1957. predsjednika vijeća. sa posljednjim prebivalištem. člana vijeća . sa zadnjim prebivalištem u Sisku. Begović Jove. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. rujna 1949. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. sin Mirka. . Frankopanska ul. 123. uz sudjelovanje Nataše Galinić. SI 0072 SI . 1. sin Rade.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ožujka 1951. u Petrinji. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. J. rođen 13. godine u Sokolišu. Članova vijeća. Jovanovski Budimira. Zbog krivičnog djela iz čl. svibnja1963. Hanžekova kbr. st. godine u Dvoru.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.

III – opt. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. st. minobacačku i drugu vatru. Bučar Štef. Lovre i drugi objekti. Đuričić Rajko. Općinski sud u Petrinji. st. 6. ZKP-a u svezi čl.910. Drakulić Nikola. Vujatović Đuro. 95 st. artiljerisku. IV – opt. Sekulić Branko. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. Dumbović Zvonko. što su njihovi podređeni. Klarić Milana i Mouća Alojza. što je i učinjeno. te stambenim. Katarine. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. st. 2. Jovanovski Budimir. 7. OKZRH.krivi što su : su dana 2. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. pristali da provedu ovakova naređenja. minobacačkom vodu 120 mm. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. 1. godine u Petrinji. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. zapovjednika garnizona u Petrinji. crkva sv. – HRD. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. Marković Đuro. . i 155 mm. 98. Banjan Miko. 1. II – opt. Temeljem propisa čl. provodeći ovakova naređenja i učinili. crkva sv. 1. Begović Jovo. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. rujna 1991. Ceković Ljubica. dakle. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. nakon što su od Tarbuk Slobodana. Kovačević Janko. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Lokner Nikola. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Banjadinović Andjelina.000. 353. da otvore tenkovsku. Vujaković Rajko. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. Temeljem propisa čl. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. toč. a potom. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. Bateriji haubica 105. 16 i 21. Podunavac Simo. 142. niti jedinica. – HRD i temeljem toč. Popović Marijan.

Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. Katarine. Marković Đure. Trklja Jasmina. Vujaklija Rajk.. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Kendjel Ivana. sakralne i druge objekte u Petrinji. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. crkvu Sv. st. predstavlja. Jovanović Rezike. Herelić Ramiza. veljače 1993. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. Marić Mladena i Talaja Josipa. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. Bučar Stjepana. TZV. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. st. datih tokom istrage.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. tako komunalne. . broja uviđaja 834/91. OKZRH. ožujka 1993. izdavanje zapovjedi. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Tarbuk Ranku. 23. Djuričić Rajka. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. Klarić Milana i Mouča Alojza. 6. Općinski sud u Petrinji. koje su gađale kako stambeno. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. 1. Begović Jovi i Podunavaca Simi. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Lovrenović Ivice. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. optuženim Babić Miloradu. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. Banadinović Andjeline. Jovanovski Budimiru. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. crkvu Sv. pa tako. te uvidom u pismenu dokumentaciju. također navođenu. To stoga. Podnar Stjepana. što isti nisu dostupni državnim organima. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. JNA u Petrinji. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . Lovre i dr. Cerjak Branka. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. 142.

a iz čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. OKZRH. a primjenom propisa čl. dana 27. st. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. OKZRH. U Sisku. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZKP-a). PREDSJEDNIK Željko Barać . 1. 1.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. st. 123. travnja 1993. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje.142. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. svakome. 33. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. st. 353. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. 4. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. ZKP-a.

0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. Gundulića. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.1991. I. . Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja.K-10/93 SI . kao i uništeno jedno teretno vozilo.09. godine. locirane u Petrinji u ul.

Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M.14/93. sudaca porotnika. Tita u pravcu Gajeve ul. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. V. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. predsjednika vijeća. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Nazora i Trga M. Nazora – Trg M. Tita. V. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. V. Ivana Zlovolić. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. V.F – 16 prikazuje ulicu V. J. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. člana vijeća. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Alemke Sladić. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. Nazora – Trg M. . gdje su vidljiva oštećenja. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. I. M.

st. OKZRH.000 HRD. i 2. sa završenih četri razreda osnovne škole. zbog krivičnog djela iz čl. 90.1992. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. godine na području općine Petrinja. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. ZKP-a a u vezi čl. 87. st. 1. 1.1992. 1. u vezi čl. dana . Boškovića br. godine u odsutnosti zatvorenika. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. 6. 03. Musliman. toč. otac jednog djeteta. u kojoj se uračunava pritvor od 16. st. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. sin Jusufa i Tinke. Ante Jukić. st. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. članova vijeća i Nataše Galinić. TO i JNA. 7. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. listopada 1991. 1. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. 90. 7. odvjetnika iz Siska. 120. 1. ožujka 1993. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. do 14. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. OKZRH (sada označeno u . 2. rođene Stibuhar. godine u Velikoj Kladuši.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. 120.000-HRD i temeljem toč. st. razveden. rođenog 20 rujna 1930. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. R. nakon dana 1010 svibnja 1993. 139. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. st. 120. održane glavne i javne rasprave.08. Dvorneković Maru i Holija Stevana. tapetar.Đure Sertić. Temeljem propisa čl. st. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA .03. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. godine u Gorama. Temeljem propisa čl. OKZRH.

OKZRH (ranij čl. koji prileži ovom predmetu. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela.članovima 109. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. travnja 1993. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. te ni po kome. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. 1. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. st. kako se zvala. na glavnoj raspravi javni tužitelj. 120. 120 st. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. . st. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. 142. godine. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. da je rekao. 1. listopada 1991. Ja sam uhićen 3. a iz čl. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. i 118. OKZRH. bila dovedena u dvojbu. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. koje ni po kom nije bilo osporeno. među ostalim. uz podizanje optužnice. Darinko Herak (list 43 spisa). Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. Istovremeno. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. istog zakona). godine. 1. istog zakona) da bi. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. Tokom dokaznog postupka. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. te Maru Dvorneković. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. Stevana Holija i Maru Pavičić. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. koja je. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. očito pogrešno označenog prezimena. njegovu ženu.

115. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. v. 31 OKZRH). temelji se na u izreci navedenim propisima. 4 ZKP-a). stupanj krivične odgovornosti. 123.r. ZKP-a. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 343. prije čl. Prilikom odmjeravanja kazne. u krajnjoj liniji. 1. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. v. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. dana 10. ZKP-a. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju.Nema. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. st. Ženevske konvencije. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 4. Odluka o trošku krivičnog postupka. U Sisku. Povreda međunarodnog prava. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . st. Slijedi.r. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. svibnja 1993. koja je već naprijed jasno označena. PREDSJEDNIK Željko Barać. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. st.

Ul. svibnja 1949. Milana Muiđe. rođen 16. IV-opt. rođen 15. sa prebivalištem u Petrinji. SIMO KARAICA. III-opt. rođenog 13. Stanka Divjakinje. sin Damjana. SO Petrinja.b. II-opt. VII-opt. VIII-opt. SO Glina.b. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. 1.. Ivana Kasaić. rođen 7. godine u Malom Gradcu. bravar. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. Žrtava fašizma bb. godine u Donjem Klasniću. liječnik. godine u Donjem Klasniću. SO Glina. DUŠAN KAČAR. 120. prosinca 1960. k r i v i što su i to: s u . Milana Milanković. gdje i prebiva. OKZRH). MILAN MUIDŽA. sa stanom u Beogradu. Rimska ul. lipnja 1933. IV-opt. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. sa prebivalištem u Sisku. VII-opt.. rođen 20. svibnja 1949. sa prebivalištem u Sisku. rođen 18. ILIJA BJELAJAC. IX-opt. predsjednika vijeća. godine u Banskom Drenovcu. Filipa kljaića 3 V-opt. Ul. inženjer II-opt.. sin Steve. zbog krivičnih djela iz čl. u odsutnosti optuženih. SO Bos. Mihanovića b. sin Dragana. održane glavne i javne rasprave. rođen 24. odvjetnika iz Siska. člana vijeća. lipnja 1993. siječnja 1942. VI. SO Glina. DUŠAN JOVIĆ. III-opt. st. novembra bb. sin Stevana. SO Glina. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. sa prebivalištem u Glini. V-opt. st. A. ul. R. b. Ilije Bjelajac. 1. sa prebivalištem u Glini. sa prebivalištem u Glini. Malinova 94. godine u Roviški. Sime Karaice i IX-opt. rođen 16. Vračar. Ante Jukić. Dušana Kačar. Boškovića br. listopada 1956. članova vijeća i Nataše Galinić. sin Petra. VII-opt. srpnja 1956. rujna 1939. 29. Josipa Budinski. OKZRH (sada čl. sin Stevana. godine u Begovićima. MILAN MILANKOVIĆ. Novi. rođen 29. Ilije Nišević. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine u Dobrljinu. Ul. Dušana Jović. Srbin. defektolog. Norberta Vebera bb. Mikelić Borislava. godine u Glini. siječnja 1935. ILIJA NIŠEVIĆ. sin Miljkana. sin Pavla. 142. godine u Velikom Gradcu. godine. 1. SO Glina.Okružni sud u Sisku. sin Milutina. STANKO DIVJAKINJA. SO Glina. nakon dana 9. opt. VI-opt. sudaca porotnika Mirka Švaljek.

Vujaklija Rajko. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. dok su Drakulić Nikola. IV-optu. II-opt. paljenja i rušenja stambenih. Djurač Rajko. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. Milan Milanković. Milan Muidža. „SAO Krajina“. te pljačka pokretne . VII. lipnja 1991. crkva Sv. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. Lovre i dr. Banadinović Angelina. Dušan Jović. štab četničkih formacija./ u tijeku 1991. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. III-optuženi MILAN MUIDŽA. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. Jovanović Rezika. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Crkva Sv. Katarine. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Dušan Kačar. izrađivao planove mobilizacije. da se uništavaju stambene zgrade.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1./ u tijeku 1991. Ilija Bjelajac. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. i 1992. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. oštećenja. godine u Petrinji. te ranjeno deset osoba. V-opt. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. i 1992. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta.. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva.opt. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. 2. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. godine u Glini i okolnim mjestima. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. Kendjel Ivan. Herelić Ramiz. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. gospodarski objekti i sakralni objekti. gospodarskih i sakralnih objekata. dakle. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. VI-opt. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. Ilija Nišević. a II-opt.

st. 1. Milan Muidža. Dušanu Kačaru. OKZRH. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. 1.. – 7.000./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. IV. postavljen po službenoj dužnosti. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. a optuženicima Dušanu Joviću. 2.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. V-opt. godine stavilo na teret I-opt. lipnja 1993. st. Temeljem propisa čl. dakle. OKZRH. Dušan Jović. Iliji Niševiću. 1.199. 119. st. da bi. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. VII-opt. st. OKZRH. godine. Milanu Milankoviću. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. ustanovio je da izvedeni dokazi . Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. na glavnoj raspravi održanoj 3.opt. 343. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. sakralne objekte i gospodarske objekte.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. travnja 1993. OKZRH. st.HRD./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. OKZRH. 120. 1. 120. 1. 120. ZKP-a u svezi čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 120. Temeljem propisa čl. a IIopt. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. 1. VI-opt. 87. II-opt. st. pljačkali imovinu. zbog izvršenja kojeg su tuženi. te uništavali stambene zgrade. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Ilija Nišević. Iliji Bjelajac. Milanu Muidži. Ilija Bjelajac. 90. Dušan Kačar. toč. Milan Milanković. Branitelj.050. ožujka 1993..

slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Malić Hamdija. mato. Odluka o trošku krivičnog postupka. Visina izrečene kazne zahtijeva. označeno u čl. kojima ih se tereti. OKZRH).) a za vrijeme oružanog sukoba. 120. dne 9. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. u krajnjoj liniji. U Sisku. te ni po kome. Štrk Ivan Šantek Ivan. v. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Svjedoci Kovačević. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. temelji se na u izreci citiranim propisima. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. 31. dakle. te uništavanjem stambenih zgrada. Ličina Berislav. navode optužnice. u cijelosti. ali svi. Krivična odgovornost optuženih. st. sakralnih i gospodarskih objekata. st. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. pozivom na propis čl. PREDSJEDNIK Željko Barać. s tim. Kušan Djuro. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 343. stupanj krivične odgovornosti. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. nije dvojbena. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. 1. v. Prilikom odmjeravanja kazne. OKZRH. ZKP-a. . godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. konačno. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. te stoga optuženici. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. lipnja 1993. Juzbašić Živko.r. 1. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. svaki u ponekom dijelu. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. određivanje pritvora. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.

OKZRH (ranije članka 150. sin Ilije i Julke. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. nanijevši im tjelesne povrede. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. godine u Jasenovcu i Demirovcu. k r i v što je: tijekom 1991. zbog krivčnog djela iz članka 128. ZKP-a). prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. godine u Rajićima.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. kao zapisničara. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. 115. kao funkcioner i oficir tzv. nakon što su Sabić Željko. godine. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. rođene Grgić. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. u odsutnosti optuženika. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. održane glavne i javne rasprave. nakon dana 8. rođen 21. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sada u bjegstvu. OKZRH). po sucu Željku Barać. lipnja 1993. svibnja 1953. gdje i prebiva na Trgu Đ. bili zarobljeni od strane tzv. pripadnici MUP-a RH. Sabe. j e . st. odvjetnice iz Siska. 4.

HRD. 128. te sam izudaran po bubrezima. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. „Zadobio sam fakturu kičme. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. Njihova su kazivanja (kao. 7. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. istog zakona). bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 2. ožujka 1993. i 95. ZKPa (ranije čl. 21..“. 87. 98. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. 1. OKZRH (ranije čl. 6. istog zakona) Kv-67/93 od 3. 23. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. ZKP-a (ranije čl. toč. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. 90. s tim. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. st.500.HRD i temeljem toč. 6. Temeljem propisa čl. 343. ZKP-a u svezi čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak.dakle. 150. OKZRH. 353. ZKP-a. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . Temeljem propisa čl.000. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 1. svibnja 1993. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. a ranije čl. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. st. te povremeno sada gubim sjećanje.. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. 128. st. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. KT-23/93 od 23. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. potres mozga.

1. nogama. koljenima po cijelom tijelu. stupanj krivične odgovornosti. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. lipnja 1993. među ostalim“. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. 4. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. šakama. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. Udaran sam palicom. ZKP-a). Ženevske konvencije iz 1949. 343. st. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r. godine.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. r. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. pa ovaj drugi udari i tako.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. st. pobude iz kojih je djelo učinjeno. i 144. ZKP-a). Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. SUDAC Željko . Barać. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 31. subjektivna i objektivna. OKZRH). 115. te ni po kome. U Sisku. v. dne 8. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. Prilikom odmjeravanja kazne. 4. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. ZKP – prije čl. 123. Uračunljivost optuženika nije ničim. v. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. st.

održane glavne i javne rasprave. primivši oružje i uniformu tzv. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. godine. nakon dana 26. otac dvoje djece. OKZRH (ranije čl. 5. sa prebivalištem u Okučanima. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. Srbin. ožujka 1952. rođen 10. po sucu Željku Barasć. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. godine u Okučanima. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. SSS. svibnja 1993. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. SAO Zapadna Slavonija. 143. k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991. N. OKZRH). nalazi se u bijegu. zapisničara. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. oženjen. odvjetnika iz Siska.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. i 144. 150. umirovljeni milicioner. j e . zbog krivičnog djela iz članka 128. u odsutnosti optuženika. Vujasinović br. SUP-a Okučani. uz sudjelovanje Nataše Galinić. suprotno odredbama čl. Ul. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj.

godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a (ranije čl. bila dovedena u sumnju. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. Uračunljivost optuženika nije ničim. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30.dakle. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. OKZRH. ZKP-a u svezi čl. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema.000. ZKP-a (ranije članovi 98. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 90. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. postavljen po službenoj dužnosti. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Dakle. Branitelj.. 128. 6. OKZRH. st. Sam način postupanja optuženika. Temeljem propisa čl. 343. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. st. Temeljem propisa čl. 1. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl.750. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. tokom cijelog postupka. To tim prije. te ni po kome. 87. godine.. 21. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. svibnja 1993. 2. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. st. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. – 6. toč. st. opisan po svjedoku. 1. i 95.HRD. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . ožujka 1993. 353.HRD i paušalni iznos od 5.

krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. Oglasna ploča – ovdje 3. međutim. Ženevske konvencije iz 1949. okr.čl. 123. određen je pritvor. 33. v. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. OKZRH). St. Sada 115. v. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 353. jačinu povrede. Prilikom odmjeravanja kazne.. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. 4.r. OJT-u Sisak na br.sigurnošću dokazanim. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. godine. ZKP). da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. pobude iz kojih je djelo učinjeno. i 144. subjektivna i objektivna. 31. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. u krajnjoj liniji. stupanj krivične odgovornosti. odvjetnku. DNA: 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ZKP-a (ranije čl. svibnja 1993. branitelju opt. U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. Obavijest PS Okučani 5. U Sisku dne 26. Sisak 4. temeljeno na propisu čl. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. st. Barać. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. a ranije čl. KT-25/93 (u dva primjerka) 2.r. Obzirom na visinu izrečene kazne. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. 4. Za reći je. Dabić Milenko. 343. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Konkretno članaka 143. 1. istog zakona). st. i to. te stoga optuženik. Ivanu Rafaj. istog zakona).

članova vijeća i Nataše Galinić. 1.2. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. lipnja 1993. razveden.opt. srpnja 1993. Kuzmić Zorana. rođene Martinović. otac dvoje djece. travnja 1950. službeni. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. predsjednika vijeća. Temeljem propisa čl. rođen 5. 4. ul. godine.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. sin Rudolfa i Zore. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. Mihajlović Ljubiše i II. održane glavne i javne rasprave. 120. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 12. 5. 3. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. godine U Sisku. Rade Končara br. 15. rođen 6. odvjetnika iz Siska. st.. 2. Općina Zemun. RS. zbog krivčnog djela iz čl. Mirka Švaljek. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . zapisničara. godine u Zemunu. dne 21. nakon dana 8. kapetan unutrašnje plovidbe. Otokara Keršovanija br. srpnja 1993. člana vijeća. Ivana Kasaić. II. u svezi ss. 3. Hrvat. Srbin. toč. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. u odsutnosti I-optuženika. 3. Alemke Sladić. rođene Desimirović. sa prebivalitšem u Sisku. travnja 1947.opt. 340. u krivičnom predmetu protiv I. godine u Sremskoj Mitrovici. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sin slavka i Marije. OKZRH.

OKZRH. Pa. st. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. II. 2. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. opt. 87. godine./ dana 22. 24. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. OKZRH uz primjenu čl. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . Temeljem propisa čl. 1. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. i 24. Dakle. – 5. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. iako je znao da je I-opt.. da su time I-op. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. st. godine. i 24. Dakle./ dana 23. st. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. 91. listopada 1991. 2. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. toč. 1. ožujka 1993. 1. 23. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. u Sisku. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. 120. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. omogućio I-opt. u svezi st. listopada 1991. u Sisku. KUZMIĆ ZORAN 2. godine.Da su i to: I-opt. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv.

za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti.stanovništva. Naime.00 sati. tim prije. godine oko 16. travnja 1993. istoga Zakona. godine. oko 16. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. 1. „Dunavskog Lloyda“. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. OKZRH uz primjenu članka 24. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. jer ga 24. po . koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. Dana 22. označenog u članku 120. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. Gavrane javi se“. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. 2. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. listopada 1991. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. godine. jer isti nije dostižan državnim organima. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. u svezi st. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. st. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. svibnja 1993.00 sati.. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. Dana 22. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. godine. godine. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. Nakon što se odazvao. listopada 1991. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. kanalu jedan kratki razgovor. dvojici pripadnika ZNG-a. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. Na istom 16. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. što su i učinili. Kako nisu mogli uspostviti vezu. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. dana 19. listopada 1991. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. listopada 1991. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. tako i 24. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. kako 23.

ni što su one značile. niti je u dnevniku načinio bilješku. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. tako i II-optuženika. kao i „Gavrana 1. i 4“. 1. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Također. a da se ne zna. ni tko ih je slao. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. te da su slate razne šifrirane poruke. kanalu. OKZRH uz primjenu članka 24. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. do tada nepoznate. „Novi vjesnik“. listopada 1991. OKZRH. 2. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. u svezi st.i IIoptuženika. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. Nadalje. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. godine. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. 3. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. Naime. koji su se 22. jer su dali jasne i kategorične iskaze. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. Braco Grozdanić (list 57 spisa). je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. jer je jasan. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. sud je utvrdio da je . Antun Jakirčević (list 59 spisa). preko radio-stanice na 16. st. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. Brigade. dispečer. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120.dolasku na radno mjesto. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. Dragan Dakić (list 59 spisa). što bi mu bila obaveza da ih je bilo. Željko Milković (list 56 spisa)m. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. 2. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. nalazili na brodu „Zibel“. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli.

da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. ZKP-a). „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. dakle. već se mora dokazati motivom i umišljajem. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.r.„Dunavski Lloyd“. PREDSJEDNIK Željko Barać.r. SI-0078 K-21/93- . koje se ne pretpostavlja. 8. st. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. odnosno grad Sisak. već naprotiv obrnuto. U odnosu na II-optuženika. U Sisku. Kako ničim nije dokazano pomaganje. 115. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. v. „Hidroput“. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. 3. niti je naredio. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. v. st. jer je to isključiva nadležnost direktora. 4. srpnja 1993. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. ZKP-a oslobodio optužbe. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. sud je optuženike temeljem članka 340. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Mirka Švalje. godine. II-optuženi KORAČ MILAN. Palajić Ivan. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. predsjednika vijeća. Josipa Žinić. svibnja 1993. članova vijeća i Nataše Galinić. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. 6. 120. Alemke Sladić. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. zbog krivičnog djela iz čl. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. istog zakona). da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. travnja 1957. u odsutnosti optuženika. zapisničara. rođen 26. uslijed čega su Šmicl Stjepan. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 142. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 29. kolovoza 1957. člana vijeća. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . nakon dana 26. 11. održane glavne i javne rasprave. st. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. dakle. OKZRH (ranije čl. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti. godine u selu Bojna SO Glina. novembra br. sin Petra. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. odvjetnika iz Siska. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Glini. 1. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. tokom 1991. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. godine u Glini. godine i 1992. gdje i prebiva u ul. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sin Vuje rođen 1.

66/93 od 3. st. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. travnja 1993. 120. konačno. OKZRH. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 1. 343. toč. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 9.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. st.. Međutim.000. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. 2. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. ali svi. ZKP-a u vezi čl. Štajduhar Pavle. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. – 7. godine. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. u cijelosti. 120. st. svibnja 1993. svaki u ponekom dijelu. . bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka.000. 1. Prišek Boris. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. te ni po kome. Temeljem propisa čl. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 87.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima.. Bagić Vlado. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Temeljem propisa čl. Branitelj. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim.HRD-a. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 1. 1. iste treba osloboditi od optužbe. st. navode optužnice. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Svjedoci Lipak Karlo. st. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. OKZRH.HRD-a.

4. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. te stoga optuženici ne moraju biti. OKZRH. temelji se na u izreci citiranim propisima. Visina izrečene kazne zahtjeva. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. Nije.Kako su krivična djela obojice optuženih. određivanje pritvora. ZKP-a). dne 26. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. stupanj krivične odgovornosti. svibnja 1993. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. SI-0079 . U Sisku. u krajnjoj liniji. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Prilkom odmjeravanja kazne. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.st. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. ZKP-a. 115. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog.. 31. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. dvojbena krivična odgovornost optuženih. 343. OKZRH). Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 1. v. Odluka o trošku krivičnog postupka. označeno u čl. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.r. dakle. nosilaca vlasti na svojem području tada.r. 120. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. st. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. pozivom na propis čl. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. s tim. pobude ih kojih je djelo učinjeno. 1. v. st.

ul. srpnja 1993. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. OKZRH (sada čl. Kliba Radenko i Matekalo Živko. sin Bogdana i Drage r. godine u Voćarcima. Nogić. OKZRH (sada čl. nalazi se u bijegu. 150. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Kovačević Veljko. 128. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. po sucu Željku Barać. kolovoza 1950. studenog 1991. rođenog 22. OKZRH). „SAO Krajina“. OKZRH). sa prebivalištem u Novskoj. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. u odsutnosti optuženika. B. 150. j e . kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. nakon dana 8. uz sudjelovanje Nataše Galinić. održane glavne i javne rasprave. godine u Paklenici. 17. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. nogama i kablom po glavi i tijelu. zapisničara. nakon što su prethodno Gobac Vinko. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. godine. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. 128. zbog krivičnog djela iz čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. dakle. Srbin. odvjetnika iz Siska. vršeći pravila međunarodnog prava. Adžije br. k r i v što je: dana 22. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv.

godine. bila dovedena u dvojbu. i 87. st. st. Sam način postupanja optuženika. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 1..Temeljem propisa čl. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. i to. svibnja 1993. 98. 95. 353. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 150. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. 1. st. međutim. Iz rečenog slijedi. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja..500. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. OKZRH). postavljen po službenoj dužnosti.HRD i paušalni iznos od 5.HRD. 128. 1. toč. Branitelj. Za reći je. travnja 1993. te stoga optuženik. – 6. . OKZRH (sada čl. ZKP-a u vezi čl. subjektivna i objektivna. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. 2. ZKP-a (sada čl. ZKP-a (sada članovi 90. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. u krajnjoj liniji.000. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Svjedoci Kovačević Veljko. godine. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. st. 1. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Temeljem propisa čl. i 144. te ni po kome. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. 343. Ženevske konvenciej iz 1949. Uračunljivost optuženika nije ničim. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.

26. Novska. doređen je pritvor. člana vijeća. pobude iz kojih je djelo učinjeno. v. 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. ZKP-a (sada čl. zapisničar. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole.Prilikom odmjeravanja kazne. članovi vijeća i Nataše Galinić. 33. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. Srbin kriv što je: je . Ivana Blažinić.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 5. Predsjednika vijeća. OKZRH (sada čl. st. 353. Opć.r. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. godine. ZKP-a). imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. u odsutnosti optuženog. dne 8. odvjetnika iz Siska. Barać. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. rođen ožujka 1948. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. srpnja 1993. Maček . sin Vlade i Marije. održane glavne i javne rasprave.r. zv. st. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . OKZRH). 31. stupanj krivične odgovornosti. 1. listopada 1993. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. v. U Sisku. 343. Obzirom na visinu izrečene kazne. Alemke Sladić. Đure Sertić. temeljeno na propisu čl. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. jačinu povrede.

st. 2. st. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. 28 neutvrđenih dana. OKZRH. dvorišta i kuća. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. te televizor. st. 1. 87. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. pa je tako : 13 dana 05. rujna 1991. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. godine u Borovcu iz garaža. 1. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. 343. 90. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. što je i učinjeno. Đuru i Jelenu Bogunović. st. palio.000. godine oko 15. dakle. Josipa Kvočić. toč. a postoje .terorističkih formacija tzv. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. rušio. zatvarao. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. te Vladu Ivaštinović. studenog 1991. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. To stoga. Grgić Slavka. Temeljem propisa čl. Martin podmetnu mine i aktiviraju. kao pripadnik četničko . Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. što isti nije dostupan državnim organima. što je i učinjeno. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. st. Ivaštinović Ive i Rudolfa. 1. 1. 1. 21 dana 11. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. uhićivao. rujna 1991. tukao. OKZRH. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. 120. tjekom 1991. 120. ZKP-a u svezi čl.000.u tijeku 1991. te navodno zadržao za sebe. svibnja 1993. Temeljem propisa čl. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. – HRD. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. protuzakonito zatvarao. 18 22. – 7. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. gdje su isti zadržani i tučeni. godine u Borovcu. – HRD te paušalni iznos od 5. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović.

godine. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. lipnja 1993. Uz. te televizor. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. pobude iz kojih je djelo učinjeno. da je tokom 1991. 31. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. proveli ih u zatvor u Okučane. Bogunović Jelena. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. .naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Ivaštinović Rudolf. Ivaštinović Ive i Rudolfa. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. rujna 1991. gdje su zadržani i tučeni. Znači. Filipović Luka. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. a od 1949. Ivaštinović Nikola. 1. Kvočić Josipa. Bulatović Reza. Ivaštinović Marija. studenog 1991. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. po ocjeni ovog suda. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. koja je već naprijed već označena. Martin u Borovcu. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. Ivaštinović Mato. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. Brulja Ivan. Bogunović Đuro. godine naredio miniranje crkve Sv. izrijekom.. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. što je uzrokovalo njeno rušenje. godine. pa tako. zadržavši to za sebe. što se. ZKP-a. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. da je dana 22. da je dana 11. da je 05. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Brulja Katarina. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. st. rujna 1991. To stoga. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. 353. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. a sud.

Alemke Sladić. Nikole Maljković. .31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. 32. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. nakon dana 13. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Josipa Žinić. 4. odvjetnika iz Siska. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Nikole Begović i Branka Matijašević. zbog kaznenog djela iz članka 120. U Sisku. OKZRH. Dragana Japranin. 115. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. ZKP-a).Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. st. Srbin. v. zapisničara. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. predsjednika vijeća. stavka 1. člana vijeća. radnik. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. dana 5. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. SO Kostajnica. u odsutnosti optuženih. svibnja 1991. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. listopada 1993. članova vijeća Marije Bogdan.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. godine. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. sin Stojana. Đure Sertić. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. rođen 15. listopada 1993.

Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana.oženjen. Srbin oženjen. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. sa prebivalištem u Kostajnici. sin Bogdana. otac dvoje djece. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. Kukuruzarima kbr. sin Ilije. sin Stojana. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. umirovljenik. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. Begović Nikola 2. SSS. Srbin. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. Opć. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. rujna 1991. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. dakle. Općina Kostajnica. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. 96. 1. prosinca 1958. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. godine u Sisku. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. Brkljačić Jagoda. poslovođa. a potom po kući pucali. godine. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. sa prebivalištem u Panjanima 32. godine u H. BUD br. oženjen. vozač. 2. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. rođen 1. 7. III. 59. 15 dana 08. u proizvodnji papira. sin Slavka./ u tijeku 1991. ul. Bišćan Anđelka. studenog 1952./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. godine D. 120. rođen 06. rođen 24. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. Srbin. Velešnji. godine u D. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. SSS. 27. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. a njegovu suprugu Milu silovali. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. godine u Kostajnici.optuženi DRAGAN JAPRANIN. Srbin krivi što su : 1. prosinca 1952. Velešnji kbr. godine u Babinoj Rijeci. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. SSS. travnja 1929. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. sa prebivalištem u D. OKZRH. rođen 23. otac dvoje djece. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv.

OKZRH.800. ZKP-a u svezi čl. Temeljem propisa čl. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 87.000. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. st. ovaj sud to tako ne shvaća. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). st. za reći je. Ivanišević Ane. toč. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. kojima ih se tereti. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. jer je očito. – HRD i temeljem toč. 1. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. Iako. 120. godine stavilo na teret I – opt. sadržan optužnicom. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. 343. da se radi u odnosu na III – opt. možda. Temeljem propisa čl. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Ivanišević Molke. lipnja 1993. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. 1. riječ o jedno te istom ratu. st. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. 1. na postupanje u stjecaju. 1. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. 6. 90. označeno u čl. izgleda. Maljković Jovanu. a potom imali za to . 2. Begović Nikolu. 120. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. – HRD. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. OKZRH. st. Japranin Dragana i IV – opt. Begović Nikoli i V – opt. tokom kojeg. što isti nisu dostupni državnim organima. II – opt. 7. III – opt. Maljković Nikoli. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. IV – opt. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. Japranin Draganu. je optužnicom KT-184/92 od 21.

Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 4. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih.osnova. odgovarajući je težini od njih učinjenog. 115. naročito pogibanjem ljudi. uvjerenje je suda. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. a sa nespornim posljedicama. dakle. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. Odluka o trošku. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. dovedena u dvojbu. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. U Sisku. Način postupanja svakoga od optuženih. u krajnjoj liniji. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan.r . Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. a sadržan i izrekom presude. v. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Krivična odgovornost optuženih nije. listopada 1993. v. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. stupanj krivične odgovornosti. dana 13. te stoga optuženici. temelji se na u izreci citiranim propisima. te ni po kome. opisan po svjedocima. st.

a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina. od 21. "Neđo" sin Pere. 1e čl. 1. 2.120. godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv. RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove.Republike Hrvatske. temeljem čl. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. i 2.3. tijekom oružanog sukoba između tzv. 146. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu. toč. na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske. sada nepoznatog mjesta boravka.s.4. a dana 1. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl. JA i srpskih paravojnih postrojbi.l. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije. ZKP. Nedjeljka Jankovića i dr. i čl. SLAVKA DOKIĆ zv.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima). PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. godine. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i .000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. protivno čl. predmetu protiv okr.st.000 dinara.korpusa JA) .150. zamrzivač. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima.2 d i g.9. sada nepoznatog mjesta boravka.147. "Dole". studenog 1991. stare 63 godine. ožujka 1996. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba. zbog djela iz čl. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv.. 180 mtbr u sastavu tzv. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. pa im je predala 2. da su u listopadu i studenom 1991. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. toč.tl. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina. sin Ratka. riješio je protiv okr. godine u Zemuniku Donjem. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv.000. OKZ RH. stare 70 godina.

Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti. DNA 1. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. ZKP. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. na temelju čl. OKZ RH. koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. dakle. ŽDO Zadar 3.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.st. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva.l.st. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. Nedjeljka Jankovića i dr. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .st. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. 15. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. označeno u čl. Okrivljenicima pri uhićenju 2. .182. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. listopada 1997. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. u spis .porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5.l.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. budući su za sada nepoznatog boravišta. ZKP.120.. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima .1.182. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja. Okr.000 DEM. U Zadru. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku.

te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. gdje su svakodnevno bili maltretirani. drž. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. Srbina. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. opć. 150. Smilčić. u Benkovcu. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. sada nepoznatog mjesta boravka. pripadnici 112. u Zadru.l. Galić rođenog 19. KT529/97. NEVENA PARENTA i dr. RH. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. toč. ZKP. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. siječnja 1967. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću.8. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom. godine u Zadru. rođenog 6. 122. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. RH. 2. sada nepoznatog mjesta boravka. godine u Zadru.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu.st.1. Posedarje. od 9. temeljem čl. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12.1949. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. studenog 1991. opć.srpnja 1969. protivno čl.godine. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. godine. . kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica. RH. r i je š i o je 1. sada nepoznatog mjesta boravka. drž. st. Srbina. sada opć. Posedarje Srbina. opć. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. sada nepoznatog mjesta boravka. SAO Krajine. rođenog 1. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. kolovoza 1967. Polača. 3.3. zbog krivičnog djela iz čl. god. drž.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. i 2. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske. 4. Srbina drž. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. kao naoružani pripadnici vojske tzv. u krivičnom predmetu protiv okr.. OKZ RH. rujna 1967. RH. Protiv okr. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. srpnja1997.

kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima.l. Okrivljenicima pri uhićenju 2. 182.a temeljem čl. listopada 1997. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. 15.182. ZKP. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. DNA 1.l. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke. ŽDO Zadar 3. budući su za sada nepoznatog boravišta. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. u spis . koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana. U Zadru. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka.dakle. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika . sve računajući od časa prijema ovog rješenja.. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca. Nevena Parenta i dr.st.st. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti. označeno u čl.122 OKZ RH. ZKP.

dakle. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.l. 7. prihvaćene u Ženevi 1949. Kneževića br. godine. br. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II). i 2.l. sina Petra i majke Borke r. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. Z. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. r i je š i o protiv okr.l.182. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. drž.st. označeno u čl. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. u krivičnom predmetu protiv okr.st.st. 150. KT35/96. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. Srbina. rođenog 17. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi. da je 5. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. ZKP. a nakon toga. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. kolovoza 1995. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. staru 84 godine. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. protivno čl. travnja 1996. od 22. Nikole Kresovića na temelju čl. godine. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. NIKOLE KRESOVIĆ. OKZ RH.120. temeljem čl. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca. RH. kao i protivno čl.4. OKZ RH. godine u Benkovcu. Okr. lipnja 1972. u ul. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. budući je za sada je . i 13. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl.st. 18. toč. ZKP. Vladu Bešlić. 120. Nikole Kresovića. sada nepoznatog mjesta boravka.1. napustio teritorij Republike Hrvatske. Mandić. starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. godine.3.

listopada 1997. 15. PERICA JOSIP . Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl.nepoznatog boravišta. 1934. Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. Kresović prethodno nije ispitan. . Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. a da okr. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. Kresoviću stavlja na teret.l. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. 3. 1908. JURIĆ JELA . S UZROKOM SMRTI 1. U Zadru. 1955. ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica. 1943. odlučeno je provesti istragu. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr. SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. ZKP. BRKIĆ MARIJA . Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. XI 1991. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. ŠEGARIĆ ŠIME . Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha.182.st.

1929. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. 1936. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. VICKOVIĆ STANKO 1956. 1955. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. 1936. PERICA LJUBO. 1953. VICKOVIĆ STANA . PAVIČIĆ NIKO . PERICA GAŠOAR. 1932. (zgnječenje mozga) . Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. ROGIĆ NIKOLA . (zgnječenje mozga) 15. 1955. Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. ŽILIĆ ROKO . Rane brade zadane iz neposredne blizine. 6. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. HORVAT VLADIMIR . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. 1959. okrajina i brade ). ROGIĆ KATA. ŠKARA NEDILJKO . trbuha i nogu ) 13. 1939. ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. 1927. RAŽOV IVAN. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. JURIĆ PETAR. (zgnječenje mozga) 16. Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. prsnog koša. ROGIĆ MARKO . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. 1932. 1922.

ŽILIĆ PAVICA. ŠEGARIĆ KRSTO. 1909. 1924. MILJANIĆ JOSO. 1928. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. ŽILIĆ TADIJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. trbuha i desne podlaktice) 25. 1955. 1943. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. 1927. ( zgnječenje mozga ) . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša.20. JURIĆ NEDILJKO. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. 1928. (traumatski i hemoragični šok) 24. ŽILIĆ MARA. ŠEGARIĆ VICE . 1914. 1943. 1928. ŠEGARIĆ GRGICA . Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. BRKIĆ MARKO. JURIĆ GRGO. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. ŠEGARIĆ IVICA . 1931. trbuha i okrajine ) 21. MILJANIĆ SLAVKO . 1933. trbuha i desne nadlaktice) 29. BRKIĆ JOSO. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. ŠEGARIĆ RADE. 1911. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. 1956. Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine.

1965. RAŽOV ANTE. ČIRIJAK IKA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. 1911.34. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. ( zgnječenje mozga ) 46. (zgnječenje mozga) . 1942. ŠESTAN JAKOV. BRKIĆ STOJA. (zgnječenje mozga) 38. 1921. 1907. 42. ŠESTAN MARIJA. 1965. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. 36. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. 1955. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. Odsječena desna uška. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. 1922. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. ATELJ NOVICA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. Gušenje. 1932. PAVIČIĆ PETAR. PAVIČIĆ MILE. ŽUPAN MARKO. 1920. IVKOVIĆ MARKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. 1951. DRAŽINA MARIJA. 1933. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. BRZOJA DANKA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). ČIRIJAK MAŠA. nagnječena lica i lijevog oka.

1. st. Dr. Josip Dujella spec. godine. do sada neosuđivan. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. toč. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva.Rukovoditelj Službe : Prim. 120. općina Bjelovar. st. i dr. Hrvat. MILENKA JASIKE i dr. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1. prihvaćenoj 1949. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. sudjelujući na području tzv. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . godine. 32. godine do travnja mjeseca 1994. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. i čl. Jose Bašića i Ivana Bralića. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine. Filip-Jakovu broj 186.pozvanog punomoćnika oštećenika. rujna 1995. k r i v je: što je u razdoblju od 1. prosinca 1994. i to Milivoja Lasana. u krivičnom predmetu protiv I-opt. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke. 22.godine. 27.2.. lipnja 1992. i II. a u odsutnosti uredno. u prisutnosti I. rujna 1995. godine. ugostitelj.1. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. 13. sa prebivalištem u Sv.. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića... rujna 1995. državljanin RH.2. i čl. kao i protivno čl. i sudaca porotnika Ivana Laća. kao članova vijeća.D i H. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike. OKZ RH. st. godine broj KT-23/95. lipnja 1995. godine i 28. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru.. odvjetnika iz Zadra. godine u mjestu Breza. st. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. 25. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3. protivno čl. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. rujna 1995. 4. lipnja 1950.

državljanka RH. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. posuđe. 120. 45. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. u Našicama. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava. st. dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. veljači 1993. veljače 1991.30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk.dana 19. da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. godine. pribor i dr.iste noći kao u prethodnom stavku. Po čl. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist. kći Veljka i majke Zdenke.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. . kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. pa se po istom zakonskom propisu I-opt.a Tomića. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13.međunarodnih oružanih sukoba. godine oko 21. 1. . uključio se u skupinu pobunjenih Srba. koje će zaključati. Po čl. II. po zanimanju ugostitelj. dana 29. siječnja 1993. OKZ RH. . kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. koje djelo je opisano i kažnjivo po čl. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja. 1. listopada 1951. a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu. sa Zlatkom Pajićem. Mala Mararska. sa prebivalištem u Sukošanu.svibnja 1992. st. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. rođena Prole. te popucala prozorska stakla. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade.). Hrvatica. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. dakle. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . pa nadalje. prosinca 1994. st. godine oko 20. DUBRAVKA JASIKA. 1. rođene Fudurić.dana 21.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. godine.točno neutvrđenog dana u. . rođena 14. 90. i I-opt. godine oko 03.

pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara.st. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine . vjerujući u rečeno obećanje. opt.st. . u svojoj obrani u istrazi (list 45.286 spisa).prevarom iz čl. Istom optužnicom pod točkom 2) I. na štetu Pajić Zlatka. st.000 kuna. 137. u sv. već su taj namještaj zadržali za sebe. suprotno datom obećanju. 137. Stjepana Martinovića. Obrazloženje Optužnicom od 12. Inače.2. a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece. poriče počinjenje djela. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt. 91. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića.genocidom iz čl. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire". s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. po drugi puta se oženio sa II. godine.49 i 261-261 spisa).sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. Dubravkom. 1.2. ZKP.st. izreke presude. 119.1. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt. 1.120. dakle. I. kao je to pobliže opisano pod točkom II. kao i na raspravi (listovi 283/2. Vinka Hamš. Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke . pa je Zlatko Pajić. u svezi st. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. opt. kako je to opisano u izreci presude. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Ive Bartulovića. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. Tome Bartulovića. OKZ RH.l. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3.1ipnja 1995. st. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. a da bi mu otac njegove sadašnje žene . doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. lipnja 1992. koji stoga nije prevozio u Bjelovar.opt.opt. a na raspravi od 28. KZ RH. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. OKZ RH.47. Po čl. Milenko Jasika i njegova supruga II. Ismeta Klipić. rujna 1995. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine broj KT-23/95.

vratio se natrag u Banja Luku. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. Došavši u Banju Luku. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. da je bila vojarna.g. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. zimskom. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. ali ga kod sebe nije nikada držao. bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. da ne napuste lokal do 19 sati. a otac koji je umro 1960. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. Kao prvo.1ipnja 1993. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. Tu se zadužio sa SNB uniformom. Navodi da je njegova majka Hrvatica. njegov stariji sin Milenko. u Budžaku. pretežno Hrvata i Muslimana. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. više transportni radnik. koji se bio utopio 20. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". bez kape i bez oružja. Bilo je stalnih gostiju. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. niti se sastančilo.pomogao oko trgovine i slično. da je bio pravoslavni Hrvat. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. nije odlazio ni u kakve posjete. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. ili 1992. bez ikakvih oznaka. obično po troje. godine. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. Osim toga. To nije bilo i skladište oružja. a sada se deklarira kao Hrvat. On se inače zadržavao malo u kafiću. kad se lokal zatvara. travnja 1994. uz pivovaru. ali on nije bio u tim skupinama. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. To su bili mještani u civilu. dok je ''sredio papire'' za kafić. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. Skladište je bilo van kruga kasarne. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). U siječnju mjesecu 1994. u rijeci Vrbanji blizu . obuće i hrane. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. a lokal je zatvarala njegova supruga.

II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. bifea i garaže). U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. da ostaje novim vlasnicima. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića.svibnja 1992. da je netko na njegov kafić bacio bombu. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora. da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. te stana u potkrovlju. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. a isto tako i inventar u lokalima. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. nego li Pajićev inventar u Banja Luci. g. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu.000 DEM. Radom i Marijom. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. Međutim. godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru). optuženik.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. na koji ugovor je pristao i on . godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". U osmom ili devetom mjesecu 1992. optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. godine. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. Kako nisu došli. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku.I. Stoga je zbog svega toga skupa. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. travnja 1994. Poriče da je držao. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . oružje u svome lokalu ili u kući. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. odlučio se vratiti u Hrvatsku.000 DEM. Dana 1. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. Kako Pajići nisu došli. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. prodavaonice. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano.

Inače njihov .pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu. stolice niti frižidera. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. Oštećenici nisu došli. svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210).000 kuna za naknadu za namještaj. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj.000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići .000 DEM. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. kao i na raspravi (list 286). U 9. godine. Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. mjesecu 1992. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. Kad su došli u Banja Luku. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. -40. kao i namještaj u kuhinji. Naime. Inače. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke. u kući nisu našli kuhinjskog stola. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude. dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . a ugovor je ostavila je općini. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara. kad su oni .000 DEM. U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. svibnja 1994. To je bilo 29. da bi im predala ključeve od objekta. te da čeka ugovor u općini. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. njih su Pajići tužili za isplatu 150. koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion. Toga dana. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana.000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. To je i napravila.

Dinka Stojčević (167). a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. . Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. a srpska na balkonu na štapu . Istina. nekim Ilibašićem i još nekima. te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". dokle će ove ustaše ovuda šetati" . Marka Majstorića (list 290 spisa). inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. godine.1. a njegovim dolaskom od sredine 1992. Jelene Klinić (93-94). na kuće Hrvata. do 20. Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. uvijek naoružanog.zastava. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa). a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović. Tomislava Kuljanac (list 293. Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. svibnja 1992. godine. te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I.g. Stipe Pajić (164). Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). Zvonka Ilovača (212). Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa).Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. više puta naoružan. sa srpskim oznakama. a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije.. Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem. odnosno optuženiku. da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). inače Srbin.1. Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. (listovi 59-60 spisa). Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. OKZ RH. sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. 120. Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. Svjedok Zvonimir Josipović. Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. Drage Josipović (88). Naime.spisa). Milenka Jasiku (list 74 spisa). opt. krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa". Šerife Šuvalić (170). Zlatka Divnić (162). st. Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi. (listovi 76 i 287/2 spisa). Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). svibnja 1992. da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko.

a njegov otac iz Banja Luke mu je javio da je kod njega došao i optuženik i njegova supruga Dubravka. živio u Banja Luci pa da je svoju kuću zamijenio sa jednom osobom iz Daruvara. Optuženik da je u Banja Luku došao nekako pola godine prije nego što je svjedok otišao iz Banja Luke. Sjeća se upravo dana 2. pa je on vidio da se u kući optuženika sakupljaju pojedini naoružani ljudi i kod njega se snabdjevaju minskoeksplozivnim sredstvima a. Nakon njegovog odlaska iz Banja Luke da su ga mnogi ljudi obavještavali i pisali mu da mu je kuća zapaljena. U tom predjelu Srba je bilo dosta malo. Svjedokinja Jelena Josipović tvrdi da je ona u Banja Luci boravila do 24. bacačem bombi. on ga je viđao u maskirnoj odori naoružanog sa automatom. Na raspravi Svjedok navodi da je sigurno da je pred školom prepoznao upravo optuženika. rujna 1992 godine tada je on . da je imao istaknutu oznaku tzv. "SAO Krajine" sa oznakama. listopada 1992. Upravo kada je prolazio kraj škole da su iz toga vozila izišli optuženik i još jedan dok je vozač ostao u automobilu. U više navrata vidio ga je u vojnoj uniformi. bio obučen u vojnu maskirnu uniformu i naoružan automatskom puškom. na rukavu vojne odore da je nosio četničku kokardu. a na odori je bila oznaka "SOS". Navodi nadalje da je opt.1993.kada je prešao u Republiku Hrvatsku. doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992. te navodi da je njegova kuća u Banja Luci bila svega dvadesetak metara od kuće Pajića (koju je zamjenom dobio optuženik). tromblona i dr.svjedokovu kuću. godine. optuženik i onaj što je bio s njime otišli su u pravcu škole. a u sredini "OS". Isto tako svjedok Mirko Miljanović navodi da je u Banja Luci živio do 1. On je svakoga dana to promatrao satima i satima. a preko tijela da je imao prebačen redenik sa streljivom. Te organizacije imale su svoja vozila sa oznakom "SOS" i "OS". narodnosti. a ponekad u civilnoj odjeći. a skupljali bi se oko 4 sata poslije podne. a da je optuženik sudjelovao u rušenju kuća da je čuo od osoba hrvatske narodnosti koje su također bile prisiljene napustiti Banja Luku. i da se optuženikovim .3. Iz iskaza svjedoka Vinka Hamš slijedi da je on do 281. nakon toga bi automobilima odlazili na teren i nakon čega bi se čule eksplozije u pojedinim dijelovima grada i zaselaka. a to je napravio pod pritiskom i prijetnjom. da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem. bio je naoružan sa automatskom puškom.g. je također odlazio u smjene tih naoružanih vojnika. O optuženiku je čuo kad je on zamijenio kuću sa Pajićima i kada je došao u lipnju 1992.prosinca 1992 i za to vrijeme viđala optuženika i primjetila da je on ponekad odjeven u maskirnoj uniformi. I svjedok Stjepan Martinović navodi da je on živio u Banja Luci do 15. a zatim u njegov kafić na piće.svjedok Mirko otišao biciklom kod svoga brata po krsne listove. a opt. a zamjenu je izvršio jer je kao Hrvat maltretiran i teroriziran. a u protivnom da će zapaliti njegovu . tražeći od njega neku građu. Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. Optuženik je nosio automatski pištolj "na preklop". da je pred Osnovnom školom "Ranko Šipka" vidio zaustavljeno terensko vozilo. Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja. poznato mu je da se opt. a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". naoružanog. rušenju i oštećenju kuća ljudi hrvatske. Po ulicama da su se održavale straže naoružanih ljudi srpske narodnosti. godine i rastojanje između kuće optuženika i svjedoka je oko dvadesetak metara. kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar. kada je bio prisiljen pod pritiskom ekstremnih Srba napustiti Banja Luku pa je sa jednim Srbinom iz Bjelovara izvršio zamjenu kuća. Optuženi da je bio pripadnik tih paravojnih formacija. I ovaj svjedok navodi da dolaskom optuženika u Banja Luku su se znatno pojačale terorističke akcije na području Budžaka. očitovale u noćnim satima. Poznato mu je da je u Banja Luci bila osnovana neka "paravojna organizacija srpske oružane snage (SOS)". u Banja Luku.travnja 1993. a koje su se