P. 1
cetnici

cetnici

|Views: 6,217|Likes:
Published by ZgZagi013

More info:

Published by: ZgZagi013 on Sep 06, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/24/2013

pdf

text

original

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

Josipa Butorca. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. Roziku Vlatković.Marijan Matičić. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). Rozaliji Borovac. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. Miru Lovrinca. Mandu Rukavinu. lišili ih života. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. 7) U selu Četekovcu. nogama i kundacima pušaka. 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. i Mile Starčevic. Iku Biškupović. unatoč toga. Terezija Troha i Milan Mlakar. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. kad im se Marko Rukavina. započeli ga udarati rukama. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. inače držan kao talac. . Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. Juraja Borovca. Adama Krupu. Marka Rukavinu. te ih koristili kao živi štit. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. naredili civilima Roziki Ivčic. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje. Ružici Butorac. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. Ivana Rukavinu. dok su za to vrijeme pljačkali. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. Zlatan Pinčar. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. Đuri Ivčicu. Josip Tone. Milanu Butorcu.

u Slatinskom Drenovcu 12. GORAN BOSANAC. BRANISLAV BOLIĆ. u G. 1957.04. u Novoj Bukovici 4. g. u Humu 16. u Ćeralijama . g. sin Marka. rođen 22.1962. rođen 05. rođen 01. rođen 03. u Višnjici 11. 10. 1925. sin Gaje. rođen 22. 05. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. 11. LJUBOMIR MAKARIĆ. sin Laze. sin Goluba. g. 07. MILOVAN BOJČIĆ. rođen 31. 1955. u Kraskoviću 9. rođen 20. sin Veljka. rođen 06. rođen 08. sin Branka. 1952. 1933. g. 02. 06. SAVO RADOŠEVIĆ. sin Petra. sin Paje. u Lisičinama 8. u Osijeku 3. u Krivaji 13. 07. rođen 26. STEVO IVKOVIĆ.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. sin Relje. 1957. RAJKO CRNOBRNJA.1956. 02. sin Đure. 04. 1947. u Pušini 15. 1962. rođen 22. 1961. rođen 08. 1960. SLOBODAN RADMILOVIĆ. 04. Daruvaru 6. rođen 12. g. VELJKO VUKELIĆ. 1948. 1956. 03. sin Bože.1960. DRAGOMIR KELEUVA. sin Nikole. 06. sin Jakova. 06. 1962. u Macutama 21. sin Steve. 1958. sin Jovana. u Virovitici 2. u Slatinskom Drenovcu 5. u Gornjim Meljanima 18. rođen 1957. SAVO TANOVIĆ. rođen 13. 1946. u Voćinu 17. rođen 01. u Voćinu 20. sin Budimira. 09. JOVAN KOVIĆ. 1948. sin Petra. 09. u Ćeralijama 10. MILAN JURIŠIĆ. rođen 13. u Osijeku 14. g. u Voćinu 7. LJUBISAV OBRADOVIĆ. 11. sin Marka. RAJKO BOJČIĆ. 02. g. 1958. g. 02. MILAN CRNOBRNJA. MILAN GRAOVAC. sin Dušana. rođen 08. u Đuričićima 22. sin Andrije. RANKO DRAGOJEVIĆ. rođen 20. ILIJA DRAGIČEVIĆ. sin Joce. BORIVOJE LUKIĆ. 08. rođen 23. rođen 20. sin Marka. 1962.02. rođen 25. u Balincima 19.

posebno selima Pušina. Slatinski Drenovac. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. Macute. god. godine na području Podravske Slatine i Voćina. Curičići. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. Ceralije. te u selima na sjevernim obroncima Papuka. Kometnik. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. te vršili njihovu obuku. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. d) izvršili dopremu ratne opreme. . Bokane. Dobrići. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. Krasković. Sekulinci. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a.MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. Gornji Meljani. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. e) vršili razradu. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991.

RAJKO KARANOVIĆ. 1967. GORAN ROMIĆ. rođen 12. 09. rođen 19. GORAN MIHAJLOV. u Voćinu 21. 12. 1969. DARKO PAVLOVIĆ. sin Dušana.04. g. MILADIN LEGEN sin Stanka. rođen 10. sin Milana. sin Vasila. 12.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. u Beogradu 4. rođen 22. sin Branka.1934. u Voćinu 7. 02. rođen 05. sin Petra.1970. sin Đure. rođen 25. ZDRAVKO DRAGO. 1968. rođen 18.09. sin Milana. u Macutama 6. 05. rođen 02. sin Stevana. 1965. 1967. 02. rođen 19.09. 05. 1944. u Blatnici 12. 02. rođen 03.12. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. MILENKO SMOLJANIĆ. u Blatnici 22.1964. rođen 03. sin Bože. ACO PLAVŠIĆ. u Virovitici 9. rođen 22. 12. rođen 25. rođen 09. 01. u Voćinu 3. sin Simeuna. 1967. rođen 05. u Virovitici 18. 1967.1969. u Voćinu 8. rođena 20. sin Steve. sin Stevana. g. SREĆKO LAZARAC. 1970. g. u Sekulincima . 08. g. rođen 12. g. 01. u Podravskoj 17. rođen 06. g. GOJKO TOMAŠ. SR Njemačka 13. sin Đure. 1962. u Rajčilovcima 15. g. 1971. MITAR SIMIĆ. BORISLAV TOMAŠEVIĆ. 10. sin Petra. 06.1960. sin Predraga. sin Joce. g.u Voćinu 5. u Voćinu 11. u Schweningenu. u Voćinu 2. rođen 03. u Šišavi 23. sin Steve. g. VASIL MIHAJLOV. 1969. BOŽO DOBRIĆ. sin Kirila. 10. RICHARD GLUŠAC. 1969. u Blatnici 14. rođenog 03. g.u Španatu 10. ZORAN MIŠČEVIĆ. 1966. MILENA MIHAJLOV. 12. rođen 06. sin Pere. u Ćeralijama 16. 10. MILORAD MAKSIMOVIĆ. 1943.1966. sin Ane. MIROSLAV SIMIĆ. 04. kćer Jove. u Slavonskoj Požegi 20. rođen 14. 1965. g. rođen 10. 03. u Grabovici 19. GORAN NENADOVIĆ. 1953. MLADEN REBIĆ. MIROSLAV CRNOVČIĆ. sin Save.

g. 1962. 01.1968. u Macutama .05. 01. rođen 16. RAJKO IVKOVIĆ. u Voćinu 40. 1969. 1966. DALIBOR DESANČIĆ. g. sin Dragića. u Macutama 45. sin Petra. rođen 24. u Humu 35. MILENKO MATIĆ. sin Alekse. 11. u Podravskoj Slatini 36. g. JOCO JORGIĆ. PETAR VESELINOVIĆ. sin Ranka. rođen 28.1960. 1960. rođen 05. g. rođen 21. ANĐELKO PETROVIĆ.03.u Voćinu 30. rođen 03. DRAGOSLAV DOKMANAC. MILENKO BOGATIĆ. 07. ZORAN JOVAKARIĆ. rođen 15. g. g. 1946. 08. g. sin Steve. u Aleksandrovcu 27. DRAGAN PLAVŠIĆ. sin Mare. g. RATKO JORGIĆ. g. u Voćinu 42. rođen 04. DRAGAN ŠEVA. 1962. rođen 01. u Virovitici 41.u Bokanama. rođen 05. sin Slobodana. u Balincima 28. 1971. 10. 01. 05. sin Slavka. sin Bože. u Orahovici 32.1961. u Slatinskom Drenovcu 43. rođen 16. u Lukavcu 38. sin Cvetana. sin Jovana. 1946.1959. rođen 10. g. 08. MOMIR SRDIĆ. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. sin Jovana. sin Rajka. 1964. g. rođen 10. 1964. u Voćinu 34. 1963. sin Petra. g. rođen 27. sin Jove. g. rođen 25. MIODRAG MITROVIĆ. 05. g. JOVAN ALINČIĆ. 39.1961. 10. 1966. 06. rođen 01.1973. u Virovitici 46. u Orahovici 31.08. 1949. g. RANKO RADMILOVIĆ. STEVO TOMAŠEVIĆ. sin Zdravka. u Sekulincima 25. rođen 01. sin Nikole.24. DAMIR DANILOVIĆ.1964. u Sekulincima 29. rođen 06. 10. rođen 22. rođen 31.u Lukavcu 37. 10. MILORAD GRKNIĆ. rođen 23. rođen 25. sin Dragana. ĐORĐE CAREVIĆ. rođen 21. u Orahovici 44. u Aleksandrovcu 33. sin Radovana. 04. g. 07. u Novim Kusonjama 26. 11. DRAGOSLAV RADOVIĆ. sin Vladimira.1953. sin Bogdana. 03.1970. DAMIR ŠAKIĆ. sin Krste. g. sin Pave. 11. 1970. g. 11.

u Gornjem Viljevu 58. rođen 21. sin Kate. 1968. g. 1967. g. 12. 1954.1969. rođen 19. u Orahovici 51. 09. sin Radivoja.03. sin Milana. STEVO ŠIMIĆ. sin Branka. u Aleksandrovcu 57.09.1951. 1967. DRAŽEN VESIĆ. 03. sin Đurađa.47.1964. u Sopjanskoj Gredi 64. u Lisičinama 60. 05. sin Miloša. g. rođen 26. rođen 16. rođen 18. rođen 01. u Balincima 68. g. MILORAD KESIĆ. u Mikleušu 61. g. rođen 13. g.1957. MILE PUŠKARIĆ. u Balincima 66.1971.09. rođen 10. u Voćinu 50. sin Milana. g. 1955. MILAN OBRADOVIĆ. u Gornjem Miholjcu 63. sin Obrada. MILAN OSTOJIĆ. u Sekulincima 48. ŽELJAN ŠEKULJICA. sin Dimitrija. sin Ljubana. MILAN VESELINOVIĆ. rođen 20. BORIVOJE SMOLIĆ. JOVO RADETIĆ. u Gornjem Miholjcu 59. 09. NENAD ŠOPALOVIĆ. rođen 16. 1936. 1967. rođen 06. 01.02. rođen 20. sin Nikole. g. g. sin Milorada.1961. 07. sin Boje. g. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. rođen 20. u Sekulincima 55. sin Steve. 1946. g. u Kometliku 52. rođen 15. 10. rođen 02. g. SAVO KOVAČEVIĆ. 01. sin Đure. JOVAN GRKINIĆ. 1964. rođen 12. rođen 16. rođen 15.1961. u Sekulincima 49. VLAJKO TOMAŠEVIĆ. 1955.1966. u Balincima . sin Pante.02. 09. rođen 15. sin Pere.06. sin Marka. DOBRIVOJE SMOLIĆ.1966. 03. SLOBODAN ŽEŽELJ.u Ćeralijama 67. u Balincima 65. u Gornjem Miholjcu 54. sin Dragutina. 09. rođen 01. rođen 06. 08. u Gornjem Miholjcu 62. g. RAJKO VUKADINOVIĆ. sin Milenka. RAJKO IVKOVIĆ. JOVAN VUČKOVIĆ. 01.1952.1963. u Španatu 53. 05. sin Nikole.g. DRAGOLJUB MARGETIĆ. u Virovitici 56. 02. sin Milana. NEVEN VESELINOVIĆ. rođen 04. 1971.

rođen 24. g. rođen 11. g. 08. u Ćeralijama 87. u Balincima 75. 1963. DRAŽEN ROMIĆ. u Osijeku 77.1956. sin Petra.07. 1967. g. 04. rođen 28. rođen 16. g. sin Ilije. sin Miloša. u Đurčićima 91. rođen 30. sin Petra. 01. sin Bože. 05. u Macutama 80. sin Svetislava.10. 1966. 1960. sin Boška. u Erveniku 74. ILIJA BOLIĆ. TEODOR MIŠČEVIĆ. sin Cvetana. MLADEN STARIJAŠ. 08. sin Mladena. sin Mile. ZDRAVKO BUKARICA. rođen 30. sin Petra. u Voćinu 76. 02. 1924. MILE BOLIĆ. DRAGOMIR BOSANAC. 1955. MILE KOKIĆ. TOMISLAV MITRIĆ. rođen 28. rođen 01. 1953. u Gornjim Meljanima 85. rođen 12. g. 10. rođen 07. 1956. ĐORĐE BOSANAC. 11. sin Joce. MOMČILO GRAVONJA. 04. 03. ZDRAVKO ŠEKULJICA. g. rođen 08. u Balincima 90. sin Stevana.1960.10. sin Petra. MILAN DRAGIČEVIĆ. u Gornjim Meljanima 89.1962. 02. g. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. sin Boška.1969.1958. sin Dragana. rođen 13. u Balincima 82. rođen 24. u Ćeralijama 81. g.1967. SVETOZAR MITRIĆ. g.1957. rođen 13. MILAN MILIVOJEVIĆ. sin Nikole. u Podravskoj Slatini 88. 11. 01.1959. u Ćeralijama 84. 09. rođen 12. u Orahovici 93. rođen 26. DRAGO STARIJAŠ. g. ŽELJKO BUKARICA. rođen 30. g. 03. sin Mile. g. MILAN ROMIĆ. 09. rođen 21.69. rođen 14. rođen 04. rođen 23. SVETISLAV ROMIĆ. u Balincima 70. u Ćeralijama 86. rođen 28. u Voćinu 71. g. 1969. 08. u Balincima 72. u Balincima 78. u Mikleušu 79. MIRKO GRAVONJA. sin Blagoja. 1968. 1948. 1971. 1955. sin Zdravka. MIROSLAV STOJANOVIĆ. g. 09. u Voćinu 83.1965. sin Nikole. u Voćinu . u Balincima 92. u Balincima 73. ŽARKO GRAVONJA. sin Branka. 04. 08. MILORAD DRAGIČEVIĆ. rođen 15. rođen 12. 1964. g. MLADEN BUKARICA. sin Mirka. 1970. 11. 1960. sin Milana. rođen 26. g. 09. sin Tribuna.

u Balincima 101. 12. sin Svetislava. 1956. pripadnici tzv. 09. g. sin Miloša. 05. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. MILAN ROMIĆ.1957. 01. g. 1955. 1964. rođen 04. 1961. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. ILIJA DRAGIČEVIĆ. BRANKO BOLIĆ. rođen 11. g. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka. PREDRAG BOSANAC. 04. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. g.1970. 07. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. u Bokanama 96. u Balincima 99. uveli svoju vlast. rođen 17. rođen 12.1957. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. g. rođen 14. razoružali legalne policijske snage. 1960. rođen 02. 09. god. sin Stojana. 05. g. MILE BOLIĆ. u Balincima 106.u vremenskom periodu od 5. sin Nikole. 04. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. sin Stojana. g.94. sin Ljubomira. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. u Kometniku 95. 08. prosinca 1991. sin Obrada. SAVO ZUBIĆ. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. u Ćeralijama 100. 1952. 09. 06. sin Stevana. rođen 02. 1958.u Bokanama 98. sin Todora. u Gornjim Meljanima 103. rođen 04.1972. rođen 17. civila. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . MOMČILO SUBOTIĆ. kulturnih i privrednih objekata primjerice . u Voćinu 97. rođen 26. do 15. sin Gavre. 1957. MILE MARTIĆ. MLADEN ŽEŽELJ. SLOBODAN GRAVONJA. g.1960. sin Bože. rođen 04. sin Dmitra. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. rođen 28. XII. ĐURO ROGIĆ. PETAR MATIĆ. u Gornjim Meljanima 105. 06. u selima Voćin i Hum. u Balincima 104. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. g. sin Relje. rođen 06. u Balincima 102.

rođen 7. općina Teslić 10. u Pakranima 13. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. sin Save. rođen 16.g. sin Jove. u Velikim Bastajima 4. g. u Koreničanima 12. SAVO DRAGULA. g. 7. VLADO GATARIĆ . 4.povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. 1952. u Virovitici 17. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. sin Lazara. zv.g. sin Dušana. u Velikoj Klisi 9. sin Srđana . općina Banja Luka. rođen 24. 3. rođen 15. 4. rođen 2. sin Dušana. g. sin Rade. 2. "Liška". rođen 30. 1952. PETAR RONČEVIĆ. LJUBIŠKO KRAGIĆ. u Novoj Krivaji 16. u Blatnici. VLADIMIR KEZELE. 1954. 1949. sin Tome. BiH 8. 1. rođen 4.1958. u Bastajskom Murkovcu . u Pivnici 5. društvene. 3. 1965. "Kečka". g. g. g. u Ratkovici 14. VELJKO DUJANOVIĆ. sin Nikole. sin Ranka. sin Save. RAJKO ANIČIĆ. u Gornjoj Vrijesci 2. KOSTA MALIVOJEVIĆ. rođen 12. u Borovi 19. rođen 7. g. sin Antuna. JOVAN CAREVIĆ. TOMO LEGEN. rođen 10. sin Blagoja. rođen 6. ŽELJKO BOSANAC.1959. rođen 13. u Pakracu 18. 4. 2. 9. 8. u Staroj Krivaji 3. u Staroj Krivaji 11. 3. g. u Koreničanima 15. VELJKO STJEPANOVIĆ. rođen 18. TIHOMIR DRAIĆ. RANKO DŽELAJLIJA. rođen 10. 1951. 1963. 1961. zv. rođen 25. 5. sin Dušana. g. MILAN ŠARČEVIĆ. u Batinjanima 6. sin Petra. 1943. u Dujakovici . sin Petra. 10. 1959. g. sin Petra. 6. g. 1954. 1955.g.12. 1967. 1959. 1956. DARKO CRNOBRNJA. g. rođen 5. rođen 10. g.9. 11. 6. MILAN MIRKAJLOVIĆ. 1950. sin Jovana. LJUBAN AMIDŽIĆ. sin Sretena. rođen 17. g. g. u Batinjanima 7. 1954. DMITAR ŽARKOVIĆ. rođen 15. g.

g. 4. 4. sin Gojka. NEDELJKO KOSANOVI Ć. rođen 5. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. SAVO ŽARKOVIĆ. u Španatu 28. g. rođen 25. rođen 9. 1965. sin Pere. da bi potom bili ubijeni b) 1. rođen 9. 1951. studenog 1991. g. g. rođen 1. 1972. u Bastajskim Brđanima 21. sin Rade. MILORAD ŽESTIĆ.4. 1. rođen 6. u Virovitici 22. sin Radoslava.9. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19. 1964. u Virovitici 27. sin Milana. MILAN ŠOPALOVIĆ. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. ALEKSA DŽELAJLIJA. odveli ih u zatvor u Đulovac. u Virovitici 26. 1967. ZORAN MARKOVIĆ. u Virovitici 24.2. CVETO POZNIĆ. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . "Vjeverica". "Mišo". g. rođen 26. RANKO ŽARKOVIĆ. g. 1952. 5. 1963.g. rođen 1. sin Petra. 3. MILAN REKIĆ. 1949. "Šop". 1968. u Batinjanima 34. 12. 1. sin Marka. DANIJEL VRAČARIĆ. g. sin Dušana. 1961. rujna 1991.g. sin Blagoja. 6. MILOŠ BOSANAC. g. g. sin Ljubana.1969.g. rođen 2. u Daruvaru 33. 1964. g. g. 1. 1968. 11. ZDRAVKO POZNIĆ. rođen 25. g. u Bastajskim Brđanima 25. g. zv. u Daruvaru 35. sin Vojislava. BORISLAV BOGDANOVIĆ. sin Živka. 1962. rođen 17.1949. 5. g. 1965. g. zv.20. rođen 9. sin Steve. rođen 4. SINIŠA PLAVŠIĆ. «Kos». Ivana Goluba. studenog 1991. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. rođen 4. 2. rođen 1. zv. u Virovitici 32. VELJKO MARIĆ. zv. u Virovitici 23. u Donjoj Vrijesci 31. rođen 1. uhitili su Vladu Paljevića. 10. g. god. sin Milana. STEVO REKIĆ. sin Pave. u Pakracu 30. u Grdenici 29.

Jagu Prša. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. g. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. Vladimir Kezele. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler. 7) Savo Dragula. 1991. Siniša Plavšić. g. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. te nož pod vrat. g. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. rujna 1991. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . tučen. f) 14. te kuće Pere i Mirka Matijević. gažen. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. odveli ih u zatvor u Đulovcu. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. 6) Kosta Malivojević je 22. Vladimir Kezele. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. 2) Milan Mirkajlović. Vladimir Kezele. svakodnevno tučen. tukli različitim predmetima. g. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. g. Veljko Marić. g. rujna 1991. bio razmijenjen za drugu osobu. prosinca 1991. Boška Budimliju vezali za stablo. studenog 1991. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. g. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. Milan Šopalović. prosinca 1991.ustrijelili Miju Novakovića. g. kolovoza 1991. otvorili vatru iz automatskog oružja. g. e) 12. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. rujna 1991. 3) Kosta Malivojević. Alfreda i Anu Salutner. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. d) krajem studenog 1991. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. g. Pero Matijević i Marica Perišić. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. g. g. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. 10.

ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. 15) Jovan Carević. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. 13) Miloš Bosanac je 24. te Milanu Blažanu te ih ubio. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. g. rujna 1991. kolovoza 1991. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. g. rujna 1991.te ga ranili u lijevu nogu. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. trožilnim kablom i kundacima pušaka. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. g. g. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . studenog 1991. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. 16) Jovan Carević je 7. g. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. rujna 1991. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. g. listopada 1991. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. odveli ih u zatvor u Bučje. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića. g. a oni se kasnije nisu vratili kućama. niti se na bilo koji način javljali. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. 17) Jovan Carević. otvorili vatru iz vatrenog oružja. kolovoza 1991. Kosta Malivojević. g.

sin Dragana i Jele. rukama i nogama po čitavom tijelu. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. rođen 17. listopada 1991. 3. g. u cilju. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. u Bjelovaru 2. prosinca 1991.prosinac 1991. ŽELJKO ĆUJO. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. kolovoza 1991. u Policijskoj stanici Voćin. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. 7. 1968. NIKOLA MACURA. rođen 15. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. rođen 4. kolovoza 1991. SLOBODAN BOSANAC. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12. god. lipnja 1963. rođene Borojević. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ.1963. god. g. godine u Voćinu.. g. rođen 3. sin Gojka i Koviljke. sin Luke i Marije.1. ispred društvenog doma 30. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. usmrtili civile Ivana Jandrića. u Erveniku 3. koje su držali kao taoce. dana 19. 05. sin Đure i Milice. 1968. g. listopada 1991. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić . već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. godine u Somboru. kojeg oni nisu niti imali.

koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. rujna 1991. prijetili im. Teodora Miščevića. morili žeđu i glađu. tako da se stanovništvo dalo u bijeg. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve. rujna 1991. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. Marija Matičić. Zlatan Pinčar. a zatim na lager Sekulinci. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. Krešimir Dorić i Darko Božičković.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. do večernjih sati. godine u Humu. da bi dana 29. Marko Rukavina. a onda su tako nastavili sutradan. započeli udarati kundacima pušaka. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. dana 8. Rozika Vlatković. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. Ika Biškupić. 128. Terezija Troha. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. godine oko 12. godine u selima Balinci. te odvezao na lager Sekulinci. ožujka 1992. Ivan Rukavina. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. uhitili Franju Dorića. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. ostavljali su ih bez hrane i vode. Ivan Biškupić. Milan Mlakar. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. dana 26. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. Mijo Lovrinac. godine u Macutama. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. Marko Sabo. Josip Tone. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. bez ikakvog razloga i povoda. tukli ih. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. gdje su zatvoreni u jednu baraku. kolovoza 1991. dana 22. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. kolovoza 1991. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. prosinca 1991. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . . iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. Nikola Mandić i Ivica Biškupić. ispitivali. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. Josip Butorac. dana 4. bez ikakvog povoda i razloga. Manda Rukavina. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. Juraj Borovac. Četekovac i Čojlug. palicom.

čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. kao što su mučenje. osobito ubojstva i okrutno postupanje. kolovoza 1949. 4. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao. travnja 1993. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. godine i čl. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. 1 toč. nečovječno s njim postupao. te nakon mjesec dana ubijeni. mučio. Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10.nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. 2 Protokola II.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. st. 3. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. . posebno odredbi čl. st.

BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. vunenih čarapa te vesti. MIHALINA ZDRAVKO .12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. Radi se o računu Croatia osiguranja. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. ) 1. te prema remenu hlača. GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1. 2. 4. i lubanja broj 12. 3.

6. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama. 10. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. . LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. 9. 7. čarapama. vesti i satu. 11. 8. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom. 5. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru.Identifikacija izvršena prema vesti. smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača.

sin Marka i Boje rođene Vujasinović. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. rođen u Kokanoviću. općina Lukavac. sin Boška i Smilje rođene Lukić. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. rođen 29. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 177 32. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Petra i Sofije rođene Lakić. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. god u Gornjoj Bočinji.1934.1938. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. god u Lađavici. god.13. rođen 18. vesti i cipeli. općina Knin. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. općina Maglaj. rođen 1936.05. u Vukovaru. JOVAN KOROLIJA. rođen 05.1958. općina Maglaj. BiH.02. Lička 191 13. RAJKO BLAZIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička ulica 9. rođen 08. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Lukavac. Lička 140 43. LJUBOMIR LONČAR. rođen 16. BRANKO VOJNOVIĆ.1939. Lička 187 22. rođen u Ivoševici. Lička 258 36.1943. sin Nikole i Ljube rođene Ilić. u Bočinji. god.10. MILADIN MITROVIĆ. Lička 163 39.07. sin Gavre i Gospave.1961. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci.1950. 14. GAVRO PEDIĆ. god. rođen 10.1941. općina Nova Gradiška. MILAN JOVANOVIĆ. sin Save i Cvjetke rođene Božanović. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.11. god. u .10. rođen 30. Lička 170 27. Lička 189 18. u Vasiljevici.03. općina Vlasenica. BiH. u Vasiljevici. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Milana i Božice rođene Gajić. u Vasiljevici. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. god. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Lukavac. RAJKO VUKOVIĆ. općina Benkovac. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. Lička 170 24. god u Biljanima Donjim. DUŠAN RADEKA.12. rođen 24. RADOSLAV JOVANOVIĆ. sin Spasoja i Perse rođene Lakić.

rođen 12. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika. gdje po uzoru na nekadašnju 6. u Priluku.1949.Biljanima Gornjim. " komandant" gospićke vojarne. MARKO RADIĆ. Lička 145 53. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv. u Bočinji. dana 4. BiH. sin Nikole i Mitre rođene Ustić.11.1942. god. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica. Stara banijska b. općina Gradačac. rođen 02. god.1953. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. koreničkog. u Borovom Naselju.11. Stara banijska 14 67. sin Stanka i Stake rođene Vidović. GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ. 59. u Pavkovićima. MILE SAVIĆ.02. NEDO LAZIĆ. srpnja 1991. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. Republike srpske krajine. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH.04. sin Rajka i Ljube rođene Pejić. ličku formira tzv.05. Lička 139 57. u Srednjoj Slatini. sin Makse i Petre rođene Ignjić. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. općina Zavidovići. god. BiH. sin Luke i Rose rođene Mišić. Kozaračkoj. općina Vlasenica. Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. rođen 22.b. rođen 23. MILOMIR PEDIĆ. gračačkog i ostali dijelova Like. sin Todora i Milke rođene Jeremić. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. srpnja 1991. Lička 138 48. MILOVAN VIŠEKRUNA.06. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.1935. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja. općina Gradačac. STEVO OBRADOVIĆ. " lički korpus ". god. Stara banijska 18 63. BiH. BiH. god. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama. god. pukovnik bivše JNA. u Vukovaru.1962. god. rođen 11. u Ličkoj. općina Maglaj. MILOŠ ŽABARAC.1952. u Zelini Gornjoj. rođen 19. općina Benkovac. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.

DANE NARANDŽIĆ. podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. Danas živi i radi u Novom Sadu. NIKOLA VARIĆAK. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića. U rujnu 1993.a za Gospić. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. Inače. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. za bivšu Općinu Gospić. godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. SIMO ŠIJAN. godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. u početku agresije na Gospić. poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. a živi u Srbiji. a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista." Krajini". tzv. danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ". Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. " vojvoda". RADE ČUBRILO . na Plitvicama. zet tada visokog funkcionera SKH. bio je član glavnog odbora SDS . poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. Dr.godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. LJILJANA JELAČA. Napuštajući. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana. diplomirani ekonomist. a danas živi u Beogradu. pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. besposličar. vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like.u i tzv. No. ostavivši . a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. gračačkoj brigadi na području Divosela. mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. " vlade" zadužen za poljoprivredu. nekadašnji direktor PPK" Velebit" . ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu. Marije Magdalene 1991. Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac.i Jurasović . koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. bez škole. te član tzv. " velikoj Srbiji" . jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. novinar. Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). ŽELJKO STEVIĆ. zvanja i ostaloga.

RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. GOJKO MRKAILO. u Raduču.1954 u Liparu. Četnici su kao što je poznato 5. odbora itd. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO. ČUBRILO . ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". Danas živi u Beogradu. godine . MILORAD. "vlade SAO Krajine". a dijelom kao pripadnici tzv. u Gračacu. te 1991. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv.tzv. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT.. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. Marka Pavičića. rođen 1931. PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. STEVO BASTA. bježi u okolicu Udbine. rođen 1954. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. izvršili napad na civilno stanovništvo. s mjestom prebivališta u Ploči. Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija . Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. rođen 1970. pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. kolovoza 1991. DRAGANA. Gospić je bio slobodan. a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. MILORAD. solunce i junake". u Raduču. član raznoraznih komisija. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. u Raduču. rođen 1965. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. ŽEGARAC . rođen 07. u Raduču.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. bili su se sklonili na sigurno. kao i uvijek u duboku" hladovinu ". Općina Kula. "Čačak ". koji je imao za posljedicu smrt više osoba."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima". ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. rođen 1970. MIRKA. Postoji . Juru Sekulića. a zvali su ga " Rade vojvoda.

Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. rođen 1.. te vratio slučaj na ponovni postupak. kolovoza. Srbin. 1. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. st. g.1954.g u Zalužnici. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. odv. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. II opt. zbog kriv. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. rujna 1996. gdje i prebiva u Zalužnici bb. DORONTIĆ MIĆO. Josipa Bašića i Nikole Galac. u Otočcu.god Presudio je I opt. III opt. IV opt. sin Milovana. u Zalužnici. listopada 1997. uz sudjelovanje Katice Radaković. Općina Otočac. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. 132. BOROVAC DANE. preuzetog Kaznenog prava. gdje i prebiva na kbr. sin Vaje. sin Steve. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30.11. Općina OtoSrbina. 11. RH. rođen 8. kao zapisničara. HINIĆ RADE. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. OKZRH. listopada 1997. dana 14.opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. držav. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl. sada nepoznata boravišta.rodjen 28. 01. god.kao članova vijeća. držav. predsjednice suda. iz Gospića. RH. sada nepoznata boravišta. djela iz čIo 124. 196 0. . gdje i prebiva na kbr. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. kao i eventualno novi svjedoci. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević. 135.1950. god. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr.

1. IV opt. sin Branka. sa prebivalištem u Karlovcu. na kbr. držav. RH. sada u pritvoru od 30. Brakus. 140. OKZRH osudjuju .OKZRH. V opt. 57. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. RH. dakle. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu. u Otočcu.12.124. RH. označeno i kažnjivo po čl. 4. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08.1953.1959. sada nepoznata boravišta. god oko 15.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.travnja 1997.u Zalužnici. g. Osvaldić Zvonko. Srbina. VII opt. držav. lipnja 1993. oženjen Milenom. MILINOVIĆ NEDJELJKO. Općina Otočac. pa se temeljem čl. 159. vojsku nije služio. sada nepoznata boravišta. sina Budimira. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija.03. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1958. 124. rođen 5. RH. BRAKUS MILAN. Općina Otočac. otac dvoje djece starih 3 i 6 god.02. Općina Otočac.04.00 sati u mjestu Zalužnica. rođen 01. r.Srbina. držav. Markovca 5.1955. 06.st. sa boravištem u Zagrebu. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. RH. želeći usmrtiti vojnike. sin Vaje. rođen 18. sada nepoznata boravišta VI opt. i Boško Radić. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12. Srbin. gdje i prebiva na kbr. RH. P. rođen 01. držav. POPOVIĆ ĐURO. Općina Otočac. držav. IVANČEVIĆ DARIVOJA. Srbin. 1977. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Pokupska Luka kbr. Srbin.l. držav. u Zalužnici. u Zalužnici. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. protivno čl. st.1958. gdje i prebiva. Mećavica Smajil.05. Srbina. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. kolovoza 1949. VIII opt. 121. nedaleko Hinić raskrsnice. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. sin Mane i Dare. čime su počinili kriv.

god. III opt. god i nadalje. travnja 1997. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. 1. VI Popović Djuru. II Borovac Danu. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. 45. ZKP optuženici od I . BRAKUS MILANU. IV opt.944. V opt. Temeljem čl. V Popović Branislava.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. djela protiv čovječnost međunarodnog prava . listopada 1997. Nakon. god. Vojni sud u Karlovcu predao je. dok su ranjeni Damjanović Slobodan.VIII. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika.I opt. POPOVIĆ BRANISLAV. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. st. IV opt. POPOVJĆ ĐURO. BOROV. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I . zbog kriv. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. označeno i kažnjivo po čl. nedaleko Hinić raskrsnice. rujna 1996. oko 15 sati. Temeljem čl. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. Općina Otočac. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. st. lipnja 1993. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. u mjestu Zalužnica. 1. želeći usmrtiti vojnike. Temeljem čl. 100. IV Brakus Milana. 90. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. listopada 1997. 06. 3. VII opt. III Hinić Radu. DORONTIĆ MIĆO. HINIĆ RADE. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. II opt. 2. 124. 1997. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. god optužilo je I Dorontić Miću. god o zaštiti. temeljem čI. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. lipnja . VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. OKZRH. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. VI opt. 4. BRAKUS MILAN. Mećivica Smail.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. K-11/97-20 od 12.AC DANE. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. kolovoza 1949. toč. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. god do 14. protivno čl.

džip je prošao bez . jer su zidovi bili debeli. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. koji je bio komandir odjeljenja. utrčao je u spavaonicu. god optuženicima Dorontić Mići. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. IV opt. koji je tada bio udaljen cca 170 metara. Popović Milan. Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. Popović Branislavu. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. Hinić Radi. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. Ovaj kamion je bio uočljiv. Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. te stražari Hinić Rajko.1997. Borovac Dani. Ivančević Darivoju. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. te su svi bili mirniji i sigurniji. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. Ostali su ustali i uzeli puške. Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. neki u stariji. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. kolovoza 1997. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. Milinović Nedjeljko. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. Ostali su otišli. ceste i ispalio iz nje u kamion. Hinić Milan i Brakus Milan. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. odnosno okvir se od udara otvorio. te je počeo rafalno pucati. god. lipnja 1997. Popović Đuri. Tu su sjedili.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. ali su tu stali. Iz kamiona nije bilo pucnjave. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. selo Zalužnica. Cesta je na tom dijelu položena koso.a neki u noviji rov. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. koji su se tu nalazili. Kamion UNPROFORA-a . god i na glavnoj raspravi dana 28. Ivančević Darivoj. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. te da se čuvaju zolja i metaka. a dolazi od pravca Rajkovića. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. pa su iz njega ispali municija i feder . na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. Hinić Milanu. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". Ppopović. koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. te je čuo kada je on rekao da je promašio. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. Nakon toga Popović je potrošio municiju. zaselak Hinići. Zapovjednici su bili Popović Branislav. te je izletio preko. i uzeo "osu". lipnja 1993. Borovac Dane je ispalio "zolju". niti osobni niti teretni. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica.

Također im je rekao da je sreća što su se predali. Popović i Dorontić. Do tada se pucalo pojedinačno. već je došao nakon zarobljavanja. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. a zatim u Knin. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. Skinuli su se najprije u majice. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. a od njih još 5 .6 metara više. te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. te Popović Milana. tzv. jer da bi inače sa kote bili potučeni. Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. pretvorenoj u krajiške dinare.zaustavljanja prema Vrhovinama. On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. te je Popović rekao da svi izađu van.90 metara. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. na 100 metara iza njih. torbe i drugo. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. Kamion je dovežen. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. odnosno. On da mu je odgovorio "neka imam". Dubrave. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. a oni su odgovorili "od Zagreba. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati. jer da su iza njih mine. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona. Mina ustvari nije bilo. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. odnosno to je on rekao. Bili su udaljeni od njih 80 . Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. da se predaju. Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. te da će dobiti 1. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći. a njega je odredio da bude čuvar. a kasnije su i njih skinuli. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. VI opt. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. te da ga kazni ako hoće. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili. Oni su to i učinili. koji je također došao. Pitao ih je otkuda idu. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. jer da su se počeli predavati. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. Kada su prišli do Popovića.000 DEM nagrade. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. što je i učinjeno. Pitao je gdje je poginuli vojnik. od tuga su otpremljeni u Korenicu. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. da otvore vatru. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. te da se skinu. Pitajući od kuda su. Do predaje pripadnika HV-e došlo . Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. da s tim vojnikom odu po pištolj. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. nešto voća. Čulo se pucanje i iz bunkera. te da treba dati počasni pozdrav i raporte. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca. na toj udaljenosti bili su od Popovića. Sa vojnicima je razgovarao.

jer se nalazio na sredini ceste. ona je pucala duže od ostalih. lipnja 1993. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. Tonković Mile /L 89 i 121/. međutim. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. Međutim. jer nisu imali iz čega. a da je drugi dio kolnika slobodan. tako da se nije moglo proći. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. rujna 1997. maskirne boje i sa oznakama HV-a. prva dvojica su digla ruke. Boška Radić /L 119 i 120/. Popović je obustavljao pucnjavu. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. Krenuo je dalje. . Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L 149/. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. tzv. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. Kada su došli na punkt tzv. preko koga je bila prebačena cerada. Nije vidio nikakvu vojsku.je nakon što su prošla vozila UN. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. te je prvi dezertirao. . Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. Od početka okupacije nije ništa oštetio. Zna da se pucalo iz rova. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. zbog čega je imao posljedica. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. srpske vojske krajine komande 7. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. međutim. odmah je započela pucnjava. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. On je upravljao kamionom. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. korpusa /L 39 i 40/. Zadobio je povredu nosa. te je bio primoran ići na prvu crtu. uvjeren da ide u pravcu Zagreba. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. iako je bio vojno nesposoban. pucnjava nije prestajala. Siniše Perić /L 117/. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. Dujmović Petra /L 90 i 122/. jer su išli kući na odmor. Također je uočio sa lijeve strane ceste. Usporio je vožnju kamiona. Slobodana Damjanović /L 158-160/. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. god /L 133 do 135/. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". koji je priječio prolaz cestom. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje.

satove. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide. Damjanovića. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. Radić je došao sam iako je bio ranjen. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. Mećivicu i Osvaldića. a da je dio prolazan. Među prvima su bili on. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić. Uzeta mu je osobna iskaznica. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima. a kraj' njega Djuro Hofer. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. Osvaldić i Ožeg. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. netko je bio bos. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. iz jednog projektila. Pucnjava je i dalje trajala. odnijeli su im novac. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. a kasnije kad su već bili vani u žitu. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. tj. Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Od njih koji su bili nepovrijeđeni.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. Skinuli su ih do gaćica. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. Također. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. 200 DEM i oko 300 HRD. ali ga je nakon . netko u čarapama. a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. lančiće. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. zlatni lančić. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži.kraju sanduka Mećivica. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. jer je od pucnjave bio u strahu. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e. jer su ježevi maknuti. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza.

Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. gledao je kuda bi se mogao skloniti. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. lipnja 1993. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. Tim istim putem su i njega odvukli. te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. Međutim. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. i Otočcu. ne zna kakvog porijekla. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. a nakon toga su ušli neprijatelji. Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. UNPROFOR nije došao k njima. jer dolazi UNPROFOR. ali od nje nije povrijeđen. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. Punkt se nalazi na cesti od . Pala je jedno 15 metara ispred njega. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. koji se nalazi na cesti Čovići . ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. Boško Radić govori da ne pucaju. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. Osvaldića i Radića.Zalužnica. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. god oko 15 sati kao pripadnik 133. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. pucnjava je i dalje trajala. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. a pored njega još Mećivicu. da se predajemo. brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. Prva ''zolja" je pala prije ove.par sekundi pogodio rafal po nogama. a potom je počeo ubrzavati vožnju. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. Kamion je krenuo polako. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". pa pretpostavlja da su ga sačekali. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. gledajući od položaja u kom je bio kamion. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. Međutim. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. te par detonacija. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. predaju i da izađu. Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. zajedno sa Tonković Milom. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. koji je pitao vozača kuda je krenuo. te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani.

O tome je obavijestio UNPROFOR. a nakon toga u Knin. koji je imao na vratima oznaku HV.500 m. Oni nisu pucali. a druga polovica ceste bila je slobodna. te su se morali predati kad se vatra utišala. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. Ne može reći da li ih je tko čuvao. jer su oni pucali sa njegove strane. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih. Kamion je bio maslinastozelene boje. a njih ostale pripadnici paravojske. on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. kad se kamion zaustavio. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu. Na punktu na polovici ceste bio je jež. koji je obaviješten o događaju. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. Pucnjava je počela odmah. Nije vidio pripadnike paravojske. Damjanović Slobodan. odnosno. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. maskirne boje. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. od prvog metka. On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. Dali su im zavoj. zašto se puca i tko puca. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. skupili su ih u garažu. Međutim. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. Kamion se od njih polagano udaljavao. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. Pratio ga je u dužini od oko 400 . Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. Kada je pitao vozača kuda ide. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva. te su im pružali prvu pomoć. U kamionu nije vidio oružje. Nastavili su voziti naprijed. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. te počeli puzati prema žitu. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. jer nisu imali čime. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. a oni su odgovorili da jest.3 minut. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. ali se i kraj njih moglo proći cestom. jedan po jedan. gdje su ih ispitivali. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. Kamion se zaustavio. Oni nisu znali što se dešava. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . ali zna da ih je vidio Nikolić. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. a nakon toga je ubrzavao. niti su se branili. Na to ga je on propustio da prođe.Čovića prema Zalužnici. misli da ih je bilo oko dvadesetak. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. gledajući u pravcu . Počela je pucnjava iz pušaka i automata. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. kako su rekli. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. a nakon toga izgubio ga je iz vida.

Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. ali on to nije htio učiniti. Ljubić. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. te nije mogao uočiti sve oko sebe. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. zapomaže i viče "ljudi. da vodi za Zagreb. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. . a da je Ožeg govorio ''kriči. se puno. iako su im mi govorili da prestanu. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati". pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. da su nenaoružani. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. Mahmuljin je poginuo. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. Mećivica. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. nisu prestajali pucati. već ga je držao u spuštenoj ruci. jer nisu poznavali teren. Nisu znali što bi učinili. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. Bježati nisu imali kuda. na kojoj je bio kamion. U kamionu su bili popadali.Zalužnice. Nisu bili naoružani.. a Damjanović je ostao ispred garaže. Perića. Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. lipnja 1993. da mu mater piptarsku. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. podijeljeno u nekoliko grupa. da ponavlja da se predajemo. rameni zglob. god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. koja je bila podignuta sa zadnje strane. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. kriči". odveli su u garažu. Mahmuljin. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. lijevo bedro. Ožegu su. Kada je pucnjava prestala. što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. Hoferu su uzeli novčanik. u jednom momentu je iskočio. Ožeg. što je također jedan od razloga da prestanu pucati. Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali.boga. Kalinić. tj. što ne prestaju. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. Vrijeđali su ih. ključnu kost. Hofera i njega. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. ne nude predaju". da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. ljudi". ali da isti nije držao uperen prema njima. te su neki predlagali da se predaju. te su se iživljavali sa slikama. Hofer i on. Većina je bila naoružana. a bacili su mu "Moravu''.. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. Između sebe su razgovarali. te da imaju ranjenih i mrtvih. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. Kamion je bio prekriven ceradom. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. te su bili frontalno raspoređeni. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. a neki da bježe. a gdje su sjedili Damjanović. Međutim. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. Ranjene Osvaldića. Bila je kiša od metaka. te je isto tako čuo odgovor "jest". ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. Bili su prisiljeni na oboren pogled. govorili da je šiptar. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme.

vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela. lijevo gledajući prema Zalužnici.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. nih ukupno 11. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. Rade Hinić. Iz fotodokumenta. optuženici Mićo Dorontić. 1997. god. Milan Brakus. Ivančević Darko. kolovoza 1949. Ulazna rana nalazi se na leđima. Refika Mahmuljin. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. Bosnar Alana. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed. Dane Borovac. 1993. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. Brakus Milan. 06.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8.5 cm ispod donjeg ugla lopatice.a četvorica su ranjena. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. 4-. razdor grudne aorte.120 m. te krvarenje u oba prsišta. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. Refika Mahmuljin. a na udaljenosti od nje za oko 150 m.Zalužnica u zaseoku Rajkovići. te da su svi pripadnici . Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići .000 m prije Hinić raskrsnice. god zarobljeni hrvatski vojnici. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja. Đuro Popović. od kojih je jedan poginuo.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice. Hinić Rajko. specijaliste sudske medicine iz Rijeke. protivno čl. gore lijevo. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. razdor lijevog pluća. opisane u izreci presude. Borovac Dane. a koja oružja su istog kalibra. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. Hinić Milan. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. 5. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. srpske vojske krajine komande 7. Saslušani su . 06. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. Hinić Rajko. kao i položaj prepreke na cesti. Praktički trenutačno. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. te po izjavi okr. sud je utvrdio da su. na mjestu događaja. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. u kome je zaključio da je smrt nasilna. Milanović Neđo. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. Popović Milan. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . napada na vozilo i pripadnike HV-a. Branislav Popović. Milana Brakus. Tihić Milovan.

od 120 m. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. iz naredbe glavnog štaba tzv. IV optuženik se brani da nije pucao. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. Medjutim.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. 124. navedenom punktu "Rajkovići". Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. međutim. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg. te Siniša Perić. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. st. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . vezano za isti kritični događaj. kako je to iskazao i svjedok Damjanović. pa do momenta zarobljavanja. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. i Damjanović. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. što je posebno istakao Damjanović. koji su sjedili u sanduku kamiona. Boško Radić i Slobodan Damjanović. da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. . Milana Brakus. te iz "ose" i "zolje". djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. Dane Borovac. Rade Hinić. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". držeći se putokaza i upitao ih je da. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. vozač kamiona Miroslav Nikolić. a 4. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. li je to put za Zagreb. Tonković. Također.OKZRH. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. pucnjava je bila silna i žestoka. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. Optuženici su izvršili terećeno kriv. srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. u rejonu sela. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona.svjedoci koji su se nalazili na. Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. Oni su upravo ručali. koji je sjedio uz vozača u kamionu. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. Branislava Popović. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. Ovo kriv. Svi optuženici su postupali protivno čl. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. Zalužnica u Lici. Iz obrane IV opt. Prema tome. a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. 1. Mravinac. Upravo u tom periodu. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. Isto tako. Đure Popović. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. kao i u momentu predaje. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. označeno i kažnjivo po čl. hrvatska vojnika su ranjena. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. da je bio dan. 4. te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice.

a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. 31. st. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. Temeljem čl. Temeljem čl. koje utječu na odmjeravanje kazne. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. Matilda Krunić v.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. Boško Radić i Smail Mećivica. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. S druge strane. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. 3. 1. bez sredstava za obranu. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 1. Dane Borovac. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. 14. Đuro Popović. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela.. budući da nisu imali sredstava za obranu. Radi Hinić. te su zalutali. od dana dostave prijepisa presude.944. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. OKRZH. Milan Brakus. Rade Hinić. 37. nepoznavajući put. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Milanu Brakus. Mogli su biti zarobljeni. 100. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. Branislav Popović. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor. st.r. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka.r. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. Sud je optuženicima Mići Dorontić. Darivoj Ivančević. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić. smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. Gospić. Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. st. 124. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. tako da je. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. krenuli su kamionom u Zagreb. Dani Borovac. listopada 1997. Branislavu Popović. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. djelo temeljem čl. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. 90. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Djuri Popović. . OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija.

Ane Garačić. u sjednici održanoj 18. listopada 1997. K-11/97-64. Miće Dorontića. Branitelju opt. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. Branka Zmajevića. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja. Branislava Popovića. Rade Hinića.KT-8/97. u kaznenom predmetu protiv opt. Milana Brakusa. 1. Presudio j e: Žalba opt. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt. kao zapisničara. Đure Popovića. Miće Dorontića i dr. Dane Borovca. Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog . zbog kaznenog djela iz čl.O TOM OBAVIJEST: 1. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . godine br. veljače 1998. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. st. 124. 2.III i od V . OKZRH. te Neve Šibl. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. STJEPANU NIKŠIĆ. godine. kao predsjednika vijeća. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14. odv. Optuženicima od I.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr.

protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. o bitnoj povredi odredbe iz čl. Temeljem čl. OKZRH. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. 354. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. ZKP/93. 1. 124. nije počinjena. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. travnja 1997. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. dakle. Odgovor na žalbu nije podnesen. st. st. OKZRH. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. st. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. dok je ošt. odnosno povredom kaznenog zakona. 11. povrede kaznenog zakona. Takva povreda. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. a radilo bi se. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. toč. 124. 1. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . 1. pa nadalje. 45. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. odvjetnika iz Gospića. Međutim.prava. godine. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. suprotno navodima žalbe optuženika. OKZRH opt. Milana Brakusa. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. Žalba nije osnovana. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu.

pa su unatoč tome i dalje pucali. Milana Brakusa. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. a što također proizlazi iz navoda obrane opt. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. međutim. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt.činjenice. Vojnici Siniša Perić. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. a niti kasnije. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. da se predaju i da nisu naoružani. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. da je pucnjava dalje trajala. Dapače. nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. . mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. dok su optuženici sa svojih mjesta. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. a što je sve nesporno. I ne samo to. Miroslav Nikolić i Boško Rodić. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. Prema tome. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. preslušani kao svjedoci. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. Milan Brakus . dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Prema tome. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. tj. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. te iz iskaza preslušanih svjedoka. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje. umišljaj optuženika za počinjenje djela. niti odmah. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije.

stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. 1993. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. Naime. Dakle. st. st. 124. a četvorica ranjena. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. 37. njih ukupno 11. st. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. nego je odlučna njihova zajednička svijest. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. 1. 366. 1. VI. Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. Đuru Popovića. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. U pogledu same radnje i posljedica. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. a što se odnosi i na opt. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. godine zarobljeni hrvatski vojnici. . korpusa tzv. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. ZKP/93. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja.S obzirom na prigovor opt. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. od kojih je jedan poginuo. 1.

18. 1 OKZRH na glavnoj. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. rođen 08. 03.r. i BRANKA BANJEGLAVA. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr.U Zagrebu. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. koje brani Nenad Mamula. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. kao članova vijeća. kao predsjednika vijeća. Vladimira Nazora br. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković.74. godine u Mogoriću. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. ul. Nikola Ga1ac i Bože Babića. 03. s prebivalištem u Titovoj Korenici. djela iz članka 120 st. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. državljanin RH. 1949. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. Srbin. općina Gospić. veljače 1997. državljanin RH. javnoj raspravi održanoj 27. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. 2. g. veljače 1998. 1958. Rukavine. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. rođen 01. Srbin. v. sada nepoznatog boravišta krivi su . općina Korenica. sada nepoznatog boravišta.

Bili su naoružani s automatskim oružjem. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. K. kako na prsima. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. kolovoza 1949. rujna 1991. Mate Nikšića /24 i 50/. dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/.što su u rujnu 1991. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. logični i potpuno iskreni. godine. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. jer je bilo opasno šetati po selu. Općina Gospić. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući .označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. br. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. skočio je kroz prozor i utekao. dakle. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. uvjerljivi su. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/. godine u vrijeme agresije tzv. 1 OKZRH. krvarila je. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. a bojeći se za sebe. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo.

godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. što je on nekoliko mjeseci ranije. jer je prošlo dugo vremena. to je odlučio pobjeći. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. crne kose. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. 1 OKZRH. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. da je bio crnomanjast. da vide dali je preživio. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. radi se o čovjeku tamne kose. a medu njima i jedna ženska osoba. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. s jako kovrčavom kosom.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. što je i učinio. no. srednjeg rasta. a i upozoren je od susjeda. čije ime je čuo i u policiji.tog dana. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . Istina. Pogon Korenica. potom su se udaljili. da je tamne kose i srednjeg rasta. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. nije poznao. Drugi dan došle su druge osobe. kojega je osobno poznavao. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. Jedan od njih nije imao desno oko. sličnim nožem u trbuh. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. k njemu kući. Međutim. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa. srednje visine i srednje razvijenosti. koja mu je pravila rane i dala lijekove. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . srednje visine i bez desnog oka. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. rujna 1991. rujna 1991. Dakle. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. Nadalje. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama.

maltretiraju i muče stanovništvo. prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama. . Istina.boravišta . ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. kako krivičnom djelu.putem oglasne ploče suda. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo. veljače 1997. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.r. točka 1. tako i izvršiteljima. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. kao pripadnici paravojnih formacija tzv. po primitku pismenog otpravka ove presude. Korenica. BRANKO BANJEGLAV. Vladimira Nazora 2. II opt. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH.sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju.r. time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. maltretiraju i muče civilno stanovništvo. jer čine ubojstva. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br. godine. U Gospiću. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . 4. sada nepoznata .sada nepoznata boravišta. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. odnosno branitelju. Dakle. način izvršenja. visok stupanj krivične odgovornosti. v. 74. Nikole Tesle br. odvjetnik Karlovac. I opt. Bunić kbr. 3. VLADIMIR KORICA. putem oblasne ploče suda. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. dne 27. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. KT. čime postupaju protivno odredbi članka 3. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. . koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. O TOM OBAVIJEST: 1. 2.

zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. te mjestima Sincu. u pritvoru od 11. Rukavina. 1 i 4 i čl. starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. oženjen. rođen 19. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. kolovoza 1949. 08.996. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. strojarski tehničar. Drenovu Klancu. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina. 09. 09. odvjetnik iz Gospića. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. Nikole Mileusnića poginulog 16. i na zgradama u vlasništvu stambenog . Prozoru. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. i topova ZlS kalibra 80 mm. nakon održane glavne. 10.1991. . Marine Banić poginule 24. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama. 1991. koga brani Stjepan Nikšić. 9. Milana Lončara poginulog 17. kao predsjednika vijeća. 9. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. 1950. Marice Mudrovčić poginule 29. javne rasprave dana 11. 1991. listopada 1995. njegovog branitelja Stjepana Nikšića. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. 1991.11. u svojstvu kućnog majstora. kolovoza 1995.039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm. . u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr.127. 9. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. u Vrhovinama. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. do 6. Ličkom Lešću. s prebivalištem uVrhovinama kbr. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. 52 st. kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. kao zapovjednik vojske tzv. kolovoza 1995. 1 OKZ RH. djela iz članka 120 st. Eve Burić poginule 12. kao članova vijeća. 10 .209 DEM. zbog kriv. 1991. 12. Srbin. Covićima. državljanin RH.1991. ne osuđivan..

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

sin Stjepe. i sudaca porotnika Petra Pavelić. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. STJEPAN NIKŠIĆ. državljanin BiH. predsjednice suda. kod suda. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. sada nepoznata . 10. te Miroslave Jurjević. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . 1963. rođen 27. presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. Hrvat. oženjen. Budačka 7. dana 21. g. Branitelj opt. kao članova vijeća. oficir JNA. i 21. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić. ČORAK MILAN. RbiH. srpnja 1993. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. općina Vareš. O TOM OBAVJESTITI 1. uz sudjelovanje Katice Radaković. putem oglasne ploče ovog suda 3. odvjetnika iz Gospića. s prebivalištem u Gospiću. u Doboščici. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. zbog kriv.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. kao zapisničara. g. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. svibnja 1993. Opt. srpnja 1993. KT-44/92 od 26. kao predsjednik vijeća.

rođen 12. s prebivalištem u Gospiću. državljanin RH. SO Gospić. rođen 23. 11. sin Veselina. podoficir JNA. sin Vukole i Koviljke. kapetan JNA. s prebivalištem u Beogradu. 1960. 03. zv. sada nepoznata boravišta. r. sada nepoznata boravišta. 1961. Nikitović. rodjen 23. oženjen. sin Sime. Crna Gora. RBiH. državljanin BiH. rođen . kapetan JNA. Trbojević. Hrvat državljanin RH. 19660 u Prilepu. X. sada nepoznatog boravišta. sada nepoznata boravišta. zv. S. državljanin RH. major JNA. „Mišo“. rodjen 03. 10. državljanin BiH. 01. 10. s prebivalištem u Gospiću. Srbin. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. podoficir JNA. Srbin. u Širokoj Kuli. 12. podoficir JNA. s prebivalištem u Gospiću. 19600 u Titovom Drvaru. N. r. sada nepoznatog boravišta. Osiku.boravišta. oženjen. Radića 1. Srbin. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. Makedonija. državljanin Crne Gore. II optuženik ČAČIĆ TOMO. Budačka bb. državljanin Makedonije. rođen 23. sada nepoznata boravišta. Tesle 17. sin Petra i Savke. vodnik I klase u JNA. sada nepoznatog boravišta. 1952. sin Miće. SO gospić. 1947. IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. 1957. V optuženik RELJA TOMIĆ. Budačka 7. Jovica. sin Mile. Dević. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. s prebivalištem u L. rođen 17. Budačka bb. 04. SO Gospić. u Titovom Drvaru. rodjen . s prebivalištem u Gospiću. sin Sime. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. u Otočcu. RbiH. IX optuženik GOCE KONESKI. oženjen. u Savniku. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ.

sada nepoznatog boravišta. 15/4. r. u Klašnici. sin Koste.poručnik JNA. Ul. Radiša. ostali podaci nepoznati . sin Milutina i Ljubinke. Stjepana Radića 1. s prebivalištem u Gospiću. Bagi. kolovoza 1991. s prebivalištem u Karlovcu. do 18.28. R Srbija.sada nepoznatog boravišta. Srbin. sin Dušana. 09. državljanin RH. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. ostali podaci nepoznati. Kosovo. Kralja Tomislava 27 B. rodjen 30. općina Gospić. građanska osoba u službi u JNA. u Pirotu. građanska osoba u službi u JNA. rodjen 1. sada nepoznatog boravišta.1957. sada nepoznatog boravišta. Proleterska 8. 1957. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv. s prebivalištem u Karlovcu. Bagi. sin Petra i Jele. XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. s prebivalištem u Gospiću. sada nepoznatog boravišta. 03. rođene 31. u Peći. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ. s prebivalištem u Ličkom Osiku. državljanin Srbije. br. rodjen 03. Srbin. 12. krivi su što su u vremenskom periodu od 30. zastavnik JNA. Srbin. s prebivalištem u Gospiću. u Visuću. u Vrepcu. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. sada nepoznatog boravišta. i Soke. s prebivalištem u Karlovcu. općina Titova Korenica. Trg Stjepana Radića 1/4. 1947. Sunajko. 1953. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. sada nepoznatog boravišta. 1950. stariji vodnik I klase JNA. 01. rujna . državljanin RH. općina Titova Korenica. državljanin RH. Vile Velebita.

X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda. dakle.1991. V optuženik RELJA TOMIĆ. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. g. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. IX optuženik GOCE KONESKI. pucaju po stanovnicima. bolnici. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. kolovoza 1949. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. VII optuženik MIĆO VASIĆ. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. . te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta. organizirala i provodila na području Gospića. puškomitraljeza. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. kao oficir KOS-a. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. a I opt. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. a XIV i XV okr. školama. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. II optuženika TOMO ČAČIĆ. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala.

crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. rujna 1991. Tomić Relju. kolovoza 1949. KT-44/92 od 26. Kuprešanin Jovu. školama. dakle. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. puca po stanovnicima. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu.18. Čačić Tomu. da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. g. bolnici. Drakula Danu. kolovoza 1991. V sić Miću. Radenković Radovana. kolovoza 1991. a I okr. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. V 1993. 12 kolovoza 1949. pucaju po stanovnicima. . te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta.18. organizirala i provodila na području Gospića. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. rujna 1991. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. .da bi u vremenskom periodu od 30. Lazarević Dragoljuba. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. Dotlić Slobodan. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. organizirala i provodila na području Gospića. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. Bajić Duška. god tužilo je Marcela Dusper. stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Koneski Gocu. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. školama. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. Milojkovic Bratislava. bolnici. puškomitraljeza. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. god . protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. kao oficir KOS-a. Odanović Bogdana.

dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". dostavu pošte. kolovoza 1991. Dragoljubu Lazarević. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. a u . koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. Medjutim. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. srpnja 1993. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . Goci Koneskom. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina. izvještaja i slično. Bratislavu Milošević. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. iza pobrojanih funkcija iz 9. divizije". Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda.Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. DuškuBajić.Relji Tomić.XV. dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. god napali grad Gospić. Mići Vasić. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. Tomi Čačić. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića. za obuku rezervnog sastava. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. da se nalazio u svojoj kancelariji. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. Bogdanu Odanović. Jagetićem što učiniti. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. tzv. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. Marcel Dusper i Mićo Vasić. Jovi Kuprešanin. Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. god. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. za pojedinačno obučavanje.VI i od VIlI . Slobodanu Dotlić. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). i 29. Radovanu Radenković. da je bio major Relja Tomić. žive će nas oderati". Želio je da se vojarna preda. ali nije mogao ništa učiniti. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. optuženicima Marcelu Dusper. načelnik štaba. Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži.

te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. To da je bila grupa najzagriženijih. 96/. Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. 45. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti.kurira. Nakon pada vojarne 18. god otpremljen je u bolnicu. da su vodili Bajić i Tomić. Stjepan Škrinjarić /38-39. te da je znao govoriti "što se čeka. dr. njemu da je bio komandant Čavar. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić. Milošević.g. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. a odatle selo Klanac par dana. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. Čačić. i 29. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . Odanović. 92.15 ljudi. Ljubčo Veljanovski /42-43. 96-97/. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. Danu Drakulu da puca. Tako kada je napadnut Gospić u 1. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca.kojoj je i on bio. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. Medjutim. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima. Krešimir Tomljenović /50-51. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. On. i da oni to nisu pucali. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. i Bajić da su sa njima komandirali. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak. Marko Jagetić /52-53. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad. rujna 1991. Odbio je razmjenu. 94/. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi.95-96/.15 sati u noći izmedju 28. Bogdanović.94/.-37. Bilo je 10 . Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. Kuprešanin Jovica. U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. zašto se već ne puca“. Koneski. sve u dogovoru sa Tomićem. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. koji je bio komandir komande staba. Goce Koneski. Stevo Pražić /36. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali. Odanovićem. te Djuro Milošević. da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. 93. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni. Imali su samo jednog vojnika . pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević. kolovoza 1991. devetog 1991. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. Gocom Koneski i Marcelom Dusper.94-95/. logor za ratne zarobljenike. plavoj i crvenoj zgradi.

govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. VII optuženika nije vidio da puca. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. Kuprešanin. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. Medjutim. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. Tomić. Koneski. Tenkista zv. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. Tomić i Lazarević. god kada su pale tri mine u krug vojarne. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. do njenog pada 18. Odanović. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Odanović. Čačić i Lazarević. Svjedok dr. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. god. g. te da su okrenuti u pravcu vojarne. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. a zapovijedali su Pešut i Tomić. devetog 1991. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. Transporter je pucao po čelu bolnice. god. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. ili 8. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . rujna 1991. do 7. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. devetog 1991. Koneski. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. slabo je poznavao ljude.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. Medjutim. osmog 1991. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. Jedne prilike 3. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. g. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić.

boravio na Plitvičkim jezerima. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. Zna da je iz snajpera pucao Vasić. kada se zadržao oko 15 minuta. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka.. zv. kolovoza 1949. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. Nije vidio VII optuženika da puca. g.VIII optuženik Mićo Vasić. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". XII optuženik Radovan Radenković. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. IV optuženik Bogdan Odanović. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. do 20. te da je bila provjera cijevi da se puca. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. . V otpuženik Relja Tomić. srpnja 1991. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. ali ni "Bagija" nije vidio da puca. listopada 1991. VI optuženik Duško Bajić. Medjutim. XI optuženik Dragoljub Lazarević.kući. g. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. Iz minobacača da je pucao Koneski. III optuženik Jovo Kuprešanin. a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. g. g. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. Bogdanović. X optuženik Slobodan Dotlić."Bagi". te da je kasnije došao Čačić. zv. XIII optuženik Bratislav Milojković. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. IX optuženik Goce Koneski. Milošević. te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. Takodjer mu je poznato da su Bajić. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. a iz minobacača Goce Koneski. Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević. "Bagi". II optuženik Čačić Tomo.

To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. Duško Bajić zajedno sa V opt. a proizlazi i iz obrane VII opt. Stjepana Škrinjarić. Krešimira Tomljenović. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. i Branka Basta. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. mjesecu 1991. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu".opt. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. III opt. Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. naredjivao da se puca po gradu. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. IV opt. dr. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1. Stjepana Škrinjarić. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. VI opt. te se protivio predaji vojarne. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. te se protivio predaji vojarne. Ljupču Veljanovski. dr. kako se ona tada zvala. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. Marku Jagetić. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . a iz obrane VII opt. Steve Fražić. Takodjer iz obrane VII opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. te da je prenosio zapovijedi. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. Steve Pražić. Pucao je iz minobacača i tenka. Marka Jagetić da je I-okr. Branku Basta. Iz obrane VII opt. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. II opt. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. IX opt. Relja Tomić u 6. a proizlazi i iz obrane VII opt. Marka Jagetić i Branka Baste.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. g. Marka Jagetić. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. Odbijao je da se vojarna preda. Dane Drakule. Medjutim. dr. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. Ljupča Veljanovski. Marku Šaljaj. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. Dane Drakula. Stjepana Škrinjarić. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. V opt. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. Krešimiru Tomljenović. VIlI opt.

Radovanu Radenković. VIlI opt. te da je pucano po zaduženju. Relji Tomić. XII opt. V opt. XIII opt. Koneski Goce. Bajić Duška. Mići .ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. Jovi Kuprešanin. njih 10 . Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. Bratislavu Milojković. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. Slobodanu Dotlić. Goci Koneski. Bio je tenkista. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. Dušku Bajić. koje utječu na odmjeravanje kazne. a proizlazi i iz obrane VII opt. XIV opt. Kuprešanin Jove. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. VIII opt. IX opt. Milojković Bratislava zv. Bratislav Milojković zv. III opt. i V opt. Mići Vasić. X opt. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu". Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. III opt. VI opt. Bogdanu Odanović. Lazarević Dragoljuba. Čačić Tome. Marcelu Dusper. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. IV opt. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. XIII opt. Pripadao je ekstremnoj grupi. XII opt. Iz Obrane VII opt. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Radenković Radovana. Dotlić Slobodana. XI opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. "Bagi“. Čačić Tomi. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. Odanović Bogdana. XI opt. Vasić Miće. To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste. god te govorio da će poravnati Gospić. Jovi Kuprešanin. zgradi“ iz koje je pucao. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. X opt. Tomi Čačić. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. Stevi Milošević i XV opt. Tomić Relje. II opt.15. mjesecu 1991. XV opt. "Bagi" došao je u vojarnu u 5. Bogdanu Odanović. Dragoljubu Lazarević. XIV opt. Prilikom odmjeravanja kazne I opt.

Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. V opt. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. X opt. Dragoljubu Lazarević. Medjutim. Relje Tomić i VI opt. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. XI opt. XIII opt. Bratislavu Milojković. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. Danu Drakulu kao snajperistu. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. Stevi Milošević. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. Goci Koneski. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. XII opt. Kao otegotne okolnosti. Mići Vasić. Marcela Dusper. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. IX opt. Relja Tomić i VI opt.Vasić. i u razaranju grada. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. Stoga je temeljem čl. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. Bratislavu Milojković. V opt. . Sud je optuženicima Marcelu Dusper. XIV opt. Bogdanu Odanović. Mićom Vasićem. Radovanu Radenković. Jovi Kuprešanin. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. s druge strane. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33. 339. Slobodanu Dotlić. znajući da su u gradu djeca. Temeljem čl. u toku kriv. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. Medjutim. Stevi Milošević i XV opt. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. a optuženicima Tomi Čačić. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. žene i starci. Radovanu Radenković. I opt. Dani Drakula. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. Slobodanu Dotlić. Dragoljubu Lazarević. Goci Koneskom. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. Marcel Dusper. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. dok kod I opt. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt.

III JOVO KUPREŠANIN. DANE DRAKULA. IX GOCE KONESKI. Branitelj Stjepan Nikšić. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. VII opt.U Gospiću. VI DUSKO BAJIĆ. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. Optuženicima: I. II TOMO ČACIĆ. Pula. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. MARCEL DUSPER. I. O TOM OBAVIJEST: 1. kod suda. VIlI MIĆO VASIĆ. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. 3. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. V RELJA TOMIĆ. broj:: PRESUDA . Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. IV BOGDAN ODANOVIĆ. Ul. G. Kovačića 12 4. 21. srpnja 1993. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. X SLOBODAN DOTLIĆ.

sin Bogdana i majke Milice. IV opt. Srbin. r. Osiku br. Općina Gospić. u Metku. i majke Milice. sada nepoznata boravišta. 63. Kuli. Općina Gospić. II opt. Jokić. 04. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992.10. rođen 26. Srbin. s prebivalištem u L. Uzelac. sin Stojana i majke Latinke. gdje prebiva. rođen 10. r. sin Miloša. NIKOLA ZAGORAC. VI opt.06. r.1944.g. rođen 05. Kuli. s prebivalištem u S. u kriv. god. kbr. i majke Soke. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić. sad nepoznata boravišta. 1952. sada nepoznata boravišta. Srbin. kao predsjednika vijeća. br. VUNJAK DRAGAN. MARIJAN UZELAC. s prebivalištem u Gospiću. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. sada nepoznata boravišta. sada nepoznata boravišta. MIROSLAV SERDAR. god. DANE SERDAR. Kuli. lipnja 1994.09. rođen 23. r. sin Jovana i Kate. 19. sin Milana i majke Danice. Vukmirović. s prebivalištem u S. u S. r. rođen 15. zbog kriv. Zubović. DUŠAN UZELAC. rođen 10. BARAĆ MILORD. kao zapisničara. Srbin. u Gospiću. r. dana 16. kao članova vijeća. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. Srbin. VII opt.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. 10. Srbin. te Miroslave Jurjević. u S. 60. Barać. star 30 godina. V opt.1963. 1966.god presudio je I opt. Jasikovačka br. Korenica. zv.g.g. u Gospiću. Vukelić. ''Braco''. Općina T. Srbin. i 16. Kuli br. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. predsjednika suda.1958.01. gdje i prebiva. u Gospiću. 56. lipnja 1994. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. 8. sin Đorđa. . odvjetnika iz Gospića. sin Nikole i majke Dušanke. Općina Gospić. kbr. rođen u Kozjanu.1955. djela iz članka 120 OKZRH.11. sada nepoznata boravišta krivi su . sada nepoznata boravišta. III opt.

na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. Orešković Milana. god optužilo je Nikolu Zagorca. NIKOLA ZAGORAC. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. Nikšić Veru. Barać Milorada. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. listopada 1991. "Braco" II opt. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . Dušana Uzelca. 22. 1. kolovoza 1949. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. protivno čl. da bi dana 13. DANE SERDAR IV opt. postupka. Orešković Nikicu. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana.kolovoza 1949. Katu Orešković i Mariju Nikšić. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. 52. Miroslava Serdar. od 30. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. g. Danu Serdara. st. zbog kriv. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". MIROSLAV SERDAR VII opt. listopada 1991. g. iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. ograničavali im kretanje dalje od kuće. XII 1992. zv. od oko 14. BARAĆ MILORAD VI opt. dakle. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. DUSAN UZELAC V opt. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. Orešković Anku. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Orešković Anu.

na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. pa nadalje. 52. Dana 13. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela.odnosno. Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. Orešković Nikica. god optuženicima Nikoli Zagorac. god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. kolovoza 1991. Orešković Anku. pa se netko sklonio u prvi. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. Orešković Anka. Nikšić Veru. njih 11 stanovnika. Mare Orešković i svjedok. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". Marija Orešković /36/. st. i Orešković Milana. Dušanu Uzelac. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. Barać Miloradu. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. Orešković Anu. iako su to pokušavali. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. 22. Orešković Mara. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . bio je zapovjednik. a netko u drugi dio podruma. Nikole Orešković /28/. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. Oršekovic Ane. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. l. Nikšić Marija. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. Orešković Nikicu. listopada 1991. Nije vidio tko je tada izašao. Marije Nikšić /72/. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". Miroslavu Serdar. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. 22. /23-24/. Orešković Nikicu. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. On se je sklonio u zadnji dio podruma. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. Mile Orešković /14/. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. Također. Orešković Anka. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. Katu Orešković i Mariju Nikšić. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. kolovoza 1949. Mande Orešković /30/. tako da nisu mogli napustiti selo. Posebno da je počela napetost od 29. Orešković Anku. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. protivno čl. Orešković Kata. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. Orešković Milan. Orešković Anu. svibnja 1993. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. Orešković Ane i Nikšić Marica. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. koji je bio "glavni" u selu. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17.. Blaža Oreškovic /26/. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati. Milke Orešković /27/. Nikšić Veru. Pucao je iznad njih. listopada 1991. koje im je podijelila bivša vojska. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . ali im isti nije pomogao. kolovoza 1992. Dani Serdar. da bi dana 13. g. Nikšić Perica. ograničavali im kretanje dalje od kuće. Ive Orešković /29/. Orešković Milana. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr.

V opt. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. svjedok. Mara Srešković i Marica Nikšić. Također je zapaljena i štala. IV optuženik Dušan Uzelac. Međutim. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. a jedan ju je pogodio u kuk. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. III optuženik Dane Serdar.18 sati. pa se je sakrila iza jednog kazana. ali zna da je sin Đure Vičina. jer je čula glas Mile Oreškovića. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. Ostale ne zna. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. Kada se je vraćala kući II opt. gdje je spavala. koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. jer da će u protivnom biti ubijeni. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma. majku joj ustašku". 13. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". tako da ga nisu mogli vidjeti. koje ne zna poimenice. Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. te je zaplakala. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. Naime. Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. Tu je ostala do . Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. On ju je vidio kada je ušla. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. Oni su bili naoružani kao i svi ostali. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama.ispred podruma. II optuženik Miroslav Serdar. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. 12. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. Kule. a Mile po desnoj. Oni su bacali vreće i tražili je. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . ali je nisu našli. On je pucao po lijevoj strani konobe. a neki u zelenim jednobojnim. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. staju i gospodarske zgrade. listopada 1991. god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati. ona se nije javljala. te je govorio ''tražite je. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. koji su prošli kraj njih. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. X 1991. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. Nikola Orešković i Ane Orešković. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. što smo mi krivi". Barać Milorad i VI opt. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. jer je bila pokrita dekom. Klenovca i Vukave. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. a troje je ostalo živih. te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. te da idu natrag u sklonište. neki u šarenima. Dane Serdar. Da se tu sklone govorio im je i III opt. Za drugoga također ne zna kako se zove. koji je bio pripadnik bivše JNA. Nije je vidio. jedan više ramena. sakrila se. U konobu su ušla 4 četnika. Tu su se i sklonili. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. X 1991. da ćemo platiti Klenovac". Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. jer je bila u velikom strahu. Zagorac i Sudžuković. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". Nakon nekog vremena oni su otišli.

Dragan Vunjak i Milan Serdar. te tražili da . zv. te misli da su se zbog toga i spasili. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. te da nakon toga te zgrade gore. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. II opt. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. te je svima zabranjivao kretanje. isto kao i V opt. kolovoza 1991. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. Također je vidio kada je VII opt. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. sin Đure. da im majku.navečer. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. "Mršić". Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". maltretirali ih i ograničavali im kretanje. Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. a oni su izašli van. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. Tako jedne prilike oko 29. ne zna što se s njim dogodilo. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . listopada 1991.im se kuha kava i da rakija. Od toga je pala. te im je rekao što gledaju. god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. star 95 god. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. IV opt. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. pa čak i lovačke puške. te se je prijetio zajedno sa ostalima. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. te uspjeli pobjeći u Perušić. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. došli u njenu kuću. djever i jetrva. Tako su negdje početkom listopada 1991. Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. te da su im odnijeli oružje. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. te da su pobijeni i drugi. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. Kuli bilo naoružano i organizirano. Barać Milorad i VI opt. Osika naselja. Oni su zapalili štale Ive Orešković. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. ali misli da je izgorio u kući. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu. okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. i pucao je preko njih. svi naoružani. Dana 13. Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. Kule. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. je po krovovima njihovih kuća. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. Nike Orešković. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. II opt. od kuća. koji je pucao u njenom pravcu. Marijan Uzelac. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. Kule organizirali i naoružali. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela.

U kući je bilo sve razbijeno. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. Osik. a po noću su pucali po kućama. ali ih je vidjela samo do iznad pasa. Iz konobe se je povukla u grmlje. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. Prolazili su kroz selo i pucali. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. a kasnije su ih palili sami. VIII 1991. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". jer su pucali op njoj. 13. Tako da je razbijen prozor. te je pucao iznad njih. platit ćete vi Klenovac". je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. Kada su dana 29. zajedno sa suprugom. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. Ispucao je 2 sanžera po podrumu. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu.kao i štale zapaljene su tromblonima. po noći su ih plašili i pucali po selu. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. koji su njih "čuvali". te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". koja se zvala Marija Orešković. jer su vidjeli da su oni naoružani. godina. Njegovu kuću su oštetili. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića. ostala je sama pa je oko 3. a ne u lice. da li je ubijena ili zapaljena. te pljačkaju. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. Kule. moja vojska gine". U njenoj kući ostala je njena svekrva. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu. Oni da su tamo bili najgori. te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. stara 90 godina. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. god gledali kako se puca na L. Odvezli su gumenjak s alatom.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. petero u konobi. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. Također je u grmlju čuo VII opt. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. odakle je . Prve kuće koje su izorile isto . Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. X 1991. posebno I i II optuženi. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. listopada 1991. branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj. god došla u kuću Dane Oreškovića. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. da govore "dobro smo sredili babu". listopada 1991.ograničavali kretanje. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. o kojoj ne zna ništa. Drugi su ušli poslije nje u podrum. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. koji je ostao u kući. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. stara 90. U njegovoj kući ostala je njegova majka. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. osim Dane Serdara. jer je štala zapaljena. Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. god oko 14.kada ga je upitala što će biti. Dana 13. ubijeno je pred konobom. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. jer je kuća zapaljena. VII opt. koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. te misli da je izgorio. koji su tuda prolazili. star 96 god.

Orešković Ana. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. god kada su ubijeni mještani Š. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. Dušan Uzelac. X 1991. kao i poslije tog događaja. Dane Serdara. vidio je VII opt. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. zv. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. najprije tromblonima.sa ostalima krenula prema Perušiću. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. skrivajući se. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . Dušana Uzelac. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. II opt. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. kako muškarci. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. "Cvekin". te da se osjeća ugroženim. Kule. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. god. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. a kasnije da su ih sami palili. listopada 1991. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Orešković Milan. Kata Orešković i Marija Orešković. VI opt. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. Svjedok Krešimir Tomljenović. god vidio da se u Š. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. O događaju od 13. pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. Barać Milorada. da su noću pucali po civilnim. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. Orešković Anka. objektima. a i ranije. Dani Serdar. 520 st. Dragana Vunjak i Milu Serdara. Orešković Nikica. IV opt. Marijanu Uzelac i VII opt. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. Barać Miloradu. Dušan Uzelac. U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori.sudjelovali u tom masakru. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. kolovoza 1949. Miroslava Serdara. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. Barać Milorad. ''Đurin". Nikoli Zagorac. Dane Serdar. 1. Tako. a zapravo da su svi bili glavni. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. listopada 1991. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. III opt. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. zv. Svjedok Ivan Orešković. V opt. Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. Miroslavu Serdar. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. Nikšić Vera. Saslušani svjedoci su neposredni očevici. Miroslav Serdar. tako i žene. Dušanu Uzelac.

sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. Miroslav Serdar. lipnja 1994. S druge strane. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. dok kod I opt. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. III .Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. te u ubijanju civila i razaranju sela. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. Dane Serdar. SERDAR. 16. a optuženicima Dani Serdar. Vunjak Dragan. ove presude. II opt. 3. Matilda . ' O TOM OBAVIJEST: 1. svibnja 1993. IV DUSAN UZELAC. i nadalje su nepoznata boravišta. i VII DRAGAN VUNJAK. Naime. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. Nikole Zagorca. putem oglasne ploče suda. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. . IV opt. 2. koje utječu na odmjeravanje kazne. U Gospiću. Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. po primitku pismenog otpravka. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. Dušanu Uzelac. V-BARAĆ MILORAD. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. Miroslava Serdar i VII opt. Branitelj: Stjepan Nikšić. Dani Serdar. Dušanu Uzelac. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. Dušan Uzelac. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. odvjetnik iz Gospića. V opt. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. VI MARIJAN UZELAC. Barać Miloradu i VI opt. II MJROSLAV SERDAR.DANE.

Korenica. trgovac. rođen 22. kao predsjednika vijeća. 64. Korenica. rođen 08. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. u Bos. s prebivalištem u Krbavi kbr. općina T. Dubici. Srbin. kuhar. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. vodoinstalater. s prebivalištem u Plitvicama kbr. godine Svračkovom selu. odvjetnika iz Gospića. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . općina T. svibnja 1953. srpnja 1994.12. 67. Korenica Srbin. ostali podaci nepoznati. ostali podaci nepoznati. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. Korenica. 79. sada nepoznata boravišta. rođen 12. sada nepoznata boravišta. konobar. u Plitvicama selu. u Plitvicama općina T. Srbin. svibnja 1942. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. općina T. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. Rukavine.1961. djela iz članka 142 KZ. IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. lipnja 1958. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. sada nepoznatog boravišta. Srbin. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. ostali podaci nepoznati. rođen 26. s prebivalištem u Plitvicama kbr. T. Korenica.

s prebivalištem u Plitvicama kbr. Korenica. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje. rođen 1. Srbin. u Titovoj Korenici. meteorolog. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. Matovina Nikolu. i Jovanke.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. rođen 24. Srbin. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. 67. u selu Plitvice. Vuković Nikolu Vjekoslava. 56. Vuković Danu. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. sada nepoznata boravišta. općina T. rođen 10. siječnja 1965. studenog 1991. veljače 1951. ostali podaci nepoznati. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. u Plitvicama kbr. sada nepoznata boravišta. rođen 12. općina T. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. trgovac. s prebivalištem. Korenici. 22. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. Korenica. s prebivalištem u Plitvicama kbr. ostali podaci nepoznati. prosinca 1960. šumski tehničar. rođen 10. pa se temeljem članka 142. travnja 1944. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. travnja 1944. st. devizni novac i novac RH. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. 93. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. 1949. tehničke stvari i potom kuće zapalili. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. zlatninu. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. ušli u selo Poljanke. 08. godine u Poljanku. Srbin. u T.

Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. već je jedino čula rafale. studenog 1991. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana.21/93-2 od 17. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. postrojili su ih i rafalom pokosili.Marije Vuković /list 44 i 84/. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. novac i sl. Kritičnog dana 11. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. svibnja 1993. Momčilo. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. tako da ih nije mogao prepoznati. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. U skladu s rješenjem ovog suda br. studenog 1991. Točnije sve do kritičnog dana. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. jer su njih pustili. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. Slavica Vković /39/. izvodili ljude. Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. sklonila se je. a kasnije su sve zapalili.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. jer je bio u strahu. jer je cijelo selo bilo okupirano. jer nisu dostupni ovom sudu. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. a za ostale ne zna što se dogodilo. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. 7. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. a kasnije u izbjeglištvo. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. K – 15/92-8 i Kv. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani. Prije nego što su počela razaranja. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. nakit. počeli su vikati i galamiti. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. zaposjeli su selo. sam čin ubijanja nije vidjela. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. . a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić.

r. odnosno branitelju. srpnja 1994. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. s obzirom da su nedostupni ovom sudu. jer je u to vrijeme bila zarobljena. Žalba se podnosi ovom . U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v. U Gospiću. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. ovaj ih svjedok nije prepoznao. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. 120 istog Zakona/. dana 4. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela.r. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. izuzetno velika posljedica. istina. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima. Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani.

a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Republike srpske krajine. o Grbić9. Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine. REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici .sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. 3. Branitelj Stjepan Nikšić. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. Boško Žujić2. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. Boško Grbić4. i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. rođen 04. . Momč17. Vinko Grbić6. 14. 10. 7. 5. putem oglasne ploč19.. 12. gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv.06. . . Optuženici : 1. . 16. ilo Grbić18. u Donjem Lapcu. Mić8. suda 6. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. Vladimir Grbić11. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. . . O TOME OBAVIJEST : 2. god. Republike srpske krajine napustio Rovinj. god. sin Bože i Stanke rođene Glušica. općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991.1962. odvjetnik Gospić. Slavko Grbić13. Dane Rodić15. . 3. MIRKO BOGUNOVIĆ. . te je bio zapovjednik tzv.

08.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.06. mjesec i godina rođenja 30.g 19.09.g 10.g 19.1967.1952.08.12.1959.g 16. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.g 05.04.g 09.g 10.1960.g 15.01.g 03.1955.11.1956.g 17.1968.1964.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.1961.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .g 15.1946.06..g 02.10.1940.01.g 10.1951.g 15. do 1995.1954.1969.09.09.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.g 02.g 29.01.1940.04.08.1958.1960.1950.01.1958.g 19.1945.09.1942.10.1931.g 29.Hrvatskoj od 1991.05.1968.01.01.1957.g 28.11.g 05.03.

09.1963.10.05.1934.g 11.g 22.1962.g 28.03.g 01.1957.1962.g 24.1969.03.g 14.11.1957. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.g 20.g 24.05.04.1936.g 01.1960.1951.g 02.01.1969.g 14.g 08.1953.01.09.03.1960.g 19.g 31.g 05.1966.1971.04.g 22.09.1955.05.g 02.g 13.1964.08.1948.1967.04.g 26.g 28.10.02.1961.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.g 26.g 14.09.1971.09. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .11.1924.1964.10.g 15.05.1969.1955.g 01.09.1947.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.g 22.03.1951.1968.g 16.g 20.09.08.

03.1952. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.1933.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.1947.g 27.g 06.g 13.g 19.g 26.1964.03.1933.02.g 20.1956.08.g 08.10.06.g 02.06.g 22.11.g 18.g 21.01.g 20.1960.1950.02.g 19.g 18.1960.04.09.1970.03.g 15.05.g 03.07.g 09.1957. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.04.1960.04.g 22.g 15.1949.1947.06.09.1957.08.1966.07.g 22.1956.07.02.1959.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.1958.04.g 08.g 31.1957.1962.02.04.1955.1962.g 13.09.1968.06.1949.g 08.g 01.1955.g 20.1965.1946.g 05.02.1958.

1960.1964.g 06.12.10.08.1961.g 20.g 01.08.g 09.1934.1963.1966.1962.g 23.01.1953.1962.1967.04.g 03.05.06.g 16.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .10.07.1964.1970.11.g 20.10.11.02.03.1943.10.06.g 10.1970.08.g 10.g 01.g 19.10.g 06.g 21.10.08.06.g 10.1967.g 19.g 24.01.g Schweningen.1959.g 25.1967.1969.1971.09.12.1966.1946.12.1970.12.g 28.11.1967.g 15.1955.11.1971.g 22.10.1967.1966.g 04.g 19.1954.04.g 15.g 05.1964.g 21.12.1960.1949.1969.05.1961.03.07.1968.g 22.09.03. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.g 06.1964.g 01.g 27.1960.g 25.1960.g 12.02.g 25.1953.04.g 13.g 06.05.1973.1966.g 21.g 05.01.g 10.09.1965.g 26.1971.05.1946.g 16.1964.02.g 15.g 31.02.1970.1961.g 03.09.03.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.g 18.1966.g 10.g 16.

1970.1955.1967.g 11.1943.g 30.1951.1968.08.09.g 04.07.1956.1957.1961.1970.05.01.11.g 28.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.1959.02.g 11.09.1972.1957.09.1963.g 21.1960.g 23.10.g 04.1951.08.1955.08.1957.1960.09.g 02.g 26.1955.g 17.1960.1962.g 12.01.g 07.07.1952.g 01.03.g 28. Liška (Savo) 04.06.05.1956.03.08.g 13.1960.1967.07.1971.1956.1963.01.02.1958.g 28.10.12.04.1957.09.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .g 04.1966.08.09.03.g 24.1953.1957.04.g 12.04.05.1960.g 06.11.g 14.g 15.g 17.09.g 02.1924.g 06.g 12.g 26.g 14.1968.1961.g 26.1964.04.04.g 20.g 16.1969.09.11.g 02.1958.05.g 28.g 24.g 20.g 13.1967.1936.01.10.g 04.10.1948.g 16.09.1969.g 30.05.g 01.g 08.g 12.g 15.1965.g 30.12.

1958.01.1949.g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.04.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.1965.Vlade Gatarić (Jovo) 07.g Stara Krivaja 17.11.1967.03.1959.09.02.1951.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07.1954.02.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.1963.1952.1954.g Bastajski Brđani .03.05.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.1952.g Pakrani 16.09.06.1965.04.1955.04.1968.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.02.

Vile 15/IV.1959. Crna Vlast 9 Otočac.04. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. 30. 01. Me Gospić.1947.05.12.03. Zal Otočac.1949. Gospić. P. 01. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica. Zalužnica Mogorić. Bud Beograd – S Gospić. Otočac.04.1957.1957. Stje Gospić. Dr.1966. 31.1950.1950. Bud Gospić. Lič Tesle 17 Gospić. Jasi .10. BiH (državljanin BiH) Štip.1958. 01.01.11. 12.01.1953. Krbava Duboščica općina Vareš.03. 23. 18. 26. U Nazora 2 Korenica.1947. K Gospić.10.04. 23.10. 28. Zalužnica Otočac. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik. Bud Gospić. Zal Karlovac. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć.03. 21. 01.1961.03.1960. Stje Gospić. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. 01. Karlovac.1952. Trg Radića 1/IV Gospić. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik. M Korenica. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar.1954.1957.09. 01.04.1958. 31 Gospić.03. 19.12. P 121 Zagreb.11. Zalužnica Otočac Otočac. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot.12.1952.1963.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12.02. 03. 17. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep.1953. 08. 27.1958.1955.

god. 24.1970. G br. 40. Karlovac Okić. 27.god.10. Karlovac Donji Skrad. Duga Resa Kosijersko Selo. 14.god. Stuttgart. Duga Resa M.god.06.09.09.god.03.god. B Karlovac. Karlovac Okić. Njemačka Kordunski Ljeskovac. 50 Karlovac.god.01. 04.04.1971.1959. 04.06.1953. Primišljanski Tržić. 5 Primišlje br Karlovac.god. Okić br.god.god.god. 16. N 14 Slunj.1936. Slunj Vojnić Tobolić. 10. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19.god.1958. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo. 7 . 28. 14. 06. 01. XV. 22. u br. 02. Karlovac Karlovac.god.1968. 05.04. 13.1955.12. 26. Slunj Manjerović Selo.1960. Okić br. 32.1967.god.01.01.Milan Miljević ( Đuro ) 08.09.1954.10.06. M br.07. 06. 02. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br.1937. Slunj Nova Kršlja. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03.god.god.05.1972.god. u 10/A Karlovac.1956. Kozinac.1957.09. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac. Slunj Koranski lug. Okić br. 34. Okić br.god.1967.1944.god.god.1952.1948. 07.god.god.1967. 29. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić.11.1964. 19. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja. B 154 Karlovac.1963. B 153 Karlovac.01. 18. Glina Gređani br.1958.god. u br.10.10. K Brigade bb Karlovac.03. Karlovac.

g 18.04.1953.12.1958.god. br.g 12.god.01.08.01. mjesec i godina rođenja 15.02.07.05.g 31. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.04.02. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.1956.1969.01.10.god.1959. 11.1950. u Duga Resa.08.g 18.g 03.1934.god.g 15.02.1943.god. 13 Karlovac.1932. 20.g 06.g 20.1950. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan. 05.06.g 15.1969.g 28.1962.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš . 30.07. 12. Gornja Trebinja.06.1960.01. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.god.1937. Karlovac Benkovac Gejkovac.07.g 08.g 06. u kbr.11.g 30.god. Vojnić Tuk. 05. 10.12.11.05.1966.1965.god.1961. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20. 9 Slunj. Vojnić Kosijersko Selo. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv.1960. 2 Karlovcu.1959.g 19.06. do 1995.1968.1949.g 07.1948.g 24.03.1956.1949.1967. u br.1936.II.g 07. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac. Karlovac Gornja Trebinja..03.

g 14.1967.1965.05.01.01.1942.08.1950.g 13. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14.1944.081946.09.g 09.g 18.04.1968.1951.g 16.g 10.1950. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.04. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.g 09.1955.03.011964.1941.12.01.04. Kordun . Šurijak Ružić Milenko zv.02.1945.03.1959.g 17.05.1951. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.04.g 20.1969.01. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.11.g 22.g 02.g 15.1970.1961.1956.g 07.1937.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.g 27.g 10.1962.g 01.01.g 24.12.g 15. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.05.1951.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv.1960.g 19.g 26.g 26.06.1970.10.g 20.1950.g 29.04.g 15.

g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .g 25.1966.g 09.g 12.1957.11.1933.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.1961. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.03.1966.1925.1954.g 31.1964.1956.11.g 15.01.g 06.12.07.02.04.07.011962.01.1957.g 25. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.g 19.04.1965.1957.11.1955.g 03.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.09.1959.g 06.1951.04.01.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.1970.06.g 22.g 11.g 04.1955.g 24.g 16.03.

11.1954.1973. 13. Sve Vrginmost. Pješćenica. 30. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01. 21.04. 23. Donji Klasnići.Đuro Varda ( Dane ) 23.1947. 5 Počitelj br. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić.1926. ul. 10.04.10. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa.1946.1956.02. Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02. 06.07.04. u . 02.01. Gornji Sjeničak.1954. br. 10.12.09.1958. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica.1928. T. T Svačića br. 11. Latin Plaški.02. Gračac Počitelj.07. 10. Go Ogulin. Srpsko Polje.05. Gospić.09. ul. Otočac Divoselo. Gospić Karlovac.1934.1941.10.1952.08.03.1961. Karlovac Vojnovac.1955.1927. SO Titova Korenica Mazin. 17. 10.10.1946. Počitelj br. 8 Plaški. Staro Selo. P Ogulin Plaški.1954. Korenica Plitvice.1957.1947. 01.04. Ogulin Karlovac. J. Heroja Karlovac.10.1958. 27. 15. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište.01. Počitelj br.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30. 01. u Karlovac. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19.1956.1946.01. 25. Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br. Gospić Počitelj. Glina Banski Moravci Karlovac. ul. 02. N 9 Karlovac.1961.10. Karlovac Kompolje. u br.11.1969. 24. Bosanska Dubica Gornji Budački.

Karlovac Cvijanović Brdo.1955.05. 28. 26. 26. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12. P Knin.1968. Ključar. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac. Slunj Mala Crkvina. 20.06. 03. Popina Karlovac. 14. 15. Vojnić Duga Resa. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić. SO Gračac Hripavci.1960.1956. M . 20. Ze Gračac. 20.1965.1950.03. SO Obrovac Bruvno.1964. R Karlovac.1960. Vojnić Karlovac.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16.03. 01.1954.08.10.1968. 25.1954.1947. Plo 03. Ma Obrovac. 05. Rad Gračac. u obala br.1967. SO Gračac Zelengrad.01. Klju Karlovac.1955. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar.1938.1959. 09. 20. 22.06.1961.05.06. SO Gospić Mazin. 06.u 04. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29.1953. G. Rad Gračac. Proleter Otočac.1958.1910.1969.11. SO Gračac Glogovo. 20.1958.07.1957.1954. SO Gračac Gračac Donji Poloj.10. Vojnić Vođević Brdo. G VI.1949.01.09. SO Ključ Orahovica Raduč.03. Slunj Ploče 117. 24.08.03.07.1957. 06.10. 10.1968.07. 18.04.08. selo Vel. Raduč. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno. Neteka Gračac. Gospić Raduč kbr. 02. T Cerovac 19 Karlovac.04.03. SO Knin Bruvno.04. Plavn Gračac.12.02. 13. 01. S Karlovac. B Karlovac. Glo Srb.11. Gospić Gospić.1962.1954. u Gračac. SO Kula Vojnić.

IV.10.g 01.g 05.g 10.1953.g 07.g 07.09.05.07.07.1951.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.g 22. Gračac Gračac kbr.g 06.g 23.01.1951.1958.g 24. mjesec i godina rođenja 04. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja .03.1959.1962.1964.02.1952.g 20.01.g 09.1958. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1957. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA . Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.04. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan.1937.1949.1962.02.09.g 15.02.1947.01.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.1955. 01. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15..1968. Gračac Gračac.10.12.10.1960.g 02.1965.07. do 1995.

05.1939.1952.11.g 0504.10.1966.g 21.11.01.g 02.1959.1964.g 24.02.1950.1941.1967.08.g 03.g 24.g 05.1951.g 20.g 03.09.g 07.1963.g 22.1969.10.g 1707.g 06.g 04.1949.07.g 17.011954.07.06.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.1946.g 15.12.1962.1956.1941.1953.g 09.g 24.03.01.g 6.09.g 18.g 01.1950.03.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .g 24.01.g 09.01.01.g 31.09.1959.05.1956.02.05.1939.g 09.g 08.g 14.1949.1954.g 09.05.g 18.1960.1953.1954.06.g 15.1950.06.1951.g 16.1955.07.1951.05.g 17.1953.05.1958.1971.03.g 04.01.1956.g 14.

1968.g 06.g 04.g 02.09.07.g 15.g 19. Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S. do 1995.g 20. Kosano Industris Vojn S.1962.1936.01.06.1939.1958.1947.03.g 04.1954.g 28.06. Slunj Miljevac .1935.1954.g 24.03.g 01.1947.g 15. Kosano Lapat M.01.g 04.03.1938. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk .03.05.1934. Klina.g 04. Slunj Nova Kršlja Ruševica .1947.10.1966.g 21.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga .1951.g 22.09. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.1948.01. Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće.g 21.01.05.01. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.g 10.1960.1957.1941.g 12.01.1950.1966.g 28.V.g 2304.07.1956.1943.12. Tit D.g 23.1955.g 05.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11.06.09.g 09.1952.g 25.02.1947.12. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .06.1968. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.08.1948. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.04.g 26.g 05.02.1955.g 20.1951.g 03.1947.g 02. Slunj Slunj Rakovica Grovac.09. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.04.1954.g 25.g 20.06.g 21.1955.11.. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.

1925. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16.05.03. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15. 08. 14.2 Karlovac L. SO Karlovac Srpsko polje. 06.1970. SO Karlovac Lasinjski Prkos. 05. Otočac Slunj. Srpsko Polje.1949. Kar Prkos br.1965. Karlovac L. SO Karlovac Klipino Brdo.1923.12. SO Karlovac Donji Sjeničak.1968. Srpsko Polje.01.01. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Karlovac Zagreb. Srpsko Polje.1967. Srpsko Polje. Otočac Srpsko Polje kb Otočac . Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09.1954. 25.11. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29.01.01.05.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03. 20.1946.05. Srpsko Polje.1941. Cazin. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24. SO Karlovac Prkos Lasinjski.09. 1 D. 10. Sjeničak br.04. Sjeničak br.1961. Sjeničak br.06. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.1937. Nova Krš Prkos br. 30. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.1949. 26. Republika BiH Lasinjski Prkos.04. 20. Sjeničak br. 9.1948.1944. Ka Klipino Brdo br Karlovac L. Španjol boraca br.03.

1955.1959.02.Branislav Janjatović ( Petar ) 14. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24. do 1995. ul.1942. Otočac Otočac.1950.1970. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27.12.06. Otočac Otočac. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22.04.03. Otočac Brlog kbr. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13.08.03. Ponori.01.1951. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20.. ul. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1951. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima . Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02. 16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26.1951. Bart br.

opć. 1951. 10. opć. Srbija Krbava. Otočac Klipino Brdo. Rep. 1956. s . opć. 08. Topusko. Trg. 03. 1949. Karlovac Poljani 185. 07. 02. 19. 30. B. 01. 1962. 07. 2. 1952. 23. opć. 27. 24. 05. 1958. Bačka Topola Babin potok. 1967. V. 1960. JNA Brinje. 1968. Kalnič Zagreb. Kralja IV br. Crna Vlast. 1939. opć. 1951. Vrgi Topusko. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. Karlovac Ajdovščina. 04. 15. 05. 10. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 1953. 1951. 03. Topusko. Ul. 1949. 04. 1947. 1965. 06. Dvor Bović. 1964. Naz Karlovac. 1951. R. 04. 11. 1952. Korenica Škanalija. Kidri - Zagreb. 19. 08. 04. 04. 04. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. Perna 1 Vrginmost. Fra Filip Zagreb. 1935. Karlovac. 22. B. opć. SR BiH Karlovac Perna. Lug. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. 07. Ivice Lov Otočac. 12. 30. opć. 07. 09. 03. 26. K Tomislava 43 Karlovac. Grada V - Velika Gorica. 24. 10. 06. 1952. opć. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. 07. Bihać. Brnja Vrginmost. Vrginmost Maljevac. 07. opć. 1962. 03. 04. 28. Vrginmost M. Osik. Slovenija Bović. Otočac Kragujevac. 12. 1937. 05. opć.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. 07. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. 1950. 1938. 01. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. 01. 03. 03. 1955. 1968. Korać Brlog Donji Lapac. 01. 15. opć. 1952. 13. 09. 24. 1947. Fortička Otočac. 1952. 06. 01. opć. 02. opć. 05. Ul.

Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 1957. Verga Karlovac. 1963. 07. 1947. Og Begovac L. op. do 1995. 1964. 08. 1969. 18. 1934. 26.1930. D. BiH L. Plaški Karlovac. 1966. Nade D Vojnić. opć. Partizansk Gospić. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. D. 05. mjesec i godina rođenja 24. Korenica Janja gora. 07. Loskunja Karlovac. 1950. opć. T. Slavs Karlovac. 1967. 10. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. 1962. 1953. Lapat 1/F Plaški. 08. 1962. 13. 25. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. 03. 1956.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. 1950. 07. 07. 26. 25. Jasenica. Jasenica Plaški. 18. O Janja Gora 183. opć. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost. opć. 1954. Vojnić Gaćeško selo. 18. opć. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. 08. Ilica 245 Broćanac 12. 01. 01. 01. Jasenica. 1967. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. 25. 04. Jasenica. 06. 10. opć. Rakić Zagreb.. 06. 16. Omladin Vojnić. Mostar. Jasenica 148 L. 16. 1949. 1941. 02. 10. opć. 15. Ive Se Vojnić. 1963. 13. 15. 01. 21. 07. Jurga 8 Vojnić. Ogulin L. Kolarić b Duga Resa. 10. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. 1954. 06. Slu Karlovac. 15. 1963. Domag Karlovac. Slunj Vojnić Bukovica. Dubro Rapain Dol 25. opć. Vergašev Vojnić. 06. Budačka. 1955. opć. 14. Jasenica 182 Blata 14. 23. općina Ogulin L. 1949. 02. 1964. 1946. opć. opć. 1967. opć. 1946. Otočac Janja Gora. Jasenica. 05. Lipanj L. 1946. 1954. 1962. opć. 12. 19. 06. Jasenica L. Dvor na Uni Gornja Brusovača. 01. 1951. Vojnić D. 31. 29. 01. 08. 16. 11. 02. 08. 05. Bakars Vojnić. opć. 01. 05. 13. 1961. 1967. 10. Ogulin Broćanac. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . Jasenica 106 L. Og Latin 38. Gejkovac Vojnić. Karlovac Brinje. 01.02. 01. 05. opć. 11. 05. Korduna Vojnić. 1956. 02. opć. opć.

Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02.1946.08.g 18.g 02.g 1945.g 1947.g 1935.1951.g Žagrovići.1991.03.12.08.g 18.1971. Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa.1941.11. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.04.12.1955.g 05. Vrginmost Cerovac.g 02. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.1960.g Glina Mala Trepča .g 1936.g 1956.01.g 07. Karlovac T. Cerovac.1970.g 16.g 1941.g 1941.g 1950.g 1960.g 1950.g 1947.g 20.05. Kašića 2 Staro Selo 38 .1955. Vojnić Vojnić Brnjevac.

Karlovac Ponorac G.g 20.1959.03. Karlovac Ponorac.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.1950.g 02.1957.1951.11.g 13. Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7.09.01.g 02.g Slunj Gornji Skrad.g 30.1969.12. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. do 1995. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19.05.g 30.g 21. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29.1965.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17.04.1946.g 15.05.10.1940.1948.05.06.12. Sjeničak.1936.1951..08.1935. Karlovac Topusko Veljunska Glina .1939.05. G.07. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22.04.1945. Klupica 12.01.05.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb. Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.g 15.g 29.1940. V Gornji Poloj 8.1953. Sjeničak S.g 10.1948.g 08.Vojnić Mandić selo. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor . Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.1949.g 22.g 08.01.1945.g Velika Rušina.g 04. Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj.

11.g Gornje Trebinje.g 20. Trebinja Šalamunić.08.1950.1937.g 23.04.g Turilovići.03.g 10. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21.04.1948. Crna Gora Lička Jasenica.1946. Slunj Lapat. Karlovac Veljun. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.g 11. Ogulin A.g 15.1950. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17.1958.06.06.g 22.03.04.1937.Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13.04.g 14.08. Korenica Perić Selo. Karlovac Zagreb Veljun.04.1935.1944.1940.g 15.09.g 20.g 13. Bijelo Polje. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D. Gračac Jamari. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj .05..1950. do 1995. Ogulin Janja Gora.1935.1947.g 16. Ogulin D.g 01.05. Žerve Gora G.1969.06.1953.g 28.1952. Slunj Velika Popina.g Lekovina.

Ostrovica kbr. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. Korenica Gospić Gospić Široka Kula. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul.1968.B kbr. T. Gospić Široka Kula Beograd Davos. 16. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr.02.01. 62. 07.1934. Vrginmost Dugo Selo br.1931.1964. 08.03.09. ul. 04. Gosp Čremušnica br. 10.1971.12. 04. Lasinja Karlovac Stipan. T.1935. ul. 8 Krstinje bb.1969. 2.Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18. 29. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.06. Urij Gospić Lički Osik. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima. Gospić Tolić.08.1958. Dugo Selo. ul. Gospić Lički Osik.02. 15. Lasinja Lički Osik.1963. Švicarska Šalamunić.09. ul.1968.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15.08. 01.12. 29.01. Vojnić Široka Rijeka b .1971.01.1942. 24.1955.1930. 3 Ostrovica.09. 02.1944.10. 22. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02.P bb.20.06.Korenica Gornja Barska. 01.08. N kbr. Vo Stipan br. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20.1968.1959.06.09.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.05. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01.1931.03.1953.04. K kbr. 17.1961.N kbr. 06.02. SO Cazin. 01.1947. 28.1951. Gospić Čukovac Čremušnica.1925.

Kordunašk br.11.08.1937. 22.09.1976. 15.1959. 02.09.10. 155 A Buzeta bb.1954.1944.1952. Senjs Pavlovac br. Vo Malička kbr.22 Zebić br. Glin Vrginmost.1950. Janja Gora. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14. Ogulin Tušilovački Cer 28.05. . Krstinje. Ogulin Janja Gora br. 13 Vojišnica br.1941. 15. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10. Karlovac Janja Gora. ul.1938.Milić Miljuš ( Nikola ) 01.1956. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak. Barilović Orjavac br.04. 10. Vojišnica.06.02. 12 Vojišnica br.1955.06. 10. Koransko Selo. VIII. 08. 10. 23. Donji Primišalj Slunj Kestenak br.08. 20.1950. 12 Kupljenski br. Bihać.1940.09. Vojnić Malička. Vojnić Vojišnica. 09. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15. 05. Janja Gora br. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27.07.03. Vrginmost Plaški Buzeta. Vojnić Vojišnica. 5. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27. Vojnić Vojnić Vojišnica br.1962.04.09.BiH Gospić Karlovac.06.1959. Tušilovački Cerovac.06. Lipa.1952.1953.1943.

01.1933.11.1934. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. K G. Otočac Škare. 22.01. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan. 123. ul. Otočac Glavaci br. do 1995. mjesto rođenja Kljaić Brdo. 02. Trebinja 41. 1947. Otočac Bruvno. Otočac Gornji Vrhovi.1937. 20 Zalužnica br. 11. op. 07.11. Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1946..Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07. 10. Trebinja 51. 105 Sombor.1927.05.10.1975. 36/I Zalužnica kbr. Otočac Doljani.05. 05. Škare br. 29. 10. opć. K . Otočac Zalužnica. 01.1932. Boris Uzelac ( Branko ) 30.10.08. 02.04. Njemačka Zalužnica. mjesec i godina rođenja 25.1953. 21. Doljani.1975. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb. Otočac Otočac Zalužnica. 06. 1951. Otočac Otočac Doljani br. 17 Zalužnica kbr. Gračac Glavaci. 9 Doljani br. Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br. Otočac Dabar.01. 1960. 17.1 Dabar kbr. 201.1946.1947.06. Otočac Dizeldorf. Zalužnica br.Am Savčevića br. 08.1949.1942. G.10. 01. 21.

1946. 1938. 08. 05. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. 06. 1939. Vrginmost Mandići. 10. 02. 07. „Veljo“ (Rade) 01. 1941. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. Korenica Želajva 38. slu Crevarska Strana Zagorje 22. 19. Primišlje. Vrginmost Vojnić Pješčanica. 1964. 01. Kore . 1935. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. opć. 10. 1934. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112. 1968. Poljan Topusko Staro Selo 104. 1941. Poljani. 10. Vojnić Katinovac.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. 1947. Slunj Crevarska Strana. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. 02. 08. Vrginmost Krbavica Ponikvari. 10. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. 1955. 1956. V. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. 04. Vrginmost G. 1941. 1960. 11. 1950. Heroja Korenica. 12. 09. Slunj Primišlje. 09. opć. V Topusko. Korenica Vranovača 60. opć. 01. K Milan Bubanj (Rade) 28. 02. opć. Korenica Bunić 135. op. 1955. opć. opć. 09. 01. Topusko Staro Selo. opć. opć. 09.

opć.1940. 30. Otočac Ostrovica . Džema Karlovac. 02. 1946. Jugo Duga Resa. Rend Karlovac. 19. 1973. 24. 07. 1961. SO Duga Resa Brnjevac. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina. 12.g 10. opć. 1964.1969. 09. 8.1955. Vrgi Doljani 88. Bukovica. Vrginmost Doljani. 06.10. 15.Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10. Džema Karlovac. Ključ. 11. 02. 1961.1967.g 12. Vrginmost Ogulin. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće . 01. 1959.g 25.1940. 17.04.g 23.. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani .05. 28. Lenjin Duga Resa. do 1995.02. 1957. 1956. Otočac Duga Resa. 1937. BiH Mladenovac . Jugo Topusko. op.1940.1940.05. 28. 04.1939.11. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26.03.09. 10. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac.1952.01.g 27. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo.g Gospić Podum Zemun. 05. mjesec i godina rođenja 10. 03.12. SO Gospić Mali Kozinac. Save M Duga Resa. 29. 20.g mjesto rođenja Dugi Dol.g 06. Vrginmost Gređani. 1952.g 03. opć.1937. 06. 03. 1957. 1966. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan. 12. 10. 1959.g 08. diviz Gređani 76. Rend Duga Resa. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Srbija Dabar. Vrginmost Raduč.

03.1941. Karlovac Točak.1939.1941.g 07.1947. Gračac Drenovac.g 29. Plaški Ploče.g 09.1960.g 12. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .08.02.g 25. Korenica Studenci.04.1955.1950.g Janja Gora.01.g 03.1941.02.g 30.g 28.1932. Gospić Veljun. Korenica Tuk Janja Go 14.1946. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .1959.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.02.1946. maj Dren Ve Donji B To Bl V.1961.1962.03.05.1934.g 09.08.1949.g 07.07.g 01.11.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić.g 14.1937.09. Duga Resa Blatuša.1942.10.03.g 17.1938.g 20.04.g 20. Slunj Donji Budački.g 14.09.g 05.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10.01.06.

07. 07. BiH (državljanin BiH) Crljenice.01.Hrvatskoj od 1991.1966.1919.04.1970.08. Crl Kutina. 08. 10.05. mjesec i godina rođenja 25. Novska Požega Novska.1944. do 1995. Don 82 Pakrac.05.1965. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24.04.1966. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska.1952. Nova Gradi 7 Pakrac. 09.03. Vra Požega. 29.05.1962.03. Ale Pakrac. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega.1948.1965. Uli Požega.1967.04. Skender Vakuf..11. Prokuplje. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09.1966. 08. Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23. Požega Bjelajci.1972. Bjel Novska. don 23 . 20. Požega Nova Gradi 18. 06.1955. Skender Vakuf.1955.1960.08. 18.03.02.1966.07.1956. Srbija (državljanin Srbije) Imljani. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica.10. 13. 14. BiH (državljanin BiH) Imljani.07. 09. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09.

kbr Kostajnica .1960.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01. 18.10.1958. 15. Kra Novska.1949. Kra Lipik.1972. Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . 01.05. Španovica Pakrac. 26.1943. 08.. mjesec i godina rođenja 01.12. Opć Panjani.1961. do 1995.05. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac. Gra Pakrac. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan.08. kbr Kostajnica Panjani.11. Špa 08. Don bb Pakrac.1957.1948.01. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31. Pakrac Pakrac.god. 06.12. Fran Milanko Milanković (Savo i 04.03.god. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr.god.10. Jadra Pakrac.1960.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1959.10. 02.1968.

1959.06. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina. 27.1974.1932.1953.god. 23.1949.05.god.2 Dragotina k .1958.1950. Dubica Bos. Bos. 26.1967. 12.10. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos. 2 Živaja.10. god.11. 07.god.03. 06.god.1935.god.04. Dubica Mura. k Dragotina.1943. S kbr. 10.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br.god. 27. Dubica Bos. Dubica Bos. 18. S Dragotina.09. 22.1963.11.god.god.god.01.1950. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08.1954.god.1964.god. 29 kbr.1962. 07. SO Glina Glina Dragotina.god.god.10. Glina Glina Brubanj. 09.1946.06. Šaš. 30.god. 08. Dragotina SO Glina.god. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D. Dubica Bos.112 G. br. 26.12.1966. kbr.god.02. S 09.god. kbr.06. 2 Živaja br.1966.02. Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13.03.1953.1957.12.1967.god.12.06. Klasnić k Glina.02. 1 Živaja. 11.1959. ul. S 18.god. Dubica Bos. 14. 1 Šaš.god. kbr.god.10.

1944.08.god.1949.god. 24. Begovići. ul.god.1949. 19.1948.1956.04. Strizivojna. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24.Siniša Martić ( Vladimir ).1963. 7 Glina.1955.09.1966.god. H Begovići Sisak.god.1957. SO Glina Šibine Karlovac. 10. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš.god. Petrinja.08. voj Petrinja. Kolo Šibine 53 Glina .02.god.1951.god.05. 01. 29.1962. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica. voj Petrinja kbr Petrinja. SO Bos. Gorn Križevci Sisak.god. 11.god.god.god. A Balinac kbr Glina. 02. SO Petrinja Joševica.03.god.1952. SO Petrinja Dvor Stajkovac. voj Petrinja.01.11.1965. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01.1948. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja.god.03. SO Petrinja Joševica. 28. Novi Glina. 09. 09. ul. Selište.1963.god. Frank 2 Petrinja. ul.1958.10. Selište kb Glina.god.09.god.1957. 1957.1965. Vino Glina.10. VII u 35 Glina.god. 19.god.1949.01. 13. SO Petrinja Joševica. 26.1952.1956.god. Rade kbr.03.09. 07. 01.god. 15.1962. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G.12. Radn Glina. 15.god.09.god. Ha 30.god.11.1953.god.1966. 18.12. Trg M Glina.05.1960. 18.05. ul. 20. R 4 Zagreb. Pol Trem.03. kbr Glina. 03.09. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13. VII u kordunske d Glina G.11.god. J. B partizanskog Glina.

god.god.02.10.1930.09.01.god.1951.11.09.god. 09. Pakrac Pakrac Ratkovac.god. 11.1971.Damir Čakara ( Milan ) 15.02.god. Vrginmost Staro Selo Glina. Vin br. 01. Sisak Petrinja.06.1956. 19.1950. 27.1968. 39 Borovac. B jedinstva 82 Novska.02.01.1935. 01.god.god.1937.god. 11.1964.god. 01. Niko .god.1956. 50 Dobrovac. 14. ul. Jošavica Petrinja. Miočinovići Petrinja.04. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10.1965.07. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16. u Vlahovića k Okučani.1937. Općin 97 Vrginmost. ul Stanivukovi Gavrinci.01. Lovča Petrinja.07. 01.god. St ul. 16.01. 16.god.god.04. br.03.1956.07. ul.1972. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.1967. br. ul. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići.1943.god. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02. 06.1954. ul. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin. ul. Osj Pakrac.god. Omarska Petrinja. ul.1963.1944.god. br. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10.07. Novska Ozalj Donji Grahovljani.god.god.

21.06.1951. Novi Draškovac. u. 15 Divuša.god. 31.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići. ul. Dvo jedinstva Dvor. ul.01. Dvor.04. mjesec i godina rođenja 15.god. 1964.1960.1955. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak.god. 09.05.1956.05. 1.07..1953.god.03. Trg I Inte 4a D.1951. 13. Prijedor B.god. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA . 1.god.1941. ul. 18. M Zagreb. Gom 13 Dvor. Jo br. 05. 12. ul. 24.10. 09.01.1965. 1.01.03. ul.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.12.god.1947.god. Velešnja. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan.1967.god.1930. 14.god. 22.1953. 1.god.05. D. općina Dvor Dvor Kozarac.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25.1949. 17. Dvor.1968.god.1947. općina Dvor Trgovi.god.04. M Dvor. 7.08. općina Dvor Dvor Šamarička Draga.08. Dvor. 06.god.god. SO Kostajnica D. ul. Velešnja kbr . b divizije bb Dvor.god.1964. Matijevići. ul. ul. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20. Dvor Dvor Hrtić. M Dvor. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor. do 1995.

Dubica Staro Selo Cerovljani.01. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. Sisak Petrinja.1963.01. ul. Sisak Petrinja.09. ul. Mil Kljajić br. Općina G 97 27. Jošavica Petrinja.1967. 01.01.04. 26 .god.1944.09.god Sisak Petrinja. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.god. An Petračića br.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02. 06. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3.1962.09. Mil Kljajić br. 01. ul.1954. Mil Kljaić br.1951. 08.10.. Kirin Cerovljani 95. 19.1935. 11.12. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29.1964.1943.god.god.1972. 27.01. Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost.1962.god. 20 Petrinja.god.god. Bos.1950. 27. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15.god. Miočinovići Petrinja.03.03. ul.god.04. Mil Kljajić br.1968.06. K Glina.god. Kirin. Brn Borovac kbr. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09.1937. ul. Sisak Petrinja.02. god. ul.1968.god. ul. z Cerovljani kbr. Suad Đanić ( Abdulah ) 21.god.god.

god. Dubica Bos.07. Dubica Mura. Dubica H. 15. 233 Živaja.god.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10. 26 Panjani kbr. 23. br. 251 Živaja br. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna. 179 Živaja. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24. 285 Živaja.god.1957.11.1952. Švicarska Kostajnica D.12.god. 05.04. ul. 275 Živaja.god. 32. 17. 15. 127 Živaja br. 26. br. Sisak.05.god. D.03. 06.god.03. 285 Živaja.1957. Vujasinović br.1949. Rade br.god.1959.god.05.1961. B.1957. 18. 167 Šaš.10. Kukuruzari k 01. 121 Živaja.god.04.12.11. Glina. N. ul. Dubica Bos. D.03. 145 .1962. 22.10. Dubica Bos.god.04.1970. 1946. kbr.03.1929.08. br. 15. Babina Rijeka Kostajnica.04.1955. 10. Lađevac. 06.1966. Kostajnica Bos. 32.1974. 04.1958.04.god.god. br.god.god.08.1959. 22. br. Velešnja kbr D.1952. 3 Sisak.god. A 17 Borovac kbr. Kukuruzari b Kostajnica Šaš.1964. Kostajnica Panjani kbr. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani.1948.god.1952. 235 Živaja br. br. Otokara Keršovanija br. Velešnji.04. Dubica Sisak Sisak Bos.1950.1947. ul.god. god.god.god.09.12.1963. 18. ul. 1 Živaja. ul. Kostajnica Petrinja Šaš Bos. 01.1950. 14.05. 09.1961. 01. 23.god.god. 29 no br. rođ.god. kbr. br. 17.6 Gornje Selište k Novska.god.

ma Dvor.12.1955. ul. selo Unčani selo Grmušani. M.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20.1958.03. M.Ti Dvor.05.1950.1941. Trg M.03.1956. maj Dvor. ul.god.11.god.god. ul. 09. 30. 22.god.god.05. 05.01. 09. ul.god. općina Dvor Dvor Kozarac. 19. ul.1954.12. ul.01. općina Dvor Trgovi.god.08.god.12.god. u i jedinstva Dvor.06.god. Prijedor B.1933.god. 1. 15 Divuša. Ul. 17. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić.1951. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov.03.05. 06.god. Bratst jedinstva br. 29. ul.09.god. 1.03. M.god. 31. Dvor. 15.08. M Dvor. Novi Unčani br. 1. ul. 18. M.1947.1965. 15. 6 selo D. 12.1960. 27. M Dvor.1955. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor. ul.T Dvor.1970. M Dvor.god.1956.god. ul.god. maj . maj Matijevići. 14.1965. općina Dvor Hrtić.1966. 1. 6 Dvor.1944. 17.10.god. Jove V br. Bratst jedinstva br.01. 1.god. 25.1968.1960. maj Dvor. Javoran Dvor.

03. Vukovar. 03. L. BiH Vukovar. Groblj Vukovar.1946.06.1967.1936.1951.L Drugovići kod Laktaša. mjesec i godina rođenja 09. Bršadin.08.» 86 Vukovar Vukovar. 07. 17.05. S.01. 31.09.1954. 22. 01. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar.1955. M Bosanski Novi. Mark 21. BiH Vukovar.08. 05.1956. 20.1964.1955. B Brandajza 9 Borovo Vukovar. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke. R Vukovar Vukovar. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar. 24. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja. BiH Vukovar.02. BiH Vukovar.05.1954. U Vukovar Vukoar.03.1954.03. Pr Brčko.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan. 10. 27. 26. S.1948.1954.05. U Priluk kod Zavidovića. Vukovar.11.10. 21.1947. Že Srbija Krepšić kod Brčkog. 18.1952.07.1938. U BiH 42 Virovitica Vukovar.1946.1936. O Vrana kod Biograda Pačetin. B Trpinjska ce Vukovar. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar.1954. 18. 13.04. K.G Vukovar. 02.01.1952.07.11. 03. BiH Vukovar. Vukovar.11.01. 14. Vlahović Vukovar Vukovar.06.08.03.01. Pan Borovo Vukovar. N Petrovačka Vukovar Vukovar. 08.03. 31. 28. 08. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.1935. 11. 04.1951.1961.1958. U 1945.1954.1946.1956.1957.05. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca. O Ilok.12.1953. B Školska 16 Banja Luka.05.09. 16. B Dubice. 15. 27. B Ul. I. Vukovar. B V. 27.05. B . Vukovar.06. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar. Doboj.1959. BiH Vukovar.1965. S. Vrginmost Vukovar. I. U Vukovar Vukovar.1939. 04.

20. 1931. 1950. 03. Lj Vukovar. 08.1940. 01. 02. Tr Vukovar. 10.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. 28. 06. 1957. 01. 1962. 04. 06. Zr Vukovar. Sa Vukovar. 1937.1966. 11. B Ustanička 2 Vukovar. 10. 24. 1925. 10. 22. 28. 05. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. 01. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. BiH Vajska kod Bača. 03. I.04. 06.09. Vukovar. 1935. D Vukovar. 05. Francuska Vukovar. 05. 03. B Vukovar. O Vukovar. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. 03. 25 Vukovar. 1973. 1955. S. 1943. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. 07. Vukovar. D Vukovar. 10. 1958. 13. Vukovar. ul Vukovar. 08. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak. 05. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida. 1948. Vukovar Pariz. 24. U Vukovar.12. 1962. ul Vukovar. 12. 10. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. 1970. 1952. 28. 16. 23. Sta Vukovar.08. 1956. 1952. 1949. Sa Vukovar. Pr Vukovar. 1957.1963. 02. 07. Sa Vukovar. 22. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. 25. 1959. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 25. R Vukovar.05.1948. 02. 1. 24. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. 10. B Nova Banijs Vukovar. A Vukovar. 27. 01. 04. 25. 07. O Vukovar. Vukovar. 1947.1953. 1971.01. 28. B Vukovar. 21. 1964. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja. 04. Vukovar.04. B Milutinović Vukovar. 12. Vukovar. 27. 1957.1932. 18. 03. 1. 1953. 1949. 03. 1933.07.1954. 1946. V Borovo Nas br. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo. 01. ul. S. 1946. 01. 01. 03. O . 12. 27. Tr Vukovar. B Vukovar. 01.03. Vukovar. S. 07. O Vukovar.1953. I. 11. 1966. 05.1946. 02.

03. 01. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. 1959. 1956. Sa Vukovar. 08. 18. 08. 06. 1953. 18. 1972. 06. 1957. 1950. 05. 06. I. 1958. Vukovar. 29. 1954. 11. ul proleterske Vukovar. Vukovar. Vukovar. S. Vukovar. 29. V. 12. Sa Vukovar. 19. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 20. 04. 06. 20. 1932. 01. 03. Vukovar. S. 21. 02. BiH Kljajićevo kod Sombora. K Vukovar. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. Vukovar. Vukovar. 1950. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. 01. B Vukovar. Pr Negoslavci. S. 02. Pi Vukovar. 01. 1975. Vukovar. 1931. 1950. 06. 1937. V. 1957. 10. 02. 26. 20. D Vukovar. S. S. 01. 1955. Vukovar. 08. 18. Vukovar. K Negoslavci. 07. 30. 03. ul 1945. 1970. BiH Natpolje kod Šipova. 1930. Vukovar. 09. Vukovar. P. S. 1949. Zr Vukovar. 1967. Vukovar. 1963. 15. 18. 1933. A Vukovar. 17. 06. s. Srbija Odžaci. 27. 07. 08. 03. Vukovar. 11. Bršadin. Sa Vukovar. 1949.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. 1956. 15. 20. 11 Vukovar. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. ul Vukovar. 05. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. 11. 25. 08. 11. S. 1960. 03. 06. 1937. 01. O Bršadin. 1962. 04. 1959. 18. ul . V Vukovar. 01. 20. 11. 09. 03. 03. 07. 07. S. 29. S. 1967. S. A Vukovar. 04. 05. 1961. 04. 1952. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 29. 19. 1966. 02. N Vukovar. 08. 01. 08. 09. 1949. 1965. 08. B Vukovar. S. 16. 1952. 1932. br. 07. Pa Vukovar. 1971. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . a. 24. 03. 19. 1958. 22. 05. 1965. 09. Vukovar. 10. 1969. 06. 1946. Va Bršadin. 1941. 1955. 1957. 1948. I. 18. Borovo Nas 30 Vukovar. 29.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. 1963. Vukovar.

I. 02. S. 1968. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 1952. 05. 29. 1949. 04. 02. 1962. 1956. 11. 02. 07. 1975. Vukovar. 11. 02. 13. 18. ul Vukovar. 1952. 10. 06. 04. 10. S. Vukovar. 09. D Vukovar. D Vukovar. A Vukovar. 28. 03. 16. 1991. dr Stojanovića Vukovar. 1935. 1941. 10. 05. 13. 1958. 1974. 12. 06. 1934. S. 03. 1928. S. 11. 07. 08. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. 02. 06. 1954. Vukovar. 1950. 1961. 12. 11. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. 30. 1938. 06. 1970. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. 11. 15. 05. Vukovar. 11. 01. 1942. 28. 05. 11. 01. 1948.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 1943. 1948. Vukovar. 02. 01. 1936. 08. 24. 01. Vukovar. 01. Vukovar. 1953. 05. 18. s. 07. 16. Vukovar. 1949. 10. 02. 03. 1959. 06. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 1939. S. 05. 29. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 1949. 24. 1951. 1951. 06. 1951. I. 19. 1936. 08. Le Mladena Sto . 1948. 1949. S. 02. 1947. 06. 05. ul Osijek. Vukovar. 1966. Dalm Vukovar. 03. 01. V Vukovar.

07. opć. Smilčić Biljane Gornje. 25. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. 01.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. 12. 09. 1960. Smilčić . Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. 1955. 23. 1949. opć. 1966. 20. 08. 1967. 06. opć. 18. 1961. 02. 1961. 1963. opć Benkovac Buković. 24. 1962. 03. 20. 03. 1968. 09. 01. 02. opć. 02. Smilčić Biljane Gornje. 29. 20. 1967. 1921. 29. 12. Smilčić Biljane Gornje. opć. 1965. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. 1968. 24. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. Biograd Nadin. opć. 04. 09. 1962. 10. 07. 10. Smilčić Biljane Gornje. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. 14. 02. 10. 1960. 02. 10. 19. 08. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. Smilčić Biljane Gornje. 01. 1959. 1952. opć. 01. 1968. 1948. 03. 09. 05. 12. opć. 21. 06. 02. 1942. opć. 10. Smilčić Biljane Gornje. 1953. 07. Smilčić Zadar Buković. Smilčić Biljane Gornje. 01. 1961. 20. opć. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. Benkovac Zadar Biljane Gornje. opć. opć. 1960. 12. 15. Smilčić Biljane Gornje. 11. P. 1927. 1966. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. 24. Islam Grčki. 10. 15. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 1955. opć. 06. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. opć. 04. 1961. Biograd. 1963. 11. 03. 1963. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21. 09. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. 20. 1951. Ostrovica. 1961. 01. 04. 18. opć. 1972.

1947. 01. 1946. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. 1954. 1951. 28. 11. opć. 05. 08.01. 09. opć. 1968. 1948. 31. 1958. 1965. 1966. 13. A. opć. 1936. 07. 01. Lišane Ostrovičke - Zadar. 06. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. P Korlat. 1963. 01. 01. opć. Zadar Ostrovice. 1963. 1966. 1961. 10. 22. 09. 06. 1961. 20. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. 05. 1971. 01. 1930. 18. 15. 1962. Polača Benkovac Zemunik Gornji. 02.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). 01. 03. 1967. 01. 1963. 08. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. 30. 03. 01. 08. 03. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 13. 14. 05. 1958. Sta Murvica Don Korlat. 28. 01. opć. 08. 01. Zadar - Rijeka. opć.

26. 12. 24. 27. 1939. 11. 03. 1969. 1949. 03. 20. 03. 14. 03. 08. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04. 1951. 01. 04. 1958. 1964. 22. 03. 01. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 1952. 31. 1953. 06. 09. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 1953. 1964. 20. 10. 1964. 11. 1971. 17.Boško Jokić (Đuro) 06. 1966. 03. 1949. 1958. 04. 15. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 1956. 03. . 1949. 25. 07. 1961. 06.

10. Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 1971. 09. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 09. 02. 01. 16. 08. 1957. 1962. 10. 03.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 15. 05. 1955. 06. 10. 09. 03. 19. 14. 1969. 11. 1943. 25. 1967. 06. 1953. 05. 05. 23. 21. 1953. 01. 30. 1959. 1963. 1949. 12. 1947. 24. 27. 08. 1957. 08. 1937. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . 1953. 1966.

16. op Smilčić. 1956. 1962. 25. Benkovac Biljane Gornje. 02. 22. 1954. 1963. 03. 04. 03. 1939. 12. 03. 04. 1961. 05. 1969. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. 10. 22. 01. opć. 11. 10. 10. Benkovac Kožlovac. opć. 29. 08. 23.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 1963. 10. 10. 10. 1965. 19. 04. 1966. 22. 21. op. Benkovac Buković Nunići. 09. 1970. opć. Benkovac Benkovac Smilčić. 01. 1948. Benkovac Ceranje Gornje. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 1957. 03. 10. 08. 19. 11. 1955. 1955. 12. 01. 1957. 1960. 12. 1965. opć. 11. 21. Ben opć. Benkova Ceranje gorn Benkovac . ranije opć. 24. 1962. 1937. 12. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 1963. 10. 1940.

Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .Miladin Milanko mslt.

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

'55. M. 13. 4. 07. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. Igor Berić. 6. 03. 10. 01. 1949.05. Željko Arbutina. 01. Zaton. 1.07. 1965. opć. 1966. Dragan Babočajić. opć Ostrovačke Kolarina. 10. opć.10. Ime i prezime Adamović.'64. 06. 2. G Brezo HK.11.'68. 1965. 7.09. 10. opć. 11. Grk 18. Obrovac Zaton. R. 02. Obrovac Korlat. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. Adresa ti Petrinja. 3. 5. opć. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina. 09.01.'67. 06. opć. Zdravko Basrak. 1946. 07. 04. 08. Benkovac Benkovac Kolarina. B Div Bos. 10 1965. Obrovac Obrovac.Kostajni .'74. 05. Dubravko Arbutina.'55. 1968.'55. Željko Arambašić. 07. 1954.D Brđani HK. - Muškovci.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23.12. 19.

Mile Gavranić. 58.09.11.Novi. 02. 62.'47. 03. Iva .08. 42. 27. 59. G. Zoran Borota. 26.'54. 02. 28. 60. U HK.'65.08.01. M HK. Marinko Eić. Ša B.Ž HK.'72. Zoran Bunčić. 22. 02. 37. Lazo Brajenović. Milanko Brajenović. Dušan Čugalj. 12.'63. P. 40.10. Željko Dmitrović. 26. HK. S.'37.'75. Ša Dvor. Radomir Đermanović.Novi. 23. P.10.'55. 56.10. Ilija Dotlić.'63.09.'54. 57. Ljuban Davidović. Mirko Đukanović.08.03. 32. G. 53.'68.'49.'68.i V. 02.'60. 38.'53.01. Bos.'57. 34.05.'51.'70.Ž Dvor.'66. 07.08.'54. P Petrinja.'72. 66. 63.Dubica.12. S. Boromisa. Jefto Drobnjak.'57. Siniša Gavrilović. Georgije Džakula. 15. 23. 10. 13. 29.07. Š Sisak. 26. Milan Crevar.Kostajnic HK. Mile Đermanović. 04. 08. 65. 29. 23. 30.02. Ž HK. Dalibor Čugalj. Pero Čugalj.'74.'63.06.07.08. R. 55. 41. 21.03. Branko Čavić. 18. K Petrinja.'75.04. 03. 10.04. 61.10. 31. Milan Durman.'55. Bo Dvor. M HK. G HK. 17.02. 26. G Čuk Dvor.'76. Kr Beograd. 48. M Bos. Milenko Crnojević.i Zagreb. Darko Čavić. T Sisak.06.Čip sredin V.03. 21.'67. Jovo Dragičević.'60. 25.11. 46. Ž O Bos. 24. 43. 28.'54. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja. Slobodan Damjanović.08. 45. 04. 21. 64. 18. Goran Ćorković. 30.'71. 20.03. Veselin Brajenović. L HK.04.11. 33.18.03. Sisak Bos.'69. Željko Ćelić. J. Radomir Đurić. Petrinja. D.12.'71. Mar Dvor. Željko Bunjevac.'67.'48. 28. 49. 21. Žrtav HK. 22. 39. Slavko Bulatović. 19. Petar Dotlić. C HK.10. 25. 26. Dalibor Delić.08. R Glina.'68. 22.'71. Milorad Dotlić. 12.12. Veljko Erkalović. Stevo Đaković. 14. P Dvor. Stevo Buinac. 24. Vlado Gemović. 27.V Bos.01. Ša Dvor. 23. 44. 36. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17.05. 47. Nikola Čugalj. 20. Dragoslav Božović. 01.12. 54.'67. 35. 52.'74.07. 18.Dragoljub Đukarić.'70. D.'75. HK.06. B Sisak. Boško Dragosavljević. 02. 1957.'50.07. Hr Petrinja. 31. Stevo Dževerlija.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor. Petrinja. Đorđe Dobrić. 02.'60.'69. Ri Beograd.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK. Stevo Bunčić. Gra Glina.07.03. 02.'65. Dragan Čizmić.'68. Bojan Dotlić.'73. Glina.'49. 51. 50. G.04.11. Ilija Čučković.07. 12. Ž.

11. 13. 79.02. O HK. 12. 08. G.Ku Petrinja. 81. 91. Petrinja. Dragan Jovčić.'60. Duško Ićitović. Milan Kukoleča. Đuro Lončar. 113. 107.07.Hrv. 73. Bos.'66. Branko Kovačević.03.'51. 83.'61. S Bos. Dragan Lađević. ku Dragan Sisak. Zoran Janić. 85.'71. Babi Dvor.06.05. Duško Haler.'60. Siniša Kamal. 26. 15.08.M Petrinja. A. HK. 26. 29. 02. 72. 103.11. 08. Nenad Ljiljak.'65. Milan Kukić.04. 23. V. S. D HK.J. 105.02.03. 09. Vladimir Lončar.'71. 03.'72.'59. i Glina.01.sij Glina. 111.05.04. 109. 82.Novi.06. 20.05. 25. Petrinja. 02. 26.'65. Momčilo Krnjeta. 26. Kne Glina. Ju Glina. Željko Kolaić.'67. 20. K HK. 14.'69. 03.12. 06. Dragana Kljajić. Mirko Kovačević.S HK.'65.01. 97.01.07. 26.'67. Ljubomir Janjanin.02. V Boro HK. Ljubiša Juzbašić.'61. Milan Haler. Milan Korasić.'71.06.08. Vasilj Lekić. 28. Sv Sisak.12. 27.'72. Siniša Kordić. S. 96. 15.'73.'67. 11.'70. Milan iz Nove Drenčine Kolaić. 14. 108.pl Glina. Ž Glina. 76.'74.69. Milan Lipak. Dejan Juzbašić. 117. Anđelko Hrnjak. Dvor.11. Š.'65.11. 115. 12. 94.12.'71.08. Kuk Petrinja.'67. 114. 95.Kostajnic HK. 112. 88. Milorad Japranin. 87.'73.02. Miroslav Knežević. U Dvor. Siniša Hoti. 10.'56. Željko Gvozden.'72.04. 98. Zlatk HK.04.N Majske Petrinja. 90. Goran Jovanović. Milan Ljubišić.'62.09. 11.'71.08. Zdravko Karasić. D. M Kovin.'54. Milan Kukurika.K . 74.'66. Milan Lazić. 89. Marijana Keić.05.06. 77. 08. Predrag Grublješić. 22. 1971. 93.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10.01. 75. 02. 17.10.01. Vesna Juzbašić. G. Dvor.'70.'57.'47. 02. 118. Georg Nashid Karaica. Kom Dubica. 70. 84. Ive Dvor. J.03.'68. 102. 09. Beograd.'56.'65. 110. 78.Kostajnic D. 12. 101. 19. Vlado iz Nove Drenčine Končar. Davor Knežević.10. 99. 30. Dragan Kukić. Brats HK. 106. Milan Kljajić.sij Beograd. 71.'71.12. 03. Grnović. Pe HK. Š.'61. Zoran Kepčija. P Bos. 92. 80. V. Dragan Ivanić. 1969.12. HK.G Dvor.'70.'65. V Sisak.B Bos. 116. Duško Koljačić.01. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72. 30.04. G Bijele HK. 15.09.'51. 104. 100. 01.D Glina. 86. Branko Korasić. 05.'75. 06.'57.12.'72.08. Tomislav Kovačević. Dragan Jekić. 04.

'72. D. Slobodan Munikravić. Ša ( medicins Bos.'67. P Petrinja. Srećko Ostojić. Malobabić.08. 27. Miodrag Marinković. HK.06. Damir Matijašević.'74. 18. Stevo Milinović. 157. Siniša Menićanin.V G Bos.'65.04. Đorđe Ostojić. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku.'64. L HK. 20. 140.02. 20.08. 15.Kostajni HK. B Bos. Duško Matijašević.06. Dragoslav Malobabić. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04.'61. 10. G.01. Darko Maljković. 141. 165. 154.B G Nikas Beograd. 29. O Pe Dvor.'68. 05.11. U Glina. Rade Milošević.12. Nedjeljko Miodrag. 23.08. Miroslav Maljković. B Mošćenica Glina.'68. 125.'66.'73. 25. D.02.10.12. 153. Glina.01. Glina.07.'65.05. 137. Miroslav Medić.08. 24. 155.12.Šu H Petrinja. 133. Kostajn V.'63. 131. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK. 138.06. 23. 149. S.'48.11. Smederevo D. 10.04. 162.02. 05. 18. 134. 145. Ž. M.'72. 126.'64.'62. 19.'68. 06.09.10. 148.Kostajni Bos.i Dvor.'71.'67. Nenad Martić. 129. 30.07. 09. 150. Beograd.'57.'62. 20. 147. T Derventa.Kostajni Dvor.10. 127. 132. 24.'70.06.04. 152. 23.06.Ra HK. HK.02.03.V HK.'70. 121. 21.Vin Jabukovac. 13.'72. 11. 160. Vlado Mićević. Veljko Milković. 21.'71. 13. Michell Miočinović.01.'65.'68.'58 21.'72. 07.'72.'68. I. 144.11.'70. 139.08. 143. Dušan Meničanin. 04. 20. 123. Stevo Miočinović. 02. I. 163. Kuk Bršadin.'74. Željko Papović.04. 03. 09. P . 128. 130. 151. Miroslav Menićanin. 164.'51. Živko Ostojić. 18. 15.07.09. Nikola Marin. Diana Milošević. 04.03. D Zemun. 156.'68. 13. Saša Milašinović.04. Srđan Pašić. 136. Aut Zagreb HK. 122. 158. 124. Igor Novalić. 10. Dragan Mirković.'66. Rajko Mitić.'60.01.01. Drago Miljuš. Zdravko Miščević. Mil Saint Deni Petrinja.'68.'60. 161. 01.'64. Miljan Miljuš. Božidar Milković. Živko Mećava. 135. Mile Miljević. 10.09. F Zagreb. 19. P Dvor. Fra HK.03.'66. Miladin Miličević.03. 22. A.'65. Zdravko Medić. S. Dušan Martić. Siniša Maslovara.01.'50. 159.Glin Goc Sifa Glina. Borislav Mikulić Simo Miladinović. Dušan Nikolić. 142.'68. 31. Milorad Martić. 146. Goran Meničanin.120.'53.

D D Petrinja Petrinja Dvor. 200. Darko Polimac. 02.Pet a 189 ( Ramb Petrinja. 195. G.'72. Bos.12. V.Dubica.'70. Đorđe Sladović.'58. Goran Ponediljak.03.'68. 17.Kostajnic Petrinja.01. 190. Ljuban Prusac.12. Ranko Puzić. 08.'74. 193. 189. 16.'62.11. 207.'63. Jovanka Radosavljević.'66. 213.09. Damir Popović.'61. 28.12.V Dvor. Petković. Milenko Rakas. 14. Ki Joša HK.01. 173.10. 21. 206. 12. Dejan Slijepac. Željko Puzić. Ratko Puzić. 194. 08.'64. 199. 24. Iv Sova Petrinja.03. Milan Polimac.04.06. 209.i Bos. 06. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06. Liv V. 185. Željko Rukavina.'52. 208.06.07. 187.Kostajn Dvor. 26.'66.06. R Dvor. Mićo Smiljanić.07. Dejan Polimac. 196.'68.Novi. 192.02. Drago Plavljanić. 23. Stevo Priljeva. Kos Petrinja. Ljiljana Stambolija. 13. 03. Đuro Polimac. 10. Drago Radišević. D Glina. Željko Rabat. 182.'66.08.Vel Glina.07.12. 177. 26. 175. S Beograd. L Slatki Bos.Kladuša. 214. Željko Sekulić. 28. 210. 10. Pive .'63. 204. HK. 198.'67. 191. 184. 18. G Bos. 205.04. Milorad Rabljenović.'51. Zoran Preradović.'62. 20. 183. Branko Petrović. ili '71.'67. '70.'71. 09.08. Predrag Petrinjac. 211. Bani če HK. 20.'57.Dubic ( medicin Dvor.07. 17. 178.171.'65. Zoran Sanader. 181.Damir Prodanić. 07. 25.'68. 24. 29. 21.'74.N G Glina. Mirko Rudić.'69. 179. Zdravko Skadarka. 186. 22.09.'63.10. Pe Petrinja.06. 23.'73.'55.'63. M HK.'72. 174.11.'66. 212. 20.'71. 172. 30.05.09. Miljenko Radmanović. Nedjeljko Puzić. Gornji K Sunja. 24.'59.01. 197. Ivica Rula. 201.03. Momir Puškar.09.S. 203. HK.08.03.'60.03.05.'70. 215.Novi Bos. 216. Željko Pilipović. 30.'61. Ba Dvor.Kralja Bos.'71.'60. Branko Sekulić.'44. 188. 15.11.Novi Klin Petrinja.12.04. R Bos. Zoran Popović. 15. 202. 16. Predrag Ratković.'70. 02. 13.08.05. Kom Beograd. Dragica Serdar. Mirko Rudić.'65.Kladuša.'71.03. G D. Slobodan Rajšić. Ljubomir Rodić.'68. 180. Milan Ponediljak. Vaso Stefanović. Z Petrinja. 26. Ra V. 176. U Dub HK. 16. Dragan Radosović.12.

G G. Željko Tubić.12.Novi.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30. 247. 223.09.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK.'66. 25. 255. 20.'76. HK. 08. Slobodan Trninić. Dragan Trbojević. Željko Trajković.'69. Stojić. Milan Trivanović. 237. Miroslav Tambić. 226. Nebojša Vinčić. VI Beograd. H.02. 256.'55.'48. Branko Svilokos. Zlatk Bos. 243. 16.'66. Nevenka Trninić.10. Goran Trninić.'59.10.05.Kostajni Bos. 20. Milan Trninić. Š . Nenad Uskoković.'70.01.'67. 01.11. 241.'74. Željko Šurlan.01. 29.01. 258. 260. 17. 232. 235. 244. Pe Milan 02. 13.'64.Dubica. Žarko Tepšić.'67. Mirko Vasić. Kojo Vučenović.06. 250. 04.04. 227. 230.11. Đorđe Vasić. 259. Milovan Šiklić. 231.06. Milorad Turopoljac. Petar Šiljak.'70. Gojko Šarengaća. 25. 233. 11. 245. Radoja Uzelac. 11.08. L HK. Vr Dvor. Mat Petrinja.'66.'71.'68. 08. 249.02.05.12. 29. Drago Šurlan.Dubica Glina. Sla Bos. Željko Šimunović. Bos. 14.Dubica Glina.11. Stojan Subotić. Pero Todorović.V HK.'72. 224. Braco Vranešević.09.Pa D. 252. 01.'68. 246. 31. R Pe Petrinja. Branislav Trkulja. U HK.12.06.'68. Slobodan Vranešević. 242. 05. Milan Šćepanović. Gordana Trninić.'69. Pero Vignjević. 257. 261. Kom Petrinj Bos. 240. Dubica.06.'62. Nenad Vučinić. 15. 03. 01. 19. 253.'72. 229. 03. Miroslav Tadić. Predrag Vidić.12.12.Kostajnic Zagreb.06. D. 19. D Sisak. 09. 248.06.'71. Milan Svilokos.'68.05. 238. 12.02. L Bos.'69.'72. 268.'56.09. G HK.11. Njemačka.'64.09. 264. 225.02. 1966. 06.07.01.'72.'53. 23. 17. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13.05. Davor Španović. 23.11. Bos Bos Glina. Đuro Šipka.'73. Mirko Tadić. 22. R.11.Dubic Petrinja.'69. Dvor.'56. 228. 06. 266.'65. HK.03. 234. 07. 267. 18.'62.08.sij HK. Mićun Šćepanović. Ko Gvozd. 239. Slobodan Vujanić. Dušan Vidić. Pa Bos. 265.'58. Sla HK.'64. Borislav Trkulja.06.10.02. Miodrag Šljivo.'71. 13. 13. Milan Turopoljac.'68. G Bos. 254.222. Gojko Šiklić. 26. 262.03.'72. U HK. 14.'71. 15.'73.'51. 236. Simo Tintor.'64. 263. 251. 10. Kom Dvor. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK. 24. 269.

minobacača. 277. Miloš Zorić. dana 15. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12.'69.. g. u činu kapetana I klase. g. u 07.Brodu.01. 276. puškomitraljeza. Gr Dvor. općina Kostajnica RH. sada nepoznatog boravišta u RH. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25.273. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV. 18. prosinca 1991. g.09.00 sati. 282. RADISAV STOJANOVIĆ.. g. 01. Rebić. lišenog slobode 17. oficira JA. JANKO RADMANOVIĆ. oklopnih transportera i dr. g. Dragoslav Žarić. 279.Kukuruzar (vozač Med. Siniša Zec. sada nepoznata boravišta.'66. o zaštiti žrtava oružanih sukoba. Robna . kolovoza 1949. bestrzajnih topova. KT-72/91-34 od 6.09. u Bublici. pješadijskog naoružanja.st. Damir Vukšić.05. prosinca 1991.'66. Dragan Stevo Vaso 31. 1969. II opt. svibnja 1955.4. L Dub D. i 16. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br.120.10.'72.1.'67. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada.2. listopada 1993. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. Dvor. g. protuavionskih topova.09. SRJ. srpnja 1997. 281. st.00 sati. D. 06. I opt. rođ.Kuku D. Beograd. 24. sa stanom u Sl.06. u Mečenčanima. Andrije Šampara 38. Srbina. državljanina SRJ. 05.'68. Dragoslav Vukšić.g. 280. rujna 1991. 06.10.'42. sin Ničifora i Dušanke r. oficira JA. zbog kaznenog djela iz čl.57. Nebojša Vukičević.Broda.. prosinca 1991. općina Prokuplje. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. Vukas. g.Jovanović. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno.. čl. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka. lišenog slobode 17. Srbina državljanina SRJ. 278. 28. Dragan Vukmirović.t. 275.st.g. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl. 284. g.'50. 14 Dvor. rujna 1991. čin major iz Sl. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15. Nikola Vukmanović. kolovoza 1948. 25. rujna 1991.12. u 07. a posebnog članka 51. 05.'65.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 274.st. i č1. g. 283. ručnih bacača. Milenko Vuković. 31.2. sin Jovana i Ljubice r. 1. 1. 52. rođ. Andrije Štampara 38. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić".12.ce S. Milan Zec. Nenad Zaklanjac.'51.

Ljubičić Radislav. Čurić Mara. Opačak Dragutin. Andić Nikola. Andrijevaca. Nikić Željko. Vladisavljević Pero. Vuzberg Viko. Stojanović Gajo. Luketić Antun. Todorović Danilo. Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan. Bašić Konstantin iz S1. Ergović Ante. Osnovna škola "Mika Babić". Melvan Vesna. Brkić Beudina. Pejičić Milica. Topić Duško. Brkić Ružica. Skoko Verica. Lučić Niko. Čičak Marica. Matajić Ivan. Vujković Bosiljka. Nosović Anđelko. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. RADISAV STOJANOVIĆ. Pavičević Boris. Kovačević Marijan. Lujo Radojka. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Luc Zdravko. Čormatović Zorica. Jurković Zdravko. Čalgarević Mirjana. Vlahović Vlatka. Štefan Vladimir. Bajić Milan. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Bencun Slavko. . Pavelić Marko. Bolnica "Plavo polje" . Babić Ivan. Matić Ivka. Jona Marija. Jović Dragan. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Selimbegović Mirsad. Redžić Osman. dakle. Kurtušić Mato. Radničko Naselje br. 120. Lozuj Stjepan. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Vukušić Vladimir. Šajgaj Josip. Janković Antun. Vladić Eva. Borojević Stojan. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. Kovačević Anka. Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". Ferić Mitar. Svilar Rajka. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Ljubetić Viktor. Todić Željko. Dječji vrtić "Pčelica". Svjedoci: Jović Nešo. Suhecki Josip. Vasić Zdravko.. Marković Aleksandra. Čulić Ante. Vidaković Srđan. Brkić Željko. Kover1ica Božo. Katolička crkva" Sv. Mešter Andrija. Đukić Nenad. Resanović Milan. Sportska dvorana "Klasje". 1 OKZRH. Vidaković Drago. Bešlić Borislav. Bilčević Aleksandra.2. Kruljac Marija. Beratović Adam. B1ajer Marija. Terzić Marija. Popović Vlasta.4. Paun Darko. Jergović Ivka. Babij Jelena. Pupić Miroslav. Gabrić Anđelka. Krmpotić Ivan iz D. Nikola Tavelić " . te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Stanišić Zlata. Ljubišić Vesna. Konstantin Bašić. Mihajlo Ana. Jaredić Nikola. Bodrožić Gordana. Kulić Ivan. pa su osuđeni: I opt. Bmadić Stipe. Jukić Mijat. "Bamby" . Pletikosić Ivan. Muharemi Ekrem. Marinić Marija.hoteli "Park" i "Brod".kuća "Vesna". st. Neličić Josip. Mihić Pavo. Matić Dragica. kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Mutin Zlatko.Broda. Vučković Mirolsav. Cvijanović Milan. Dorić Marija. Banovac Stjepan. Đorđević Negoslav. Marcegović Darinka. Milošn Marica. Kolakovski Josip. Požgajčić Zvonko. Tomas Vera. Dolić Dušan. Bašić Drago. Gošić Vlajko. Martinović Pero. Dokuzović Josip. Kolarević Zora. Brinzej Slavica. Jurišić Jelena. Krajina Šime. Vukojević Željko. Relić Josip. Petra Krešimira IV br. Kordić Violeta. Samardžija Vesna.

u Bjelajcima. NIKODINOVIĆ LUKA.. 13. u Imljanima.3. kao i druge zatočenike . OKZRH. u Cr1jencima. gdje je i imao prebivalište. R BiH. II opt. kolovoza 1949. u lmljanima. sin Jovana. veljače 1962. IV opt. srpnja 1955. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. općina Požega. općina Požega. NIKODINOVIĆ LUKA. g. g.PZ-0002 2. pa se osuđuju: I opt. Srbin. 6. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo. III opt. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. siječnja 1993.3. 142. Aleja Vukovar kbr. siječnja 1966. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. NIKODINOVIĆ LUKA. sin Milivoja.g. zbog kaznenog djela iz čl. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. R BiH. rođ. RAJKO DREKOVIĆ. općina Skender Vakuf. potvrđenoj na Vrhovnom sudu.g. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. općina Požega. kolovoza 1991. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. . g. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH. protiv: I opt.travnja 1960. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28. u presudi. sin Marka. sin Boška.civile sa područja Slavonije. 8. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. sada u bijegu. sada u bijegu. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt.00 sati u selu Lučinci.2. da pođe s njima. II opt. PONORAC LUKA. sada u bijegu. 9. općina Skender Vakuf. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. dakle. poljodjelac. rođ. g. rođ. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu. općina Pakrac. rođen. III opt. OKZRH. LUKA PONORAC . 142. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. K-6/93 PONORAC LUKA. te uzeli od istog razne robe. sada li bijegu. oko 13. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki..

protiv: . po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. veljače 1996. u Staroj Gradiški.KT-2/94 od 8. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. OKZRH. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE. u Novskoj.. rujna 1994. dakle. zbog kaznenog djela iz čl. travnja 1995.26. g. maja kbr. g. Čolić. g. OKZRH.. g.13/93-24 od 3. br. pa do 12. Srbin. maltretirajući ih pri tome. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima.128. rođen 9. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. 1.. sada nepoznata prebivališta. kao pripadnik paravojne formacije tzv. OKZRH. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo.g. zbog kaznenog djela iz čl. g. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. kolovoza 1949.g. 128. državljanin RH. u presudi posl. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. po optužnici ŽDO iz Požege br. st. ĐORĐE BOŽIČIĆ. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. sin Milana i Danice rođ. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. opisano i kažnjivo po čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. 142. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. prosinca 1991. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara.Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. u kaznenom predmetu protiv: Opt. studenog 1966.K. zvo "Đoko".

sin Georgija. Naselje P-4. Matija Filjević. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. rođen 9. zbog kaznenog djela iz čl. općina Novska. dakle. Srbin. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović. Mileva Matokanović. te sa grupom uniformiranih osoba. Vojnović. travnja 1993. kršeći pravila međunarodnog prava. ŽIVKOVIĆ MARKA. st. u Staroj Gradiški. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. Ružica Filjević. PZ 0005 5.18/93-6. "SAO Krajina". od 15. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. za vrijeme oružanog sukoba mučio. Ilija Bukvić. travnja 1993. sa prebivalištem u Št. st. protiv: opt. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. K. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH . rođen 8. kolovoza 1966. 142.. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. hapsio. veljače 1993. god. osuđivan.1.g. g. ČOKORAC NENADA. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. nepoznata boravišta. po presudi posl. Živko Guberović. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. Gradiški. svibnja 1952. br. nečovječno postupao. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St.opt. sada nepoznata prebivališta.29. sin Andrije i Milke rođ. K-18/93 ČOKORAC NENAD. maja kbr. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. ulica 5. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. uhitio Željka Goladinovića u St. te pljačkao njihovu imovinu. godine.Gradiški. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. OKZRH. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković. g. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. 144. 1. g. općina Nova Gradiška.

protivno čl.Gradiška. sin Petra. u Požegi. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29. sin Stojana i Ane rođ. II opt. Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš. kolovoza 1991. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića.g. zbog kaznenog djela iz čl. u Požegi. općina Požega.1. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. te tako naredio vojniku Pejiću zv. STEVAN ŠTEKOVIĆ. BOGDANA DELIĆA. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . rođenog 24.l5. Gradiška kao pripadnik tzv. s prebivalištem u Rasnoj. OKZRH. dakle. kao pripadnici tzv. sa prebivalištem u Opršincu kbr. travnja 1966. OKZRH. pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. 20. broj K-31/93-7 od 20. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. Srbin.l44.a po pravomoćnoj presudi. rođ. protiv: I opt. što je isti učinio. Srbin. g. što je teška tjelesna povreda. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. općina Požega na kbr. i 34.1. g. K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. sada nepoznata prebivališta.. svibnja 1993. nepoznata prebivališta. u bivšem KPD St. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. protivno odredbama čL31. g. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. g. ožujka 1993. općina N.25. 13 . a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. 120. milicije "SAO Krajina".st. ožujka 1944. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini. Prodanović. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija". g. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče. PZ-0006 6.st. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac.

II-opt. rujna 1993. Bodgan Delić i drugoopt.. listopada 1991. 120. STANKA BORJANIĆA.st. u kaznom predmetu protiv: 1.a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku. nalazio se u pritvoru od 10. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. otac jednog djeteta. rođenog 29. OKZRH. sina Jove i Anđe rođene Borjanić. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. sada nepoznata boravišta. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. rođen 18. Zoran Lužajić . svaki. a u presudi poslovni br. 61193-9. I-opt. općina Pakrac. gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije. g. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. sina Milana i Savke rođene Savić. od 7. Stevan Šteković. nepoznata boravišta. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. 1. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. drž. po presudi K-61193-9. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili.. dakle. . dakle. pravomoćno. ožujka 1965. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. OKZRH. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. RH. g. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO. 120. st. umirovljenika. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. i 2. zvo "Jordan". sada u bijegu. sada u bijegu. K. pa se osuđuju prvoopt. ZORANA LUŽAJIĆA.prikolicom prolazio cestom Striježevica . kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske. godine. drž. listopada 1993. sve do 13.Milivojevci. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. RH. u Novoj Gradiški. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2. izvršili pretres.. rujna do 14. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . Srbina. ožujka 1919. 1. oženjenog. g. zbog kaznenog djela iz čl. g. listopada 1991. g. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. Srbina.

K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. a IIopt. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. te se zadužio za oružje kod tzv. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. opisano i kažnjivo po čl. tjemenun regiju hitac iz pištolja can. oženjenog. kada je dana 26. d a k l e. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. u Okučanima. kolovoza 1949. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života. 122.. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. Srbina. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. rođen 18. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. ožujka 1965. u Novoj Gradiški. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. RH. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1. st. Svjedoci: MILAN MLINEK. g. zbog kaznenog djela iz čl. 9 mm. drž. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. godine. sina Milana i Savke rođene Savić. "SAO Krajina". g. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. kršeći pravila međunarodnog prava. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. PZ 0008 8. broj K-47/9312 od 31. siječnja 1994. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA.. 120. oca jednog djeteta. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. OKZRH. prosinca 1993. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode.g. ANTUN MLINEK. godine. OKZRH. kolovoza 1991. općina Nova Gradiška. nepoznata boravišta.

listopada 1991. d a k l e. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. prijelom nosnih kostiju. g. opisan i kažnjiv po čl. g. ožujka 1965. krvne podljeve po cijelom tijelu. kolovoza 1949. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. te tako u razdoblju od 16. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. oženjenog. OKZRH. rođenog 18. kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. rujna 1993. koje su povrede teške naravi. tukao nogama i rukama. optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. drž. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. kako je Nova Gradiška pala. "SAO Krajina". sina Milana i Savke rođene Savić. travnja 1994. Srbina. otac jednog djeteta. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. RH. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. od 28. zbog kaznenog djela iz čl. 9. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . kolovoza 1949.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. kolovoza 1991. te Đuru Mikanovića. nalazio se u pritvoru od 10. 120. u Novoj Gradiški. K. godine. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. st. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. . kolovoza 1991. sada nepoznata prebivališta. dana 26. OKZRH.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. Ivan Marjanović. 1. godine. br. rujna do 14. do 29. 122. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. PZ 0009 po presudi posl.11/94-26. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. godine. Ivana Vinkeševića. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića..

svibnja 1996. zbog kaznenog djela iz čl. 3. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. Franjo Kozman i Josip Herceg. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. godine.g. 120. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. po optužnici ŽDO u Požegi. Antun Mlinek. na taj način vređajući . Svjedoci: Milan Mlinek. Stjepan Čorak. st. da se Antun Čorak liši života. Srpkinja. u Novoj Gradiški. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. travnja 1970. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije.. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. godine do prosinca iste godine.9. g. 1. a ovaj naredbu izvršio. 120. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. te ga tjerala da joj liže čizme. broj KT-50/92-6 od 22.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. PZ 0010 10. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. opisano i kažnjivo po čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. protivno odredbi čl. d a k l e. jednom od zatočenika sisa spolni ud. prosinca 1994. te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call. OKZRH. sada nepoznata boravišta. naredio da se civilna osoba ubije. "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. zadavši mu smrtonosnu povredu. u pravomoćnoj presudi posl. kći Milutina i Ljerke.g.mm. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19.broj K-85/94-7 od 21. studentica. u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. st. kolovoza 1949..IV. OKZRH. 1. rođene 7. "milicije SAO Krajine". godine na dalje. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ.

sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. 2. opć. Srbina. lipnja 1996. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. siječnja 1995. te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. drž. sina Ilije i Savke. od 6. u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. Srbina. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19. 120.g. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. oca jednog djeteta. oženjenog.g. OKZRH. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. opć. nanoseći joj kako fizičke. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. tako i psihičke boli. sada nepoznata boravišta. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u Banja Luci. protiv njezine volje zlostavljali je. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. godine. Novska. -opt. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. sada nepoznatog boravišta. Nova Gradiška. kolovoza 1949. II-opt. JOVANA PETKOVIĆA. st. 122. godine u Pakracu. opisano i kažnjivo po čl. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. svibnja 1972. Jovan Petković i Rajno I1isić. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. . kako bi potkrijepili svoje prijetnje.. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. kao pripadnici tzv. Mato Guberović. 1.njihovo dostojanstvo. rođenog 10. PZ 0011 11. repetirali oružje prema istoj. rođen 14. RH. sina Bogdana i Dragice rođene Perić. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv. godine u Staroj Gradiški. d a k l e. zbog kaznenog djela iz čl. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. Svjedoci: Matija Filjević. OKZRH. srpnja 1956. RAJKA ILISIĆA.

te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. Srbina. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. a u tijeku rata je boravio.g. 2. rođenog 23. st. neosuđivan. te stvaranje tzv.g. kršeći pravila međunarodnog prava. protiv: 1. "velike Srbije". godine oko 09. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. srpnja 1992. rođenog 9. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17. OKZRH. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23. g. 2. dana 18.. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. godine u Pakracu. čl. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ.d a k l e. 122. nalazi se u pritvoru. . sina Milana i Nade rođene Marković.g. 120. zbog kaznenog djela iz čl. listopada 1967. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH. 244. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. KZRH.. Srbina. nalazi se u pritvoru. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.l. Optuženik DRAGANA PAVIĆA.st. kolovoza 1949. u Pakracu. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA. bez državljanstva.00 sati. sada bez državljanstva. OKZRH. ulica Vinogradska 53. 236. PZ 0012 12. listopada 1995. po optužnici ŽDO u Požegi.. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. srpnja 1995. svaki. KT-31195 od 12. srpnja 1965. opisano i kažnjivo po čl. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici. ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. u v. gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima.

svibnja 1993.d a k I e. gdje je bio zadržan do dana 17. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. . te uz prijetnju da će ga zaklati. 1. OKZRH. kolovoza 1995. rođenog 16. na području razgraničenja. rujna 1995. oko 07. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. udarcima nogama. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. OKZRH. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. st. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. Srbina. godine. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Oštećenik: Zdenko Filipin. godine. PZ 0013 13. svaki. rujna 1949. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje. svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. godine u Omanovcu. te ga vezao špagom. RH. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. protiv: PETRA BAŽDARA. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. drž. K-41/95 PETAR BAŽDAR. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. zbog kaznenog djela iz čl. studenog 1993.00 sati. 120. st. godine. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. godine. opisano u čl. kada je razmijenjen. u ulici Slunjskog odreda. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. kolovoza 1949. 1. d a k l e. u Pakracu. Svjedok: Ivan Rendić. uhitio Stjepana Piceka. a zatim mu na glavu stavili vestu. OKZRH. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. "SAO Zapadna Slavonija". 120. 1. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. st. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. godine.

ulica M. Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni.. 29. odveli ga u jednu šupu. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. sada na izdržavanju kazne. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. sada općina Brestovac. rođen 4. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. udovac. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. Stanivukovića kbr. nakon čega je I-opt. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. zemlje u Kukunjevcu. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali. siječnja 1996. oženjen. godine u Sažijama. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj. općina Pakrac. Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. sa završenih četiri razreda osnovne škole. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića. oko 09. listopada 1991. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. otac troje punoljetne djece. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. u blizini štaba tzv. Srbin. a koji je u tijeku.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. osuđivan. 8. zemlje u Sažijama. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. . . d a k l e. PZ 0014 14. krojač i ugostitelj.00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt. nalazi se u pritvoru. u šljiviku. otac dvoje djece. godine u Kukunjevcu. nakon čega ga je II-opt. rođene Milošević. kolovoza 1949. Kralja Tomislava kbr. "vojske RSK". posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. gdje su mu zavezali ruke. rođen 25. Srbin. starih 22 i 24 godine. 1. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu..te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. umirovljenik. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. sada Trg. g. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. kolovoza 1925. sin Đure i Mileve. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". 120. godine.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. st.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. prosinca 1948. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ.

vojsku služio u bivšoj JNA 1982. g. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina.st. rođen 10.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. 120.ZRH. 1. neosuđivanog. 1. PREDRAG SARAJLIJA. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. svaki. u Pakracu. oženjenog. označeno po čl. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. po presudi K-50/95-43 od 30. 120. rukama i nogama po tijelu. Djak Gorana. st.. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. Marija Pintarić. Svjedoci: Miler Zvonimir. OK.g. po optužnici ŽDO u Požegi.g. rujna 1995. lipnja 1995. K-50/95. PZ 0015 15. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. Svjedoci: Marija Sinjaković. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. godine. broj KT-27/94 od 13. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Dragica Krimer. godine. Slobodanom Marićem. siječnja 1992. a odatle u logor na Bučje. čina kapetana. rujna 1991. siječnja 1996.ZRH. Skeledžija Stipe. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. opisano i kažnjivo po čl. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. Šmit Marijana i Nađ Drage. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj. dakle. Marijan Šmit. Željko Nađ. Đak . sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. zbog kaznenog djela iz čl.1. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. st. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Nađ Željka.120. OK. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. uzimao taoce. godine. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike. nalazi se u pritvoru od 30. godine. OKZRH. . kolovoza 1949. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Stipe Skeledžija. Nada Sljepčević. oca dvoje djece. listopada 1963. ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

službenik bez zaposlenja. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. 120. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. neosuđivan. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. siječnja 1951. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti. dakle. po presudi broj K52/95-11 od 13.99. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. Željko Nađ. državljanin RH. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. primjenjivao mjere zastrašivanja. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. u Donjoj Vrijesi.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. 16. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji. Marijan Šmith. Ranić.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19. nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama. do 14. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi. te stvaranje tzv . rujna 1995. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". Jura Blažević. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Zlatko Erlbek. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji .g. zbog kaznenog djela iz čl. Zvonimir Miler.Goran i Nađ Drago. rođenog 2. Mirko Zelić. g. listopada 1995. sin Steve i Ane rođ. Darko Petrovički. kolovoza 1949. u kaznenom predmetu protiv: opt. nogama i drugim podesnim sredstvima. plastificiranim električnim kablovima . Bohumil Dostal i Dražen Takač. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. "Velike Srbije".g. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po . KT-51195 od 14. prosinca 1991. g.. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić. Damir Rambousek. Goran Srnko. OKZRH. Srbin.. g. 1. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika. kolovoza 1991. općina Đurovac. oženjen. Josip Jakša.. otac dvoje punoljetne djece. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. g.st.

od 4. . Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko.. Zlatko Erlbek. po presudi K-66/95-29. K-66/95 KAURIN VLADO. svibnja 1995. po optužnici ŽDO Požega br. od 13.1. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. Zvonimir Klaić i Željko Nađ. rođen 23.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. kovinotokar.g. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4. 122. u mjestu Uljanik općina Daruvar. svibnja 1993. PZ 0017 17. dakle.g. između 14. KT-20/94-23. kao pripadnik tzv. Domobranske bojne Pakrac. sin Đorđa i Zorke rođ. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika. listopada 1961. Vinogradska ulica br. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE. neosuđivan. s posljednjim prebivalištem u Pakracu. OKZRH .g. Zvonimir Miler. srpnja 1993. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine".g. Marijan Šmith. ožujka 1996. državljanin RH. a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt. g.120.g. zbog kaznenog djela iz čl.. nalazi se u pritvoru od 13. . stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske. . te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur". sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava.g.19. studenog 1995. OKZRH.st. Kozomara. što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja.00 i 15. Josip Jakša. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Srbin. kolovoza 1949.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta.

sada nepoznata boravišta u RH. siječnja 1997. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. MIĆO RADIĆ. krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. Mirko Bosanac. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. godine u Japagi. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. 1. s posljednjim prebivalištem u Japagi. "Veliku Srbiju". Nikola Dragušin. svibnja 1974.st. sin Jovana rođen 11. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. 7.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. PZ 0018 18.62 mm. sada nepoznata boravišta u RH. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17. 120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. veljače 1993. OKZRH. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine. rođen 20. Markovića 44. pa kada su došli u Školsku ulicu. Đurđica Kaurin. između petlje i medicinskog centra Pakrac. ožujka 1970. zbog kaznenog djela iz čl. godine u Pakracu. Jovo Marušić. godine. u presudi K 20/96-24 od 13. II opt. naoružani automatskim puškama call. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. ratni . potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. DUŠAN LUKIĆ. sin Mane. koje povrede su dovele do njegove smrti. OKZRH. 122. Željko Milanković. sa prostrjelom srca. J. godine oko 16. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. Svjedoci: Dario Erlbek. kolovoza 1949. srpnja 1996. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. Miroslav Vujčić. Srbin.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u kaznenom postupku protiv: I opt. Srbin. s posljednjim prebivalištem u Japagi. godine. d a k l e. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga.

te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška.00 DEM. šteta većih razmjera. rođen 13. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. K. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška. Vitković Ilija. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51.00 DEM.88/92-35. izdao zapovijedi da se avionski. OKZRH. st. Tomić Milan. Srbin. Zukanović Vjekoslav. Republika Srbija. SIMIĆ NOVICA. Rapaić Sofija. br. oženjen. broj KTR. na objektima DP "S. godine do mjeseca lipnja 1992. st.585.678. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. godine.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška.00 DEM. od 25. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. godine u Bojniku. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. šteta u kunskoj protuvrijednosti 16. Svjedok: Nikola Dragušin. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba.631.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. 70/94-12. Bilić Josip. sina Trajka. sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera.S. kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. zbog kaznenog djela iz čl. otac dvoje djece. svibnja 1997. kolovoza 1949. Zukanović Amalija. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. sa završenom visokom školom. Kraljić Nevenka.70/94. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. 1. 120. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26.500. listopada 1994. kolovoza 1943. K. Marinović Matija i Štrbac Predrag. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske". od 29. lipnja 1991. Jucko" imovinska . OKZRH. godine. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. 120. godine. 1. Grgić Marija.

i čl. II optuženik Veljko Svakidan. ožujka 1996. oženjen.00 HRD. RH. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. godine u Šibovu. rođene Rusmir. DAMJANOVIĆ GOJKO. listopada 1995. otac dvoje malt. u nepravomoćnoj"presudi posl. K. Srbin. djece.šteta u vrijednosti od 1. rođen 16. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 (dvadeset) godina. općina Daruvar. 122. otac dvoje malt. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. prosinca 1951 godine u Pakracu. drž. gdje je i živio kbr. ulica P. od 15. nalazio se u pritvoru.Praljka bb. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera. od 11. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. 1.055. 43. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. KOMLENAC MILUTIN. godine. 120. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. što nije opravdano vojnim potrebama. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. prometni tehničar. SVAKIDAN VELJKO.620. godine. 1. šteta velikih razmjera. djece. st.56/95-29. šteta u iznosu od 176. sada . ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. lipnja 1955. OKZRH.00 DEM. Ivan i Ivanka Zukanović. LJUBIČIĆ ŽELJKO.. sin Petra i Ljube. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. bio u pritvoru. OKZRH. oženjen. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović.760. st. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. sin Milana i Stane. zbog kaznenog djela iz čl. rođen 13. dakle. te da se uništava imovina stanovništva. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta.38/95-39. " Svjedoci: Zlatko Kokanović. rođene Kranjčević. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška. 120. bez imovine. Julijana Bilić. Srbin. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera. PZ 0020 K. br.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

Pero Kovačić. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. Stevo Milošević. 120. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. Srboljub Tomić. zemlje. Mile Marjanović. dakle. kolovoza 1949. opisano i kažnjivo po čl. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. kolovoza 1991. Milorad Kovačić. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. oženjen. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. st. godine. godine. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. Đorđe DRagušin. r. Vukašin Ninković. Dušan Vukadinović. sin Joce i Jele. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. zvani "Koka". Srbin.od 18. Svjedoci: Vladimir Solar. sve do razmjene dana 6. veljače 1992. bez čina. Stevo Cvijanović. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. godine.Momčilo Kovačić. Miko Đurić. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. drž. Milorad Kulušić. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. prosinca 1991. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. vojsku služio 1971. Veljko Svakidan. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. bio u pritvoru. Trivanović. pismen. općina Pakrac. godine. neosuđivan. vozač. naselja i pojedine civilne osobe. godine. godine. "Velike Srbije". do mjeseca svibnja 1995. Vladimira Zvonarića.25/96-45. te u svojstvu tzv. pa se Dragušin Nikola. Predrag Vujić. Radovan Samardžić. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. a osim toga dana 15. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. veljače 1997. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. 32. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. zatvor "Bučje". u Skenderovcima kod Pakraca. od 12. GoranPašić. RH. studenog 1952. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Živko Žestić. 1. zvanog "Niger". Nedjeljko Spasojević. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. rođen 30. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. OKZRH. i stvaranje tzv. što su isti učinili. otac dvoje punoljetne djece. sa završenom OŠ.

godine. zvanog "Niger". vojsku služio 1971. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. neosudjivan. te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. sve do razmjene dana 6. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. a osim toga dana 15. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. do mjeseca svibnja 1995. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. sin Joce i Jele. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. Momčilo Kovačić. Trivanović. Živko Žestić. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. "Velike Srbije". kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. studenog 1952. kolovoza 1995. dakle. oženjen. 36/95-8. od 12. vozač. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. veljače 1992. Predrag Vujić. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. K. godine. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. Pero Kovačić. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. 1. Vladimira Zvonarića. pismen. Đorđe Dragušin. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. Srboljub Tomić. r. Milorad Kovačić. OKZRH. 120. bez čina. Stevo Milošević. općina Pakrac. zvani "Koka". godine.25/96. i stvaranje tzv. rodjen 30. godine. u Skenderovcima kod Pakraca. kolovoza 1991. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. Mile Marjanović. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. Stevo Cvijanović.od 18. ratnog zločina protiv civilnog .26. naselja i pojedine civilne osobe. zemlje. veljače 1997. godine. Radovan Samardžić. od 8. što su isti učinili. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. bio u pritvoru. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. st. zatvor "Bučje". zbog kaznenog djela iz čl. godine. RH. godine. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. prosinca 1991. 32. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. kolovoza 1949. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. drž. Nedjeljko Spasojević. Milorad Kulušić. te u svojstvu tzv. Srbin. Vukašin Ninković. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. Dušan Vukadinović. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović.25/96-45. otac dvoje punoljetne djece. sa završenom OŠ.

koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. šumarski tehničar. godine. rujna 1995. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. Srbin. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. bataljuna 51. vlasništvo Ljilje Janković. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi.93/95-38. pa se Dragušin Nikola. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. Goran Pašić. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. st. sa završenom srednjom šumarskom školom. st. prosinca 1996. gdje je bila smještena minobacačka četa. 120. ožujka 1997. 120. zemlje. rodjen 4. pismen. po optužnici ŽDO u Požegi. opisano i kažćnjivo po čl. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. od 10. kolovoza 1949. brdo Čukur. u ulici I. vlasništvo Zdravka Jukića. OKZRH. djece. a Janković Zdravko je zadobio lake. broj K. od 20. prosinca 1943. od 3. Miko Đurić. 20. granatirajući grad minobacačkim projektilima. 1. od 12. dakle. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. osudjivan. oženjen. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. sina Save i Ane r. u nepravomoćnoj presudi posl. 47/96. broj KT. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . u Prekopakri. nalazio se u pritvoru.G. 9. zbog kaznenog djela iz čl. stanu broj 14/1.47/96. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. kući kbr. kojom se proglašava krivim što je dana 1. u ulici Matkovac. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. svibnja 1995. godine. 1. u ulici A. OKZRH. postupio po naredjenju. na izdržavanju kazne. broj K. 55/96-9. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. presudom Vojnog suda u bjelovaru. kući kbr. godine. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. otac mlt. suvlasnik kuće i 1 kj. 1. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. za vrijeme rata. "Velike Srbije".-12. godine. K. Sudar. Hebranga. Svjedoci: Vladimir Solar.stanovništva. Kovačića. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. godine. godine. Veljko Svakidan. vlasništvo Rudolfa Friša. 29. tijekom oružanog sukoba. kbr.

u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. bataljuna 51. pismen. 55/96-9. u nepravomoćnoj presudi posl. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. 120. osuđivan. 1. šumarski tehničar. granatirajući grad minobacačkim projektilima.47/96. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. stanu broj 14/1. st. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. Srbin. zemlje. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. sa završenom srednjom šumarskom školom. za vrijeme rata. djece. označeno i kažnjivo po čl. oženjen. kolovoza 1949. Sudar. Hebranga. "Velike Srbije". kojom se proglašava krivim što je dana 1. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. broj K. PZ 0027 28. prosinca 1996. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. od 3. zbog kaznenog djela iz čl. 1. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. godine. 47/96. godine. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. brdo Čukur. presudom Vojnog suda u bjelovaru. svibnja 1995. Svjedoci: Zdravko Janković. suvlasnik kuće i 1 kj. 29. godine. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.93/95-38. nalazio se u pritvoru. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. sina Save i Ane r. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. godine. godine. st. OKZRH. od 10. kbr. rujna 1995. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. otac mlt. 1. po optužnici ŽDO u Požegi. Ljilja Gerhard. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. MILAKOVIĆ MILANKO. od 20. K. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. Rudolf Friša. godine. prosinca 1943. 120. vlasništvo Ljilje . na izdržavanju kazne. rođen 4. broj KT. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. OKZRH. postupio po naređenju. ožujka 1997. u ulici A. od 12. tijekom oružanog sukoba. gdje je bila smještena minobacačka četa. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. broj K.-12.

PZ 0028 29. bez imovine. godine. kolovoza 1959. u nepravomoćnoj presudi. 1. st. OKZRH. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. sin Branka i Ane. državljanin RH. bez djece. Srbin. st. siječnja 1997. u Pakracu. godine u Pakracu. rođen 31. godine u . Kovačića. po optužnici ŽDO u Požegi br. godine. rođen. 120. IV optuženik Milan Sudar. br. sina bogdana i Danice. rođen 18. neoženjen. K. kući kbr. u ulici Matkovac. od 10. ožujka 1997. označeno i kažnjivo po čl. 1.Janković. rođene Čalić . 9. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. ulica Jadranska kbr. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine u Donjim Grahovljanima. općina Pakrac.-9. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. sada nepoznata boravišta. 20. gdje je i prebivao. dakle. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Srbin. sin Ilije i Jovanke r. bez djece.65/96-10. zbog kaznenog djela iz čl. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. OKZRH. rođen 2. s prebivalištem u Grahovljanima. bez imovine. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. optuženika Željka Milankovića. u kaznenom predmetu protiv: I. 9/97. kući kbr. neoženjen. u Prekopakri. od 12. Vujanić. automehaničar. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. godine. vlasništvo Zdravka Jukića. KT. listopada 1957.9/97. 120. K. Ljilja Gerhard. u ulici LG. Rudolf Friša. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. listopada 1968. sin Jovana. strojobravar. rođene Sekulić. vlasništvo Rudolfa Friša. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. studenog 1972. III optuženik Milan Pavić. a Janković Zdravko je zadobio lake. posl. Svjedoci: Zdravko Janković. 19. Srbin. II optuženik Veljko Budić. 1.

kolovoza 1949. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. i lijeve uške. st. otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca. K. sa prebivalištem u Pakracu. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH. 2. godine u Pakracu. 120. pismenog sa završenom OŠ. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti. listopada 1996. 235. rođen 8. godine. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. neoženjen. st. 1. 1. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. godine.26/97-11 od 24. vrata. 54/96. Franje Drobnija bb. . OKZRH. iz automatskog oružja cal 7. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. st. zajedno sa Sokolović Željkom. 120. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. strijelni kanal. bez djece. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. "Velike Srbije". travnja 1997. od 28. izvršen napad na pojedine civilne osobe. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. godine. oz. KZRH. 1. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. kolovoza 1949. ĐURIĆ MIRKO. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. što su dana 9. godine. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. godine. st. dakle. 244. kroz jetru i desno pluće. osoba bez državljanstva. svibnja 1949. čin desetar.62 mm. označeno po čl.26/97. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. "SAO Krajina". bez imovine. sina Milana i Mire. rođene Vuk1iš. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg. OKZRH. u vezi čl. nalazi se u pritvoru. dana 15. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec.Pakracu. Srbin. veljače 1997. 73. pripadnikom iste paravojne . isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. DA 308. za vrijeme rata od 12. kolovoza 1994. bez zanimanja. Srbin. zbog kaznenog djela iz čl. kojom je oglašen krivim. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. prosinca 1991. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. po optužnici ŽDO Požega broj KT.

sa trajnim posljedicama. Marija Validžić i Marina Zvonarić. . te više struke eksplozivne povrede trupa. koje povrede su teške i po život opasne.42/97. lipnja 1997. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. zadobila je povrede jetre. Valdižić Anti i Validžić Mariji. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Zvonarić Ana. Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. PZ 0030 31. ubijao civilno stanovništvo. godine. razdor ošita. zbog kaznenog djela iz čl. i Ante Validžića. serijske prijelome desnih rebara. OKZRH. općina Novska. a zatim naređuje Ivi Latinskom. od 16. godine u Novskoj. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. a Zvonarić Marina. u pravomoćnoj presudi posl. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. godine.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. koje ovi civili nisu imali. ŠPANOVIĆ MILAN. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. 1. kolovoza 1949. 120. rođen 8. "SAO Krajine". a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. crijeva i kralješnice. te vršio mjere zastrašivanja i terora. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. od 5. listopada 1960. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju. r.-9.75/96. K. K. Latinski Ivana. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. Ivković. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. svibnja 1997. kako bi izbjegao masakar . pridruživši se paravojnim formacijama tzv. po optužnici ŽDO Požega broj KT. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. sina Stevana i Milice. "Veliku Srbiju". čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. br. dakle. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. koje su povrede teške i po život opasne. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. st. 42/97-9. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. njegova kćerka Marina i supruga Ana. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. godine.

ožujka 1948. što je kod njih ostavilo teške posljedice. Alemke Sladić.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 5. Novska. Đuro Bogunović. Maček . koje je tukao lancima. pa se Španović Mfi1an.prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. jer im je zdravlje znatno narušeno. Josip Kvočić. opisano i kažnjivo po čl. SI 0001 K – 28/93 . godine u Borovcu. rođen 01. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. st. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. člana vijeća. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. zv. Svjedoci: Luka Filipović. 1. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati. 120. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. listopada 1993. Opć. Terezija Grgić i Željko Grgić. Đure Sertić. Ivana Blažinić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. u odsutnosti optuženog. OKZRH. članovi vijeća i Nataše Galinić. dakle.terorističkih je . kao pripadnik četničko . izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. godine. zapisničar. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. održane glavne i javne rasprave. sin Vlade i Marije. 26. Predsjednika vijeća. odvjetnika iz Siska. a prema Željku Grgiću. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole.

Ivaštinović Ive i Rudolfa. 120. te televizor. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. 2. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. godine u Borovcu iz garaža. što isti nije dostupan državnim organima. 1. Temeljem propisa čl. palio. . nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. gdje su isti zadržani i tučeni. 18 22. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. st. – HRD te paušalni iznos od 5. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. Đuru i Jelenu Bogunović. svibnja 1993. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Martin podmetnu mine i aktiviraju. st. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. st. Temeljem propisa čl. dakle. protuzakonito zatvarao. pa je tako : 13 dana 05. 343. 28 neutvrđenih dana. te Vladu Ivaštinović. 1. rujna 1991. tukao. st. zatvarao. što je i učinjeno. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. 1. 1. studenog 1991. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. Grgić Slavka. OKZRH.000. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. 87. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. godine oko 15. te navodno zadržao za sebe. dvorišta i kuća. rušio. 21 dana 11. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. To stoga. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. toč. tjekom 1991. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. 90. 1. rujna 1991. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. 120. – 7. – HRD. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. Josipa Kvočić. što je i učinjeno.formacija tzv. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. ZKP-a u svezi čl. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. uhićivao. st. OKZRH. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor.

Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. zadržavši to za sebe. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. godine. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Bulatović Reza. Brulja Katarina. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. da je 05. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. Ivaštinović Rudolf. da je dana 22. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. kad već zna takovu tvrdnju obrane. studenog 1991. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. st. da je tokom 1991. . Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. pa tako. a od 1949. To stoga. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. da je dana 11. Martin u Borovcu. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Ivaštinović Marija. rujna 1991. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. Bogunović Jelena. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. godine naredio miniranje crkve Sv. Brulja Ivan. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. a sud. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. Ivaštinović Ive i Rudolfa. po ocjeni ovog suda. Ivaštinović Mato. rujna 1991. 1. gdje su zadržani i tučeni.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. proveli ih u zatvor u Okučane. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. Filipović Luka. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. Bogunović Đuro. Kvočić Josipa. što je uzrokovalo njeno rušenje. godine.. ZKP-a. Znači. a ova eksplodirala i oštetila kuću. 31. Ivaštinović Nikola. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. 353. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. lipnja 1993. što se. izrijekom. te televizor. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Uz. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. koja je već naprijed već označena.

sin Stojana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. nakon dana 13.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. odvjetnika iz Siska. godine. Dragana Japranin. 4. 115. v. u odsutnosti optuženih. članova vijeća Marije Bogdan. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Alemke Sladić. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. zbog kaznenog djela iz članka 120. Josipa Žinić. dana 5. Đure Sertić. OKZRH. U Sisku. listopada 1993. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. svibnja . listopada 1993. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. stavka 1. zapisničara.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. člana vijeća. rođen 15. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Nikole Maljković. predsjednika vijeća. Nikole Begović i Branka Matijašević. održane glavne i javne rasprave. st. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. ZKP-a).

Srbin oženjen. rujna 1991. 27. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. III. godine. otac dvoje djece. umirovljenik. sin Stojana. a potom po kući pucali. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. sin Slavka. Srbin. sin Bogdana. Bišćan Anđelka. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. rođen 06. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. SO Kostajnica. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. poslovođa. travnja 1929. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. Kukuruzarima kbr. vozač. Srbin krivi što su : 1. prosinca 1952. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Begović Nikola 2. Srbin. 96. ul. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. u proizvodnji papira. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. Opć. 59. godine u Sisku. 32. godine u Babinoj Rijeci. 2. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. rođen 23. studenog 1952. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. SSS. godine u Kostajnici. rođen 24./ u tijeku 1991. rođen 1. prosinca 1958. godine u D. oženjen. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. SSS. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. sa prebivalištem u D. sa prebivalištem u Panjanima 32. oženjen. Velešnji kbr./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. a njegovu suprugu Milu silovali. SSS. dakle. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. Brkljačić Jagoda.1991. Srbin. radnik. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. 7. 15 dana 08. godine D. Općina Kostajnica. sin Ilije. godine u H. sa prebivalištem u Kostajnici. BUD br.optuženi DRAGAN JAPRANIN. otac dvoje djece. Velešnji.

Maljković Nikoli. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. 1. izgleda. Ivanišević Molke. godine stavilo na teret I – opt. OKZRH. Begović Nikolu. – HRD i temeljem toč. Japranin Draganu. II – opt. za reći je. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 120. na postupanje u stjecaju. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. 343. OKZRH. Ivanišević Ane. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. lipnja 1993. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. ovaj sud to tako ne shvaća. 7. st. jer je očito. 120. sadržan optužnicom. st. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom.800. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. III – opt. Temeljem propisa čl. 120. Maljković Jovanu. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 1. da se radi u odnosu na III – opt. st. je optužnicom KT-184/92 od 21. možda. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. ZKP-a u svezi čl. OKZRH. 1. 6. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . 2. 87. st. što isti nisu dostupni državnim organima. st. 90. IV – opt. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. 1. 1. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). toč. Begović Nikoli i V – opt. – HRD. kojima ih se tereti. Japranin Dragana i IV – opt. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Iako. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. označeno u čl. Temeljem propisa čl.000.

ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. U Sisku.stanovništva. naročito pogibanjem ljudi. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Krivična odgovornost optuženih nije. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. uvjerenje je suda. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. a potom imali za to osnova. dovedena u dvojbu. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. v. Način postupanja svakoga od optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. riječ o jedno te istom ratu. a sadržan i izrekom presude. dakle. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. tokom kojeg.r . te ni po kome. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. dana 13. u krajnjoj liniji. listopada 1993.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. opisan po svjedocima. stupanj krivične odgovornosti. te stoga optuženici. a sa nespornim posljedicama. Odluka o trošku. v. temelji se na u izreci citiranim propisima. odgovarajući je težini od njih učinjenog.

u Bosanskoj Dubici. u Muri. s prebivalištem u Cerovljanima 20. u Bosanskoj Dubici. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 285 8. sin Jovana. Švicarska.196.1955. u Bosanskoj Dubici. sin Milke.1961. u Bosanskoj Dubici. god.04. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. rođen 18.09. god.07. NIKOLA RENDIĆ. u Kostajnici.1949. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2..121 10. s tadašnjim prebivalištem u D.1970. 113 .1959. u Sisku.10. BiH. u SR Njemačkoj. sin Milana. rođen 17. u Sisku. sin Petra. god.03. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 14 16. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 10. SRETO KOKRLJA. 115. rođen 17. rođen 04. DUŠKO GLIGORIĆ. BiH. sin Milana.1943. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BiH. rođen 17. god. 4. 158 21. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 15. god. rođen 10. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br. 285 7. u Bosanskoj Dubici. rođen 27. sin Mojice. 16.1963. sin Miloša. RAJKO PAUKOVIĆ. BOŠKO POLJAK. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br. god u Hrvatskoj Kostajnici.05. Cerovljanima br. god. rođen 09. STEVO KOKRLJA. rođen 30. rođen 07. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. sin Dušana. god.1964. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BiH. ILIJA RATKOVIĆ. u Kostajnici. BiH.1959. MARTIN BRNAD.1950. 233 13. god. rođen 23. RANKO BRADARIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.10. god u Petrinji.1953.03. BiH. NIKOLA BEGOVIĆ. god. sin Đure.11. u Bosanskoj Dubici. MILISAV TEPIĆ. sin Miće. god. BiH. god u Šašu. 1 15. 158 22.03. u Šašu.1974. rođen 15. rođen 22. 235 12.1962. sin Mirka. rođen 27. ŽELJKO VUKSAN.12. sin Jove. STEVO POLJAK. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17.05. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.1953.10. god. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Nikole. sin Ilije.10. 167 14. DRAGO RADIŠIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Ilije.11. u Sisku. NENAD NOVAKOVIĆ. st. god.12.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. sin Vase. sin Rajka. BIH. sin Nikole. 275 9. STEVO GVOZDEN. 251 11. STEVO DŽAKULA.1957. rođen 26. sin Dušana. općina Kostajnica 4. DMITROVIĆ NENAD. DUBRAVKO PAUKOVIĆ.06. rođen 14.1966. rođen 1946. u Bosanskoj Dubici.1949. god. 179 6.04. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19. u Bosanskoj Dubici.

Varkaš Steve. 1. OKZRH. odvjetnika iz . Dabić Milana. rujna 1991. u Bosanskoj Dubici. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana. Vojsci Republike srpske krajine. 95 24. Jelić Stanke. Vukičević Momira. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. god. BiH. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. i 24. rođen 07. Plinja Barica stara 73. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21.06. rođen 22.1950.23. rođen 26. god. zbog kaznenog djela iz čl. u Kostajnici. Dana 24. zapisničara. rujna 1991. god. god. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. Josipa Budinski.03. Janus Nikole. u Bosanskoj Dubici. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti.06.1932. predsjednik vijeća. sin Đure. sudaca porotnika. članova vijeća. PODACI O ŽTRVAMA: 2. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. 3. Galjen Milana. Josipa Žinić. MILE VELIMIR. Jelić Stojana. člana vijeća. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Sladović Milana. rujna 1991. te su 21. Prusac Dragana. ŽELJKO TULEKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. Pavlica Đure. 120. Vinčić Jovice. sin Petra. godine. pristupili tzv. 87 25. studenog 1993.1954. nakon dana 17. u odsutnosti optuženih. god. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. Jakovović Dragana. rujna 1991. sin Đure. Mirka Švaljek. uz sudjelovanje Jagice Blašković. god. st. SRETEN TOMAŠEVIĆ. god. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. Ivana Kasaić. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Španović Dušana. god. Radaković Milana. Dabić Mirka. Likić Nikola star 75.

rođen. sa prebivalištem u Dragotini. 93. Srbin.Siska. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. Srbin. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. rođen 13. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. 11. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. poljoprivrednik IX. gdje i prebiva na kbr. godine u Dragotini. siječnja 1964. Srbin. iz Bijelih Voda. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. 18. iz Dragotine. Srbin. Srbin. SO Glina. Srbin. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. 2. 33. 171. sin Petra. sin Petra. . 112. 08. Srbin. SO Glina. 1967. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. SO Glina. lipnja 1962. Srbin. rođen 06. 150. rođen. sin Gojka. Klasniću kbr. sin Dušana. sin Gojka. godine u Glini. SO Glina. novembra kbr. 29. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. Srbin. rođen 13. sin Ilije. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. gdje i prebiva na kbr. sin Dušana. Srbin. sin majke Draginje. godine u Glini sa prebivalištem u G. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. sa prebivalištem u Glini. rujna. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. SO Glina na kbr. studenog 1963. lipnja 1960. iz Dragotine. iz Bijelih Voda. rođen. SO Glina. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. prosinva 1946. prosinca 1958 u Brubnju. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS.optuženi STANKO JELIĆ. rođ. održane glavne i javne rasprave. SO Glina. Srbin. godine u Bijelim Vodama. Gavrilović rođen 12. sa prebivalištem u Dragotini. ul. SO Gline. rođen 9. veljače 1967. iz Dragotine SO Glina. 153.

protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. naoružani došavši u ta sela. 1. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. štalu i kuću Tonči Mije. godine u Glini. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. 120. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. poljoprivrednik XVI. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. listopada 1951. traktor. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ. iz Dragotine. štaku Davidović Slavka. oduzimati im novac. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede. kolovoza 1991. stvari kuća i gospodarske zgrade. OKZRH. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade. kulturne i sakralne objekt. Srbin. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. godine u Maji i Svračici. rođen 5. st. rođen 16. prodavač krivi što su : dana 18. sa prebivalištem u Dragotini kbr. prosinca 1959. društvene i sakralne objekte.godine u Glini. djelatnik XVIII.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. izudarali Matijević Ivu. kuću i traktor Davodović Matije. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. sa prebivalištem u Dragotini bb. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. 18. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. 3. Srbin. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Srbin. hranu. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. iz Dragotine. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. štalu Nogić Marijane. u Dabrini SO Glina. godine.optuženi MILAN PODUNAVAC. kuću Lamza Marka. sin Petra. Srbin XV. pljačkali imovinu stanovništva. sa prebivalištem u Dragotini kbr.optuženi STEVO VARKAŠ. sin Dušana.

Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. 120.optuženom Milanu. toč. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5.optuženom Sladović Milanu.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. VIII. koji prileži ovom temeljnom spisu. optužnicom KT-53/93 od 13. XII. XVI. 87. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. XIII.000.optuženom Španović Milanu.optuženom Jelić Stanku.optuženom Gavrilović Dušanu. Temeljem propisa čl. Temeljem propisa čl. st. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice. 90. XVII.300.optuženom Pavlica Đuri.optuženom Dabić Mirku.000. 1. III.optuženom Janus Nikoli.optuženom Vukičević Momiru.optuženom Podunavac Milanu i XIX. 1. godine.optuženom Jelić Stojanu. 343. st. 1. listopada 1993. ZKP-a u svezi čl. 2. XVIII. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Xoptuženom Galjen Milanu. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu.optuženom Španović Dušanu. stavilo je na teret I. IV. – HRD i temeljem točke 6. V. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima. kolovoza 1993. XIV.optuženom Prusac Draganu. VII. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . IIoptuženom Radaković Milanu. st. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima. HRD. VI. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti. XI.optuženom Vinčić Jovici. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. godine. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti.optuženom Varkaš Stevi. XVoptuženom Jakovović Draganu. st. IX.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH.

naročito pogibanje ljudi. uvjerenje je suda. a sa nespornim posljedicama. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. te stoga optužnici. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. stupanj krivične odgovornosti. 120. pobude iz kojih je djela učinjeno. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković .oružanog sukoba. označeno u čl. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih.v. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Odluka o trošku. Način postupanja svakog od optuženih. temelji se na u izreci citiranim propisima. st. 17. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA . studenog 1993. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. dakle dovedena u dvojbu. odgovarajuće je težini od njih učinjenog. a sadržan i izrekom presude. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. opisan po svjedoku. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. OKZRH. te spram civilnih osoba. te ni po kome. 1. Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim.r. PREDSJEDNIK Željko Barać v. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. u krajnjoj liniji.r. Krivična odgovornost optuženih nije. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.

a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. odvjetnika iz Siska. novembra br. II-optuženi KORAČ MILAN. 29. svibnja 1993. 120. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. godine i 1992. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. kolovoza 1957. travnja 1957. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. godine u selu Bojna SO Glina. tokom 1991. članova vijeća i Nataše Galinić. Josipa Žinić. sudaca porotnika Ivana Kasaić. 6. nakon dana 26. zbog krivičnog djela iz čl. rođen 26. 11. Alemke Sladić. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. člana vijeća. sin Vuje rođen 1. st. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. 142. zapisničara. godine u Glini. predsjednika vijeća. 1.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. održane glavne i javne rasprave. OKZRH (ranije čl. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. istog zakona). naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . godine. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. u odsutnosti optuženika. godine u Glini. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. sin Petra. Mirka Švalje. gdje i prebiva u ul.

bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. 1. – 7. iste treba osloboditi od optužbe. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. Bagić Vlado. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. 1. 1. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.nacionalnosti. toč. OKZRH. 343. Branitelj.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. Štajduhar Pavle.. 120.HRD-a. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. ZKP-a u vezi čl. Međutim. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. 2.HRD-a. st. dakle. uslijed čega su Šmicl Stjepan. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. svaki u ponekom dijelu. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. Palajić Ivan. svibnja 1993. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 1. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 120. Svjedoci Lipak Karlo. st.000. ali . 87. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 9. st. OKZRH.66/93 od 3. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju.000. Temeljem propisa čl. 1. godine. a svaki od njih paušalni iznos od 5.. travnja 1993. st. st. Prišek Boris.

unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. navode optužnice.svi. u krajnjoj liniji. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. OKZRH.r.r. nosilaca vlasti na svojem području tada. u cijelosti. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. dvojbena krivična odgovornost optuženih. stupanj krivične odgovornosti. st. v. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima.. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. dne 26. temelji se na u izreci citiranim propisima. Prilkom odmjeravanja kazne. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. 115. označeno u čl. . konačno. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 1. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 1. te stoga optuženici ne moraju biti. s tim. Nije. 343. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. svibnja 1993. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. 120. 31. te ni po kome. pobude ih kojih je djelo učinjeno. st. OKZRH). ZKP-a).st. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. pozivom na propis čl. ZKP-a. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dakle. Odluka o trošku krivičnog postupka. 4. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Kako su krivična djela obojice optuženih. Visina izrečene kazne zahtjeva. v. U Sisku. određivanje pritvora. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.

OKZRH (sada čl. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. nakon što su prethodno Gobac Vinko. po sucu Željku Barać. . Adžije br. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. Kliba Radenko i Matekalo Živko. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. k r i v što je: j e dana 22. 17. kolovoza 1950. godine u Paklenici. godine u Voćarcima. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. odvjetnika iz Siska. rođenog 22. u odsutnosti optuženika.SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 128. studenog 1991. sin Bogdana i Drage r. nogama i kablom po glavi i tijelu. Nogić. godine. sa prebivalištem u Novskoj. zbog krivičnog djela iz čl. „SAO Krajina“. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. zapisničara. nakon dana 8. B. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. ul. srpnja 1993. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. 150. održane glavne i javne rasprave. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. Srbin. nalazi se u bijegu. Kovačević Veljko. uz sudjelovanje Nataše Galinić. OKZRH).

Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. st. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. te ni po kome. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. . godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. Sam način postupanja optuženika. st. 95. travnja 1993. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. 1. OKZRH (sada čl. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. svibnja 1993. 353. Temeljem propisa čl. Iz rečenog slijedi. 1. Uračunljivost optuženika nije ničim. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172.dakle. Temeljem propisa čl. st. i 87. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor.500.. ZKP-a u vezi čl. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika.000. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. 343. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. postavljen po službenoj dužnosti. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio.. ZKP-a (sada članovi 90. 150. Branitelj. 98. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. bila dovedena u dvojbu. 128.HRD i paušalni iznos od 5. OKZRH). 2. vršeći pravila međunarodnog prava. 1. toč. godine. – 6. OKZRH). 1. ZKP-a (sada čl. Svjedoci Kovačević Veljko. 150.HRD. OKZRH (sada čl. 128.

r. 31. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. u krajnjoj liniji. 343. Za reći je. 353. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. v. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. 1. srpnja 1993. Ženevske konvenciej iz 1949. 33. ZKP-a (sada čl. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ZKP-a). Prilikom odmjeravanja kazne. st. OKZRH (sada čl. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Obzirom na visinu izrečene kazne. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Barać. godine. te stoga optuženik. doređen je pritvor. st. . sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. međutim. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143.r. dne 8. i 144. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. temeljeno na propisu čl. v. po sucu Željku Barasć. subjektivna i objektivna. U Sisku. i to. OKZRH). Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. jačinu povrede. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. 1. stupanj krivične odgovornosti.

Ul. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. N. otac dvoje djece. umirovljeni milicioner. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. 1. dakle. SSS. odvjetnika iz Siska. OKZRH. suprotno odredbama čl. rođen 10. 343. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. SAO Zapadna Slavonija. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. i 144. godine u Okučanima. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. nakon dana 26. OKZRH (ranije čl. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. nalazi se u bijegu. st. Srbin. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. svibnja 1993. održane glavne i javne rasprave. godine. . čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. ožujka 1952. ZKP-a (ranije čl.zapisničara. Temeljem propisa čl. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. OKZRH). a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. 150. zbog krivičnog djela iz članka 128. u odsutnosti optuženika. primivši oružje i uniformu tzv. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. Vujasinović br. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. 5. SUP-a Okučani. 353. oženjen. sa prebivalištem u Okučanima. 143.

godine.HRD. Sam način postupanja optuženika.. ZKP-a) Kv-71/93 od 3.000. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. postavljen po službenoj dužnosti. Konkretno članaka 143. opisan po svjedoku. pobude iz . ožujka 1993. istog zakona). godine. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. 1. 33. i 95. stupanj krivične odgovornosti. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. Prilikom odmjeravanja kazne. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. st. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. i to. st. 1. ZKP-a (ranije članovi 98.HRD i paušalni iznos od 5. OKZRH). što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. Uračunljivost optuženika nije ničim. te stoga optuženik. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 128. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. bila dovedena u sumnju. 87. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. 6. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. u krajnjoj liniji. Branitelj. Ženevske konvencije iz 1949. Za reći je. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 31. st. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. OKZRH. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. ZKP-a u svezi čl. i 144. subjektivna i objektivna. te ni po kome. Dakle. a ranije čl. svibnja 1993. međutim. 2. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. – 6.Temeljem propisa čl. toč.750. tokom cijelog postupka. 90. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. 21. To tim prije.

s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. lipnja 1993. srpnja 1993. SUDAC SUDAC Željko . st. dne 21. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. ZKP). sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. 4. 1. 4.kojih je djelo učinjeno. U Sisku dne 26. OJT-u Sisak na br. v. ZKP-a (ranije čl. određen je pritvor. Obavijest PS Okučani 5. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. Obzirom na visinu izrečene kazne. Barać. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. Sada 115. v. temeljeno na propisu čl..čl. Sisak 4. DNA: 1. 353. branitelju opt. 15. St. godine U Sisku.r. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. Dabić Milenko. 5. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. okr. svibnja 1993. jačinu povrede. 4. 343. 3. Oglasna ploča – ovdje 3. 123. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. istog zakona). da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. odvjetnku.r. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Ivanu Rafaj. st. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.

340. st. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . Otokara Keršovanija br. Srbin. sa prebivalitšem u Sisku. u svezi ss. rođen 5. odvjetnika iz Siska. 1. sin Rudolfa i Zore. sin Slavka i Marije. članova vijeća i Nataše Galinić. razveden. kapetan unutrašnje plovidbe. 2. otac dvoje djece.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. rođene Martinović. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. godine. nakon dana 8. Mirka Švaljek. 3. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. Ivana Kasaić. 120.opt. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. Hrvat. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. srpnja 1993. Temeljem propisa čl.. predsjednika vijeća. travnja 1950. toč.opt. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. zbog krivčnog djela iz čl. godine u Sremskoj Mitrovici. ul. RS. u odsutnosti I-optuženika. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Kuzmić Zorana. službeni. godine u Zemunu. OKZRH. 3. održane glavne i javne rasprave. rođen 6. Alemke Sladić. rođene Desimirović. u krivičnom predmetu protiv I. zapisničara. II. Općina Zemun. Mihajlović Ljubiše i II. Rade Končara br. člana vijeća. 12. travnja 1947.

u Sisku. 91. 1. omogućio I-opt. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak./ dana 22. toč. II.Da su i to: I-opt. Pa. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. Dakle. 1. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. – 5. 2. st. u Sisku. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. i 24. u svezi st. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. iako je znao da je I-opt. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 2. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. st. opt. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. st. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. listopada 1991. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. 120. Temeljem propisa čl. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. OKZRH. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. OKZRH uz primjenu čl. Dakle. 24. i 24. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske.. 87. godine. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. da su time I-op. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. ožujka 1993. 1. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. KUZMIĆ ZORAN 2. godine. godine./ dana 23. 23. listopada 1991. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi.

rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik.. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“.stanovništva. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. dana 19. Dana 22. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. „Dunavskog Lloyda“. godine oko 16. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. oko 16. listopada 1991. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. dvojici pripadnika ZNG-a. označenog u članku 120. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. listopada 1991. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. što su i učinili.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. Dana 22. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. istoga Zakona. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. godine. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Na istom 16. kako 23. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. Nakon što se odazvao. st. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. 2. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. listopada 1991. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. travnja 1993. listopada 1991. jer isti nije dostižan državnim organima. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili.00 sati. Naime. po . i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. godine. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. 1. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. svibnja 1993. godine. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. godine. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. jer ga 24. OKZRH uz primjenu članka 24. Kako nisu mogli uspostviti vezu. u svezi st. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. tako i 24. tim prije. kanalu jedan kratki razgovor.00 sati. Gavrane javi se“.

koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . što bi mu bila obaveza da ih je bilo. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. Antun Jakirčević (list 59 spisa). Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. Željko Milković (list 56 spisa)m. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. 3. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. 1. OKZRH uz primjenu članka 24. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. OKZRH. nalazili na brodu „Zibel“. tako i II-optuženika.i IIoptuženika. jer su dali jasne i kategorične iskaze. godine. listopada 1991. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. 2. preko radio-stanice na 16. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. ni tko ih je slao.dolasku na radno mjesto. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. ni što su one značile. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. Naime. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. i 4“. u svezi st. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. Braco Grozdanić (list 57 spisa). Također. jer je jasan. Brigade. te da su slate razne šifrirane poruke. koji su se 22. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. do tada nepoznate. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. sud je utvrdio da je . kanalu. a da se ne zna. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). dispečer. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. Dragan Dakić (list 59 spisa). a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. „Novi vjesnik“. Nadalje. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. st. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. kao i „Gavrana 1. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. niti je u dnevniku načinio bilješku. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. 2.

u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. „Hidroput“. 115. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. U Sisku.„Dunavski Lloyd“. st. srpnja 1993. 4. st. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. ZKP-a oslobodio optužbe. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. dakle. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. 8. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. koje se ne pretpostavlja. v. SI-0009 . a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. odnosno grad Sisak. niti je naredio. v. već naprotiv obrnuto. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. jer je to isključiva nadležnost direktora. U odnosu na II-optuženika. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. 3. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. Kako ničim nije dokazano pomaganje. PREDSJEDNIK Željko Barać. ZKP-a).r. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. već se mora dokazati motivom i umišljajem. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. sud je optuženike temeljem članka 340.r. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

rođen 21. održane glavne i javne rasprave. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. sada u bjegstvu. svibnja 1953. po sucu Željku Barać. bili zarobljeni od strane tzv. Sabe. uz sudjelovanje Nataše Galinić. nanijevši im tjelesne povrede. OKZRH (ranije članka 150. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. godine u Jasenovcu i Demirovcu. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. k r i v što je: j e tijekom 1991.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. godine u Rajićima. sin Ilije i Julke. zbog krivčnog djela iz članka 128. odvjetnice iz Siska. godine. dakle. OKZRH). rođene Grgić. kao zapisničara. nakon što su Sabić Željko. gdje i prebiva na Trgu Đ. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. nakon dana 8. lipnja 1993. u odsutnosti optuženika. pripadnici MUP-a RH. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. kao funkcioner i oficir tzv.

23. ZKPa (ranije čl. 7. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. 6. Njihova su kazivanja (kao. OKZRH. 128.000.surovim postupanjem s ranjenicima. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju.HRD i temeljem toč. ožujka 1993. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. koljenima po cijelom tijelu. 150. ZKP-a u svezi čl. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. potres mozga. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. ZKP-a (ranije čl. svibnja 1993.HRD. Udaran sam palicom. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. ZKP-a. šakama. nogama. 6. st. te povremeno sada gubim sjećanje. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.“. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. st. istog zakona). 1. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. 21. 98. 128. „Zadobio sam fakturu kičme. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . 2. pa ovaj drugi udari i tako. i 95.. toč. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. 1. Temeljem propisa čl. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. 343. 87. te sam izudaran po bubrezima. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5.500. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. a ranije čl. st. istog zakona) Kv-67/93 od 3. 353. Temeljem propisa čl. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. s tim. OKZRH (ranije čl. 90. KT-23/93 od 23.

dne 8. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. 123.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. 4. OKZRH). Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 115. pobude iz kojih je djelo učinjeno. godine. stupanj krivične odgovornosti. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. v. 1. među ostalim“. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. te ni po kome. v. st. st.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. r. U Sisku. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. lipnja 1993. ZKP-a). st. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. 4. ZKP – prije čl. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Ženevske konvencije iz 1949. Uračunljivost optuženika nije ničim. i 144. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 31. ZKP-a). sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Barać. . Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. Prilikom odmjeravanja kazne. 343.r. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. subjektivna i objektivna.

Dušana Kačar. siječnja 1935. sin Stevana. godine u K- . Ilije Nišević. VII-opt. rođen 16.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. Vračar. 142. siječnja 1942. liječnik. 1. Dušana Jović. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. predsjednika vijeća. članova vijeća i Nataše Galinić. IV-opt. nakon dana 9. člana vijeća. IV-opt. sin Miljkana. zbog krivičnih djela iz čl. Milana Milanković. rujna 1939. st. svibnja 1949. II-opt. Ilije Bjelajac. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. III-opt. OKZRH). godine. 1. 120. DUŠAN KAČAR. OKZRH (sada čl. rođen 24. Novi. godine u Donjem Klasniću. rođen 20. sa stanom u Beogradu. sa prebivalištem u Glini. SO Glina. R. VII-opt. Ante Jukić. st. Stanka Divjakinje. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. u odsutnosti optuženih. godine u Donjem Klasniću. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Ul. lipnja 1993. Josipa Budinski. godine u Dobrljinu. sin Milutina. Sime Karaice i IX-opt. III-opt. sin Stevana. rođenog 13. 1. SO Bos. DUŠAN JOVIĆ. V-opt. inženjer II-opt. Srbin. Žrtava fašizma bb. sudaca porotnika Mirka Švaljek. Mikelić Borislava. Milana Muiđe. MILAN MUIDŽA. odvjetnika iz Siska. Ivana Kasaić. SO Glina. održane glavne i javne rasprave. VI-opt. Boškovića br.

sin Petra. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.. sin Steve. Ul. ILIJA BJELAJAC. IX-opt.b. Mihanovića b. novembra bb. bravar. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. SIMO KARAICA. da se uništavaju stambene zgrade. sin Pavla. rođen 7. i 1992.. rođen 15. godine u Velikom Gradcu. SO Glina. godine u Petrinji. sin Damjana. godine u Malom Gradcu. godine u Begovićima. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine.Banskom Drenovcu. Filipa kljaića 3 V-opt. 29. sin Dragana. VI. A. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. rođen 18./ u tijeku 1991. ul. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu.. štab četničkih formacija. lipnja 1933. naređivao nelegalno s u . defektolog. gospodarski objekti i sakralni objekti. SO Glina. gdje i prebiva. SO Glina. MILAN MILANKOVIĆ. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. sa prebivalištem u Sisku. listopada 1956. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. ILIJA NIŠEVIĆ. sa prebivalištem u Petrinji. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. b. izrađivao planove mobilizacije. sa prebivalištem u Glini. rođen 29. Norberta Vebera bb. svibnja 1949. godine u Roviški. STANKO DIVJAKINJA. VIII-opt. Malinova 94. SO Petrinja. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. SO Glina.b. godine u Glini. opt. prosinca 1960. rođen 16. sa prebivalištem u Sisku. srpnja 1956. VII-opt. Ul. sa prebivalištem u Glini. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. Rimska ul.

gospodarskih i sakralnih objekata. Ilija Bjelajac. VII. V-opt. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Dušan Kačar. OKZRH. III-optuženi MILAN MUIDŽA./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. sakralne objekte i gospodarske objekte. oštećenja. Dušan Jović. Banadinović Angelina./ u tijeku 1991. te uništavali stambene zgrade. Milan Muidža. i 1992. VI-opt. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. IV-optu. Djurač Rajko. „SAO Krajina“. VII-opt. Milan Milanković.opt. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. st. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. Katarine. 1. 2. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. Milan Milanković. crkva Sv. lipnja 1991. II-opt. Kendjel Ivan. III-opt. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. Milan Muidža. VI-opt. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. 1. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. te ranjeno deset osoba. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. dakle. Dušan Kačar. Lovre i dr.. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. 120. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Ilija Nišević. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. a IIIopt. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Dušan Jović. Ilija Bjelajac. Crkva Sv. 120. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. Jovanović Rezika. godine u Glini i okolnim mjestima. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. paljenja i rušenja stambenih. st. Ilija Nišević. dok su Drakulić Nikola. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba.opt. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. Herelić Ramiz. pljačkali imovinu. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. a II-opt. Vujaklija Rajko. IV. dakle. V-opt. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. .

na glavnoj raspravi održanoj 3. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. kojima ih se tereti. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 1. 120. Temeljem propisa čl.OKZRH. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. st. st. Dušanu Kačaru. lipnja 1993. st. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl.. toč. 119. 90. Mato. 87. u cijelosti. travnja 1993. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. Iliji Bjelajac.199. Štrk Ivan Šantek Ivan.HRD. godine stavilo na teret I-opt. 1. 343. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. ali svi. 1. bila . 120. OKZRH. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. Svjedoci Kovačević. Milanu Milankoviću. OKZRH. konačno.000. Malić Hamdija. postavljen po službenoj dužnosti. Branitelj. godine. svaki u ponekom dijelu. Kušan Djuro. Iliji Niševiću. Juzbašić Živko. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. a optuženicima Dušanu Joviću.050. Milanu Muidži. 1. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. te ni po kome. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim.. da bi. – 7. ZKP-a u svezi čl. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. Ličina Berislav. Temeljem propisa čl. navode optužnice. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. 2. ožujka 1993. zbog izvršenja kojeg su tuženi. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. st. OKZRH.

U Sisku. te stoga optuženici. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. dne 9. . godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. v. 31. v. označeno u čl. 343. 1. 1. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. 4. pozivom na propis čl. ZKP-a). te uništavanjem stambenih zgrada. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. st. s tim. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.) a za vrijeme oružanog sukoba. Visina izrečene kazne zahtijeva. dakle. PREDSJEDNIK Željko Barać. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. stupanj krivične odgovornosti. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. u krajnjoj liniji. 120. određivanje pritvora. nije dvojbena. 115. sakralnih i gospodarskih objekata.r.dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. lipnja 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Prilikom odmjeravanja kazne. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. OKZRH. st. ZKP-a. Krivična odgovornost optuženih. OKZRH). st. temelji se na u izreci citiranim propisima. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Odluka o trošku krivičnog postupka. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr.r.

nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. R. st. OKZRH. Dvorneković Maru i Holija Stevana. članova vijeća i Nataše Galinić. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. Musliman. 120. održane glavne i javne rasprave. sudaca porotnika. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. godine u Gorama. TO i JNA. godine na području općine Petrinja. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. pa se istog temeljnog zakonskog propisa . godine u odsutnosti zatvorenika. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. Alemke Sladić. sin Jusufa i Tinke. listopada 1991. 120. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. dana . st.SI – 0011 K. OKZRH. rođene Stibuhar. Đure Sertić. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. člana vijeća. predsjednika vijeća. otac jednog djeteta. 1. sa završenih četri razreda osnovne škole. 1. razveden. nakon dana 1010 svibnja 1993.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. 03. rođenog 20 rujna 1930. Ante Jukić. zbog krivičnog djela iz čl.14/93. tapetar. Boškovića br.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Ivana Zlovolić. 7. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. odvjetnika iz Siska. godine u Velikoj Kladuši.

1. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10.1992. i 118. 1. 90. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. do 14. među ostalim. Darinko Herak (list 43 spisa). 120. istog zakona) da bi. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude.000-HRD i temeljem toč. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . st. te Maru Dvorneković. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. u vezi čl. listopada 1991. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). uz podizanje optužnice. 7. 2. OKZRH (sada označeno u članovima 109. na glavnoj raspravi javni tužitelj. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru.1992. ožujka 1993. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. st. Tokom dokaznog postupka. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. koji prileži ovom predmetu.08. OKZRH. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. 120 st. ZKP-a a u vezi čl. koja je. i 2. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. kako se zvala. st. 6. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. Stevana Holija i Maru Pavičić. njegovu ženu. 139. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . godine. Istovremeno. Temeljem propisa čl. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. st. 87. Temeljem propisa čl. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. da je rekao. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. st.03. u kojoj se uračunava pritvor od 16. travnja 1993. 1.000 HRD. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. toč. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. 90. očito pogrešno označenog prezimena. 1. Ja sam uhićen 3.

Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. a iz čl. Ženevske konvencije. 343. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 31 OKZRH). koje ni po kom nije bilo osporeno. st. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. ZKP-a. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. st. bila dovedena u dvojbu. 142. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. stupanj krivične odgovornosti. koja je već naprijed jasno označena. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. st. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. u krajnjoj liniji. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Nema. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. istog zakona). Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. godine. Prilikom odmjeravanja kazne. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. dana 10. 1. svibnja 1993. Povreda međunarodnog prava. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. PREDSJEDNIK Željko Barać.r. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. OKZRH (ranij čl. Slijedi. 1. te ni po kome. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. . Odluka o trošku krivičnog postupka.r. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. v. U Sisku. 1.na način opisan izrekom ove presude. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. 120. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. temelji se na u izreci navedenim propisima.

općina Glina 6. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4.1956. 123. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. 115. u Skeli. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju. «ŠILT». Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede.08.1965. zv. st. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rođen 25. god. god. zv. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 13. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30. st. god. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. «GULA» i «ZMAJ». 4 ZKP-a). rođen 28. BRANKO ČUČKOVIĆ..Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. s tadašnjim prebivalištem u Glini.08. srpnja 1991. sin Ilije i Ane. VLADIMUR VILIĆ. srpnja 1991.. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! . OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. sin Vladimira. sin Slavka. ZKP-a. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal.1945. iz kojeg su upravo bili izišli. 4. Rade Grumić Rare 7 7.11. SINIŠA MARTIĆ. prije čl.

kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. rođen 19. listopada 1948. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. OKZRH. Godine i Strizivojnni. 150. 95. odvjetnice iz Siska. 1.HRD. toč. Rade Grmuše kbr.000. zapisničara. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. st. suprotno odredbama članka 143. sin Franje. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. Hrvat. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. st.HRD i paušalni iznos od 5. OKZRH. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. sa prebivalištem u Glini. održane glavne i javne rasprave. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa.. st. 353. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. – 7. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. nakon dana 17. u odsutnosti optuženika. Temeljem propisa čl. nalazi se u bijegu. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. ZKP-a u svezi čl. godine. 150. dakle. 2. veljače 1993. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. 1. 1. zbog krivičnog djela iz čl. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. po sucu Željku Barać. 4. Ul. SO Đakovo. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. 98. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. oženjen. j e .000. i 144.Okružni sud u Sisku. Temeljem propisa čl.. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. godine u Glini. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković.

. 33. OKZRH.st. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. godine oznake Kv-9/93. Prilikom odmjeravanja kazne. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. temelji se na u izreci citiranim propisima. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. veljače 1993. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Uračunljivost optuženika nije ničim. te ni po kome. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. opisan po svjedocima. u krajnjoj liniji. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. U Sisku. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. dne 17. (čl. prosinca 1992. veljače 1993. 353. OKZRH).. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. naročito ovaj potonji. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. Braniteljica po službenoj dužnosti. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 150. te stoga optuženi. Sam način postupanja optuženika. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. s tim. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. stupanj krivične odgovornosti.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. To tim prije. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. 1. Dakle.

sada u bjektstvu. v. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. odvjetnika iz Siska. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. godine do 31. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. „kapetan Pero“. Barać. zapisničara. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 8. kao kapetan tzv. v.r. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. održane glavne i javne rasprave. rujna 1991. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. Polakova kbr. ožujka 1993. godine u Crkvenom Boku. rujna 1952. po sucu Željku Barać. zv. uz sudjelovanje Nataše Galinić.r. j e . u odsutnosti optuženika. listopada 1991. „milicije SO Krajina“.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. rođen 10. godine. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. nakon što je Makarić Neven. godine u Glini. zbog krivičnog djela iz članka 150. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. nakon dana 26. sin Miloša.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 150. G. Ženevske konvencije iz 1949. ožujka 1993. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ZKP-a u svezi čl. veljače 1993.000.HRD. stavka 1. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. Temeljem propisa čl. čl. i 144. 2. godine. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. toč. st. Branitelj. Svjedok.. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. 95.dakle. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. godine. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. ZKP-a. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 6. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 98. Temeljem propisa članka 353. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. subjektvina i objektivna. 23. istovremeno i oštećeni. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. 1520. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. postavljen po službenoj dužnosti. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. 1.

142.r. Visina izrečene kazne. pozivom na propis čl. sudaca porotnika Ivana Zlovolića.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. dne 26. zapisničara. nakon dana 27. Begović Jove. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.godine. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Jovanovski Budimira. st. st. Prilikom odmjeravanja kazne. Alemke Sladić. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. SI-0016 K. 4. razlogom je određivanju pritvora. 1. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. predsjednika vijeća. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. v. uz sudjelovanje Nataše Galinić. st . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 123. ožujka 1993. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. Zakona o krivičnom postupku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. travnja 1993. člana vijeća . OKZRH. Tarbuk Ranka. U Sisku. Zbog krivičnog djela iz čl. Članova vijeća. stupanj krivične odgovornosti. 33. 353. 1.r. u odsutnosti optuženih. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. i Podunavac Sime. SUDAC Željko Barać. Jakić Ante. a u prisutnosti zamjenika .pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. ZKP). Đure Sertić. v.

rođen 13. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. II – opt. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. J. godine. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. Frankopanska ul. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. i 155 mm. održane glavne i javne rasprave. minobacačku i drugu vatru. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. oficir bivše JNA. Br. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. godine u Dvoru. odvjetnika iz Siska. Marković Đuro. Bučar Štef. Jovanovski Budimir. 24. rujan 1957.optuženi PODUNAVAC SIMO. pristali da provedu ovakova naređenja. sin Mirka. sin Milana. što su njihovi podređeni. 2. zapovjednika garnizona u Petrinji. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. 16 i 21. stariji vodnik u bivšoj JNA. godine u Sokolišu. sa posljednjim prebivalištem. Podunavac Simo. Begović Jovo. a potom. Janjića br. 8. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. Klarić Milana i su . III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. da otvore tenkovsku. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. u Petrinji. Haulikova br. minobacačkom vodu 120 mm. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. sin Rade. godine u Petrinji. V. ul. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. Novi. sin Dragutina. SO Bos. rođen 24. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. kapetan I klase bivše JNA. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. provodeći ovakova naređenja i učinili. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. III – opt. niti jedinica. krivi što su : dana 2. Hanžekova kbr. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. IV – opt. svibnja1963. nakon što su od Tarbuk Slobodana. Bateriji haubica 105. te stambenim.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. rujna 1991. rujna 1949. ožujka 1951. artiljerisku. rođen 30. rođen 15. 66. Lokner Nikola. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. vodnik bivše JNA.

optuženim Babić Miloradu. 2. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. Drakulić Nikola. 98.. st. 1. To stoga. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. st.Mouća Alojza. Sekulić Branko. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 23. Jovanovski Budimiru. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Kovačević Janko. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. veljače 1993. 1. – HRD. datih tokom istrage. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Vujatović Đuro. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. što isti nisu dostupni državnim organima. 6. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl.000. Banjadinović Andjelina. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. 353. Tarbuk Ranku. Marić Mladena i Talaja Josipa. OKZRH. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. prijave medicinskog centra Sisak . ožujka 1993. crkva sv. toč. Općinski sud u Petrinji. – HRD i temeljem toč. što je i učinjeno. 7. Ceković Ljubica. Podnar Stjepana. Vujaković Rajko. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. dakle. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. st. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. Katarine. broja uviđaja 834/91. 142. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. crkva sv. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl.910. Temeljem propisa čl. Lovre i drugi objekti. Banjan Miko. 1. 6. Dumbović Zvonko. Cerjak Branka. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. ZKP-a u svezi čl. Đuričić Rajko. 142. 95 st. st. Popović Marijan. pa tako. st. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. OKZRH. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. 1. Temeljem propisa čl. Lovrenović Ivice. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Trklja Jasmina. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih.

iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . st. crkvu Sv. svakome. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. 1. Marković Đure. 1. predstavlja. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. JNA u Petrinji. OKZRH. Klarić Milana i Mouča Alojza. 33.142. st. Banadinović Andjeline. a primjenom propisa čl. izdavanje zapovjedi. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Vujaklija Rajk. crkvu Sv. Općinski sud u Petrinji. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. TZV. OKZRH. Kendjel Ivana. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. 353. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. a iz čl. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. . Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. također navođenu.o povredama Drakulić Nikole. Bučar Stjepana. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Herelić Ramiza. tako komunalne. ZKP-a. Lovre i dr. koje su gađale kako stambeno. te uvidom u pismenu dokumentaciju. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. sakralne i druge objekte u Petrinji. Jovanović Rezike. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. Djuričić Rajka. Katarine.

ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. travnja 1993. ZKP-a). 123. st. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dana 27.Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 4. U Sisku. PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI .

09. F – 30-32 prikazuje križanje ul. godine. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. V. V. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. gdje su vidljiva oštećenja. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. I. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. M. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. V. locirane u Petrinji u ul. J. Nazora – Trg M. V. Gundulića. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. Tita. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Nazora i Trga M. I. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. F – 16 prikazuje ulicu V.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. kao i uništeno jedno teretno vozilo. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. Nazora – Trg M. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Tita u pravcu Gajeve ul.1991.

srpnja 1991. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo.1944. godine u Dvoru. predsjednika vijeća. Ivana Kasaić. i 15. ĐORĐE STOJANOVIĆ. Srbija i Crna Gora 3. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. člana vijeća. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. godine. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.PODACI O POČINITELJIMA 2. Ivana Blažinić. sin Rade. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. siječnja 1993. 142. i 15. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . rođen 01. sin Staniše. god. st. zbog krivičnog djela iz čl. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. sudaca porotnika Josipa Žinić. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. članova vijeća i Nataše Galinić.03. zapisničara. Alemke Sladić. JNA. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. u odsutnosti optuženika. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. u Stajkovcu. god. Tijekom 14. rujna 1949. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 1. općina Surdulica. oficir tzv. nakon dana 18. srpnja 1991. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. rođen 24.

neizazvan za borbeno djelovanje. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Temeljem propisa čl. Kovačević Ivica.000 HRD. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 108. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 2. st. topničkim i raketnim jedinicama. 7. JNA. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. 142. 95. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. toč. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. u Petrinji. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. 98. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. st.000 – HRD i temeljem točke 6. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. Isaković Čeho. st. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. godine. tzv. studenog 1991. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Temeljem propisa čl. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. travnja 1992. 353. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. dakle. Obrazloženje .749. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. Temeljem propisa čl. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. 1. u više navrata. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. godine do 04. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. Grubić Đuro.kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede.749. st. 1.740 USA dolara. ZKP-a u svezi čl. 1. st.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. Kostić Branko.

1. prosinca 1992. o kojem. a pročitani su. izdao zapovijed. ovom zgodom. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. 1. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. (objava istog i dr. stav. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. 6 da je to činio. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. godine. prosinca 1992. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. kao i njegova industriska zona. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. prosinca 1992. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. 6. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. JNA. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. tzv. 23. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. st. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa).749.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. što. za vrijeme oružanog sukoba koji. 46 – 59. koja prileži spisu. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . . 142. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. u Petrinji. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.1268/91 i – 311/92. sud ne nalazi potrebnim govoriti. a sam grad Sisak.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. prosinca 1992. a iz člana 142. godine (list 94 i 95 spisa) te. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. st. godine (listovi 94 i 95 spisa). Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. iako nema formalna obilježja rata.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. i 90 – 91 spisa). što isti nije dostižan državnim organima.

Shodno visini o izrečene kazne. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. PREDSEDNIK Željko Barać. dana 18. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. siječnja 1993. primjenom propisa člana 353. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. U Sisku.r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. kao ni primjerenosti istog. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. st. . v. v. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Zakona o krivičnom postupku. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić.r. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. određen je pritvor.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. 1.

godine u Jošavici. godine . godine u Joševici. člana vijeća i Nataše Galinić. ove bez ikakva razloga napali. Alemke Sladić. nakon dana 25. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. rođen 29. kojima su su . zvani Tito.opt. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede.opt. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba. sin Ljubana. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. svibnja 1993. oko 7. Radišević Nikole. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. IIIPlavljanić Sime i IV. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. Horvat Stjepan. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. st. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. sin Stanka. kolovoza 1991. godine.predsjednika vijeća. Srbin. svibnja 1960. rođen 11. odvjetnice iz Siska. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti. Horvat Đuro. rođen 2. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. siječnja 1962. sa prebivalištem u Petrinji. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. gdje i prebiva na kbr. u krivičnom predmetu protiv I. godine u Joševici. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. SO Petrinja. II. Srbin.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. Zubanović Jove. zapisničara. 1. sin Milana. OKZRH. 142. u odsutnosti optuženih. zbog krivičnog djela iz čl. 116. Malinova (odvojak) b. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama. SO Petrinja. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ.Paunović Dušana. SAO Krajina. sin Dušana. siječnja 1955. godine u Joševici. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. kolovoza 1960. znajući da mještani sela Pecki. 127. rođen 1.b. krivi što su : dana 16. 4. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ.

1. svaki u ponekom dijelu. 1. Temeljem propisa čl.. 120. 1. optužnicom od 30. godine. 142. 1. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. 1.HRD. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. OKZRH). ZKP-a u svezi čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. toč. kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila. st. u potpunosti. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. Dvorenković Stjepan.000. godine. činjenično. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. Abramović Ivo. navode optužnice. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5.178/92. prosinca 1992. Zubanović Jovi. 90. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba . Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. te ni po kome. 343. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. pobliže opisano izrekom ove presude. 2. studenog 1992. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli. 142. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo. Svjedoci Stanešić Danijel. 87. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. OKZRH. dakle. Temeljem propisa čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. OKZRH (sada čl. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. ali svaki.000. Bugarin Andrija. oznake KT. st. 1. pa i po provedenom dokaznom postupku. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak. st. kako je tuženo. odvjetnica iz Siska. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. st.

1. 142. OKZRH.r. Nije dvojbena. svibnja 1993. pozivom na propis čl. ZKP-a. Visina izrečene kazne zahtjeva. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. dana 25. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. pobude iz kojih je djelo učinjeno. st. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 4.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . krivična odgovornost ni jednog od optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne. 1. određivanje pritvora. 31. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. v. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. st. U Sisku. PREDSJEDNIK Željko Barać v. ZKP-a). 343. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 115. s tim. st. označeno u čl. Odluka o trošku krivičnog postupka. dakle. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog.) a za vrijeme oružanog sukoba. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. temelji se na izreci citiranim propisima. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.r. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

policajac. otac jednog djeteta. V-optuženog Ljubičić Milana. i iz člana 144. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske. Srbin. Ivana Zlovolić. oženjen. sin Mare.optuženi TINTOR DRAGAN.. rođen 01. Alemke Sladić. sin Milana. Srbin. 03. Vinogradska b. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. oženjen. sa stanom u Balincu kbr. Srbin. godine u Glini. sin Alekse. IX-optuženo Djaković Ilije. sin Petra. 1. održane glavne i javne rasprave. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. sin Stevana. 05. oženjen. Mirka Švaljek. VII-optuženog Tintor Dragana. 34. nakon dana 22. zapisničara. V. 04. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. 12 VI. 02.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. sudaca porotnika Ivana Kasaić. sa prebivalištem u Glini. III. predsjednika vijeća. policajac. rođen 19. člana vijeća. stražar. godine u Glini.b. godine u Zemunu. st. 1957. kažnjavan. 1953. Kovačevića b. 1965. Srbin. VI-optuženog Čordaš Vlade. i Nataše Galinić.optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. 12. neoženjen.b. članova vijeća. godine u Glini. rođen 09. oženjen. otac jednog djeteta VII. godine.Okružni sud u Sisku.b. Srbin. sa prebivalištem u Glini. rođen 20. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. IV-optuženog Bogunović Djuke. stražar. odvjetnika iz Siska. zbog krivčnih djela iz člana 142. 1962. rođen 18. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. Banijskog partizanskog odreda b. sin Nebojše.optuženi BALTIĆ PETAR. X-optuženog Matijević Dragana. VI Udarne kordunaške divizije 36. rođen 03. sin Milana. 12. . 1958. Radnička kbr. 1966. II-optuženog Baltić Petra. gdje stanuje u ulici A. 1952. sa stanom ul. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. II. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. stražar. IV.. 03. u odsutnosti optuženih. siječnja 1993. godine u Glini.optuženi BJELAJAC STEVAN. godine u Dvoru. rođen 18.optuženi ČORDAŠ VLADO.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

se pri tome. ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. st. subjektivna i objektivna. prosinca 1992. 23. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. – 6. st. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 1. toč. i 144. Branitelj. 6. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1. dakle. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa članka 98. 1. 95. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja.000.HRD i paušalni iznos od 5. godine. .HRD. postavljen po službenoj dužnosti. 2. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga. st. prosinca 1992. ZKP-a) Kv-103/92 od 30. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150. ZKP-a u svezi čl. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Temeljem propisa članka 353. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. stavak 1.000. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.

r. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. određen je pritvor. siječanja 1993. U Sisku. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. pobude iz kojih je djelo učinjeno. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine. temeljeno na propisu člana 353. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. v. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. Zakona o krivičnom postupku. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti. Prilikom odmjeravanja kazne. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. Obzirom na visinu izrečene kazne. a putem ovoga suda. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. 1. Mirka Švaljek.ženevske konvencije iz 1949. v. člana vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. predsjednika vijeća. Alemk Sladić. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. Ivana Kasaić. SUDAC Željko Barać. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka.r. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. st. dne 19. 33. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.

IV-optuženi Krnjaić Đuro.. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . rođen 9. nakon dana 22. sa prebivalištem u Petrinji. 1. u odsutnosti optuženih. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji. godine u Bosanskoj Bojni. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991. radnik. Grge Novaka b. 13. Srbin. Ul. III-optuženi Zorić Ljuban i. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. rođen 5. održane glavne i javne rasprave. radnik. sin Đure rođen 20. godine u Sisku. nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. SO Petrinja. sa prebivalištem u Petrinji. sa prebivalištem u Petrinji. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Ivana Trnskog kbr. IX 1947.b. godine. 142. oženjen. zbog krivičnog đela iz čl. JNA okupirali grad. godine u Jošavici SO Petrinja. IV-optuženog Krnjaić Đure. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. sin Jovana. Filipa Kljaića b. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. dakle. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. Ul. odvjetnika iz Siska. 11 1968. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. sin Đure rođen 16. uz pomoć tzv. oženjen. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom. godine u Tremušnjaku. sin Draginje. Srbin.Nikole. godine u Petrinji. IV 1954.i 4. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske.siječnja 1993. oženjen.117. Srbin.b. Radićeva kbr. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. Srbin.. radnik. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN. III-optuženog Zorić Ljubana.listopada 1991. otac jednog djeteta. st.IV 1947. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3.

st. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. Temeljem propisa čl.HRD. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137. 142. Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila.označeno u čl. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . . Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. a potom u zajednici. toč. godine. 95. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. . Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4.II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku. 1. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . 1. sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama. Temeljem propisa čl. spajati žicom na strujni krug. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini.500.000.HRD. 353. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .prosinca 1992. ZKP-a u vezi čl. 98.iz čl. godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku. . st.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30. . st. 1.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva . a svaki od njih paušalni iznos od 5. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio. nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. st. pa tako. 1. i 7. Plavljanić Nikoli.prosinca 1992. već u Petrinji).st.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih . 142. Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 2. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. 6. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 1. sud je optuženima Rađenović Željku. 33. SI-0024 K-22/92 . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . dne 22. Ženevske konvencije.r. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. 1. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. v. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika. Slijedi. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Povreda međunarodnog prava. složenosti postupka.siječnja 1993. godine. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić.r. stupanj krivične odgovornosti. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda. st. 353. Zakona o krivičnom postupku.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). v. st. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. a iz člana 142. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku. koja je već naprijed jasno označena. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava. Odluka o trošku krivičnog postupka. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. temelji se na u izreci navedenim propisima. Barać.

„Prelčić“ iz G. Zajca kbr. svibnja 1957. godine u Ljeskovcu. Drobnjak Slavka. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. u krivičnom predmetu protiv I-opt. III-optuženi DROBNJAK MILAN. Ul. 144. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. II-opt. Sanader Dragana. A1emke Sladić. Ul. I. održane glavne i javne rasprave.1ipnja 1953. Mirka Švaljek. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. III-opt. 2. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. godine. u odsutnosti optuženika. zapisničara. zv. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha. I. Mlinoge. sin Branka i majke Milke rodjen 18. II-optuženi SANADER MILE . godine u Ljeskovcu. zv. 2. star 28 godina. od oca Branka i majke Milke. „Prelac Mlinoge. Zajca kbr. star 22 godine. zbog krivičnog djela iz čl. člana vijeća.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. predsjednika vijeća. odvjetnika iz Siska. rođen 3. Sanader Mile. Drobnjak Milana i IV-opt. “ iz G. trgovac. krivi su .siječnja 1993. članova vijeća te Nataše Galinić. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. Ivana Zlovolić. sudaca porotnika Ivana Kasaić. nakon dana 2l.

godine I-optuženom Sanader Draganu. ZKP-a u svezi čl. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. njihove prisutnosti glavnoj raspravi. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. Alijagić Meho. uslijed čega su Cerjak Dražen. 7. Tutić Radislav. 1. Muškić Neno. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. III-opt. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Drobnjak Slavku. 2. . 144.što su: dana 16. u ovom času. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. IIIopt. nakon čega su II-opt.000. kršeći pravila međunarodnog prava. Drobnjak Milanu i IV-opt. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. Svoboda Mišo.. zajedno sa njime pucali u njih. suglasivši se sa ovakovom naredbom. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Dumbović Nikola. Mikulin Vlado. Sanader Mile. st. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl.HRD. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava .rujna 1991.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika .200. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović".HHD. Drobnja1k Milanu i IV-opt. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Rogulja Milivoj. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. 98. III-opt. godine u Petrinji. Temeljem propisa čl. a zatim. II-optuženom Sanader Mili. Tomašić Branko. 1. toč. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25. st. 95.. 353.iz čl. Jelačić Ivica. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. Gregec Dejan. 1. godine. studenog 1992. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske. 144. Kovačić Božidar. dakle. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.prosinca 1992. a ubijeni bili Bursik Tomislav. Temeljem propisa čl. Lukačević Franjo. st.

koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su... uvjerenje je suda. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv. a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja.. Njihova su kazivanja (kao. čiji je i on bio pripadnik „. Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih. može se reći srećom.. ". uz suglasnost stranaka.odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina. Međutim. nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno .. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „.. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela.. ali ne znam kako se zove. Galijan Zlatka. nastojeći čuvati sebe.Branitelj. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa).naoružanje.. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika. kako je i pledirano u završnoj riječi.. “TO“.. Nedvojbeno je. predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike . ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim. Turajlić Ilije. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika. Turajlić Nikole.. ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju..pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa). dopremila vojska“. jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen . Turajlić Miroslava. da se ne kaže previše. postavljen po službenoj dužnosti. nije prigovorio. Požar Zorana. Popara Dušan (list 71 spisa).. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana.. neposrednih očevidaca događaja.“. (pa tako Turajlić Milorada. tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“. čiji su iskazi.. Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja. primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ". ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije.. pao . ali on nije htio o tome ništa razgovarati. Popara Dušana.. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa). „. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka. već spominjanih. ali da je ipak. da ni jednom izvedenom dokazu. Turajlić Milana. pak. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa). nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno.. Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže. Turajlić Milovana. pročitani.

jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17.samo glede stradalih osoba). zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“. „Ja sam ostao neozlijeđen. već samo.iz ratne zone u Petrinji . glede upravo rečenog.11.. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81. „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. „Njega sam zapazio i zapamtio po tome.. izostavljen je.. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). kada mi je predočena slika. Mile (također Sanader . a prema utuženom takove nisu bile. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji. Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23.opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa). tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika. utvrdili njegov identitet. . spisa. jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu.. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa). koji je to stvarno i bio. „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko. ovoga puta iz izreke presude . po saznanju za postupke i imena učesnika u njima. rujna 1991.. među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan. To ne čudi.. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. konačno. godine u Prosekturi bolnice Sisak. 93. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. pa ni izvješće Policijske uprave Sisak. kao smrtno stradali istom zgodom.je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika.. Konkretno. „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola. 89. Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar".do Bolnice u Sisku. tada nije bio ratni zarobljenik.i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“.. . Žugaj Vlado. što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . 83. Naime. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko. prepoznao Sanader Dragana. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude. No.je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života.. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda.rujna 1991. Sve se ovo kazuje stoga. Kovačević Ivica i Svoboda Mišo.. godine predveče .. jer se ovome sudu. Izostavljena je. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su.. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ". a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. i 99. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena.. Nadalje. Pečirko Marijan. 97.1992. „Sanader Dragan između ostalog je rekao . nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno .

dakle. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. . određivanje pritvora. Visina izrečene kazne zahtjeva. godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 353. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. s tim. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. među inim i dobrovoljaca za to. st.označenog u članu 144. pozivom na propis čl.r. 1. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Nema. te ni po kome. u krajnjoj liniji. U Sisku. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. te stoga optuženici.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . Prilikom odmjeravanja kazne. pobude iz kojih je djelo učinjeno. optuženih. dne 21. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. PREDSJEDNIK Željko Barać. 33. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Zakona o krivičnom postupku. v. temelji se na u izreci citiranim propisima. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka.već civil. stupanj krivične odgovornosti. Sam način postupanja.siječnja 1993. bila dovedena u sumnju. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.r. Odluka o trošku krivičnog postupka. javljanje. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.

12. Gaćeša br. 12. 1954. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede. zbog krivičnih djela iz čl. I./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991. godine u Glini. godine do 31. Trg narodnog heroja br. članova vijeća te Nataše Galinić. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. 1. i iz čl. Dubici. 144. Željka Barać.1956. Ivana Kasaić. Mirka Švaljek. muče i tuku. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. Štajduhar Pavao i Žilić Branko. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili.09. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. sin Marka. održane glavne i javne rasprave. Josipa Budinskog. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. Srbin. ožujka 1992. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. gdje i prebiva u ul. 54. godine u Bos. zapisničara. u vijeću sastavljenom od sudaca. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice. člana vijeća. veljače 1993. V. Palaić Ivan. Srbin krivi što su : 1. nestali su . st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sin Pere. godine u Glini. predsjednika vijeća. godine.SI – 0025 K – 23/92 . strojarski tehničar. oženjen. nakon dana 5. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. 142. u odsutnosti optuženih. rođen 12.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. sa prebivalištem u Vrginmostu . rođen 10. odvjetnika iz Siska. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.

Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. Kaurić Joso. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. 98. st.Litrić Milan i Žužić Ante. Pa se temeljem propisa čl. i 2 toč. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. a svaki od njih paušalni iznos od 5. 2. st. a za krivično djelo opisano pod 2. 1. st. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav.500./. 144. 353. 95. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije. učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. ZKP-a u svezi čl. u istom mjestu i na isti način kao pod 1./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. 142. 2. te i sami to činili. koju naredbu su ovi prihvatili. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. studenog 1992. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. a opisani pod 2. čime su opisanim pod 1. – 7. od 25./ istovremeno. 48 st 1. . st./. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. – HRD./. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice. dakle./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. muče i tuku. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. 1. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. od kojih udaraca su Litrić Borislav. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede .000 – HRD. 1. dakle. 1. toč. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.

u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. Način postupanja svakog od optuženih. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. 23. upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. dakle. 144. naročito pogibanjem ljudi. Postupali su optuženici. prosinca 1992. nitko nije oprostio. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. a sa nespornim posljedicama.označenog čl. st.) . nije dvojbena. ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). st. 142. godine. dakle. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. postavljen po službenoj dužnosti. da djelo mora biti . Branitelj. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. opisan po svjedoku. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. označenog čl. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. Svojstvo civilnih osoba. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. Krivična odgovornost. te ni po kome. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 144. 1. kojima ih se tereti. 6. što isti nisu dostižni državnim organima. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima. 142. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. a sadržan i izrekom presude. st 1. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.

koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. te stoga optuženici. Vedrog . po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda.09. Pobrđana. s tim. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. sin Mije i Marije rođene Petanović. U Sisku. Odluka o trošku krivičnog postupka. PREDSJEDNIK Željko Barać v. god u Sisku. rođen 19. temelji se na u izreci citiranim propisima. po nacionalnosti Hrvat. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. državljanin RH.protupravno i po međunarodnom pravu. 1. Zakona o krivičnom postupku). tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. odgovarajuća je težini od njih učinjenog. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela.1969. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. st.r. pobude iz kojih su djela učinjena. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. u krajnjoj liniji. stupanj krivične odgovornosti. dana 5. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. 353. veljače 1993. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v.r. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

advokata iz Siska. održane javne glavne rasprave. Mirka Švaljek. Alemke Sladić. predsjednika vijeća. nalazi se u garnizonu u Petrinji. Đure Sertić. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. god. te nakon što su artiljerijske i . oženjen. nakon dana 7. zbog krivičnog djela iz članka 142. otac dvoje djece. člana vijeća. Općina Glina. što je: dana 2. Komogovine. bio pripadnik tzv. sin Nikole. godine.00 sati te 16. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. u odsutnosti optuženika. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju.srpnja 1992. uz sudjelovanje Nataše Galinić. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. a nakon što je takova vatra otvorena. godine oko 12. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci. Dana 06. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. sudaca porotnika Ivana Kasaić.siječnja 1946.rujna 1991. i branitelja optuženika Davora Škugor. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK. potpukovnik bivše JNA. godine u Balincu. zapisničara. u svezi članka 24. god. god. rođen 27. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. KZJ. članova vijeća. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše. koja je privremeno okupirana.rujna 1991. kolovoza 1995. god do 06. kolovoza 1995. kolovoza 1995. god pa sve do 06.rujna 1991. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku.Polja. i 21. stavak 1. godine u Petrinji. kao zapovjednik garnizona Petrinja. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske.

istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. 1. 1. st. 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje. 2.svibnja 1992. radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. Drakulić Nikola. 353.380. H-alereić Ramiz. 1. dakle.i temeljem točke 6. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. Temeljem propisa čl.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji.sa tenkovima . komunalnih i drugih objekata u gradu. st. st. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi. a teško ranjeni Đuričić Rajko. 1. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom.označeno u čl.minobacačke granate počele padati po Petrinji. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. 53/91). crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. u svezi čl. st. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici.rujna 1991. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26. st. te razrušeno i uništeno više stambenih. 142. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva .rujna i 21. 98. ZKP-a u svezi čl.. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. 6. Općinski sud u Petrinji. 24. . Temeljem čl. 1. izišli . godine. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. 95. toč.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21.

Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). Jovanović Ramiza(list 117 spisa). koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). Osim toga. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku. godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi. vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk. Denis Latin (list 62 i 110 spisa).rujna 1991. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa). godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja.200 metara. godine. a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. godine. Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . srpnja 1991. a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. Oko 10 minuta nakon te eksplozije. kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk.kolovoza 1991.1ipnja 1992. godine bilo ratom zahvaćeno. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16. Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji.kolovoza 1991. Primopredaju je vršio do 10.rujna 1991. Dakle. te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2. jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. Dana 7. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. Optuženik je odmah prekinuo konferenciju. u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova. godine. vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika. Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik . Osim toga. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području". sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović.

To su bili pripadnici teritorijalne obrane. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. sve do 19. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk. Oko 19.granata. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. Neki su ušli u ambulantu. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih.00 sati.rujna 1991. Konferencija je odmah prekinuta. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu. Došlo je do oštećenja krova. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). dakle. . Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija. što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme . Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. pala granata od minobacača 82 mm." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu. majku im ustašku. haubica i VBR-ova. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). Pucalo se iz topova. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske. i ukupno oko stotinu vojnika. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. tenkova i teškog naoružanja.godine a iz video-kasete je uočljivo. kao i optuženika. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. ali je i priličan broj rezervista. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak. minobacača od 82 i 120 mm.

rujna 1991. nije mu poznato. Mrtve su pronalazili po kućama. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. Svjedok kaže. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. Osim toga. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. a to su činili na dva načina: Prvo. Kako je vodio o tome statistiku. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. zatim. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. Napad je dogovoren za 21. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila.6 dana. da je sve ovo dakle. Svjedok dodaje. da je 15. Nikola". a zatim je taj posao . ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi. Osim toga. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. raspolagali su jedino sa pješadijskim.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu. a počeli su iza posljednjeg napada 21. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. rujna 1991. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. godine. godine kada je izvršen treći napad.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16. Da li je to učinio ne zna. i drugo. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. Palajić Ivo. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog.rujna 1991. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". Znano mu je. da je došlo do znatnog oštećenja grada. Mrtve su tako skupljali 5 . ZNG-a ili građana Petrinje. da se ponovi napad na Petrinju.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. ulicama i podrumima. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena.rujna 1991.rujna 1991. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao. Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. smatra. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. Po ovome zaključuje da je dana 21. Benedikt" i "Sv. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. godine kada je i izvršen. Napad je počeo oko 6 sati. vrtovima.

znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv. Nalazili su ih u podrumima. razorenu kuću Dangubić Mije. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena. Svjedok na kraju iskaza iznosi. godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu.Lovre" koja se u njemu nalazi. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. godine. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. ali i nakon toga.rujna 1991. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv. Benedikt" i u cijelosti uništena. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo.rujna 1991. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. Šmisl Stjepan. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. Djecu nisu našli. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Bio je u samom centru grada. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina.rujna 1991. dapače. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. Danilović Kosta i Babić Vlado. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija.rujna .rujna 1991. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih.rujna 1991. Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. 21. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. Sve ostalo civilno stanovništvo. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi. Palajić Ivo. po civilnom stanovništvu. vrtovima. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. godine kada je uslijedio drugi napad. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. Nalazio se je u Petrinji i 16.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja. Dana 16. no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici. Nije poznavao poginule. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. da je bilo poginulih iz napada 16.rujna 1991. a niti je bilo kojeg prepoznao. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa. godine u Petrinji. te se sa ukućanima sklonio u podrum. a čule su se i detonacije po cijelom gradu. sakupljao poginule civile po Petrinji. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a.rujna 1991. a kada . što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Čuo je brujanje tenkovskih motora. Napad je vršen tenkovima. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu.

eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. na Petrinju 2. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2. kulturnih i drugih javnih objekata. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. decidirani. Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. Nakon što se sakrio u obližnju kući. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. da napusti podrum i kuću. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka. Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom.rujna. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. Nadalje je vidljivo da su dana 5. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. Sa sigurnošću tvrdi. 16. srušen most na rijeci Petrinjčici. što sa sigurnošću tvrdi. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju. Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi.rujna 1991. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo. sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. uopće može se samo reći . izlazak tenkova. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. kada je već prestao napad. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". godine. Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović".rujna 1991. kao i njihov povratak. Iskazom svjedoka Ing Harceta. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. raznih sakralnih. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. da za napad koji je učinjen 2. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti. logični.rujna 1991. rujna .rujna 1991. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada. godine. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu.

Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske. a ubrzo i izlazak tenkova. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. vrtovima. godine kojom rukovodi. dugotrajniji. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. obavljaju uviđaj.. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe . U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad. novi napad. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne. Popis poginulih ostao je u kasarni. civila.i 21. KZJ u vezi čl. Naime. Neki i masakrirani.rujna 1991. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju. Ovaj još jači i snažniji. Mrtvi na ulicama. Kako je ona u pismenom obliku. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada.rujna 1991. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. opet bez ikakova razloga i povoda. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja.i 2l. 24. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća.rujna 1992.u Petrinji. sa više poginulih civila. dvorištima. Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao.rujna 1991. Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova. kao npr. godine. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu. Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. povodom jedne nesreće. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . izdaje odmah naredbu za napad. koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. 142. Sve do te naredbe u gradu je mirno. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. podrumima. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata. Jedina moguća konstatacija . Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. Isti je uslijedio 21. vežama. grad u vatri.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka. Svi poginuli potječu iz napada 16. gradjani žive i provode uobičajeni dan.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. Dakle. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. kako napad ne bi bio zaustavljen. više teško i po život opasno ranjenih. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. Dogovara konferenciju za tisak 2.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . . 353. st. dne 7. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela. da bi do kraja izvršio svoj naum. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao.srpnja 1992. prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. napada koji je učinjen na grad. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. U Sisku. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. ZKP-a. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. upravo suprotno u toku postupka. te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. međutim. a ne izdavao. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske. iz kasarne. 33. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. 1. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. Naime. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. KZJ. njenog rušenja i ubijanja civila. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Dakle.r. Prema tome.

godine. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 . S.09. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. Gundulića. prikazuju objekte na križanju ul. V.1991.locirane u Petrinji u ul. godine. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak.09.1991. god.O. događaja 02.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. 09. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.09.1991. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. I. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.

DAMIR BOGDANOVIĆ. prikazuju križanje ul. prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. god u Novskoj. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. V. F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul. nadalje . F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja.1967. prikazuju Trg M. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja. V. gdje su vidljiva oštećenja. ul. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. su vidljivi tragovi oštećenja. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Nazora-Trg M. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. V. Nazora fotografirano od pravca križanja ul.06. V.. Nazora – Trg M. god. M. V. pločnika i. V. Tita u pravcu Gajeve ul. Tita. kolnika. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul.F-16 prikazuju ul. Nazora-Trg M. I. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. Tita u pravcu Gajeve ul. rođen 10. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. J. kao i tragovi zrna-projektila. V. prikazuju stambene objekte u ul. prikazuju Trg J. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. V.

godine u Ostrožinu. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sin Mirka i Danice rođene Rudan. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. poljodjelac. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. s prebivalištem u Ostrožini kbr. Srbin. 3. drž. 123. Srbin. u svezi st. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. Milana Krajačić. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. 1. 340. 2. OKZRH. zapisničara. sin Mirka i Danice rođene Rudan. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH.. RH. godine. odvjetnika iz Siska. zbog kaznenog djela iz čl. "Čvoljac".i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. 1956.07. Stjepana Benčić. napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. I. neoženjen. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. temeljem propisa čl. drž. godine u Ostrožinu. Alemke Sladić. održane glavne i javne rasprave. god. članova vijeća. gdje i prebiva na kbr.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. toč.07. 1956. RH. ZKP-a . predsjednika vijeća. nakon dana 06. radnik. zv. rođen 16. 197. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. st. 197. člana vijeća.veljače 1997. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. rođen 16.

a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. troškovi kaznenog postupka iz čl. Mirko Gvojić. pozivom na propis čl. 1. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. Temeljem propisa čl. 97. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 340. 1. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. ZKP-a. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 3. ZKP-a. dakle. st. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. 91. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. pa. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. s:. st. toč. Stjepan Šuntić. 1. OKZRH. kako tijekom istrage. 2. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 2. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. protjerivanjem stanovništva. . OKZRH. u svezi st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. 1. 2. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. st. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. Oba optuženika. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 123. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. . a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. padaju na teret proračunskih sredstava. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. ZKP-a. tako i na glavnoj raspravi. navode optužnice. a činjenično opisano i izrekom ove presude. 208. opet. 123. nije preostalo drugo. "Krajine". Sudu.siječnja 1997. 2. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. no. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. Ni jedan od njih. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. to jest nisu iznijeli svoju obranu. ZKP-a. toč. ama baš ni jednom riječju. u svezi st.5. st.

OKZRH. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. strojobravar. troškovi kaznenog postupka iz čl. v.rujna 1996. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.r. ZKP-a. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. zv.Pozivom na propis čl. .RH. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. dne 06. Mirka Švaljek. uz sudjelovanje Nataše Galinić. člana vijeća. predsjednika vijeća. PREDSJEDNIK Željko Barać. 1. ZKP-a. 120. članova vijeća.5. a shodno načinu okončanja postupka. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. 87. 91. v. sudaca porotnika Ivana Kasaić.r. drž. Jalšo. zbog kaznenog djela iz čl. 1. sin Đure i Ljube rođene Čorić. Josipa Žinić. st. U Sisku. rođen 11. godine u Cerovljanima. nakon dana 26. st. zapisničara. pismen. godine. Alice Freiberger. sa završenom . odvjetnika iz Siska. 1.veljače 1997. 67. Srbin. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. 2. toč. padaju na teret proračunskih sredstava.listopada 1954. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. st. bez zaposlenja.

izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. a na glavnoj raspravi 26. OKZRH. "SAO Krajina". 1.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima.kolovoza 1995. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. Temeljem propisa čl. protjerivanje stanovništva. 1. st. 1. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. Temeljem propisa čl. . 1. st. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. st. 90. u svezi st.6. OKZRH. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. da bi. te odcepljenja općine Hrv. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. 45. 2. godine broj KT-36/96. u vezi st. ZKP-a. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. kao i od 19. najprije. kriv je tijekom razdoblja od 1991. bez djece. 123. st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno.SSS. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. veljače 1996. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. godine pa nadalje. do 1995. st. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. para državi "Krajina". pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. 120. 1. do 21. neoženjen. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. pristupio u paravojne formacije tzv.travnja 1996. toč. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. 123. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. 87. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. dakle. tbč. OKZRH u izrečenu kaznu se. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 4. kroz čitavo navedeno razdoblje.rujna 1996. svoju obranu. OKZRH. sada ponovno. . srpnja 1996. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. 2. 2.

OKZRH. OKZRH. kao i od 19. ustanovljeno. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. godine pa nadalje. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. a da tome nitko ne prigovara. također se ne može. pa je tako. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. honorirati. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.r. učinjenog sa umišljajem.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. sada u tom pravcu. pozivom na propis čl. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. ZKP-a. OKZRH. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti.). pretpostavlja se. st. Vojna pošta 9139 Kostajnica". čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl." da je bio "četni stariješina". PREDSJEDNIK Željko Barać.r. „Srpske vojske Krajine 39. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. 90. 2. zastrašivanja i protjerivanja. te drugo. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim.rujna 1996. v. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova.Korpus. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. jer nije dorečeno. nije ničim dokazana. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. da je bio pripadnik tzv. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. veljače 1996. revers i dr. koje mogu utjecati na visinu kazne. a iz "reversa ličnog zaduženja. 31.kolovo za 1995. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. municije. dne 26. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. v. st. do 21. U Sisku. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja.. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje.. 123. 45. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. u vezi st.travnja 1996. 4. 1. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04.

ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. Alemke Sladić. odvjetnika iz Zagreba. godine u Vrginmostu. člana vijeća. članova vijeća. 123. zapisničara. Temeljem propisa čl.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st. rođenog 27.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. u svezi st. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. neoženjenog. 1. u selu Crna Draga . gdje i prebiva. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Ivana Plemenčić. održane glavne i javne rasprave. sa završenom SSS. "Krajine". drž. Brnjevac 70. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 339. Srbina. 2. godine. 1963. do 1995. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. zbog kaznenog djela iz čl. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. sudaca porotnik " Bogdana Josip. vozača.01. 3. toč.OKZRH. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. godine. predsjednika vijeća. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. nakon dana 2l. RH. nezaposlenog.svibnja 1997. Vladimira Jerković. sina Rade i Jelice rode ne Miličević.

organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. toč. 1. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.r.r. protjerivanjem stanovništva. 123. st. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 1. dakle. U Sisku. v. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. .siječnja 1997. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. OKZRH. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. para državi "Krajini". primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. padaju na teret proračunskih sredstava. 1.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 91.svibnja 1997. 1. st. a na glavnoj raspravi održanoj 21. . Temeljem propisa čl. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . st. Rečeno je razlogom. ZKP-a. 2. u svezi st. Pri kraju provedenog postupka. dne 21. st. OKZRH. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. v. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. Barać. 2. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.pripojenja tzv. 2. 87. godine.5. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .svibnja 1997. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. u svezi st. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. 123. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09.

zp. Ćepin. st. članova vijeća. godine. Srbin. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . neosuđivan. 123. vodi se u VE u Glini. oženjen. pismeno sa završenom SSS. a sada na adresi Livana. „Krajina“. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. održane glavne i javne rasprave. godine u Starom Selu. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. godine do mjeseca kolovoza 1995. u svezi st. sa posljednjim prebivalištem u Glini. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. predsjednika vijeća. Omladinska 3. vojsku služio u bivšoj JNA.Holzer. kriv je što je: tijekom 1991. nakon dana ll. zbog kaznenog djela iz čl. sudaca porotnika Ivana Kasaić. zapisničara. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. Mirka Švaljek. Ljubice Rendulić .1951. automehaničar. 24. 1. RH.studenog 1996.01. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. rođen 01. odvjetnika iz Siska. otac jednog djeteta. 2. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. OKZRH. člana vijeća. Nikole Tesle br.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Josipa Žinić. drž.

4. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju.označeno u čl..bio sam pripadnik. u svezi st.. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti.. st. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. toč. za vrijeme rata. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. iako sam Srbin.. godine. s tim da dodaje ".1istoDada 1996. ".srpnja 1996.65 mm. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. 1. kroz čitavo navedeno vrijeme. ZKP-a..mogu još na kraju . pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 1. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. u okviru takvog zločinačkog plana. st. .. kako se navodi optužnicom. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. na glavnoj raspravi dana 23. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret.. počam od 04. imao sam automatsku pušku.srpnja 1996.. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu.obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. paravojnih formacija milicije ..6. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. pučana hrvatske nacionalnosti. oružje sam imao još iz bivše milicije . godine. 123. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. st. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. ZKP-a. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. st. morao sam to biti . 1. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti." (list 28/11).. . Temeljem propisa čl.. 2. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi.. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. OKZRH. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti. OKZRH. pa nadalje. st. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. 2. da bi. 87.. 45. godine ista bila izmijenjena na način. 1. 120. Temeljem propisa čl. do izbijanja sukoba. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija.

da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. 123. Isto tako. a Zakon o općem oprostu ( N. 120. Dušan Zelenbaba. istog temeljem čl. pri navođenju njegove obrane. OKZRH. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. što je sud propustio ustanoviti. . kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka.priznaje i sam optuženik. jasno kazuje. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. do čl. konačno. bilo rečeno. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. . 80. OKZRH“. st. dodatak Međunarodni ugovori br. Koje je optuženik predložio. 1. st. 1. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. Branitelj. a optuženik prihvaća. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. u konkretnom slučaju. Mile Martić.N. Milan Babić. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. 1/10 od 26. mimo njegove volje. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu.N. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. paravojnih formacija milicije. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. OKZRH u svezi sa čl. da je izostalo. godine. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. rujna 1996. negativnu okolnost. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. a da je tjeralica sredstvo da se. 122. br.godine ) u čl. Naprotiv. 3. Morao sam to biti''. od 27. tvrdi. 7. kako to obrana tvrdi. kako je već ranije navođeno. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. 3. st. pa i onima. dostavljenom po sudu u Hagu. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. 2. istog Zakona.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. 2.rujna 1996. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim.list 82/II) i dalje. 123. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. OKZRH. a ne nečim. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. makar na tzv. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. kao i da je. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. 120. st.

a i ljude iz svjedokova okruženja. Mogućnost. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. kao pripadnik skupine. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. a da bi priznala "postojanje grupe". čl. smješten u samicu. ponuđen po optuženiku. što se lako zaključuje iz njegove obrane. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. Sud. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. Istovremeno ga je vrijeđao. 2. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. . nanosio psihičke i fizičke povrede. godine.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. dozvoljavao paljenje imovine. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. a uznastoji samo sebe izuzeti. glasi u najmanju ruku ironično. Zapaljena mu je kuća. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. Trajalo je to četiri dana. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. poistovjećuje se sa skupinom.Posjedovanje naoružanja nije sporno. križima i leđima oborenog na pod. Istina je. tu nema šta. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. prijeteći da će ih zaklati. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. nasuprot optuženiku. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. kada se znade. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. riječju. a sve prateći psujući mu ustašku majku. 123. kao pripadnika skupine. "milicioneru“ koji. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. znajući za sve to i ne reagirajući. da bude jasno. primjenjivao mjere zastrašivanja. svinje odvlačile. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. pljačkalo na veliko. a sve stoga da sa vješala skine . psujući im ustašku mater. da je . na čemu uznastoji obrana.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. ali. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. otuđivao vrijedne predmete. Točno je. a kroz to vrijeme sada opt. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika.

50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. a sa njima i ja.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. ima je neprilike.obješenu baku. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. prijetio obračunom. a posebno u Jukincu.listopada 1991. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. starog oko 45 godina.. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. godine. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. . a "spominjanjem" ustaške majke.svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 .. među tridesetak naoružanih osoba. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. a na poziv Kotur Bogdana. Svjedok se prisjeća ".svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. godine. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. Prijetio mu je.. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. preko razglasa... iz Bijelih Voda. ubojstvima i zlostavljanjima. a kada je dolazio do njega. među . da je 17. pored drugih i po Kotur Bogdanu. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". Uvijek se samo veselio. ali mu ne znam imena. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. datuma kojega je dobro zapamtio. obučenih u razne uniforme. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. . . bez razloga za to. udarajući ga naizmjenično. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. prepoznao sada optuženoga. Bio je sa ostalima i u njegovu. Kotur u tome nije učestvovao. sve dok je do 26." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. Ja oružja nisam imao. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. nije mu poznato kuda. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. a ne da bi slučajno to osudio. polijevali po kućama. godine živio u Glini. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega.. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. Kada sam izišao . kojom prilikom je sa još jednim mještaninom.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. . Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem.kolovoza 1991.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. vojne i milicijske. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. bacali ručne bombe u iste i palili". 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. u Jukincu. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. nakon što je pretražio. Nije po njima tada pucano. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur.

u biti. za koje se više nikada nije čulo. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. u kuću Divjak Branka. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. sudu. nije jasno. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. ponovno ga je optuženik. odakle je. među ostalim. . a koje je izostalo. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. kojem je. za razliku od optuženika. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. Po prevoženju kamionom u Jukinac. na imanju Zibara. ti materina. . Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. treba te zaklati". reagirao. Uviđajem na mjestu događaja. naime. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. doslovno rekao: "p. svinje.". ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. krave. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. mještane tukli i zlostavljali. o kojima je već bilo riječi. Slado. gdje je svjedok tada živio. iako kolovodja. ali to ne znači. "negativnu okolnost". koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. nije doista postupio kako su oni govorili. istovremeno. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. koji su pljačkali sve što su stigli. Nije to uspio ni pri suoćenjima. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. Svjedoci predloženi po optuženiku. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. a u pogledu mogućnost. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. ama baš svi svjedoci govorili. kojim su prilikama. bez njegovog obrazloženja. koji je tamo došao. Klobučar Nikola.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. da optuženik spram ostalih. konkretno Matijević Ivan. Ti-su svjedoci.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. kada je odvožen kamionom. Ferenac Milan. zapaljivim metcima. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. zv. primjerice poljoprivredne strojeve. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. . godine. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. Sva trojica su ga tukla. opljačkan i gliser.kojima je prepoznao sada okrivljenog.rujna 1992. ovaj puta u selo Prijeka. to potvrdili. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. nešto poslije pola noći.

smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. OKZRH. pozivom na propis čl.Činjenica je. v. 4. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela.srpnja 1996. predviđena čl. optuženik i veoma aktivno.studenog 1995. nasuprot obrane optuženika. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl.r. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti.0KZRH. tim prije što ih ni obrana nije istakla.r. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. pa tako. OKZRH utječu na visinu kazne. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. st. 45. koje u smislu propisa čl. U Sisku. koje je postao pripadnikom. v. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. dne ll. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. pa nadalje. 31. Željko Barać. godine. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. 90. znane i neprijeporno. kao otegotno . Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda . pa sud. 37. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. dakle. jer povreda istog. čije je zločinačko postupanje. slijedom iznošenoga. kako je već isticano.

radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". u kaznenom predmetu protiv opt. rođenog 26. god.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. od vj. OKZRH. uz sudjelovanje Slavice Režić. člana vijeća. Dubici. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. nakon dana 24. u Bos. branitelja opt. sin Đure. zbog kaznenog djela iz čl. VELIMIR MILE. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. zaduživši uniformu. lipnja 1996. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Alice Freiberger. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. godine pristupio paravojnim formacijama tzv.06. 120. Đure Sertić. članova vijeća. s stanom u CerovIjanima 95. prije svega mještana iz sela Cerovljana. održane javne i glavne rasprave. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. sudaca porotnika Ante Jukić. VELIMIR MILE. godine do 1995. "Krajine". oružje i streljivo. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. pokretna imovina otuđena.1950. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. iz Siska. godine u nazočnosti optuženog. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. kao zapisničara. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . sa kojim je bio očito nezadovoljan. 1. Ivana Blažinić. automatsku pušku i dr. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. predsjednik vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. Josipa Sladić. st.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.r. dne 28. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. 31. pa nadalje pozivom na propis čl. v. Slabe imovinske prilike optuženika. OKZRH. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. U Sisku. OKZRH. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. dok olakotnih okolnosti. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. kada je mislio da će mu to biti od koristi. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. siječnja 1996. 45. studenog 1996. . a temeljem u izreci citiranih propisa.godine. počam od 11. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.optuženika spram nje kritične zgode. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. Vrijeme provedeno u pritvoru. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. v. PREDSJEDNIK Željko Barać. 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

oženjen. Općina Novska. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. u kaznenom predmetu protiv opt. dakle. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. predsjednik vijeća. SSS. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. Općina Pakrac.g. st.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. k r i v je što je: dana 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. kolovoza 1949. članova vijeća. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. 1. svibnja 1995. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske.12. nakon dana 23. MRZIĆ MILANA. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.1968. rod. 20. sudaca porotnika Ivana Blažinić. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. člana vijeća. st. 120. odvj. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. godine u jutarnjim satima. siječnja 1997. VE Pakrac. godine. RH. zapisničara. Srbin. MRZIĆ MILAN. pješačke brigade vojske tzv. u nazočnosti optuženika. OKZRH. držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. OKZRH . u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. "RSK". 08. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. 120. branitelja optuženika Laze Veselinović. sin Dragutina i Ljube r. zbog kaznenog djela iz čl. neosuđivan. drž. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. Vukotić. Općina Novska. Đure Sertić i Mirka Švaljek. u Gornjoj Subotskoj. Alica Freiberger.opisano u čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. te ispaljenje raketa call 57 mm. iz Zagreba. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. konobar. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. otac jednog djeteta. 1.

Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji.zbog toga se temeljem čl.1995. toč. 1. 120. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem. godine. st. Nadalje. 1. 87. st. Dana 1. st. 1. pješadijske brigade vojske tzv. OKZRH primjenom čl. – 6. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja.1995.05. godine bio je u Paklenici. i 2. 90. 1. 45. st. Babić Milan. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška.05. godine pa nadalje. st. 2. "RSK" od 7 mjeseca 1994. 1. a u svezi čl. ali ne i po Novskoj. 39. toč.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. toč. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm). Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . i održavanja oruđa u funkciji. i čl. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. OKZRH. Na Novsku se djelovalo iz BiH. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. Primjenom čl. tek na djelovanje po njima.00 kuna. Temeljem čl. pješadijske brigade. 1. gdje je bila minobacačka četa. ZKP. odnosno da ima zastoj. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk. st. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. 1. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. 1.64 kn i paušal od 1. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29. 38. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik.000. Spavao je do 6. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. 120.

Čičak Zlatka (str. To se sve događalo u periodu oko 7. svibanj 1995. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska. Stipu Vulić (str.7). dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato. proizlazi iz fotoelaborata.14. Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača. Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str. Milana Čorak (str. pješadijske brigade vojske tzv.6465. godine (str. "RSK". nije dvojbeno da je opt. 136). procjena Komisije za ratne štete. te zapisnik o obrani optuženika (str. "RSK". Razaranje pomenutih mjesta opt.ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem.66). 76). svibanj 1995. Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda.2-3.svibnja 1995. godine i 3. u prilogu Pravilo brigade. a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv. te podaci o liječenju optuženika. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka . "RSK". pješadijske brigade vojske tzv. bio ranjen. presliku iz vojne knjižice za optuženog (str. te je tom prilikom ranjen. Vojnović Nikolu (str. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. Takav zaključak u odnosu na opt. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. osim u početku kod Starog Grabovca.135). Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci. saslušao svjedoka Babić Željka (str. 72). 1. te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv.19-20. godine (str. zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1.88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str. 74-75). vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. stacioniranih u . podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije. jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm.30 sati. svibnja 1995.145-182). Nadalje. nakon čega je pobjegao. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu. do vremena njegova ranjavanja. 89). "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm. godine bio potporučnik načelnika topništva 98. stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta.5). S obzirom da je opt.39. Nije dvojbeno da opt. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen.135).

pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak". pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. te ispaljenje raketa cal. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj. Općina Novska. Gradišci. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1. koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska.g. Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. godine ostao u zastoju.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km. pješadijske brigade vojske tzv.00 sati.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. "RSK". te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. Inače. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. Isto tako. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. To je bilo negdje oko 7. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. . s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj. Zajedno sa opt. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr.svibnja 1995. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko.

"RSK" kojoj je pripadao opt. planira. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. a može imati i opću grupu. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. načelnik štaba. koordinira i analizira borbena djelovanja. Komandnu grupu čini komandant. komadant donosi odluku. . pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju.30 pa cijelo dopodne. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno. organ za popunu i personalne poslove. a može djelovati i šire. operativni organ. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. Naime. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. obavještajni organ i organ za rodove. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. centra za vezu. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. Novskoj i okolini. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. Komandna grupa priprema odluku. U skladu sa iznesenim. a sastoji se iz komandne grupe. brigade vojske tzv. pomoćne grupe. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. organ za rodove i kancelarije. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika. organ za obavještajne poslove. Svaka brigada ima komandno mjesto. organizira. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv.

da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. ZKP-a. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. st. a u svezi čl. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. 1. 98. ZKP. a odnosi se na troškove postupka prema . te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. 87. valja navesti. toč. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo. da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. st. 1. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). organizira. Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice.Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. 1. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. i 2. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. 90. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. pješadijske brigade vojske tzv. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. planira. 6. Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto). U sferi izvršenja. I u najblažem obliku za optuženog. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. "RSK" .

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. OKZRH. 11. Milenka Janjetović i II-opt. vještaci).troškovniku (svjedoci. SI-0043 K-32/1995. te imovinskom stanju optuženika. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. kao predsjednika vijeća. travnja 1996. Jovana Jerinić. v. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. v. dne 27. rođen 19. nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. uz sudjelovanje Nataše Galinić. godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ. te sudaca porotnika Ante Jukić. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak. kao članova vijeća. stavak 2. zapisničara.r. zbog kaznenog djela iz članka 123. veljače 1997. gdje i . Ljubice Rendulić-Holzer. odvjetnika iz Siska.1950. U Sisku. rođene Kljaić.r. u kaznenom predmetu protiv I-opt. (K-31/1995). suca Županijskog suda. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. dana 16. kao člana vijeća. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.sin Mile i Marte. godine u Hrvatskoj Dubici.

Krivajić Antun. Likić Nikola. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. Dikulić Stjepan.13. Ferić Anka. rođene Duričić. Antolović Roko. lipnja 1911. Flekać Marko. Jukić Iva. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. Čorić Mara. Đurđević Luka. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. Barunović Nikola. kolovoza 1949. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. gdje i prebiva. do 53. Dragičević Ivica. Nikolić Ana. otac dvoje djece. u selu Bačin . Flekać Jozo.godine. stoku i drugo. Bunjevac Tomo. Srbin. Krivajić Reza. Bunjevac Antun. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8.Zdravka Buzadžića 71. od tada. Josipović Anka. Vladić Kata. Krnić Štefo. 51. Dukić Danica. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991. Sabljar Štefo. Glavinić Grga.1947. godine pa sve do oslobođenja tog područja. Josipović Anka. u Cerovijanima . Mišković Ivica. mučili ga i nečovječno postupali prema njemu.. Bačin. žena Ive. RSK. tj. Vuković Pero.32. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva. Batinović . Josipović Ivo. Šestić Marija. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. oženjen. Kulušić Ivan. Abaza Željko. Lončarević Antun. Bunjevac Kata. Stanković Veronika. Ordanić Luka. Dikunić Ruža i Sofija. godine protivno odredbama čl. kolovoza 1949. Ferić Đuro. -završio osnovnu školu. Delić Marija. Cerovijane. ubijali civilno stanovništvo. Đuričić Stevo. rođen 3. Vrpoljac Nikola. a naročito od mjeseca kolovoza 1991.sin Mile i Ane. Volarević Antun. Juratović Marija. rođena 1940. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. Jukić Vera i Marija. oženjen. Đukić Antun. Zaočević Šajnović Milka i Slavica. Trninić Ivo i Kata. Flekać Franjo. poljoprivrednik. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. Karanović Jozo. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. Srbin.. Volarević Soka. 3. Pavić Antun. Vatinović Anka. i 33. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv.Blinja Barbara. otac jednog djeteta. kućanske i druge aparate. Piktija Anka. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.3. i čl. Trninić Terezija. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12.31.. Petrović Juraj. Kata i Liza. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. Luić Janja. Batinović Antun.prebiva.godine u Hrvatskoj Dubici. Kropf Pavle i Bara. Knežević Antun. Švračić Antun i Marija. radnik. Ferić Kata. Barić Sofija.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi.Dubičkih partizana br. Pezo Ivo i Soka. Alavančić Kata i Reza. Čaušević Idriz. poljoprivredne strojeve. Lončarević Nikola. Đukić Maca. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Huska Stjepan. paravojnu snagu navedene tvorevine. Kaurin Jaga. Jukić Filip. Pavić Matija. Šestić Milan.Felbabić Nikola.8. Mišić Mijo. do mjeseca kolovoza 1995. Tepić Dušan i Ana.ul. Trninić Ivan. Mucavac Antun. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. Karagić Josip. Durinović Antun. ul. Krnić Mijo. Jurić Janja.

dakle. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. stavak 1. provede jedinstveni postupak. Zaočević Nikola.listopada 1995. OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. Blinja Katarina. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano. Blinja Ana i Likić Andrija.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. Perković Nevenka. Blinja Josip. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. protiv opt. koje je činjenično opisano u optužnici. Blinja Nikola. stavak 1. te svaki platiti paušalni iznos od 5. kolovoza 1995. Antolović Marija. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. ZKP-a u iznosu do 8. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . stavak 2. istoga članka. te se na temelju odredbe članka 123.listopada 1995. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. stavak 1. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87. stavak 2. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. godine broj KT-34/1995. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120. kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Čorić Josip. i 3. Barunović Matija. 1. Naime.00 kn.000. Lončar Stjepan. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). Čorić Bara.00 kuna. Felbabić Marija. do 6. OKZRH. Lončar 'Kata. Na temelju članka 90. Ordanić Antun. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95. dvije kapelice i crkve. Čorić Vera. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. Lončar Kata. tj. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3.Marija. Čorić Antun. Da bi se . Na temelju članka 45. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. 1. Perković Vlado. toč. Perković Zoran. stavak 1. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995.studenog 1995. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. godine broj KT-35/l995. Barunović Marija. OKZRH/a u svezi sa st. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123. stavak 2.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. Rješenjem od 6. stavak 2. Lončar Antun. Lončar Anka. OKZRH.193.

da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina. pa i on sam ga je dobio tada. On ne zna zašto. Željka Abazu i Čaušević Idriza. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. Prema izjavi optuženika. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. bio je pisar u komandi. u svojoj obrani je naveo. Kasnije je ušao u graničnu policiju. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke. Navodeći da je 13. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7. Neki od njih su već od prije imali naoružanje.da se negdje sklone dok prođe akcija. on ga je postavio za pisara (čatu). 1991. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša. 9. Đukić Ivana i Nikolu. da su kuće opljačkane. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti. 1991. rujna 1991. da je 13. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. Viđao ih je. 9. I-opt. Cerovljana i Predora.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe. da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. Tvrdi da nikoga nije ubio. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane.da je jednom došla zapovjed. godine izvršena njihova mobilizacija. 10. ali nezna tko je to učinio. rad na popravku mosta). da nije pljačkao kao niti palio. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. U svojoj obrani izjavio je. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22. SAO Krajine. da je počev od 8. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. Vrativši se 22. Izjavio je. a neki su ga dobili tada. Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. da su dvije minirane. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili. Danicu Krizmanić. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. Poznato mu je.da su tijekom 1994. navodno.' Budući da je s njime bio dobar. No. Tek u tijeku 1992. Prije ove akcije. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . 1991. tvrdi optuženik. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. godine. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. 1991. nezna od koga.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. Ejuba Čaušević i dr. mjeseca 1991. kako je već napred navedeno. Inače.a on. Slavka Kučuka. Knežević Antuna.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana. dolazeći u komandu . godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla.mjeseca 1991. Osim toga. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. Tom prilikom. Miću Čorić.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine. Čorić Miću. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. Poljoprivredna mehanizacija je . koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike. godine. Navodi. bez obzira. Josipa Josipović. po stavu suda.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti. navodi. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. Nadalje. 10. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića.čuo. godine.

Vuruna Evu (140). Čorić Miću (117-119). Đukić Nikolu (103). Josipović Josipa (104-106).a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. Trečić Mariju (131). Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu. da je iz Hrvatske Dubice otišao. da je dosta kuća srušeno u Bačinu. Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. ali nema detaljnijih saznanja o tome. da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. Kao pripadnik . godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995. Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. iz Hrvatske Dubice. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine.goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj. Nezna tko je pucao. a također i od domaćih ljudi. Trivić Milku (129). U tijeku 1993. da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. Kučuk Slavka (115-117). Ribarić Nikolu (151). Šnjarić Marina (149-150). Šestić . Krajem mjeseca rujna 1991. Ordanić Matiju (161). da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe. Kulišić Anu (141).koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. Krizmanić Danicu (137). a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. Juratović Anku (139). oko 50 do 60 osoba. Šprčić Antuna (141). čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. do polovice 1993. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. Izjavio je. Po izjavi svoje žene znade. jer je čuo. Anić Nikicu (151).zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". pošto je više puta čuo pucnjavu. on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo.tko su bili. ali si u tome nije mogao pomoći. zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. već da su pogubljeni u Bačinu. Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. Bunjevac Milana (130). Bilo mu je poznato. godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. ističe. da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju. Izjavio je. Krnić Milana (162). II-opt. da ih nije vidio i nezna. Čorić Milana (139). godine premještena je na položaj u Uštice. ali. U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102). Matijević Marka (131-132). Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. RSK i on. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992. Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. Tepić Snježanu (133). Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. Ostalo je nešto starijih ljudi. kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. Tvrdi. Juratović Stjepana (138). Abaza Nikolu (133). Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. Bunjevac Radmilu (131). jer se bojao. Nadalje. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. tj. Višnjicama i Predorama.

2. i 8.a činjenično je opisano u izreci ove presude. 1996. jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. 2. Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune.priložen spisu. pa sve do Siska. tj. (3 fotoelaborata pod ovih brojem). Međutim.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . Doduše.1995. naoružavati se tijekom 7. jer nije uvjerljiva. Šabalj Nikolu (208). pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7.ponovno saslušanje (218-219). godine (209). godine. i na temelju iskaza brojnih svjedoka. stavlja im se na teret djelo iz članka 123. opće je poznata činjenica. Unčanin Mirka (182). mjeseca 1991. njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. godine koji je bio informativni list 26. Zapravo. Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. Juratović Ivana (219). Već tijekom toga mjeseca. izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika. U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. Naprotiv. Dvora. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području. obavio očevid 28. Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. stavak 2. Matijević Draginju (219).Tomu (163). spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio. mjeseca 1991. godine u neodređeno vrijeme. diglo na oružanu pobunu. ožujka 1996. a naročito poslije toga.a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. Stanišek Velislava (165-166). stvaranju grupa i naoružavanju . Hrvatske Dubice. o organiziranju. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. Poljak Marka (179). okupljanju. Redžić Osmana (184). Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi.godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. se stavlja na teret. Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). broj 511-10-8232/96. iako ih nitko nije ugrožavao. Karagić Miška (183). pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206). Naime. Tijekom 8. Ercegovac Milana (208-209). svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12. Milenko Janjetović i II-opt.a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. Stanković Mariju (208). koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. Perković Ivana (181182). osim ocjene navoda njihove obrane. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. Josipović Josipa i Čorić Miće . godine u Hrvatskoj Dubici.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. OKZRH. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama.

1991. Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba. Čorić Mićo (117). Neki od njih su bili u uniformama i naoružani. Šestić Tomo (163-164). Krnić Milan (162).a imao je pušku. I-opt. čak i prije 8. da su napadi počeli već u tijeku 8.1991. Poznato mu je/da se tijekom ljeta. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. 6. Prije toga iste civile je mučio.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. Stanišek Velislav (165-166). kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija. iz sada. mjeseca 1991. Čorić Milan (139-140). Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela.1991. 10.a imao je automat sa dobošem. Ercegovac Milan (208208). 8. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. mjeseca 1991. Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi. Poljak Marko (179). To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. godine.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo. opće poznate činjenice. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . nešto dalje od Jerinića. Knežević Antun. s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike. 1991. a naročito u 8.). proširenje i očuvanje paradržave RSK. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166). kao jedinstven instrument za stvaranje. vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji. milicije SAO Krajine.a činjenica je da je 25. a kasnije tzv. mjeseca 1991. godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme. navodno poslije 13. Čorić Mićo. Kučuk Slavko (115). SAO Krajine. Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi.10.najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102).Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). Sever Ilija (222). Mihaljević Ivan (182-183). Optuženike je u sastavu skupine u 8. RSK u Kninu.mjesecu 1991. koji je bio na čelu tzv. koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede.10. Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166). mjesecu 1991. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo. godine prolazio . Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. Sam se začudio.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka. u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika. da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. Isto tako. On je također 20. Anić Nikica (151). Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno. godine (99. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. Dukić Nikola (103).godine i svjedok Dukić Milan (102). one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije. Abaza Željko). godine. Juratović Stjepan (138-139). Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. U istoj skupini. proizlazi. Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6. st. godine. Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . Pekrović Ivan (181).da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. ili početkom 7. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja. Šnjarić Marin (150).vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. tukao . godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi.

Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili. posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva. Sva ta imovina (kućanski aparati. Oni su morali obavljati razne poslove. Hrvatsku Dubicu i Predore. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude.) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. poljoprivredni strojevi.Josipović Josipa i druge. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. za sada se vode kao nestale osobe. Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip. Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida. Tu su ih vidjeli i optuženici. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo. Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima. 10. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi. Hrvatske Dubice i drugih mjesta. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. godine pokupili u njoj preostale Hrvate. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni. što su i sami naveli u svojoj obrani. oko oko 50 do 60.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. Na temelju istog dokaza. Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. Ribarić Nikola i Abaza Željko). Timaraca. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice. Redžić Osman (184-185). oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. starije životne dobi. raščišćavati teren. stoka i dr. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. namještaj. Oni su navedeni u izreci presude. Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. Graboštana. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . Nadalje. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139). 1991. Krivajić Antun. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima. također prema popisu (201-206). pripadnici skupine . Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području.

Ista činjenica. čiji su pripadnici bili i optuženici. godine (221). mjere zastrašivanja i pljačka (čl. uništavanje stambenih. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora . Činjenica da je I-opt.. Kazne su određene u skladu s člankom 123. stavak 2.51. do 53. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt.gospodarskih i vjerskih objekata. što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. Ženevske konvencije). osobito ubojstva.2. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. napadi nasumce. posljedice sveukupnog djelovanja. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela.Vatrogasnog doma.31. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima.3. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost. Pored navedenog. bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna. pljačkanja imovine. Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. a II-opt. Milenko Janjetović i II-opt. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini. Naime. prisiljavanje na prinudni rad. tj. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. Glede I-opt. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). Zato je sud I-opt. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi. do 33. naročito karakter skupine. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu. okrutna postupanja i mučenja.1995. Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice. Sve navedene posljedice: napad na naselja. Činjenica. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike. mučenje i nečovječno postupanje. Naime. ubijanje civila.l3. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila.svjedoci. Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl. OKZRH. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. svaka fizička i psihička prisila. . što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali.

Troškovi kaznenog postupka iznose 8. težini i trajanju kaznenog postupka. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st. PREDSJEDNIK Josip Budinski. Iznos je određen prema složenosti. v.r. 1.kolovoza 1995. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze.000.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA .00 kn. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Vrijeme od 04. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45.00 kn a odnose se na troškove svjedoka.193. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl.r. OKZRH. Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5. v. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav. stavak 1. U Sisku. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad. dne 16. i 3.travnja 1996. Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI . 90. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti. ZKP-a.

Srbin. u kaznenom predmetu protiv I-opt. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . godine.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. OKZRH. godine u Maloj Vranovni.Maloj Vranovini 38. gospodarske objekte i drugo. rođen 25. OKZRH. Ćelap Dušana. lipnja 1947. 1. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. godine u Maloj Vranovini. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. Ivana Blažinić. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. zbog kaznenog djela iz čl. Srbin. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. udovac. sa prebivalištem u . otac jednog djeteta. godine u Maloj Vranovini. uz sudjelovanje Nataše Galinić. st. 123. članova vijeća. sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. s prebivalištem u M. vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. sudaca porotnika Đure Sertić. rođene Lalić. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. rastavljen. Vranovini kbr. odvjetnika iz Siska. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.12. sa završenom OŠ. Lalić Milana i II-opL. Ante Jukić. Zdenka Gajšek. održane javne i glavne rasprave. 1956. zapisničara. dakle. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu. 120. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. st. Zakon dana 16. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. 11. u prisutnosti I i II-optuženika. 2. otac dvoje djece. nakon što se osnovala paravojna skupina zv.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. sin Milana i Milke. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. Općina TOpUSKO. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo.travnja 1996. predsjednika vijeća. krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. člana vijeća. rođen 01.

"SAO Krajine" . koje je bilo prazno. 45. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće. godine KT-39/95 od 21. "SAO Krajine". Već 1991. godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl. – 7.000. 2. godine. što on osobno. st. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik. 1. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). kako je to opisano u izreci presude. nije vidio da bi netko pljačkao.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. nije činio. pa nadalje. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. st. "papovka" i raspoređen je u tzv. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. godine.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. OKZRH I. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. vlasništvo Sonički Mile. Zadužen je puškom zv. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. Nisu imali .937.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. Temeljem propisa čl. Tada je zapaljeno čitavo selo. br."Samostalnom vodu "Mala Vranovina". godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo. 1. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. jednim minobacačem i mitraljezima. i svezi čl. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv. SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. svaki u iznos od 2. Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak. Poslije 1992. ''Topuske čete". st. rujna 1995. ali je zarobljen. st.kolovoza 1995. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. toč. 87. "papovka". Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu.00 kn. 123. Tada je zadužio pušku zv. "Samostalni vod Mala Vranovina". pa kad je negdje polovinom rujna 1991. što je on sa ostalima i činio. Nadalje. OKZRH. ZKP-a. Temeljem propisa čl. rujna 1995. Upravo na prigovor zv. 90. kolovoza 1995. i 2. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. KT-37/95 od 12. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. 1. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. 1.travnja 1996. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom.

Tijekom postupka je dodao. Milana SoničKi (str. Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. 86). a da su to činile formacije tzv. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. ali nije sudjelovao u rušenju. međutim. 7 i 34 spisa K-29/95). skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. 86). "Samostalnog voda Mala Vranovina". 69). Miljević Stanu (str. saslušao Žuna Milana (str. akciji čišćenja" tj. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. Maricu Miljević (str. Optuženici to također ne osporavaju. inače i sam pripadnik tzv. Branka Toljana (str. . a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. kasnije je to porekao. navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. u dopuni obrane. međutim. 30 i 87). međutim. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. "Topuske čete". Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. 86). Miljević Peru (str. bivbe JNA (str. nije dvojbeno da su oni tamo bili. već da su je spašavali. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. Nadalje. bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. Tada je došla "milicija tzv. Čelap Dušana (str. Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. 69). Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". 16).nikakove uniforme. a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. On je tada predao pušku. da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA. Marice Miljević i Stane Miljević. godine. 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. SAO Krajine . selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. te fotoelaborata. Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. Kireta Vladu (str. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. svjedoka Miljević Pere."Samostalnog voda Mala Vranovina". To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. kao što je bilo Hrvatsko selo. 85). da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije.

odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. te otuđenje i uništenje njihove imovine. 123. navodeći da su to činili ''drugi''. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici. Dušan Ćelap poslije 1992. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). upravo za vršenje radnji koje su već opisane. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog ."Samostalni vod Mala Vranoina ''. posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. st. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. 2. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1.Naime. te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. da II-opt. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. .

PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v. JUGOSLAV VIDIĆ. suda. Odluka o trošku temelji se na čl. U Sisku. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović». primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika. 90. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. god.7. 87. st. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dne 16. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka.travnja 1996. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović». te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. . 2.b. rujna 1991. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao.r. god. izvršen je napad paravojnih formacija tzv. st. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16. Republike srpske krajine na grad Petrinju.02. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. Franjom Tuđmanom. 1. . toč. a u svezi čl.r. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr. rujna 1991. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. 1. rođen 16. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu.1968. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. Jugoslav Vidić nije bio maskiran..

sin Mile i Ljubice rođene Janić. DALIBOR BOROTA. sin Milana. NEDJELJKO PAŠIĆ. 38. Vraneševića 62 6. sin Dušana.03. u Dvoru. sin Nikole. god u Dvoru. zv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Bože. god u Dvoru. «BENI» sin Zore. Bratstva i jedinstva 29 9. sin Milana. maja b. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Đure.1972. god. sin Jovana. sin Jovana. 22.03.12. god. TOŠO SUNDAĆ. sin Dušana. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26.05. NENAD KORIZMA. rođen 26. Miloša Čavića 12 15. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.06. rođen 01. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.03.1933. «PEĐA». Bratstva i jedinstva 29 8. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. općina Dvor.12. Miloša Čavića 3 5. DRAGAN VRANEŠEVIĆ. god.05.09. u Dvoru. zv. god. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Javornju. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3. rođen 22. rođen 28. M. rođen 03. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Mirka. rođen 27. JAN JANKOVIĆ. MIRKO TOMAŠEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u D.09.1960. god. god. god. rođen 30.11.1946.1964. u Dvoru.1962. u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.03. DUŠAN BADIĆ. «PICEDUJE» sin Ibrahima. općina Dvor. NIKOLA BORČIĆ. SLAVKO TADIĆ. u Hrtiću. 1. sin Ilije. god. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. rođen 15.1965.PODACI O ŽRTVAMA: 1. sin Damjana.1954. god u Dvoru. PREDRAG KORIZMA. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17.05. «MIŠA». s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 18.1950. rođen 02. god. Marića 8 35. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. GORAN BARAČ. Bratstva i jedinstva 6 36. rođen 05. rođen 07. god.05. u Sisku. Bratstva i jedinstva 6 .b. LEONARD JANKOVIĆ. PREDRAG ORLOVIĆ. rođen 29. Trg maršala Tita 23 40. MILAN BEGOVIĆ. god u Unčanima.1957. Bratstva i jedinstva 6 13. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ.1966.1954. Bratstva i jedinstva 6 19. u Dvoru. god. rođen 20. u D. rođen 27. zv. u Dvoru. DRAGO KLADAR.1970. rođen 06.1944. sin Nikole.1970. sin Mihajla.03. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. zv. rođen 19. rođen 07. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33. u Zamlaći. god. općina Dvor. u Dvoru. Bratstva i jedinstva 72 7. sin Đure. MILE SUNDAĆ. ĐURO ĐURIĆ. u Dvoru.1961. «ĐOKO». god. sin Marka. Češka Republika. zv.10.1958.1966.09. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. J.1965. god. rođen 06. Javornju 37. u Rumaržovu.01.01. u Dvoru.

ZORAN TADIĆ. maja 17 59. u Dvoru.1956. MATIJA CVITOJEVIĆ. Mile Blažević 3.12. M. god. god. u Dvoru.1955. rođen 31. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. 1. MILAN JOKA. god.03. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Marića 25 71.05.05. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili. rođen 25. u Dvoru.01. RADE LUKAČ.1960.11.03. MUTA. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.1965. sin Đure. M. 1.01. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila. Struga i Kozibrod. 1. u Draškovcu. rođen 21. M. rođen 14. «KRMAK». rođen 15.01. sin Stojana. sin Krste.1941. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Bratstva i jedinstva 25 57. ŽELJKO ŽILIĆ zv. ĐORĐE BOROJEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Đure.1964. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26.41. maja 9 50.1947.1955. općina Prijedor. MIRKO DRAČA. M. sin Đure. god. sin Mehe. u Kozarcu. god. «ŽILJA». sin Mehe. god.05. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. općina Dvor. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima. srpnja 1991. sin Đure. općina Dvor. a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. Civile su putem stalno fizički maltretirali. god. Marića 38 47. u Dvoru. god. sin Branka. god. sin Jovana. M. maja 3 60. sin Mirka. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. sin Adama. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. u Šamaričkoj Dragi. PODACI O ŽRTVAMA: 2.1956. općina Dvor.b. sin Đure. god. u Hrtiću. srpnja 1991. rođen 09. sin Ljubana. SIMO GAIĆ. BiH. PERO KRNETA zv. JOVO AKIK.1953. maja 13 63. Jove Vraneševića 15 56. SEBASTIAN SANEL. god.06. rođen 09. 1. 69. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1951. NIKOLA SUNDAĆ.1968.1967. u Dvoru. Gombaševa 13 67. rođen 12. god. Maršala Tita 59 54.08. Marića 22 64. RADE TINTOR. Marića 7 72. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. MUSTAFA KADUNIĆ zv. Marića 2 46. rođen 1964. NIKOLA KRNJETA. banijske udarne divizije b. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Dvoru. u Dvoru. rođen 24.12. god. god. rođen 17. rođen 17. sin Đure. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica». Pajo Žuljevac . s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. 7. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. rođen 06. DUŠAN TOMAŠEVIĆ. BiH 43. u Bosanskom Novom.1955. god. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.08. u Dvoru. rođen 17. kao pripadnici paravojne formacije tzv. 1. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Trgovima. sin Đure. općina Dvor. rođen 22. rođen 18.10. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1951.

5. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. 1. OKZRH. st. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr.1930. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole. Milan Bartolović 18. j st. OKZRH. st. KZRH. OKZRH. 120.godine . Goran Faljević 22. na temelju čl. 123. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. Mila Pušić 11. Mila Begić 9. Manda Begić 14. Pero Špančić 16.4. Zoran Šaronja 26. zbog kaznenog djela iz čl. ZKP-A. Davor Vukas 28. Ivica Perić 23. 1. st. Nikola Plavljanić 20. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. 134. Mladen Halapa 24.07. 236. Pajo Knežević 7. zbog kaznenog djela iz čl. 120. godine u Komogovini br. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. OKZRH i čl. PLAVLJANIĆ NIKOLE. 123.rujna 1995. 1. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. sina Sime i majke Save rođ. gdje je i prebivao. Branko Vuk 25. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. Žarko Gundić 20. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. 4. 119. 4. st. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. 15. OKZRH.

Internacionale 4a. godine. članova vijeća. godine u Nišu. održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. Makedonac. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. v. rođen 13. sin Sime i majke Rade. U Sisku. Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. DRAGAN STAJKOV.godine. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. vozač. razveden. ZKP-a riješeno je kao u izreci. lipnja 1996. OKZRH. u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov.r. odvjetnika iz Siska. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. zbog krivičnog djela iz čl. otac 2 djece kriv je što je: . Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić. predsjednika vijeća. Trg I. nakon dana 28. travnja 1953. 134. dne 14. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak.studenog 1995.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. 128. a u odsutnosti optuženika. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać.

jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. surovim postupanjem s ranjenicima. st. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. Bio . Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. godine. od 6. oznake KT-64/93. godine u Petrinji. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. lipnja 1996. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. označeno u čl. – 6. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. 4. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. nije sporno. 2. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. 1. Međutim. u konkretnom slučaju. kolovoza i rujna 1991. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. toč. 128. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. 90. „SAO Krajine“. dakle. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. 87. Branitelj je. studenog 1993. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. OKZRH. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. Kako se krivično djelo. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je.Tijekom mjeseca srpnja. koje povrede su bile teške naravi. od 12. ZKP-a. kao njezin pripadnik. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. ). st. po završetku dokaznog postupka. u četničkom zatvoru. 128. Temeljem propisa čl. opet.

a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. a znane sudu. Sve izloženo razlogom je. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. OKZRH. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku.je zapovjednik voda u času zarobljavanja. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . v. maksimalno zapriječenu kaznu. moralo drugačije postupati. U Sisku. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. slijedom u izreci citiranih propisa. pridržavao se ratnih zakona i običaja. 4. st. i prema njemu se je. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. neovisno o razlogu.r. godine. a samo djelo zaslužuje. v. Dakle. PREDSJEDNIK Željko Barać. po ocjeni suda. lipnja 1996. 31. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. dne 28.r. 90. otvoreno nosio oružje i samom predajom. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva.

sa prebivalištem u D. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. zbog kaznenog djela iz čl. godine. predsjednika vijeća.Mlinarić.travnja 1947. zv. „TO-SAO Krajina“. RH. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć.godine u Stublju.dana 15. sa prebivalištem u D. zv. SO Kostajnica. sin Dragana i majke Zorke. kolovoza 1949. studenog 1991. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta. studenog 1991. . Ivana Kasaić. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. u kući br. Srbin. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. kondukter. članova vijeća i Nataše Galinić. godine u Stublju. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. oženjen. st. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. rođene Tarbuk. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. Velešnji SO Kostajnica. 117. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli. rođen 20. 46. održane glavne i javne rasprave. u odsutnosti optuženih. 120. oženjen. studenog 1994. II – optuženi STEVAN VUČINIĆ.otac troje djece. SO Petrinja. Đure Sertić. Kukuruzarima kbr. otac dvoje djece. i 1992. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana. 1. 56 vlasništvo Živković Zvonka.u noći 14/15. sa završenom osmogodišnjom školom. „Hans“. OKZRH. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. došavši u kuću br.00 sati u Stublju. godine u D. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra.god. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli. rođen 05. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. Zdenka Gajšek. „Kondukter“. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. nakon dana 03. sin Milana i majke Kate. između 23. odvjetnice iz Siska. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. Srbin. člana vijeća. . Velešnja kbr. zapisničara. pa su tako: .00 i 01. rođene Dragojević. godine u Begovićima.

Begović Nikola . st. I. vlasništvo Švaga Ive. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 2. ZKP-a u svezi čl. toč.00 sati u Graboštanima. vlasništvo Karanović Stjepana. pa kada istog nisu pronašli.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne. od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro.dana 05. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. godine oko 17. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1. 15. nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda. 19. st. siječnja 1992. 1. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu. OKZRH. godine oko 19. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. da mu preda traktor. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I.901.. za sada neutvrđene marke i kalibra. ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. listopada 1991. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. u Kostajničkom Majuru. godine u Stublju. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre. 87.00 kn. zatražio od njega. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. Temeljem propisa čl. studenog 1991. Obrazloženje .sam . . vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu. 1.dana 26/27. dakle.000. ali joj je život spašen u bolnici. .god. st. listopada 1991. došli u kuću br. u kući br. 3. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu. došavši u kuću br.dana 15. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II.-8. 1.00 sati u Kostajničkom Majuru. SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. 90.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao. – optuženi STEVAN VUČINIĆ.dana 14. 120.

Antun Bašić ( str. Stjepana Solomon ( str. Letić Marije. I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. Jagodić Marija ( str. i 129. 100. – i II. organima „SAO Krajine“.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. Stjepan Sović ( 102. Mijo Mihaljević ( str. 63. 67. Antunu Basarić i Jagodić Mariji. studenog 1991. i 130. Nadalje. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. a koja je rađena pod tzv. 140-142 ). 101. Medić Ane. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. Ivan Vujčić ( str. listopada 1991. godine u Stublju po Ankici Brnad. da su to čuli. i 126 ). Miru Sović ( str. Milka Sović ( str. i 127. 1. 120. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. te za smrt Švaga Nikole dana 15. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. to jest. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. ožujka 1994. OKZRH. 144 ). pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. ). ). Ankica Brnad (str. 103. godine ). 83. listopada 1991. Medić Manda ( str. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. ). 65. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. 61/71. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana.godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. Ivo Sović ( str. To se odnosi i na smrt . ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. i 128. st. vlasti „SAO Krajina“. 93. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. siječnja 1992. i 128. Milana Sović ( str. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. 99 i 130. Ljeskarac Josip ( str. ). ). i 128 ). Juricu Dupić ( str. Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. Takav zaključak. 87. pa je sud koristio posredno saznanje. studeni 1991. 68. 143 ).god. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. ). 98 i 130 ). Miroslav Veselek ( str. i 127 ). – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. i 134. Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. svibnja 1994. i 130 ). saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta. ). prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju.

budući je to saznao neposredno od pok. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. Švaga Nikole. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. policije „SAO Krajine“. ubijalo. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. oduzimala imovina i slično. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. te da su isti bili civili. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna.Živković Zvonka i Živković Stjepana. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. „SAO Krajine“. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv. jer se pucalo. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. nasilno ulazilo u kuće. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca.

Letić Marije. Medić Anom. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. Živković Stjepana. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. – i II. dok Vučinić Stevo navodi. poljoprivrednih priključaka za traktor. Medić Ane. s time. kao neformalni dokazi. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. Antuna Mateković. Vujčić Petra i Vujčić Slavke. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. pa da su oni uzvratili. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. – i II. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. u cjelinu te materijali tzv. . – i II. Živković Zvonka. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju. vremena. tako. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. godine u Stublju.optuženika ) prijavio vlastima tzv. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv. priložena i izjava Savurdić Željka. – optuženika ( tj. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. vlasništvo spomenutih. studenog 1991. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. Naime. u svezi neformalnih dokaza tzv. međutim. – uzvratili ). veljače 1992. U prilogu pomenutog spisa I. „SAO Krajine“u Kostajnici. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). „SAO Krajine“.godine u dva navrata. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. O kakvim se osobama radi.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. „SAO Krajine“ od 07. Letić Marijom. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora. U navedenom spisu pored određenja mjesta. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. – optuženik. kojim je upravljao I. – i II. Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola.

povreda slobode i imovine ). pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. „SAO Krajine“. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. Medić Ane i Letić Marije. „Velike Srbije“. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. . okrutnost. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. zatim. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. nečovječno postupanje. Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ).Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. Bitno je. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. 120. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. svakako. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. a kao otegotne. sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva. st. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv. da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. 1. odnosno da su bili u uniformama. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. v.8. dne 03. a primjereno težini i složenosti postupka. 2. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda. ZKP-a. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić.podmuklost. toč. 87. studenog 1994. Odluka o trošku temelji se na čl. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala. a u svezi čl. v. 1.r. 1. st. . Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. U Sisku. 90.r. st.

. godine od strane NN počinioca.1991. noću 14/15. 57 i Živković Zvonka br.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B . Letić Marije br.DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15.1991. Medić Ana.11.11. Medić Ane. 53. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana. god. Medić Marjan.

Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su .b. 2-3 4 5-6 7-8 . rođen 1958. rođen 1961. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. zv.'' . BRANKO RELIĆ. 3. VLADO JOVIĆ. god u Žirovcu. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Leš Živković Zvonka u šupi za drva. 10.b. RADE VEKIĆ. Vinogradska b. Selištu 17. Obljaju 5. u Klasniću. god u Glini. god u Glini. rođen 1963. DARKO STOJIĆ. Krim. «ZOC». pronađeni leševi F. J. u Glini. 15. rođen 1963.god.F. zv.F. F. god u Glini. rođen 1951. Marjanovića 19 7. 1.b. s tadašnjim prebivalištem u .'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. Kordunska 13 12. s tadašnjim prebivalištem u G. rođen 1963. rođen 1963. «TOLI».F. DRAGAN ARBUTINA. 9. u Glini. god u V. Prvomajska b. god. god.'' . A. MIROSLAV HAŠIĆ. Pere Pogledića b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini.b. s tadašnjim prebivalištem u Glini. MILAN MAMUZIĆ. sin Mile. Lička b. MILAN ČUČKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini.'' . 8. DUŠAN SVRZIKAPA. rođen 1966. ZORAN DMITROVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1951. Blašića b. god u Glini.b. rođen 1965. s tadašnjim prebivalištem u Glini.

s tadašnjim prebivalištem u Glini. u Malom Gracu. – 31. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Ivo Kocmanić. 22.b. DUŠAN DOBRIĆ. god u Glini. 29.08. Pavao Štajduhar. ožujka 1992.b. Ivica Pereković. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. god. god. god. PODACI O ŽTRVAMA: 2.Petrinji 20. Republike srpske krajine. Joso Mlađenović. sin Nikole. Stjepan Benković. rođen 1964.1953. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. rođen 1963. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 30. Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika.b. god u Trnovcu. MIRKO DROBNJAK. zv «MIŠ». V. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.1941. u Roviškoj. god. RADISAV PAVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Glini. MILJA BILJA. Vojislav Skendžić. MILOŠ PARIPOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. Gačeše b. u Obljaju. s tadašnjim prebivalištem u Glini. rođen 1963. Đuro Kovačević. STANKO TINTOR. Šurbatolova 7 31. rođen 1948. rođena 1961. u Glini. rođen 1964. rođen 07. u Ravnom Rašću. novembra b. NEDJELJKO PETROVIĆ. god. 28. rođ. s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21. god. BRANKO JOVIĆ. BRANKO LJILJAK. god. «ĆANE». rođen 15. Stjepan Šmisl 5. «DUCO». . u Brestiku. Željko Panežić i Ivo Palaić. PERO SAMAC. Ivo Palaić 3. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici. u Trenovcu. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. Ćire Mađarca b. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. 1950. Vinogradska b. 27. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. rođen 1966. Ivo Gregurić .04. god. zv. Branko Žilić. lipnja. Boris Prišek. u Vlahoviću. rođen 1963. 25. Žrtava fašizma 32. god. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. Boris Prišek i Ivo Gregurić. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 1991. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. Stjepan Šmisl. zv.b. Željko Grbić. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. RADE VRGA.

1934. Ivana Blažinić. održane glavne i javne rasprave. oženjen. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ.11.godine oko 10. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. RH. drugoga lišio života. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. članova vijeća. nakon dana 28. god. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti. otac dvoje djece. namjeravajući je usmrtiti. st. nepismen. 45. 34. ispalio više hitaca u ovu u području glave. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. neosuđivan kriv je što je: dana 02. Srbin. vojsku služio. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić.62 mm. dakle. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. u Bijelim Vodama. bez škole. člana vijeća. st. sin Steve i Ljube rođene Branković. 1. Glina. rujna 1992. odvjetnika iz Siska. 120. st.00 sati u selu Maja. ušavši u njenu kuću. 1. zemljoradnik. rođen 15.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. drž.1996. 169. sudaca porotnika Ivana Kasaić. uz sudjelovanje Nataše Galinić. OKZRH. Temeljem propisa čl. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se . 7. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. predsjednika vijeća. Mirka Švaljek.11. KZRH. zapisničara. zbog kaznenog djela iz čl. Zdenka Gajšek.

st. 7. Konačno. opisivao način na koji je to učinio. 90. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. kako je. No. koja je živjela u selu Maja. 52. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. godine. ZKP-a. 1. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. tvrdi. travnja 1996. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. st.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. Temeljem propisa čl. jer za suprotno nema razloga. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. koristeći. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. studenog 1996. ipak. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. st. siječnja 1996. to jest ubojstvo Pavić Ane. 4. toč. 87. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. 2. 120. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. OKZRH. ne zna ništa. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. također na putu iz svoga sela u Glinu.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. Braneći se ( list 7-8. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. Naime. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti. septembra 1992. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. ali o razlogu i načinu iste. da bi. godine pa nadalje. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. godine broj KT-1/96. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. – 6. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. 1. na glavnoj raspravi 19.

a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. sada. Županijskog suda u Sisku. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. konkretno. dok su oca ustaše zaklale u Glini. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. stranica 2. odlučio sam da je pratim. i listu 14. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. na listu 13. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. i listu 31. umrle . Čak je moja mati sada u 81 godini života. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. a djed mi je doživio 92 godine. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. Kako sam već naveo ja sam u II. jer nismo imali glavu porodice. a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. ne znam ni sam koliko. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). Jedino mogu reći da sam 1957. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. zaseok Jelići. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. i 2. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05.glavu. također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu. Želim reći nešto i o sebi. zajedno sa još četiri brata i sestrom. travnja 1996. Nisam joj ništa govorio. kao i da je to kazao.

a on mi to sam nije pričao. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. prepala. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela.13. valjda za ovo ubojstvo. pa tako. da je postupao sa direktnim umišljajem. što će. godine. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. 323. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. koje u smislu propisa čl. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). pozivom na propis čl. da je za svoj postupak krivično odgovoran. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. Policijske postaje Glina br. nedvojbeno ukazuje na to. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. st. OKZRH utječu na visinu kazne. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. on je pljačkao po Maji. godine ( list 72 ovoga spisa ). . Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. samo sam ga slušala i gledala. Ja sam se na to prestravila. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. a i opisan po liječniku. listopada 1996. 511-10-80/02-1652/96 od 04. Uračunljivost optuženika ni po kome. što je. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. 1. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. studenog 1996.1996.05. 37. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. konačno reći.

a temeljem u izreci citiranih propisa. dok olakotnih okolnosti. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob.godine. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. U Sisku. pa nadalje pozivom na propis čl. v. siječnja 1996.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini.r. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. v. studenog 1996. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. kada je mislio da će mu to biti od koristi.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. dne 28. Slabe imovinske prilike optuženika. OKZRH. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. . 31. Vrijeme provedeno u pritvoru. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. 45. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. OKZRH. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. počam od 11. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. PREDSJEDNIK Željko Barać.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2.11. zv. PERO MILJEVIĆ. sin Stojana i Stane rođene Ljiljak. «PERASIM». s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. u Maloj Vranovini. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo .1952. god. rođen 21.

zbog kaznenog djela iz čl. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. uz sudjelovanje Slavice Režić. VELIMIR MILE. Josipa Sladić. s stanom u CerovIjanima 95. 1. siječnja 1996. kao zapisničara. iz Siska. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». st. članova vijeća. sin Đure. rođenog 26. god. u Bos. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. predsjednik vijeća.06. od vj. Ivana Blažinić. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. branitelja opt. u kaznenom predmetu protiv opt. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. nakon čega je selo najprije opljačkano.. nakon dana 24. god. godine u nazočnosti optuženog. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. lipnja 1996. Kostajnica k r i v j e: što je: . Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». god. člana vijeća.1950. Đure Sertić. VELIMIR MILE. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. održane javne i glavne rasprave. 120. sudaca porotnika Ante Jukić. Dubici. Alice Freiberger. OKZRH.

st. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. zaduživši uniformu. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. te paušalni iznos od 1. 123. OKZRH. čiji je bio član širen je strah.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991.000. "Krajine". pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. prije svega mještana iz sela Cerovljana. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. st. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. Kako se nije mogao vratiti. oružje i streljivo. st. 1-7. u svezi st. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. KZRH.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). pokretna imovina otuđena. dakle. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. 2.940. Dubicu. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. lipnja 1996. dok se stanje ne smiri. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. st. 2. 465. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 87. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. u svezi čl. 1. 1. st. Temeljem propisa čl. 12 o.00 kuna. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". godine pristupio paravojnim formacijama tzv. nakon demokratskih promjena. sa kojim je bio očito nezadovoljan. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. godine do 1995. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. kolovoza 1995. pa nadalje. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . godine br. godine. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću. od strane SDS-a. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. 90.) izvršenje kaznenog djela iz čl. srpnja 1993. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. 123. automatsku pušku i dr. godine na kazneno djelo iz čl. Velimir Mile. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. 1. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. OKZRH. 1. 1. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. u svezi st. toč. Temeljem čl. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30.

nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. listopada 1991. 123. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. Likić Ivana (list 27. a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci. iskaz svjedoka Blažević Antuna. st. a potom je. Lončar Katu (list 58). Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. 30-31). Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine u Cerovljane. tj. 2. Hercegovac Tomu (list 75). godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. s obitelji je otišao u Beograd. 1. "SAO Krajine". da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. što ne negira ni sam optuženi. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. te je zarobljen 15. 1995. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području.u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja .) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. i kako su granate padale i na Bos. najprije u Banjalučki korpus. nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. Blinja Zeljka (list 82). Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. kako bi se onemogućio njihov povratak. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Jakova Velimir (list 114). Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Petra Krizmanića (list 76). 10. Dra30čajac Milana (list 80). Nauković Stevu (list 81). 28-29). Velimir Mile (list 54). KZRH. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. Stančević Mariju (list 59).7. Vratio se 15. Vučićević Slavka (list 75). st. Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata.1995. Lončar Miju (list 74). dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Ivu Nauković (list 74). tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile. saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. listopada 1991. kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. OKZRH za razdoblje prije 15. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. izvršio uvid u spis Vojnog suda. za blaže djelo iz čl.Dubice. Antuna Blaževića (list 82). Naime. Dubicu.

nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Nadalje. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. međutim. Naime. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. te otuđenje njihove imovine. pa je očito znao što će se dogoditi. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. a za djelo koje mu se stavlja na teret. a i paravojnih formacija. koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. Lončar Kata). svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi. pa tako npr. nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. jer je tamo postojala barikada. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. "SAO Kraj ine". Kod toga je važno navesti da za to . u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. Dragočajac Milan.

v. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. ZKP-a.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja.1. Željko .r. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. v. 1. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. 87. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. 1-7. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. toč. lipnja 1996. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. U Sisku. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. Mlinarić. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. st. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). a u svezi čl. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. Odluka o trošku temelji se na članku 90. dne 24. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. st. a ukorporirane u naše zakonodavstvo.r. sud nije našao. pa je opt.

sudaca porotnika Ivana Kasaić. odvjetnika iz Siska. Ljubice Rendulić . članova vijeća. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . održane glavne i javne rasprave. 24. pismeno sa završenom SSS. zp.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste.1951. a sada na adresi Livana. 2. st. zapisničara. zbog kaznenog djela iz čl. Srbin. OKZRH. člana vijeća. predsjednika vijeća. nakon dana 11. Nikole Tesle br.studenog 1996. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Omladinska 3. u svezi st. neosuđivan. 123. vodi se u VE u Glini.01. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. godine. rođen 01. sa posljednjim prebivalištem u Glini. drž. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 1. oženjen. Mirka Švaljek. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine do mjeseca kolovoza 1995. kriv je što je: tijekom 1991. RH. „Krajina“. otac jednog djeteta. godine u Starom Selu. automehaničar. Ćepin. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. vojsku služio u bivšoj JNA.Holzer. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Josipa Žinić.

ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti... dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.1istoDada 1996. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 123. za vrijeme rata. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude..6." (list 28/11). st.srpnja 1996. 120. Temeljem propisa čl. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.. godine. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo . 4.. u okviru takvog zločinačkog plana. morao sam to biti ... godine. Temeljem propisa čl. 2. 1.65 mm. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti.. 2.. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . na glavnoj raspravi dana 23. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. st. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. 1.označeno u čl. pučana hrvatske nacionalnosti. OKZRH.. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. toč. kroz čitavo navedeno vrijeme. oružje sam imao još iz bivše milicije . iako sam Srbin. pa nadalje. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. st. . ZKP-a. . palio kuće i stambene i gospodarske objekte. godine ista bila izmijenjena na način. imao sam automatsku pušku. st. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba.srpnja 1996. st. 45. ". ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. 1. počam od 04. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti.Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. u svezi st.bio sam pripadnik. OKZRH. kako se navodi optužnicom.. paravojnih formacija milicije . 87. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. ZKP-a. da bi. 1.

mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. st. pri navođenju njegove obrane. u konkretnom slučaju. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996. OKZRH u svezi sa čl. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“.godine ) u čl. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka. st. bilo rečeno. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. s tim da dodaje ". do čl. do izbijanja sukoba.. 2. 1/10 od 26. . Branitelj. da je izostalo. 3. pa i onima. što je sud propustio ustanoviti. 3. rujna 1996. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. jasno kazuje. mimo njegove volje. a da je tjeralica sredstvo da se. a Zakon o općem oprostu ( N. 80. 120. dostavljenom po sudu u Hagu. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 1. paravojnih formacija milicije.. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. . 2. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. OKZRH“. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. tvrdi. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. Naprotiv. Koje je optuženik predložio. 120. istog Zakona. a optuženik prihvaća. 123. 123. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. 7. negativnu oKolnost. Mile Martić. kao i da je. godine. Dušan Zelenbaba. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. a ne nečim. 122. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. st. dodatak Međunarodni ugovori br. konačno. OKZRH. OKZRH. istog temeljem čl.N. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. Isto tako. Milan Babić.rujna 1996. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. br. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II). makar na tzv. kako to obrana tvrdi. st. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim.priznaje i sam optuženik. 1.N. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. od 27.

riječju. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). svinje odvlačile. a da bi priznala "postojanje grupe". odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. godine. poistovjećuje se sa skupinom. psujući im ustašku mater. glasi u najmanju ruku ironično. što se lako zaključuje iz njegove obrane. a kroz to vrijeme sada opt. 123. ali. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. da bude jasno. Mogućnost. a i ljude iz svjedokova okruženja. prijeteći da će ih zaklati. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. pljačkalo na veliko. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice.Morao sam to biti''. iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. čl. a uznastoji samo sebe izuzeti. kao pripadnika skupine. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. križima i leđima oborenog na pod. . još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. ponuđen po optuženiku. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. Sud. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. Točno je. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . nasuprot optuženiku. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. otuđivao vrijedne predmete. dozvoljavao paljenje imovine. kako je već ranije navođeno. Trajalo je to četiri dana. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. kao pripadnik skupine. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. kada se znade. a sve prateći psujući mu . primjenjivao mjere zastrašivanja. smješten u samicu. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. "milicioneru“ koji.list 82/II) i dalje. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. Posjedovanje naoružanja nije sporno. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. na čemu uznastoji obrana. nanosio psihičke i fizičke povrede. tu nema šta. znajući za sve to i ne reagirajući.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. 2. Istina je. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. Istovremeno ga je vrijeđao. da je .

. . Kada sam izišao . svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. iz Bijelih Voda. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku. nije mu poznato kuda.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. a na poziv Kotur Bogdana. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. bacali ručne bombe u iste i palili". Svjedok se prisjeća ". Ja oružja nisam imao. a kada je dolazio do njega. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. preko razglasa. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. .kolovoza 1991. Nije po njima tada pucano. ubojstvima i zlostavljanjima. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. starog oko 45 godina. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao.. vojne i milicijske.. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. ali mu ne znam imena. a ne da bi slučajno to osudio. Kotur u tome nije učestvovao.. a sa njima i ja. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. prijetio obračunom. pored drugih i po Kotur Bogdanu. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. među tridesetak naoružanih osoba. godine. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". ima je neprilike. datuma kojega je dobro zapamtio.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. a posebno u Jukincu. u Jukincu. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. da je 17. Zapaljena mu je kuća.. ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku. Uvijek se samo veselio. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. polijevali po kućama.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. a "spominjanjem" ustaške majke. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. prepoznao sada optuženoga. Bio je sa ostalima i u njegovu. udarajući ga naizmjenično. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. obućenih u razne uniforme. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - . kojom prilikom je sa još jednim mještaninom." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. godine. godine živio u Glini.listopada 1991. sve dok je do 26.. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Prijetio mu je.ustašku majku. bez razloga za to.

doslovno rekao: "p. o kojima je već bilo riječi. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. ali to ne znači. koji su pljačkali sve što su stigli.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. Po prevoženju kamionom u Jukinac. kada je odvožen kamionom. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . primjerice poljoprivredne strojeve. nije doista postupio kako su oni govorili. svinje. Nije to uspio ni pri suoćenjima. Ferenac Milan.". a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. istovremeno. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. u biti. reagirao. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. nakon što je pretražio. krave. za koje se više nikada nije čulo. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. ponovno ga je optuženik. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. nešto poslije pola noći. među kojima je prepoznao sada okrivljenog. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. koji je tamo došao. "negativnu okolnost". Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. mještane tukli i zlostavljali. . sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. Sva trojica su ga tukla. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. Svjedoci predloženi po optuženiku. iako kolovodja. da optuženik spram ostalih. Slado. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. ovaj puta u selo Prijeka. za razliku od optuženika. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. godine. kojim su prilikama. ti materina. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. zapaljivim metcima. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. konkretno Matijević Ivan. treba te zaklati". Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. u kuću Divjak Branka. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. gdje je svjedok tada živio. zv.zamjene. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. to potvrdili. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući.rujna 1992. Klobučar Nikola. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. odakle je. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. Ti-su svjedoci. ama baš svi svjedoci govorili.

90. nije jasno. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. naime. nasuprot obrane optuženika. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. a koje je izostalo. 4. pa sud. v. među ostalim.r. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. na imanju Zibara. tim prije što ih ni obrana nije istakla. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. pa nadalje. godine. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. .već isticanu činjenicu da je unutar skupine. 31. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. čije je zločinačko postupanje. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. a u pogledu mogućnost.srpnja 1996. kako je već isticano. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. opljačkan i gliser. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. bez njegovog obrazloženja. pozivom na propis čl. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. kojem je. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. koje u smislu propisa čl. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. znane i neprijeporno. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. predviđena čl. dakle. dne ll. Činjenica je. 45. U Sisku. kao otegotno . sudu. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. koje je postao pripadnikom.0KZRH. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. slijedom iznošenoga. Uviđajem na mjestu događaja. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl.studenog 1995. pa tako. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. optuženik i veoma aktivno. OKZRH. jer povreda istog.upućen svjedoku Divjak Branku. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. Željko Barać. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. 37. st. OKZRH utječu na visinu kazne.

Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. "SAO Krajina". zv. sudaca porotnika Ivana Kasaić. sa završenom SSS. članova vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Jalšo. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić.rujna 1996. do 1995. sin Đure i Ljube rođene Čorić.v. strojobravar. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. neoženjen. st. 1. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. 120. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. predsjednika vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . rođen 11. bez djece. člana vijeća. para državi "Krajina". drž.RH. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. pristupio u paravojne formacije tzv. Mirka Švaljek. nakon dana 26. godine. Alice Freiberger. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. Srbin. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. godine u Cerovljanima. zapisničara. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. bez zaposlenja. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. Josipa Žinić. kriv je tijekom razdoblja od 1991. odvjetnika iz Siska. pismen. uz sudjelovanje Nataše Galinić. te odcepljenja općine Hrv.listopada 1954. 67.r.

srpnja 1996. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. 2. 2. u vezi st. najprije. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . pretpostavlja se. godine broj KT-36/96. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. a iz"reversa ličnog zaduženja. Temeljem propisa čl. OKZRH. 2. a na glavnoj raspravi 26. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. ustanovljeno. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. da je bio pripadnik tzv. Temeljem propisa čl. Vojna pošta 9139 Kostajnica". 120. kao i od 19. 1. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. st. 123.nelegalnih formacija. toč. 90. „Srpske vojske Krajine 39. st. municije. 1.travnja 1996.Korpus. .organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. dakle. 123.rujna 1996. veljače 1996. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. pa je tako. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . protjerivanje stanovništva. 87. OKZRH. Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. 1. 1." da je bio "četni stariješina". 1. godine pa nadalje..odjećom od "kape" do „prvog zavoja".6. st. st. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. OKZRH u izrečenu kaznu se. da bi. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. sada ponovno. 4. kroz čitavo navedeno razdoblje. svoju obranu. u svezi st. ZKP-a. a da tome nitko ne prigovara. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. st. do 21.kolovoza 1995. jer nije dorečeno. OKZRH. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. te priborom . činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. tbč. 45. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl.

Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. sada u tom pravcu. honorirati.nacionalnosti. do 21. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. revers i dr. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. 45. u vezi st.kolovoza 1995. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. OKZRH. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st. te drugo. 2. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . 31. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. kao i od 19. nije ničim dokazana. učinjenog sa umišljajem. OKZRH. ZKP-a.travnja 1996. godine pa nadalje. također se ne može. zastrašivanja i protjerivanja. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. 1. v.tom pravcu i na druge. PREDSJEDNIK Željko Barać. OKZRH. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. U Sisku. v. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom.r.rujna 1996. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela.). dne 26. a istovremeno utjecati u. st. 123. koje mogu utjecati na visinu kazne. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. veljače 1996. 4. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. pozivom na propis čl. 90. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.r.

.svibnja 1997. sin Marka i Marije rođene Kličković. u svezi st. održane glavne i javne rasprave. u Kirinu. nakon dana 2l. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. kao jedan od članova posade haubica. rođen 06. god. god. 1. Alemke Sladić. 2. te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm. god. RH. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. predsjednika vijeća. 123. «KOVAN». sina Rade i Jelice rode ne Miličević.01. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991.PODACI O POČINITELJIMA 5. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović .03. zapisničara. Srbina. NIKOLA PAVLOVIĆ. pucao po selima uz rijeku Kupu. Vladimira Jerković. sudaca porotnik " Bogdana Josip. godine u Vrginmostu. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. uz sudjelovanje Nataše Galinić. gdje i prebiva. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. bio pripadnik paravojnih formacija tzv. a na objektima je pričinjena velika šteta. pa do kolovoza 1995. općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. člana vijeća. st. 1963. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. godine. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. Jamnička Kiselica Lasinja i dr. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku.1937. Brnjevac 70. članova vijeća. rođenog 27. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. općina Gvozd. god. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. zv. – kolovoz 1995.OKZRH. odvjetnika iz Zagreba. Republike srpske krajine. Ivana Plemenčić. drž. zbog kaznenog djela iz čl.

123. 87. u svezi st. u selu Crna Draga . dne 21. 1. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. dakle. 339. padaju na teret proračunskih sredstava. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. 1. st. 1. "Krajine". Temeljem propisa čl. nezaposlenog. 2.siječnja 1997. protjerivanjem stanovništva. toč. godine. godine. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . godine . 2.svibnja 1997. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. OKZRH. vozača. Rečeno je razlogom. OKZRH. Temeljem propisa čl. sa završenom SSS. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. st.neoženjenog. 2.5. u svezi st. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. toč. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. para državi "Krajini".svibnja 1997.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Pri kraju provedenog postupka. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. a na glavnoj raspravi održanoj 21. U Sisku.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. st. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. 123. 3. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. . st. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. 1. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. 91.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. ZKP-a. do 1995.

god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. Također je dana 15. «STOLEŠA». u Sarajevu. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. – 1993.04. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv. Barać.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201.01. NOVICA SIMIĆ. zv. god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac. god u Banja Luci. sin Koste. a 19.r. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. lipnja 1993.1935. BiH. v. rođen 01. v. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. STOJAN DOBRIČANIN.r. studenoga 1992. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod . i 1993. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1.1943. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće. god. rođen 19.. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.

Milanke Kljaić 4 6. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26.b. Milanke Kljaić 4 4. sin Milana.1962. god.02. u Sisku. god. god. sin Pere. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ.03. MILAN ČAKARA. god. rođen 09. god. god. god.01. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.1968. sin Mirka. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Andrije Petračića 28 24. god u Omarskoj.12. srpnja 10 11. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. OPIS POČINJENOG DJELA: . rođen 21. rođen 02. ZORAN RUDIĆ.01. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. PODACI O ŽRTVAMA: 2. god. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH.1972. 27. rođen 16. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Đure.02. Milanke Kljaić 9 14. sin Milana. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2.b. u Sisku. u Jošavici. rođen 10. SUAD ĐANIĆ. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. DAMIR ČAKARA. u Miočinovićima. ZORAN KRAGUJEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.1968.1962. 8. DRAGAN SEKULIĆ. Milanke Kljaić 9 19. sin Ljubomira. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. rođen 02. 7. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06.1964. 27. god. SAVO GRNOVIĆ.09. rođen 07.1956.09. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod. srpnja b.1967. god.b. god.1930. u Sisku. a ostali su zadobili ozljede. listopada 1991. srpnja 1991. u Dervišima.1944.04. sin Save i Mire. PREDRAG JAPRANIN. srpnja 1991. sin Abdulaha. Mladen Halapa 5.09. u Sisku. sin Save i Mire. rođen 15. ĐURO VUJANOVIĆ. u Lovči. Ivica Perić 3. u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. rođen 29. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. sin Miloša. Josipa Mencina b. rođen 08. Andrije Petračića 26 22.

rođen 16.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. neoženjen. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. sin Mirka i Danice rođene Rudan. godine u Ostrožinu. a dana 06. Stjepana Benčić. 197. PODACI O ŽRTVAMA: 1. Alemke Sladić. održane glavne i javne rasprave. zbog kaznenog djela iz čl. sin Mirka i Danice rođene . pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. st. Milana Krajačić. a kuće su potom opljačkali pa zapalili.Imenovani su se tijekom 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. zapisničara. 2. nakon dana 06. OKZRH. člana vijeća.07. predsjednika vijeća. RH. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. odvjetnika iz Siska. u svezi st. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. I. 1. "Čvoljac". Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. zv. Srbin. listopada 1991. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. članova vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. godine. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. s prebivalištem u Ostrožini kbr. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima.veljače 1997. Nikola Jelekovac 3. 123. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. radnik. 1956. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. drž. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. sudaca porotnika Ivana Plemenčić.

123. toč. st. 197. a činjenično opisano i izrekom ove presude. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. OKZRH. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. Stjepan Šuntić. tako i na glavnoj raspravi. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.07. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. temeljem propisa čl. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. Oba optuženika. 91. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. RH. dakle. st. OKZRH. 123. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. Temeljem propisa čl. Mirko Gvojić. 1. opet. Srbin. st. drž. ama baš ni jednom riječju. 208. pa. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. ZKP-a. u svezi st. 2. 2. troškovi kaznenog postupka iz čl. 340. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. navode optužnice. poljodjelac. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. to jest nisu iznijeli svoju obranu. 1956. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost.5. 3.Rudan.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. rođen 16. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. protjerivanjem stanovništva. ZKP-a. 1. 1. "Krajine". st. 1. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. u svezi st. kako tijekom istrage. 2. toč. gdje i prebiva na kbr. 97. godine u Ostrožinu.siječnja 1997. Ni jedan od njih. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. nije potkrijepio . . godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. 2. padaju na teret proračunskih sredstava. s:. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. ZKP-a. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi.

rođen 14. troškovi kaznenog postupka iz čl.02. DRAGAN PAVIĆ. Vinogradska 50 6. god u Ozlju. a shodno načinu okončanja postupka. Veljka Vlahovića 78 11. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st. god. u Donjim Grahovljanima. toč. 87. rođen 11.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06.1950. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok . u Ratkovcu. god u Pakracu.07.1965.1972. ZKP-a. ZKP-a. sin Milana i Nade. rođen 01. PREDSJEDNIK Željko Barać. padaju na teret proračunskih sredstava.veljače 1997. . te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja.1937. JURE ŠAJATOVIĆ. dne 06. Stanivukovića 24 13. v. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Osječka 132 4. listopada 1993. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. 340. sin Petra. Sudu.1971. nije preostalo drugo. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz.r. VELJKO BUDIĆ. . ČEDOMIR RELIĆ. rođen 09. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. M. 3. god. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. sin Branka i Ane.07. toč. st. općina Pakrac. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. GORAN PAŠIĆ.11. 2. općina Gornji Bogičevci. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj.02. v. rođen 01. 1. Pozivom na propis čl. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. ZKP-a. god.5. sin Jure. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. pozivom na propis čl. sin Luke i Milene. 91.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. U Sisku.r. 1. no. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. god u Pakracu.

OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. studenog 1991. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. godine u Dvoru. Ivana Blažinić. te po civilnim objektima gradskog i je . u Petrinji. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. godine. 142. Ivana Kasaić. st. god. 1. te su dana 06. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. člana vijeća. godine. sin Rade. predsjednika vijeća. siječnja 1993. Republike srpske krajine. korpusa vojske tzv. JNA. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. listopada 1993. sudaca porotnika Josipa Žinić. tzv. neizazvan za borbeno djelovanje. oficir tzv. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. travnja 1992. u odsutnosti optuženika. Alemke Sladić. JNA. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u više navrata. zapisničara. rujna 1949. članova vijeća i Nataše Galinić. godine do 04. nakon dana 18. rođen 24. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. zbog krivičnog djela iz čl. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. topničkim i raketnim jedinicama. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3.

Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko.749. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. Kostić Branko. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. što isti nije dostižan državnim organima. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.749. 1.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. 1. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25.000 – HRD i temeljem točke 6. Kovačević Ivica. 142. st. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. 23. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . st. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. ZKP-a u svezi čl. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Grubić Đuro. prosinca 1992. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. dakle. godine. 108. Temeljem propisa čl. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. st. 7. 95. toč. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. 1. 353. Temeljem propisa čl. 98.740 USA dolara.000 HRD. st. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. 6. 142. st. Isaković Čeho. st. prosinca 1992. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. 2. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. Temeljem propisa čl.prigradskog područja. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. pa je tako . Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. 1. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. st. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. JNA. prosinca 1992. sud ne nalazi potrebnim govoriti. kao i njegova industriska zona. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. i 90 – 91 spisa). što. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. 46 – 59. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka.749. o kojem.1268/91 i – 311/92. (objava istog i dr. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). po izvještaju i uz suglasnost stranaka. a pročitani su. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. određen je pritvor. iako nema formalna obilježja rata.izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. 1. izdao zapovijed.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. primjenom propisa člana 353. za vrijeme oružanog sukoba koji. stav. a iz člana 142. tzv. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. prosinca 1992. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. koja prileži spisu. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. 3 . Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. godine (listovi 94 i 95 spisa). Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. 1. a sam grad Sisak. Shodno visini o izrečene kazne.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. Zakona o krivičnom postupku. st. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. 6 da je to činio. godine (list 94 i 95 spisa) te. u Petrinji. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. ovom zgodom. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. . a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja.

Ul. . nakon dana 17. kao ni primjerenosti istog. po sucu Željku Barać. odvjetnice iz Siska. listopada 1948. v. v. sa prebivalištem u Glini. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. 150. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. dana 18. Hrvat. 4.r. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. siječnja 1993. rođen 19. veljače 1993. OKZRH. sin Franje. Godine i Strizivojnni. oženjen. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. održane glavne i javne rasprave. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. u odsutnosti optuženika. SO Đakovo. zapisničara. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. U Sisku. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Rade Grmuše kbr. zbog krivičnog djela iz čl. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. PREDSEDNIK Željko Barać. godine. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka.r.

godine u Glini.000. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. 95. 1. toč. 1. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. dakle.. 353. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa čl. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. 150. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. veljače 1993. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. – 7. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1.HRD i paušalni iznos od 5. Temeljem propisa čl. OKZRH.. suprotno odredbama članka 143. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. st. st. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 1. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.nalazi se u bijegu. 98.000. ZKP-a u svezi čl. OKZRH. Braniteljica po službenoj dužnosti. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. 2. 150. i 144.HRD. prosinca 1992. godine oznake Kv-9/93. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.

naročito ovaj potonji. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo.st. te ni po kome. veljače 1993. s tim. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. u krajnjoj liniji. (čl. To tim prije. temelji se na u izreci citiranim propisima. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Barać. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. v. opisan po svjedocima. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Sam način postupanja optuženika. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. 1.r. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić.. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. stupanj krivične odgovornosti. 33. OKZRH). Prilikom odmjeravanja kazne. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. 353. Uračunljivost optuženika nije ničim.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. Dakle. dne 17. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. v. te stoga optuženi. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. U Sisku.

st. „milicije SO Krajina“. rujna 1991. nakon što je Makarić Neven. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.HRD. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. ZKP-a u svezi čl. zbog krivičnog djela iz članka 150. kao kapetan tzv. 8. 98. 95. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. sin Miloša. nakon dana 26. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. održane glavne i javne rasprave. odvjetnika iz Siska.. 1. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. Temeljem propisa članka 353. godine do 31.000. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. rođen 10. Polakova kbr. po sucu Željku Barać. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. zv. listopada 1991. G. stavka 1. st. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 150. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. godine. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. dakle. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. godine u Glini. toč. godine u Crkvenom Boku. Temeljem propisa čl. Obrazloženje j e . k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. zapisničara.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u odsutnosti optuženika. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. ožujka 1993. sada u bjektstvu. „kapetan Pero“. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. rujna 1952. 2. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5.

Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. istovremeno i oštećeni. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. st. veljače 1993. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. pobude iz kojih je djelo učinjeno. . Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. ZKP-a. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Ženevske konvencije iz 1949. 33. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. dne 26. Prilikom odmjeravanja kazne. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 353. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Visina izrečene kazne.r. subjektvina i objektivna. SUDAC Željko Barać. 1. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. razlogom je određivanju pritvora. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 23. U Sisku.r. čl. Svjedok. Zakona o krivičnom postupku. 1520. postavljen po službenoj dužnosti. 6. stupanj krivične odgovornosti. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. v. ožujka 1993. st. i 144. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. pozivom na propis čl. Branitelj. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. godine. ožujka 1993. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. v. godine.

zapisničara. 123. st . sa posljednjim prebivalištem. Tarbuk Ranka. 142. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. Jovanovski Budimira. rođen 15. ZKP). kapetan I klase bivše JNA. SI 0072 SI . . izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. rođen 24. godine. OKZRH. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Begović Jove. Jakić Ante. Br. održane glavne i javne rasprave. SO Bos. V. 66. 1. nakon dana 27. Alemke Sladić. Đure Sertić. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. stariji vodnik u bivšoj JNA. godine u Sokolišu. vodnik bivše JNA. Hanžekova kbr. rujna 1949. rođen 13. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. sin Milana.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Novi. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. rujan 1957. oficir bivše JNA. i Podunavac Sime. u odsutnosti optuženih.0016 K. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. travnja 1993. svibnja1963. ožujka 1951. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rođen 30. Haulikova br. predsjednika vijeća. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. Janjića br. sin Rade. 8. sin Mirka. odvjetnika iz Siska. člana vijeća . u Petrinji. st. 4. ul.optuženi PODUNAVAC SIMO.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.godine. 2. Zbog krivičnog djela iz čl. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. godine u Dvoru. sin Dragutina. Članova vijeća. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 24. Frankopanska ul. J. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača.

. st. toč. artiljerisku. provodeći ovakova naređenja i učinili. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. minobacačku i drugu vatru. 6. Dumbović Zvonko. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. 16 i 21. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. Sekulić Branko. Lokner Nikola. dakle. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a potom. OKZRH. rujna 1991. Klarić Milana i Mouća Alojza. st. 1. Vujaković Rajko. Đuričić Rajko. nakon što su od Tarbuk Slobodana. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. minobacačkom vodu 120 mm. – HRD. 142. 353.910.000. Bateriji haubica 105. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. Temeljem propisa čl. Lovre i drugi objekti. Podunavac Simo. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. Općinski sud u Petrinji. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Temeljem propisa čl. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. – HRD i temeljem toč. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. zapovjednika garnizona u Petrinji. Kovačević Janko. 95 st. Vujatović Đuro. Drakulić Nikola. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. što je i učinjeno. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. Bučar Štef. Jovanovski Budimir. crkva sv. Popović Marijan. 2. niti jedinica. III – opt. Katarine. Marković Đuro. IV – opt. godine u Petrinji. ZKP-a u svezi čl. 7. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. i 155 mm. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. 1. 98. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. 1. Ceković Ljubica. Banjadinović Andjelina. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. pristali da provedu ovakova naređenja. st. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. da otvore tenkovsku. što su njihovi podređeni. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. II – opt. Begović Jovo.krivi što su : su dana 2. crkva sv. te stambenim. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Banjan Miko.

sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . JNA u Petrinji. Vujaklija Rajk. pa tako. Klarić Milana i Mouča Alojza. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Banadinović Andjeline. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. 23. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. 142. tako komunalne.. predstavlja. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. crkvu Sv. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. crkvu Sv. veljače 1993. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. što isti nisu dostupni državnim organima. također navođenu. Lovre i dr. st. To stoga. OKZRH. koje su gađale kako stambeno. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Trklja Jasmina. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. st. broja uviđaja 834/91. Općinski sud u Petrinji. Podnar Stjepana. ožujka 1993. Katarine. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. Jovanovski Budimiru. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. Herelić Ramiza. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. 6. Marić Mladena i Talaja Josipa. izdavanje zapovjedi. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. Tarbuk Ranku. Bučar Stjepana. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. Begović Jovi i Podunavaca Simi. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. Lovrenović Ivice. TZV. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. . trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. te uvidom u pismenu dokumentaciju. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. Jovanović Rezike. optuženim Babić Miloradu. 1. Djuričić Rajka. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. sakralne i druge objekte u Petrinji.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. datih tokom istrage. Marković Đure. Kendjel Ivana. Cerjak Branka. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima.

da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. OKZRH. a iz čl. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. svakome. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. st. 1. a primjenom propisa čl.142. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. 4. st. ZKP-a). OKZRH. 33. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. st. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. travnja 1993. 123. 353. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. PREDSJEDNIK Željko Barać . Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 1. U Sisku. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. ZKP-a. dana 27.

godine. kao i uništeno jedno teretno vozilo. . Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja.1991. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. Gundulića. I. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.K-10/93 SI .0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME.09. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. locirane u Petrinji u ul.

. V. sudaca porotnika. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. člana vijeća. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. V. J. V. Nazora – Trg M. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. Nazora – Trg M. M. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul.14/93. Nazora i Trga M. Alemke Sladić. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Ivana Zlovolić. I. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. Tita u pravcu Gajeve ul. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. predsjednika vijeća. gdje su vidljiva oštećenja.F – 16 prikazuje ulicu V. V. Tita. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul.

03. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul.Đure Sertić. godine u odsutnosti zatvorenika. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. i 2. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Ante Jukić. dana . Musliman. st. godine u Gorama. tapetar. 139. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. 120. u vezi čl. st. rođenog 20 rujna 1930. 03. 1. 90. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. zbog krivičnog djela iz čl. rođene Stibuhar. 120. održane glavne i javne rasprave. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. 7. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . 120. st. sin Jusufa i Tinke.000-HRD i temeljem toč. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. 2. st. R. st. do 14. OKZRH (sada označeno u . 1. u kojoj se uračunava pritvor od 16. st. 87. 1. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. 6. 1. članova vijeća i Nataše Galinić.1992. OKZRH. Temeljem propisa čl. ZKP-a a u vezi čl. Boškovića br. st. nakon dana 1010 svibnja 1993. toč. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. otac jednog djeteta. TO i JNA. 90. odvjetnika iz Siska. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije.1992. razveden.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Dvorneković Maru i Holija Stevana. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. OKZRH. ožujka 1993.08. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. 7.000 HRD. godine na području općine Petrinja. sa završenih četri razreda osnovne škole. 1. godine u Velikoj Kladuši. listopada 1991.

podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. Istovremeno. koji prileži ovom predmetu. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice.članovima 109. njegovu ženu. istog zakona). očito pogrešno označenog prezimena. godine. među ostalim. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. te ni po kome. 1. na glavnoj raspravi javni tužitelj. Stevana Holija i Maru Pavičić. OKZRH. a iz čl. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). 120. te Maru Dvorneković. da je rekao. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. 142. OKZRH (ranij čl. godine. Darinko Herak (list 43 spisa). Ja sam uhićen 3. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. . pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. 1. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. 1. bila dovedena u dvojbu. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. travnja 1993. kako se zvala. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. uz podizanje optužnice. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. istog zakona) da bi. koje ni po kom nije bilo osporeno. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. listopada 1991. st. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. st. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. 120 st. koja je. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. Tokom dokaznog postupka. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. i 118. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima.

dana 10. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. svibnja 1993. v. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 4. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. st. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. PREDSJEDNIK Željko Barać. st. Slijedi. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. 343. U Sisku. Ženevske konvencije. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Povreda međunarodnog prava.Nema. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. temelji se na u izreci navedenim propisima. prije čl. koja je već naprijed jasno označena. Prilikom odmjeravanja kazne. 123. 1. st. 115. stupanj krivične odgovornosti.r. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a.r. 4 ZKP-a). jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. u krajnjoj liniji. ZKP-a. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. Odluka o trošku krivičnog postupka. 31 OKZRH). SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

MILAN MILANKOVIĆ. Ul. A. VII-opt. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. sin Stevana. bravar. DUŠAN KAČAR. Rimska ul. sin Pavla. odvjetnika iz Siska. VII-opt. godine u Roviški. Dušana Jović. 1. VIII-opt. sin Stevana. Milana Milanković. ILIJA NIŠEVIĆ. STANKO DIVJAKINJA. SO Glina. rođenog 13. IV-opt. ul. Ilije Bjelajac. siječnja 1942. rođen 29. R. SO Glina. sin Petra. srpnja 1956. 142. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. godine u Glini. V-opt. Josipa Budinski. DUŠAN JOVIĆ. sin Dragana. IV-opt. Ante Jukić. sa prebivalištem u Glini. SO Glina. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. lipnja 1933. MILAN MUIDŽA. inženjer II-opt. Filipa kljaića 3 V-opt. godine. st. ILIJA BJELAJAC. godine u Dobrljinu. članova vijeća i Nataše Galinić. Vračar. Ivana Kasaić. rođen 15. VII-opt. SO Glina. SO Petrinja. sin Steve.b. prosinca 1960.b. sin Milutina. Norberta Vebera bb. listopada 1956. sin Miljkana. Sime Karaice i IX-opt. rođen 20. Ul. IX-opt. 1.. rođen 18. Dušana Kačar. siječnja 1935.Okružni sud u Sisku. II-opt. u odsutnosti optuženih. SO Glina. zbog krivičnih djela iz čl. sudaca porotnika Mirka Švaljek. sa prebivalištem u Sisku. Malinova 94. Milana Muiđe. održane glavne i javne rasprave. svibnja 1949. OKZRH). u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. III-opt. k r i v i što su i to: s u .. rođen 16. VI. 1. svibnja 1949. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. rođen 7. godine u Velikom Gradcu. b. godine u Donjem Klasniću. Mikelić Borislava. liječnik. Boškovića br. sa stanom u Beogradu. godine u Malom Gradcu. godine u Banskom Drenovcu. godine u Donjem Klasniću. rujna 1939. Mihanovića b. Srbin. SO Glina. 29. SIMO KARAICA. sin Damjana. sa prebivalištem u Petrinji. predsjednika vijeća. člana vijeća. opt. Novi. rođen 16. 120. defektolog. VI-opt. st. sa prebivalištem u Glini. rođen 24. nakon dana 9. gdje i prebiva. sa prebivalištem u Sisku. lipnja 1993. novembra bb. Ilije Nišević. III-opt. SO Bos. Žrtava fašizma bb. sa prebivalištem u Glini. godine u Begovićima. Stanka Divjakinje. OKZRH (sada čl.. Ul.

naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. Ilija Nišević. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. Kendjel Ivan. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. IV-optu. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. Katarine. Dušan Jović. Ilija Bjelajac. „SAO Krajina“. gospodarski objekti i sakralni objekti. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA./ u tijeku 1991. II-opt. Herelić Ramiz. Djurač Rajko. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. paljenja i rušenja stambenih. izrađivao planove mobilizacije. oštećenja. VII. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu.opt. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. štab četničkih formacija. gospodarskih i sakralnih objekata. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. te pljačka pokretne . godine u Glini i okolnim mjestima. da se uništavaju stambene zgrade. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. dakle./ u tijeku 1991. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. VI-opt. Vujaklija Rajko. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA.. Crkva Sv. V-opt. te ranjeno deset osoba. dok su Drakulić Nikola. Milan Muidža. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. Lovre i dr. i 1992. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. i 1992. 2. III-optuženi MILAN MUIDŽA. godine u Petrinji. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. a II-opt. lipnja 1991. Jovanović Rezika. Milan Milanković. Dušan Kačar. Banadinović Angelina. crkva Sv.

Dušan Kačar.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. st. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2.. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 1. VI-opt. st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. zbog izvršenja kojeg su tuženi. OKZRH. Temeljem propisa čl. st. ZKP-a u svezi čl. 343. a optuženicima Dušanu Joviću. na glavnoj raspravi održanoj 3. ustanovio je da izvedeni dokazi . čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. Milanu Milankoviću. Milanu Muidži.opt./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 2. 120.. II-opt. OKZRH.199. 1. V-opt. 120. OKZRH. 119./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. st. godine stavilo na teret I-opt. sakralne objekte i gospodarske objekte. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. VII-opt. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. te uništavali stambene zgrade. 87.050. st. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. Milan Milanković.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. 1. godine. a IIopt. Temeljem propisa čl. Milan Muidža. 90. 120. postavljen po službenoj dužnosti. lipnja 1993. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. Ilija Bjelajac. dakle. Iliji Niševiću. st. Iliji Bjelajac.HRD. ožujka 1993. Branitelj. – 7. 120. OKZRH. 1. toč. travnja 1993. 1. da bi. Dušanu Kačaru. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Dušan Jović. OKZRH.000. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Ilija Nišević. IV. pljačkali imovinu.

ZKP-a. Visina izrečene kazne zahtijeva. te stoga optuženici. lipnja 1993. te uništavanjem stambenih zgrada. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. st. te ni po kome. v. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Krivična odgovornost optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne. dakle. 31. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. U Sisku. 343. u krajnjoj liniji. konačno. sakralnih i gospodarskih objekata. stupanj krivične odgovornosti. pobude iz kojih je djelo učinjeno. s tim. Malić Hamdija. određivanje pritvora.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. st. 1. navode optužnice. pozivom na propis čl. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Juzbašić Živko. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. temelji se na u izreci citiranim propisima. mato. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. v. 120. označeno u čl. dne 9. 1. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. OKZRH. u cijelosti. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Štrk Ivan Šantek Ivan. Svjedoci Kovačević.r. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. Odluka o trošku krivičnog postupka.) a za vrijeme oružanog sukoba. ali svi. . Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela.r. OKZRH). Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. PREDSJEDNIK Željko Barać. Kušan Djuro. kojima ih se tereti. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. nije dvojbena. svaki u ponekom dijelu. Ličina Berislav.

u odsutnosti optuženika. odvjetnice iz Siska. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. j e . održane glavne i javne rasprave. 115. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. godine u Jasenovcu i Demirovcu.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. sada u bjegstvu. bili zarobljeni od strane tzv. OKZRH). rođen 21. 4. rođene Grgić. ZKP-a). protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. k r i v što je: tijekom 1991. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. st. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. OKZRH (ranije članka 150. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. po sucu Željku Barać. svibnja 1953. sin Ilije i Julke. godine. nakon dana 8. lipnja 1993. godine u Rajićima. gdje i prebiva na Trgu Đ. zbog krivčnog djela iz članka 128. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. kao funkcioner i oficir tzv. pripadnici MUP-a RH. nanijevši im tjelesne povrede. nakon što su Sabić Željko. kao zapisničara. Sabe.

ZKP-a u svezi čl.HRD. te sam izudaran po bubrezima. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. potres mozga. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga. 6. st. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. ZKPa (ranije čl. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. te povremeno sada gubim sjećanje. 128.dakle. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. i 95. Temeljem propisa čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 353. st. s tim. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. svibnja 1993. ožujka 1993. toč. 21. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. 90. 7. 23.HRD i temeljem toč. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. istog zakona) Kv-67/93 od 3.“..000. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . 150. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. istog zakona). Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. ZKP-a (ranije čl. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. st.500. 6. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 87. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. 1. a ranije čl. OKZRH. OKZRH (ranije čl. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. 98. KT-23/93 od 23. „Zadobio sam fakturu kičme. 343.. Temeljem propisa čl. 2. 128. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. Njihova su kazivanja (kao. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. 1. st. ZKP-a.

jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. nogama. OKZRH). ZAPISNIČAR Nataša Galinić. pobude iz kojih je djelo učinjeno.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. subjektivna i objektivna. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. stupanj krivične odgovornosti. Ženevske konvencije iz 1949. v. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 4. šakama. st. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Uračunljivost optuženika nije ničim. pa ovaj drugi udari i tako. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. godine. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. Prilikom odmjeravanja kazne. lipnja 1993. v. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. među ostalim“. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. st. 123. dne 8. st. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. Barać. te ni po kome. 31. Udaran sam palicom. r. SUDAC Željko . koljenima po cijelom tijelu. ZKP – prije čl. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. 1.r. ZKP-a). 115. U Sisku. i 144. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. 4. 343. ZKP-a). Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“.

tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. otac dvoje djece. Ul. 143. svibnja 1993. primivši oružje i uniformu tzv. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. OKZRH (ranije čl. Srbin. umirovljeni milicioner. nakon dana 26. SSS. SAO Zapadna Slavonija. oženjen. godine. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. 150. godine u Okučanima. SUP-a Okučani. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. zapisničara. i 144.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. j e . nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. nalazi se u bijegu. Vujasinović br. zbog krivičnog djela iz članka 128. 5. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. OKZRH). k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991. sa prebivalištem u Okučanima. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. ožujka 1952. N. rođen 10. održane glavne i javne rasprave. u odsutnosti optuženika. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. odvjetnika iz Siska. suprotno odredbama čl. po sucu Željku Barasć.

pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. st. 353. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio.. tokom cijelog postupka. 87. OKZRH.750. ZKP-a (ranije članovi 98. 6. st. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl.dakle. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.HRD. postavljen po službenoj dužnosti. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga.. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. Temeljem propisa čl. 343. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. st. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. 90. 1. ožujka 1993. 128. opisan po svjedoku. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. ZKP-a (ranije čl. svibnja 1993.HRD i paušalni iznos od 5. Sam način postupanja optuženika. Uračunljivost optuženika nije ničim. bila dovedena u sumnju.000. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. toč. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. 21. – 6. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. te ni po kome. Dakle. 2. i 95. OKZRH. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. To tim prije. st. godine. Branitelj. 1. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. 1. ZKP-a u svezi čl. Temeljem propisa čl.

r. Ivanu Rafaj. 1. 343. stupanj krivične odgovornosti. st. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. ZKP).čl. a ranije čl. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. U Sisku dne 26. svibnja 1993. Konkretno članaka 143. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. v.sigurnošću dokazanim. Oglasna ploča – ovdje 3. Barać. godine. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. 33. v. u krajnjoj liniji. Obzirom na visinu izrečene kazne. ZKP-a (ranije čl. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. st. istog zakona). Sisak 4. pobude iz kojih je djelo učinjeno. St. i to. OJT-u Sisak na br. 123. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. 353. 31. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. jačinu povrede. subjektivna i objektivna. međutim. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.. Obavijest PS Okučani 5. Prilikom odmjeravanja kazne. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. 4. DNA: 1. 4. odvjetnku. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Dabić Milenko. Za reći je. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. određen je pritvor. OKZRH). U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . branitelju opt. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. temeljeno na propisu čl. te stoga optuženik. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. i 144. istog zakona). Sada 115. okr. Ženevske konvencije iz 1949.

Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. Srbin. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić.opt. Mirka Švaljek. Općina Zemun. 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. lipnja 1993. 120. sin Rudolfa i Zore. godine u Zemunu.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. člana vijeća. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. 5. otac dvoje djece. 3. Rade Končara br. u svezi ss. u odsutnosti I-optuženika. zbog krivčnog djela iz čl. dne 21. godine u Sremskoj Mitrovici. Alemke Sladić. službeni. srpnja 1993. predsjednika vijeća. sa prebivalitšem u Sisku. razveden. Hrvat. nakon dana 8. 12.opt. zapisničara. 4. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ.. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. st. 3. 3. ul. godine. 15. rođene Desimirović. godine U Sisku. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. travnja 1947. održane glavne i javne rasprave. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . 2. 340. toč. travnja 1950. sin slavka i Marije. članova vijeća i Nataše Galinić. rođen 5. Otokara Keršovanija br. Kuzmić Zorana. srpnja 1993. rođene Martinović. OKZRH. II. RS. Ivana Kasaić. Mihajlović Ljubiše i II. rođen 6. Temeljem propisa čl. sa posljednjim prebivalištem u Sisku.2. odvjetnika iz Siska. u krivičnom predmetu protiv I. kapetan unutrašnje plovidbe.

tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. 1. ožujka 1993. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. 24. u Sisku. omogućio I-opt. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. iako je znao da je I-opt. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. OKZRH uz primjenu čl. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. Dakle. st. opt. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. listopada 1991. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl./ dana 23. II.. 120. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. 2. godine. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. 2. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Temeljem propisa čl. godine. i 24. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. da su time I-op. i 24. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. godine. 23. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. toč. 91. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv.Da su i to: I-opt. KUZMIĆ ZORAN 2. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. Pa. 1. listopada 1991. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. st. st. – 5. 1. OKZRH. 87. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. Dakle. u svezi st. u Sisku./ dana 22. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog .

u svezi st. tako i 24. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. 2. po . jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. oko 16. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a.00 sati. svibnja 1993. Nakon što se odazvao. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. godine. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. listopada 1991. jer ga 24. godine. listopada 1991. OKZRH uz primjenu članka 24. Gavrane javi se“. kanalu jedan kratki razgovor. dvojici pripadnika ZNG-a.00 sati.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. Na istom 16. označenog u članku 120. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. godine. godine. tim prije.. Dana 22. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. godine oko 16. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. „Dunavskog Lloyda“. kako 23. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. istoga Zakona. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. jer isti nije dostižan državnim organima. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. 1. Dana 22. listopada 1991. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. Naime. dana 19. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14.stanovništva. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. listopada 1991. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. travnja 1993. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. st. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. Kako nisu mogli uspostviti vezu. što su i učinili. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru.

Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. Željko Milković (list 56 spisa)m. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. kanalu. 3. ni tko ih je slao. Nadalje. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. tako i II-optuženika. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. jer je jasan. sud je utvrdio da je . 1. Naime. ni što su one značile. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. u svezi st. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Brigade. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. te da su slate razne šifrirane poruke. Braco Grozdanić (list 57 spisa). koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. OKZRH uz primjenu članka 24. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. st. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. niti je u dnevniku načinio bilješku. koji su se 22. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. dispečer. jer su dali jasne i kategorične iskaze. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. preko radio-stanice na 16. Antun Jakirčević (list 59 spisa).dolasku na radno mjesto. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. Dragan Dakić (list 59 spisa). U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. Također. godine. a da se ne zna. 2. do tada nepoznate. 2. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. i 4“. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. kao i „Gavrana 1. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. „Novi vjesnik“. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I.i IIoptuženika. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. listopada 1991. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. nalazili na brodu „Zibel“. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. OKZRH.

Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. dakle.r. PREDSJEDNIK Željko Barać. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. odnosno grad Sisak. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. već naprotiv obrnuto. 4. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a).r. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. 115. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. st. srpnja 1993. U Sisku. 8. 3. v. ZKP-a oslobodio optužbe. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. sud je optuženike temeljem članka 340. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. SI-0078 K-21/93- . Kako ničim nije dokazano pomaganje. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. niti je naredio. U odnosu na II-optuženika. koje se ne pretpostavlja. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. v. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. jer je to isključiva nadležnost direktora. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. već se mora dokazati motivom i umišljajem. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. st.„Dunavski Lloyd“. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. „Hidroput“.

6. Alemke Sladić. 29. gdje i prebiva u ul. sin Petra. Mirka Švalje. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . dakle. godine u selu Bojna SO Glina. održane glavne i javne rasprave. člana vijeća. godine u Glini. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. Palajić Ivan. u odsutnosti optuženika. novembra br. članova vijeća i Nataše Galinić. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. godine i 1992. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti. predsjednika vijeća. st. rođen 26. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. travnja 1957. sin Vuje rođen 1. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. 1. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. uslijed čega su Šmicl Stjepan. godine u Glini. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. istog zakona). svibnja 1993. 11. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Josipa Žinić. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine. 142. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. OKZRH (ranije čl. zapisničara. sudaca porotnika Ivana Kasaić. kolovoza 1957. tokom 1991. 120. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. zbog krivičnog djela iz čl. odvjetnika iz Siska. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. nakon dana 26. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. II-optuženi KORAČ MILAN.

343. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. st. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. 1. godine.. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. iste treba osloboditi od optužbe. OKZRH. OKZRH. u cijelosti. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. 1.000.HRD-a. travnja 1993. Štajduhar Pavle.000. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. – 7. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. te ni po kome. 1.HRD-a.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 9. svaki u ponekom dijelu.. ZKP-a u vezi čl. Svjedoci Lipak Karlo. 1. Branitelj. st. konačno. ali svi. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. toč. a svaki od njih paušalni iznos od 5. navode optužnice.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. Temeljem propisa čl. st. Prišek Boris. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. 87. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Međutim. st. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Bagić Vlado. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio.66/93 od 3. . svibnja 1993. st. 1. 120. 2. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. temelji se na u izreci citiranim propisima. SI-0079 . pozivom na propis čl.Kako su krivična djela obojice optuženih. određivanje pritvora. dakle. U Sisku. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. st.st. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. 4. dvojbena krivična odgovornost optuženih. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. s tim. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. OKZRH). 31. svibnja 1993. dne 26. st. te stoga optuženici ne moraju biti. Odluka o trošku krivičnog postupka. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.. 1. Nije. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 120. označeno u čl. OKZRH. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. u krajnjoj liniji. v. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. 115. stupanj krivične odgovornosti. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. Visina izrečene kazne zahtjeva. ZKP-a). Prilkom odmjeravanja kazne. pobude ih kojih je djelo učinjeno. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog.r. 343. ZKP-a. v.r. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. nosilaca vlasti na svojem području tada. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. 1. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.

u odsutnosti optuženika. Kovačević Veljko. nalazi se u bijegu. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. studenog 1991. uz sudjelovanje Nataše Galinić. 150. rođenog 22. Nogić. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. k r i v što je: dana 22. zapisničara. zbog krivičnog djela iz čl. srpnja 1993. B. OKZRH). nakon dana 8. 128. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. OKZRH (sada čl. sa prebivalištem u Novskoj. dakle. ul. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. odvjetnika iz Siska. OKZRH). kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. nogama i kablom po glavi i tijelu. Kliba Radenko i Matekalo Živko. održane glavne i javne rasprave. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. kolovoza 1950. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Srbin. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. sin Bogdana i Drage r. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. godine. OKZRH (sada čl. 128. Adžije br. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. po sucu Željku Barać. godine u Paklenici. „SAO Krajina“. nakon što su prethodno Gobac Vinko. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 150. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. 17. godine u Voćarcima. j e . vršeći pravila međunarodnog prava.

98. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. svibnja 1993. i 87. . To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. Svjedoci Kovačević Veljko. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. Sam način postupanja optuženika. godine. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 1. u krajnjoj liniji.000. toč. Temeljem propisa čl. 1. ZKP-a (sada čl. Branitelj. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. i to. 1. st. – 6.Temeljem propisa čl. bila dovedena u dvojbu. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. ZKP-a (sada članovi 90. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor..HRD. Uračunljivost optuženika nije ničim. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. 2. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. st. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 128. i 144. ZKP-a u vezi čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20.. međutim. 343. 1. Iz rečenog slijedi. godine. st. te ni po kome.500. OKZRH (sada čl. st. subjektivna i objektivna. Ženevske konvenciej iz 1949. 95. Za reći je. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. OKZRH). te stoga optuženik. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. 150. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. postavljen po službenoj dužnosti. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172.HRD i paušalni iznos od 5. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. travnja 1993. 353.

srpnja 1993. stupanj krivične odgovornosti. Maček . Srbin kriv što je: je . dne 8. Barać. 1. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. ZKP-a (sada čl. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. 353. 1. godine. Predsjednika vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Opć. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. v. temeljeno na propisu čl.r. 33. člana vijeća. 26. ZKP-a). 31. Đure Sertić. st. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. odvjetnika iz Siska. doređen je pritvor. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. Novska. OKZRH (sada čl. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Alemke Sladić. zapisničar.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. članovi vijeća i Nataše Galinić. rođen ožujka 1948. OKZRH). 343. Obzirom na visinu izrečene kazne. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. Ivana Blažinić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. zv. sin Vlade i Marije. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek.Prilikom odmjeravanja kazne. listopada 1993. jačinu povrede. U Sisku. u odsutnosti optuženog. održane glavne i javne rasprave. st. 5. v.

rušio. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. 1. 2. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. te Vladu Ivaštinović. Temeljem propisa čl. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. gdje su isti zadržani i tučeni. zatvarao.terorističkih formacija tzv. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 87. što isti nije dostupan državnim organima. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. dakle. OKZRH. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana.000. godine oko 15.000. studenog 1991. ZKP-a u svezi čl. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. st. 21 dana 11. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. dvorišta i kuća. – HRD te paušalni iznos od 5. st. OKZRH. 18 22. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. 28 neutvrđenih dana. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Grgić Slavka. Temeljem propisa čl. To stoga. Josipa Kvočić. 120. 343. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. rujna 1991. toč. st. 1. rujna 1991. te televizor. te navodno zadržao za sebe. što je i učinjeno. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. kao pripadnik četničko . protuzakonito zatvarao. što je i učinjeno.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. a postoje . svibnja 1993. 90. 120. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Đuru i Jelenu Bogunović. tukao. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. godine u Borovcu iz garaža. Ivaštinović Ive i Rudolfa. godine u Borovcu. – HRD. 1. st. Martin podmetnu mine i aktiviraju. 1.u tijeku 1991. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. 1. – 7. palio. pa je tako : 13 dana 05. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. uhićivao. tjekom 1991. st.

obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. da je tokom 1991. . To stoga. zadržavši to za sebe. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. Brulja Katarina. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. Ivaštinović Mato. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. po ocjeni ovog suda. godine naredio miniranje crkve Sv. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. a ova eksplodirala i oštetila kuću. 31. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. Ivaštinović Ive i Rudolfa. lipnja 1993. godine. da je dana 22. a sud. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. studenog 1991. koja je već naprijed već označena. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. Ivaštinović Nikola. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. da je 05. Kvočić Josipa. te televizor. Bogunović Jelena. proveli ih u zatvor u Okučane. izrijekom. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. Bulatović Reza. Uz. Martin u Borovcu. Bogunović Đuro. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. rujna 1991. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. Znači. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. a od 1949. Ivaštinović Marija. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. godine. gdje su zadržani i tučeni. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Ivaštinović Rudolf. što je uzrokovalo njeno rušenje. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. 1. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava.naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Filipović Luka. st. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. 353.. rujna 1991. da je dana 11. Brulja Ivan. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. što se. ZKP-a. pa tako. pobude iz kojih je djelo učinjeno. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl.

u odsutnosti optuženih. Đure Sertić. SO Kostajnica. ZKP-a). člana vijeća. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. 115. svibnja 1991. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. 32. Dragana Japranin. stavka 1. Nikole Maljković. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. godine. Nikole Begović i Branka Matijašević. Alemke Sladić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. zbog kaznenog djela iz članka 120. listopada 1993. 4. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. zapisničara. Srbin. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. rođen 15. sin Stojana. listopada 1993. . održane glavne i javne rasprave. v. nakon dana 13. OKZRH. dana 5. članova vijeća Marije Bogdan.Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. Josipa Žinić. predsjednika vijeća.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. radnik. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. st. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. U Sisku. odvjetnika iz Siska.

travnja 1929. godine D. sa prebivalištem u D. umirovljenik. godine u D. 59. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. otac dvoje djece. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. studenog 1952. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. 2. otac dvoje djece. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. SSS. Bišćan Anđelka. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. godine. a potom po kući pucali. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . u proizvodnji papira./ u tijeku 1991. Velešnji kbr. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. 1. vozač. 7. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. rođen 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. BUD br. godine u Sisku. III.oženjen. sa prebivalištem u Panjanima 32. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Begović Nikola 2. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. dakle. 120. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. rođen 23. sin Bogdana. rođen 24. prosinca 1952. sin Ilije. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. Srbin oženjen.optuženi DRAGAN JAPRANIN. Opć. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. SSS. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. Kukuruzarima kbr. Srbin. sin Slavka. Srbin. SSS. st. Srbin krivi što su : 1. poslovođa. godine u Kostajnici. rođen 06. Velešnji. ul. a njegovu suprugu Milu silovali. sin Stojana. sa prebivalištem u Kostajnici. Općina Kostajnica. godine u Babinoj Rijeci. 96. Brkljačić Jagoda. 15 dana 08. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. godine u H. rujna 1991. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. oženjen. 27. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. prosinca 1958. OKZRH.

120. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. Japranin Dragana i IV – opt. Ivanišević Molke. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. što isti nisu dostupni državnim organima. jer je očito. 6. III – opt. da se radi u odnosu na III – opt. lipnja 1993.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st. a potom imali za to . kojima ih se tereti. ZKP-a u svezi čl. 90. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 2. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. je optužnicom KT-184/92 od 21. 343. OKZRH. Japranin Draganu. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.000. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). 1. godine stavilo na teret I – opt. Begović Nikolu. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. riječ o jedno te istom ratu. Begović Nikoli i V – opt. Ivanišević Ane. – HRD. izgleda. Temeljem propisa čl. tokom kojeg. Iako. 1. st. st. sadržan optužnicom. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 87. 1. st. označeno u čl. možda. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. II – opt. toč. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. st. – HRD i temeljem toč. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. na postupanje u stjecaju. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. OKZRH. ovaj sud to tako ne shvaća. 1. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. za reći je. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Maljković Jovanu. 7. IV – opt. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. 120.800. Maljković Nikoli. Temeljem propisa čl. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja.

Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. dana 13. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. uvjerenje je suda. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. te ni po kome. a sadržan i izrekom presude. Krivična odgovornost optuženih nije. te stoga optuženici. upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. stupanj krivične odgovornosti. temelji se na u izreci citiranim propisima. 115. dovedena u dvojbu. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. st. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. U Sisku. Način postupanja svakoga od optuženih. v. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. listopada 1993. v. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. dakle. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. odgovarajući je težini od njih učinjenog. naročito pogibanjem ljudi. 4. u krajnjoj liniji.osnova. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. pobude iz kojih je djelo učinjeno. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. Odluka o trošku. a sa nespornim posljedicama. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. opisan po svjedocima.r .

protivno čl. "Neđo" sin Pere. a dana 1. riješio je protiv okr. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv. JA i srpskih paravojnih postrojbi. godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. studenog 1991. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina.4. 146. stare 63 godine. te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i .korpusa JA) .9. sada nepoznatog mjesta boravka.. i 2. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije. ožujka 1996. 2. Nedjeljka Jankovića i dr. da su u listopadu i studenom 1991. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv. temeljem čl.Republike Hrvatske. ZKP.l. OKZ RH. toč. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. godine. i čl. SLAVKA DOKIĆ zv. toč. RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove. od 21. sin Ratka.2 d i g.000. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl. "Dole". a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. godine u Zemuniku Donjem. tijekom oružanog sukoba između tzv. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv.120. predmetu protiv okr. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. sada nepoznatog mjesta boravka. 1.s. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. stare 70 godina.st.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM.150. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima).provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti.tl. 180 mtbr u sastavu tzv. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. zbog djela iz čl.147. na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske. zamrzivač. pa im je predala 2. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. 1e čl. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina.000 dinara. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu.3.

ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Okr. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica.000 DEM. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku. 15. Nedjeljka Jankovića i dr. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. . listopada 1997.. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima .120. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića . OKZ RH. ŽDO Zadar 3. ZKP. budući su za sada nepoznatog boravišta. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja.st.l. na temelju čl. Okrivljenicima pri uhićenju 2. DNA 1. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr.l. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl. ZKP. jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti.182. dakle.st.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. U Zadru.st.182. u spis . Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka.1. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva. označeno u čl.

opć. 2. siječnja 1967. srpnja1997. rođenog 1.1949. od 9. drž. drž. studenog 1991. OKZ RH. r i je š i o je 1. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću. godine u Zadru. godine u Zadru. 4. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. zbog krivičnog djela iz čl. RH. protivno čl. i 2. toč. s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske. Srbina drž. RH.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. sada nepoznatog mjesta boravka.l. u Zadru. rujna 1967. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. godine. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu. pripadnici 112. st. KT529/97.3. opć.godine. opć. te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. god. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. 3.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu. Protiv okr. sada nepoznatog mjesta boravka. u Benkovcu. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. RH.srpnja 1969. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica. sada nepoznatog mjesta boravka. temeljem čl. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom. 122. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. SAO Krajine. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. Posedarje. 150. ZKP.8. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. rođenog 6. sada nepoznatog mjesta boravka. RH. Srbina. NEVENA PARENTA i dr. kolovoza 1967. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. kao naoružani pripadnici vojske tzv.. sada opć. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. Srbina. Posedarje Srbina. Polača. Smilčić. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. u krivičnom predmetu protiv okr. .st. drž.1. gdje su svakodnevno bili maltretirani. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. Galić rođenog 19.

U Zadru.l.st. budući su za sada nepoznatog boravišta. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana. sve računajući od časa prijema ovog rješenja.dakle. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika .st. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika.l. ZKP. ZKP. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. označeno u čl. u spis . ŽDO Zadar 3. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret.182. DNA 1. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke. 182. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. 15.a temeljem čl. Okrivljenicima pri uhićenju 2. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja..122 OKZ RH. listopada 1997. Nevena Parenta i dr. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika.

lipnja 1972. RH. godine. 7.3. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. Kneževića br.1. godine. kao i protivno čl. toč. sada nepoznatog mjesta boravka. budući je za sada je .l. dakle. i 13. zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. Nikole Kresovića na temelju čl. ZKP.120. Mandić.l. temeljem čl. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II). Z. Vladu Bešlić. KT35/96. drž. travnja 1996. OKZ RH. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr. i 2. starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. Srbina. prihvaćene u Ženevi 1949. NIKOLE KRESOVIĆ.st. staru 84 godine. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić. ZKP. r i je š i o protiv okr. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. napustio teritorij Republike Hrvatske. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. sina Petra i majke Borke r. OKZ RH. Okr. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca. 120. 18. godine u Benkovcu. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. da je 5.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. protivno čl.st. u krivičnom predmetu protiv okr. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. a nakon toga.st. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja. od 22.l. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. godine. 150. rođenog 17.182. označeno u čl. Nikole Kresovića. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. kolovoza 1995. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi.4. br. u ul.st.

SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. 15. S UZROKOM SMRTI 1. 1908. 1934.182. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. ŠEGARIĆ ŠIME . Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr.l. BRKIĆ MARIJA .st. ZKP. 3. Kresoviću stavlja na teret. ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. XI 1991. JURIĆ JELA . jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. a da okr. 1955. U Zadru. Kresović prethodno nije ispitan. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. PERICA JOSIP . Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci.nepoznatog boravišta. 1943. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti. listopada 1997. Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. . nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . odlučeno je provesti istragu. prsnog koša gornjih okrajina ) 2. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica.

Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. JURIĆ PETAR. (zgnječenje mozga) 15. 1953. 1929. ROGIĆ KATA. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. prsnog koša.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. PERICA GAŠOAR. PERICA LJUBO. ŽILIĆ ROKO . ROGIĆ NIKOLA . 1932. Rane brade zadane iz neposredne blizine. okrajina i brade ). Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. 1932. 1939. 1955. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. (zgnječenje mozga) 16. RAŽOV IVAN. ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. ROGIĆ MARKO . Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. 1959. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. (zgnječenje mozga) . 1955. 1936. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. HORVAT VLADIMIR . Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. VICKOVIĆ STANKO 1956. trbuha i nogu ) 13. ŠKARA NEDILJKO . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. 1936. PAVIČIĆ NIKO . 1922. 1927. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. 6. VICKOVIĆ STANA .

(traumatski i hemoragični šok) 24. 1909. trbuha i desne podlaktice) 25. MILJANIĆ SLAVKO . (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. trbuha i okrajine ) 21. ŠEGARIĆ GRGICA . ŠEGARIĆ IVICA . ŽILIĆ TADIJA. 1931. 1928. Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. 1928. 1924. 1928. JURIĆ NEDILJKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine. 1911. ŠEGARIĆ KRSTO. MILJANIĆ JOSO. ŽILIĆ PAVICA. ŠEGARIĆ RADE. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30.20. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. ŽILIĆ MARA. trbuha i desne nadlaktice) 29. BRKIĆ MARKO. 1956. 1914. 1927. ( zgnječenje mozga ) . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. 1943. 1955. 1933. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. BRKIĆ JOSO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. ŠEGARIĆ VICE . 1943. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. JURIĆ GRGO. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27.

Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. (zgnječenje mozga) . 1942. DRAŽINA MARIJA. 1911. nagnječena lica i lijevog oka. 1907. 1965.34. 1920. Gušenje. RAŽOV ANTE. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. BRKIĆ STOJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). ŠESTAN MARIJA. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. ( zgnječenje mozga ) 46. ČIRIJAK IKA. 1932. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. 1951. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41. ŽUPAN MARKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. (zgnječenje mozga) 38. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. 1955. PAVIČIĆ PETAR. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. 1922. 36. 1933. 42. BRZOJA DANKA. 1965. Odsječena desna uška. PAVIČIĆ MILE. ČIRIJAK MAŠA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. IVKOVIĆ MARKO. ATELJ NOVICA. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44. 1921. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. ŠESTAN JAKOV.

Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. 22. prihvaćenoj 1949. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. toč. sa prebivalištem u Sv. ugostitelj. 25. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. i čl. godine. općina Bjelovar. st.. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike.godine. a u odsutnosti uredno. do sada neosuđivan. 32. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke. lipnja 1950. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1. OKZ RH. odvjetnika iz Zadra. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3. lipnja 1995. st. rujna 1995. kao i protivno čl. Josip Dujella spec. godine.1. Filip-Jakovu broj 186.. godine u mjestu Breza. 27.. godine broj KT-23/95.2.1. rujna 1995. st. 13. Jose Bašića i Ivana Bralića. i II. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva. godine do travnja mjeseca 1994. MILENKA JASIKE i dr. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića. prosinca 1994.pozvanog punomoćnika oštećenika. i sudaca porotnika Ivana Laća. Hrvat... protivno čl. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. rujna 1995. godine i 28. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda.D i H. godine. 4. st. godine. lipnja 1992. sudjelujući na području tzv.2. Dr. u krivičnom predmetu protiv I-opt. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića.Rukovoditelj Službe : Prim. k r i v je: što je u razdoblju od 1. 120. kao članova vijeća. rujna 1995. i dr. i čl. i to Milivoja Lasana. u prisutnosti I. državljanin RH. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru.

godine.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. sa prebivalištem u Sukošanu. pa se po istom zakonskom propisu I-opt. koje će zaključati. godine oko 03. DUBRAVKA JASIKA. dakle. kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja.točno neutvrđenog dana u. i I-opt. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. Hrvatica. sa Zlatkom Pajićem. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . veljači 1993. listopada 1951. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe.iste noći kao u prethodnom stavku. . koje djelo je opisano i kažnjivo po čl. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad.dana 19. da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. st.međunarodnih oružanih sukoba. II.30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. Po čl. 120. godine oko 20. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. veljače 1991.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. prosinca 1994. te popucala prozorska stakla. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja.dana 21. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist. 1. rođena Prole. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13. pribor i dr. a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna. st. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. 1. 45. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava.a Tomića. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Mala Mararska. rođene Fudurić. dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka.). st. . Po čl. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. siječnja 1993. u Našicama.svibnja 1992. godine. uključio se u skupinu pobunjenih Srba. rođena 14. pa nadalje. po zanimanju ugostitelj. kći Veljka i majke Zdenke. državljanka RH. 90. . OKZ RH. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. dana 29. posuđe. godine oko 21. . 1. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.

000 kuna.49 i 261-261 spisa). u sv. s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici. st. a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće. Obrazloženje Optužnicom od 12. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. po drugi puta se oženio sa II. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. Ismeta Klipić. poriče počinjenje djela. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke . kao je to pobliže opisano pod točkom II. lipnja 1992.2. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. 137. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt. st. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine . a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića.1.st. 1. Tome Bartulovića. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. I. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece.120. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. Inače.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire".prevarom iz čl. u svezi st. Dubravkom. kao i na raspravi (listovi 283/2. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. Milenko Jasika i njegova supruga II. kako je to opisano u izreci presude. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl.l. .genocidom iz čl. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. u svojoj obrani u istrazi (list 45. suprotno datom obećanju. dakle. već su taj namještaj zadržali za sebe. Po čl. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice.286 spisa). OKZ RH. a da bi mu otac njegove sadašnje žene . rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. godine broj KT-23/95. Stjepana Martinovića. 91. 119. izreke presude. pa je Zlatko Pajić. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3.st. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 137. ZKP. godine. Vinka Hamš. koji stoga nije prevozio u Bjelovar. Ive Bartulovića. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. Istom optužnicom pod točkom 2) I.2. 1.sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. na štetu Pajić Zlatka. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. KZ RH.1ipnja 1995.opt. a na raspravi od 28. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt. opt. OKZ RH.opt. opt.47.st. rujna 1995. vjerujući u rečeno obećanje.

Skladište je bilo van kruga kasarne. zimskom. On se inače zadržavao malo u kafiću. u Budžaku. To nije bilo i skladište oružja. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku.g. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom.1ipnja 1993. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. nije odlazio ni u kakve posjete. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. uz pivovaru. vratio se natrag u Banja Luku. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". ali ga kod sebe nije nikada držao. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. travnja 1994. dok je ''sredio papire'' za kafić. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. Osim toga. godine. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. a sada se deklarira kao Hrvat. Navodi da je njegova majka Hrvatica. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati. bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. kad se lokal zatvara. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. koji se bio utopio 20. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. pretežno Hrvata i Muslimana. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana. a lokal je zatvarala njegova supruga. obično po troje. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. da je bio pravoslavni Hrvat. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. Došavši u Banju Luku. više transportni radnik. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. a otac koji je umro 1960. U siječnju mjesecu 1994. Kao prvo.pomogao oko trgovine i slično. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. u rijeci Vrbanji blizu . da je bila vojarna. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. niti se sastančilo. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). bez kape i bez oružja. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. da ne napuste lokal do 19 sati. njegov stariji sin Milenko. obuće i hrane. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni. ali on nije bio u tim skupinama. bez ikakvih oznaka. To su bili mještani u civilu. Bilo je stalnih gostiju. Tu se zadužio sa SNB uniformom. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. ili 1992. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici.

pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22. da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. g. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. oružje u svome lokalu ili u kući. da ostaje novim vlasnicima. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. na koji ugovor je pristao i on . Kako nisu došli. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. Radom i Marijom. te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora. a isto tako i inventar u lokalima. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. bifea i garaže). godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru). te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili. prodavaonice.000 DEM. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. U osmom ili devetom mjesecu 1992.svibnja 1992. Stoga je zbog svega toga skupa. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu. nego li Pajićev inventar u Banja Luci. Međutim.000 DEM. da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". Kako Pajići nisu došli. optuženik. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. Dana 1. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. odlučio se vratiti u Hrvatsku. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće.I. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike. te stana u potkrovlju. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. da je netko na njegov kafić bacio bombu. optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. travnja 1994. godine. Poriče da je držao. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci.

optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. Naime. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara. kao i namještaj u kuhinji. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. mjesecu 1992. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. Oštećenici nisu došli.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. godine. -40. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. To je bilo 29.000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići . te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. U 9. Toga dana. svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. stolice niti frižidera.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude. Kad su došli u Banja Luku. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući.000 DEM. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke. U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je određen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. kao i na raspravi (list 286). Inače njihov . za koliko je veća vrijednost objekta optuženika. " Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210). a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion. svibnja 1994. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40.000 DEM. To je i napravila.000 kuna za naknadu za namještaj. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. njih su Pajići tužili za isplatu 150.000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. te da čeka ugovor u općini. dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora. u kući nisu našli kuhinjskog stola. Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. a ugovor je ostavila je općini. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. Inače. koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke. da bi im predala ključeve od objekta. kad su oni .

a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. sa srpskim oznakama. ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki.. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. Zlatka Divnić (162). te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. OKZ RH. Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. a njegovim dolaskom od sredine 1992. 120. više puta naoružan. opt.g. Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem. Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. godine. Istina. st. te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). Zvonka Ilovača (212). (listovi 76 i 287/2 spisa). Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. . na kuće Hrvata. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. Milenka Jasiku (list 74 spisa). inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. svibnja 1992.Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. Dinka Stojčević (167).1. Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa). Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. dokle će ove ustaše ovuda šetati" . do 20. svibnja 1992. Naime. Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi. sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. nekim Ilibašićem i još nekima. te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za I. godine. inače Srbin. Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. oružni list za I-optuženika (listovi 55-56 spisa). Jelene Klinić (93-94).1. Stipe Pajić (164). a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović. Marka Majstorića (list 290 spisa). a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. Drage Josipović (88). Tomislava Kuljanac (list 293. odnosno optuženiku. Šerife Šuvalić (170). Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa).zastava. Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). a srpska na balkonu na štapu . Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. uvijek naoružanog. da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. (listovi 59-60 spisa). Svjedok Zvonimir Josipović. krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa".spisa). a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem.

Na njegovu kuću da je pucano trinaest puta iz pješačkog oružja. On je svakoga dana to promatrao satima i satima. kada je on kuću zamijenio sa jednim Srbinom iz Daruvara i tada se preselio u Daruvar. tražeći od njega neku građu. tromblona i dr. a koje su se akcije. da je to učinio onaj koji je zamijenio kuću sa Zlatkom Pajićem. a u okviru te organizacije još ekstremnija organizacija oružane snage". Svjedok Martinović ponavlja ove navode na raspravi nadodajući da ti ljudi koji su odlazili kod optuženika su najprije išli u njegovu kuću. doselio u Banja Luku negdje u ljeto 1992.1993.kada je prešao u Republiku Hrvatsku.travnja 19