stud ents ki mj esecni maga zin - ele ktrons ko izdanj e / b roj 2

1
09/2010
 Web adrese fakulteta
Šumarski fakultet
www.sfbl.org

Filozofski fakultet
www.ffbl.edu.rs

Fakultet fizičkog vaspitanja

www.ffvis.net

Tehnološki fakultet
www.tfbl.org

www.rf-pd.org

PMF
www.pmfbl.org

Pravni fakultet
www.pravobl.com

Poljoprivredni fakultet
www.agrofabl.org

Medicinski fakultet
www.mf-bl.org/sr-SP-Cyrl/default.aspx

Mašinski fakultet
www.masinskibl.rs.ba

ETF
www.etfbl.net

Arhitektonsko gradjevinski fakultet

www.agfbl.org

Akademija umjetnosti
www.aubl.org

Ekonomski fakultet
www.efbl.org

Site Univerziteta
www.unibl.rs.sr

2
09/2010
ZNATE LI PJESME OD ONE GRUPE “LENI KRAVICA”?

Završio se muzički
festival Exit.
U sred ispitnih
rokova, kako to
da organizatori o
tome nisu vodili
racuna. Hmmm.
Ali, naši studenti
izdramčili još neku
paru od roditelja, i
glavom bez obzira
– otišli!
Na ogromnom prostoru zatvorili su ( iz provjerenih izvora
znamo) ljude željne iživljavanja, eksperimentisanja, nar-
komane, tabletomane, i ostale devijacije društva u znoju
,ekstaziju i prašini, dali im još stimulansa, divlje muzike,
koja, naučno potvrđeno, izaziva agresivno ponašanje.
Čudno je li? Žene u kavezima, tijela puna droge, alko-
hola, dim od marihuane, cigareta i nekakvih aparata, ko-
om
UVODNIK
jima je jedini posao da prave dim, na sve strane, buka od
koje se (dokazano) oštećuju sluh, srednje uho, centar za
ravnotežu i centralni nervni sistem, grmi do iznemoglosti.
Narednih 360 dana Srbija se bori sa tim istim ljudima i „
želi da smanji stopu kriminala, nasilja, narkomanije, alko-
holizma, bludničenja, apatije,.... Da ih ta četiri festivalska
dana ne friziraju, pa puste među narod, šta bi policija ra-
dila ostatak godine?
Naša resorna Ministarstva imaju nemalo drugačiju filo-
zofiju. Ljeto 2009. bilo je ludo. Desetine, stotine, hiljada
maraka izdvojeno je od novca svih nas poreskih obveznika
da bi se doveo neki Leni Kravic, Lepa Brena, Simpl majnds
i njima slični no smoking orkestri.
Slike naših najboljih umjetnika stoje na tavanu, biblioteke
zjape prazne, o recitovanju niko i ne sanja, (nedavno je
jedna studentkinja od 23 godine rekla da bi stalno išla u
pozorište da je znala da je tako smiješno) kipari, grnčari,
režiseri dokumentaraca, perkusionisti, pjevači šlagera,
violinisti, modelari, odavno su digli sidro odavde i otišli
tamo gdje ih cijene. Dotle u “našoj avliji” neki britanski
interpretator najprijemćljivijeg vida umjetnosti vrišti na
mikrofon, a mi, puni kompleska jer ne živimo u urbanoj
Evropi, konzumiramo tu jeftinoću. “Put jor hends ap in di

er”. I onda status “Extra, vrh vrhova je bilo na na Leni-

l.c

jevom (koncertu).
ai

Fejsbuk prepun slika, a pet minuta prije koncerta pita on

m
2 t

nju: -Znaš li neku njihovu pjesmu.

9 o
1 h

- Čiju?
0 a@

-Pa od tih “Lenija Kravica”.

3 lik
1 b

-To je čovjek, ne bend. Znam neke, ne mnogo...

5 u
0
0 ep

- Ja ne znam, nema veze pjevaću uz tebe.

.r
ka

Digresija- zamislite siromašnu porodicu. Roditelji, sin

ts

i ćerka. Navlače kraj s krajem, više su gladni nego siti,

n
de

računi zatrpavaju, krediti kolju... Jedva uspjevaju da žive.

u

I onda majka odluči da svaki dan ima savršenu frizuru i

st

frizira se kod samoprozvanog precijenjenog her stajlera.

Mama, nije bitno šta će selo reći za tvoju natapiranu fensi
frizuru, bitno je da ti djeca imaju osnovne uslove za život.

Biljana Matijević
Glavni urednik SR

3
09/2010
STRIP

Ninoslav Kovačević rođen je

15.03.1988. godine u Sanskom
Mostu. Student je treće godine
Akademije likovnih umjetnosti
u Banjoj Luci u klasi profesora
Zorana Banovića, na smjeru
grafika. Do sada je izlagao na
više kolektivnih izložbi u zemlji i
inostranstvu, a imao je i jednu
samostalnu. U novijim radovima,
pored klasičnih likovnih izraza,
bazira se na konceptualnu um-
jetnost i druge medije kao što
su video, instalacije, fotografi-
ja itd. U slobodno vrijeme bavi
se stripom i karikaturama. Na-
kon završenih studija namjerava
upisati postdiplomske studije,
takođe u oblasti grafike. Ove go-
dine imao je samostalnu izložbu,
a od kolektivnih, izložbu velike
grafike grafičkog kolektiva, koja je
održana u Beogradu. Ovaj talen-
tovani mladi umjetnik odvojio je
dio svog vremena i sve ljubitelje
stripa obradovao jednom temom
u kojoj će se, vjerujemo, velika
većina studenata pronaći. Mi mu
se zahvaljujemo, želimo puno us-
pjeha u daljem radu i potajno se
nadamo saradnji u budućnosti!

4
09/2010
 Upoznajte oca propagande, Jozefa Gebelsa

DA LI STE ZNALI
Dovoljno puta ponovljena laz
postaje istina

Svi smo čuli za propa-

gandu, otprilike znamo
šta znači, ali je to i dalje
apstraktan pojam koji
kao da nas ne dotiče.
Ponekad neko i us-
pije prepoznati poruke
što nam svakodnevno
mozak temeljito i nep-
rimjetno ispiraju, pa ih
okarakteriše riječima “...
sve je to propaganda”.
5
09/2010
 „Propaganda je za demokratiju ono što je nasilje za ter-
DA LI STE ZNALI
orizam“ kaže najpoznatiji kritički mislilac savremenog
doba - Noam Čomski. Ovaj je čovjek za nas bitan jer je
dobar dio svoga života posvetio, između ostalog, sagle-
davanju uticaja medijske propagande na populaciju. On
medije dijeli na dvije osnovne grupe – elitne medije čija
je osnovna karakteristika to što imaju sredstva – mnogo
više sredstava nego ostali, pa stoga određuju okvir unutar
kojeg oni ostali, manje snažni mediji, funkcionišu i rade.
Te ostale on naziva masovnim medijima – oni širokim ma-
sama distribuiraju informacije koje se nalaze unutar pre-
thodno navedenog okvira i na taj način, u najmanju ruku,
usmjeravaju njihovo ponašanje i djelovanje.
Pa s obzirom da smo i mi neka-
kav medij, a ne pronalazimo se ni
u jednoj ni u drugoj grupi, možda
bi mogli malo da iskoračimo iz tog
okvira i pokušamo naše studente
pokrenuti na razmišljanje. Da sami
probaju shvatiti kako stvari stoje.
Definicija na sveznajućoj Wikipediji
otprilike glasi ovako - propaganda
je namjerni i sistematski pokušaj
oblikovanja percepcije i manipu-
lisanja spoznajom i ponašanjem
masa u cilju izazivanja reagovanja
koje je u interesu propagatora. To
je skup posebnih tehnika komu-
nikacije u cilju masovnog uticaja,
ili sugestije, kroz manipulaciju
simbolima i psihologijom mase i
pojedinca. A mi ćemo studenti
na sve to: „Sistematski, percep-
cija, spoznaja, manipulacija, sim-
boli, psihologija mase,... o čemu oni to? Šta me briga
za masu i manipulaciju. Dosta mi je više tih čudnih riječi
koje stalno gledam u knjigama, pa ako nije za šesticu, ja
bih ovaj put da preskočim diskusiju.“ I tako odagnamo
te kompleksne misli od sebe, pa se brzo vratimo u stanje
mirovanja, baš tamo gdje su nas i htjeli. A ako niste znali,
etimološki, riječ „student“ potiče od latinske riječi studēre
što bi značilo težiti ka nečemu, interesovati se za nešto.
Možda je nekad davno, zaista i bilo tako. Pa hajde da
u ime tih starih dana, barem raskrstimo sa pojmom, a
možda nekad kasnije uspijemo prepoznati i koji primjer
u praksi prije nego što nas ubace u mašinu za ispiranje i
uključe centrifugu da iscijede i ono malo zdravog razuma
što nam je ostalo.
66
09/2010
09/2010
Manipulacija od kad je svijeta i vijeka
Kao aktivnost, propaganda je stara otprilike koliko i
čovječanstvo. Sve antičke civilizacije razvijale su tehnike
manipulisanja svojim stanovništvom, a prenošenjem
kroz naraštaje, ove tehnike stalno su usavršavane. Stoga
današnja situacija baš i ne iznenađuje i bilo je dovoljno
vremena da se „ispiranje mozgova“ na najrazličitije načine
toliko usavrši da je postalo neprikosnovenim alatom onih
na vrhu.
Za izraz „propaganda“ smatra se da je prvi put upotre-
bljen od strane Katoličke crkve 1622. godine, kada je
papa Grgur XV osnovao „Svetu
kongregaciju za širenje vjere“ (ili
na latinskom - Sacra congrega-
tio de propaganda fide). Od kon-
gregacije i od njene misije izveden
je današnji pojam propaganda,
ali sve do pojave nacionalističkih
propagandnih kampanja u Prvom
svjetskom ratu pojam nije upotre-
bljavan u negativnoj konotaciji.
Prva je jednu takvu kampanju
pokrenula Velika Britanija. Znajući
da će izgubiti rat sa Njemačkom
ukoliko ne pridobiju SAD, Britanci
osnivaju Ministarstvo informacija,
koje je veoma uspješno usmjerilo
na Ameriku negativnu propagan-
du protiv Njemaca, uključujući je
u rat. U SAD-u je, kao posledica
toga, stvoren Odbor za javne in-
formacije, tzv. Krilov odbor čiji je
zadatak bio pokrenuti narod u rat
izazivajući svojevrsnu rodoljubnu histeriju. Misija je bila
uspješno ispunjena, a saveznici na kraju dobili rat. Sam je
Hitler smatrao da je Njemačka Prvi svjetski rat prvenstve-
no izgubila upravo zbog nedovoljno snažne propagande,
i stoga se pobrinuo da tako ne bude kasnije, u Drugom
svjetskom ratu. Njegovo najmoćnije oružje bio je gospo-
din Gebels.
Gospodin „Propaganda“ lično
Najzapamćenija propaganda Drugog svjetskog rata,
možda i najuticajnija ikad u istoriji, bila je propaganda
na čelu sa doktorom Paulom Jozefom Gebelsom. On je
postavio temelje onome što prestavlja savremenu manip-
ulaciju masama.

Gebels je bio je ministar javne zabave i propagande u
Hitlerovoj Njemačkoj i njegov najbliži saradnik. Hitler ga
je izuzetno cijenio, što je pokazao imenovavši ga u testa-
mentu za svog naslednika.
Odrastao je u katoličkoj porodici te je pohađao katoličke
škole, a na fakultetu ga je podučavao, između ostalih,
profesor Friedrich Gundolf, inače jevrej koji je bio poznat
i kao učenik samog Getea. Kao posledicu teške bolesti
u djetinjstvu, Gebels je zadobio trajne povrede u obliku
unakaženog stopala, ali je on odbijao da to prizna, tvrdeći
da mu je stopalo unakaženo kao posledica ranjavanja. Na-
kon što je odbranio doktorat u oblasti literature i filozofije
1921. godine, počeo je da radi kao novinar, a takođe se
oprobao i kao pisac ali bez značajnijeg uspjeha. Nacional
socijalističkoj partiji pristupa 1922. godine. U početku je
bio protivnik Hitlera, podržavajući lijevu orjentaciju braće
Štraser, pa je na konferenciji u Hanoveru 1926. godine,
čak predložio izbacivanje iz Nacional socijalističke partije
“malograđanina“ Adolfa Hitlera, kako ga je tada nazvao.
Međutim, ubrzo nakon toga, prelazi na Hitlerovu stranu.
Postoje kontroverze u vezi sa Gebelsovom ulogom u
nacističkoj Njemačkoj, ali ono što je sigurno jeste da je on
bio taj koji je ustanovio kult „firera“ kao spasioca Nemačke
što je donijelo Hitleru konačnu pobjedu na izborima 1932.
godine. Takođe je jedan od inicijatora „Kristalne noći“
1938. i deportacije Jevreja iz Berlina, što su događaji
koji su označili početak Holokausta. A sam je nekada bio
učenik Jevreja i stasavao na idejama Marksa.
Koliko je vjerovao u ono što je radio, pokazuje i način na
koji su on i njegova porodica skončali. Po uzoru na Hit-
lera, Jozef i njegova žena Magda sprovode monstruozan
zločin. Najprije je Magda uspavala, pa otrovala svojih
šestoro djece cijanidom, a potom su i ona i njen muž
ubijeni po svom naređenju od strane nacističkih oficira.
Prema svjedočenjima preživjele bolničarke, kada su je
pitali zašto ubija svoju djecu, Magda je odgovorila da život
njene djece u svjetu bez firera ne bi imao smisla.
Danas se moć propagande koja se sprovodi putem medija
može osjetiti na svakom koraku. Informacije koje dobija-
mo ne utiču na našu realnost, već je oblikuju. Šta jedemo,
šta pijemo, kako se oblačimo i šta mislimo – na sve to
presudan uticaj imaju informacije koje dobijamo iz oko-
line. Reklamiranje proizvoda, političke kampanje, modne
piste, selektivne informacije u dnevniku, emisije na radiju
i televiziji, knjige koje čitamo,... Sve se bira i ništa nije
slučajno, a istina – šta je istina? Ono što vam kažu da
jeste.
Gebels se smatra osnivačem savremenih metoda propa-
gande, a sama suština njegovog djelovanja nalazi se u
njegovoj najpoznatijoj rečenici “Dovoljno puta ponovljena
laž postaje istina.“ On je, zajedno sa Ministarstvom ja-
vne zabave i propagande na čijem se čelu nalazio, bio taj
koji je ubijedio Njemce da krenu u rat, a kada su 1943.
godine počeli da gube, u svom najpoznatijem govoru u
Palati sportova pozvao je na „totalni rat“ u kojem je od
svojih sunarodnjaka tražio najveće žrtve, koje je na kraju
i dobio. Zbog njega su za Berlin ratovala i djeca od dva-
naest godina. Ali njegove ideje su, uprkos razornoj moći
koju posjeduju (ili možda upravo zbog nje), prepoznate i
zaživjele su u savremenom svijetu možda snažnije nego
ikada prije.
Šest i po decenija kasnije vode se „totalni“ ratovi, „to-
talne“ političke ili marketinške kampanje i definitivno se
„totalno“ manipuliše svješću naroda. Gebels je smatrao
da „država ima apsolutno pravo nadzora nad formiranjem
javnog mnijenja“. Politika koja se vodi na svim nivoima,
kako unutar, tako i van granica naše zemlje, izgleda bez
pogovora slijedi njegove riječi. Možda je, u vezi sa pre-
thodnim, još zanimljivija njegova misao da „intelektualna
aktivnost predstavlja opasnost za izgradnju karaktera“.
Kada razmotrite prethodnu rečenicu, sva nastojanja onih
na vrhu da nas spriječe da razmišljamo poprimaju kra-
jnje pozitivnu konotaciju. Njihovi razlozi postaju potpuno
opravdani – jer oni samo nastoje da zaštite naš karakter.
Nije valjda da želite da ga dovedete u pitanje kakvom in-
telektualnom aktivnošću?!
Milana Damjenić
77
09/2010
09/2010
 DZEPOVI MOZDA PR A ZNI, A LI
APSOLVENTSKO VEČE
PROVOD – PUN POGODA K
Još jedan ispit zrelosti je iza nas – treći, četvrti,... ko
još broji? Eh, kada smo kod zrelosti i usput svjetske
ekonomske krize, neki su od avanture odustali prije
nego što je i počela. Razlog, naravno, lova. Haljina –
100 KM, torba – 20 KM, cipele - 50 KM, šminka – 20
- 30 KM, frizura – 30 KM, pozivnica – 50 KM, suma
sumarum 300 KM, za one najskromnije. Skupo nas
košta taj ispit zrelosti, ali donosimo odluku da još
samo jednom posegnemo u džepove naših roditelja,
uz obećanje da je to posljednji put – mada, ko zna?
Nakon što nabavismo sve sa prethodnog spiska, gl-
amuroznog izgleda, zaputismo se put parka „Petar
Kočić“ da svima znatiželjnima pokažemo koliko lijepi
možemo biti – toliko da ni sami nismo mogli vjero-
vati nakon godina neprospavanih noći i tamnih kolu-
tova oko očiju spremajući ispite.
Nakon defilea poznatom putanjom od parka do ho-
tela „Bosna“, parada počinje uz taktove pjesama
Vlade Georgijeva, dok komešanje oko stolova sa
postavljenom zakuskom ukazuje na to koliko su
puni stomaci presudni za dobar provod. I dok pršut
lagano nestaje, flaše se prazne, a narodnjaci sve
više uzimaju maha, sve je manje onih na stolicama
i u štiklama. Muzika je vješto odabrana, ponešto za
svačiji ukus, osim ukoliko ste okorjeli metalac, a i
u tom slučaju teško ste mogli ostati ravnodušni na
pijane kolege i činjenicu da nema više predavanja.
Do druge doze dopinga hranljivim supstancama nis-
mo došli baš lako. Tanjire su večerom sa švedskog
stola napunili samo oni najuporniji, koji su bili sprem-
ni stajati u redu i po dobrih dvadeset minuta, a o
desertu da i ne govorimo, jer mnogi nisu znali ni da
je postojao. Zamislite samo stotinu ljudi u redu za
hranu! Sudeći po tempu kojim su se tanjiri praznili,
8
09/2010
studenti su sa krajnjim nestrpljenjem očekivali nas-
tavak večeri. A u nastavku, još mnogo dobre muzike,
prljavih tabana i ponekog bezuspješnog pokušaja
penjanja na stolice koji bi čuvari reda momentalno
sprečavali.
A na kraju, kao šlag na tortu (koju mi, baj d vej,
nismo vidjeli), uslijedile su karaoke, jedinstvena pri-
lika našim kolegama za ostvarenje snova iz djetin-
jstva. Alkohol je učinio svoje, pa smo, možda na
našu sreću, ostali uskraćeni za kompletne tekstove
pjesama i uživali u ponavljanju jednih te istih re-
frena. Svaki refren pjevali su svim srcem za svoje
kolege, pa smo im lako oprostili varijacije pjevačkog
umjeća zbog kojih smo ponekad imali malih prob-
lema da prepoznamo o kojoj se pjesmi radi.
Svi su se složili da je najveći propust organizatora
bio rani završetak večeri, tako da smo u 2h laga-
no napustili kristalnu dvoranu. Naravno, nekima je
to bio tek početak, jer su lumpovanje nastavili u
nekom od lokalnih kafića sve do kasnih večernjih ili
pak, ranih jutarnjih časova. Oni slabe kondicije su
se teturajući zaputili kućama, gdje su ih očekivale
prijeko potrebne topla voda i, po mogućnosti, gruba
četka za skidanje tvrdokornih naslaga sa stopala.
Eto, položismo, sve sa desetkom i taj ispit zrelosti,
iako većinu nas očekuju još dani, sedmice, mjeseci,
pa čak i godine, mukotrpnog rada i druženja sa pro-
fesorima. Nakon svog tog „glamura“, pred nama su
ponovo neprospavane noći i još malo strpljenja do
diplome.
Milana Damjenić
Sanja Jeftenić
 9
09/2010
09/2010
STUDENTI I POSAO
10
09/2010
Iako je traganje za studentskim
poslovima avantura koja rijet-
ko ima sretan završetak, nemo-
jte da se obeshrabrite. Postoje
određene opcije koje su vam na
raspolaganju i koje vam mogu
olakšati potragu. Jedna od njih
jesu i omladinske zadruge. Na
području Banja Luke trenutno
postoje dvije takve zadruge –
„KAB“ i „SOS“. U ovom broju
smo u razgovoru sa nadležnima
u zadrugama za vas saznali šta
su ustvari omladinske zadru-
ge, kako su one organizovane
i kako funkcionišu, te na koji
vam način mogu pomoći da
dođete do zaposlenja.
Omladinske i studentske zadruge se
u Republici Srpskoj organizuju po
teritorijalnom principu. U skladu sa
veličinom grada određuje se i broj
zadruga. Tako Banja Luka i Bjeljina
imaju trenutno po dvije omladinske
zadruge, dok u drugim gradovima
postoji po jedna zadruga. Svaka
zadruga posluje na teritoriji grada
u kome se nalazi i ne bi trebala
da konkuriše za obavljanje poslo-
va kod poslodavaca koji se nalaze
van njene teritorije. Sve zadruge iz
Republike Srpske organizovane su
u Savez studentskih i omladinskih
zadruga. Taj savez se finansira iz
članskog doprinosa zadruge, 1%
na neto zaradu zadrugara, i iz tih
sredstava se izdvaja za projekte
pomoći zadrugama i razvoju zadru-
garstva u Republici Srpskoj.
Djelatnost zadruge određena je Za-
konom o omladinskim i students-
kim zadrugama kao organizova-
no obavljanje poslova za potrebe
pravnih i fizičkih lica koji nemaju
karakter radnog odnosa. A to su
privremeni, povremeni poslovi,
sezonski poslovi i poslovi zam-
jene odsutnog radnika. „Trenutno
nam Zakon o radu sužava djelat-
nost. Radi se o činjenici da se na
poslovima koji su u Kolektivnom
ugovoru poslodavca sistemati-
zovani kao privremeni i povreme-
ni poslovi ne može raditi više od
60 dana u toku jedne kalendar-
ske godine dok rad na sezonskim
poslovima nije toliko ograničen“,
ističe direktor omladinske zadru-
ge „KAB“, Ivo Turkeš. Osnovna
cijena je 5 KM na sat, a najčešće
angažman traje 4 – 5 sati dnev-
no, što nas dovodi do dnevnice
od nekih 20 – 25 KM. Za poslove
koji traju duže, kao što su na
primjer sezonski poslovi, cijena
se dogovara sa poslodavcem a i
satnica u tim slučajevima bude
manja.
Kada se radi o poslovima koje
studenti mogu da obavljaju
preko omladinskih zadruga, to
su poslovi u poljoprivredi koji su
sezonskog karaktera, kao što su
prerada voća, povrća, sakupljan-
je šumskih plodova, zatim, tu su
poslovi po raznim institucijama,
promoterski poslovi itd. „Najviše
poslova nekada je bilo na ut-
ovaru i istovaru. Automatizaci-
jom obavljanja ovih poslova,
njihov broj se poprilično smanjio
tako da su sada dosta rijetki, iako
se još uvijek pojavljuju. Poslove
na građevini još uvijek ne radi-
mo, jer su to opasni poslovi i ne
želimo svoje članove da šaljemo
na takve poslove. Sve u svemu,
poslova je sada u odnosu na pe-
riod prije rata neuporedivo man-
TEMA BROJA
je.“, ističe Turkeš. Za muškarce
se izgleda može naći više posla,
dok je za djevojke dosta manje
poslova. One, na primjer, obav-
ljaju promoterske poslove ili po-
slove na preradi voća i povrća jer
su dosta spretnije i pažljivije. „Što
se tiče naših članova, znalo je biti
jako zanimljivih slučajeva. Na
primjer, jednom je došla djevojka
koja je bila sportista. Kada smo
joj rekli da trenutno nemamo
posla za nju jer smo tada imali
samo poslove kopanja, ona je
bez imalo dvoumljenja tražila da
je angažujemo na obavljanju tog
posla.“, ispričao nam je Turkeš.
Veoma dobar primjer toga da
se ni djevojke ne plaše teškog
fizičkog posla, zar ne?
S obzirom da članovi omladin-
skih zadruga mogu da budu
studenti, ali nisu isključivo oni,
pitali smo u postojećim omla-
dinskim zadrugama da li u Ban-
joj Luci postoje zadruge koje se
bave obezbjeđivanjem poslova
isključivo studentima. Odgovor
je bio odričan. „Dolazili su neki
studenti kod nas da se raspitaju
na koji način mogu da osnuju
studentsku zadrugu. Mi smo im
pomogli sve ono što smo mogli.
Objasnili smo im šta trebaju da
urade, na koji način funkcioniše
zadrugarstvo, jer obaveza je
postojećih zadruga je da drugima
koji žele da uđu u sistem zadru-
garstva pruže svu neophodnu
pomoć. Ali poslije toga nam se
nisu javili.“, kažu nadležni u om-
ladinskoj zadruzi „KAB“.
11
09/2010

TEMA BROJA
Osnovni problem koji se javlja pri
osnivanju omladinske ili studentske
zadruge jeste zakonska regulativa
koja reguliše oblast zadrugarstva,
a koja je relativno komplikovana.
Pored Zakona o omladinskim i
studentskim zadrugama, iz 1996.
godine (a koji je istovjetan on-
ome koji je 1988. godine donijet u
bivšoj državi, što ukazuje na nje-
govu prilagođenost savremenim
potrebama), tu su i zakoni koji
regulišu fiskalnu, odnosno poresku
oblast, a sa druge strane, tu su i
zakoni koji regulišu radni odnos.
„Sve to na prvi pogled izgleda lij-
epo – odete, osnujete zadrugu, ra-
dite, pokupite novac za svoj rad,...
Problem je prije svega u tome što
zadruga mora da ima zaposlen
određeni broj profesionalnih lica.
Svaka zadruga ima svoje organe i
ona bez profesionalaca teško može
da funkcioniše. Zadruga mora da
ima odgovorno lice koje je zastu-
pa, a nijedan student ne može biti
u profesionalnom radnom odnosu.
Takođe, potrebno je osoblje kako
bi se pronašli poslovi. Smartam
da bi studentska zadruga ovde
trebala imati određenu prednost,
a Vlada i naročito Ministarstvo za
porodicu, omladinu i sport treba da
stimulišu ovaj vid rada. Ali, i kada
bi pronašli posao, potrebno je sve
uredno administrativno završiti.
Sve te poslove treba ubaciti u le-
galne finansijske tokove. Kao što
vidite procedura nije jednostav-
na.“, objašnjava Turkeš.
Pored zastarjele zakonske regula-
tive koja direktno reguliše oblast
djelovanja omladinskih zadruga, rad
12
09/2010
im otežava i način oporezivanja.
Zadruge su kao institucije dodat-
no oporezovane, što ih dovodi u
nezavidan položaj, jer su skuplji
u odnosu na tržište pa poslodavci
nemaju interesa da ih angažuju i
stoga često pribjegavaju drugim
načinima zapošljavanja potreb-
nih radnika. „Ono što je važno
istaći i jeste da je obavljanje
poslova preko zadruga, kako i
sam Zakon kaže, organizovano,
što znači da se na taj način po-
slovi uvode u legalne tokove, sva
plaćanja obavljaju se preko žiro-
računa, bezgotovinski i sman-
juje se obim sive ekonomije. U
tome je prednost organizovanog
obavljanja poslova za državu.“,
naglašava direktor omladinske
zadruge „SOS“, Mile Erceg.
Saradnja sa državom i
drugim studentskim i
omladinskim organizaci-
jama
U obje omladinske zadruge ističu
kako su u poslednje vrijeme us-
postavili bolje i korektnije odnose
da Ministarstvom rada, Mini-
starstvom finansija i Poreskom
upravom. Trenutno se radi na
izmjeni Zakona o omladinskim i
studentskim zadrugama, u toku
su i izmjene Zakona o radu, i dru-
gih zakona koji regulišu oblast
studentskog angažovanja. Jedna
od najvećih promjena trebala bi
ići u pravcu toga da se rad koji se
obavlja preko studentskih zadru-
ga njenim članovima računa kao
dio staža, s obzirom da se plaća
penziono i invalidsko osiguranje,
a onima koji obavljaju poslove to
se nigdje ne evidentira. Naravno,
veoma je upitno kada će se šta
od navedenog uspjeti realizo-
vati, jer kao što znamo Narodna
skupština je završila svoj man-
dat, tako da do novog saziva sve
ostaje u fazi planova, priprema i
kojekakvih razmatranja.
Ipak, postoji nada da će u dogled-
no vrijeme oblast zadrugarstva u
Republici Srpskoj biti adekvatno
uređena, na što ukazuje i posto-
janje međunarodne konvencije o
razvoju zadrugarstva, pa država
na svom putu ka Evropskoj uniji
mora da reguliše i tu oblast na
adekvatan način. U omladinskim
zadrugama predlažu da rješenje
bude slično onome u Srbiji - ne-
zaposlena lica koja su na birou
mogu da rade neograničeno, s tim
što plaćaju pune poreze i dopri-
nose i to im se sve uračunava u
staž. Studenti i đaci su vrlo malo
oporezovani i stoga su u povoljni-
joj poziciji zbog nižih cijena rada za
poslodavce, ali im se rad zato ne
računa u staž. Tako poslodavci rado
uzimaju studente za obavljanje
kraćih poslova jer su i cijene manje
zbog smanjenih nameta.
Problemi, dakle postoje na svakoj
strani. Zakoni i ostali propisi nisu
u skladu sa potrebama privrede,
jer su zastarjeli i spremni za ve-
like izmjene. Omladinske zadruge,
otprilike isto kao i Zakon kojim su
regulisane, sve više zaostaju za
vremenom u kome treba da opsta-
nu, a dobra ilustracija je i činjenica
da nijedna zadruga, niti Savez
nemaju svoju internet stranicu.
Takođe, saradnja između zadruga
i ostalih studentskih i omladin-
skih organizacija nije na zavidnom
nivou. „Mi smo prije imali bolju
saradnju. Onda je to nekako sve
stalo. Šta je razlog, ne znam. Ali
oni se nama ne obraćaju, mi se nji-
ma ne obraćamo, zato što nemamo
potrebe iz jednostavnog razloga
što smo mi samostalna, neprofitna
organizacija.“, kaže nam Erceg.
Pa ni studenti nisu svijetla tačka u
svemu ovome - “Nezaposleni ljudi
koji traže da obavljaju sezonske
poslove dolaze kod nas ujutro u
osam sati, dok studenti dolaze u
jedan popodne. I to nešto govori.“,
mišljenje je Turkeša. Sve u svemu,
puno posla za sve, i prije nego što
uopšte dođemo do posla.
Malo radikalniji ugao svijetlu budućnost, odnosno
šansu za rad i da je izgleda je-
posmatranja...
dina opcija da bi se našao posao
da si iz određene političke par-
(Ne)formalna grupa građana
tije. Isto tako želimo istaći da
“Oštra nula” iz Banje Luke,
veću šansu za zaposljenje imaju
koja ima za cilj osvještavanje
studenti s privatnog fakulteta,
građana o njihovim osnovnim
gdje je većina njih već u rad-
lljudskim pravima, organizirala
nom odnosu, a studiraju radi
je akciju “Šta je mjerilo: par-
višeg stepena, tj. za veću platu,
tijska knjižica ili fakultetska di-
koja je zakonom zagarantova-
ploma”. Akcija je bila zakazana
na za visoku stručnu spremu”,
na dan polaganja prijemnog
rekao nam je Dejan Cocić iz
ispita na Univerzitetima u RS-
“Oštre nule”.
u, na platou ispred Filozofskog
fakulteta u Banjoj Luci,
“Oštra nula” napominje i da su
6.193 visokoobrazovane mlade
Aktivisti su crnom bojom
osobe bez posla, a da čak njih
prefarbali kopije državnih
2.700 nema ni dana radnog
fakultetskih diploma, a diploma
iskustva, dok se ove godine na
privatnih fakulteta ružičastom
fakultete u RS upisuje 6.667
bojom.
brucoša.
“Ovim performansom želimo
Milana Damjenić
ukazati da nam diploma ne daje
13
09/2010
TEMA BROJA
Kako studenti dolaze do
novca u toku studiranja?
Jedan od gorućih problema s kojim se susreću studenti
jeste kako preživjeti mjesec, izmiriti troškove, a pri tom
ne ostati „švorc“.
Veliki, tj. najveći broj studenata nije iz Banja Luke, dol-
azi iz drugih gradova da studiraju, a ako ne spadaju
u onu grupu koja boravi u studentskom domu , onda
imaju problem.
Student mora plaćati stanarinu, režije, troškove stu-
diranja, naučnog materijala, a sve to naravno mnogo
košta.Studenti se uglavnom oslanjaju na novčana
sredstva koja im šalju roditelji,ali to nažalost velikom
broju studenata nije dovoljno, pa traže dodatne iz-
vore novčanih sredstava, uglavnom radeći honorarne
poslove, dok nekolicina uspije doći do stalnog radnog
odnosa.
Većina studenata se odlučuje na posao zbog sticanja
novca koji im omogućuje pristojan život, a pri tom stiču
i određene radne navike.
Bojana Injac, student Filozofskog fakulteta Univerziteta
u Banjoj Luci jedan je od mnogobrojnih studenata koji
se odlučuju na ovaj korak. Bojana radi kao promoter
14
09/2010
različitih pića u kafićima i klubovima kako u Banjoj Luci,
tako i u okolnim gradovima i kaže da zaradi pristojnu
novčanu sumu s kojom može da podmiri mjesečne
troškove studiranja. Ovaj vid zarade praktikuje veliki
broj studenata radeći promocije različitih proizvoda ug-
lavnom u kafićima, klubovima i tržnim centrima. Stu-
denti se bave ovim poslom, jer ne oduzima mnogo vre-
mena, obavlja se najčešće vikendom, a zaradom mogu
da plate stanarinu, režije i ostale troškove.
Muškarcima studentima je malo teže doći do zarade, ali
oslanjajući se na snalažljivost, može se doći do nekih
novčanih sredstava.
Studenti koji raspolažu određenim znanjem daju
privatne instrukcije iz različitih oblasti, a najtraženiji su
studenti sa izvanrednim informatičkim znanjem, a tu su
i sezonski poslovi, kao što je rad u ugostiteljstvu i sl.
Činjenica je da je studentski život skup i nimalo lak,pa se
studenti moraju snalaziti kako znaju i umiju da prežive.
Iako je određenom broju studenata dovoljan novac koji
ima daju roditelji za studentske troškove, nekim baš
i nije, pa moraju da obavljaju različite vrste poslova
da bi sebi obezbjedili novčana sredstva neophodna za
preživljavanje.
 R A Z M J E N A S T U D E N ATA
Kud koji mili moji? Mi, studenti, rijetko gdje da
idemo! U prošlom broju pokušali smo da saznamo
koji je najlakši način započinjanja studija u Rusiji,
pa se nadamo da smo vam bar malo pomogli i po-
kazali da za rijetke srećnike (koji žele studirati u
inostranstvu) ipak postoji svjetlo na kraju tunela! U
ovom broju pokušaćemo na isti način da vam pred-
stavimo mogućnosti studiranja i odlaska u zemlju
izlazećeg sunca.

15
09/2010
 Naši student su po pravilu zainteresovani, kako za a imajući u vidu položaj Japana u svjetskoj privredi i
RAZMJENA STUDENATA

razmjenu tako i za odlazak na studije u inostranstvo! razmjeni, ne treba sumnjati da je to veoma kvalitetno
Većina ih odlazi sa ciljem da ostanu, dok su rijetki oni obrazovan kadar. Osim toga, Japan kao bogata država
koji idu da bi dobili što bolje obrazovanje, a sa nam- može da priušti razne mogućnosti usavršavanja njegov-
jerom da se vrate kako bi bar malo popravili sumornu ih kadrova širom svijeta, koji onda primjenjuju stečena
nam situaciju! znanja u svojoj državi. Takođe, Japan može da stimuliše
dolazak kadrova iz drugih država svijeta koji pružaju
I ovaj put odgovore na pitanja u vezi sa mogućnosti svoje usluge i znanje, te se angažuju i na japanskim uni-
odlaska na studije u Japan prvo smo potražili smo od verzitetima, što ih čini još atraktivnijim.“, ističe Šaula.
“glavnih i odgovornih”, a to su Rektorat našeg Univer-
ziteta kao i Ambasada Japana u Sarajevu. U razgovoru Nesumnjivo je da bi prednosti intenziviranja saradnje
sa prorektorkom za međunarodne odnose Valerijom bile velike. Naravno, na tom putu treba stvarati potrebne
Šaulom saznali smo da su u protekle dvije godine pot- uslove, posebno finansijske jer su troškovi odlaska i bo-
pisana dva ugovora o saradnji. Oba ugovora potpisana ravka u državi takvog standarda visoki za naše prilike.
su nakon posjete delegacije iz Japana Univerzitetu u Neophodno je, prije svega, podsticati domaće kadrove
Banjoj Luci u oktobru 2008. godine, a u delegaciji su da se prijave na konkurse za stipendiranje koje nudi ja-
bili rektor Univerziteta Meidži (Meiji) iz Tokija i njegov panska vlada (kod nas putem ambasade Japana u Bosni
saradnik za međunarodnu saradnju. Na inicijativu ja- i Hercegovini).
panskog univerziteta, naš univerzitet potpisao je 2009.
godine sa Univerzitetom Meidži (Meiji) iz Tokija prvo Kako nas prvenstveno zanima kakve mogućnosti imaju
Memorandum o razumijevanju, a onda i Sporazum o studenti Univerziteta u Banjoj Luci, u Ambasadi Japa-
saradnji. na u Sarajevu pokušali smo da dođemo do podataka
o saradnji sa našim univerzitetom, te smo dobili infor-
Prema podacima koji se mogu na prikupiti na našim maciju da Ambasada ne može odgovoriti na ta pitanja,
fakultetima, koji su do integrisanja univerziteta mogli jer odnosi su uspostavljeni na državnom nivou i nikada
individualno da sklapaju ugovore o saradnji, Prirodno-
matematički fakultet ima potpisan Sporazum o aka-
demskoj razmjeni i saradnji sa Univerzitetom iz Cukube
(Tsukuba) iz 2007. godine. Što se tiče realizacije ugovo-
ra sa Univerzitetom Meidži, on tek treba da se realizuje,
tj. da se obezbijede sredstva, te dogovore konkretni
oblici saradnje u budućnosti. Naš univerzitet je poz-
vao partnere iz Japana na međunarodnu konferenciju o
provođenju Bolonjskog procesa, koju je povodom Dana
Univerziteta organizovana u novembru 2009. godine, a
njihovi studenti pozvani su na studentski naučni skup
«Studenti u susret nauci». Ali, iz kabineta rektora Uni-
verziteta Meidži (gospodin Hiromi Naja), saopšteno je
da nije bilo finansijskih mogućnosti da njihovi pred-
stavnici dođu na pomenute manifestacije.

Naši profesori sa Prirodno-matematičkog, Arhitektonsko-

građevinskog, Mašinskog, Ekonomskog fakulteta bo-
ravili na usavršavanju u Japanu, posredstvom programa
stipendiranja koje nudi Vlada Japana, ali za sada ne
postoji nikakav ugovor o studentskoj razmjeni sa Ja-
panom. „Japanski sistem visokoškolskih institucija veo-
ma kvalitetan, kako javni, tako i privatni sektor. Kadrovi
školovani na univerzitetima u Japanu učestvuju u raz-
voju industrije, odnosno cjelokupne privrede u Japanu,

16
09/2010
se ne pravi podjela među entitetima. Podaci koje smo
dobili od njih, kao što su i sami naglasili, odnose se
na cijelu BiH jer se tako tretiraju studenti koji dobijaju
stipendije – zato uvijek biraju one koje smatraju da su
te godine najbolji, bez obzira odakle tačno dolaze. U e-
mailu koji je iz Ambasade Japana u Sarajevu stigao na
našu adresu stoji da je Vlada Japana počela sa davan-
jem stipendija studentima iz Bosne i Hercegovine od-
mah po zavrsetku rata – tačnije 1997. godine. Od tada,
svake godine se šalju dva ili tri studenta na studij u
Japan. Na taj način dolazi do jačanja veza između dvije
zemlje i poboljšavanja bilateralnih odnosa. Posljednjih
nekoliko godina, ponuda MEXT stipendija se proširila na
još tri programa za dodiplomce tako da se nadaju da će
u budućnosti i još mlađe generacije imati mogućnost
studiranja u Japanu.
U Ambasadi ističu da su dosadašnja iskustva sa sti-
pendijama zaista pozitivna. “Svake godine šaljemo dva,
a nekada i tri postdiplomca na studij u Japan i zaista, svi
su bili (ili i dalje jesu) veoma uspješni u Japanu. Uvijek
biramo jako dobre i sposobne studente koji su veoma
vrijedni i cijene pomoć Vlade Japana i niko od njih nije
neuspješno završio svoj program. Čak suprotno - ili su
nastavili svoje školovanje u Japanu, neki su tamo našli
svoju buduću karijeru, a oni koji su se vratili u Bosnu i
Hercegovinu su isto tako uspješni u svojim karijerama.
Neki od njih su ostali u akademskom svijetu te predaju
na raznim univerzitetima ili su zaposleni u jako dobrim
BiH firmama kao npr. BH Telecom ili Bosnalijek. Ove go-
dine imali smo i nešto više aplikanata nego prošle godine
i nadamo se da će se trend povećanja nastaviti, mada
su i dalje neki studenti pomalo preplašeni apliciranja
prvenstveno zbog udaljenosti od BiH ali i jezika kojeg
ne poznaju. Ipak, zbog uspješnosti bivših i sadašnjih
stipendista, moramo napomenuti da se zaista ničega
ne trebaju bojati i da ne oklijevaju da se prijave na
konkurs.”, ističe Jelena Hadžiosmanović iz Odjela za kul-
turu i PR u Ambasadi Japana u BiH.
Iz Ambasade ističu da dvoje ili troje studenata iz BiH
ide svake godine u Japan po programu za studente
istrazivače. “Iskreno se nadamo da svjetska ekonomska
kriza neće uticati na ove stipendije i da će se tradicija
nastaviti, ako ne u većem broju onda barem da se održi
na postojećem. Što se tiče fakulteta, oni se biraju uz
našu pomoć tek po izboru stipendista i uglavnom Vla-
da Japana preferira državne univerzitete, mada i oni
privatni nisu isključeni. Imali smo zaista stipendiste
koji su pohađali univerzitete u različitim gradovima,
bavili se različitim poljima i na raznoraznim fakulteti-
ma - od onih u samom Tokiju do manjih gradova, od
studenata umjetnosti, arhitekture, preko prirodnih nau-
ka tako su sve mogućnosti pred studentima”, poručuje
Hadžiosmanovićeva.
Pored četiri programa stipendiranja Vlade Japana za cije-
li dodiplomski ili postdiplomski studij, BH građanima se
nude i stipendije japanske vlade za nastavno osoblje te
stipendija za intelektualnu razmjenu Japanske fondacije.
Ovaj program nudi naučnicima, istraživačima (sa izuzet-
kom dodiplomaca i diplomaca), novinarima i profesion-
alcima, u dobi do 45 godina koji se bave istraživačkim
aktivnostima u poljima prirodnih ili društvenih nauka
ili imaju praktično iskustvo u istraživanju, medijima ili
neprofitnim organizacijama, priliku da rade istraživanje
u Japanu u trajanju odjednog do dva mjeseca. To je
jedini oblik kraćeg boravka u Japanu koji se nudi preko
Ambasade Japana, a kraće razmjene u toku studija se,
nažalost i dalje ne nude.
Sve informacije o programima stipendiranja - kako
Vlade Japana tako i Japanske fondacije mogu se naci na
web stranici Ambasade Japana u BiH:
17
09/2010
RAZMJENA STUDENATA

Prije nego što sam dobio ponudu za praksu od Grada

Banja Luke, nisam imao pojma o tome da u Bosni i Her-
cegovini postoje dvije države. Rečeno mi je da je Banja
Luka glavni grad Republike Srpske, ali to je ujedno bila
i jedina informacija koju sam dobio kada sam napuštao
Japan.

Kakvi ljudi žive tamo? Kakvi se jezici govore? Kako piše

u mom vodiču, u ovoj zemlji postoje tri različita jezika!
Kako grad izgleda? Koji je moj posao? U IAESTE-i su mi
samo rekli da ću raditi u informacionom centru u Upravi
grada.

Sve mi je bilo nepoznato, tako da mi je poprilično laknu-

lo kada sam vidio da su ljudi u Banjoj Luci ljubazni, a da
je sam grad dosta razvijen. Takođe sam upoznao mnogo
studenata na praksi iz drugih zemalja. Svi smo živjeli
u “Samačkom hotelu”, kuhali, opijali se i zabavljali za-
jedno.

Studenti iz Banja Luke ponašali su se prema meni veo-

ma prijateljski i mnogo su mi pomogli – prevodili su mi,
vikendom me vodili u turističke obilaske grada i pokazali
mi kakav ukus imaju pivo i rakija. Ne mogu zamisliti
kako bih preživio da nije bilo njih.

Posao koji sam obavljao u gradskoj Upravi odnosio se

http://www.bosnia.emb-japan.go.jp
na programiranje. Bio sam iznenađen saznanjem da
isti gradski službenici obavljaju sve poslove. Sa druge
Tamo se nalaze detaljne informacije o uslovima sti-
strane, u Japanu je uobičajeno da postoji razdvajan-
pendiranja, kao i sve aplikacije u elektronskoj formi ili
je dužnosti, tako da službenici ne mogu da kreiraju i
dodatna dokumentacija koja je potrebna tokom aplici-
kontrolišu programe na kojiima rade.
ranja. Važno je istaći da konkursi za svaki od programa
budu aktuelni jednom godišnje pa treba obratiti pažnju
Ono što sam naučio je da je veoma važno posjedovati
i na rokove za apliciranje.
taj “uradi sam” duh. Istovremeno, ljudi tamo nikada ne
zaboravljaju da popiju svoju kafu svaki dan. “Ne zabo-
ravi da uživaš” takođe je jedna važna stvar koju sam
Memoari jednog studenta iz Japana (Ryo Natsuaki)
imao priliku naučiti.
Da ni kod nas nije tako loše svjedoči iskustvo jednog
U Banjoj Luci sam radio osam sedmica. Svaki vikend
japanskog studenta koji je u Banjoj Luci boravio dva
išao sam na kratko putovanje po Bosni i Hercegovini.
mjeseca preko NVO Udruženja za međunarodnu razm-
Studenti su me vodili u Gornji Šeher, Beograd i Sara-
jenu studenata radi stručne prakse IAESTE Bosne i Her-
jevo. Takođe sam išao u Zagreb, Plitvice, Mostar, Du-
cegovine. Evo šta nam je Ryo ispričao o svom boravku u
brovnik, Uzice i na Zlatibor. Svako od tih mjesta je je-
Banjoj Luci. Kako smo čuli toliko je zavolio Banja Luku i
dinstveno i prelijepo. BiH i ostale jugoslovenske zemlje
ove prostore da nije imao želju da nas napusti!
veoma su neobične za Japance. Ali svjestan sam toga
da je na svijetu toliko mnogo različitih ljudi sa jedinst-
“Prvi utisak koji sam stekao o Banjoj Luci bio je da je to
venim kulturama i običajima.”
“obični”, ali topao Evropski grad”.

18
09/2010
 poseban mentalitet: distantna uljudnost, izraziti radni
moral i striktnu socialnu hijerarhiju. Mada ako zagleda-
mo malo dublje, rijetko koja zemlja je tako slojevita
i kompleksna kao Japan. Iako se nalazi među najna-
prednijim zemljama gdje je život vrtoglavo brz i dalje
se poštuju tradicije iz davnih vremena. Japan je zem-
lja gdje se moderno susreće sa drevnim i napredak sa
tradicijom. Uzmimo naprimjer okrug Harajuku u Tokyju,
okupljalište ljubitelja ekscentrične mode, gdje sve odiše
nekim neobičnim modnim detaljima, a u istom gradu, u
okrugu Shibuya nalazi se hram koji potice iz Meiji ere.

Svima su nam poznati kabuki, sumo hrvači, sushi i

druge kulturološke pojedinosti Japana ali ipak smatram
da se jedna takva kultura mora doživjeti. Pored toga,
Japanski univerziteti se ubrajaju među najbolje u svi-
jetu (Tokyo se nalazi među top 100 univerziteta prema
istraživanjima novinara Timesa). Zbog svega toga, top-
lo preporučujem MEXT stipendije japanske vlade. Uložio
sam tri godine u izučavanje njihovog jezika i nadam se
da ce mi to pomoći pri mojoj aplikaciji za stipendiju.
Svima koji se odluče da apliciraju za sljedeću godinu
želim mnogo sreće ili što bi Japanci rekli “ganbatte ku-
dasai”.
Ali i mi ćemo u Japan (nadamo se…)

Stefan Milićević student je druge godine na Filološkom Stefan Milićević
fakultetu u Banjoj Luci na odsjeku Engleski jezik i
književnost. Naš kolega odlučio je da svoje želje,
razmišljanja, ali i velike nade koje polaže u stipendiju
MEXT podijeli sa nama. Nadamo se da će našim ko-
legama bar malo pomoći da se ukoliko imaju želju da j put
U nadi da smo vas i ova
studiraju u Japanu da se lakše odluče na taj korak i bar oro m des ti-
malo obradovali izb
pokušaju da apliciraju za stipendiju! bit elje Jap -
nacije (pogotovo lju
ima mn ogo :)
ana, a znamo da ih
dećeg
… pozdravljamo vas do sle
“Mnogi su me pitali “Zasto baš Japan?”. To uobičajno pit anj a, želja,
broja! Ako imate
rade sa čuđenjem, dignutim obrvama i pokojim misteri- poz dra va
čestitki ili možda
oznim smješkom. “Daleko je.” rekli bi, ili “To je sasvim esu stu den ts-
pišite nam na adr
drugačija kultura.”. Naravno svega sam toga svjestan i ili
ka.republika@hotmail.com
dok za mnoge to izgleda zastrašujuće meni to više liči fej sbu ku pod
nas pronađite ma
na izazov i šansu za nova iskustva. Ljubitelj sam put- imenom “Elektronske novine
ovanja i izučavanja raznih kultura i smatram da je MEXT Studentska Republika”.
stipendija odlična prilika za sve mlade ljude koji imaju
želju za usavršavanjem.

Ja sam naime, ljubitelj japanske istorije i kulture, a Mirjana Damjenić

njihovo kulturno naslijeđe je obilno. Zemlja izlazećeg
sunca nama zapadnjacima možda izgleda čudno. Nara-
vno kao istočnjačka i pri tome ostrvska nacija imaju

19
09/2010
ISTAKNUTI STUDENTI

STEVAN
SALATIC
Student druge godine Fakulteta političkih nauka, na odsjeku
za politikologiju pokazao je najbolje rezultate, ima izvanre-
dan prosjek ocjena, a pored političkih nauka,studira i srpski
i italijanski jezik na Filološkom fakulteta gdje takođe postiže
izvanredne rezultate. Respect!
SR-Pored navedenih fakulteta, saznajemo da se interesuješ i
za pravo, da li je to istina?
STEVAN -Da, razmišljam i o upisu Pravnog fakulteta, ali to još nije
sigurno. Ako budem u mogućnosti i ako uspijem uskladiti obaveze
na drugim fakultetima, zašto ne?

Dragan Rakić i Boris Drobić, Stevanovi prijatelji i kolege sa Političkih SR- Da li možeš napraviti poređenje između tvog života u
nauka,t akođe studenti za primjer, za njega imaju samo riječi hvale. Nevesinju i ovde u Banjoj Luci?
Dragan, kao Stevanov cimer, kaže da je sa njim jako dobro dijeliti STEVAN -Sad je sve ok, jer je proces adaptacije prošao. U Banjoj
sobu, jer je on veći dio dana odsutan zbog obaveza na oba fakulte- Luci takođe studira par mojih jako dobrih prijatelja iz Nevesinja, tako
ta (smijeh). Uglavnom, pronašli su se odmah na početku studija, da nema neke velike razlike.Odem kući kad sam u mogućnosti i kad
imaju zajednička interesovanja i postali su jako dobri mi obaveze dozvoljavaju, ali ovde mi je super. Sas-
prijatelji. Stevanovi prijatelji smatraju da je on stu- tavio sam stare prijatelje iz rodnog grada i nove koje
dent za primjer i da je trud osnovna vrlina koja ga sam stekao ovdje, tako da nema nikakvih problema.
karakteriše. Stevan Salatić je prim-
jer upornog i istrajnog SR- Kako uspiješ uskladiti faks broj 1 i faks broj
Razgovarali samo sa Stevanom o njegovim životnim studenta i nadamo se 2, obaveze i svoj privatni život?
planovima,adaptaciji u studentskom domu i kako us- da će naše institucije STEVAN -Stvar je u tome da treba samo rasporediti
pijeva da uskladi obaveze na fakultetima,druženje sa
imati sluha za Stevana i i organizovati vrijeme .Stignem i ići na predavanja,
prijateljima i djevojkom i odlazak kući u Nevesinje. učiti u čitaonici, a naravno otići i na kafu sa prijatelji-
Možemo reći da je Stevan svojevrstan primjer „Wun- sve studente koje poka- ma, izaći i dobro se provesti. Što se mene tiče, život
der kinda“... zuju ovako izvanredne u domu je puno zanimljiviji od privatnog stanovanja.
rezultate i omogućiti im
SR- Šta je bio cilj napuštanja rodnog Nevesinja podsticaj i usavršavanje SR-Za kraj razgovora, kakvi su ti planovi za
i dolaska u Banja Luku, je li ovdje onakav život budućnost, gdje se vidiš nakon završetka studi-
kako bi mogli da svo-
kakav si želio? ja?
STEVAN- Jeste, ovo je ono što sam želio. Kao i većina jim znanjem omogućuju STEVAN -Kao što sam rekao, nakon treće godine, plan
srednjoškolaca želio sam da upišem fakultet.Fakultet razvoj i prosperitet naše je otići u Italiju i steći međunarodno znanje koje bi
političkih nauka mi se činio kao pravo rješenje, jer zemlje, jer na mladima primjenjivao ovde u svojoj zemlji. Nemam namjeru
jako volim društvene nauke i opredjelio sam se svijet ostaje. nakon master studija ostati u inostranstvu, jer mislim
za ovaj fakultet. Moja prva želja je bila da upišem da stečeno znanje mnogo bolje mogu primjeniti ovde.
političke nauke u Beogradu, međutim nije mi pošlo
za rukom. Onda sam došao u Banja Luku i uspio sam Profesor engleskog jezika na Fakultetu političkih nauka
ostvariti dio mojih želja. i Filološkom fakultetu Dijana Tica, kao i većina ima hvali našeg Ste-
vana. „Vrijedan student, uvijek na vrijeme ispunjava svoje obaveze,
SR-Kakav je bio sistem adaptacije u studentski dom? redovno dolazi na časove i uvijek želi da nauči nešto novo“.S obzi-
STEVAN- Odlična! Odmah sam stekao par drugova, počeli smo da se rom da studira na dva fakulteta,profesorica zaključuje da je Stevan
družimo i sada smo jako dobri prijatelji. Život u domu je dobar, jer jako ambiciozan, svestran, da ima dosta potencijala i da zna kako da
omogućuje mnogobrojna poznanstva, u velikom broju i prijateljstva. organizuje svoje aktivnosti. Pored kvaliteta koje Stevan posjeduje
Student je u mogućnosti da učestvuje u velikom broju aktivnosti, a kao student, on je uvijek dobro raspoložen, pristojan i, kako profe-
velika prednost je i blizina fakulteta, samo par koraka i tu si. sorica zaključuje „omiljen u društvu i uvijek spreman da pomogne
drugima“.
SR- Pored Političkih nauka, studiraš i srpski i italijanski jezik, Ove riječi profesorice Dijane Tice potvrđuje i činjenica da je Stevan
šta je bio povod za upis drugog fakulteta? u svom rodnom gradu aktivan u organizaciji mladih, kao i u Banjoj
STEVAN -Imam želju,s vjestan mana koje naš obrazovni sistem ima. Luci, jer je prethodne godine bio član Naučno-nastavnog vijeća Uni-
Želim otići u Italiju nakon treće godine i tamo završiti master studije verziteta u Banjoj Luci.
iz međunarodnih odnosa, a znanje italijanskog jezika će mi u tome,
nadam se, jako pomoći. Sanja Jeftenić

20
09/2010
Banjalucko studentsko pozoriste

JEDNA POTPUNO ZDRAVA PRICA 21

09/2010
 Od svog osnivanja Banjalučko studentsko
POZORIŠTE
pozorište obogaćuje pozorišnu scenu grada na
Vrbasu. Prva predstava pod nazivom „Molim
partiju da me primi u svoje redove“ izvedena
je 1977. godine na pozorišnoj sceni današnjeg
Banskog dvora. Do sada su izvedene 42 premi-
jerne predstave, i kroz Studentsko pozorište
je za sve ove godine prošlo preko sto glumaca
od kojih su većina danas profesionalni glumci,
reditelji, novinari: Radenka Ševa, Goran Jokić,
Ljiljana Čekić, Nebojša Zubović, Nebojša Šurlan,
Dragan Banjac, Aleksandar Pejaković, Predrag
Ćurković, Sanda Desnica, Zlatko Lukić i dr.
Osnovano je sa ciljem da afirmiše mlade glumce, a tu mis-
iju uspješno sprovodi i danas. Njegov sastav je raznolik:
čine ga profesionalni glumci, sadašnji studenti Akademije
umjetnosti, članovi Studentskog pozorišta primljeni na au-
diciji, među kojima ima i srednjoškolaca, članovi plesnog
kluba „Gemma“... Umjetnički direktor ovog pozorišta tre-
nutno je glumac i dramaturg Goran Jokić, dok sa glum-
cima rade Dragan Banjac i pozorišni reditelj Aleksandar
Pejaković.
22
09/2010
Nakon pauze od 8 godina, Banjalučko studentsko pozorište
je uspješno počelo svoju 34. sezonu, 3. marta ove godine,
na sceni Doma omladine u Banjoj Luci, predstavom „Life“ u
režiji Aleksandra Pejakovića. Za samo 5 mjeseci, izvedeno
je 8 premijernih predstava: studentska komedija „Sutra je
ispit“, „Klasni neprijatelj“, monodrama „Točak“, „Crknuta
vinska mušica“, nektar komedija „Audijencija“, monoko-
medija Milorada Telebaka „Govorimo srpski“ i rock and roll
mjuzikl „The Rocky Horror Show“, predstave koje su imale
i po nekoliko repriza i na koje je publika odlično reago-
vala. Na veliku posjećenost njihovih predstava svakako
utiče i simbolična cijena karata od 2KM, ali se u redovima
zaljubljenika pozorišne umjetnosti, ni jedna loša riječ nije
mogla čuti o radu ovih mladih ljudi. „Oni su fenomenalni,
oduševljeni smo, gledao sam i reprizu...“ – komentari su
isti posle svake predstave.
Ovo pozorište sreće se sa mnogim problemima, prije sve-
ga onih finansijske prirode. Preseljenje u podrum u Gos-
podskoj ulici, prostor koji je grad Banja Luka namijenio
Studentskom pozorištu, i koji je u pravom smislu riječi
betonski podrum, bez struje, scene i osnovnih uslova za
izvođenje, nije ih spriječio u daljem radu. Dok publika sjedi
na plastičnim stolicama, a scenu osvjetljava jedna sijalica,
ili pak svijeće, glumci sa ogromnim entuzijazmom igraju
ispod svake cijene jer je ono što ih tu drži, prije svega,
ogromna ljubav prema glumi. U takvim (ne)uslovima skoro
je nemoguće da izvođenje predstava protekne u najboljem
redu, pa se dešava i da pada dio scenografije, preskaču
songovi, glumci se presvlače na sceni...
„Održavanje predstava u ovakvim uslovima ne bi bilo
moguće bez pomoći institucija kao što su Narodno
pozorište RS, Dječije pozorište...koji nam izlaze u susret
u vidu tehničke podrške“, ističe producent u Studentskom
pozorištu, Milan Leper. Leper je rekao i da su Vlada Repub-
like Srpske i ministar Kasipović upoznati sa njihovim radom
i obećali su pomoć, tako da bi prostor uskoro trebao biti u
potpunosti sređen.
Mlada i od skoro diplomirana glumica, Marijana Živanović,
član je Studentskog pozorišta od aprila i u njemu je do sada
odigrala dvije uloge, u predstavama “Klasni neprijatelj” i
“The Rocky Horror Show”. U julu ove godine je diplomirala
na Akademiji umjetnosti, na odsjeku za glumu, sa pred-
stavom “Sama sam večeras”. Ona smatra da ovo pozorište
predstavlja odskočnu dasku za sve mlade glumce studente
glume, kao i priliku da zaigraju na sceni jer na Akademiji ne
postoji ista. “Neuslovi u pozorištu, igranje bez honorara…
sve nam je to nebitno, koliko je bitno da zaživi taj prostor
za buduće generacije. Najvažnija stvar za jednog mladog
glumca je da dobije priliku zaigrati u nekoj predstavi, a
upravo to nam omogućuje Studentsko pozorište”, dodaje
Marijana. Njeni planovi u vezi sa glumačkom karijerom
jesu upisivanje magistarskog studija na Fakultetu dramskih
umjetnosti u Beogradu kao i skori na rad na još jednom
mjuziklu.
Najmlađi član, sedamnaestogodišnja gimnazijalka, Jele-
na Stojaković, do sada je odigrala dvije uloge u ovom
pozorištu: ulogu Ane u predstavi “Life” i sluge u “The Rocky
Horror Show”. “Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku
da sarađujem sa velikim glumačkim imenima kao što je
Duško Mazalica, kojeg smatram jednim od naših najboljih
glumaca”, istakla je Jelena. Ponosna je što radi sa svim
tim kreativnim i ambicioznim ljudima sa kojima će nastaviti
saradnju i u budućnosti, ali ističe da joj je sada primarna
stvar upis na Akadamiju umjetnosti jer je gluma njena ve-
lika ljubav i u budućnosti se vidi samo u tome.
Mnoge generacije su odrasle uz Banjalučko Studentsko
pozorište, mnogi poznati glumci su stasavali igrajući na nji-
hovim daskama, kao što su se i godinama razvijala mnoga
prijateljstva među njegovim članovima. Bitno je istaći da
ovi fenomenalni ljudi najbolje rade timski, da ne mogu jed-
ni bez drugih i da sve što rade, rade iz ljubavi prema glumi
i pozorištu i sa ciljem da se razvije pozorišni i kulturni život
među mladim ljudima u Banjoj Luci.
Sanja Jeftenić
23
09/2010
 Tek su dva dana prošla
IJADE

otkad smo se vratili sa

Primatijade, koja se
održavala u Budvi (vi
to naravno znate, jer
nas redovno čitate),
a već nas čeka nova
avantura. Pravnijada,
Ohridsko jezero! Ne-
naspavani i umorni, ali
raspoloženi za još pet
nezaboravnih dana,
žurimo na okupljan-
je ispred Studentskog
doma.

Oko 14 časova svi smo na broju,

polako se smještamo u autobuse.
Jedan bus je predviđen za studen-
te nižih godina, dok je u drugom
(dvospratnom) uglavnom treća
Pravnijada, Ohrid 07.-
(apsolvenata nema mnogo, oni
kroz nekoliko dana idu na pravu
ekskurziju). Stvara se konfuzija,
mnogi ne znaju u koji da idu. Tako
je i sa nama. Dok smo izašli iz
pogrešnog busa i ostavili stvari u
pravi, većina studenata je već zau-

TAMO GDJE
zela mjesto i nestrpljivo čekala po-
lazak. Uvidjevši da ulazimo među
zadnjima, mislili smo da nam ne
gine neko loše mjesto na početku
busa! Ali, naprotiv. Slobodno mjes-
to bilo je samo na drugom spratu,
na „sećiji“! Našem čuđenju, ali i
zadovoljstvu nije bilo kraja. Možda
24
VJECNO SUNCE
09/2010
 klinački zvuči, ali i danas smatramo „sećiju“ za
najgotivnije mjesto, gdje ne može svako da sjedi.

Nakon prebrojavanja, dijele se majice sa natpisom

ovogodišnje „jade“ i lagano krećemo. Dok jedni
obavještavaju roditelje o našem polasku, drugi ot-
varaju piće rezervisano za put. Oni koji su sa „za-
grijavanjem“ počeli par sati prije polaska, vidno su
raspoloženiji od ostalih. Počinje pjesma i zezanje.
Društvo za svaku pohvalu! Pošto smo imali samo par
srednjoškolskih poznanstava, mislili smo da će nam
trebati vremena da se uklopimo sa ostalim. Napro-
tiv. Svi su se ponašali kao da već godinama zajedno
studiramo i putujemo na slične ekskurzije. Jedan
od organizatora se potrudio da zadovolji različite
muzičke ukuse, te narezao tri cd-a, sa techno house,
ex yu rock i narodnom muzikom (naravno, posebno
mjesto zauzimaju mega hitovi „Eto što sam vruć“ i
„Belaj boy“).

Prvi cd nismo ni preslušali do kraja i već prelazi-

mo na narodnjake (ne prevrćite očima, popilo se,
znamo da ih i vi slušate u tim situacijama). Iako
je većina izbjegavala pivo, te se častila žestokim
alkoholom, problemi sa wc-om su, izgleda, bili
neizbježni. Četrdesetak minuta nakon ulaska u
Hrvatsku, šofer staje u blizini benzinske pumpe i
najavljuje pauzu. U nastavku putovanja postaje još
zanimljivije. Na scenu stupa svima omiljena gitara.
Zbog onih na prvom spratu, cd-ovi nastavljaju da
se vrte, ali znatno smanjeni, dok na drugom počinje
fešta. Okupljeni na kraju busa, svi zajedno pjevamo

-13.05.2010. svima znane pjesme i nastavljamo sa cuganjem. Ni

pauze ne prekidaju pjesmu, gitara se iznosi napolje
i nastavlja da svira.

E SJA!!! 25
09/2010
 Vrijeme brzo prolazi. Iza ponoći proslavljamo dva Čekanje ispred hotela
IJADE

rođendana, uveliko putujemo po Srbiji i pjesmom

borimo protiv sna. Ali, u zoru ipak posustajemo
i sklapamo oči. I pored toga što smo izmore-
ni od puta, mnogi ne spavaju. Neki iz razloga što
se ne mogu namjestiti na sjedištima, a neki zbog
beskonačnog ponavljanja istih petnaestak pjesama.
Na makedonskoj granici ostajemo bez jednog člana.
Momka sa isteklim pasošem i slomljenom ličnom
kartom vraćaju kući. Nakon još nekoliko sati vožnje,
šoferovog gubljenja po ohridskim putevima, te
jednočasovnog stajanja u istom gradu, svi su jedva
čekali da se smjeste i napokon istuširaju. Pričekavši
drugi bus, krećemo u Strugu, gradić u kojem ćemo
biti smješteni (nekih 15-ak km od centra Ohrida).

Smještanje u sobe
U pola 11, nakon dvadeset sati putovanja, stižemo
u Strugu, i izlazimo ispred hotela „Eurotel“ u kome
ćemo biti smješteni. Nažalost, kao što to obično
biva, usljedilo je višečasovno čekanje, prije ulaska
u sobe. Ostavivši stvari u autobusu, izašli smo is-
pred i primijetili da kolege iz drugog mirno sjede i
ne izlaze. Kasnije smo čuli da je neko polomio šiber i
sjedište, pa im je šofer držao predavanje i tražio da
se javi krivac.
26
09/2010
Ispred hotela su i studenti iz drugih gradova. Pravni-
ci ex-yu na jednom mjestu. Naši se razdvajaju. Jed-
ni počinju sa opijanjem, drugi sa izviđanjem terena
oko hotela, a neki odlaze na spavanjac u autobus.
Mi smo se odlučili za treću opciju. Mjesta u busu je
bilo mnogo.
Mogli smo se razbaciti preko četiri sjedala i napo-
kon odspavati kako treba. Na naše iznenađenje,
pored onih što spavaju, njih par je ponijelo knjige
i učilo dok se čekao smještaj. U pola tri nas bude.
Sobe su slobodne. Uzimamo stvari i ulazimo u hotel.
Smještaj je odličan! Soba je prostrana, velika, bal-
kon takođe, kupatilo u dobrom stanju, imamo čak
jedan dio koji je neki pokušaj kuhinje (šank, sudop-
era, šporet....). Bez problema se nas šest smjestilo u
trokrevetnu sobu. Preko puta nas ih je bilo devet, pa
vi vidite. Nekima sobe i nisu bile po volji, ali vjerujte
nam, u kakvim se sve hotelima održavaju exkurzije,
ovo je luksuz! Iskreno, očekivali smo najgore. Čuli
smo razne priče o nekom hotelu koji zovu ŠTALA.
Navodno je bez tople vode, često i svjetla na hod-
niku, recepcije, u stanju raspadanja... Sve što ide uz
imenicu štala. Ali smo odmah shvatili da to nije to,
već neki hotel bliže Ohridu. Naročito su nas obrado-
vali ormarići smješteni u sobi. Zvuči vam banalno, ali
je vrlo važno. Do sada smo morali sve stvari držati
u torbama pa ih onda izvlačiti kad nam zatrebaju,
a zatim gurati nazad. Ovdje ima mjesta da se ras-
komotimo i organizujemo, bez beskonačne potrage
za odjećom ili nečim drugim. Balkon je baš gotivan.
Neki su dobili pogled na jezero, a mi na planine. Ali
se ne bunimo, jer je i ovo podjednako lijepo. Ono što
je nas je posebno obradovalo je kupatilo. Prostrano
i funkcionalno. Kada se samo sjetimo onog u Budvi
kada smo strahovali hoćemo li se zaraziti nečim i
čak dovodili u pitanje da li da se kupamo... Ovo je
pun pogodak!
Svi smo smješteni u isti hotel - Banja Luka, Istočno
Sarajevo, Podgorica, Kragujevac, Niš, Novi Sad,
Skoplje, Kosovska Mitrovica (Beograđana nije bilo,
jer oni zasebno organizuju svoju „jadu“). Mnogo
ljudi na jednom mjestu, toliko da se jedva pohvata
ko je u kojoj sobi i na kom spratu. A bilo je i onih
kojima je jedna soba bila malo pa su u jednom držali
stvari, u drugoj spavali, u treću išli na druženje i
žurke... Da im čovjek izgubi svaki trag!
Hrana i cijene
Vođeni iskustvom sa prethodnih „jada“ očekivali
smo mnogo od hotelskog restorana. Ali smo dobi-
li – šipak! Ruku na srce, hrana jeste bila ukusna,
ali ne i obimna (djevojke se nisu mogle najesti, pa
šta dalje da vam pričamo!). Da li Makedonci inače
manje jedu, pa im je čudno kad dođu Srbi i sve pota-
mane za minut-dva, ne znamo, ali znamo da smo bili
itekako razočarani, a pomalo i ljuti. Na doručak nis-
mo išli, jer nismo mogli ustajati tako rano, ali smo
čuli od drugih da se dobije „jedan namaz kojim se
ne može čitava kriška hljeba namazati“. Ručak je
bio koliko-toliko ok - supa, parče mesa sa povrćem,
salata i ponekad dezert. Za večeru smo dobijali isto
to, samo bez supe, a umjesto dezerta voće. Od obi-
ma obroka samo je posluga bila gora. Konobari spo-
ri, pomalo nezainteresovani, prolaze kraj vas kao da
vas nema. Dešavalo se da čekamo više od pola sata
samo da nas registruju, a mnogo više im je trebalo
da nas posluže. To je ljude dovodilo do ludila! Neko-
liko puta su se studenti upuštali u svađu sa njima,
ali ništa ne vrijedi, konobari su nastavljali po svom.
Sve u svemu, uvijek smo morali tražiti dodatnu
hranu. Sreća pa su se mnogi jako dobro opremili,
pa su ponijeli raznih pašteta, namaza, peciva... Os-
tali su se snabdjevali iz prodavnice, koja nije bila
baš blizu. Ok, bila je jedna u hotelu, ali je mnooo-
gooo skupa, pa je većina išla u drugu do koje je bilo
malo komplikovano doći. Išli smo nekih 15 minuta
preko njiva, tuđih posjeda, kuća, makadamom... Ali
se isplati, jer smo koliko-toliko uštedili. Od pića se
uglavnom uzimalo pivo i to Skopsko, a zamjena za
njega bili su Zlaten dab, Gorsko i još nekoliko koje
nismo upamtili. Cijene su oko 100 denara (3 marke)
za litru i po. Ako vas zanima kako smo se spora-
zumjevali sa Makedoncima, odgovor je jednostavan
– na srpskom! Za pet dana nismo naišli na nekog
mještanina koji ne govori naš jezik.
Ono što nas je začudilo je to da u blizini nema ni-
jedan fast food! Samo jedna picerija, gdje se na
sendvič čeka nekih pola sata! Sendviči su po 100 de-
nara (3 marke), a pizze od nekih 150 do 300 denara.
Ono što moramo napomenuti je da su jako ukusni
i sendviči i pizze, tako da obavezno svratite tamo.
Picerija je odmah do te prodavnice, ako budete u
„Eurotel“ hotelu, odmah ćete shvatiti gdje.
Jedno veče smo se spremili, uzeli taksi i otišli
put Struge. Nekih 10 minuta vožnje od našeg ho-
tela. Jako lijep gradić, ali ne baš velik, začas smo
ga prehodali. Tu smo našli jedan restoran „T’ga
za jug“, ako vas put nanese u Strugu, svakako ga
posjetite. Hrana je dobra, cijene prihvatljive, a ko-
nobari uslužni i ljubazni. Mi smo jeli makedonsku
pljeskavicu, a to je obična pljeskavica punjena
kačkavaljom i slaninom, a uz nju dobijete pomfrit
i salatu. Jako ukusno i jeftino. Koštala nas je 120
denara (4 marke). Poslije jela smo pošli da kupi-
mo piće i grickalice u prodavnici, ali su nas pres-
jekli rečenicom da ne prodaju alkohol posle 21h,
bez obzira na to koliko imate godina. Malo smo se
natezali sa njima, ovako-onako, studenti smo, došli
tu na exkurziju... I prodavači pristanu da nam daju
alkohol, uz savjet da se čuvamo da nas neko ne vidi
jer su kazne velike.
Kada smo kretali u Makedoniju, svi su nam govo-
rili kako je tamo taksi jeftin, „za dvije marke vas
odveze gdje hoćete“. Hmmmm.... Pa i nije baš tako.
Da su jeftiniji od banjalučkih (i to tri puta), to je
sigurno, ali toliko baš jeftini nisu. Kada smo išli do
Ohrida zvali smo taksi da dođe po nas, jer su oni
ispred hotela mnogo skuplji, zbog lokacije. Teta na
centrali nam je rekla da će nam poslati dva taksi-
ja koji će nam do Ohrida uzeti 220 denara (skoro 8
27
09/2010
09/2010
 maraka). Kad smo stigli u Ohrid, dali smo vozaču pare
IJADE
i izašli. Tek što smo krenuli niz ulicu on nas je pozvao
nazad i rekao da mu dođemo još 30 denara, jer je do
centra minimum 250 denara (220 denara je do ulaza u
Ohrid). Ok, naša greška. Za istu vožnju, samo drugom
dijelu našeg društva, ista firma uzela je 300 denara (10
maraka). To već nije bila naša greška, ali šta da se radi. U
povratku do hotela smo tražili taksi po sporednim ulica-
ma, računali smo da su oni jeftiniji. Kad smo čulu cijenu
od 300 denara zahvalili smo se i produžili dalje. Nije ni
minut prošao, isti taksi se stvorio kraj nas i pitao odgo-
vara li nam 250. Ljudi nemaju prometa pa su prinuđeni
spuštati cijene.
Dnevne zanimacije
Hvala Bogu (i naravno mami i tati na finansijama), pa
smo do sad obišli mnoštvo ekskurzija. Od osnovne i sred-
nje škole, pa do fakulteta i privatnih putovanja. I nekako
uvijek, koliko god se zezali po danu, noćni život je bio na
prvom mjestu.
Međutim, u Ohridu bi se to moglo dovesti u pitanje. Ali,
krenimo redom. Samo prvi dan nismo imali ništa or-
ganizovano. Nakon kasnog smještanja u sobe, ručka i
tuširanja, većina je prvo ispitala teren. Pošto nas je samo
par sati djelilo od najavljene žurke u sobi “356”, odlučili
smo da ne idemo nigdje, već da uz jezero popijemo koje
“Skopsko”. Makedonsko pivo se pokazalo na visini zadat-
ka. Niti jedan pivopija nije ostao razočaran. Trebali ste
samo vidjeti neopisivo oduševljenje kada su dva momka
donijeli Skopsko pivo na žurku u Banjaluci, desetak dana
28
09/2010
nakon povratka sa pravnijade. Već sutradan – velika
žurka na plaži. Za nas najbolji dio ekskurzije! Na ovoj
žurci se skupio rekordan broj ljudi. Dobro raspoloženje
je primjetno kod svih.
Tome je doprinjeo DJ (koji je nakon techna prešao na
90-e i neke narodnjake) ali najviše druženje sa najboljim
prijateljima, upoznavanje novih, te već pomenuto “Skop-
sko” pivo. Iako se većina žalila da je Ohridsko jezero
suviše hladno, te kući otišla, a da se nije počastila bar
jednim kupanjem u njemu, bilo je onih kojima to nije
smetalo. Kada bi im dosadilo đuskanje i skakanje po vre-
lom pijesku otrčali bi do vode, plivali, brčkali, i ponovo
vraćali ostalima. Kupačima je trebalo najviše piva, jer bi
ga neutralisali svakim novim ulaskom u jezero. Žurka je
trajala cijeli dan. Ali, odustajanja nije bilo. Svi su ska-
kali, pjevali, ludovali, jednostavno – provodili se.
Po završetku ove, svi su jedva čekali sljedeću. Treći dan
žurka je bila neposjećena. Oni koji su bili uglavnom su
sjedili za stolom na plaži i ispijali piće. Razlog za to nije
neuspjeh prethodne, već organizovano putovanje za
studente u Ohrid u manastir Sv. Naum. Mi smo odlučili
da iznajmimo pedalinu i tako se zanimamo narednih sat
vremena. Kada smo se udaljili od obale prestali smo da
vozimo, ispružili smo se i pijuckali pivo. Zaista je preli-
jepo (u neku ruku i čudno) gledati snijeg na obližnjim
planinama, dok se mi kupamo i znojimo na pedalini. Na-
kon što su se svi vratili iz Ohrida i skupili na plaži, obra-
dovala nas je vijest da će se sutradan organizovati žurka
na plaži koja će trajati čitavih 48 sati. Skroz do našeg
povratka kući. Ali, našli su se i oni koji nisu došli u Ohrid
da se druže i zezaju, te svojim ispadima natjerali organi-
zatore da odustanu od ove zamisli. Naime, grupa od 15-
ak (ako ne i više) Crnogoraca istukla je mladića iz Novog
Sada i priuštila sebi izbacivanje iz hotela, te deportovan-
je za Podgoricu. Naredne godine, Pravni fakultet iz ove
države neće biti ni pozvan na ovakvu vrstu druženja.
Pored ovog bilo je još nekoliko tuča, po hotelu, jedan i u
kuhinji, ali nije bilo teže povrijeđenih.
Četvrti dan - posjeta Ohridu.
Nažalost, bilo je i onih koji nisu otišli na ovakvu vrstu
izleta, te svih pet dana provelo u Strugi. Blago rečeno,
to bi bilo smješno, da nije žalosno. Ohrid je zaista je-
dan od najljepših gradova koje možete posjetiti u ovom
dijelu Evrope. Cijene prihvatljive, provod zagarantovan,
prelijepe građevine, spomenici, jezero. Jedino starijim
osobama problem može predstavljati 20-ak sati put-
ovanja. Iako nije sezona, ulice su bile prilično ispunjene.
Jedna trgovkinja nam je toplo preporučila da dođemo u
julu ili avgustu jer se tada na ovom mjestu skupe ljudi
iz (bukvalno) cijelog svijeta. Nemojte propustiti put-
ovanje čamcem. Za 2 eura po osobi, putovali smo pola
sata i razgledali obalu – Titove odaje, ostatke turskog
zatvora, tvrđavu, i upšte ohridske kuće i ulice. Pošto
smo bili tamo van sezone, koristili smo nedostatak tur-
izma. Šetajući pored jezera, prišao nam je jedan djed i
pitao nas hoćemo li da nas provoza čamcem za 6 eura,
iako je cijena 10. Jadan čovjek nema mušterija mora
spuštati cijene. Nismo imali srca da ga odbijemo, mnogo
je ljubazan bio. Provozao nas je duž obale, pokazao nam
okolinu, pričao malo o istoriji i slikao nas. Definitivno
kvalitetno provedeno vrijeme i dobro uložen novac.
Noćni život
Šta da vam pričamo, bio je itekako bogat! Žurke po so-
bama, u holu hotela, kafani, diskoteci u Ohridu, Strugi...
Zagrijavanja su počinjala između 20 i 21 čas. Cugalo se
po sobama, balkonima, stepeništu, u manjim ili većim
grupama. Žurke u sobama su bile sastavni dio večeri,
čak ih je grupa djevojaka iz jedne sobe organizovala
svako veče, jednom je bila tematska. Ljudi su se trebali
obući onako kako nikada ne bi.
Dolazili su svakakvi – kao klošari, bez ukusa za modu,
prodavačice ljubavi... Al pažnju većine je privukla grupa
momaka koja je došla samo u bokericama. Dame naše,
zvuči primamljivo, ali uopšte nije bilo! Vjerujte nam!
Gomila nagih, ne baš zgodnih, pripitih momaka koji spo-
padaju sve žensko što se kreće... Nimalo zanimljivo! U
našoj sobi se okupljalo malo, al odabrano društvo. Gi-
tara, piće, balkon... Ništa više nam nije ni trebalo. Jedno
veče smo doživjeli i neprijatnost. Naime, neki momci su
čuli zvuk gitare i ušli, valjda su mislili da je neko veće
okupljanje. Razočarali su se kada su vidjeli nas nekoliko,
pa su odmah počeli da prosipaju neke gluposti i govore
da smo dosadni. Naravno, odmah smo ih istjerali. Na-
kon nekog vremena samo shvatili da nam nema ključa
od sobe i da smo zaključani. Sreća pa nisu bili veće bu-
dale, nego su samo zaključali vrata sa spoljašnje strane
i ostavili ključ.
Poslije žurke u sobi selili smo se u kafanu u sklopu ho-
tela. Jako simpatičan lokal gdje smo mogli slušati samo
obrade Duška Kuliša i Tomu Zdravkovića, ništa više od
muzike se nije puštalo. Atmosfera je bila toliko opuštena
da su ljudi bez problema ulazili sa svojim pićem, sjedili,
veselili se, plesali, galamili... Kad malo razmislimo, ne
znamo da li se ta kafana ikada i zatvarala. Znali smo os-
tati ujutru do 6h, a poslije par sati bi opet (ili još uvijek)
bila otvorena i ista bi konobarica radila. Kada je ta fina
teta spavala, ne znamo, ali je uvijek bila maksimalno
raspoložena.
Ako ste se kada pitali šta vozači autobusa rade tokom
eksurzija, otkrićemo vam tajnu. Barem što se tiče našeg.
Svako veče je bio sa studentima u kafani, igrao bilijar,
pio, zezao se... Svi su ga zgotivili, jer je prilično smiješan
i opušten lik.Svako veče su bile i žurke u holu hotela, ali
mi nismo išli na njih. Ako ćete iskreno, nije nas nimalo
privlačila gomila ljudi koja skače uz novokomponovane
folk pjesme. Ali nam se čini da su se oni koji su išli tamo
fino zabavljali, polomljenih čaša i flaša je bilo svugdje, a
na šanku su redovno visile pripite djevojke koje su ple-
sale. Naravno, nije bila rijetka pojava da sve redom po-
padaju sa šanka. Išlo se i u diskoteke u Ohridu i Strugi.
Navodno nije bilo loše, mada ništa posebno. Tako su nam
pričali oni koji su išli. Kažu da su diskoteke dobre, ali da
ima takvih i u Banjoj Luci. Naravno, bilo je okupljanja
vani, na plaži, mada se nije moglo dugo ostajati, jer su
noći mnogo hladne.
Povratak kući i afterparty
Svima je povratak teško pao, pet dana smo uživali, zezali
se, nismo imali ni brige ni pameti, a sada smo se tre-
bali vratiti na fakultete i spremati ispite... Ali šta je, tu
je. Put nazad je prošao mirno, svi su umorni, pa dri-
jemaju. Pored standardnih čekanja na granici, imali smo
samo jedan problemčić – drugom autobusu se pokvarilo
kvačilo, pa smo tu izgubili neka dva sata. u BL stižemo
oko 8 ujutru, odmah počinju priče o afteru. Poslije dvije
sedmice svi se ponovo okupljamo na splavu Sv. Stefan.
Cuganje do jutra i prepričavanje događaja sa Ohrida... I
kako je jedan naš prijatelj napisao na fejsu – „vratili smo
se živi, malo manje zdravi...provod nikada bolji...ludni-
ca... PRAVNIJADA...nešto što se pamti cijeli život “.
29
09/2010
 MAKEDONIJA!!!
IJADE
Sedam dana smo proveli na Ohridskom jezeru, u gradu
Strugi i Ohridu. Bilo bi šteta da ne znamo bar osnovne
podatke o njima...
Makedonija (mak. Republika Makedonija) ili prema UN
Bivša jugoslovenska Republika Makedonija, je država na
jugoistoku Evrope. Glavni grad je Skoplje (mak. Скопје).
Graniči sa Bugarskom na istoku, Grčkom na jugu, Albani-
jom na zapadu, te sa Srbijom na sjeveru i sjeverozapadu
(Kosovo).
30
09/2010
Ohridsko jezero (mak. Охридско Езеро) je jezero u ju-
gozapadnom dijelu Makedonije i istočnom dijelu Albanije.
Pokriva površinu od 358km2, te se ubraja se u red većih
evropskih jezera. Najveća širina iznosi 14,8km, dužina
jezera je 30,8km, a dubina dostiže do 289m. Jezero je
smješteno u dubokoj i zatvorenoj kotlini. Sa svih strana
okružuju ga visoke planine,a posebno sa zapadne (Mokra
Planina i Jablanica) i istočne (Galičica) strane. Jezero se
nalazi na nadmorskoj visini od 695 metara, njegovom sli-
vu pripada 40 rijeka (23 na albanskoj i 17 na makedons-
koj teritoriji). Odlikuje se jedinstvenim ekosistemom, bo-
gatim endemskim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.
Obale su bile naseljene od praistorijskog vremena. Najs-
tarije arheološke naseobine datiraju iz neolitskog perioda,
oko 6.000 g.p.n.e. Samo na makedonskom dijelu sliva je
otkriveno više od 170 arheoloških mijesta.
Ohrid je grad u Republici Makedoniji, na sjeveroistočnoj
obali Ohridskog jezera, te središte Ohridske arhiepiskopi-
je. Ohridska opština se sastoji od grada Ohrida i 28 sela,
koji zajedno imaju oko 55.000 stanovnika. Leži u dnu
Ohridskog polja. Po svom položaju na hridi dobio je ime.
Na makedonskom riječ “rid” znači brdo, “vo rid” znači u
brdu, pa je tako nastalo slovensko ime Ohrid. Od 1980.
godine Ohrid i Ohridsko jezero sun, a spisku svjetskih
baština UNESKO-a. Površina ovog grada je 389.93 km2.
Njegov nadimak je Balkanski Jerusalim.
Ohrid se spominje već u 3. vijeku p.n.e. Antički se zvao
“Lihnidos”, a jezero Lihnidsko, u prevodu Bijelo Jezero.
Krajem 9. vijeka postaje središte širenja hrišćanstva među
Slovenima. U Ohridu tada započinju rad učenici Sv.
Ćirila i Metodija: Sv. Naum, prvi slovenski monah i Sv.
Kliment, prvi slovenski episkop. Ohrid je bio prijestonica
cara Samuila (976. – 1014.), a od episkopije postao je 3
stolicom ohridske patrijaršije. Propašću Samuilovog carst-
va, ohridska patrijaršija je 1018. godine svedena na ste-
pen arhiepiskopije, i kao takva trajala je sve do ukidanja
1767. godine.
Grad Ohrid rušen je i obnavljan više puta, al ii danas
se dobro drži, sa 18 kula koje pojačavaju gradske zi-
dine sa četvoro vrata, i sa najvažnijim dijelom tvrđave u
unutrašnjem gradu, na samom vrhu ohridske kamenite
hridi. Stari Ohrid je bio slovenska carska i patrijaršijska
prijestonica. Car Dušan zauzeo ga je 1334. godine, te se
u njemu i krunisao za cara 1346. i na saboru 1349. donio
svoj “Zakonik”.
U 16. vijeku Ohrid je bio važan ribarski trg, gdje se naročito
spominju ohridske pastrve i šarani, a ohridsku ribu hvale
mletački putopisci kao čuvenu. Zbog turskog i arnautskog
pritiska i naseljavanja, te proganjanja hrišćana, pravo-
slavno stanovništvo je postepeno iščezlo. Godine 1664.
u Ohridu je bilo svega 142 pravoslavne kuće. U 18. vi-
jeku ovaj grad je bio veliko trgovačko središte. Hrišćansko
stanovništvo, koje je držalo glavnu trgovinu, bilo je veo-
ma bogato i živjelo je raskošno, te su ih crkvene vlasti
sredinom tog vijeka zakletvama i kaznama primoravali da
ne vode luksuzan život. Sve do 1941. godine Ohrid je pri-
padao Južnoj Srbiji.
Grad Ohrid prema popisu stanovništva iz 2002. godine
ima 42.033 stanovnika različite nacionalne pripadnosti:
Makedonci – 33.791 (80,39), Albanci – 2.959 (7,02), Turci
– 2.256 (5,37), Srbi – 331 (0,78), Vlasi (Aromuni) – 308
(0,73), Bošnjaci – 29 (0,06), te Egipćani – 2.290 (5,65).
U ovom gradu održavaju se i razne manifestacije: “Ohrid-
sko ljeto”, pozorišna i muzička izvođenja, od jula do av-
gusta, “Balkanski festival narodnih pjesama i ora”, u julu,
“Balkanski muzički ploštad”, muzički festival u avgustu, te
mnogi drugi. Grad Ohrid pobratimljen je, između ostalih
i sa Budvom (Crna Gora) i Kragujevcom (Srbija).
Struga (makedonski: Струга) je gradić na jugozapadu Re-
publike Makedonije. Na površini od 136 km² po popisu
stanovništva iz 2002. godine, u gradu Strugi živi 16.559
stanovnika. Nalazi se u dolini na obali Ohridskog jezera,
na dijelu gdje iz njega ističe rijeka Crni Drim koja teče
kroz grad i dijeli ga na dva dijela.
Struga je rodno mjesto makedonskih pjesnika braće Kon-
stantina i Dimitrija Miladinova i albanskog političkog ak-
tiviste Ibrahima Tema. U ovom se gradu svake godine,
počevši od 1962. održavaju “Struške večeri poezije” – po-
etska manifestacija na kojoj učestvuju pjesnici iz Make-
donije i čitavog svijeta. U blizini je crkva Sv. Bogorodice u
selu Vraništa, u kojoj je, po predanju, krunisan makedon-
ski car Samuilo. Struga je gradić sa pitoresknom orijental-
nom stambenom arhitekturom iz 18. i 19. vijeka.
31
09/2010
ISHRANA
KA KO SE HR ANITI
Jedite badem i brže pamtite
Novo istraživanje pokazalo je kako osobe starije životne
dobi koje se pridržavaju režima mediteranske prehrane
imaju bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti.
Prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim
uljem gotovo za trećinu smanjuje izglede za poteškoće s
pamćenjem i koncentracijom, a povezana je i s 43-48%
manjim rizikom za razvoj Alzheimerove bolesti, objavili su
istraživači s Columbia University u New Yorku.
Naučnici u stručnom časopisu “Archives of Neurology”
dodaju kako je ovakva prehrana već ranije povezana s
manjim rizikom oboljevanja od Parkinsonove bolesti, raka
te bolesti srca. Oni vjeruju da mediteranska prehrana ima
pozitivan utjecaj na funkciju mozga jer je povezana s man-
jim izgledima za razvoj upalnih procesa i smanjenjem kon-
centracije holesterola u krvi.
U stvari, gledajući nešto šire, imamo sudar dva prehram-
bena stila; s jedne strane zapadni stil poznat po obilju,
pretjeranim kalorijama, crvenom mesu i visokom holester-
olu, te drugi, mediteranski model, koji je lako prepoznatljiv
po poluvegetarijanskoj prehrani, uz korišćenje ribe umjesto
mesa, maslinovog ulja umjesto margarina i drugih zasićenih
masnoća, te po obilju voća i povrća.
32
09/2010
Oba stila prehrane imaju i odgovarajuće zdravstvene po-
sljedice; tako je posljedica prvoga stila 500.000 mrtvih
godišnje od bolesti kardiovaskularnog sistema u SAD, dok
je kod drugog, trend umiranja po toj osnovi bitno manji,
a život daleko zdraviji. Zaključci nisu izvedeni na temelju
simpatija za jedan ili drugi stil, već na temelju jakih argu-
menata. Kod nas je više prisutan zapadni stil, te zbog toga
i imamo svake godine povećan broj oboljelih mladje
životne dobi.
Hrana za bolje pamćenje...
Istraživači su otkrili jednu važnu ulogu magnezijuma, a
to je da pomaže održati pamćenje u osoba srednje dobi
te u starijih osoba.Magnezijum je mineral koji se nalazi u
tamnozelenom lisnatom povrću, a istraživači su otkrili da
njegov nedostatak može biti povezan s alergijama, ast-
mom, poremećajima koncentracije, depresijom, boles-
tima srca i grčevima u mišićima.U studiji se navodi da je
magnezij važan i za funkciju sinapse (spoj između dviju
nervnih ćelija). Otkriveno je da je održavanje odgovarajuće
količine magnezija u likvoru (tekućina kičmene moždine)
presudno za održavanje sposobnosti reakcije sinapse na
signale različite jačine. To svojstvo sinapse nužno je da bi
područje mozga odgovorno za učenje i pamćenje pravilno
funkcionisalo.
Pored magnezijuma važan nam je vitamin B, nedostatak
samo jednog od vitamina B skupine može dovesti do raznih
promjena raspoloženja. Vegetarijanci se najlakše mogu
dovesti do nedostatka vitamina B12.
Alkoholičari pokazuju nedostatak vitamina B1 - tiamina.
Vitamini iz skupine B nalaze se u žitaricama, brašnu dobi-
jenom iz punog zrna, mesu, jajetu, mlijeku, sirevima i
proizvodima nastalim fermentacijom, te u mahunarkama
i pivskom kvascu. Vegetarijanci bi trebali svakako koristiti
namirnice koje su obogaćene vitaminom B12 jer se taj vita-
min stvara samo u ćelijama životinjskog podrijekla.
Zanimljiva su pojedina istraživanja provedena na vitaminu
B6 - piridoksaminu. Uvidjelo se da u žena koje pate od tzv.
PMS-a (predmenstrualnog sindroma) postoji nedostatak
vitamina B6. Vitamin B6 doprinosi razgradnji estrogena u
jetri i smatra se da iz tog razloga posjeduje posredni učinak
na opšte raspoloženje. Nedostatak vitamina B6 zasigurno
dovodi do potištenosti i nervne napetosti, pa bi dodatak tog
spoja u prehranu žena koje pate od PMS-a mogao ublažiti
ili možda čak i ukloniti teškoće koje se u tom specifičnom
razdoblju ciklusa javljaju kod većine žena. Prirodni su bo-
gati izvori vitamina B6 pivski kvasac, mahunarke, masnije
ribe, kukuruzne pahuljice, jetra, pureće i pileće meso,
banana.
Kako sve ovo primjeniti u svakodnevnom životu kada
znamo da su studenti u hroničnom nedostatku vre-
mena te štede svaku minutu?
Kradu vrijeme od sna i jela kako bi nadoknadili gradivo i
položili zahtjevne ispite. I zato je potrebno jesti više obroka
na dan, hranu dobro žvakati i unositi namirnice koje ne
izazivaju grčeve ili pojačanu kiselost. Preporučuje se ob-
roke unositi svakih nekoliko sati, i to u optimalnim odnosno
manjim količinama. Ukoliko ste prvo pregladnjeli, a potom
unijeli velike količine hrane, učinak se intelektualnih ak-
tivnosti na neko vrijeme smanjuje. Budnost se uglavnom
održava uz kafu, iako je važnije povremeno prošetati te
provjetriti prostoriju u kojoj se boravi. Dovoljno čaja,
vode ili soka daje stalan priliv energije i potiče budnost.
Zahvaljujući mudrim tehnolozima, brojna se jela mogu pri-
premiti uz minimalan trud. Štede vrijeme i ne zahtijevaju
veliko kulinarsko umijeće i zavidnu kuhinjsku opremu.
Dobar povrat snage uma osiguraće sjemenke suncokreta
i buče, kandirano voće, kompot, kukuruz, kikiriki koji je
bogat izvor bjelančevina, minerala, željeza, cinka i vita-
minima E i K, on ne sadrži holesterol, zatim, badem koji
je nadaleko poznat kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti
plod, slično jabuci medju voćem, badem je najbolji izvor
vitamina E. Takođe vitamin E djeluje antioksidantno. U
bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, naročito
niacin, te brojne minerale, od kojih izdvajamo kalcijum ko-
jim je badem najbogatiji među orašastim plodovima. Na
tržištu postoje tkz. energetske pločice koje mogu uvijek biti
pri ruci u njima se upravo nalaze pomenute komponente
koje su uvezane pomoću meda. Osnovno je pravilo da se
stalnim unosom energije smanjuju izgledi za pojavu umora
koji dovodi do pada intelektualnih sposobnosti.Ukoliko se
odlučite za konzumiranje multivitamina i minerala, pre-
poruka je da odaberete proizvode renomiranih proizvođača
uz konsultaciju stručne osobe. Svakako je važno prednost
dati pripravcima na bazi malih doza i provjerene kakvoće.
Porast temperature zraka, učenje i igre na otvorenom znače
i potrebu za većim unosom vode, soka, čaja... I zato neka
je boca vode uvijek pri ruci (na radnom stolu, u torbi, na
ispitu) jer dehidratacija je ozbiljan poremećaj.
Danijel Bjelić
33
09/2010
DA LI STE ZNALI

DA LI STE ZNA LI
... da je imenica “doba” jedina imenica srednjeg roda u srpskom
jeziku koja se u nominative jednine završava na slovo A?
... da se jedan list hartije nezavisno od dimenzija ne može na
pola presaviti više od osam uzastopnih puta?
... da se bolesna opsjednutost čačkanjem nosa stručno zove
rinotileksomanija?
... da je modna kuća Hugo Bos šila i dizajnirala nacističke uni-
forme Vermahta?
... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da je časopis Tajms 1816. godine proglasio valcer za nemoral-
nu igru?
... da je, sa svojih 188 decibela, zvižduk plavog kita najglasniji
zvuk koji proizvodi jedna životinja?
... da vrsta žabe nazvana otrovna strijela ima dovoljno otrova u
sebi da usmrti oko 2.200 ljudi?
... da je gepard jedina mačka na svijetu koja ne može da uvuče
svoje kandže?
... da je Keopsova piramida kada je izgrađena bila visoka 147 m,
ali da zbog ulegnuća tla njena visina sada iznosi 137 m?
... da su svi labudovi u Engleskoj vlasništvo kraljice?
... da amazonski mravi kradu larve drugih mrava, koje posle drže
kao robove?
... da se rika lava može čuti i na udaljenosti od 8 km?
... da u životinjskom carstvu trudnoća traje najkraće kod ženke
oposuma (12-13 dana), a najduže kod azijskog slona (608 dana)?
... da kada su izgrađene, prije više od 4500 godina, egipatske
piramide bile su bijele kao papir i glatke kao staklo?
... da je najveći čovječiji organ koža?
... da je Jelisaveta Načić prva žena srpski arhitekta?
... da osušene banane imaju četiri puta veću energetsku vrijed-
nost od svježih?
... da u morskoj vodi ima 6 miliona tona zlata, čak 100 puta više
nego što ga danas posjeduje čovječanstvo? Ipak, dobijanje zlata
na ovaj način je skup i neisplativ postupak.
... da kamile imaju troslojne očne kapke, koji ih štite od pijeska?
... da se kamilje mlijeko ne može zgrušati?
... da su Kanarska ostrva dobila ime po psima?
... da su venecijaneri izmišljeni u Japanu?
... da je Austrija prva država koja je ukinula smrtnu kaznu 1787. godine?
... da je najlon prvo vještačko vlakno koje je napravio čovjek
(1938. godine)?

34
09/2010
... da je Kip slobode najveća statua od kovanog bakra na svijetu?
... da zapremina slijepog crijeva kod konja može da dostigne i do 90 litara.
... da je prvi prodani predmet sa bar-kod oznakom bio paketić žvakaćih guma 1974.?
... da je badem član porodice riže?
... da ime meksičkog vulkana Popokatepetla na astečkom jeziku znači „breg
koji se puši“?
... da je prvi šampanjac napravio francuski monah Dom Perinjon?
... da je u Francuskoj 1386. jedna svinja javno obješena zbog ubistva djeteta?
... da je litar morske vode u prosjeku za 25 grama teži od iste količine slatke vode?
... da Kinezi zovu Kineski zid Čang Čeng?
... da se Koka-kola u početku mogla kupiti jedino u apoteci?
... da su Filipini jedina država na svijetu koja ima različit raspored boja na
zastavi u ratu i miru?
... da su 23.april 1616. godine umrla dva velika pisca,Vilijem Šekspir i Migel
de Servantes i da je taj datum ustanovljen kao Svjetski Dan knjige i autor-
skih prava?
... da je grčka igra sirtaki nastala 1964.. godine za potrebe filma Grk Zorba?
... da se popularna lutka Barbika zove Milisent Roberts?
... da se cvijet lala naziva još i tulipan. Latinski naziv ‘tulipa’ nastao je od
persijske riječi ‘dulbant’, što znači turban, na šta ovaj cvijet i podsjeća?
... da su zbog oskudice metala u toku Drugog svjetskog rata dodjeljivani
drveni Oskari?
... da bijeli luk vodi porijeklo iz jugozapadnih predjela Azije? Za njega su još
5000 godina prije naše ere znali Sumerci i narodi koji su živjeli oko rijeka
Tigar i Eufrat.
... da mačke mogu proizvesti preko 100 glasovnih zvukova, dok psi mogu
samo oko 10?
... da se u indijskim Mekdonaldsima ne služe hamburgeri, zbog induskog
vjerovanja da je krava sveta životinja? Umjesto hamburgera, Indijci mogu da
naruče „maharadža mek“, sendvič s jagnjetinom.
...da se nekada se vjerovalo da se epilepsija može izliječiti ispijanjem krvi
ubijenih gladijatora?
...da Eskimi imaju preko 15 riječi za snijeg i nijednu za rat?
... da u Japanu vinova loza slabo uspjeva, pa su Japanci napravili vino od
mandarina koje ima gotovo isti ukus kao ono od grožđa?
... da je Brus Li bio toliko brz da su filmovi morali biti usporeni kako bi se
vidjeli njegovi pokreti?
... da u pentagonu ima duplo više toaleta nego što je potrebno, jer je zakon
u vrijeme gradnje propisivao odvojene toalete za crnce i bijelce?

Danijel Bjelić

35
09/2010
STUDENTSKI BENDOVI
PEARL JAM
Pearl Jam je rock grupa porijeklom iz Seattlea, WA, i važi
za jedan od najpopularnijih rock sastava iz 90-ih godina
prošlog vijeka.
Osnivači “Pearl Jama” su Stone Gossard (gitara) i Jeff
Ament (bas gitara) koji su nakon raspada benda “Mother
Love Bone” i smrti njihovog vokala Andrew Wooda odlučili
osnovati novi bend. Ubrzo po osnivanju “Pearl Jam” se pro-
bija u svijet mainstream muzike sa svojim prvim albumom
“Ten”. Nakon njega, postaju jedan od ključnih bendova u
grunge pokretu i uopšte jedan od vodećih u svijetu roc-
ka 90-ih godina. Ostaće poznati i po čestim sukobima sa
izdavačkim kućama jer su odbijali raditi muzičke spotove
za svoja sljedeća tri albuma što je tada bilo nezamislivo.
Uprkos tome, oni su i dalje rušili svjetske ljestvice po pro-
daji albuma i broju emitovanih njihovih pjesama na radio
stanicama.
36
09/2010
“Pearl Jam” je uz “Nirvanu” bio najpopularniji bend 90-ih
godina u Americi. Do danas su prodali preko 35 miliona
ploča u Americi i oko 70 miliona širom svijeta. Zasjenili su
sve alternativne izvođače i napravili najveći proboj nekog
alternativnog izvođača u svijetu muzike do danas. Nije ni
čudo da se za “Pearl Jam” govori da je najuticajniji bend
90-ih u žanru rocka i šire.Bend trenutno radi u sljedećoj
postavi: Eddie Vedder (vokal), Stone Gossard (gitara), Jeff
Ament (bas gitara), Matt Cameron (bubnjevi) i Mike Mc-
Cready (gitara). Znimljivo je da su svi bivši članovi ovog
benda bubnjari: Jack Irons, Dave Krusen, Dave Abbruzzese i
Mat Chamberlain.Do sada su izdali devet studijskih albuma:
“Ten” (1991), “Vs.” (1993), “Vitalogy” (1994), “No code”
(1996), “Yield” (1998), “Binaural” (2000), “Riot Act” (2002),
“Pearl Jam” (2006) i “Backspacer” (2009). (wikipedija)
Ognjen Tešić
 PRELI' DZEMOM
Svirali su u “DFK” u okviru demo utorka početkom
aprila, da bi po pozivu kluba ponovili svirku sredinom
jula. Nakon nje znali smo da su oni sljedeći o kojim
pišemo. Posjetili smo ih i ponovo slušali na probi. Pili
smo i pivo…
Kako su i sami napisali u svojoj grupi na facebook-
u oni su “grupa mladih momaka, poštovalaca lika i
djela znamenite grunge družine Pearl Jam, koja je
odlučila da im oda počast okupljajući se u tribute
bend imenom Preli’ džemom”. Ovaj sastav čine:
Ljubiša Ćetojević (vokal/gitara), Karlo Tomić (bas
gitara), Nenad Dobrijević (bubanj), Dane Marjanović
(gitara), dok ih je iz opravdanih razloga početkom
godine napustio Božidar Šikanjić (gitara).
Koliko vaš privatni život ispašta zbog iznenadne slave?
Dane: Ne znam, meni je slava svake godine u januaru tako
da to nije ništa iznenadno. Šalim se, naravno da ispašta,
imam problem kod kuće, zvoni stalno telefon, problem sa
svojom djevojkom jer dobijam pozive svakakvih djevoja-
ka... Ne samo ja, svi mi, ali ja najviše jer sam najzgodniji J.
Nenad: Najviše preko fejsbuka, ometaju pozivima one
mlade klinke.
Zašto “Pearl Jam”?
Nenad: Karlo, kao istinski fan ove grupe, došao je na ide-
ju da joj napravi tribute bend, pošto u Banjaluci nije bilo
konkretnih pokušaja. Istina, profesor na muzičkoj aka-
demiji, čuveni pijanista i kompozitor Arsen Čarkić imao
je nešto slično u planu, ali nije do kraja istrajao. Karlo ga
je preduhitrio i sa drugarima iz benda “Pajperov smijeh”
37
09/2010
 Ćetom i Danom osniva bend “Preli džemom”. Ćeta, inače
STUDENTSKI BENDOVI
bubnjar u “Pajperovom smijehu” kod nas je isprva bio
samo pjevač, a sada pored pjevanja svira i gitaru. Dane
je sa ritam prešao na solo gitaru nakon što je Božo, zbog
porodičnih razloga napustio bend. U aprilu 2009. godine
počeli smo sa ovim projektom, ako ga mogu tako nazvati,
sa idejom da, kao i većina tribute bendova, pokušamo i
potrudimo se da pokrijemo sve razvojne faze “Pearl Jam-
a”, od prvog do posljednjeg albuma. Iskreno se nadam
das mo uspjeli u tome. Najviše stvari sviramo sa prvog
albuma “Ten” iz 1991. godine, inače njihovog najpoznatijeg
albuma. Po meni to je i njihov jedini istinski grunge album.
Mnogi ističu da je “Pearl Jam” grunge bend, vjerovatno što
smatraju da iz Seattlea dolaze samo grunge grupe. Ja bih
to osporio. Po meni oni su klasični rock bend.
Ćeta: Na “Pearl Jam” sam ih u stvari ja navukao. Počeli
smo sa nekim njihovim obradama. Poslije toga, ostali su se
naložili, Karlo počeo gnjaviti da pravimo bend koji će svirati
samo njihove pjesme. Nakon što smo ga i osnovali, našli
smo Nešu, ili je on našao nas, ne znam kako bi. Sviranje
u tribute Pearl Jam bendu je iz čistog zadovoljstva I da bi
mogli dopustiti Dani da se malo iskaljuje na onoj gitari, jer
on je ludi soler koji mora da ima svoj prostor koji u drugim
bendovima nema.
38
09/2010
Kada ste se i kako počeli baviti muzikom?
Nenad: Bubanj sam počeo svirati na ideju mog brata, još
dok sam bio treći-četvrti razred osnovne škole. Tad mi je
kupio prve palice pa sam se malo glupirao sa njima. Ništa
ozbiljno nisam radio do kraja prvog razreda srednje škole.
Onda sam sa jednim prijateljem u Prnjavoru vježbao tri-
četiri dana domaći rock, riblju čorbu i sve početničke stvari
sa kojima mladi muzičari počinju. Kasnije smo našli drugu
gitaru i bas, ali nikako nismo imali sreće sa vokalima. To
je trajalo nekih godinu dana, nakon čega smo se nažalost
raspali, zbog nekih nebitnih stvari. Nakon toga dvije go-
dine sam svirao u grupi „Prakriti“ sa kojim sam imao i prve
nastupe. Nakon što se i ovaj bend, nakon dvije-tri svirke
raspao, ja sam napravio dužu pauzu u sviranju. Sve dok
nisam počeo aktivno raditi sa bendom „Preli džemom“.
Tokom ove pauze svirao sam u novembru 2008. godine
, tribute to EKV svirku u „Hard rock-u“, gdje je nastupalo
nekoliko banjalučkih bendova. Ja sam nastupao sa jednom
ekipom starijih, eminentnih muzičara, sad da se malo poh-
valim, Tikijem, Botom, Majom, Mijatom. Pored benda „Preli
džemom“, uskoro ću početi da radim sa svojom starom eki-
pom, gdje ćemo raditi pretežno autorske stvari.
Dane: Krenuo sam svirati gitaru prilično kasno, sa nekih
šesnaest-sedamnaest godina. Malo se zezao, pa krenuo
kao nešto ozbiljnije. Na početku sam izmjenjao dosta ben-
dova. U nekim sam, pored gitare, i pjevao pošto imam sla-
vujski glas, a i izgled prilično dopadljiv, tako da sam bio
neka idealna pojava za to J. Nakon prvih bendova došao je
„Pajperov smijeh“ koji mi je trenutno glavni bend. Naravno
tu je i „Preli džemom“.
Ćeta: Ja sam počeo svirati prije Dane, sa deset-jedanaest
godina. Prvo sam počeo svirati gitaru, pjevao i zabavljao
raju po ekskurzijama. U drugom srednje sam se dohva-
tio i bubnjeva, naučio ih malo svirati. Kasnije sam svirao
i trubu, zatim se dohvatio sprava za snimanje, naučio ih
koristiti. Sad glumim svima producenta u bendovima koji
nisu tribute kao ovaj. Dakle, o svakom instrumentu imam
neko znanje, mogu ga upotrebljavati, ali nisam neki veliki
svirač. Na početku sam izmjenjao nekoliko punk bendova
prije benda „Glazgov kolac“ u kojem i trenutno sviram.
Poslije toga, 2005. došao je „Pajperov smijeh“, pa sad i
„Preli džemom“.
Karlo: U četranaestoj godini sam počeo da sviram gitaru,
da bi kasnije zbog potrebe tadašnjeg benda prešao na bas
– dosta ne-kul i nezanimljiv instrument, koji proizvodi neke
skroz glupe zvukove. Ali ima tu prednost da možeš griješiti
tokom svirke a da te niko ne provali. Sa prvim bendom
sam svirao “Rage against the machine” i slične bendove.
Tad sam kupio i prvi bas. Nakon toga, prije nekih sedam
godina, zapazio me Ćeta i zvao da sviram sa njim u bendu
koji će kasnije postati “Pajperov smijeh”. Vremenom, da
ne bi dosadile samo autorske stvari, predložio da sviramo
malo sa strane, da imamo bend koji svira samo autorske
stvari i bend koji svira samo obrade. Tako je nastao “Preli’
džemom”. Pored ova dva benda, sviram još u grupi
“Catrin Noise”.
Da li vam je i privatno Pearl Jam omiljeni bend
ili više poslovno?
Nenad: Nije. Na Karlov poziv sam prihvatio da sviram “Pearl
Jam” koji do tada nisam nikada slušao. Mislio sam da će mi
biti teško da se prilagodim, ali oni su jako zanimljiv bend,
pa se brzo i lako navučeš.
Karlo: Mislim da nije nikome privatno broj jedan, ali je svi-
ma tu negdje drugi-treći na listi.
Ćeta: Mi kada bismo svirali samo nama broj jedan ben-
dove, nikad se ne bismo dogovorili niti sastavili bend. Ovo
je neka vrsta kompromisa, da uzmemo neki treći bend. Kad
bi svaki od nas tražio da svira neke njemu drage idole onda
bi svirao sam. Ali, daleko od toga da je ovo nešto poslovno.
Mi znamo da od ovoga nećemo ništa ni zaraditi niti postati
poznati. “Pearl Jam” nosim u srcu još od tinejdžerskih dana.
Karlo ih je počeo slušati kad sam mu u ruke stavio njihov
cd. Nakon toga, preslušao je sve njihove albume pa počeo
mene ispitivati “znaš ovo, znaš ono...” Dane ih voli jer ima
puno soliranja na gitari, Nenadu takođe... U principu, ništa
poslovno. Da jeste, ko bi dolazio na probe svaki put, prije
bih se zaposlio negdje nego da sviram u bendu.
Saradnja sa DFK?
Nenad: Trinaestog aprila imali smo prvi nastup benda.
I eto ga prvo, pa muško, odmah u trenutno najboljem
banjalučkom klubu, kada je riječ o muzici koju mi sviramo.
U DFK smo trebali svirati negdje u martu ali zbog orga-
nizacionih problema, svirka je održana tek u aprilu, kad je
uvedeno ovo demo veče.
Pored velikih pohvala nakon svirke u “DFK” našlo se i par
primjedbi da su ipak preovladali tzv. “stiskavci”. Da li plani-
rate mjenjati repertoar, ubacivati brže stvari?
Karlo: Repertoar samog benda je takav, ne može se bez
balada, one se moraju svirati. “Pearl Jam” je emotivan
bend. A i klinke se lože na balade J.
Ćeta: Sviranje balada je neminovno za ovakvu vrstu svirke
zato što je “Pearl Jam” smarački bend J.
Dane: Treba slušati muziku, nije samo fazon tresti glavom
i biti u fazonu “ludo i brzo”. Treba slušati tonove, a u bala-
dama imaš tu priliku. Kad je brža stvar, kad počnem pržiti
one brze sole, ništa se ne čuje.
Mnogobrojne obožavateljke su zvale našu redakciju
sa molbom da saznamo da li ste zauzeti ili slobodni?
Dane: Nije sad stvar da se mi ovdje kompromitujemo. Ova-
ko ćemo reći - jedan dio benda je u dugim vezama, jedan
dio je slobodan.
Nenad: Manji dio je slobodan.
Najveći zavodnik u bendu?
Karlo: Najveći zavodnik je Dane. Pjeva prateće vokale, svi-
ra solaže, obuče neku košu, može sići sa bine, može skočiti
kad treba, čak jednu-dvije stvari i pjeva...
Nenad: Ja sviram bubnjeve, Karlo i Ćeta skaču tokom nas-
tupa, sva trojica se oznojimo, i onda normalno ne možemo
takvi prilaziti djevojkama. A Dane miran na bini, mirišljav
kao cvijet proljetni.
Ćeta: Dane je inače stručnjak za kung-fu i gimnastiku, to
mu nekako ide u prilog. Druga stvar, Karlo je penzija to-
39
09/2010
 talna, ne može on biti zavodnik, Nenad kao bubnjar nešto
STUDENTSKI BENDOVI
“tup-tup-tup” ništa zanimljivo. A ja bi’ možda i bio da
nisam šaban. Ne znam polako, ne znam mirno.
Nenad: Poslije svirke jedna starija teta mi je prišla i rek-
la: “Momak, ja nisam vidjela boljeg bubnjara od tebe” . Ja
svirkom zavodim, a ne slatkorječivim govorima kao Dane.
Karlo: Al’ u svakom slučaju se slažemo da je Dane taj.
Dane: Šta reći nakon ovih istinitih riječi. Mislim, u pravu su.
To je od početka bilo tako. U grupu sam došao jer znam
svirati i zato što sam zgodan. Naravno, morao sam oprav-
dati reputaciju. Stavi moj broj u tekst J.
Koliko često vježbate i hoće li biti uskoro neka svirka?
Nenad: Vježbamo redovno, jednom sedmično dva sata.
Nedjelja je rezervisana za probu. Vježbaonica je u Boriku
kod OŠ “Branko Ćopić”. Ni jedan bend ne bi trebao sebi da
dopušta velike pauze između dva vježbanja. Kada su svirke
u pitanju tu nam ne cvjetaju ruže. Sem “DFK” kluba, samo
još “City pub”, “Castra” i eventualno “Hard rock” pružaju
priliku bendovima sličnim nama. Ali mi ćemo se boriti i
dalje. Mislim da je najbliže mjesto u kojem bi dobro prošli
Novi Sad.
Karlo: Vjerovatno ćemo svirati u Banjaluci u skorije vri-
jeme. Planiramo malo posjetiti okolna mjesta - Srbac, Pri-
jedor, Prnjavor, možda Sarajevo.
Da li bi učestalim svirkama u Banjaluci opalo in-
teresovanje za vaš bend?
Ćeta: Ja mislim da bi. Mi hoćemo da sviramo, ali niko ne
sluša “Pearl Jam”. Svi bendovi koji održe dvije svirke u roku
od mjesec dana u ovom gradu već dosade publici. Niko
neće da im dođe na treću svirku, osim ako ne sviraju neke
ultra-mega popularne bendove, yu sentiše, rock balade 80-
ih... Ne isplati se često svirati ovdje. Mnogo je bolje ići u
neke druge gradove jer u Banjaluci ljudi nikad ne reaguju
kako treba, grad funkcioniše na nekom tenzija ritmu.
Popije li se prije svirke?
Nenad: Ne praktikujemo da se opijamo prije svirke. To os-
tavljamo za slobodno vrijeme. Pred svirku, možda jedno
pivo, čisto da se razbije trema.
Ostali: Jedno pivo prije svirke, a prije jednog piva gajba.
Primjetili smo na svirkama skandiranja publike koja
traži da se Karlo skine. Da li ćeš na kraju ipak da
podlegneš pritiscima i ispuniš želju publike?
Karlo: Mene to prati već duži period. Ljudi su izrazili želju
da se skinem još od prvih svirki “Pajperovog smijeha”. Ja
40
09/2010
tako komuniciram sa publikom. Oni skandiraju, traže da se
skinem, ja im ne pružam to zadovoljstvo J. Divan gest pub-
like. Ali kada bi im to priuštio, to više ne bi bilo to. Ovako ih
držim u neizvjesnosti, ljudi dolaze, iznova traže...
Ćeta: Ti što skandiraju su uglavnom oni što vise po kladi-
onicama. Imate u njima u posljednje vrijeme stavku – da
li će Karlo da se skine. I tako, svakim danom kvota raste,
oni padaju, mi tako funkcionišemo. Šta ste mislili, od čega
naš bend živi?
Anegdote sa svirki?
Karlo: Bilo je zanimljivih situacija, naročito kada Božo dođe
nadrdan i onda mu niko ništa ne smije reći. Šalim se, nije
bilo nekih pretjerano zanimljivih situacija. Poprilično smo
dosadni, ne drogiramo se, bavimo se nekim poslovima, Ne-
nad fakultetom. Ćeta je diplomirani režiser, koji samo visi
za računarom i nešto komponuje, prebira po nekim progra-
mima. I stalno mu pada sistem, mene dribla za cd-ove...
Ja i Dane se ponekad sretnemo, popijemo pivo...
Jedna neizbježna poruka mladim za kraj?
Dane: Ovako, poruka je – ne uzimajte drogu. Jedite puno
povrća, i slušajte mamu i tatu.
Karlo: Što više se drogirajte, a što manje sjedite pred
računarom. Računar ubija! To je moderna droga, ove stare
- LSD, to je zakon.
Ćeta: Bolje LSD nego LCD.
Karlo: Jeste, bolje LSD nego LCD. Ovi nekad su makar
bili sretni, ovi danas kad ih pomjeriš od računara samo
su čangrizavi. Znači, što više droge, što manje računara.
Sport tu i tamo.
Nenad: Ja ću reći mladim ljudima samo – red, rad i disciplina.
Karlo (Nenadu): Ajoj, upravo si postao veća penzija od
Ćete J.
Ćeta: Znaš ti koliko sad treba vremena da kažem nešto
originalno. Sad il’ lupiš nešto, što je već neko lupio ranije
ili kažeš nešto što nema nikakve veze sa mozgom. Ljudi ne
treba da čekaju poruke od drugih.
Nenad: Bolje umrijeti od onog što voliš da radiš, već uspjeti
u onom što ne voliš.
Dane: I čitajte knjige.
Ognjen Tešić
Mirjana Damjenić
 BILI SMO NA ...
NOĆ MUZEJA svirku uživo, dinamičan nastup i direktnu komunikaciju sa pub-
KULTURA I UMJETNOST MOGU BITI “IN”! likom, a svoju muziku ne smatraju proizvodom, već umjetničkim
izrazom, zbog čega i jesu bili ovogodišnji izbor Muzeja. Jedina
Poslije više mjeseci pažljive pripreme, 15. maja 2010. održana je zamjerka koju su fanovi imali, bila je uperena protiv organizatora
još jedna Noć muzeja, u organizaciji Muzeja savremene umjet- lično. Naime, u toku dana na njihovoj facebook stranici objavili su
nosti Republike Srpske. Poput velikih svjetskih centara, MSURS vijest da će se koncert, uprkos kiši, održati ispred Muzeja. Pos-
se prošle godine pridružio ovom multimedijalnom projektu u ko- jetioci koji su strpljivo čekali svirku na otvorenom nebu, tek oko
jem je učestvovalo 1.700 francuskih 22 časa bili su obaviješteni da je
muzeja i preko 30 eropskih muzejskih lokacija premještena u dfk. Većina
institucija. njih, zahvaljujući kasnim infor-
  Nepovoljne vremenske prilike pomo- macijama, nije uspjela ni da uđe
gle su nam samo da potvrdimo da je u pomenuti klub, zbog ogromne
ova manifestacija odličan antidepre- posjećenosti. Organizatori su
siv i najbolje rešenje u borbi protiv na istoimenoj stranici dali svoje
lošeg raspoloženja, o čemu govori obrazloženje: “Čitav subotnji dan
podatak da je ove godine zabilježeno i jutro smo proveli u muzeju sa
rekordnih 450.000 posjeta u muze- ekipom koja postavlja binu i rasv-
jima! jetu i na vezi sa aerodromom radi
Noć muzeja je senzacija u nacional- prognoze vremena, tehničari jed-
nim okvirima i za vrlo kratko vrijeme nostavno do 17 časova popodne
pretvorila se u manifestaciju na koju čekajući da kiša stane nisu smjeli
treba ozbiljno računati. Program je postavljati struju i kablove po
počeo 11. maja jednim likovnim hap- onom nevremenu, a za postav-
peningom, tačnije dolaskom Miloja ljanje je neophodno 2-3 sata. I
Mitrovića, umjetnika iz Valjeva koji je u dogovoru sa čitavom ekipom
u periodu od 11-15. maja ocrtavao ze- morali smo to prebaciti u DFK, DJ-
bru na pješačkom prelazu iza zgrade evi su već od 20 časova na razgla-
muzeja, i time edukovao učenike, su obavještavali sve posjetioce da
vozače, pješake i sve one koji su mu će koncert ipak biti tamo održan.
se pridružili u oslikavanju ovog jedin- Žao nam je što ste se razočarali..
stvenog murala, o važnosti  akcije za  ali Noć muzeja nije samo koncert
sigurno ponašanje u saobraćaju. Elementala, već i ostatak pro-
Za to vrijeme u muzeju se mogla grama koji se održavao”, poručili
pogledati izložba “Work in Progres” su organizatori
umjetnika Jusufa Hadžifejzovića, um- Hmm...naravno da Noć muzeja
jetnika iz Sarajeva, koja je sjajno od- nije samo nastup Elementala, ali
govorila suštini misije Noći muzeja - da se ne varamo, to je dalo maso-
popularizaciji savremene umjetnosti vnost posjećenosti i bilo je glavna
kroz interakciju sa publikom, a prikazivali su se i hit filmovi “Noć atrakcija za većinu, čime su ovi mladi muzičari još jednom po-
muzeja 1” i “Noć muzeja 2”. kazali da su miljenici banjalučke publike (bar što se hrvatskog
Posjetioci su ispred muzeja, uprkos lošem vremenu, đuskali uz hip hopa tiče). Ako ste bili među sretnicima koji su uspjeli da
dobro poznate drum’n’bass zvuke kojima ih je zabavljao Deejah uđu na koncert, vjerujemo da ste uživali u odličnim ritmovima i
Selecta, i uživali u vještinama iskusnih žonglera, Nine Đekanović temperamentnom nastupu pjevačice Remi.
i Dejana Jovića. Uz Hi-tech zabavu i nastupe lokalnih DJ-eva, Woodija, Dijane
Muzički dio manifestacije prošao je u znaku saradnje sa Demofest Tepšić i Slavena Todorovića u Demofest klubu, Banjalučani su
klubom. Zbog vremenskih prilika koncert, svima nam dobro nakon svirke Elementala proslavljali evropsku Noć muzeja do
znane, grupe Elemental iz Hrvatske je premješten u ovaj popu- šest časova ujutro.
larni banjalučki klub. Remi, Shot i ekipa stavljaju naglasak na Žana Lugić

41
09/2010
BILI SMO NA
Godine prolaze,
BAJAGA OSTAJE
„Ovo je strašno velik grad i zato nema razloga da budeš
sam u njemu...“ – ovim stihovima je počeo koncert Ba-
jage i „Instruktora“, 05.juna u vodenom parku „Aquana“.
Grupa je ovim koncertom proslavila 25 godina postojanja
priredivši Banjalučanima nezaboravno veče i podsjećajući
ih na svoje najveće hitove: „Zivot je nekad siv, nekad
žut“, „Sa druge strane jastuka“, „Tišina“, „Ti se ljubiš na
tako dobar način“, kao i na one novijeg datuma.
Sa više od dva sata svirke, Momčilo Bajagić Bajaga je po-
kazao zašto je danas jedan od najpopularnijih muzičara,
tekstopisaca i gitarista. Na svaku pjesmu publika im je
uzvraćala aplauzima i čak dva puta ih pozivala na bis.
42
09/2010
U publici je bilo ljudi svih generacija, od onih najvjernijih
i dugogodišnjih fanova do osnovaca i srednjoškolaca, a
jedan od njih nam je i rekao: “Jeste da ja imam tek 18
godina i da se nisam ni rodio kada je osnovana grupa i
kada su nastali neki od najvećih njihovih hitova, ali znam
svaku pjesmu, i to bolje znam starije nego ove novije
pjesme.“
Nakon deset dana kiše, došao je on i donio nam sunce,
dobre vibracije i koncert za pamćenje. „Godine prolaze, mi
stojimo“ i s nestrpljenjem iščekujemo sljedeće druženje
sa Bajagom i njegovim „Instruktorima“.
Sanja Jeftenić
Najpoznatiji “pilot” sletio u Banja Luku
KIKI LESENDRIC NAPRAVIO ODLICNU ATMOSFERU
Nakon 19.godina Kiki Lesandrić i Piloti posjetili su Ban-
ja Luku. Povodom trećeg rođendana Mtela,18.juna, ova
kompanija dovela je poznatu grupu i svojim korisnicima
poklonila veče za pamćenje. To je bio prvi njihov veliki
koncert ovoga ljeta, u sklopu turneje koja je započela
prošle godine. Iako postava Pilota nije ona iz 80-tih go-
dina, desetak muzičara na bini pobrinulo se za odličnu
atmosferu. Prepun trg Krajine prvo je zabavljala grupa
Tatoo iz Prijedora. Svojim pjesmama su dobro zagrijali
atmosferu i pripremili publiku za ono što slijedi. Uskoro
na binu izlaze Kiki, Mlađen Dinkić i ostatak muzičara. Kiki
na sebi ima dres reprezenatacije Srbije sa brojem 14 (taj
broj je nosio fudbaler Jovanović kada je dao gol u utakmi-
ci protiv Njemačke). Vidno uzbuđen zbog pobjede Srbije
tog dana na Svjetskom prvenstvu, frontmen Pilota govori
kako je prijatno iznenađen time kako ljudi u Republici Srp-
skoj vole Srbiju i navijaju za nju. Koncert su otvorili (a i
zatvorili) jednim od svojih najvećih hitova – “Svet je lep
kada sanjamo”. Svirka je obuhvatila sve značajnije hitove
koji su obilježili karijeru Pilota, ali i neke nove pjesme sa
Kikijevog samostalnog albuma “Mesec na vratima”. Pub-
lika je oduševljeno prihvatala svaku numeru, a vrhunac je
uslijedio kada je nebo iznad trga obasjao vatromet. Nada-
mo se da će i ova svirka Pilotima ostati u lijepom sjećanju.
Jer kako je Kiki izjavio, prilikom njegove posljednje pos-
jete Banjoj Luci 91.godine ostao je zatečen brojem lijepih
djevojaka.
Vanja Stokić / Ognjen Tešić
43
09/2010
BILI SMO NA

BL ROCK
OPEN AIR
S a m o l osa
kopij a Exita
Sva ta strka i zbrka oko promocije festivala počela
je još prije pola godine. Karte na rate, pa karte po
promotivnoj cijeni i ko zna još na kakve načine,
ali na kraju ništa od toga nije pomoglo poprilično
katastrofalnoj posjeti festivala, jer su karte jed-
nostavno bile preskupe čak i za izvođače koji su pr-
vobitno trebali doći, a da ne govorimo o otkazivan-
jima koja su usledila.

Svi oni koji su smogli snage da kupe karte, željno su

iščekivali Whitesnake, Genessis, Dadu Topića i ostalu
kompaniju, ali od njih ni traga ni glasa. Prvo su kružile
glasine da su ih poplave spriječile, da bi na kraju direktor
festivala, Boško Beuk, ipak objasnio da festival nije dobio
pomoć Vlade RS, tj. Ministarstva za prosvjetu i kulturu, te
da je to glavni razlog za otkazivanje nastupa, a ne kako Prvi dan
smo na početku festivala načuli loše vremenske prilike.
Prve večeri kiše nije bilo, ali je niska temperatura izn-
Zašto se čekalo na sam kraj festivala da nam se ove vijes-
enadila u ljetnom fazonu obučenu „gomilu“. Atmosfera
ti saopšte, a imena Whitesnake-a i Genesisa neprekidno
nije izgledala obećavajuće, kao ni broj posjetilaca. Prva
isticala na reklamama kako bi se privukao što veći broj
na scenu stupa grupa „Alter Ego“ iz Gradiške, pobjednici
posjetilaca, sami prosudite.
prethodno pomenutog neodržanog finala demo bendova.
Momci su nastup odradili za svaku pohvalu, ali nedostatak
Prilike da pokažu svoje umjeće bile su bile date i demo
publike bio je očigledan. Kraj ograde ispod bine nekoliko
bendovima, ali finale demo bendova koje je trebalo biti
„čupavaca“, dok su ostali našli udobna mjesta na mekoj
održano nekoliko dana prije početka festivala, takođe je,
travi. Drugi po redu su Motherfunky, dobro nam poznata
zbog lošeg vremena pomjereno, a kada se vrijeme po-
prijedorska grupa. Raspoloženje se malo popravilo, još
pravilo onda i otkazano. Dakle, većina stvari pala je u
par „čupavaca“ ustaje i pridružuje onima kraj ograde pa
vodu, ali dobro, možda mi studenti samo preuveličamo
žurka može da počne. Na pozornicu izlazi i dugo očekivani
stvari. Bilo je tu ipak 200 – 300 ljudi svake večeri, koji
bend, Atlantida iz Bograda. E ovo bi se već možda mo-
nisu dozvolili da im loše vrijeme i još lošija organizacija
glo nazvati kakvim - takvim koncertom! Hrpa curica u
pokvare provod. 8) Pa da počnemo...
prvim redovima vrišti, skakuće i pjeva pjesme od kojih su

44
09/2010
09/2010
većinu naučile pred sami koncert! Oduševljenje momcima
iz benda, a naročito basistom Markom, nastavilo se i to-
kom ostatka večeri. Poslije Atlantide kratka pauza, a po-
tom nastup hrvatske grupe „Vatrene ulice“ koji stupaju na
scenu pomalo nervozni, a situaciju pogoršava i pucanje
žice na bas gitari! Nakon što im je posuđena druga gitara,
a frontmen grupe parolom „Je*eš granice!“ malo otkravio
publiku, sve je krenulo uobičajnim tokom. Kako je veče
odmicalo, broj posjetilaca se blago popravljao te je sada
ispred bine skakutaloo oko dvjestotinjak veselih duša,
što zbog malo bolje atmosfere, što zbog sve niže tem-
perature. Definitivno najveća atrakcija prve večeri bila je
grupa Osmi putnik koja je nastupala zadnja. Starim ali i
novijim pjesmama, sa prepoznatljivim tvrdim zvukom, di-
gli su na noge već promrzlu publiku i učinili da zadovoljniji
odemo kući.

Dan broj dva

Saznali smo da su zvijezde večeri, engleski rok bend Gen-
esis otkazali nastup. Prva je grupa Danger iz Kragujevca
uspješno probila led. Druge su nastupile cure iz Mostara
pod imenom Venus, najpoznatije po takmičenju u show-u
„Rat bendova“. Cure su, naravno rasturile, i time doka-
zale da se mogu lako nositi i sa većinom muških ben-
dova! Sa prvim taktovima grupe Sheitans došle su i prve
kapi kiše, što ni u kom slučaju nije omelo njihov dobar
nastup. Kiša je potom polako prestala a na red su došli
zasigurno najbolji bend te večeri, Austrijanci iz Beča -
Lunaffair. Simpatična četvorka iz Beča svojim pjesmama
osvojila je malobrojnu publiku, koju pjevač definitivno
nije štedio provokativnim izjavama. Ipak, na interakciji
sa publikom mogli bi im pozavidjeti i mnogo toga od njih
naučiti i mnogo iskusniji bendovi. Momci su nas pozitivno njih Slovenci - „Lene Kosti“, po reakciji publike opravdano
iznenadili i besplatnim CD-ovima svog novog albuma koji najtraženija heavy metal grupa u regionu. Najzanimljiviji
u Austriji još nije ni objavljen. Nakon njih, usledio je nas- dio nastupa bio je „mali“ poklon koji je dobila jedna djevo-
tup “PI Experience” iz Venecuele, a zatim i Dani Nolden u jka, nakon što je uhvatila plastično jaje bačeno u publiku.
pratnji grupe “Shadowside” iz Brazila. Loše vrijeme, puno Od Slovenaca je dobila ni manje ni više nego pravu prav-
kišobrana, ponovo malo publike i otkazan koncert glavne catu električnu gitaru! A kao sunce poslije kiše, iako je
atrakcije sažetak su druge večeri Rock Open Air Festivala. kiša još uvijek padala, dočekali smo nastup najpoznati-
jih srpskih pankera koji sebe zovu „Ritam nereda“. Kiša
pljušti, ali se najveći broj ljudi do sada okupio ispred bine.
I dan broj tri Bacaju kišobrane u stranu, mlate mokrom kosom i uz po-
Kiša pada – kakvog li izneneđenja! Večeras prvi nastu- koju šutku u, na svu sreću mekanom blatu, pjevaju u glas
paju „Human“, momci iz Tuzle. Simpatični momci ukrstili buntovničke pjesme. Tako je otprilike završio drugi po
su koplja sa oblacima i koliko toliko razveselili ovaj su- redu Banja Luka Rock Open Air.
morni i mokri dan. Sledeći su binom „žarili i palili“ likovi
iz Zrenjanjina. Malo kašnjenja, užurbano pripremanje za Milana Damjenić
nastup, ali na kraju nije bilo loše. Potom na binu izlazi je- Mirjana Damjenić
dina banjalučka grupa na festivalu, „Four Roses“, a nakon

45
09/2010
09/2010
 Negativ dao ritam!
BILI SMO NA
Koncert zakazan, kocert otkazan zbog kiše koja nije
prestajala da pada na nebu iznad Banja Luke. Fano-
vi su se nadali da kiša neće pokvariti i ovu noć ispod
tmurnog banjalučkog neba. Oni koji su došli znali su
zašto su tu, odlučni da ih ni kiša ni bilo kakvo nevri-
jeme ne otjeraju sa zidina Kastela.
Dario, Džmo i Zmo vec su uveliko svirali melodiju i dizali
publiku na noge. Svi su s nestrpljenjem očekivali da se
pojavi ona-kraljica ex-yu rock scene. Nakon petogodišnje
pauze u gradu na Vrbasu začuo se glas Ivane Pavlović
„Dobro veče, Banja Luko“! Na sceni se pojavila ona, tako
obična i tako posebna, u srebrenoj tunici i crnim panta-
lonama. Veliki vrisak publike unutar zidina Kastela potra-
jao je dugo a onda je Ivana svima poželjela dobar provod
46
09/2010
uz „Negativ“ i poželjela češće druženje u ovom gradu.
Na prve taktove pjesme „Mamin sin“ s novog albuma fa-
novi su uglas s njom pjevali. Svima je već tada bilo jasno
da ih očekuje nezaboravan provod uz grupu „Negativ“.
Možda nije neophodno ni pominjati, ali za samo nekoliko
minuta njen glas je potpuno ispunio cijeli Kastel i šire,
njeno dobro raspoloženje je “zarazilo” sve prisutne, i bilo
je dovoljno samo se opustiti i uživati. Kada ste spremni
na to da ćete čuti jedan od najboljih vokala na Balkanu,
možda čak i u Evropi, svaki put kada je čujete može da
vam se desi da se “smrznete” kada zagrmi u mikrofon. I
kada ozvučenje nije savršeno, ona zvuči savršeno. I kada
pjeva agresivno, I kada je nježna sve je to spoj Ivane.
Uslijedele su i pjesme “Čarobni napitak”,” Vreme je” , a
publika ju je pratila u stopu. Hladni nanos vjetra koji
je dolazio s Vrbasa više niko nije ni osjećao, svi su se
zagrijali skačući uz njihove pjesme. Kastel možda i nije
bio ispunjen do zadnjeg mjesta ali su oni svirali i publika
pjevala kao da je koncert , s duplo više publike i duplo
većim brojem članova benda.
“Ja naprosto obožam Ivanu, ona je moja kraljica! Odusev-
ljena sam.Hoću da Ivana češće gostuje u mom gradu!”-
kaže Deana Denjiz fan grupe “Negativ”.
S prvim taktovima pjesme “Pogled na nebo” počela je
da pada i kiša. Publika kao da je nije ni primjetila, bez
kišobrana i bez negodovanja, svi su nastavili da gledaju
samo u jednom pravcu, tamo prema bini gdje je Ivana.
Kao da se kiša uvrijedila na ignorisanje, ubrzo je stala, a
koncert je i dalje tekao kao da je nije ni bilo.
Novim albumom “Spusti me na zemlju” pokazali su po-
mak u svojoj autorskoj i izvođačkoj zrelosti i još jednom
proizveli zvuk koji je jedinstven za našu muzičku scenu.
Kao spoj vrlo energičnog i tvrdog gitarskog zvuka, sa
neponovljivim Ivaninim vokalom, album je do sada nji-
hovo najzrelije i najpotpunije ostvarenje, a u tom smislu
dočarava bend na najbolji način, jer je, zbog karaktera
interpretacije i energetskog naboja, sniman uživo.
Biljana Stokić
Demofest
Demofest. Kako i samo ime kaže, takmičarski Festi-
val neafirmisanih demo-bendova. Složićete se, De-
mofest je ipak mnogo više od toga.
Svi se sjećamo prvog i drugog festivala, kada su grupe
lokal-patriot-neradnika mislile da je to projekat unaprijed
osuđen na propast. Pogađate zašto? Sve besplatno! To u
našem gradu nemamo često priliku da doživimo. Pogo-
tovo ne sa velikim imenima kao što su Kosheen, Nouvelle
Vague ili Asian dub foundation. Upravo zato, Demofest je
odlučio da se ove godine vrati još veći. Pregršt radionica,
filmova u multipleksu Palas, nastupa velikih Stereo MC’-a,
Kirila i za kraj Fun Lovin Criminals-i. Sve je počelo u sri-
jedu, 21. jula, ljeta gospodnjeg 2010. Bendovi su pokrili
većinu najpopularnijih muzičkih pravaca, bilo je svega -
punka, metala, hip hopa, elektronike, industriala, rocka,
hard corea, funka itd. Veći dio njih (bendova) korektno
je odradio svoj dio nastupa, a kvalitetna oprema i dobar
zvuk koji se širio sa glavne Demofest bine, svakako da su
pomogli da ovi mladi i nadasve, talentovani ljudi ostave
još konkretniji utisak na sve prisutne. Nakon prvih 10
bendova, uživali smo u polučasovnom koncertu reggae-
rasta grupe Zaa, koja je prošle godine osvojila 3. mjesto.
Neposredno prije nastupa glavnih hedlajnera, proglašena
su i prva tri finalista - Threesome iz Beograda, mladi in-
strumentalni bend, Recall iz Banjaluke, na čelu sa, svi-
ma nama znanim Wudijem, i Excused 4 life, definitivno
najmlađi bend na ovogodišnjem festivalu koji dolazi iz
Bijeljine.
47
09/2010
BILI SMO NA
A onda - euforija. Svi smo nekada mrdali glavom i kukov-
ima uz poznati hit “Connected”, mada se nismo nadali da
ćemo isto to činiti ali ovdje, na našoj tvrđavi Kastel. Posli-
je malih tehničkih problema, Rob Birch je istrčao na binu
uzvikujući “Good evening, Banja Luka”. Koncert je trajao
sat i po vremena, a na reperotaru čuvenih “Stereo MC’s
live” našle su se najrazličitije stvari - od publici poznatih
do onih koje su nastale u njihovoj “muzičkoj radionici”, ali
još nisu snimljene. Na press konferenciji održanoj taj dan
Rob je rekao:” I Stereo Mc’s je nekada bio demo bend.
Znate šta je važno? Važno je da se vraški trudite, važno
je da ljudi oko vas vide da želite da uspjete. I uspjećete,
prije ili kasnije.”
48
09/2010
Veče je zatvorio DJ duo, Gemini’s. Tačnije, blizanci Mlad-
en i Mlađan Nikolić. Generalne zamjerke najčešće su
upućivane u pravcu cjenovnika na festivalskim šankovima
(posebno kada je riječ o točenom pivu, jer je svaki put
bilo tužno gledati kako se konobar zaustavlja na 0,3l, a
čaša u koju sipa je 0,5l), ali, da ne bismo zvučali kao
razmažena banjalučka publika, i sama činjenica da su
se organizatori i ove godine potrudili da cijelo dešavanje
gledamo potpuno besplatno, zaustavlja bilo kakvu dalju
raspravu u tom pravcu.
Drugog dana Jelen Demofesta, publici se predstavilo još
10 bendova. Kill me laser, Prežderani, Strava Škola i Bole-
sna Štenad su se pridružili Recallu, Threesomu i bendu Ex-
cused for life. Sudeći po komentarima, ovo je bilo najbolje
veče, što se tiče predstavljenih bendova. Vjerovatno zato
se uvaženi žiri odlučio da ih u finale pusti čak četiri.
Nakon banjalučkog Tankera, momaka koji su teške note
pržili više od sat vremena, na scenu se popeo pionir
elektronske muzike sa Balkana - Kiril Džajkovski, koji
je stigao sa svojim bendom “Serdžuk orkestra” i novim
članom, MC-jem i pjevačem Rasom Tvidom. Kao što kažu
za naš narod, daj im malo trubača i pola posla si uradio.
Kako god, Kiril i njegova svita su doveli veče do usijan-
ja. Bukvalno. Inače, ovo nije prvo Kirilovo druženje sa
banjalučkom publikom, on je na Demofestu nastupao i
prije tri godine, kad je festival nastao. “Na koncertima
uvijek kombinujemo stvari koje sviramo posljednjih go-
dina. Oduvijek sam hio da imam svoj lajv bend, da tu
elektronsku kombinaciju upotpunimo živom svirkom. To
stvara originalnu i kreativnu kombinaciju stvari, pa se
koncerti uvijek pomalo razlikuju, uvijek ima nešto novo i
interesantno.” - kaže Kiril.
Da nije nova, ali svakako jeste interesantna, dokazala je
atraktivna britanska DJ-ica, Goldierocks, koja je zabavl-
jala publiku na maloj bini. Interesantno je bilo i to da je
tokom festivala omjer ljudi ispred bine i na livadi ispred
tvrđave bio poprilično jednak.
Treće, posljednje takmičarsko veče,žiri je odabrao čak pet
finalista - Vlasta Popić (Varaždin), Kuriri (Pirot), Projekt
Mof (Novi Sad), Lažni brkovi (Split) i Filing Sajlens (Sara-
jevo). Nakon odluke o finalistima, revijalni dio treće večeri
ovogodišnjeg festivala otvorili su Diskopat, otkačeni disko
Splićani, koji su na prošlogodišnjem Demofestu osvojili
drugu nagradu.
Mlađahna new wave grupa iz Velike Britanije, New Young
Pony Club, bazira svoju muziku na dens pank kombinaciji
i bendovima poput njujorških Repture, ali i novotalasnim
i post pank grupama. Iako nisu uspjeli da dostignu at-
mosferu prethodne večeri, New Young Pony Club su ipak
uspjeli da zabave publiku i pripreme ih za after parti, za
koji je to veče bio zadužen novosadski DJ Fakir.
Posljednje večeri još jednom se predstavilo svih 12
finalista.
Negdje oko 1 sat nakon ponoći, poslije koncerta Fan
Lovin’ Criminalsa, koji su 70 minuta zagrijavali publiku,
na scenu je izašao cjelokupan žiri i direktor Demofesta
Brankica Janković saopštila je imena bendova koji su os-
vojili drugo i treće mjesto. A onda, prije proglašenja po-
bjednika, snimljena je prva klapa filma Totalno novi ta-
las. Na scenu je izašao jedan od likova iz filma, Maksa,
i saopštio ime pobjednika. “Snimanje, produkciju i izda-
vanje albuma kao i snimanje spota u produkciji MTV-a
osvojio je bend Threesome,” uzviknuo je Maksa, a publika
je njegove riječi dočekala gromoglasnim aplauzom.

Threesome. Tročlani instrumentalni bend. Bez vo-

kala. Definitivno iznenađenje festivala. Na Danijelo-
vo pitanje “Zašto baš Threesome?” Dino Šaran je
kroz smijeh rekao “Nismo se mogli odlučiti ko od
ovih bendova ima najbolji vokal pa smo izabrali
bend bez vokala.” U svakom slučaju, sigurni smo
da će ovi simpatični surf rockeri opravdati prvu na-
gradu, i već na sledećem Demofestu oni zabavljati
Banjalučane.

Drugu nagradu (binska oprema u vrijednosti do

6.000 evra) osvojili su alternativni post rockeri,
Kuriri iz Pirota, čija slušljiva melodija već svima odz-
vanja u ušima (tu turu ru ru tu tuuu...), a na trećem
mjestu, po glasovima žirija, našli su se Prežderani
iz Daruvara, što im je obezbijedilo binsku opremu u
vrijednosti do 3.000 evra.

Posljednja nagrada, tj. nagrada publike (binska op-

rema vrijedna 1.500 evra), otišla je u Crnu Goru, tj.
bendu Qtera iz Podgorice.

Treći Jelen Demofest uspješno je završen. Do

sljedećeg festivala preostaje nam samo da pratimo
razvoj pobjedničkih bendova i poželimo im da pa-
metno iskoriste svoju popularnost. A Demofestu da
ostane ovakav kakav jeste i dokaže da Banja Luka
ima šta da ponudi. Jesmo li uhvatili evropske stan-
darde bar u nečemu? Možda.

49
09/2010
P O H VA L E I K R I T I K E

Birali smo naj profesora na Filozofskom fakultetu.

Donosimo Vam rezultate ankete...
NAJBOLJI PROFESOR (ASISTENT): NAJGORI PROFESOR (ASISTENT):

(tri profesora imaju isti broj bodova) ass Tatjana Zirojević

Radivoj Radić OBJAŠNJENJE STUDENATA:

OBJAŠNJENJE STUDENATA :
“Najzanimljiviji, najbolje radi svoj posao.
Na vrijeme objavi ispitne rokove, korektan na ispitu, ob-
jektivan pri ocjenjivanju, interesantna predavanja...
Dobar način rada.“
Brane Mikanović
OBJAŠNJENJE STUDENATA:
“Korektan, objektivan.
Super čovjek, gradivo povezuje sa svakodnevnim životom
Realan. Uvijek dostupan za studente.
Čovjek konstantno radi sa studentima.“
“Nema konpetencije koje treba da posjeduje osoba na
njenoj poziciji.
Uvijek neraspoložena, predavanja neinteresantna.
Neodgovorna, histerična, dolazi nespremna na čas.
Postavlja obaveze i zadatke koje ni sama nije u stanju da
objasni i ispuni.
Neodgovorna, nekomunikativna.
Uvijek histeriše i uvijek je bolesna. A tu svoju histeriju is-
kaljuje na studentima. Rad i pristupačnost studentima čista
nula.
Nemam komentar. Nije uspostavila nikakav kontakt sa stu-
dentima.
Ne izlazi u susret studentima, nedovoljno angažovana, ne-
organizovana.“

Ljubomir Gajić

OBJAŠNJENJE STUDENATA :
“Najbolji je iz razloga što su njegova predavanja najobuh-
vatnija, što znači da je veoma inteligentan i obrazovan.
Kao takav, veoma jasno povezuje sadržaje iz istorije,
književnosti, likovnog vaspitanja i drugih oblasti života.
Ima najbolji pristup. Najljepše govori od svih profesora.
Zanimljiv je. Duhovit. Od njega najviše učimo o životu.
Na predavanja profesora Gajića obraća se posebna pažnja,
jer je on profesor koji daje objašnjenja iz svih oblasti. Na
njegovim predavanjima može se mnogo toga naučiti, ne
samo iz likovnog, već iz drugih predmeta.
Odgovoran, smiren, staložen, daje dobra predavanja, uvi-
jek ga je ugodno i lijepo slušati.
Pravo oličenje profesora.“

50
09/2010
09/2010
IZJAVA MJESECA

P R O VA L E
Studentica se krsti pred ispit. “Džaba “Ima li medju Vama odnosa? Dobro,
se vi krstite koleginice, ja sam stara onda mozemo poceti s predavanjem“.
komunjara“.

Profesor Đoko Slijepčević Profesor Perica Macura

Političke nauke Političke nauke

“Sve je faktor, a ustvari činilac.“ “Dok se normalan narod sunca na

plazi, ja moram ovdje s vama pod
“Ljudi svjesno ulaze u kriminal.“ neonkama.“

“Ko je jači, neka kači.“

Profesor Braco Kovačević
Profesor Miroslav Grubacic Pravni fakultet, na ispitu u junu
Poljoprivredni fakultet

51
09/2010
09/2010
 Hronike fakulteta
HRONIKE

AKADEMIJA UMJETNOSTI
Završen je prvi upisni rok na Akademiji umjetnosti, na pro-
gramu Likovnih umjetnosti sva su mjesta popunjena, dok
je na smjeru Gluma ostalo još četiri slobodna mjesta za
samofinansirajuće studente. Studijski program muzičke
umjetsnoti prima još 22 kandidata.
Prijemni ispit počinje u ponedeljak 6.09.2010. godine, od
9 časova.
Konsultacije za kandidate koji se prijavljuju na upis za Glu-
mu će biti održane konsultacije 1., 3., i 4. septembra sa
početkom od 14 časova.
Rezultate prijemnog ispita će biti objavljeni u srijedu 8.
septembra od 14. časova.
Detaljnije informacije možete pronaći na web-siteu Aka-
demije umjetnosti http://www.aubl.org/opcija/btg_novos-
ti/0/39/

Na stranicama Akademije umjetnosti možete pronaći ter-

mine polaganja ispita u septembarskom roku, klikom na
ponuđeni link možete pogledati termine u pdf formatu.

http://www.aubl.org/opcija/btg_novosti/0/35/

EKONOMSKI FAKULTET
Ljetni ispitni rok za neke je bio “tragičan”. Studenti Jele-
na Pilipović, Milovan Dujković, Sanja Dragić i Dragana
Šmitran koristili su nedozvoljena sredstva (“puškice”) pri-
likom polaganja pismenog ispita iz predmeta ekonomsko-
matematičkih metoda i modela.
Njima je zabranjen izlazak na sve ispite u oba septembar-
ska ispitna roka.

Ovo nije jedini slučaj, studentica Jelena Jočić je izrečena

disciplinska mjera zabrane izlaska na ispit zbog drskog
ponašanja tokom ispita i nepoštovanja asistenta.
Prikom testiranja iz predmeta statistika, studenticama Tanji
Babić i Jeleni Trninić su izrečene disciplinske mjere zbog
razgovora tokom testa.
Popularna “puškica” je uskratila jesenji ispitni rok i studen-
tici Jeleni Jugović.

Izrečene disciplinske mjere moge da bude upozorenje svim

studentima koji na nedozvoljen način polažu ispite, jer prije
ili kasnije to neznanje će doći do izražaja.

Rok za slanje rada za međunarodnu naučnu konferenciju

“The Challenges of Economics Science and Practice in the

52
09/2010
21st Century” produžen je do 15. avgusta.
Svi zainteresovani mogu detaljnije informacije pronaći na
ponudjenom linku http://www.eknfak.ni.ac.rs/ISC2010/
conference.html
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
Elektronska prijava ispita za septembarski ispitni rok za
studente I i II ciklusa počinje 16. avgusta 2010.godine od
9 časova. Ispit se može prijaviti samo za prvi naredni ter-
min ispitnog roka. Prijava i odjava ispita omogućena je do
4 dana prije datuma održavanja ispita do 14 časova.
Radnim danima u periodu između 14 i 15 časova nije
moguće prijaviti ispite.
Konkurs za sufinansiranje studenata pri izradi završnih ra-
dova II ciklusa (magistarskih/master) u 2010. godini, kao
i za sufinansiranje studenata III ciklusa pri izradi završnih
radova (doktorske disertacije) u 2010. godini.
Više informacije možete pronaći na linku
http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/
mnk/media/vijesti/Pages/Konkurs_za_sufinansiranje.aspx
MAŠINSKI FAKULTET
Delegacija Mašinskog fakulteta je obavila uzvratnu posjetu
Univerzitetu primjenjenih nauka južne Švajcarske (Scuola
universitaria professionale della Svizzera italiana - SUPSI).
Sastav delegacije činili dekan prof. dr Miroslav Rogić,
prodekan docent dr Milosav Đurđević, predstavnik Mini-
starstva nauke i tehnologije Vinko Bogdan i pomoćnik min-
istra i predstavnik Privredne komore RS dip. inž. Pero Ćorić.
Mašinski fakulteti u Banjoj Luci dobio je opremu za labo-
ratoriju za automatizaciju i robotizaciju. U okviru projekta
nabave laboratorijske opreme, koji je sufinansiran od strane
Ministarstva nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske,
nabavljeni su uređaji i komponente industrijske automa-
tizacije - PLC, distribuirane ulazno-izlazne module, panel
za interakciju čovjek-mašina , sistav za radio-frekvencijski
identifikaciju, frekvencijski regulator sa asinkroni motori
i enkoder, modul za mjerenje težine, sigurnosni procesor
kao i softvere, dodatnu opremu za povezivanje modula,
napajanja i sl..
POLjOPRIVREDNI FAKULTET
Na sajtu poljoprivrednog fakulteta objavljena je anketa
sa pitanjem „Da li ste upoznati sa Bolonjskim procesom“
. Ništa ne bi bilo tako čudno da je u vremenskom periodu
od 09. oktobra 2006.godine, kada je objavljena anketa, pa
sve do danas, glasalo samo 22 ljudi. Njih 8 se izjasnilo da
je veoma malo upoznato sa Bolonjskim procesom, njih 7.
da nije upoznato, samo 4. da zna malo, a poražavajuće je
da troje ljudi znam mnogo o Bolonjskom procesu.
Nadam se da će ova brojka da se poveća, te da ću u idućem
broju pisati o većim procentima, za sve vas koji želite gla-
sati i samim tim povećati procenata anketiranih osoba
kliknite na link i glasajte
http://www.agrofabl.org/ HVALA!
PRAVNI FAKULTET
Krajem juna na Pravnom fakultetu je održana takmičenje
studenata u besjedništvu. Na 11. po redu takmičenju u
besjediništvu pobijedio je student Pravnog fakulteta u Ban-
joj Luci Aleksanadar Jokić.
Za više informacija posjetite link
http://www.pravobl.com/index.php?option=com_
content&view=article&id=315:2010-06-21-11-01-
51&catid=79:2009-12-21-22-39-03&Itemid=1
Pravni fakultet je dobio poziv za članstvo u Evropsko
udruženje pravnih fakulteta (ELFA).
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
U okviru TEMPUS projekta “SEE Doctoral Studies in Math-
ematical Sciences” od 09.08. do 04.09.2010. godine na
PMF-u biće održan master kurs iz finansijske matematike.
Detaljnije informacije pogledajte na linku
http://www.pmfbl.org/matematika/finance_insurance.pdf
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Na Tehnološkom fakultetu je ostalo slobodno 41 mjesto za
upis u akademsku 2010/ 2011. godinu . Slobodnih mjes-
ta ima na smjeru Hemijska tehnologija - 22. mjesta (12
budžet i 10 samofinansiranje) i Tekstilno inženjerstvo smjer
Dizajno i konfekcija - 19 mjesta (9. budžet i 10 samofi-
nansiranje).
Drugi prijemni ispit će se obaviti 06.09.2010. od 9. časova.
FAKULTET FIZIČKOG VASPITANjA I SPORTA
Na fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta obilježen je dan
fakulteta, tom prigodom potpisana je Međunarodna sarad-
nja, odbranjena doktorska disertacija i otvorena multi-
funkcionalna dvorana . Na linku možete pogledati slike po-
menute manifestacije.
http://www.ffvis.net//index.php?option=com_content&tas
k=view&id=322&Itemid=41
Danijel Bjelić
53
09/2010
 POKROVITELJ:

54
09/2010