P. 1
10.i11.7

10.i11.7

|Views: 206|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Sep 25, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/25/2010

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
10. i 11. jul 2010.

Broj 12.257 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI

Izborni programi stranaka bi}e objavqeni do kraja jula
странa 5

BIZNIS

RS isplatila 2,9 miliona KM po osnovu {teta na imovini
странa 11
FOTO: GLAS SRPSKE

HRONIKA

Dugogodi{wi robija{i u KPZ-u Fo~a pretukli ubicu dje~aka
странa 13

MOM^ILO VUKOVI], DIPLOMATA SAVJETNIK U AMBASADI BiH U AUSTRALIJI, ZA “GLAS SRPSKE“

“Forbsova“lista najbogatijih monarha

Najavqeno odr`avawe komemoracije za Srebrenicu u zgradi Ambasade BiH u Kanberi u Australiji uz vjerski obred poku{aj je da dio bo{wa~ke dijaspore nasilno u|e na teritoriju BiH i time poka`u da imaju silu i mo} da rade {ta `ele

Iza Vije}a bh. organizacija Australije stoje odre|eni politi~ki krugovi koji forsiraju jednu politi~ku opciju. Zato je sve mogu}e. Oni pozivaju na okupqawe kako bi “izbacili onog ~etnika Mom~ila Vukovi}a iz ambasade“

na prvom mjestu
Tajlandski monarh lani bio prinu|en da se bori sa politi~kom nestabilno{}u u zemqi i sopstvenim zdravstvenim problemima, ali je wegovo bogatstvo od 30 milijardi dolara netaknuto странa 16

странa 3

^udnovat `ivot Danice Arsenovi}

DANAS

Za `ivot je dovoqna i {tala странa 8

Stacionarni radar u Bawaluci za 30 dana evidentirao 6.262 prekr{aja

Mom~ilo Vukovi}

Vlada RS donijela Odluku o dodjeli nov~anih sredstava lokalnim zajednicama

Nerazvijenim op{tinama 1,12 miliona KM pomo}i

Bile}a

Snimqeno vozilo jurilo 194 странa kilometra na ~as
18

Ki{a i voda uni{tili veliki dio lokalnih puteva tako da }emo ova sredstva utro{iti za wihov popravak, rekao na~elnik op{tine Kne`evo
странa 7

Najve}i broj vozila kojima je po~iwen prekr{aj kre}u se brzinom izme|u 80 i 90 kilometara na ~as. Napomiwemo da je ograni~ewe brzine na sve tri lokacije 60 kilometara na ~as, istakao Mari}

2 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Ana Tri{i}-Babi}

Nedavni teroristi~ki napad u Bugojnu je usamqeni incident. Rije~ je o incidentu odre|enih qudi, koji su doveli do toga da na BiH bude ba~ena qaga. Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH

BiH opredijeqena za ~lanstvo u EU
SARAJEVO - Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Tri{i}-Babi} istakla je u petak tokom politi~kih konsultacija sa zamjenikom ministra inostranih poslova Republike Koreje Li Jong-Jonom opredijeqenost BiH za punopravno ~lanstvo u EU i NATO, javila je Srna. Tri{i}-Babi} je naglasila da je BiH u proteklih 15 godina na~inila veliki napredak, {to potvr|uje i nestalno ~lanstvo u Savjetu bezbjednosti UN. Ona je ocijenila da je potrebno unaprijediti ekonomsku saradwu BiH i Koreje i predlo`ila intenzivirawe aktivnosti koje bi dovele do potpisivawa vi{e sporazuma.

Episkop australijski i novozelandski Irinej pisao najvi{im zvani~nicima BiH

VSTS BiH

Brkovi}eva zamjenik glavnog tu`ioca RS
SARAJEVO - Visoki sudski i tu`ila~ki savjet BiH imenovao je na poziciju zamjenika glavnog tu`ioca u Tu`ila{tvu Srpske Svetlanu Brko vi}, dok je Go ran \uri} imenovan za predsjednika Osnovnog suda u Doboju, saop{teno je iz VSTS BiH. VSTS BiH imenovao je sudije, dodatne sudije i stru~ne saradnike u Okru`nom sudu u Bawaluci, Osnovnom sudu u Do bo ju, Osno vnom su du u Bawaluci, Osnovnom sudu u Kotor Varo{u, Osnovnom sudu u Fo~i. Imenovani nosioci pravosudnih funkcija na du`nost }e stupiti 1. septembra, dok }e imenovani zamjenik glavnog tu`ioca RS na du`nost stupiti 1. avgusta.

Nedopustivo da stav jedne etni~ke grupe bude stav dr`ave
Najnovija, kao i bezbroj prethodnih de{avawa ponovo pokazuju da se favorizuje samo jedan narod BiH, koji pretenduje na to da samo za sebe uzme punu dr`avotvornost, naglasio vladika Irinej Episkop Irinej
PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com FOTO: GLAS SRPSKE

U Hagu objavqeni Mladi}evi zapisi

]osi} i Tu|man bili za podjelu BiH 1992.

Ratko Mladi}

FOTO: ARHIVA

HAG - Predsjednici SR Jugoslavije Dobrica ]osi} i Hrvatske Frawo Tu|man slo`ili su se u jesen 1992. da BiH vaqa podijeliti, uz preseqewe stanovni{tva, pi{e u zapisima komandanta VRS Ratka Mladi}a, objavqenim u petak u Hagu, prenose agencije. - Tu|man je za to da BiH bude podijeqena na tri dijela. On se pla{i islamizacije Hrvata i poziva na okon~awe rata. Ja sam postavio sqede}i uslov: On ne bi trebalo da dovede svoje trupe i ugrozi isto~nu Hercegovinu - rekao je ]osi}, po engleskom prevodu Mladi}evih biqe`aka. Mladi} u biqe{kama detaqno opisuje i isporuke oru`ja i municije Hrvatskom vije}u odbrane u BiH 1993, kao i davawe vatrene podr{ke za velike sume novca, o ~emu je razgovarao na Jahorini 1993. sa komandantom HVO-a Milivojem Petkovi}em.

BEO GRAD - Pred stavqawe stava jedne etni~ke gru pe ili ~ak je dne or ga ni za ci je, kao {to je Vi je }e bh. or ga ni za ci ja u Australiji kao stava dr`ave je ne do pus ti vo. Ta kav ~in pred stavqa gru bo kr{ewe svih demokratskih principa koji su prihva}eni u cijelom civilizova nom svijetu, kao i Ustava BiH i direktno ugro`ava egzistenciju srpskog naroda. Naveo je to episkop australijski i novozelandski Irinej u pismu upu}enom najvi{im zvani~nicima BiH, povodom najava da }e u Ambasadi BiH u Kanberi 11. jula u or ga ni za ci ji Vi je }a bi ti odr`an komemorativni skup za bo{wa~ke `rtve stradale u Srebrenici, ~ime bi ambasada bila zloupotrijebqena. - Najnovija, kao i bezbroj prethodnih, de{avawa ponovo pokazuju da se favorizuje samo jedan narod BiH, koji pretenduje na to da samo za sebe

uzme punu dr`avotvornost naglasio je u pismu vladika Irinej. Dodao je da je upravo to razlog wegovog obra}awa, jer je u pomenutom slu~aju rije~ o nipoda{tavawu ne samo uloge i ustavne konstitutivnosti, nego i prisustva drugih naroda u BiH.

O^UVATI ravnopravnost svih naroda
- Pri tome sam kao duhovni pastir Srba u Australiji pozvan da {titim wihove inte re se - na veo je vla di ka Iri nej u pi smu upu }e nom Predsjedni{tvu BiH i ~lanu Predsjedni{tva iz RS Neboj{i Radmanovi}u i predsjedava ju }em Sa vje ta mi nis ta ra BiH Nikoli [piri}u. On u otvorenom pismu u ime gra|ana BiH, odnosno Republike Srpske, koji su vjerni ci Srpske pra vo sla vne crkve u Australiji navodi da vjeruje da ne}e do}i do zloupotrebe zvani~nih institucija BiH u korist samo jedne organizacije, kao ni do nipo-

da{tavawa uloge i konstitutivnosti ostalih naroda. Dodao je da se sa tim u vezi `eli dati podr{ka svim faktorima u BiH i u inostranstvu koji se trude da o~uva ju ra vno pra vnost svih kon sti tu ti vnih na ro da u dr`avi. Nevladina organizacija Vije}e bh. organizacija Australije najavila je da }e 11. ju la u Am ba sa di BiH u Kanberi odr`ati komemorativni skup za `rtve Srebrenice, uz vjerski obred. Prema programu Vije}a planirano je u~ewe fatihe i ~itawe deklaracije u ime bh. gra|ana u Aus-

traliji za usvajawe rezolucije za 11. jul u BiH. Ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj to je podr`ao. U diplomatskim krugovima “Glasu Srpske“ su rekli da `ivot otpravnika poslova Di plo mat sko-kon zu lar nog predstavni{tva BiH u Kanberi u Australiji Mom~ila Vukovi}a mo`e biti ugro`en, zbog najave Vije}a bh. organizacija Australije da }e nasil no u}i u zgra du te ambasade 11. jula, da je Vukovi}u iz tog vije}a ve} prije}e no i da je on izlo `en medijskom lin~u.

RADMANOVI] I [PIRI]
Neboj{a Radmanovi} rekao je ranije da je odr`avawe vjerskih obreda u prostorijama DKP-a u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i pozitivnim zakonodavstvom BiH i da stavqawe DKP-a na raspolagawe bilo kojoj nevladinoj organizaciji mo`e dovesti do nesagledivih bezbjednosnih i politi~kih posqedica. Nikola [piri} smatra nedopustivim da nevladina organizacija odr`i manifestaciju u prostorijama DKP-a bez saglasnosti Ambasade BiH i institucija nadle`nih za vo|ewe spoqne politike BiH, kao i da dozvole da otpravnik poslova Ambasade BiH u Kanberi bude izlo`en provokacijama, medijskom lin~u.

Ambasador Kine u BiH u opro{tajnoj posjeti Bawaluci

Kineske korporacije u julu u RS
BAWALUKA - Dvije veli ke ki nes ke kor po ra ci je, preduze}e koje se bavi izgradwom mostova i puteva i korpora ci ja ~i ja je dje la tnost proizvodwa struje, trebalo bi da tokom jula posjete Srpsku s ciqem uspostavqawa budu}e saradwe. Najavio je to u petak ambasador Kine u BiH Liu Venksin, ko ji je bio u opro{tajnoj posjeti u Bawaluci, to kom ko je se sas tao, u odvojenim susretima, sa predsjednikom RS Rajkom Kuzmanovi }em, pre mi je rom RS Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skup{tine RS Igorom Radoji~i}em.

www.glassrpske.com
^estitam policiji Republike Srpske {to je uspjela za jedan dan da uhapsi tri silovateqa. Nadam se da }e sud biti dovoqno strog i osuditi ih na dugogodi{wu kaznu zatvora, jer je rije~ o zvijerima, a ne qudima. Email: tiki.mit@gmail.com Nadam se da je pravda dosti`na i da }e biti ka`weni oni koji su odgovorni za ubistvo 550 Srba u Srebrenici. Stra{no je to kako su ti qudi ubijani i mu~eni. Email: dragan_78@yahoo.com

OTVORENE nove mogu}nosti za saradwu Kine i Srpske
Kuzmanovi} je rekao da je uvje ren da }e us pje {na sa radwa RS, BiH i Kine biti ne sa mo nas tavqena, ve} i pro{irena realizacijom planova i projekata u oblasti eko no mi je i iz gradwi in frastrukture. Kuzmanovi} je naglasio da

je kineska diplomatija uvijek imala uravnote`en i objektivan pristup politi~koj situaciji u BiH, kojoj je veliki doprinos dao i Venksin. Dodik i Venksin konstatovali su da bi u budu}em periodu trebalo unaprijediti dobru saradwu izme|u Srpske i Kine. Premijer RS je kineskog ambasadora upoznao sa aktuelnom politi~kom i ekonomskom situacijom u RS i BiH. - ^iwenica je da je na relaciji BiH, a pogotovo RS s jedne strane i Kine sa druge strane, otvoren cijeli niz no-

vih mogu}nosti saradwe - istakao je Radoji~i}. Kina, prema Radoji~i}evim rije~ima, ima brzorastu}u ekonomiju, privredu ogromnih investicionih mogu}nosti i velikih tehnolo{kih kapaciteta i zainteresovana je za ulagawa u prijateqske zemqe. - Sa na{e strane postoji interes za nove strane investicije - istakao je Radoji~i} i dodao da smatra da se RS nalazi pred periodom ve}eg kines kog pri sus tva na ovim prostorima. V. [.

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 3

Krivokapi}: Odgovornost za zlo~ine u BiH snose elite
PODGORICA - Zlo~ini tokom rata u BiH nisu bili slu~ajni, a odgovornost za wih snose elite, a ne obi~ni qudi, ocijenio je u petak predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapi}. Krivokapi} je, otvaraju}i izlo`bu slika pod nazivom “Masovne grobnice u BiH“ u zgradi Skup{tine, naveo da slike ~esto govore mnogo ja~e od rije~i. Pred ovakvim slikama, kao {to su masovne grobnice u BiH, svaka rije~ je nemo}na, dodao je.

Mom~ilo Vukovi}, diplomata - savjetnik u Ambasadi BiH u Australiji, za “Glas Srpske“

Dio bo{wa~ke dijaspore demonstrira silu i mo}
Iza Vije}a bh. organizacija Australije stoje odre|eni politi~ki krugovi koji forsiraju jednu politi~ku opciju. Zato je sve mogu}e. Oni pozivaju na okupqawe kako bi “izbacili onog ~etnika Mom~ila Vukovi}a iz ambasade“, istakao Vukovi}
RAZGOVARAO: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

Na javqeno odr`a vawe komemoracije za Srebrenicu u zgradi Ambasade BiH u Kan be ri u Aus tra li ji, uz vjerski obred, poku{aj je da dio bo{wa~ke dijaspore nasil no u|e na te ri to ri ju BiH i time poka`u da imaju silu i mo} da rade {ta `ele. Izja vio je to za “Glas Srpske” di plo ma ta-sa vje tnik u Ambasadi BiH u Australiji Mom~ilo Vukovi}, koji je od maja pro{le godine donedavno bio i otpravnik po slo va, a ko ga je nedavno ministar inostranih poslova BiH Sven Alka laj su spen do vao sa tog mjesta po hitnom postupku. - Oni su u velikoj mjeri ve} i uspjeli u tome, a ne vidim da ovo mo`e da se rije{i na na~in na koji se to do sada poku{ava. Dobili su pre di zbor ne po ene, a iza wih stoje politi~ki krugovi koji forsiraju jednu poli ti ~ku op ci ju. O kompletnoj situaciji i prijetwama upu}enim meni obavi jes tio sam bez bje dno sne slu`be - ka`e Vukovi}. GLAS: Sve ukazuje na to da bi na javqeni doga|aji mogli da prouzrokuju i me|ue tni ~ke su ko be. Pre uzi ma ju }i du `nost od Vas, Dinko Tomac je preuzeo i odgovornost za bezbjednosnu situaciju? VUKOVI]: On je zvani~no preuzeo funkciju otpravni ka po slo va. U ~et vrtak smo imali sastanak sa predsta vni ci ma Aus tra li je i Tomac je izjavio da on preuzima sve. Zna~i da on smatra da je bez bje dno sna situacija dobra i da preuzima od go vor nost. On ima

ovla{}ewe, i ja to daqe ne bih komentarisao. GLAS: Jeste li bezbjedno snim slu `ba ma pri ja vili da ste ugro`eni? VUKOVI]: Jesam. Oni su preduzeli neke mjere ali ne znam koliko }e to biti dovoqno. Ja imam svoju procjenu, a Tomac ima svoju, koja se razlikuje od moje. Ipak, on je preuzeo du`nost i odgovornost. [to se ti~e li~ne bezbjednosti, uvijek postoji mo gu }nost wenog ugro `a vawa. Me|utim, ne bih mogao da pro gno zi ram ko li ki je stepen ugro`enosti.

DIJASPORA podijeqena po etni~kim {avovima
GLAS: Bh. di ja spo ra u Australiji potpuno je podijeqena, ~ak su podijeqeni i pripadnici jednog naroda? VUKOVI]: Dijaspora je uvijek bila podijeqena po etni~kim {avovima i nikad nije ni postojalo udru`ewe koje je okupqalo razli~ite vjerske religiozne etni~ke grupe, pripadnike tri naroda iz BiH. A i unu tar bo{wa~ke dijaspore ve} odavno pos to ji po dje la. Je dna struja je ona koja okupqa ve-

Mom~ilo Vukovi}

FOTO: GLAS SRPSKE

}i nu Bo{waka i ja sam se kao jedini diplomata u ovoj ambasadi u protekloj godini odazivao na wihove pozive i bio dobrodo{ao. Me|utim, postoji druga grupa koja zloupo trebqava me di je. To je Vije}e bh. organizacija Aus-

tralije. Predsjednik tog Vije}a Senada Softi}-Telalovi} vla sni ca je ma ga zi na “Bosna“ u kojem je tri sedmice putem pla}enog oglasa pozivala narod da do|e ispred ambasade i odr`i proteste pro tiv BiH i Am ba sa de

Bez ambasadora
GLAS: Ambasada od maja pro{le godine nema ambasadora, imenovan je Damir Arnaut ali on nije preuzeo du`nost. Za{to, i kako ste sve vrijeme sami radili? VUKOVI]: Ne bih komentarisao razloge za{to Arnaut ne preuzima du`nost, ali ja u tom periodu nisam uspio ~ak ni da iskoristim najve}i dio godi{weg odmora. Nisam mogao da odem nigdje, jer niko nije mogao da me zamijeni. Vezan sam za Kanberu, a Australija je kontinent. Zna~i morao sam da odbijam pozive i odlaske, pogotovo u daqe gradove. Ambasada je trpjela, jer je neuobi~ajeno da jedan diplomata pokriva cijeli kontinent. U ovom slu~aju i Novi Zeland. Tu du`nost sam obavqao sa velikim naporima, ali mislim da sam to uspje{no radio. Nastavio sam umjerenu politiku koju je vodila biv{a ambasadorka Amira Kapetanovi}.

BiH. Oni su konfrontacijom sa am ba sa dom do bi li ogromne poene u predizborne svrhe. A iza wih sto je odre|eni politi~ki krugovi koji forsiraju jednu politi~ku opciju. Zato je sve mogu}e. Oni po zi va ju na okupqawe i da “izbace onog ~etnika Mom~ila Vukovi}a iz ambasade”. Ne bih to minimizirao. Osobqu ambasade su se obra }a li i ne ki nazovi dobronamjerni qudi da uti~u na mene da promijenim mi{qewe. GLAS: Da li je mogu}e da do|e do {irih sukoba na etni~kom nivou? VUKOVI]: Nemam procjenu vjerovatno}e, ali imam poziva sa nacionalnim nabojem. Veliki broj Srba mi se javio i nudio mi svoju po-

dr{ku. @e lim da smi rim situaciju, pa sam ih zamolio da se uzdr`e od ispoqavawa podr{ke. Me|utim, ja nisam oso ba ko ja bi to mo gla da kontroli{e. GLAS: Ipak, oni negiraju da su najavili odr`avawe protesta? VUKOVI]: Imam nekoliko tih programa, iz kojih se vidi da ih adaptiraju po po tre bi. To se stal no mi jewa. Ako vide da }e protesti bi ti za braweni, to se iznosi u bla`oj formi, a religiozni dijelovi se minimiziraju. Zato neki tvrde da u~ewe fatihe nije religiozan ~in i da se to ne radi u yamiji nego na grobqu. Onda ispa da da am ba sa da ni je yamija, ali da jeste grobqe. Nije primjereno da se to radi u ambasadi. GLAS: Ka ko ri je {i ti ovaj presedan u diplomatiji? VUKOVI]: To se ne mo`e rije{iti onako kako se to do sada poku{ava. U svakom diplomatskom priru~niku na ve de no je ja sno {ta predstavqa ambasada. To je teritorija dr`ave koja predstavqa tu dr`avu na teritoriji druge dr`ave. Ali ovo je poku{aj da odre|eni qudi, dr`avqani BiH ili Australije, nasilno u|u na teritoriju BiH i time poka`u da imaju silu i mo} da rade {ta god ho}e. U velikoj mjeri su i uspjeli u tome. GLAS: Koji su razlozi {to ambasada jo{ od maja pro{le godine nema ambasadora? VUKOVI]: Zato, jer je to tako nekom odgovaralo. A, evo, kad se desila ova situacija, vrlo brzo je do{ao ~ovjek da mene zamijeni. Sve to se desilo u roku od jedne sedmice.

Odbrana Gani}a izvela prvog svjedoka
LONDON - Pred sudom u londonskoj op{tini Vestminster odbrana biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH Ejupa Gani}a izvela je svog prvog svjedoka, me|unarodnog tu`ioca Suda BiH u Sarajevu Filipa Alkoka. Alkok je rekao da je na po~etku rata u Sarajevu bilo nemogu}e utvrditi koja je grupa otvorila vatru na vojna ambulantna kola, vojnu bolnicu i napokon na kolonu JNA u Dobrovoqa~koj ulici, prenosi Bi-Bi-Si. Alkok se suo~io sa o{trim unakrsnim ispitivawem britanskog tu`ioca Yejmsa Luisa, koji zastupa Srbiju i koji je pro~itao izjave zapovjednika bosanskih snaga iz tog vremena koji govore da slu{aju Gani}eva nare|ewa.

^ovi}: Sa SNSD-om formiramo vlast
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} smatra da }e na izborima u BiH me|u bo{wa~kim strankama biti dosta podijeqenosti, dok }e kod srpskih pobijediti SNSD, sa kojim HDZ BiH planira da formira vlast poslije izbora. On je istakao da je sasvim sigurno da se na dr`avnom nivou ne}e mo}i formirati vlast bez SNSD-a i HDZ-a BiH. - Problem su bo{wa~ke stranke. Me|u bo{wa~kim strankama postoje jaki uslovi koalirawa i to me zabriwava - rekao je ^ovi} Srni u Mostaru.

“Fruktal“ iz prodaje povukao dje~ije ka{ice
QUBQANA - Kompanija “Fruktal“ povukla je u petak iz prodaje dje~iju ka{icu “frutek jabuka“ u ambala`i od 120 grama, zbog, kako je saop{teno, mogu}ih deformacija unutar staklene fla{ice, prenose agencije. U preduze}u su primijetili da je kod proizvo|a~a staklene ambala`e, firme “Vetropak stra`a“, do{lo do odstupawa na proizvodnoj liniji i mogu}ih deformacija unutar staklene ambala`e, koja bi mogla da se slomi prilikom upotrebe. - Fruktal je iz prodaje opozvao proizvod “frutek ka{ica“ od jabuka 120 grama SM, EAN KODA 383 8945 502245 sa datumom proizvodwe 2. juna 2010. godine - saop{teno je iz ove kompanije.

4 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: SRNA

Komentar dana
Pi{e: Krstina ]IRKOVI]

Srpske `rtve niko ne vidi
Muslimanske snage iz Srebrenice, kojima je komandovao Naser Ori}, od maja 1992. do qeta 1995. godine, ubile su 3.267 Srba u selima na podru~ju Bir~a i sredweg Podriwa. Stanovni{tvo na tim prostorima pamti}e krvave pohode jedinica Armije RBiH na srpska sela, koja su redom pqa~kana i paqena, i u kojima su ubijani starci, `ene i djeca. Samo u Srebrenici ubijeno je 550 Mogu li porodice Srba, od kojih 73 odsto `ena, djece i staraca. srpskih stradalnika To su ~iwenice koiz srebreni~kih i je otkrivaju istinu o bratuna~kih sela Srebrenici iz drugog zaboraviti \ur|evdan, ugla. Istinu, koju svi Vidovdan, Petrovdan, znaju, a koju skoro dvije Bo`i} i druge velike decenije svim silama pravoslavne praznike, poku{avaju da izbri{u. Zbog toga su #Srbi kada je ubijeno vi{e od hiqadu i po srpskih zlo~inci#, a oni drugi #ne vi ni#. I te se civila i vojnika? Ne #~iwenice# ne bi smjemogu. Oni pamte i le do ves ti u pi tawe. poru~uju da nikada Tako neki misle, rade i lako #zaboravqaju#. I ne}e prestati da se sve to, na`alost, zbog bore za pravdu novca. Ali, mogu li porodice srpskih stradalnika iz Ratkovi}a, Bre`ana, Podravawa, Zalazja, Kravice, Bjelovca i drugih srebreni~kih i bratuna~kih sela zaboraviti \ur|evdan, Vidovdan, Petrovdan, Bo`i} i druge velike pravoslavne praznike, kada je ubijeno vi{e od hiqadu i po srpskih civila i vojnika? Ne mogu. Oni pamte i, ogor~eni na pravosudne institucije BiH, poru~uju da nikada ne}e prestati da se bore za pravdu. Srodnici stradalih Srba, naro~ito oni koji su svjedo~ili u Hagu, ne mogu da vjeruju da Me|unarodni sud pravde i ha{ki #stru~waci# nisu vidjeli odgovornost Ori}a za brojna nedjela koja su po~iwena u srpskim selima oko Srebrenice. Nisu uvidjeli, ili to nisu `eqeli, da je na podru~ju ove i susjednih op{tina planirano i dobro organizovano etni~ko ~i{}ewe srpskih sela sve do Drine. - Sa du{manima se mora definitivno i za svagda ra{~istiti. Uzmimo sebi za zadatak da smo mi ti koji moramo jednom za svagda ra{~istiti te stvari i o~istiti ih od svojih avlija zapisao je Ori} u svojoj kwizi #Srebrenica svjedo~i i optu`uje# rije~i kojima je sokolio svoje vojnike pred pohode na srpska sela. I to je ~iwenica koja bi mogla i}i u prilog pravdi kojoj se godinama nadaju o~evi, majke, sestre, bra}a i djeca ubijenih Srba. Ali, ako se pri~i o Srebrenici dodaju ova i sli~ne ~iwenice, onda }e svi drugi morati da dokazuju da nije istina #ono {to je istina#. To je sada mukotrpno i te{ko. O`alo{}enim srpskim porodicama nema utjehe. Wihov bol i tuga za najmilijima osta}e vje~no u srcima i rawenim du{ama. A Sudu i Tu`ila{tvu BiH, kao i Ha{kom tribunalu, mrqa u radu postaje svakim danom ve}a.

Predstavnici Instituta na konferenciji u Bawaluci

Reakcije na izjave {efa bawalu~ke kancelarije Instituta za tra`ewe nestalih

Porodice smatraju da Institut lo{e radi
Izjava Boji}eve da Institut treba da u|e u spomen-kosturnicu u Bawaluci ~ista besmislica. Ako je Institut prona{ao 118 tijela Srba, a ne jedno kako mi tvrdimo, treba da ka`e gdje su ta tijela, istakao Kr~mar
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Nikola [piri}, predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH
Nedopustivo je da institucije nadle`ne za vo|ewe spoqne politike BiH dozvole da otpravnik poslova Ambasade BiH u Kanberi bude izlo`en provokacijama, medijskom lin~u i prijetwama nevladinih organizacija koje okupqaju dio dijaspore BiH.

BAWALUKA - Lo{e ocjene za rezultate rada Insti tu ta za nes ta la li ca BiH nije dao samo Operativni tim Republike Srpske za tra`ewe nestalih, nego je rije~ o ocjenama porodica nestalih iz RS. Rekao je to “Glasu Srpske“ rukovodilac Operativnog ti ma Go ran Kr~mar, komentari{u}i izjavu {efa Po dru ~ne kan ce la ri je In stituta u Bawaluci Milijane Boji} da se na rezultate rada srpskih predstavnika u Institutu u posqedwih godinu “obru{ila velika lavina neodgovornih, pau{alnih, tendencioznih, problemati~nih ocjena, izjava i kvalifikacija od predstavnika Operati vnog ti ma za tra `ewe nestalih lica Vlade RS”. - Rad Instituta najboqe je ocijenio wegov saosniva~, Sa vjet mi nis ta ra BiH, ne usvojiv{i izvje{taj o radu Instituta i revizorski izvje{taj Kancelarije za revi-

ziju institucija BiH u kojem se navode brojni nedostaci In sti tu ta - na gla sio je Kr~mar.

MITROVI]: Zastoj u procesu tra`ewa nestalih
Dodao je da je izjava Boji}eve da Institut smatra da je neophodno da se “kona~no u|e u spomen-kosturnicu u Bawazluci i sa~ini analiza svakog skeleta, jer }e to ubrzati proces identifikacije“ ~ista besmislica. - Sa svih tijela koja se nalaze u kosturnici uzeti su DNK profili. [ta bi wihov ulazak ubrzao? Da li su u{li u Gora`de, [u{war? U Bawaluci se ta~no zna {ta ima - istakao je Kr~mar. Govore}i o rezultatima rada podru~nih kancelarija Instituta u Bawaluci, Isto~nom Sarajevu i Nevesiwu od 1. aprila pro{le do 30. juna ove godine, Boji}eva je rekla da su te tri kancelarije izvr{ile 206 predvizita radi

locirawa pojedina~nih i masovnih grobnica, da je ekshumirano 96 kompletnih skeleta i vi{e od dvadeset djelimi~nih. - U 118 slu~ajeva rije~ je o srpskim `rtvama, dok su ostalo `rtve drugih naroda rekla je Boji}eva. Kr~mar tvrdi da je u tom periodu prona|eno samo jedno srpsko tijelo, i to u Dowem Vakufu, i upitao “gdje je onda tih 118 tijela?”. Predsje dnik Or ga ni zacije porodica zarobqenih, poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeqko Mitrovi} rekao je u petak na vanrednoj konferenciji za novinare u Bawaluci da ne prihvata takav na~in komunikacije sa Institu tom, jer se odvojeno komentari{u razli~iti podaci.

- Podaci su neumoqivi. Pro{le godine Institut je identifikovao samo 23 lica sa spiska nestalih iz RS, a vi{e od hiqadu Bo{waka istakao je Mitrovi}. Mitrovi} je podsjetio da je prije zahtjeva za formirawe In sti tu ta tra ja la “`estoka kampawa“ i lobirawe od strane Me|unarodne komisije za tra`ewe nestalih lica i stranih ambasadora, uz obe}awe da }e tra`ewe nestalih biti ubrzano. - Vje ro va li smo da }e obavje{tajne i bezbjednosne slu`be u BiH, SIPA i OBA, svoje kapacitete staviti na raspolagawe ovom procesu, ali se to, na `a lost, ni je desilo, ve} je do{lo do zastoja u procesu tra`ewa nesta lih - is ta kao je Mi trovi}.

Tra`e sastanak sa Dodikom
Srpski predstavnici u Institutu za tra`ewe nestalih lica BiH najavili su da }e zatra`iti hitan sastanak sa premijerom RS Miloradom Dodikom da bi mu predstavili rezultate svoga rada u ovoj instituciji.

Komisija za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske

Na javni poziv stiglo 11 prijava
BAWALUKA - Na javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH, koji je objavila Narodna skup{tina Republike Srpske, pristiglo je 11 prijava. Pot vrdio je to u pe tak “Glasu Srpske“ predsjednik Komisije za izbor jednog sudije Ustavnog suda Radovan Vukovi} i istakao da se mo`e o~ekivati da i u subotu Ko mi si ja za pri mi pri ja ve koje su eventualno poslate po{tom. - Sjednica Komisije bi}e odr`ana u utorak, kada }e se pristupiti otvarawu pristiglih prijava, poslije ~ega }emo ima ti vi {e de taqa i informacija o kandidatima koji su poslali aplikacije kazao je Vukovi}. Dodao je da }e poslije toga uslijediti ugovarawe intervjua sa kandidatima. RS bira novog sudiju, jer je Ustavni sud BiH razrije{io Krsta na Si mi }a sa mjesta sudije tog suda. Si mi} je u pe tak pot vrdio Srni da je podnio tu`bu Sudu BiH kojom pobija ustavnost i zakonitost odluke Us ta vnog su da BiH o wegovom razrje{ewu sa funkcije sudije tog suda.

Senada Softi} Telalovi}, predsjednik Vije}a bh. organizacija Australije
Neboj{a Radmanovi} i wegov pion Mom~ilo Vukovi}, otpravnik poslova u Ambasadi BiH u Kanberi, na sve na~ine poku{avaju da dovedu do incidenta i samo wima poznatih protesta i demonstracija.

SIMI] podnio tu`bu Sudu BiH zbog razrje{ewa
- Niko na ovim prostorima ne mo`e da povjeruje da su stvarni razlozi za moje ra zrje {ewe oni ko ji ma pred sje dnik Us ta vnog su da BiH Miodrag Simovi} ma-

nipuli{e u medijima i koji se navode u odluci za moje ra zrje {ewe - re kao je Si mi}. On je naveo da je tu`bu podnio Sudu BiH, bez obzira na to {to mu se i to pravo poku{alo uskratiti, nagla{avaju}i da je rije~ o jedinoj odluci Ustavnog suda BiH u kojoj pi{e da je kona~na i da je on ne mo`e pobijati ni pred jednim zakonodavnim, niti bilo kojim sudskim i upravnim organom BiH. V. K.

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 5

Izborni programi poznati krajem jula
SNSD radi na programu u kojem }e se obrazlo`iti smjerovi aktivnosti kao {to su ekonomija, obrazovawe i sli~no. DNS }e 17. jula promovisati izborni program. Tekst izbornog programa SzDS bi}e poznat poslije 15. jula
PI[E: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

Politi~ke partije u RS uveliko se pripremaju za oktobarske izbore

BiH - Crna Gora

Ugovorom sprije~eno izbjegavawe zatvora
SARAJEVO - Ministri pravde BiH Bari{a ^olak i Crne Gore Mira{ Radovi} potpisali su u petak u Sarajevu ugovor o me|unarodnoj pravnoj pomo}i u gra|anskim i krivi~nim stvarima i ugovor o priznawu i izvr{ewu stranih sud skih odlu ka u kri vi ~nim stva ri ma izme |u dvi je zemqe. ^olak je rekao da ugovor predvi|a isto {to i sporazumi potpisani sa Srbijom i Hrvatskom - vi{e nema mogu}nosti izbjegavawa izvr{avawa kazne, odnosno lice koje je pravosna`no osu|eno mora}e izdr`avati kaznu u jednoj ili drugoj dr`avi, prenosi Srna. - Sada imamo mogu}nost da br`e vodimo postupke, jer }emo izvode iz krivi~ne evidencije mo}i direktno pribavqati, odnosno sudovi jedne dr`ave mo}i }e pribavqati izvode od onih koji vode kaznenu evidenciju u drugoj dr`avi i obrnuto - objasnio je ^olak.

Da~i} - Kre{i}

Parafiran sporazum o policijskoj saradwi
BEOGRAD - Zamjenik minis tra bez bje dnos ti BiH Mi jo Kre {i} u pe tak je u Beogradu parafirao dogovoreni tekst Sporazuma o poli cij skoj sa radwi BiH i Srbije, javila je Srna. Tokom Kre{i}evog susreta sa mi nis trom unu tra{wih poslova Srbije Ivicom Da~i}em istaknut je izuzetan zna ~aj ovo g spo ra zu ma za obje zemqe, jer se wime ja~a saradwa s ciqem najvi{eg mogu}eg nivoa bezbjednosti, s ob zi rom na za bri nu tost obje zemqe zbog jakih veza me |u na ro dnog te ro ri zma i organizovanog kriminala. Spo ra zum de fi ni {e sa radwu u borbi protiv terori zma, or ga ni zo va nog kriminala, nelegalne trgovine narkoticima, ile galnih mi gra ci ja i os ta lih krivi~nih djela.

BAWALU KA - Na kon {to su politi~ke stranke iz Republike Srpske dostavile Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidatske liste i objavile imena kandidata, po~ele su pripreme wihovih izbornih programa za op{te oktobarske izbore. Programi }e, prema najavama ve}ine stranaka, biti zavr{eni do kraja jula. Izvr{ni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasi} kazao je “Glasu Srpske” da stranka radi na programu koji bi se mogao nazvati “~etiri plus ~etiri”, a u ko jem }e se obra zlo `i ti smjerovi aktivnosti kao {to su ekonomija, obrazovawe i sli~no.

SNSD na konvenciji u Bawaluci objavio imena kandidata

FOTO: GLAS SRPSKE

- Iako aktivnosti na ovim poqima jo{ traju, sve }e biti go to vo do po ~et ka izbor ne kampawe. Ne mislimo oko toga praviti veliku promociju, pri~ati pri~e i lagati javnost, jer je na{ pro gram ozbiqan, kao {to je i bio za protekle izbore - rekao je Vasi} i podsjetio da je slogan SNSD-a na pred sto je }im oktobarskim izborima “Srpska zauvijek”. Govore}i o sredstvima koja }e biti utro{ena u okviru izborne kampawe, Vasi} je istakao da je buyet SNSD-a, kao i ostalih, smawen, zbog ~ega }e za predizbornu kampawu biti potro{eno mawe novca u odnosu na protekle izbore. Socijalisti~ka partija predstavi}e svoj politi~ki program i slogan na konvenciji SP-a koja }e se odr`ati

se promovisati aktivnosti stranke, kandidati za izbore, kao i izborni program koji }e DNS predstaviti bira~ima. Li der Sa ve za za de mo kratsku Srpsku Dragan Kalini} ranije je izjavio da }e osnovna radna parola stranke na predstoje}im izborima biti da se ta stranka bori za SOCIJALISTI boqi `ivot obi~nog ~ovjeka i program predstavqaju za boqu i demokratsku Repupo~etkom septembra bliku Srpsku. - Poslije 15. jula bi}e poU SP-u su kazali da, kao i znat tekst izbornog programa za svake izbore, u izbornoj i platforme, koji }e sadr`akampawi ne}e utro{iti zna- vati dva dijela – ekonomsko~ajnija sredstva. socijalni i politi~ki - rekao Sekretar Demokratskog je Kalini}. narodnog saveza Dragutin RoGe ne ral ni se kre tar di} kazao je da }e 17. jula u Srpske demokratske stranke Bawaluci biti odr`ana kon- Dragan ]uzulan izjavio je da ven ci ja ove stran ke zbog }e ta stranka najvjerovatnije obiqe`avawa deset godina do kraja ovog mjeseca objaviti postojawa stranke, na kojoj }e plan aktivnosti za predstoje}e izbore. - U fazama }e predsjedniKandidati ~ki kandidat i stranka izloNa predstoje}im op{tim izborima bira~i }e mo}i da gla`iti svoj program i ono {to saju za ukupno 8.490 politi~kih kandidata koji su se pri}e ponuditi bira~ima pred javili Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Za ~lana op{te izbore, a slogan }e biPredsjedni{tva BiH prijavqeno je 20 kandidata, od ~ega ti poznat do kraja jula - rekao za srpskog ~lana ~etiri kandidata, bo{wa~kog devet i za je ]uzulan. hrvatskog ~lana sedam kandidata, a za predsjednika i potOp {ti izbo ri u BiH predsjednika RS 19 kandidata. odr`a}e se 3. oktobra. po~etkom septembra, a jedno od kqu~nih pitawa na kojima }e insistirati su principi socijalne pravde, koji ukqu~uju za{titu obespravqenih koji su u ovoj tranziciji dru{tva i ekonomije gurnuti na margine i koji su takvom tranzicijom najvi{e izgubili.

Sastanak u Beogradu

FOTO: GLAS SRPSKE

DNS

FBiH odgovorna za nastalu krizu sa EU
BAWALUKA - Demokratski narodni savez (DNS) izrazio je u petak zabrinutost zbog izvje{taja Evropske komisi je u ko me se na vo di da je BiH, neu sva jawem za ko na o dr`avnoj pomo}i, prekr{ila Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivawu. Podsje}aju}i da je Narodna skup{tina RS usvojila ovakav zakon, {to nije u~inila i Federacija BiH, DNS isti~e da su zato predstavnici politi~kih elita FBiH neposredno odgovorni za novonastalu krizu odnosa sa EU. DNS nagla{ava ~iwenicu da, prema va`e}im odredbama ovog sporazuma, BiH ima privilegovan polo`aj u pogledu izvoza robe i usluga na tr`i{te EU i da bi wegovim gubitkom do {lo do ne sa gle di vih posqedi ca po daqi ra zvoj zemqe. V. [.

U akciji “Neretva“ na podru~ju Doboja zaplijewen kilogram heroina visoke ~isto}e

Policija uhapsila 11 osoba
iz kra|a, digitalne vage i sredstva za pakovawe heroina.

DOBOJ - Policija Republike Srpske na podru~ju Dobo ja u akci ji “Ne re tva“ u pe tak je uhap si la 11 osumwi~enih za trgovinu drogama i zaplijenila kilogram heroina visoke ~isto}e i vi{e od dva kilograma smjese za pove}awe obima heroina, saop{teno je u MUP-u RS. Heroin na crnom tr`i{tu ko{ta oko 35.000 maraka. Osim droge, zaplijeweni su i oru`je i municija, ve}i broj vozila, predmeti koji poti~u

UHAP[ENI osumwi~eni za prodaju vi{e od pet kilograma heroina
- Grupa se tereti za prodaju vi{e od pet kilograma heroina visoke ~isto}e i vi{e od dva kilograma smjese za uve }awe obi ma he ro ina. Akcija je izvedena na podru~ju CJB Doboj i MUP-a Tuzlanskog kantona i traga se

za odre |e nim bro jem osumwi~enih - naveli su u MUP-u RS. Akcijom rukovodi tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva Doboj @eqka Radovi}, uz koordinaciju Uprave kriminalis ti ~ke po li ci je MUP-a RS, a u akciji su u~estvovali pripadnici CJB Doboj, CJB Bijeqina, CJB Isto~no Sarajevo i CJB Bawaluka. MUP je saop{tio da je u u petak u toku bila kriminalisti~ka obrada uhap{enih,

koji }e u subotu, uz izvje{taj o po~iwenim krivi~nim djeli ma, bi ti pre da ti Okru `nom tu `i la{ tvu Do boj. Detaqe akcije i identitet uhap{enih nisu htjeli da otkriju ni u policiji ni u tu`ila{tvu. Akcija “Neretva“ pokrenuta je 20. aprila ove godine po na lo gu do boj skog Okru `nog tu`ila{tva, na osnovu operativnih saznawa o licima koja su snabdjeva~i ni`im i sredwim dilerima. N. T.

Kragujev~anin R. M. (54) dao je oglas da prodaje bubreg, cijena po dogovoru, na oglasnoj tabli Urolo{ke klinike Klini~kog centra u Kragujevcu, javila je lokalna televizija. On je rekao da zna da to nije po zakonu, ali da je na takav korak primoran, jer je u dugovima zbog ranije podignutog kredita koji sada nije u situaciji da vrati jer je odavno bez posla. - Znam da to zakon ne dozvoqava, ali prodajem ono {to je moje i ni{ta nisam ukrao - rekao je R. M. i dodao da je sa zavr{enom sredwom {kolom nekada radio u Gradskim tr`nicama.

6 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Dru{tvo
Borci regije Bir~a i Podriwa
ZVORNIK - Predstavnici bora~ke populacije sa regije Bir~a i Podriwa tra`e od Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite i Bora~ke organizacije RS da se kona~no defini{e ko su u Odbrambeno-otaybinskom ratu prvoborci, borci, a ko u~esnici rata. - Ovo pitawe mora se kona~no rije{iti, da se zna ko je i kakav status imao u proteklom ratu, jer je neophodno definisati ko je borac prve, ko druge i tre}e kategorije, a ko u~esnik rata - rekao je u petak predsjednik Skup{tine Bora~ke organizacije Zvornik Mile Vukadinovi}. Za ~lana Predsjedni{tva Bora~ke organizacije RS izabran je Dragan Milo{evi} iz op{tinske Bora~ke organizacije Zvornik, umjesto Mila Vukadinovi}a, koji je do sada obavqao ovu du`nost. S. S.
FOTO: GLAS SRPSKE

Osnovano Dru{tvo za zemqotresno in`ewerstvo
BAWALUKA - Dru{tvo za zemqotresno in`ewerstvo Republike Srpske osnovano je u petak u Bawaluci. Inicijativni odbor Dru{tva odr`ao je sjednicu Skup{tine, na kojoj je donesen Statut i utvr|ene ostale nadle`nosti. - Osnovni ciqevi ovog dru{tva su sveobuhvatno smawewe rizika i spremnost pri pojavi nekog novog zemqotresa kako `ivot gra|ana ne bi bio naru{en rekao je Srni direktor Zavoda za izgradwu Bawaluka Aleksandar Cvijanovi}.

Komisija za dodjelu kreditnih sredstava demobilisanim borcima RS
Izborna skup{tina 15. jula
]urguz je rekao da }e izborna skup{tina BORS-a biti odr`ana 15. jula na Mrakovici, kada }e biti izabrano novo rukovodstvo ove nevladine organizacije. Prema wegovim rije~ima, izbori u regionalnim bora~kim organizacijama privedeni su kraju. Zavr{nu sjednicu Predsjedni{tva BORS-a u ovom sazivu on je najavio za 14. jul, kada bi, precizirao je, trebalo da budu usagla{eni stavovi za sve nivoe izbora u Bora~koj organizaciji.
Pantelija ]urguz

Tra`e definisawe statusa u~esnika rata

Besplatno u~ewe engleskog jezika

Uru~ene diplome polaznicima kursa
BAWALUKA - Na~elnik Odjeqewa za omladinu u Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS Dragan Kupre{anin uru~io je u petak diplome polaznicima besplatnog kursa engleskog jezika, za koji je resorno ministarstvo izdvojilo oko 400.000 KM, javila je Srna. Ku pre {a nin je re kao da Ministarstvo, u skladu sa omladinskom politikom RS, ve} tre}u godinu organizuje proje kat bes platnog kur sa engleskog jezika za 1.200 polaznika u 28 op{tina RS.

Direkcija robnih rezervi RS

Po~ela isporuka hiqadu junica
BAWALUKA - Na osnovu ugovora o saradwi izme|u Republi~ke direkcije robnih rezervi i preduze}a “Farmalend“ iz Nove Topole po~ela je isporuka ugovorenog kontingenta od 1.000 steonih junica za potrebe robnih rezervi, saop{teno je u petak iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, javila je Srna. Iz Wema~ke su dopremqene 102 steone junice u “Farmalend“, gdje su ve} po~ele sve potrebne veterinarske pretrage, dok bi do kraja mjeseca trebalo da bude isporu~eno jo{ 250, a ostatak do kraja godine. Ugovor, ~ija je vrijednost pet miliona maraka, podrazumijeva nabavku, ~uvawe i kori{}ewe 1.000 steonih junica na period od pet godina, poslije ~ega ugovor treba produ`iti ili vratiti junice. Novac je obezbijedila Vlada RS.

tra`i 3.000 boraca
Komisija }e sa~initi rang-listu nezaposlenih demobilisanih boraca koji su se prijavili na javni poziv za kori{}ewe deset miliona maraka zajma Investiciono-razvojne banke RS
slenih demobilisanih boraca koji su se prijavili na javni poziv. Prema rije~ima predsjednika Predsjedni{tva Bora~ke organizacije RS Mihajla Para|ine, konkurs je zavr{en 6. jula i komisije op{tinskih bora~kih organizacija u idu}ih 15 dana treba da naprave preliminarnu listu koju }e dostaviti BORS-u. - Komisija koju je imenovalo Predsjedni{tvo sa~ini}e jedinstvenu listu prijava koje ispuwavaju potrebne uslove i dostaviti je Investiciono-razvojnoj banci na realizaciju dodao je Para|ina. On je podsjetio da je u Srpskoj po~etkom ove godine evidentirano 27.800 nezaposlenih demobilisanih boraca, ocijeniv{i da ovo nisu dovoqna sred stva za wiho vo zbriwavawe. PALE - Na javni poziv za kori{}ewe deset miliona maraka zajma Investicionorazvojne banke RS na mijewenih za finansirawe samozapo{qavawa nezaposlenih demobilisanih boraca pristiglo je oko 3.000 prijava. Ovo je istaknuto na sjednici Predsjedni{tva Bora~ke organizacije Republike Srpske u petak na Palama i nagla{eno je da to nije kona~an broj jer nedostaju podaci iz pojedinih op{tinskih bora~kih organizacija koje su prikupqale prijave, javila je Srna. Predsjedni{tvo BORS-a imenovalo je komisiju koja }e sa~initi rang-listu nezapo-

BI]E odobravani krediti do 20.000 KM
- Pravo da se jave na konkurs za dodjelu novca imali su svi, ali je metodologijom bodovawa obezbije|eno favorizovawe boraca prve kategorije - rekao je Para|ina. Predsjednik Skup{tine BORS-a Pantelija ]urguz istakao je da je prioritet ovog projekta da se pomogne samozapo{qavawe de mo bi li sa nih

Klini~ki centar Bawaluka

Doniran holter za mjerewe krvnog pritiska

boraca koji ne rade i u ~ijim porodicama nema zaposlenih ~lanova. - Nadamo se da }e ovaj projekat biti kvalitetno sproveden kako bi bilo omogu}eno da se po wegovom zavr{etku za ove namjene povu~e 20 miliona mara ka kre di tnih sred sta va zakqu~io je ]ur guz. IRB RS uspostavila je kreditnu liniju iz koje }e za samozapo{qavawe ne za po sle nih demobilisanih boraca biti odobravani krediti u iznosu do 20.000 KM. Period otplate kredita je do deset godina uz grejs period od 12 do 36 mjeseci, a BORS i banka zadr`avaju pra vo kon tro le ko ri{ }ewa kreditnih sredstava.

Raspisan konkurs za sufinansirawe magistarskih i doktorskih teza

Za radove odobreno 400.000 maraka
Uru~ivawe aparata FOTO: SRNA

BAWALUKA - Ministar za porodicu, omladinu i sport RS Proko Dragosavqevi} i predstavnici bawalu~kog Pliva~kog kluba Olimp uru~ili su u petak Odjeqewu dje~ije klinike Klini~kog centra Bawaluka holter za mjerewe krvnog pritiska za djecu do 18 godina, vrijednosti 3.150 maraka, javila je Srna. - Ovaj aparat kupqen je od prodatih ulaznica sa Tre}eg me|unarodnog pliva~kog

mitinga “Bawaluka open 2010“ i donacije od 1.000 maraka pliva~a Milorada ^avi}a - naglasio je Dragosavqevi} u Bawaluci prilikom donirawa aparata. Na~elnik Klinike za dje~ije bolesti KC Bawaluka Stevan Baji} rekao je da su ovakve akcije uvijek dobrodo{le ovoj klinici i dodao da ne boluju samo odrasli od povi{enog krvnog pritiska nego i djeca od najranijeg uzrasta, i to ~e{}e nego {to se pretpostavqa.

BAWALU KA - Mi nis tarstvo nauke i tehnologije RS objavilo je u petak konkurs za su fi nan si rawe izrade 80 magistarskih i 50 doktorskih radova, za {ta je obezbije|eno 400.000 maraka. U ovom ministarstvu nagla{avaju da pravo na konkurs za magistarske radove ima ju svi kan di da ti ko ji imaju stalno mjesto prebiva li {ta na po dru ~ju Re pu blike Srpske. - Pra vo na su fi nan si rawe izrade i odbrane doktor skih ra do va ima ju kandidati koji studiraju po

bo lowskom sis te mu i oni koji doktorsku disertaciju prijavquju po starom sistemu - ka za li su u ovom Mi nistarstvu.

BI]E sufinansirano 130 radova
U ovom ministarstvu nagla{avaju da su kriterijumi za izbor i vrednovawe prijava za sufinansirawe izrade i odbrane magistarskih i do ktor skih ra do va go di ne starosti kandidata, prosjek postignutih ocjena na fakultetu, nau~no-tehni~ka sa-

radwa te nau ~na ka ri je ra kandidata. U Ministarstvu su dodali da zadr`avaju pravo da u to ku go di ne iz vr{e ko re kciju broja magistarskih i

doktorskih radova, koje plani ra ju su fi nan si ra ti po nau~nim oblastima, u skladu sa raspolo`ivim sredstvima Ministarstva nauke i tehnologije RS. M. Mi.

Dokumenta
U Ministarstvu nauke i tehnologije RS su kazali da su neka od dokumenata koja kandidat mora da preda, prilikom prijave na konkurs, potvrda o naslovu i prihvatawu zavr{nog rada na drugom ciklusu visokog obrazovawa, uvjerewe o mjestu prebivali{ta, kratka biografija, kopija teku}eg ra~una te izjava da nije po istom osnovu primao sredstva Ministarstva nauke i tehnologije RS.

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 7

Nema du`ih zadr`avawa pri prelasku granice
BAWALUKA - Iako je po~ela sezona godi{wih odmora, u Republici Srpskoj nisu zabiqe`ena du`a ~ekawa na grani~nim prelazima, istakli su u Auto-moto savezu RS. - Najdu`a ~ekawa zabiqe`ena su na grani~nom prelazu Doqani, dok na grani~nom prelazu Gradi{ka, stanovnici najvi{e ~ekaju pet minuta tokom prelaska granice - rekli su u AMS-a. D. K.

Ki{a i voda uni{tili su veliki dio lokalnih puteva tako da }emo ova dobijena sredstva utro{iti za wihov popravak, rekao na~elnik op{tine Kne`evo
PI[U: MARIJANA MIQI] marijana@glassrpske.com DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Nerazvijenim op{tinama 1,12 miliona KM pomo}i

Vlada RS donijela Odluku o dodjeli nov~anih sredstava lokalnim zajednicama

Vijesti
^apqina

Prvenstvo novinara u kuvawu gula{a
BAWALU KA U ^apqini se ovog vikenda odr`ava [esto prvenstvo no vi na ra BiH u ku vawu lova~kog gula{a u kotli}u, koje }e okupiti predsta vni ke 45 me dij skih ku}a. Novinari iz cijele BiH takmi~e se za odlazak na Osmo evropsko prvenstvo, kao i za vrijedne nagra de ko je je pri pre mio organizator manifestaci je Hi po Al pe Adri ja banka, prenijela je Srna.

BAWALU KA - Vla da Republike Srpske donijela je na sjednici u petak odluku o dodjeli nov~ane pomo}i ne ra zvi je nim i izrazito nerazvijenim op{ti na ma RS u izno su od 1.116.666 maraka. Iz Vla di nog Bi roa za odnose sa javno{}u saop{teno je da je op{tina Bile}a pre ma ovoj odlu ci do bi la 23.115 ma ra ka, Bra tu nac 36.581, Vla se ni ca 32.581, Dowi @abar 23.379, te Kne`evo 37.027 maraka. - Op {ti ni Kos taj ni ca dodijeqeno je 28.981, Kotor Varo{u 30.581 marke, a op{ti na ma Lo pa re i Ne ve siwe vi{e od 30.000 maraka - naveli su iz Biroa Vlade. Pelagi}evu }e biti dozna~eno oko 25.000, a op{tini Pe tro vo bli zu 35.000 maraka. - Ri bnik je ovom odlu kom Vlade RS dobio 29.781 marku, dok je u buyet Rogatice oti{lo 25.987, Srebrenici 33.381, Han Pi jes ku 26.781, ^ajni~u 34.025, [ekovi}ima 34.981, a [ipovu 31.826 maraka - navodi se u saop{tewu. U ka te go ri ji izra zi to nerazvijenih op{tina Berkovi}i dobila je 36.904 marke, Vu ko savqe 39.920,

Taleb Rifai

Dobra promocija turizma RS
BAWALUKA - Predstoje}a posjeta generalnog sekre ta ra Svjet ske turisti~ke organizacije Taleba Rifaija BiH i Republici Srpskoj bi}e zna~aj na pri li ka za predstavqawe turisti~ke ponude Srpske, rekla je u petak pomo}nik ministra za turizam i ugostiteqstvo RS Jadranka Stojanovi}, prenijela je Srna. Ona je istakla da je Rifaijev boravak u BiH od 12. do 14. jula va`na poruka za turiste jer govori o bezbjednosti jedne zemqe.

Op{tina Kne`evo

FOTO: GLAS SRPSKE

Isto~ni Drvar 28.194, Isto~ni Mostar 36.326, a Isto~ni Sta ri Grad 34.864 marke. - U buyet op{tine Jezero oti{lo je 41.504, u Kalinovnik 34.320, Krupu na Uni 39.504 i Kupres 29.360 maraka. Qubiwe je do bi lo 31.848, a No vo Go ra `de 35.544 maraka - saop{teno je iz Biroa Vlade.

Subvencije za struju
Vlada RS je odobrila i pro{irewe operativnog buxeta u okviru zakonskog buxeta RS za drugi kvartal ove godine Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva u iznosu od 1.300.278 maraka na ime subvencija za elektri~nu energiju za socijalno ugro`ene kategorije. - U prvom kvartalu ove godine bilo je prijavqeno 40.710 korisnika - navodi se u saop{tewu.

Op{tini Osmaci dodijeqeno je vi{e od 35.000 maraka, O{troj Luci vi{e od 30.000, Petrovcu oko 25.000, a op {ti ni Ru do vi {e od 38.000, dok je Trnovu obezbije|eno oko 33.000 maraka. Na~elnik op{tine Bratunac Nedeqko Mla|enovi} re kao je }e do bi je na sred stva is ko ris ti ti za su fi nan si rawe pro je ka ta, ko ji se u sa radwi sa me |u na ro dnim organizacijama realizuju na podru~ju op{tine. - Novac }e biti raspodijeqen za razne projekte, ali posebno za finansirawe socijalnih kategorija - istakao je Mla|enovi}. Nov~anu pomo} Vlade RS dobila je i op{tina Kne`evo, koja }e ova sredstva is-

koristiti za nasipawe lokalnih puteva, koji su o{te}eni tokom poplava. - Ki{a i voda uni{tili su veliki dio lokalnih pu te va u Kne `e vu, ta ko da }emo ova dobijena sredstva utro {i ti za wihov po pra vak.

ZA STAMBENO zbriwavawe porodica poginulih boraca 1,8 miliona KM
Tra `i li smo po mo} iz svih mje snih za je dni ca i se la da bi smo pri ku pi li dovoqno novca, tako da }e nam ova pomo} biti od veli ke ko ris ti - is ta kao je na~elnik op{tine Kne`evo ^edo Vukovi}.

Vla da RS za du `i la je Mi nis tar stvo fi nan si ja RS da do dono{ewa odluke Savjeta za razvoj RS izvr{i avan snu upla tu od mi li on ma ra ka za re kon stru kci ju Grad skog sta di ona u Bawaluci. - Vlada RS je odobrila i isplatu nov~anih sredstava u iznosu od 1,8 miliona maraka za realizaciju programa stam be nog zbriwavawa porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte kategorije u Srpskoj za 2010. godinu - saop {te no je iz Bi roa za odnose sa javno{}u. Vlada RS je na sjednici u petak usvojila i odluku o osnivawu Garantnog fonda RS.

Anka Papak-Dodig

Ugro`en povratak
DRVAR - Na~elnik op{tine Drvar Anka PapakDodig kazala je da se od svih op{tina u FBiH na podru~je ove op{tine vratilo najvi{e srpskog stanovni{tva, ali da te{ka ekonomska i socijalna situacija i nemogu}nost zapo{qavawa ugro`avaju odr`ivi povratak predratne populacije, prenijela je Srna.

Po~ela isplata penzija za 223.571 korisnika
BI JEQINA - U Re pu blici Srpskoj u petak je po~ela isplata junskih penzija za 223.571 korisnika, od kojih je 187.393 u RS, a 36.178 sa prebivali{tem u inostranstvu. Direktor Fonda penzijsko-invalidskog osigurawa RS Zoran Mastilo rekao je u petak u Bijeqini da je prosje~na junska penzija u Republici Srpskoj 319 ma ra ka, a ukupna tran{a sredstava za isplatu penzija za jun iznosi 71.555.807 maraka. - Najni`a penzija iznosi 160 maraka, a najvi{a 1.564 marke. Broj korisnika penzije u junu pove}an je za 829 lica, a za {est mjeseci ove godine za 3.954 ko ri sni ka - re kao je Mastilo. On je naglasio da je na listu za isplatu junske penzije uvr{ten i 371 korisnik prava na nov~anu naknadu za tjelesno o{te}ewe i naknade za pomo} i wegu. Mas ti lo je is ta kao da prihodi Fonda po osnovu doprinosa u prvih {est mjeseci ove godine iznose vi{e od 295 miliona maraka, {to je za oko 200.000 maraka vi{e nego u istom periodu pro{le godine. va finansijska disciplina u RS - rekao je Mastilo i dodao da je re do vna is pla ta pen zi ja pri ori tet Fon da PIO i Vlade RS. M. Mi.

Fond penzijsko-invalidskog osigurawa RS

UNICEF

Progres u ostvarivawu prava djece
SARAJEVO - U BiH treba uraditi jo{ mnogo toga da bi sva ko di je te os tva ri lo sva ko svo je pravo, iako u ovoj oblasti postoji zna~ajan progres, re kao je di re ktor UNI CEF-a za centralnu i isto~nu Evropu i Zajednicu ne za vi snih dr`a va Stiven Alen, saop{teno je iz UNI CEF-a, pre ni je la je Srna.

SPOR
Zoran Mastilo je rekao da je razo~aran jer ni poslije godinu Ustavni sud BiH nije uzeo u razmatrawe apelaciju Fonda PIO RS protiv federalnog zavoda PIO/MIO. - Apelaciju smo podnijeli 10. avgusta 2009. godine i o~ekivali smo da je do sada Ustavni sud uzme u razmatrawe - rekao je Mastilo i dodao da }e nastaviti da tra`e od Ustavnog suda da ovu apelaciju rije{i na zakonit na~in.

PROSJE^NA penzija iznosi 319 KM
- Iz godine u godinu sve je ve}a naplata prihoda po osnovu doprinosa, {to je izuzetno zna~ajno, jer se pove}a-

8 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

U Mje{ovitu {kolu u Kozarskoj Dubici upisana 162 |aka

Kroz RS
Bora~ka organizacija Kotor Varo{

KOZARSKA DUBICA - U prve razrede Mje{ovite sredwe {kole “Nikola Tesla“, jedine institucije sredwo{kolskog obrazovawa u Kozarskoj Dubici, ove godine su u sedam odjeqewa upisana 162 u~enika.

Direktor {kole Qiqana Pupavac izjavila je da su u~enici upisani u prve razrede ~etvorogodi{wih i trogodi{wih {kola, te da je ove godine |acima prvi put ponu|eno {kolovawe za zanimawe tehni~ar drumskog saobra}aja. T. D.

^udnovat `ivot Danice Arsenovi} iz Grabova~ke Rijeke kod Bratunca

FOTO: K. ]IRKOVI]

Podneseno 56 zahtjeva za samozapo{qavawe
KOTOR VARO[ - U op{tini Kotor Varo{ podneseno je 56 zahtjeva za kori{tewe zajma za finansirawe zapo{qavawa nezaposlenih demobilisanih boraca iz programa za koji je Vlada Republike Srpske obezbijedila deset miliona maraka, saop{teno je u petak u sjedi{tu op{tinske Bora~ke organizacije. Predsjednik Bora~ke organizacije op{tine Kotor Varo{ Gosto Trivunovi} rekao je da je najve}i broj demobilisanih boraca ove op{tine zainteresovan da radi u poqoprivredi i uslu`nim djelatnostima. Poslije prijema zahtjeva komisija koju je formiralo Predsjedni{tvo op{tinske Bora~ke organizacije u budu}ih 15 dana utvrdi}e rang-listu korisnika, koja }e biti dostavqena Bora~koj organizaciji RS. D. K.

Op{tina Derventa

Fontana ukrasila Trg oslobo|ewa
DERVENTA - Plato ispred zgrade op{tine i Osnovne {kole “Nikola Tesla“, odnosno Trg oslobo|ewa, koji je rekonstruisan prije dvije godine, jedno je od najomiqenijih mjesta okupqawa Derven}ana. Odnedavno ovaj prostor krasi i fontana, koja je poslije gotovo dvije decenije pauze ponovo proradila. Tro{kovi popravke od oko 25.000 maraka pla}eni su iz op{tinskog buyeta. Nije rijedak slu~aj da mnogi, a posebno mla|i, stanovnici Dervente osvje`ewe od vru}ina potra`e pored fontane. ^ini se da se poslije nedavnih poplava ponovo vra}a `ivot u Derventu. ^. V.

Moj pokojni Rajko i ja `ivjeli smo neko vrijeme u {tali, a onda nam je Dragi{a Jovanovi} rekao da pre|emo u wegovu ku}u. Sada treba da proda tu ku}u, a ja }u ponovo u {talu, ka`e Arsenovi}eva
PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] krozrs@glassrpske.com

Za `ivot dovoqna i {tala
Ova starica nema li~nu kartu, zdravstvenu kwi`icu, penziju, ali ni ku}u koju je, ka`e vojska Nasera Ori}a, za pa li la 5. okto bra 1992. godine.

Ispred ku}e Jovanovi}a

BRATUNAC - Iako godi na ma `i vi po red re gi onalnog puta koji vodi do Skelana sedamdeset{estogo di{wa Da ni ca Ar se no vi} iz Gra bo va ~ke Ri je ke kod Bra tun ca ni kud ne odla zi iz se la, u ko je je prije 60 godina doveo sada pokojni mu` Rajko.

DRAGICA ne tra`i ni od koga pomo}
- Moj pokojni Rajko i ja `ivjeli smo neko vrijeme u {tali, a onda nam je Dragi{a Jovanovi} rekao da pre|emo u wegovu ku}u, jer mu se po ro di ca ne }e vra }a ti iz Srbije. Ostadoh sama u tu|oj ku}i prije deset godina, kad je umro Rajko - ka`e starica i dodaje da su Jovanovi}i nedavno odlu~ili da prodaju ku}u. Ne o~ajava, iako ne zna gdje }e `ivjeti poslije toga. - Pitaju me gdje }u kada on proda ku}u. Pa da znam gdje }u i{la bih odmah - veli Arsenovi}eva. Rajko nije nigdje radio,

[tala
Danica je spremna da iz ku}e Jovanovi}a ponovo useli u {talu, gdje je smjestila koze i jari}e. - Uredi}u ja to da mi mo`e biti do smrti, kojoj se nadam uskoro - ka`e ponosna starica, uvjerena da }e lako rije{iti svoje stambeno pitawe, kada Jovanovi}i prodaju ku}u, u kojoj sada `ivi.

Mali{ani u`ivaju u igri pored fontane

FOTO: ^. VUJI^I]

Manifestacija “Petrovdanski dani“

Krv darovalo 20 Srebreni~ana
SREBRENICA - Organizovawem humanitarne akcije dobrovoqnog davawa krvi u Domu zdravqa u Srebrenici u petak je nastavqena kulturno-memorijalna manifestacija “Petrovdanski dani“, koja se tradicionalno odr`ava u znak sje}awa na 69 ubijenih i 20 nestalih Srba 12. jula 1992. godine. - Akciji darivawa krvi odazvalo se 20 Srebreni~ana i mi smo zahvalni svima koji su odlu~ili da na ovaj na~in pomognu qudima - rekao je sekretar Bora~ke organizacije Milo{ Milovanovi}. On je rekao da }e delegacija Bora~ke organizacije posjetiti u subotu porodice poginulih boraca i ratnih invalida, kojima }e uru~iti skromne poklone. U porti hrama Pokrova presvete Bogorodice u Srebrenici u nedjequ }e, poslije ve~erweg bogoslu`ewa, biti organizovano tradicionalno paqewe petrovdanskih lila. K. ].

a `ivjeli su od onoga {to tvrdi ponosno Danica. Po kom{ijskim livadaposiju i wegovog nadni~ewa ma svakodnevno napasa dvije po seoskim poqima. - Nismo imali djece, ni- koze i dvoje jari}a. Ka`e da je nam se dalo, a lijepo smo ima i dvije koko{ke, istise slagali i `ivjeli - pre- ~u}i da je bilo vi{e, ali da leti sjena tuge preko lica ih je lisica odnijela. Da ni ca ni kad ni je po starice koja je sama zasijala ba{tu i malo kukuruza. Na dni je la zah tjev da joj se svojim, ve} povijenim le|i- obnovi porodi~na ku}a. Nema, donijela je naramke drva ma li ~na do ku men ta, a ni novac da ih izvadi. iz {ume, kako bi se pripreNe prima socijalmila za idu}u zimu. nu po mo}, jer to Wene ko m{i je ka `u ni je ni kad ni da ni od ko ga ne tra `i tra`ila. po mo}, da se ne ja da na - Imam sve svoju muku. Kafu po{to mi treba pije samo kad je neneu vjerqivo ko po zo ve, ali, re ~e Da ni ca ni kad ne pri glasom u koznaje da ne{to jem nije bilo nema u ku}i. ni qutwe, - Imam ja ni ogor sve {to mi ~ewa na tre ba i za siroto ne tra ma{tvo u `im od kojem qudi da mi `ivi. po mo gnu - Danica Arsenovi}

Upis novih polaznika u prwavorskom dje~ijem vrti}u

Zvornik
POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela, javni red i mir jednom je naru{en, dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. VODA Izvori{te \evawe, koje je bilo iskqu~eno zbog zamu}enosti, pu{teno je u funkciju u petak. Tako da }e biti uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Zbog sanacije elektromre`e od devet do 14.30 ~asova bez struje bio dio potro{a~a u Oraovcu.

PRWAVOR - Za po la znike i vaspita~e Dje~ijeg vrti }a “Na {a ra dost” u Prwavoru qetni odmor po~iwe 16. ju la i tra ja }e 30 dana. Taj period bi}e, kao i ranije, iskori{}en za unutra{we ure|ewe ove ustanove. Pa uze ne }e bi ti za admi nis tra ti vnu slu `bu vrti}a jer je u toku upis novih polaznika. - Ima mo 25 slo bo dnih mjesta, a ve} nam je stiglo oko 70 molbi roditeqa, pa }emo vi{e od dvije tre}ine zahtjeva morati odbiti zbog ograni~enih smje{tajnih kapaciteta istakao je direktor vrti}a

Nema mjesta za sve mali{ane
Milovan Vasili}. On je dodao da je vrti} odavno tijesan, pa je jo{ od prijeratnog vremena aktuelno pro{irewe. ma rije~ima Vasili}a, najni`i iznos u regiji, ne}e biti korigovana. Od prije nekoliko godina u Prwavoru postoji jo{ neko-

liko privatnih ustanova, u kojima vaspita~i ~uvaju djecu, ali ni ta pojava nije umawila jagmu za mjesta u vrti}u “Na{a radost”. B. R.

RODITEQI mjese~no izdvajaju stotinu maraka
- Ura |en je i pro je kat, ali do gradwa }e sa ~e ka ti neka boqa ekonomska vremena jer op{tinski buyet nije u stawu da podnese i taj izdatak - rekao je Vasili}. U direkciji vrti}a ka`u da tre nu tna ci je na od stotinu maraka, {to je pre-

Bi}e upisano 25 djece

FOTO: B. RADULOVI]

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 9

Kazne za paqewe guma i otpada do 3.000 maraka
PRIJEDOR - Pripadnici Komunalne policije Prijedor uputili su apel stanovnicima da povodom predstoje}eg praznika Petrovdana ne pale otpad, li{}e, papire i gume. - Bi}emo prinu|eni da sve one koji se ne budu pridr`avali na{eg apela, s obzirom na to da kr{e i odredbe Odluke o komunalnom redu, i nov~ano kaznimo - rekao je na~elnik Komunalne policije Miroslav Krneta i dodao da su za pravna lica predvi|ene kazne od 500 do 3.000 KM, za odgovorna lica u pravnom licu od 50 do 300 KM dok }e nesavjesni pojedinci biti ka`weni nov~anom kaznom od 50 do 150 KM. S. T.

Blokirana ulica u Trebiwu

Taksisti protiv nelegalnog rada
TREBIWE - Trebiwski taksisti blokirali su u petak ulicu u centru grada u kojoj se nalazilo vozilo za koje tvrde da je vlasni{tvo ilegalnog taksiste koji prevozi putnike po znatno ni`oj cijeni od wihove i na taj na~in im pravi konkurenciju, javila je Srna. Taksisti, wih 42, tvrde da su uredno prijavqeni na podru~ju op{tine Trebiwe, te da je najmawe jo{ toliko onih koji voze neprijavqeni. Oni su najavili da }e pratiti nelegalne taksiste i prijavqivati ih nadle`noj inspekciji. Taksisti napomiwu da su blokirali vozilo ilegalnog taksiste koji je povezao putnike sa autobuske stanice za Dubrovnik, nakon {to im je wihova ponu|ena cijena od 25 evra bila visoka.

Otvoren Centar za prevenciju delinkvencije kod mladih u Srpcu

Da maloqetnici ne budu prestupnici
U na{oj lokalnoj zajednici ima djece s neprihvatqivim oblicima pona{awa. Trudi}emo se da takve pojave sprije~imo tako {to }emo raditi i sa djecom od sedam do 18 godina koja to ne ispoqavaju, rekla Potkowakova
PI[E: DEJAN JOVI^I] krozrs@glassrpske.com

Za ugro`ene stanovnike od poplava

Stigla pomo} na Ozren
DOBOJ - Predstavnici Organizacije Crvenog krsta i odsjeka Civilne za{tite op{tine Doboj dopremili su u petak u naseqa na podru~ju Ozrena 35 paketa za isto toliko porodica koje su bile ugro`ene klizi{tima i poplavama od 21. i 22. juna. Pomo} u selu Boqani} dobila je i starica Gospava Kujunyi}, ko ja `i vi sa ma u neuslovnoj ku}i. - Ku}a je tro{na, a magaza skroz po plavqena, ta ko da

SRBAC - Centar za suzbi jawe i pre ven ci ju ma loqetni~ke delinkvencije, koji je smje{ten u jednoj od naj sta ri jih zgra da u Srpcu, otvoren je u petak. Za rekonstrukciju i sanaciju ovog objekta i nabavku ra ~u nar ske opre me republi~ko Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport i Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite RS izdvojili su 25.000 maraka, tako da su stvo reni kvali tetni uslo vi za rad sa dje com i omladinom, a objekat izgleda gotovo neprepoznatqivo. - Pro je kat pre ven ci je maloqetni~ke delinkvencije traja}e godinu i za rad s prestupnicima putem Evropske unije smo dobili 90.000 evra. U na{oj lokalnoj zajedni ci ima dje ce ko ja ispoqava ju ne pri hvatqive oblike pona{awa. Trudi}emo se da takve pojave sprije~imo tako {to }emo raditi i sa djecom od sedam do 18 godina koja to ne ispoqavaju - re kla je di re ktor ka

sam pretrpjela veliku {tetu. Na`alost, nije se dogodilo da voda prvi put u|e u ku}u, bilo je toga i ranije, ali sada je do{la i druga nevoqa po {to se ov dje po ja vi lo i klizi{te - ka`e starica. Posjetom ozrenskim naseqima sproveden je samo prvi dio akcije Crvenog krsta i Civilne za{tite. Na podru~ju op{tine Doboj bilo je poplavqeno vi{e od 200 ku}a, koje su bile iseqene. Sl. P.

Sa otvarawa Centra u Srpcu

FOTO: D. JOVI^I]

Cen tra za so ci jal ni rad Srbac Sla|ana Potkowak.

CENTRI }e biti otvoreni u jo{ ~etiri op{tine
Ona je do da la da }e u Centru biti organizovane radionice za u~ewe engleskog i ita li jan skog je zi ka, obuku na ra~unarima, plesne i spor tske akti vnos ti i kreativne radionice. Potkowako va je izra zi la na du

da ovaj objekat u budu}nosti pos ta ne gla vno okupqali {te srba~ke omladine. - U Re pu bli ci Srpskoj uz pomo} me|unarodne zajednice trenutno se sprovode projekti iz oblasti socijalne, dje~ije i porodi~ne za{tite u 30 op{tina. Od tog broja {est se odnosi na preven ci ju ma loqe tni ~ke de lin kven ci je. Je dan je

otvoren u ^elincu, drugi u Srpcu, a u planu je da ovakvi centri budu otvoreni i u Bijeqini, Trebiwu, Gacku i Kozarskoj Dubici - rekao je po mo }nik mi nis tra zdravqa i socijalne za{tite Qubo Le pir. Otva rawu Cen tra su pri sus tvo va li predstavnici nevladine organizacije “Zdravo da ste“ Bawaluka.

Uru~ivawe pomo}i Gospavi Kujunxi}

FOTO: S. PUHALO

Poqoprivreda u Prijedoru

ZGRADA
Zamjenik na~elnika op{tine Srbac Dragan Tovilovi} je rekao na ceremoniji otvarawa da je lokalna uprava podr`ala ovaj projekat predaju}i na upotrebu zgradu nekada{weg Gra|evinskog preduze}a “11. novembar“. - Nije slu~ajno to {to smo se odlu~ili za ovaj objekat jer se samo pedesetak metara daqe nalazi nova sportska dvorana koju na{i omladinci tako|e koriste za svoje aktivnosti. Ovo je jo{ jedan od vidova podr{ke mladima u na{oj lokalnoj sredini - rekao je Tovilovi}.

Prinosi strnih `ita mawi za 30 odsto
PRIJEDOR - Ovogodi{wi prinosi je~ma na imawima prijedorskih poqoprivrednika mawi su i za 30 odsto, a procjene su da }e i urod p{enice, ~ija `etva je u toku, tako|e biti umawen za 30 odsto. Ovo su istakli u op{tinskom odjeqewu za privredu i poqoprivredu op{tine Prijedor. Prosje~ni prinosi je~ma kretali su se od dvije do 2,5 tone po hektaru, a uzrok ovako niskog uroda ove `itarice poqoprivredni stru~waci obja{wavaju niskom hektolitarskom te`inom ili {turo{}u zrna. To je posqedica toplotnog udara u junu kada je temperatura dostizala i 36 stepeni Celzijusovih. Ni{ta nije boqe stawe ni sa p{enicom ~iji su prosje~ni prinosi na ovom podru~ju u povoqnim vremenskim uslovima izme|u ~etiri i pet tona, a je~ma od tri do ~etiri tone. Iako je kukuruz dominantna poqoprivredna kultura, svake godine prijedorski ratari zasiju izme|u 3.000 i 4.000 hektara strnih `ita i to uglavnom za vlastite potrebe. S. T.

Bi}e organizovana obuka na ra~unarima

U podru~nim {kolama dobojske op{tine sve mawe prva~i}a

DOBOJ - U ~ak tri podru~ne {kole u Dowoj Pale`nici, Osretku i Strije`evici idu}e jeseni u klupe ne}e sjesti nijedan prva~i}, ka`u u Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti op{tine Doboj. Rije~ je uglavnom o {kolama smje{tenim u selima na periferiji op{tine. - To, u stvari, i jeste problem i na neki na~in predstavqa ga {ewe se la. Problematika je velika, jer najmawe 18 u~enika je potrebno da se formira ~isto odjeqewe, ali djece nema. Zato se prave kombinovana odjeqewa {to je pedago{ka nu`nost, ali u isto vrijeme i problem

Tri {kole ostale bez u~enika
dru{tvenoj zajednici - isti~u u Odjeqewu.

POVE]AN broj |aka u gradskim {kolama
U prve razrede osnovnih {kola na podru~ju dobojske op{tine upisano je 610 u~e-

nika ili za 31 mawe nego u pro{loj godini. - U 14 od ukupno 46 {kola u dobojskoj op{tini upisano je samo do pet u~enika - ka`u u Odsjeku. S druge strane, evidentna je tendencija ve}eg priliva djece u gradske {kole, pose-

Selo
U {kolama u Osretku, Dowoj Pale`nici i Strije`evici nije upisan nijedan prva~i}. Do pet u~enika prvih razreda upisano je u {kolama u Grabovici, Stanovima, Dragalovcima, Dowoj Radwi, Jelawskoj, Gorwem Brestovu, Suvom Poqu, Teku}ici, Bu{leti}u, Osje~anskim ^iv~ijama, Paklenici, Gorwoj Pale`nici, Zeliwi i Sjenini.

bno u O[ “Vuk Stefanovi} Karayi}“ i O[ “Sveti Sava“. Ove godine O[ “Sveti Sava“ sa 135 prva~i}a preuzela je primat od O[ “Vuk Karayi}“ u ko joj je u prve razrede upisano 115 u~enika. Uprkos tome, u ovoj {koli i daqe je aktuelno pitawe pro{i rewa ka pa ci te ta, jer se nastava u woj obavqa u vi{e smjena. Prije dvije godine bilo je rije~i i o mogu}nosti gradwe nove {kolske zgrade u nasequ Pijeskovi, o ~emu su lokalne vlasti obavijestile nadle`no ministarstvo. Sl. P.

Prijedor
PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i jedan dje~ak. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana 63 pacijenta. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom. POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela, pet naru{avawa javnog reda i mira i jedna saobra}ajna nesre}a.

10 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

“Gaspromweft” `eli da kupi 200 benzinskih stanica “Petrola”

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

SOFIJA - Ruska kompanija “Gaspromweft“ pokrenula je pregovore o kupovini 200 benzinskih stanica od bugarskog “Petrola“, javili su u petak bugarski mediji. Vrijednost kupovine procjewuje se na 200 do 300 miliona

evra, a mediji navode da je planirano da se kupoprodajna transakcija zavr{i do sredine idu}e godine. U bugarskoj kompaniji “Petrol“ potvrdili su pregovore sa ruskom kompanijom.
FOTO: AGENCIJE

16.00

0.44

1,600.00

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo ZIF EUROFOND-1 D.D. TUZLA
Zvani~ni Promjena kurs kursa Vrijednost

1.39

9.45

2,780.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL D.D. SARAJEVO FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO IK BANKA D.D. ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

21.49 11.00 80.71 74.00 40.00

-0.06 -4.35 0.13 -1.33 -0.02 -0.35 0.21 10.60 0.00 -4.00

7,327.09 242.00 1,856.40 740.00 3,800.00 699.57 9,938.71 146.00 1,250.00 360.00

Osobqe “Kroacija erlajnza“ ispred uprave kompanije

JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO 25.91 METALNO D.D. ZENICA 7.98 MAPEX D.D. MAGLAJ POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SOLANA D.D. TUZLA 1.22 25.00 12.00

Slobodan Puhalac

"RiTE Ugqevik" veoma dobro posluje
UGQEVIK - Rudnik i Termoelektrana “Ugqevik“ obezbje|uje pribli`no tre}inu proizvodwe elektri~ne energije u Republici Srpskoj i zbog toga je remont “TE” odgovoran posao, koji }e biti zavr{en u sqede}ih stotinu dana, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac. On je u petak prilikom posjete RiTE “Ugqevik“ rekao da je remont neophodan, jer se radi o objektima koji su stari vi{e od dvije decenije, nagla{avaju}i da je bez toga nerealno o~ekivati dobro poslovawe sqede}e godine. - Zadovoqan sam poslovawem ovog preduze}a u 2009. godini, koje je, uprkos padu cijene elektri~ne energije na svjetskom tr`i{tu, postiglo dobre rezultate - rekao je Puhalac. Podsje}aju}i da je remont po~eo 1. jula i da }e trajati stotinu dana, direktor RiTE “Ugqevik“ Anto Gaji} je istakao da }e remont ko{tati oko 55.000.000 KM, prenijela je Srna. Generalni direktor “Elektroprivrede RS” Branislava Mi le ki} je re kla da u sko ri je vri je me ne }e bi ti pos kupqewa elektri~ne energije.

Otkazani letovi za Be~, Podgoricu, Pri{tinu, Zadar i Pulu. Uprava aviokompanije procjewuje da }e direktna {teta zbog {trajka iznositi milion dolara dnevno
ZAGREB - ^lanovi sindika ta ka bin skog osobqa hrvat ske avi okom pa ni je “Kroacija erlajnz“ zapo~eli su u pe tak ~e tvo ro dne vni {trajk zbog lo{ih poslovnih po te za fir me i ne po {to vawa Zakona o radu, a tre}ina le to va kom pa ni je je otkazana, javile su agencije. Upra va avi okom pa ni je procjewuje da }e, s obzirom na buking za idu}a ~etiri dana, bez avio pre vo za os ta ti od 25.000 do 30.000 putnika, a direk tna {te ta zbog {traj ka iznosi}e milion dolara dnevno. Otkazani su letovi za Be~, Podgoricu, Pri{tinu, Zadar i Pulu. Iz kompanije navode da }e zbog otkazivawa 33 od ukupno 96 letova svim o{te}enim putni ci ma bi ti na do kna |e na {teta. kolektivnog ugovora od kraja pro{le godine. - Ne tra `i mo po ve }awe pla ta ve} sa mo po {to vawe svojih prava nema terijalne prirode, propisanih Zakonom o radu. Uprava kompanije treba da bude smijewena, a nadle`ni or ga ni tre ba da “pre~e{qaju“ poslovawe “Erlajnza“ - navode sindikati. U sindikatu podsje}aju da su pro{le zime pristali na smawewe plata za pet odsto, ali da kompanija i daqe propada zbog, kako ocjewuju, “nesposobnosti i rastro{nosti rukovodstva, koje povla~i pogre{ne poteze“. “Kroacija erlajnz“ je samo u prvom kvar ta lu 2010. za biqe`i la gu bi tak ve }i od 13,91 miliona evra, {to je vi{e od 50 odsto gubitka iz cijele pro{le godine.

Bez avioprevoza oko 25.000 putnika
SVIM putnicima bi}e nadokna|ena {teta
- Kompanija }e svim putnicima platiti tro{kove hotel skog smje {ta ja. [trajk izaziva ogromnu {tetu hrvatskom tu ri zmu i ru {i ugled zemqe. Trpe i jadranski hoteli, kojima su turisti otkazali rezervacije zbog nemogu}nosti da stignu do svojih odredi{ta - naveli su iz “Kroacija erlajnza“. Predstavnici sindikata navode da su bili prisiqeni da or ga ni zu ju {trajk jer s upravom bezuspje{no pregovaraju o uslovima potpisivawa

Po~eo ~etvorodnevni {trajk zaposlenih u “Kroacija erlajnzu“

Me|unarodni monetarni fond

SAD mora da smawi buxetski deficit
VA [IN GTON - Me |u na ro dni mo ne tar ni fond (MMF) po zvao je SAD da pre du zmu ve }i na por za smawewe buyetskog deficita, a predlo`eno je i pove}awe po re za ka ko bi deficit bio sveden na prihvatqiv nivo, prenijele su agencije. MMF je pre dlo `io niz mo gu }nos ti za po ve }a vawe poreza, za koje se o~ekuje da }e iza zva ti ve li ko pro tivqewe politi~ke opozicije, od smawewa popularnih poreskih olak{ica za hipoteke na stambene objekte do uvo|ewa nacionalnog poreza na prodaju. U izvje{taju MMF-a navedeno je da ameri~ki ekonomski opo ra vak “pos ta je sve stabilniji“ i da se pokazao ja~im nego {to su oni ranije o~ekivali, ali uz upozorewe da postoji rizik od usporavawa rasta. Buyet ski de fi cit SAD udvostru~io se od 2007. godine i iznosi 64 odsto bruto dru{tvenog proizvoda, {to je najvi{i nivo od 1950. godine.
Otkazana tre}ina letova

Lo{a teritorijalna zastupqenost
SARAJEVO - U nelegalnu Skup{tinu Spoqnotrgovinske komore BiH me|u delegate iz Republike Srpske izabran je predstavnik bijeqinskog preduze}a “Autosim“ iz oblasti transporta, a iz trebiwske regije delegat ~ija firma vodi svoje poslove u Sarajevu, rekao je potpredsjednik Spoqnotrgovinske komore BiH Qubomir Klincov, ~iji je mandat trajao do 1. jula. On je dodao da u nelegalnoj Skup{tini Komore nema nijednog zastupnika iz Posavskog, Bosansko-podriwskog i Kantona 10 FBiH, prenijela je Srna. - Boqa kompozicija Skup{tine vjerovatno se i nije mogla posti}i, imaju}i u vidu na~in i uslove pod kojima su se izbori sprovodili - rekao je Klincov. Prema wegovim rije~ima, u okviru po~etne nezakonitosti i namjere da se zaobi|u iz izbornog procesa u Komori bile su iskqu~ene i entitetske i kantonalne komore, osim tuzlanske, te regionalne privredne komore, kao i Privredna komora Br~ko distrikta, a koje u izbornom procesu moraju imati u~e{}e i zna~ajan doprinos ispuwewu teritorijalnog i strukovnog principa. Klincov je podsjetio da se u prethodnom izbornom ciklusu 2006-2010. godine vodilo ra~una da iz svakog kantona u FBiH, odnosno regije u RS, u Skup{tini bude makar po jedan zastupnik. Nelegalna Skup{tina Komore 23. juna izabrala je novo rukovodstvo, te Upravni i Nadzorni odbor.

Qubomir Klincov o izborima delegata u nelegalnu Skup{tinu SK BiH

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN BP PLC VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
61.34 43.97 367.85 143.7 298.35

Promjena
1.05 -0.88 0.23 0.28 -1.21

Naziv kompanije
3M CO ALCOA INC AMERICAN EXPRESS AT&T INC UNITED TECH CORP

Cijena
81.22 10.72 42.12 24.57 67.23

Promjena
0 0 0 0 0

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 11

Gr~ka ima najskupqe, a Bugarska najjeftinije gorivo u EU
BRISEL - Najskupqi benzin u Evropskoj uniji kupuju Grci i to 1,5 evra po litru, dok je po cijeni dizela Gr~ka na drugom mjestu, sa 1,32 evra za litar, poslije Velike Britanije gdje litar dizel goriva ko{ta 1,45 evra. Prema najnovijim podacima Evropske komisije, Bugarska je najjeftinija zemqa Unije i po cijenama goriva, tako da litar benzina ko{ta 1,03, a litar dizela 0,99 evra. Cijene pogonskih goriva ove godine najvi{e su pale u Wema~koj i [vedskoj.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Косиг Дунав осигурање а.д. Бањалука Prosje~na cijena 28,03 1,00 28,96 29,00 1,27 0,14 0,69 Promjena Promet 105,00 -48,51 2.296.245,0 2,04 0,00 3,38 3,21 0,00 0,72 7,15 64.491,97 32.491,00 13.936,90 8.931,28 2.964,18 1.400,00 689,00

Bo`ana [qivar, direktor Agencije za osigurawe Republike Srpske
FOTO: V. STOJAKOVI]

Република Српска - измирење ратне штете 4 Нова банка а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 3 Република Српска - измирење ратне штете 1 Телеком Српске а.д. Бањалука РиТЕ Угљевик а.д. Угљевик ЗТЦ Бања Врућица а.д. Теслић

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,60 5,30 2,71 2,51 6,30 0,04 2,88 4,50 3,60 1,51 1,00 2,70 3,20 4,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 237,60 0,00 0,00 0,00 5.222,70 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

RS zaostaje za razvijenim tr`i{tima osigurawa, jer ni kao dru{tvo, ni kao pojedinci nismo svjesni zna~aja i potrebe osigurawa imovine i `ivota od razli~itih oblika rizika, rekla [qivar
RAZGOVARALA: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука

Bo`ana [qivar

Mirko Cvetkovi}

U prvih pet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj zakqu~e no je 11.478 po li sa osigurawa imovine, tako da je premija iznosila 11,3 miliona maraka, a u istom periodu ispla}eno je 2,9 miliona maraka po osnovu {teta na imovini. Istakla je ovo u intervjuu “Gla su Srpske“ di re ktor Agencije za osigurawe RS Bo`ana [qivar. - Vi{e od ~etiri miliona maraka ovogodi{we premije osigurawa odnosi se na kasko osigurawe vozila, a ostatak na osigurawe imovine od po`ara, prirodnih sila i ostalih {teta na imovini. U istom periodu pro{le godine ostvarena je premija od oko devet miliona maraka, {to zna~i da je u 2010. godini premija porasla za 25 odsto - rekla je [qivar. GLAS: Da li Agen ci ja kon troli{e osiguravaju}a dru{tva u vezi sa pitawem isplata {teta osigurani-

cima? [QIVAR: Agencija kontroli{e isplate {teta kroz nadzor pojedina~nih dru{tava za osigurawe, a pored toga, osiguranici se mogu obratiti ombudsmanu u osigurawu, ~ije je kancelarija formirana u okviru Agencije. U 2009. godini ova kancelarija je zaprimila 73 predmeta, uglavnom prigovore korisnika naknada iz osigurawa, pri ~emu su dominirali prigovori na postupke u isplati naknade {tete po osnovu autoodgovornosti. U 11 predmeta donesena je odluka kojom je utvr|eno kr{ewe Kodeksa poslovne etike. GLAS: Koliko je u toku ove godine osigurano imovine u RS i da li se iznos premije pove}ao u odnosu na isti period lani? [QIVAR: U prvih pet mjeseci ove godine zakqu~eno je 11.478 po li sa osi gu rawa imovine, tako da je premija iznosila 11,3 miliona maraka. Vi{e od ~etiri miliona maraka premije osigurawa odno-

si se na kasko osigurawe vozila, a ostatak na osigurawe imovine od po`ara, prirodnih sila i ostalih {teta na imovini. U istom periodu pro{le godine ostvarena je premija od oko devet miliona maraka, {to zna~i da je u 2010. godini premija porasla za 25 odsto. U prvih pet mjeseci godine ispla}eno je 2,9 miliona maraka po osnovu {teta na imovini.

SEKTOR osigurawa jedini imao rast broja radnika za {est odsto
GLAS: Zbog ~ega je kod nas nizak stepen osigurawa imovine? Kakva je situacija u zemqama u okru`ewu? [QIVAR: U 2009. godini u~e{}e osigurawa imovine u ukupnoj premiji iznosilo je oko 16 od sto. U zemqama u okru`ewu ova premija iznosi od 35 do 40 odsto. Republika Srpska zaostaje za razvijenim tr`i {ti ma osi gu rawa i u u~e{ }u pre mi je `i vo tnog osigurawa. Razloge za to treba tra`iti u nivou ekonomske razvijenosti, `ivotnom standardu, te nedostatku tradicije i kul tu re osi gu rawa. Ni kao dru{tvo, ni kao pojedinci nismo svjesni zna~aja i potrebe osigurawa imovine i `ivota od razli~itih oblika rizika. GLAS: Koji su najve}i problemi na tr`i{tu osigurawa RS i {ta Agencija radi ka ko bi se stawe popravilo? [QIVAR: Sektor osigurawa Republike Srpske lani je pokazao kratkoro~nu otpornost na recesijske uticaje i

REFORMA
GLAS: Dokle se stiglo sa reformom penzionog sistema RS? [QIVAR: Projekcije u Strategije reforme penzijskog sistema RS pokazale su da ne}emo mo}i da izbjegnemo postepeno produ`ewe radnog vijeka, a prije svega efektivnu dob penzionisawa, koja je sada znatno ispod zakonski propisane, zbog velikog u~e{}a invalidskih i porodi~nih penzija. Pored toga u Strategiji su razmatrane i mogu}nosti uvo|ewa tzv. obaveznog drugog stuba, odnosno privatnog kapitalizovanog penzijskog osigurawa. [to se ti~e tzv. tre}eg stuba ili dobrovoqne penzijske {tedwe, stvorene su zakonske pretpostavke za wegovo funkcionisawe, ali jo{ uvijek nema nijednog dru{tva za upravqawe ovim fondovima.

nije do{lo do smawewa obima premije. Ipak, nerazvijenost tr`i{ta osigurawa u odnosu na druge tranzicijske zemqe, nepovoqna struktura premije, u kojoj dominira obavezno osigurawe od autoodgovornosti, kao i nelojalna konkurencija u ovoj oblasti, naslije|eni su problemi u sektoru osigurawa RS. GLAS: Kako su u pro{loj godini poslovala dru{tva za osigurawe u RS? [QIVAR: U 2009. godini 11 dru{tava za osigurawe, koja imaju sjedi{te u RS ostvarilo je obra~unatu premiju od 119,9 miliona maraka. Ukupna aktiva sektora osigurawa lani je iznosila 226 miliona maraka. Neto dobitak od vi{e od deset miliona maraka ostvarilo je devet dru{tava za osigurawe, a gubitak od 7,6 miliona maraka iskazala su dva dru{tva. U sektoru osigurawa bilo je zaposleno 927 radni ka i je di no je u ovom segmentu finansijskog sektora u 2009. godini do{lo do pove}awa broja zaposlenih, i to za {est odsto.

“Ove godine ukidamo antikrizne mere“
BEOGRAD - Vlada Srbije }e do kraja godine postepeno ukidati antikrizne mjere, jer svi pokazateqi govore da }e se nastaviti privredni rast, rekao je srpski premijer Mirko Cvetkovi}. On je u petak na okruglom stolu sa predstavnicima Savjeta stranih investitora kazao da nema osnova da u Srbiji do|e do jo{ jednog talasa krize. - Prioritet Vlade bi}e investicije i stvarawe novih radnih mesta, jer je nezaposlenost koja trenutno iznosi 19,2 odsto, najve}i problem Srbije - rekao je Cvetkovi} i dodao da je Srbija ove godine po{la pozitivnim stopama rasta, ali da one jo{ nisu dovoqne da se poprave posqedice krize.

“Elektroprivreda Srbije“

Tenderi za hidroelektrane na Ibru 2011. godine
BEOGRAD - Generalni dire ktor “Elek tro pri vre de Srbije“ rekao je u petak da bi prvi tenderi za gradwu hidroelektrana na Ibru trebalo da budu raspisani u drugoj polovini 2011. godine, prenijele su agencije. “Elektroprivrede Srbije“ i ita li jan ska kom pa ni ja “Se~i energija“ potpisale su po~etkom jula ugovor o osnivawu zajedni~kog preduze}a “Ibarske hidroelektrane“, koja }e graditi hidroelektrane na Ibru. Italijanski partner je vlasnik 51, a srpsko preduze}e 49 odsto akcija u za je dni ~kom pre du ze }u. Procijeweno je da je ukupna vrijednost ove investicije 285 miliona evra.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 10.7.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.348172 1.476531 27.137855 0.076664 0.261720 0.693619 1.749879 0.565032 0.241872 0.204343 1.464560 0.993856 2.334777 1.541027 1.880008

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.351551 1.480232 27.205870 0.076856 0.262376 0.695357 1.754265 0.566448 0.242478 0.204855 1.468231 0.996347 2.340629 1.544889 1.884720

Prodajni za devize
1.955830 1.354930 1.483933 27.273885 0.077048 0.263032 0.697095 1.758651 0.567864 0.243084 0.205367 1.471902 0.998838 2.346481 1.548751 1.889432

ZIF Euroinvestment fond a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

Kosig Dunav osigurawe a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banjaluka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

6,30

0,00%

105,00 -48,51%

12 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Gradi{~anin priveden zbog kra|e akumulatora

Hronika
Gradina kod Prijedora

GRADI[KA - Policija iz Gradi{ke otkrila je da je sugra|anin D. ^. ukrao akumulator “blek hors“ iz traktora u mjestu Turjaci kod Gradi{ke, nakon {to je kra|u prijavio vlasnik traktora.

Iz CJB Bawaluka u petak je re~eno da je kra|a prijavqena 8. jula, a operativnim radom policija je otkrila da je mogu}i po~inilac kra|e D. ^., koji je saslu{an i od koga je oduzet ukradeni akumulator. N. T.
FOTO: GLAS SRPSKE

Maloqetnik iz ku}e ukrao zlatni nakit
PRIJEDOR - Maloqetnik iz Omarske ukrao je zlatni nakit iz otkqu~ane porodi~ne ku}e u mjestu Gradina kod Prijedora, saop{teno je u petak iz CJB Bawaluka. - Vlasnik ku}e kra|u je prijavio 8. jula i rekao da se provala dogodila izme|u 1. i 7. jula. Istragom je otkriven po~i ni lac i s ob zi rom na to da je ri je~ o ma loqe tni ku, saslu{an je uz prisustvo roditeqa i od wega je oduzet nakit, koji }e biti vra}en vlasniku - istakli su u policiji. Protiv maloqetnika bi}e podnesen izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu, koje }e ga teretiti za kra|u.

Dragalovci kod Doboja

Voza~ “golfa“ nudio mito policajcima
DO BOJ - Vo za~ “gol fa“, koji je kontrolisan na regionalnom putu u Dragalovcima kod Doboja, nudio je mito saobra}ajnoj policiji da mu opros ti pre kr{aj ko ji je u~inio. Policajci su utvrdili da vo za~ ne po sje du je vo za ~ku do zvo lu, a ka da su po sumwali da je upravqao pod dejstvom alkohola, ponudili su mu da se podvrgne alkotestirawu. On je to odbio i nije htio da potpi{e prekr{ajni nalog, ali je policij skoj pa tro li po nu dio novac i zatra`io da mu se zauzvrat oproste po~iweni prekr{aji. O ovom do ga |a ju oba vi je {te no je Okru `no tu `i la{ tvo Do boj, po ~i joj naredbi policija preduzima po tre bne mje re na ut vr|i vawu okol nos ti iz vr{ewa krivi~nog djela davawe mita. Sl. P.

Zasadi prona|eni na planta`ama u Kqu~u

U dvije policijske akcije u BiH i Crnoj Gori uhap{eno {est osoba

Zaplijewena droga vrijedna 1.500.000 KM
Policija u Kqu~u prona{la planta`e sa zasadima marihuane. Radi se o do sada najve}im prona|enim planta`ama za uzgoj na otvorenom. Crnogorska policija otkrila oko 150 kilograma skanka i uhapsila dr`avqanina BiH Antu Markovi}a
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Zaplijewene ukradene cigarete

FOTO: GLAS SRPSKE

Hap{ewe u Bawaluci

Preprodavali ukradene cigarete
BAWALUKA - Bawalu~ka policija uhapsila je Dejana Babi}a (30) i Nenada Br~inu (26) u nastavku akcije hap{ewa osumwi~enih za prodaju ukradenih cigareta. Oni se sumwi~e da su otkupqivali ukradene cigarete od uhap{ene petorke, osumwi~ene za provale u kioske i kra|u cigareta, i prodavali ih. Prilikom hap{ewa Babi}a i Br~ine oduzeto je 287 {teka razli~itih vrsta i marki cigareta koje su ukradene, a saslu{ano je vi{e lica. Policija je zbog provala u kioske u srijedu uhapsila \or|a Mora~u (21), \or|a Jovanovi}a (19) i Sini{u Slavni}a (22), te utvrdila da su zajedno sa Zoranom ]ervizom (21) i Nemawom Koji}em u posqedwih 30 dana provalili u deset kioska “Glasa Srpske“, Fabrike duvana i privatnih vlasnika. N. T.

KQU^, PODGORICA - Na podru~ju Kqu~a u FBiH i na granici izme|u BiH i Crne Gore policija je u ~etvrtak uhapsila {est osoba zbog trgovine drogom i zaplijenila drogu vrijednu vi{e od milion i po maraka. U mjestu Pe}ansko poqe u op{tini Kqu~, na livadi nepoznatog vlasnika, policija je prona{la zasad sa 122 stabqike marihuane, a u mjestu Pi{tani-

ca prona|ena su ~etiri zasada sa ukupno 2.849 stabqika marihuane. Radi se o do sada najve}im prona|enim planta`ama za uzgoj na otvorenom, koje su se nalazile na vrlo nepristupa~nim mjestima. Procjewuje se da zaplijewena droga na tr`i{tu vrijedi vi{e od milion maraka. Portparol MUP-a Unskosanskog kantona Ale [iqededi} je potvrdio da je u Kqu~u u ~etvrtak u ranim jutarwim ~asovima policija pretresla poro-

di~ne ku}e i pomo}ne objekte pet lica i tom prilikom je kod tri lica prona|ena droga.

U KQU^U uhap{eni Izet H., Samir B. i Ibro J.
Nezvani~no, policija je drogu prona{la kod Izeta H. (31), Samira B. (26) i Ibre J. (24). Pretresom porodi~ne ku}e Izeta H. policija je prona{la 29 sjemenki marihuane, a pretresom ku}e Samira B. u nasequ Kami~ak prona|en je jedan yoint i sjemenke marihuane. - U nasequ Kami~ak policija je pretresla ku}e i pomo}ne objekte Ibre J. i kod wega je

PRITVOR
Tu`ila{tvo BiH uputilo je Sudu BiH prijedlog za odre|ivawe pritvora za 14 lica osumwi~enih za organizovani kriminal i neovla{}eni promet opojnim drogama uhap{enih u akciji “Prew“ 7. jula kod kojih je na|eno oko 150 kilograma skanka. Pritvor je predlo`en za Darija Peri}a (35), Tomislava Peri}a (37), Musairu \uli}a (39), Hamdiju Rizvanbegovi}a (38), Amira Ivankovi}a (26), [imu [iqi}a (31), Aleksandra Mili}a (38), Slobodana Mili~evi}a (53), Deska Tohoqa (59), Gordana Kosjerni}a (44), Josipa Prcu (23), Luku Ragu`a (42), Ermina Rahi}a (21) i Alena Katicu (38).

prona|eno 5.497 sjemenki marihuane - rekao je izvor blizak istrazi. Crnogorska policija zaplijenila je oko 150 kilograma skanka, vrijednog ne{to vi{e od pola miliona maraka i uhapsila dr`avqanina BiH Antu Markovi}a (48) iz Tuzle kada je na granici izlazio iz Crne Gore u BiH. - Droga je prona|ena u Markovi}evom kamionu, u specijalno napravqenom bunkeru - saop{tila je u petak crnogorska Uprava policije. Kamion je zaustavqen na granici Crne Gore sa BiH, na prelazu Vra}enovi}i. Prilikom pretresa kamiona prona|eno je i oduzeto 1.100 evra i 300 KM, jer se sumwa da je taj novac ste~en prodajom droge.

Pritvor zbog silovawa i poku{aja silovawa
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

BAWALUKA - Sudija za pret ho dni pos tu pak Okru `nog suda u Bijeqini Mensur \on li} odre dio je u petak jednomjese~ni pritvor Ra do mi ru Jo ko vi }u (28) iz Bra tun ca, osumwi~e nom za si lo vawe ma loqe tni ce i Ale ksan dru Ili }u ko ji se sumwi~i za po ku {aj si lo vawa jedanaestogodi{we dje-

voj~ice. To je “Glasu Srpske“ potvrdio tu`ilac bijeqinskog tu`ila{tva Marko Zeki} koji je i predlo`io pritvor. Pritvor je predlo`en i za @eqka Pandurevi}a (34) iz Pala koji je osumwi~en za silovawe sedamdesetjednogodi{we starice. Prijedlog za pritvarawe je, rekli su u Tu`ila{tvu u Isto~nom Sarajevu, upu}en Osnovnom sudu u

Sokocu, koji do zakqu~ewa ovog bro ja “Gla sa Srpske“ nije bio donio odluku.

ODLUKU o pritvoru donio sud u Bijeqini
Jokovi}, zvani Picalija, osumwi~en je za silovawe maloqetne M. L. iz Apatina u Bijeqini tokom odr`avawa Festivala piva 4. jula u Bije-

qini. On je ovo djelo i priznao, a o~evici su ispri~ali da je do{ao me|u djevojke gdje je bila i M. L., stavio je na ramena, odnio malo daqe i silovao. Ili} je osumwi~en da je djevoj~icu poku{ao da siluje u vawskom {kolskom toaletu u mjestu ^engi} kod Bijeqine u srijedu oko 19.40 ~asova. U poku{aju silovawa djevoj~ice sprije~io ga je {ef smjene u

Po li cij skoj sta ni ci Jawa Mladen Cvjetinovi}. Pandurevi} je uhap{en u srijedu zbog sumwe da je silo vao se dam de se tje dno go di{wu sta ri cu u wenom stanu u zgradi u kojoj i on stanuje. Silovawe je policiji prijavio stari~in kom{ija na vo de }i da je, pre ma izjavi o{te}ene, ona silovana 4. jula ove godine, oko 23 ~asa.

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 13

La`no prijavio da je postavqena bomba u kafi}u “Kazino“
MODRI^A - Modri~ka policija uhapsila je sugra|anina G. J. zbog la`nog prijavqivawa da se u kafi}u “Kazino“ nalazi eksplozivna naprava, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Doboj. U policiji su istakli da je istragom utvr|eno da je on 8. jula la`no prijavio da se u kafi}u “Kazino“ nalazi eksplozivna naprava, koja }e eksplodirati u jedan ~as iza pono}i, zbog ~ega je evakuisano oko 500 gra|ana iz lokala. N. T.

Policija

Tu~a vi{e zatvorenika u Kazneno-popravnom zavodu Fo~a

Vijesti
^elinac

Dugogodi{wi robija{i pretukli ubicu dje~aka
Ne|o Samarxi}, Sa{a Vidovi}, Miqan Vujovi} i Aleksandar Miqatovi} {akama i metalnim {ipkama istukli Milu Rosi}a. Rosi}u `ivot nije ugro`en. Svi osu|eni na dugogodi{we zatvorske kazne
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Objesio se zbog bolesne `ene
^ELINAC - Milenko Jovanovi} (75) iz Jo{avke kod ^elinca objesio se u ~etvrtak nakon {to mu je supru ga Ne ven ka do `i vje la mo`dani udar i smje{tena u bawalu~ki Klini~ki centar, javila je u petak Srna.

Trebiwe

Maloqetnik zate~en u kra|i
TREBIWE - Pripadnici policijske stanice za bezbje dnost sao bra }a ja Tre biwe u srijedu su oko 23.45 ~asova zatekli i uhapsili maloqetnika prilikom poku{aja kra|e, potvr|eno je u petak u CJB Trebiwe. G. O.

FO^A - U Kazneno-popravnom zavodu Fo~a u ~etvrtak oko 12.30 ~asova do{lo je do tu~e vi{e zatvorenika, u kojoj je jedan od wih zadobio te{ke tjelesne povrede, saop{tio je u petak Centar javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. “Glas Srpske“ saznaje od izvora bliskog istrazi da su zatvorenici Ne|o Samaryi}, Sa{a Vidovi}, Miqan Vujovi} i Aleksandar Miqatovi} {akama i metalnim {ipkama istukli Milu Rosi}a. - Rosi} je zadobio povrede po cijelom tijelu i prevezen je u Kli ni ~ki cen tar Fo~a, gdje je zadr`an na lije~ewu - rekao je ovaj izvor. U Klini~kom centru Fo-

Sokolac

Aleksandar Miqatovi}

Miqan Vujovi}

FOTO: GLAS SRPSKE

Polupana stakla na “mercedesu“
SOKOLAC - Lice M. P. je prijavilo policiji u Sokocu da je nepoznata osoba polomila predwe i zadwe vje tro bran sko sta klo na wego vom vo zi lu “mer ce des“, koje je bilo parkirano po red lo kal nog pu ta u mjestu @qebovi, saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

~a rekli su da je Rosi} u wihov centar dovezen u ~etvrtak poslije podne sa vi{e povreda i posjekotina po glavi i tijelu. - Ro si }u `i vot ni je ugro `en, ali je za dr`an u Klini~kom centru na daqem lije~ewu i uradi}e se jo{ nalaza da bi provjerili da li je eventualno zadobio neke ozbiqnije povrede - dodali su u KC Fo~a. U~e sni ci tu ~e u KPZ Fo~a nala ze se zbog po~i-

wenih te {kih kri vi ~nih djela i osu|eni su na vi{egodi{wu robiju. Ne|o Samaryi} u aprilu 2006. godine u Sudu BiH progla{en je krivim za zlo~ine protiv ~ovje~nosti za sistemat ska si lo vawa Bo{wakiwa u Fo~i i osu|en je na 13 godina zatvora.

ROSI] zadobio vi{e povreda i posjekotine po glavi i tijelu
On je progla{en krivim za devet od deset ta~aka optu`nice, koja ga je teretila za ubistva, odvo|ewa u ropstvo, deportaciju, silovawe, se ksu al no rop stvo i dru ge zlo~ine protiv ~ovje~nosti. Vujovi} iz Bile}e osu|en je na osam godina zatvora zbog podmetawa bombe pod slu`beni automobil biv{eg komandira Jedinice DGS-a u Trebiwu Miodraga

Kunda~ine. Sa{a Vidovi} iz Zenice u aprilu 2005. godine osu|en je na ~etiri godine zatvora zbog pqa~ke ekspoziture Pavlovi} banke u Dowoj Trnovi, iz koje je 2004. godine ukrao 3.400 maraka. Vidovi} je 2007. godine pobjegao iz zatvora i oti{ao u Srbiju, ali ga je novosadska polici ja uhap si la 14. apri la 2008. godine i deportovala u BiH.

Mile Rosi} je sredinom septembra 2005. godine osu|en na 13 go di na za tvo ra zbog ubistva ~etrnaestogodi{weg dje~aka. On je zajedno sa jo{ dvi je oso be 2. avgusta 1997. godine na putu Bijeqina - Br~ko, u mjestu Qeqen~a, presreo automobil “pe`o 405” u namjeri da ga opqa~kaju, ali kad pqa~ka nije krenula kako su planirali, on je ubio dje~aka.

Kne`evo

Otu|io 20 kubika ogreva
KNE @E VO - Po li ci ja iz Kne`eva privela je i saslu{ala M. M. zbog sumwe da je bespravno posjekao 20 ku bi ka ogre vnog drve ta vla sni{ tvo Zemqora dni ~ke za dru ge “15. maj“ iz Kne`eva, rekli su u petak u CJB Bawalu ka. Ukra de ni ogrev je pro na |en i bi }e vra}en vlasniku. N. T.

ALEKSANDAR MIQATOVI]
Aleksandar Miqatovi} iz Bawaluke u februaru 2008. godine osu|en je na 16 i po godina zatvora zbog ubistva sugra|anina Sa{e Ili}a (31). Miqatovi} je na po~etku su|ewa wemu i wegovoj djevojci, drugooptu`enoj Jeleni Tegel iz Bawaluke, u potpunosti priznao djelo, odnosno da je na parkingu ispred bawalu~kog Klini~kog centra u nasequ Paprikovac ubio Ili}a. Zlo~in je po~iwen na o~igled zaposlenih i pacijenata u KC.

Ne|o Samarxi}

Na seoskom zboru no`em ranio poznanika
SRBAC - S. B. iz [e{kovaca ranio je no`em poznanika S. M. iz Kosjerova na tradicionalnom narodnom zboru koji se u srijedu odr`avao u Kukuqama kod Srpca. Prema izjavama o~evidaca, S. B. je automobilom prolazio seoskim putem na kojem se odr`avao narodni zbor, kojem je prisustvovalo nekoliko stotina mje{tana. U tom trenutku, na putu je stajao S. M., koji je rukom udario u krov automobila, poslije ~ega je voza~ iza{ao napoqe i zapo~eo verbalni duel, koji se ubrzo pretvorio u fizi~ki obra~un. S. B. je potegao no` i ranio S. M. u predjelu lijeve nadlaktice, nanijev{i mu lake tjelesne povrede. D. J.

Identifikovano tijelo Salamadiji za ubistvo Markovi}a 17 godina zatvora Milana Are`ine
TREBIWE - Okru`ni sud u Trebiwu osudio je Zorana Salamadiju iz Fo~e na kaznu zatvora od 17 godina zbog ubistva Bratislava Markovi}a, poku{aja ubistva wegovog brata Vladislava Markovi}a i policajca Zorana Veqi}a. Sud je utvrdio da je Salamadija 29. avgusta 2009. godine poslije pono}i u centru Fo~e iz pi{toqa za koji nije imao dozvolu ispalio tri hica od kojih je jedan pogodio Bratislava i nanio mu smrtonosne povrede, dok je drugi hitac pogodio policajca nanijev{i mu te{ku povredu opasnu po `ivot, prenosi Srna. On je poslije toga iza{ao iz vozila i ispalio tri hica prema bratu nastradalog, Vladislavu Markovi}u, ali ga nije pogodio. SARAJEVO - Le{ mu{karca koji je 6. jula prona|en u koritu rijeke Kasindolke u blizini Klini~kog centra Kasindo u Isto~noj Iliyi je tijelo Milana Are`ine (41), nas tawenog u op {ti ni No vi Grad u Sa ra jev skom kantonu. Le{ je identifikovala Milanova majka Kata na osnovu fotografija, garderobe, nakita i karakteristi~ne tetova`e na lijevoj podlaktici. Milan je koristio opojne droge i bio pripadnik sekte “Hare Kri{na“. Obdukcijom tijela utvr|eno je da je imao povrede grudnog ko{a koje su, najvjerovatnije, nastale padom u rije~no korito, nakon ~ega je do{lo do gu{ewa i utapawa.

14 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Srbija
Bruno Vekari}

Mira Markovi} je moja drugarica, ~esto se ~ujem sa wom. Sve {to je ti{ti podeli sa mnom. Milutin Mrkowi}, ministar infrastrukture Srbije

FOTO: AGENCIJE

Uzorci zemqe poslati na analizu
BEOGRAD - Zamjenik tu`ioca za ratne zlo~ine Bruno Vekari} potvrdio je u petak Tanjugu da su nadle`ne ekipe u mjestu Rudnica kod Ra{ke uzele uzorke zemqi{ta i proslijedile ih nadle`nom institutu, kako bi se utvrdilo da li na toj lokaciji postoji masovna grobnica. Vekari} nije mogao da precizira kada }e biti gotove analize, jer sve sada zavisi od procesa vje{ta~ewa. Prema wegovim rije~ima, analizom zemqi{ta treba da se utvrdi da li u wemu postoje organske materije i da li je na toj lokaciji eventualno nabacivana zemqa. U mjestu Rudnica odre|enom mehanizacijom je vr{eno uzimawe uzoraka zemqi{ta.

Ministar unutra{wih poslova Kosova

Na sjever {aqu policijske snage
PRI[TINA - Ministar unutra{wih poslova Kosova Bajram Reyepi izjavio je da }e kosovske vlasti na sjever Kosova poslati specijalne jedini ce po li ci je ra di uspostavqawa reda i mira. Reyepi je za list “Koha ditore“ rekao da kosovska policija ima potpisan sporazum sa EULEX-om da na sjever Kosova budu poslate specijalne snage kosovske policije za

Akcija hap{ewa izvedena u nekoliko gradova

Sedmoro uhap{eno zbog malverzacija sa dr`avnim kreditima

operativnu za{titu. - U okviru specijalne jedinice ima i srpskih policajaca. Bi }e po sla ti ta mo da reaguju da se ne bi pomislilo da su te jedinice protiv srpske zajednice. Zadatak }e im biti da pomognu u uspostavqawu reda i zakona i ukoliko se uka`e potreba za wihovom pomo}i, ima}e pravo da idu do Leposavi}a, do granice - rekao je Reyepi.

Osumwi~eni da su pronalazili zainteresovane za kredite kod Fonda za razvoj, bez namjere da se wihovi vlasnici zaista bave registrovanom delatno{}u
BEO GRAD - Po li ci ja Srbije uhapsila je slu`benika Fonda za razvoj i jo{ {est osoba zbog malverzacija s kreditima Fonda koji su bi li na mi jeweni privrednicima. Sumwa se da su privedeni potpisali 95 la `nih ugo vo ra, a kao protivuslugu od klijenata dobijali novac, javio je B92. Grupa je osumwi~ena da je pronalazila zainteresovane za kredite kod Fonda za ra zvoj, bez na mje re da se wihovi vlasnici zaista bave registrovanom delatno{}u. Policija sumwa da je na taj na~in zakqu~eno 95 ugovo ra na osnovu kojih je iz buyeta Srbi je is pla}eno 200 miliona dina ra (oko dva mi li ona evra). Uhap{eni su pravnik - procjeniteq rizika u Fondu za razvoj Republike Srbije Radovan Mitro vi}, kao i Mio drag Mileti} iz Ivawice, Dragi} Jawi} iz Pan~eva, Rado{ Dos ta ni} iz Lu ~a na, Sini{a Milutinov iz Pan~eva, Milinko Mijailovi} iz Ivawice i Ra den ko Da co vi} iz U`ica. O s umwi~eni se terete da su od fe bru ara do jula ove godine, pronalazili osobe zain te re so va ne za do bi jawe po voqnih po ~e tnih tzv. “start-ap” kredita i kredita za ve} postoje}a preduze}a kod Fon da, bez na mje re da se wihovi vlasnici bave delatno{}u za koju su se registrovali.

Za la`ne ugovore primali novac
no vac kao pro ti vu slu gu, a Mitrovi} je uhap{en u U`icu u trenutku kada je primao mito od 3.000 evra i 100.000 dinara. - Ova kriminalna grupa pre dvo |e na Mi tro vi }em i vlasnicima vi{e privatnih agencija koje su pravile fiktivne biznis planove pronalazila je lica koja nisu bila zainteresovana niti su ispuwavali uslove za dobijawe kredita Fonda za razvoj Republike Srbije. Ovim licima su ispla}ivali nov~ana sred stva a za uz vrat uzimali proviziju - rekao je direktor policije Milorad Veqovi}. On je rekao i da je prema operativnim saznawima broj odobrenih kredita ve}i i da su odobrena sredstva od 20 miliona evra. Veqovi} ni je mo gao da odgovori na pitawe da li se u na re dnim da na u okvi ru ove akci je mo gu o~e ki va ti privo|ewa i ~elnika nekih krupnijih privrednih subjekata.

Dragan [utanovac, ministar odbrane

U regionu postoje asimetri~ne prijetwe

Dragan [utanovac

FOTO: ARHIVA

BEOGRAD - Ministar odbrane Srbije Dragan [utanovac izjavio je da u regionu, iako nema prijetwi vojnog ugro`avawa bilo koje teritorije, postoje asimetri~ne prijetwe, kao {to je pro{losedmi~ni teroristi~ki akt u Kosovskoj Mitrovici u kojem je jedna osoba poginula, a vi{e raweno, javile su agencije. [utanovac je poru~io da Srbija ne}e u~initi nijedan pogre{an akt ugro`avawa bezbjednosti bilo kog susjeda. On je istakao da Srbija istovremeno `eli da zemqe regiona pomognu tamo gdje su u mogu}nosti da se za{tite `ivoti Srba “koji ni na koji na~in ne ugro`avaju druge“, pogotovo ne na Kosovu.

MINISTARSTVO EKONOMIJE
U Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja re~eno je da je kontrola izdavawa kredita iz Fonda za razvoj po~ela prije oko godinu dana, po nalogu tog ministarstva, i da je do sada podnijeto oko 50 krivi~nih prijava, a dokumentacija je predata policiji na daqu obradu. - Nastavi}emo da strogo kontroli{emo sve subjekte koji dobijaju kredite Fonda, kao i na koji na~in te kredite realizuju - re~eno je u Ministarstvu ekonomije.

POTPISALI 95 la`nih ugovora
Uha p{e ni su zah tje ve pripremali prikupqawem i sa ~iwavawem la `ne do ku mentacije, a osumwi~eni iz Fonda za razvoj je zahtjeve pri ori te tno obra |i vao i rje{avao pozitivno. Za odobravawe kredita dobijali su

Advokat Slobodan Ru`i} svjedo~io na su|ewu Sretenu Joci}u
DOBRA VIJEST

NOVI SAD
Novosadska policija je prve ve~eri muzi~kog festivala “Egzit“ privela i odredila zadr`avawe do 48 ~asova dvojici dr`avqana Srbije zbog sumwe da su trgovali drogom, dok je 19 stranaca privedeno zbog posjedovawa narkotika, javile su u petak agencije.

\urovi} platio Matani}evu odbranu
BEOGRAD - Na su|ewu za ubistvo vlasnika hrvatskog “Nacionala” Ive Pukani}a pred Spe ci jal nim su dom u Beogradu u petak je svjedo~io advokat Slobodan Ru`i}, koji je prije pet godina zastupao jednog od optu`enih u Hrvatskoj za to ubistvo, Roberta Ma ta ni }a, ~iju je odbranu platio Slobodan \urovi}. Ru`i} je pred Posebnim odjeqewem Vi{eg suda u Beogradu rekao da je branio Matani}a prije pet godina kada je uhap{en u Negotinu zbog ilegalnog ulaska u Srbiju, kao i da je tada sa Matani}em uhap{en i Tomislav Marjanovi}, jedan od krunskih svjedoka u ovom postupku, javile su agencije. kratko trajao Matani} osu|en na 2,5 godina zatvora i upu}en na izdr`avawe kazne u Sremsku Mitrovicu dok je Marjanovi} oslobo|en. Ru`i} je naveo da je dio honorara za odbranu Matani}a dobio od wegove majke, a dio od 10.000 evra od Slobodana \urovi}a, tako|e optu`enog za u~e{}e u ubistvu Pukani}a u postupku koji se vodi pred hrvatskim pravosudnim organima. Matani} mu, kako je kazao, ni ka da ni je po miwao Sretena Joci}a, zvanog Joca Amsterdam, \urovi}a niti druga imena osim wegove majke, opisuju}i Matani}a kao veoma rezervisanog ~ovjeka. U petak je svjedo~io i Aleksandar Pej~inovi} koji je rekao da sa optu`enim Milenkom Kuzmanovi}em bio u Hrvatskoj i da su se oba puta sastali sa Ro ber tom i Lu kom Matani}em i Amirom Mafalanijem, ali da ne zna o ~emu su pri~ali.

BEOGRAD
Na putevima u Srbiji postoji 160 “crnih ta~aka“ uglavnom na Koridoru 10, Ibarskoj magistrali i na putu od U`ica do Crne Gore. “Putevi Srbije“ izdvojili su 100 miliona dinara za wihovu sanaciju. Srbija bi mogla za 30 odsto da smawi broj poginulih otklawawem “crnih ta~aka”.

MATANI] NIKAD advokatu nije spomiwao Joci}a
- Matani}eva majka Milka je potpisala punomo}je za odbranu - rekao je Ru`i}, dodaju}i da je u postupku koji je

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 15

Ja sam vizionar i strateg, ne bavim se skupqawem lopti.

Region
Hrvatska me|u 20 privredno najugro`enijih zemaqa na svijetu

@eqko Kerum, gradona~elnik Splita

Sr|an Mili} - Boris Tadi}

Krajwe vrijeme je da ne{to uradimo. Ako to ne uradimo sada, a mora}emo stvari mijewati, kasnije }e biti jo{ bolnije i te`e, upozorio Rohatinski
ZA GREB - Hrvat sku su zapqusnule crne privredne prognoze, od pada doma}eg bruto proizvoda pa do najnovije qestvice uglednog london skog kon sul tan tskog preduze}a CMA na kojoj se Hrvatska, po vjerovatno}i bankrota u sqede}ih pet godina, nalazi me|u 20 najugro`enijih dr`ava na svijetu, javio je RFE. Na pos to je }u si tu aci ju Vladu Hrvatske upozoravaju i doma}i i svjetski ekonomski stru~waci, jer }e doma}i bruto proizvod do kraja godine pasti do dva, a mo`da i vi{e odsto. Na prvom mjestu te qestvice nalazi se Venecuela sa 58,4 odsto izgleda, na drugom je Gr~ka s 53 odsto, a tre}a Argentina sa 48 odsto izgleda za takav crni scenarij. Hrvatska je na 16. mjestu. - Krajwe je vrijeme da ne{to uradimo. Ako to ne uradimo sada, a mora}emo stvari mijewati, kasnije }e biti jo{ bolnije i te`e - upozorio je gu ver ner Na ro dne ban ke @eqko Rohatinski. Hrvatski javni dug dosegao je polovinu doma}eg bruto proizvoda, a na koqena je baca i ogroman spoqni dug od oko 45 milijardi evra, koji }e se prema guvernerovim procjena-

Prijeti bankrot u sqede}ih pet godina

Potrebna tje{wa saradwa dvije dr`ave

Boris Tadi} u Crnoj Gori

PODGORICA - Lider Socijalisti~ke narodne partije u Crnoj Gori Sr|an Mili} rekao je u petak razgovoru sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em da mora da postoji {to tje{wa saradwa vlada dvije dr`ave, ministarstava i gradova. - Bez te saradwe gra|ani Srbije i Crne Gore ima}e velike probleme u ostvarewu svojih prava - rekao je Mili}. Prema wegovim rije~ima, neophodno je potpisati sporazume koje su Srbija i Crna Gora potpisale sa drugim zemqama regiona. Tadi} je u petak boravkom u Herceg Novom i selu Smrije~no u Pivi zavr{io dvodnevnu posjetu Crnoj Gori.

Me|imurska `upanija

Stanovnicima i sindikalcima situacija odavno “crna“

FOTO: ARHIVA

Drogirao i silovao maloqetnicu
^AKOVEC - Hrvatska policija uhapsi la je u petak mu {kar ca (44) iz Pre lo ga kraj ^akovca zbog sumwe da je drogirao i silovao 14-godi{wakiwu iz Pi{korovca u Me|imurskoj `upaniji, javili su hrvatski mediji. I mu{karac i djevoj~ica su pripadnici romske nacionalne mawine. Djevojka je pro{le sedmice oti{la od ku }e, a na kon {to je ni je mogao prona}i wen brat je policiji prijavio nestanak. Tokom potrage za wom policajci su priveli mu{karca starog 44 godine, a za wim je u po li cij sku sta ni cu u Prelogu do{la i djevojka za kojom su tragali. Kriminalisti~kom istragom utvr|eno je da je uhap{eni u WC-u u sklo pu kupali{ta “Akvasiti“ kod Va ra `di na pri si lio ma loqetnicu na polni odnos, a pri je to ga je pri si lio da konzumira marihuanu i amfetamin.

ma do kraja godine pove}ati sa 95 na sto od sto BDP-a, u posqedwih {est go di na je rastao skoro duplo br`e od doma}eg bruto proizvoda. Hrvatskoj pada i kreditni rej tin ga, a na evrop skom tr`i{tu novca na jesen, upozorava Rohatinski, i ne}e biti puno slobodnih sredstava i bi}e skupi. - Sada je i guverner postao “katastrofi~ar“. Wegova ocjena je veoma zabriwavaju}a, jer ona ukazuje zapravo {to se to sve akumuliralo u Hrvat-

skoj godinama i sada stvari treba rje{avati, a mogu}nosti za socijalno odgovorno rje{ewe sva kim su da nom sve mawe - rekao je ekonomista Guste Santini.

HRVATSKU “na noge“ baca ogroman spoqni dug
On ocjewuje da je situacija jo{ gora od one koju je guverner iznio pred saborskim zastupnicima. Isto procjewuje i profesor na zagreba~kom Ekonomskom fakultetu Qubo Jur~i}. - Zakqu~ke donosim na temequ vladinih mjera. Nije rje {ewe u smawivawu po tro{we, {to je na prvi pogled dobro, nego u stimulisawu ko-

risne potro{we, jer smawivawe potro{we i javne potro{we zna~i da neko odmah za taj iznos izgubi posao – kazao je Jur~i}. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre{imir Sever je istakao da je sindikatima i stanovnicima ve} odavno “crno“, iako je hrvatska premijerka Jadranka Ko sor ne da vno izja vi la da Hrvatsku ~eka te{ka, ali ne i crna jesen. On smatra da Vlada nije smjela dopustiti poskupqewe struje od deset odsto kako je najavqeno jer time, tvrdi Sever, ne}e puno dobiti, osim jo{ ve}e buyetske rupe. - To }e se slo mi ti na krhkoj privredi i le|ima gra|ana istakao je Sever.

Pravoslavno grobqe kod Lipika

Zavr{ena ekshumacija srpskih civila
LIPIK - Na pravoslavnom grobqu u Kukuwevcu kod Lipika u petak je okon~ana ekshumacija posmrtnih ostataka 19 srpskih civila ubijenih tokom rata u Hrvatskoj, javile su agencije. U Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu po~e}e wihova potpuna obrada radi utvr|ivawa identiteta. - U ~etvrtak su ekshumirani posmrtni ostaci 12, a u petak sedam lica za koja se pretpostavqa da su srpske civilne `rtve koje su 1991. godine nestale u Pakra~koj Poqani - potvrdio je {ef Kancelarije za zarobqena i nestala lica Vlade Hrvatske Ivan Gruji}. On je rekao da su ovi posmrtni ostaci prona|eni 1993. godine u zoni odgovornosti argentinskog bataqona UN. Taj bataqon ih je prona{ao, izvr{io odre|ene obrade i pokopao na jednom mjestu u blizini puta u Pakra~koj Poqani.

STANOVNICI
Ve}ina stanovnika Hrvatske ka`e da nema vi{e snage da komentari{e, a ni slu{a crne prognoze i prijetwe o privrednom slomu, svega im je ka`u, dosta. - Bez srama su i vi{e ne znaju na koji na~in bi nas jo{ mogli pqa~kati, pa su najavili poskupqewe struje. Ja, jednostavno, zatvaram televizor kazao je jedan Zagrep~anin.

@eqko Rohatinski

Stabilni odnosi izme|u Hrvatske i Crne Gore

Prevlaka vi{e nije prepreka
PODGORICA, DUBROVNIK - Odnosi izme|u Hrvatske i Crne Gore potpuno su stabilni i pitawe razgrani~ewa na Prevlaci vi{e ne predstavqa nikakvu prijetwu, ocijenili su {efovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Milan Ro}en i Gordan Jandrokovi} u Dubrovniku, javili su u petak podgori~ki mediji. Ministri su dogovorili nastavak rada Me|udr`avne komisije za razgrani~ewe Crne Hore i Hrvatske i odr`avawe druge formalne sjednice, na kojoj }e dvije strane detaqnije analizirati predlo`ene tekstove Posebnog sporazuma.

DOBRA VIJEST

SKOPQE
Jedan skopski po{tar pet godina je podizao penzije umrlih gra|ana i na taj na~in za sebe uzeo oko 10.000 evra. S. P. (54) potpisivao je uplatnice koje su glasile na dva lica, od kojih je jedno preminulo jo{ 1992. godine, a drugo u junu 2006. godine. Jedan potpisani primjerak je vra}ao, a novac zadr`avao za sebe.

SUD U HAGU }e presuditi kome pripada Prevlaka
Taj dokument treba da bude upu}en pred Me|unarodni sud pravde u Hagu, koji }e presuditi u sporu Hrvatske i Crne

Gore oko toga kome pripada poluostrvo Prevlaka. Jandrokovi} je rekao da Hrvatska postizawe dogovora i potpisivawe Posebnog sporazuma smatra va`nim, jer }e se time stvoriti uslovi za odre|ivawe granice na moru, u skladu s najvi{im me|unarodnim standardima mirnog rje{avawa spo rova, preno si {tampa. Ministri su se saglasili da }e se na taj na~in dodatno

obezbijediti razvoj dobrosusjedskih odnosa i stvoriti temeqi za daqe razvijawe me|usobnih odnosa. Ocijenili su da na~in na koji Crna Gora i Hrvatska rje{avaju ovo pitawe, “u evropskom duhu dobrosusjedstva, mo`e slu`iti kao primjer ~itavoj regi ji“ i saglasili se da pitawe razgrani~ewa ni za Crnu Goru, ni za Hrvatsku, ne predstavqa otvoreno pitawe.

BITOQ
Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je Makedoniji kredit od 17,6 miliona evra za rekonstrukciju `eqezni~ke pruge Tabanovce - \ev|elija, kao dio koridora 10. Sredstvima }e biti rekonstruisane ~etiri dionice, ukupne du`ine 53 kilometra. Poslije rekonstrukcije tro{kovi `eqeznice bi}e smaweni, a brzina vozova pove}ana.

LO[A VIJEST

16 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

TOP STORIES CNN

Svijet
Wujork

Zdravstveno stawe lidera Radni~ke partije Kurdistana Abdulaha Oxalana koji je u zatvoru u Turskoj, poboq{ano je, navodi se u najnovijem izvje{taju Komiteta protiv torture

Savjeta Evrope. Komitet je naveo da su zatvorski uslovi, tako|e, boqi i da je Oxalan od novembra pro{le godine u zatvoru ostrva Imrali, na sjeverozapadu Turske.

“Forbsova“ lista najbogatijih monarha

Izbo ~etvoro no`em
WUJORK - Mentalno nestabilni mu{karac izbo je no`em ~etvoricu qudi i razbio izlog jednog restorana u Wujorku. Prije nego {to su prolaznici uspjeli da ga obuzdaju, napada~ je izbo jednog ~ovjeka u stomak, jednog u nogu, a dvojicu u grudni ko{ i ruke, izvijestio je u petak “Wujork tajms“ i dodao da su sva ~etvorica rawenih u stabilnom zdravstvenom stawu. ^ovjek je potom pobjegao u park, u kojem je odr`avana {kola plesa. Tamo je izbo dvojicu mu{karaca, od kojih je jedan uspio da mu oduzme no` i uz pomo} drugih qudi da ga zaustavi dok nije do{la policija.

Kraq Tajlanda na prvom mjestu
Tajlandski monarh je pro{le godine bio prinu|en da se bori s politi~kom nestabilno{}u u zemqi i sopstvenim zdravstvenim problemima, ali je wegovo bogatstvo od 30 milijardi dolara netaknuto
Kraq Tajlanda

Istra`ivawe u zapadnoj Evropi

Podr{ka zabrani burke

PARIZ - Ve}ina gra|ana za pa dne Evro pe po dr`a va uvo |ewe za bra ne no {ewa burki koje potpuno pokrivaju tijelo i lice muslimanki koje ih nose, dok se ve}ina Amerikanaca tome protivi, pokazali su rezultati istra`i vawa svjet skog ja vnog mwewa. Is tra `i vawe Pju glo bal pro je kta o po na {awu, obavqeno u aprilu i maju, ukazuje na to da 82 odsto Francuza podr`ava uvo|ewe zabrane.

Visoki procenat podr{ke zabrani no{ewa burki ispoqili su i Ni jem ci - 71 odsto, Britanci - 62 odsto i [panci - 59 procenata. U SAD, me|utim, tek 28 odsto ispitanika je izjavilo da podr`ava uvo|ewe zabrane no{ewa burki, prenio je AP. Is tra `i vawe je ura |e no na uzor ku od 4.000 qudi u pet dr`ava s gre{kom od ~etiri do pet procentnih poena.

Tajvan

Tu~a u parlamentu
TAJVAN - Tajvanski parlament li~io je na borbeni ring kada je tokom rasprave o ratifikaciji trgovinskog sporazuma s Kinom izbila tu~a. Samo nekoliko minuta po otvarawu sjednice poslanici iz opozicije koji su htjeli da blokiraju odobrewe sporazuma o ekonomskoj saradwi sukobili su se s kolegama iz vladaju}e Nacionalisti~ke stranke zbog kontrole nad govornicom. Osim {to su se ga|ali predmetima, poslanici su se polivali vodom i {utirali. Nekoliko osoba je povrije|eno.

WUJORK - Listu najbogatijih monarha, prema rejtin gu ~a so pi sa “For bs“, ponovo predvodi kraq Tajlanda Bumibol Aduqadej sa 30 milijardi dolara, koji je bezmalo 67 puta bogatiji od britanske kraqice Elizabete Druge. Tajlandski monarh je pro{le godine bio prinu|en da se bori s politi~kom nestabilno{}u u zemqi i sopstvenim zdravstvenim problemima, ali je wegovo bogatstvo netaknuto. Drugu poziciju na rejtingu zauzeo je sultan Bruneja Hasan al Bolkija s imovinom vrijednom 20 milijardi dolara (istom kao pro {le go di ne). Zahvaquju}i konzervativnoj ekonomskoj politici i vezivawu vrijednosti nacionalne valute za singapurski dolar, on i wemu povjeren sultanat su svjetsku ekonomsku krizu pre`ivjeli bez ve}ih posqedica. “Kraqevska bronza“ u rejtingu je pripala kraqu Saudijske Arabije Abdulu ibn Abdul Azizu, ~ije je bogatstvo za godinu dana uve}ano sa 17 milijardi na 18 milijardi do-

Princ Monaka Albert Drugi s vjerenicom

FOTO: AGENCIJE

lara. Privredu wegove zemqe kriza je prakti~no mimoi{la, i ove godine, kako se o~ekuje, ostvari}e rast od ~etiri odsto. Na ~et vrtu po zi ci ju, sa tre}e u pro{loj godini, skliznuo je pred sje dnik Uje diwenih Arapskih Emirata {eik Halif ben Zaid al Naha jan, ~i ja se imo vi na smawila na 15 milijardi sa 18 milijardi dolara.

Petorku najbogatijih monarha zatvara {eik Emirata Dubaija Muhamed ben Ra{id al Maktum, ~ije se bogatstvo smawilo sa 12 milijardi na 4,5 milijardi dolara.

BRITANSKA kraqica na 12. mjestu
Drugu petorku najbogatijih krunisanih glava predvodi knez Lihten{tajna Hans-Adam Drugi s nepromijewenom imovinom od 3,5 milijardi dolara i kraq Maroka Mohamed ^etvrti sa 2,5 milijardi. Katarski {eik Hamad Ben Yasem al Tani je uspio da za godinu uve}a svoje bogatstvo na 2,4 sa dvije milijarde dolara, {to je i razumqivo, s obzirom na to da rukovodi jednom

Elizabeta
Britanska kraqica Elizabeta Druga je na listi tek na 12. mjestu s bogatstvom od 450 miliona dolara. Iza we slijedi kuvajtski {eik Ahmed al Abdala as Sabah, ~ije se bogatstvo za godinu dana smawilo na 350 sa 400 miliona dolara, dok je bogatstvo holandske kraqice Beatriks za godinu dana ostalo nepromijeweno (200 miliona dolara).

od najuspje{nijih svjetskih ekonomija, ~iji se rast zasniva na pove}awu cijena nafte i gasa. Listu milijardera zatvara princ Monaka Albert Drugi s bogatstvom vrijednim milijar du do la ra. Bo gat stvo kraqevske porodice obuhvata nekretnine, umjetni~ka djela, old tajmer automobile, marke i udio u kazinu Monte Karla. Na desetom mjestu “Forbsovog“ rejtinga je princ Karim al Hu se ini, Aga-Han (imam muslimanske {iitske op{tine), s imovinom od 800 miliona dolara, a za wim slijedi sultan Omana Kabus bin Said (700 miliona). Listu najbogatijih monarha planete zatvara kraq Svazilenda Msvati Tre}i sa 100 miliona dolara.

DOBRA VIJEST

IRAN
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinexad izjavio je u Abuxi da me|unarodne sankcije koje su Iranu “nametnule arogantne zapadne sile” ne}e usporiti napredak zemqe na nuklearnom programu. “Makar oni pretvorili sve papire ovog svijeta u rezolucije protiv na{e zemqe, ne}e biti ni minimalnih promjena u na{em nuklearnom programu”, izjavio je on.

TURSKA
Istanbulska direkcija za bezbjednost uhapsila je trojicu bugarskih dr`avqana, me|u kojima i slu`benika bugarskog konzulata u Istanbulu, zbog sumwe da su umije{ani u organizovanu trgovinu drogom. Sud u Istanbulu odredio je pritvor Aliji Molu, Mehmetaliji Molu i Rafetu Juseinu.

Iranka ne}e biti kamenovana
TEHERAN - Vlasti u Teheranu objavile su u petak da ne}e izvr{iti smrtnu kaznu kamenovawem nad Sakineh Mohamadi A{tijani zbog preqube, ali jo{ nije jasno da li }e ova `ena biti oslobo|ena smrtne kazne. Advokat odbrane i aktivisti za qudska prava upozorili su da je izvr{ewe kazne nad ovom `enom izvjesno po{to su odbijene molbe za milost, javio je Bi-Bi-Si. Sada je u toku me|unarodna kampawa kako bi se sprije~ilo izvr{ewe smrtne kazne nad wom, a Velika Britanija i Sjediwene Ameri~ke Dr`ave apelovale su u ~etvrtak na Iran da odustane od kazne kamenovawem.

Radi~ova novi premijer Slova~ke
BRATISLAVA - Predsjednik Slova~ke Ivan Ga{parovi~ imenovao je u ~etvrtak uve~e izbornog lidera Slova~ke demokratske i hri{}anske unije (SDKU) Ivetu Radi~ovu za novu premijerku Slova~ke. Prethodno je ostavku, a s wim automatski i cijela vlada, podnio dosada{wi premijer Robert Fico, a {ef dr`ave je prihvatio. Radi~ova predvodi vladu ~etiri stranke desnice i centra koja u parlamentu od 150 poslanika ima ve}inu od 79. Glavni prioriteti vlade desnice i centra koja se vra}a u Slova~koj na vlast poslije ~etiri godine vladavine qevice bi}e zaustavqawe ubrzanog rasta zadu`ewa Slova~ke.

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 17

Tri povrije|ena u trci sa bikovima u Pamploni
PAMPLONA - Tri osobe su povrije|ene, me|u kojima jedna te`e, u trci s bikovima u Pamploni u okviru {panskog festivala San Fermin. Trka s bikovima je trajala {est minuta i 23 sekunde, dvostruko du`e nego {to je uobi~ajeno vrijeme, a nakon {to se jedan od {est bikova izdvojio iz grupe i krenuo za trka~ima. Qekari iz bolnice u Pamploni rekli su da je jedan povrije|eni uboden rogom u predjelu kukova, a druge dvije osobe imaju lak{e povrede rebara i glave.

Obavqena najve}a razmjena ruskih i ameri~kih agenata od hladnog rata

Vijesti
Pakistan

Ameri~ki Sekretarijat za pravosu|e saop{tio da je Rusija pristala da ~etiri osobe osu|ene za {pijuna`u u korist Zapada razmijeni za deset lica nedavno uhap{enih u SAD pod optu`bom da su godinama radili kao ruski agenti

[pijuni razmijeweni na be~kom aerodromu

Samoubila~ki napad
PE [A VAR - Dva na est qudi je poginulo, dok je 90 povrije|eno u napadu za koji se sumwa da ga je iz vr{io bomba{ samoubica ispred kancelarije lokalne vlade u gradu Jakagundu u oblasti Mohmand, u pakistanskom plemenskom pojasu, izjavili su u petak lokalni zvani~nici.

Pert

Autom uletio u restoran
PERT - Bezbjednosne kamere u australijskom Pertu snimile su kako je voza~ s privremenom voza~kom dozvolom uletio kolima u prepun restoran, ali sre}om niko nije nastradao. Naj pri je su se su da ri li autobus i automobil, koji je od si li ne udar ca za vr{io u obli`wem japanskom restoranu. Situacija je bila haoti~na, a jedan od svjedoka, `ena koja je pre `i vje la ek splo zi ju bombe na Baliju pro{le godine, ka`e da joj je sada bilo mnogo gore.

Razmjena obavqena na be~kom aerodromu

FOTO: AGENCIJE

VA [IN GTON - De set osoba koje ameri~ko dr`avno tu`ila{tvo tereti da su bili agenti ruske vlade, deportovano je u petak iz SAD, u zamjenu za ~etvoro Rusa zato~enih pod optu`bama da su {pijunirali u korist Zapada, javile su agencije. De se to ri ca su naj pri je pred sudom u Wujorku priznali krivicu, zatim je sud donio odluku o deportaciji, a nekoliko ~asova potom oni su smje{teni u avion na liniji za Moskvu, javio je AP. Najve}a razmjena {pijuna izme|u Va{ingtona i Moskve jo{ od vremena hladnog rata obavqena je na be~kom aerodromu [vehat.

Ameri~ki Sekretarijat za pravosu|e saop{tio je da je Ru si ja pris ta la da ~e ti ri osobe osu|ene za {pijuna`u u korist Zapada razmijeni za deset lica nedavno uhap{enih u SAD pod optu`bom da su godinama radili kao ruski agenti. Por tpa rol Stejt de par tmenta Mark Toner saop{tio je da je odluka ameri~ke vlade bila motivisana bezbjednosnim i humanitarnim razlozima. - Mre`a ilegalnih agenata koji su radili u SAD je rasturena. Nema nikakve zna~ajne koristi po nacionalnu bez bje dnost iz pro du `e nog dr`awa u zatvoru u SAD tih deset ilegalnih agenata - re-

kao je Toner. S druge strane, portparol ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, Natalija Timakova saop{tila je da je on potpi sao ukaz o po mi lo vawu ~etvorice ruskih gra|ana osu|enih na zatvorske kazne zbog {pijuna`e. Ona je rekla da su abolirani biv{i pukovnik obavje{tajne slu`be za inostranstvo Aleksandar Zaporo{ki, analiti~ar za kontrolu naoru`awa Igor Sutjagin, biv{i pukovnik vojne obavje{tajne slu`be Sergej Skripal i Genadij Vasilenko, i precizirala da su svi oni zatra`ili pomilovawe. Sutjagin je odslu`io 11

godina u zatvoru Lefortovo, od 14 na koliko je bio osu|en, Zaporo{ki - skoro devet, a Skripal - 5,5 godina, prenijela je agencija Itar-Tass.

MEDVEDEV potpisao ukaz o pomilovawu
Sekretarijat za pravosu|e je naveo da je deset uhap{enih u SAD priznalo krivicu da su djelovali kao agenti strane vlade, ne obavijestiv{i o tome ameri~ke vlasti. U saop{tewu se precizira da je sedam optu`enih imalo la `na ime na i da su rus ki dr`avqani, tako da su “Ri~ard i Sintija Marfi“, u stvari,

Vladimir i Lidija Gurjev, a da “Majkl Zotoli“ i “Patri{a Mils“ imaju prava imena Mihail Kucik i Natalija Pere ver ze va. “Do nald Hauard Hitfild“ i “Trejsi Li En Fouli“ su Andrej Bezrukov i Elena Vavilova, dok je “Huan La za ro“ u stva ri Mi ha il Anatoqevi~ Vasewkov. Optu`eni Ana ^epmen i Mihail Semenko nisu krili svoje rusko dr`avqanstvo, niti prava imena, dok je Viki Pelaez porijeklom iz Perua. Jedanaesti optu`eni Kristofer Robert Mecos nalazi se u bjekstvu, po{to je poslije hap{ewa na Kipru pu{ten na slobodu uz kauciju, {to je iskoristio da nestane.

Panama

Sukob policije i radnika
PANAMA - Jedna osoba je poginula, a 100 je povri je |e no ka da su se na sje ve ru Pana me ra dnici na planta`ama banana tokom protesta sukobili sa policijom. @rtva sukoba je lider radni~kog sindikata Antonio Smit. Osamnaest lica je u te{kom stawu zbog povreda koje su za do bi li u pro vin ci ji Bokas del Toro, na sjeveru zemqe, na granici sa Kostarikom, javio je AP.

Identitet
Na saslu{awu pred Federalnim sudom u Wujorku, koji ih je osudio na vremenske kazne provedene u pritvoru, od wih se tra`ilo da priznaju svoj pravi identitet i da se odreknu dijela imetka koji su, kako se navodi, stekli prekr{ajima.

Kina

Ulaz u zatvor Lefortovo

Sintija Marfi

Igor Sutjagin

Zatrovani mlije~ni proizvodi
PE KING - Ki nes ka admi nis tra ci ja za kon trolu kvaliteta hrane zapli je ni la je 64 to ne sirovih mlije~nih proizvo da kon ta mi ni ra nih otro vnom in dus trij skom he mi ka li jom me la min, u provinciji Kinghaj, javila je u pe tak ki nes ka dr`avna novinska agenci ja Sin hua. Re zul ta ti ispi ti vawa po ka za li su da mlijeko u prahu sadr`i 500 puta vi{e melamina od maksimalnog nivoa.

Argentinski sud presudio u~esnicima “prqavog rata“

Krivi za mu~ewa i ubistva qudi
BUENOS AJRES - Sud u Buenos Ajresu je neke od najistaknutijih u~esnika argentinskog “prqavog rata“ proglasio krivim za otmice, mu~ewe i ubistva 22 qudi na po~etku vojne diktature prije vi{e od 30 godina. ^lanovi porodica `rtava su klicali i grlili se kada je su di ja u ~et vrtak izre kao ka znu do `i vo tnog zatvora za generala Lucijana Menendesa i biv{eg {efa tajne policije Roberta Albornosa zbog zlo~ina protiv ~ovje~nosti po~iwenih u tajnom logoru u argentinskoj sjeverozapadnoj provinciji Tukuman. Biv{i policajci, bra}a Luis Armando de Kandido i Karlos Esteban de Kandido, osu|eni su na 18, odnosno na tri godine zatvora. Su|ewe je privuklo veliku pa`wu ar gen tin ske ja vnos ti ka da je za {ti }e ni svjedok iznenada otkrio 259 strana tajnih dokumenata koje je prokrijum~ario iz logora i me |u das ka ma u po du krio tri decenije. Me|u dokazima je i spisak 293 lica koja je pritvorio Albornos i taj spisak je mnogima pru`io prve podatke o sudbini ~lanova wihovih po ro di ca vi {e od 30 godina po{to su oteti.

TAJNA dokumenta skrivena u podu
Do ka zni ma te ri jal sa dr`i i rukom pisane biqe{ke o mu~ewima, izvje{taje

o {pijunskim aktivnostima, imena tajnih agenata i identitet le{eva, a mnoga dokumenta nose `igove i potpise policije i vojnih agencija i wihovih zvani~nika. Procijeweno je da je od 1976. do 1983. godine ubijeno oko 13.000 qudi, dok organiza ci je za za {ti tu qud skih prava vjeruju da ih je stradalo 30.000.

18 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

5

dje~aka

3

djevoj~ice

Snimqeno vozilo jurilo 194 kilometra na ~as
Najve}i broj vozila kojima je po~iwen prekr{aj kre}u se brzinom izme|u 80 i 90 kilometara na ~as. Napomiwemo da je ograni~ewe brzine na sve tri lokacije 60 kilometara na ~as, istakao Mari}

Stacionarni radarski sistem za 30 dana evidentirao 6.262 prekr{aja

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044
Radari zabiqe`ili brojna prekora~ewa brzine PI[E: NIKOLA LUGI] na semaforu, {to biqe`i nikolal@glassrpske.com FOTO: S. ILI]

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

U prvom mje se cu ra da stacionarnog radarskog sistema na podru~ju Bawaluke evidentirano je ukupno 6.262 prekr{aja, a vozilo kojim je po~iwen prekr{aj najve}eg zabiqe`enog prekora~ewa brzine kretawa kretalo se brzinom od 194 kilometra na ~as. Izja vio je ovo “Gla su Srpske“ komandir Stanice bezbjednosti Bawaluka Mladen Mari}. - Svi prekr{aji evidentirani su u periodu od 1. juna do 1. jula 2010. godine, a vozilo koje se kretalo 194 kilome tra na ~as snimqeno je radarskim sistemom u ulici Kraji{kih brigada. Naj~e{}i vid prekr{aja je prekora~ewe do zvoqene brzi ne kretawa. Malo je onih koji su pro{li kroz crveno svjetlo

ovaj radar - rekao je Mari}. Mari} je naglasio da su u dosada{wem periodu rada izdata ukupno 534 prekr{ajna naloga voza~ima koji su po~inili prekr{aje. - Izdatim prekr{ajnim nalozima izre~eno je ukupno 32.180 maraka nov~anih kazni. Za ostali broj evidentiranih prekr{aja vlasnicima vozila upu}ena su obavje{tewa o po~iwenom prekr{aju i po dobi jawu po da ta ka o li ci ma koja su u vrijeme ~iwewa prekr{aja upravqala vozilom, bi}e im izdati prekr{ajni nalozi - kazao je Mari}. On je dodao da je prosje~no prekora~ewe brzine kod pre kr{a ja evi den ti ra nih sta ci onar nim ra dar skim sistemom izme|u 20 i 30 kilometara na ~as vi{e od dozvoqene brzine. - Najve}i broj vozila ko-

ji ma je po ~iwen pre kr{aj kre}u se brzinom izme|u 80 i 90 kilometara na ~as. Napomiwemo da je ograni~ewe brzine na sve tri lokacije 60 kilometara na ~as - istakao je Mari}.

IZRE^ENO 32.180 maraka nov~anih kazni
Prema wegovim rije~ima, sta ci onar ni ra dar ski sistem u ovoj fazi rada pode{en je da evidentira sve brzine kretawa preko 80 kilometara na ~as, a za svako kretawe preko toga predvi|ene su kazne. - Nov~ana kazna je od 400 do 1.000 ma ra ka. Za {ti tna mjera je zabrana upravqawa motornim vozilom u trajawu od dva do {est mjeseci i dva kaznena boda. Oni se izri~u vo za ~u ko ji se kre }e brzi -

nom ve}om od 50 kilometara na ~as od dozvoqene brzine naglasio je Mari}. Ma ri} ka `e da se za pre ko ra ~ewe do zvoqene brzine za 30 do 50 kilometara na ~as izri ~e ka zna od 100 do 300 maraka. - Uz nov~anu kaznu dolazi i zabrana upravqawa motornim vozilom u trajawu od jednog do ~etiri mjeseca, te dva kaznena boda - rekao je Mari}. Jo{ je dodao da se prekr{aji prekora~ewa brzine vo za ~u ko ji se vo zi lom na

putu u nasequ kre}e brzinom od 20 do 30 kilometara na ~as ve }om od do zvoqene izri~e kazna u iznosu od 50 maraka. - Nov~ana kazna u iznosu od 40 ma ra ka izri ~e se vo za ~u ko ji se vo zi lom na putu u nasequ kre}e brzinom koja je deset do 20 kilometara na ~as ve}a od dozvoqene brzine, odnosno voza~u koji se vozilom na putu van naseqa kre}e brzinom koja je od 20 do 30 kilometara na ~as ve}a od dozvoqene brzine - istakao je Mari}.

CRVENO SVJETLO
- Nov~anom kaznom od 100 do 300 maraka, za{titna mjera zabrane upravqawa motornim vozilom u trajawu od jednog do ~etiri mjeseca i dva kaznena boda izri~u se voza~u koji na mjestu na kojem je saobra}aj regulisan svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ne zaustavi vozilo na znak crvenog svjetla - rekao je Mari}.

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS” STRAVA U ULICI BRIJESTOVA - horor re`ija: Samjul Bajer uloge: Xeki Irl Heli, Kejti Kesidi, Runi Mara termini: 18.15, 20, 22 ~asova SUMRAK SAGA: POMRA^EWE - horor /fantazija re`ija: Dejvid Slejd uloge: Robert Patinson, Kristen Stjuart termini: 16, 18.30, 21, 22.30 ~asova PRI^A O IGRA^KAMA 3 - animirani/sinhronizovan re`ija: Li Unkrih glasovi: Dragoqub Qubi~i}, Gordan Ki~i}, Dubravko Jovanovi} termini: dodatni termini subotom i nedjeqom u 12 ~asova PLAN B - romanti~na komedija re`ija: Alen Pol uloge: Xenifer Lopez, Aleks O’ Laflin termini: 20.30 ~asova STRIT DENS - muzi~ki re`ija: Dawa Peskvin uloge: [arlot Rempling, Rej~el Mekdouel, Kris Vilson termini: 18 [REK SRE]AN ZAUVIJEK - animirani/sinhronizovan re`ija: Majk Mi~el glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran Jevti}, Boris Milivojevi} termini: subotom i nedjeqom u 14.15 DJE^IJE POZORI[TE RS Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba “Ban i Bawaluka - ambijentalni i gra|anski identitet“

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 19

Tr`nica
kupus crveni luk bijeli luk mladi luk 1,5 1,5 1 1 krompir mrkva krastavac paradajz 0,7 1-2 0,8-1,2 1,6-2,5 paprike tikvice boranija pasuq 2 1 2,5-3,5 3,5-5 gqive orasi {qive smokve 1,5-3,5 15 1,5-2 2,5
FOTO: ARHIVA

breskve diwe maline nektarine

2 2 1-2,5 2,5-3

GRADSKE VIJESTI

"Qeto na Vrbasu" krajem jula
Ovogodi{wa manifestacija “Qeto na Vrbasu“ po~e}e 29. jula i traja}e do 2. avgusta, a za to vrijeme Bawalu~ani }e imati priliku da u okviru programa vide brojne sportske i kulturno-zabavne manifestacije. - Program }emo zapo~eti sportskim takmi~ewima u fudbalu, basketu i rukometu na pla`ama ispod dvorane “Obili}evo“ i kod Zelenog mosta. Planirano je prikazivawe vje{tina za civilne potrebe koje }e izvoditi pripadnici Oru`anih snaga BiH i Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske. Ono {to gra|ani najvi{e vole vidjeti jesu tradicionalni skokovi sa Gradskog mosta 1. avgusta na kojem se o~ekuje u~e{}e 25 skaka~a. Manifestacija }e se zavr{iti nastupom neke od poznatih muzi~kih grupa ili pjeva~a iz okru`ewa - istakla je vi{i stru~ni saradnik Turisti~ke organizacije Bawaluka Sla|ana Goli}. S. J.

Mali{ani posjetili Kajak-kanu klub Vrbas
Dugi redovi u Zavodu za zapo{qavawe

Na evidenciji bawalu~kog Zavoda za zapo{qavawe 17.730 lica

Na jedan spisak stavqamo one koji `ele i tra`e posao, dok na drugu listu stavqamo one koji se prijavquju samo zbog ostvarivawa odre|enih prava. Tako su se u junu u Zavod prijavila 663 lica, dok je sa evidencije brisano ukupno 1.800 lica, rekao Kalaba
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

Posao ~ekaju doktor nauka i magistri
javqati na Biro sva ka dva mjeseca radi tra`ewa zaposlewa i da ne bi bili brisani sa evidencije. - Brisawe sa evidencije i gubitak nov~ane naknade pri je ti svi ma ko ji odbi ju posao koji odgovara wihovim stru~nim kvalifikacijama i ra dnim spo so bnos ti ma, dok lica koja budu uhva}ena da rade “na crno“ na godinu gube pravo da se prijave na Biro - pojasnio je Kalaba. ri sa sredwom stru ~nom spremom - 5.382, a veliki je broj nekvalifikovane radne snage - 3.347 koja je bez posla - istakao je Kalaba. Pedesettrogodi{wi metalostrugar, koji nije `elio da mu objavimo ime, isti~e da se redovno javqa na Biro. - Radio sam u metalskoj industriji i poslije 25 godi na ra dnog sta `a pos tao sam prekobrojan. Danas je te{ko na}i posao u ovim godina ma, jer svi ho }e mla du radnu snagu koja je obrazovana, go vo ri strane je zi ke i ba ra ta ra ~u na ri ma. Na ma, starijim generacijama, koje nisu imale uslova za obrazovawe i da sve to nau~e, ostaje da se nadamo da }emo jednog dana dobiti uhqebqewe. Do tada nam ne preostaje ni{ta drugo nego da se snalazimo na razne na~ine kako bismo zaradili za koru hqeba - rekao je na{ sagovornik. I mla |i ko je smo za te kli na Birou tvrde da je i wima podjednako te{ko na}i posao. - Roditeqi su se borili da mi obezbijede uslove da zavr{im fakultet ra~unaju}i da }e mi tako obezbijediti boqu budu}nost. Redovno se javqam na Biro nadaju}i se da }e se ukazati prilika za neki posao. Jo{ nema ni{ta. Nekad me pozove neko od ro|aka koji dr`e privatne firme i tra`e da im pomognem oko nekih sitnijih poslova, pa na taj na~in zaradim sebi yeparac - kazao je Sr|an Mar~i}.

Djeca iz vrti}a sjedjela u ~amcu

FOTO: GLAS SRPSKE

Je dan do ktor na uka i de vet ma gis ta ra, odno sno specijalista, nalaze se me|u 17.730 li ca bez za po slewa, ko ja su na evidenciji bawalu~ke fili ja le Za vo da za za po{qavawe. Naj ve }i broj nezaposlenih je sa sredwom stru~nom spremom - 11.619, dok wih 1.586 ima visoku stru~nu spremu. Pot vrdio je ovo “Gla su Srpske“ rukovodilac bawalu~ke filijale Zavoda za zapo{qavawe Jovan Kalaba. - Na jedan spisak stavqamo one koji `ele i tra`e po sao dok na dru gu lis tu stavqamo one ko ji se pri javquju samo zbog ostvarivawa odre|enih prava i kad im je potrebno uvjerewe o nezaposlenosti. Tako se u junu u Zavod prijavilo 663 lica, dok je sa evidencije brisano ukupno 1.800 lica. Sa evidencije je skinuto 460 lica koja su dobila posao, a 1.340 po drugim osnovama - rekao je Kalaba. Prema wegovim rije~ima, ne za po sle ni se mo ra ju

Ma li {a ni bawalu ~kih vrti}a “Masla~ak“ i “Kolibri“ posjetili su u ~etvrtak Ka jak-ka nu klub Vrbas, gdje su se upoznali sa svim qepotama ovog vodenog sporta. Ovo je “Glasu Srpske“ izjavio portparol Otvorenog prvenstva Balkana u kajaku i ka nuu na divqim vo da ma Qubinko Spasojevi}. - Ovu posjetu smo organizovali u sklopu akcije “Na{i mali kajaka{i“. @eqa nam je da i na ovaj na~in populari{emo i afirmi-

{emo kajak-kanu sport, koji u Bawaluci i na Vrbasu ima tradiciju dugu 63 godine istakao je Spasojevi}. Predsjednik KKK Vrbas Milan Mazalica upoznao je mali{a ne s predstoje}im Balkanskim prvenstvom u kaja ku i ka nuu, ko jem je Bawaluka doma}in od 16. do 18. jula. - Ta kmi ~ewa }e bi ti odr`ana u kawonu Vrbasa u Tijesnom. O~ekuje se nastup vi{e od 200 takmi~ara iz svih balkanskih zemaqa - istakao je Mazalica. R. K.

PA@WA
Nelegalni trgovci u centru
Komunalna policija intervenisala je na Trgu Krajine i u ulici Veselina Masle{e, gdje je vi{e lica zate~eno kako vr{e nelegalnu uli~nu prodaju. Kako je saop{teno iz Komunalne policije, nelegalni trgovci su morali da uklone svoju robu sa ulice, a bi}e im izdati i prekr{ajni nalozi. R. K.

PRO[LI mjesec zaposleno 460 lica
Jo{ je dodao da su, prema {kolskoj spremi, najbrojniji kvalifikovani radnici, jer wih 6.237 ~eka zaposlewe. - Potom slijede tehni~a-

INVALIDI I BORCI
Na evidenciji bawalu~kog Biroa za zapo{qavawe na posao ~eka 386 ratnih vojnih invalida, kao i 2.043 u~esnika rata, te 554 ~lana porodica poginulih boraca Vojske Republike Srpske. Po starosnoj strukturi, najvi{e nezaposlenih je u starosnom dobu izme|u 45 i 50 godina - 2.360.

MATI^NI URED
Ro|eni:
Petar [keqi}, sin Sa{e i Sta{e; Elena Vukovi}, k}i Petka i Jelene; Aleksej Duki}, sin Predraga i Sandre; Nikola Ra~i}, sin Nedeqka i Nikoline; Mi lan Mi tri}, sin Mo mi ra i Spo men ke; Bo jan Todorovi}, sin Borisa i Mi la ne; Ale ksan dra Vu ~an, k}i Ale ksan dra i Mir ja ne; Du {an Stu par, sin Nikole i Bo`ane.

Umrli:
Milanko (Bogdan) Bokan, ro|en 1928. god; Jela (Simo) Ar se ni}, ro |e na 1938. god; Milka (Mihajlo) Qubi {i}, ro |e na 1929. god.

20 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Narodno pozori{te iz Beograda

Karl Gustav Jung, ANTOLOGIJA

Herman Hese, STEPSKI VUK
FOTO: GLAS SRPSKE

“Pokondirena tikva“ u Ohridu
OHRID - Predstava “Pokondirena tikva“ Narodnog pozori{ta u Beogradu, koju je po tekstu Jovana Sterije Popovi}a re`irao Jago{ Markovi}, gostova}e 13. jula na 50. ohridskom qetu, javqaju agencije. Na najzna~ajnijoj qetwoj kulturnoj manifestaciji u Makedoniji ova komedija bi}e odigrana na sceni u predvorju crkve Svete Sofije. Uloge u ovoj komediji, koja je na velikoj sceni Narodnog pozori{ta premijerno izvedena februara 2007. godine, tuma~e Olga Odanovi}-Petrovi}, Ivana [}epanovi}, Darko Tomovi}, Jelena Helc, Mihailo La|evac, kao i Aleksandra Nikoli}, Aleksandar Sre}kovi} i Branislav Toma{evi}.

Sa Festivala trube

Prvi festival trube u Bawaluci

Predstava “Pokondirena tikva“

Arheolo{ka otkri}a

Grobnica kod Kaira
KAIRO - Egipatski arheolozi iskopali su dvostruku grobnicu, u nekropoli Saka ra, ne da le ko od Ka ira, staru 4.300 godina. Grobnice u Sakari su najboqe o~uva ne iz vre me na Sta rog car stva, zbog za pawuju }ih boja, rekao je {ef egipatskog bi roa za an ti kvi te te Zahi Havas, javqa RTS. Dvos tru ku gro bni cu sa `ivopisnim zidnim slikama, staru 4.300 godina, isko pa li su egi pat ski ar he olozi u nekropoli Sakara, nedaleko od Kaira. Grobnica sadr`i dvoja la`na vrata, na kojima su slike koje prikazuju oca i sina koji su sahraweni u grobnici, a ko ji su bi li gla vni kraqevski pisari, izjavio je {ef arheolo{kog tima u Sa ka ri Ab del-Ha kim Ka rar.

Veseqe uz "\ur|evdan"
Publika se zabavqala uz nastup orkestara Dejana Petrovi}a, Dejana Lazarevi}a, Dragana Igwi}a, Mire Kremi}a i Ivana Jovanovi}a Besplatan PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] |ivali u Gu~i, da bi festi- po {aqu ta la se do brog ra aleksandrar@glassrpske.com ulaz val bio kvalitetan - ka`e spolo`ewa.
BAWALUKA - Prvi festival trube u Bawaluci, koji je otvo ren u ~et vrtak uve~e u vodenom parku “Akvana“, bio je muzi~ki ugo|aj za qubiteqe trube. Najboqi truba~ki orkestri iz dra ga ~ev skog kra ja potrudili su se da svima koji vole zvuk trube prirede ve~e dobrog raspolo`ewa i pozitivne energije. Publika se zabavqala uz nastup orkestara Dejana Petrovi}a, Dejana Lazarevi}a, Dragana Igwi}a, Mire Kremi}a i Ivana Jovanovi}a. Organizator festivala trube Zoran \uri} iz “Kvin es tra de“ ni je za do voqan brojno{}u publike. On ka`e da je o~ekivao vi{e qubiteqa trube na festivalu. - Bio sam ubi je |en da Bawaluka vi{e voli trubu i da ima mnogo onih koji }e rado do}i na Festival trube. Potrudio sam se da dovedem najboqe truba~ke orkestre iz Srbije, koji su pobjeZoran \uri}.

MALOBROJNI qubiteqi trube na festivalu
Iako malobrojna, bawalu~ka publika se dobro zabavqala uz truba~e. Sa druge strane, oni su se potrudili da im pre ne su po zi ti vnu energiju i da kroz zvuk trube

Ne ki od hi to va ko je su truba~i iz Srbije svirali bili su “Vidovdan“, “\ur|evdan“, “Nesanica“, a publi ka je odli ~no re ago va la na wih. Za prvi festival trube u Bawaluci vrijedi pravilo da nije bitan kvantitet, nego kvalitet. Dokazali su to zajedno truba~i iz Srbije i bawalu~ka publika uz mnogo

Zoran \uri} iz “Kvin estrade“ odlu~io je da druge festivalske ve~eri, u petak, ne napla}uje ulaznice. Bawalu~ani su tako dobili besplatan ulaz na drugo ve~e, dok su za ~etvrtak ulaznice ko{tale deset maraka. dobre muzike, koja ih je razigra la do ka snih ve ~erwih ~asova.

Egip}ani iskopali grobnicu staru 4.300 godina

Kwi`evne nagrade

“Moma Dimi}“ Mihajlu Panti}u
BEOGRAD - Kwi`evnik Mihajlo Panti} prvi je dobitnik novoustanovqene kwi`evne nagrade “Moma Dimi}“ za kwigu “Pri~e na putu“, u izdawu Kulturnog centra Novi Sad, saop{tila je Biblioteka grada Beograda, javqa B92. Nagrada, koja se dodjequje za prozno djelo koje na umjetni~ki relevantan na~in ostvaruje veze sa drugim kulturama, dobitniku }e biti uru~ena u ponedjeqak u porti crkve u Nemenuku}ama, u okviru manifestacije Dani Milovana Vidakovi}a. Odluku o dobitniku nagrade donio je `i ri u sas ta vu: Ja smi na Vrbavac, Marko Nedi}, @ivka Cica Ma ri ~i}, Ja smi na Nin kov i Mileta A}imovi} Ivkov, predsjednik `irija.
Mihajlo Panti}

Kwi`evna promocija u Kulturnom centru Pale
BAWALUKA - Poetska zbirka “Ki{na uspavanka“ Bogdana Lu~i}a promovisana je u ~etvrtak uve~e u Kulturnom centru Pale. Rije~ je o kwizi koja je posthumno objavqena u izdawu bawalu~ke “Besjede“. Brojni po{tovaoci pisane rije~i i djela Bogdana Lu~i}a do{li su na promociju,

Stihovi iz "Ki{ne uspavanke"
pa je sala bila pretijesna za sve.

POEZIJA za najmla|e ~itaoce
Na promociji su govorili urednik Izdava~ke ku}e “Be sje da“, ko ja je obja vi la kwigu, Ne nad No va ko vi}, Mi lo van Jef to vi} i dr

Branka Br~kalo. Pored wih, u pro mo ci ji su u~es tvo va le k}erke Bogdana Lu~i}a, Katarina i Valentina, kao i sestri~na Marina La`eti}. “Bajke sa manom“, “^arobne patike“, “Masla~ak“, “Neposlu{na kreda“, “Poglavica tu`nog lica“, “Sveznalica“, neke su od pjesama u ovoj zbirci. - Zahvaquju}i ~udnovatoj

mo}i humora Bogdan i od dje~ijih problema pravi vedru i veselu pjesni~ku gra|u, pa je tako radost i smijeh dominantno raspolo`ewe - rije~i su recenzenta Milovana Jeftovi}a. Prva kwiga dje~ije poezije Bogdana Lu~i}a “Tatine pjesme“ objavqena je 2007. godine. A. R.

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 21

Denzel Vo{ington u filmu Danijela Espinoze
LOS AN\ELES - Oskarovac Denzel Vo{ington igra}e u trileru “Safe house“ rediteqa Danijela Espinoze, javile su agencije. To je pri~a o ~ovjeku u sigurnoj ku}i agencije CIA koji mora da pomogne za{ti}enom svjedoku koji u woj `ivi i na meti je kriminalaca koji poku{avaju da ga ubiju. Scenario za film pisao je Dejvid Gugenhajm, a snimawe po~iwe krajem godine.

Svjetlost slika Envera
Ova izlo`ba je vrlo prijatno iznena|ewe. Vrlo je ~udno biti dijete slikara. U svakom potezu wegovog kista na slikama prepoznajem svoga oca. Imam lijepu uspomenu na wega i kroz ove slike, rekla Izeta [taqo
PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Izlo`ba u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske

Vijesti
Festival

Nova nagrada Motovuna
BEO GRAD - Me |u na ro dni filmski festival u Motovunu, u Hrvatskoj, od 26. do 30. jula, donije}e u glavnom programu 27 filmo va, od ko jih su tri iz Srbije, javile su agencije. Na festivalu }e prvi put biti dodijeqena nagrada “Bauer“ - za najboqi film sa prostora biv{e Jugoslavije. Filmovi iz glavnog programa, me|u kojima su “Besa“ Sr|ana Karanovi}a, “Srpski film“ Sr|a na Spasojevi}a i “Fle{bek“ Aleksandra Jankovi}a, takmi~e se za glavnu festivalsku nagradu “Propeler Motovuna“.

Keramika

BAWALUKA - Izlo`ba slika Envera [taqe, koja je otvorena u ~etvrtak uve~e u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, okupila je brojne qubiteqe umjetnosti i otvorila vrata svijeta jedinstvenih boja. Kustos izlo`be i autor monografije je Sarita Vujkovi}. - Tokom svoje duge stvara la ~ke ka ri je re, En ver [taqo se sve vrijeme emotivno, radno i profesionalno fokusirao na sredinu svog for mi rawa i dje lo vawa,

Po~iwu “Mermer i zvuci“
ARAN \E LO VAC - U okviru smotre “Mermer i zvuci“ u Aran|elovcu danas (su bo ta) po ~iwe 37. simpozijum “Svet keramike“, na kome, po izboru selektora Veqe Vuki~evi}a Mla|eg, u~estvuje {est kerami~ara iz Srbije. Iako do sada nije bilo uobi~ajeno da “Svet keramike“ bude tematski opredijeqen, ve} su umje tni ci ra di li po svom izboru, kerami~ari }e ovog qeta raditi na zadatu temu - animalizam.

Izlo`ba slika Envera [taqe

FOTO: A. ^AVI]

Priznawa
Enver [taqo je ro|en u Bawaluci 1931. godine. Pored slikarstva, bavio se i keramikom, likovnom pedagogijom i grafi~kim oblikovawem. Radio je u Dje~ijem pozori{tu u Bawaluci kao scenograf, kostimograf i lutkar, i kao likovni i tehni~ki urednik u “Glasu“ i ~asopisu “Putevi“. Dobitnik je vi{e nagrada, kao {to su nagrada grada Bawaluke “Veselin Masle{a“ za domete na podru~ju umjetnosti, nagrada grada Sarajeva na Drugom sarajevskom salonu itd. Umro je 1992. godine.

~esto isti~u}i da je upravo iz te sredine crpio inspirativne pobude i da je u woj pronalazio daleke i duboke duhovne izvore - ka`e Sarita Vujkovi}. Pokroviteq izlo`be je predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi}, koji je i otvorio izlo`bu. - Bawaluka je poznata po svojoj kulturnoj orijentaciji, a pe~at tom kulturnom ambijentu daje ba{ grupa “^etvori ca“, ko ji su pri je 40, 50 godina zapo~eli i utemeqili novi smjer u umjetnosti, te savremeni svijet objasnili na nov i druga~iji na~in rekao je Rajko Kuzmanovi}. Na otva rawu izlo `be bili su potpredsjednik Naro dne skup {ti ne RS Na da Te {a no vi}, mi nis tar za eko nom ske odno se i re gi onalnu saradwu i potpredsje dnik Vla de RS Ja sna Brki}, ministar prosvjete i

kulture RS Anton Kasipovi} i mnoge li~nosti iz politi~kog, kulturnog i javnog `ivota Srpske.

POSTAVKA iz svih [taqinih stvarala~kih faza
Direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Qiqana La bo vi}Marinkovi} podsjetila je da je ova izlo`ba do{la poslije izlo`bi Du{ana Simi}a i Alojza ]uri}a, koji su zajedno za [taqom i Bekirom Mi sir li }em ~i ni li umje tni~ku grupu “^etvorica“. K}er ka En ve ra [taqe, Izeta [taqo, doputovala je iz Australije, gdje `ivi ve} 16 godina. - Ova izlo `ba je vrlo prijatno iznena|ewe. Vrlo je ~udno biti dijete slikara. Tek kada odrastete, vidite da je to bila mnogo napre-

dnija umjetnost nego {to su to qudi do`ivqavali u to vri je me. U sva kom po te zu wego vog kis ta na sli ka ma prepoznajem svoga oca. Imam lijepu uspomenu na wega i kroz ove slike - ispri~ala je Izeta [taqo. [taqina k}erka je arhitekta i pomalo se bavi slikar stvom, a svo je sli ke je izla ga la ne ko li ko pu ta u

Sidneju. Pos tav ka dje la En ve ra [taqe gotovo je kompletno sa~iwena od djela iz privatnih kolekcija i iz kolekcija nekih institucija. Izlo`ena su uqa na platnu, akvareli, crte`i i kera mi ke iz svih [taqinih stvarala~kih faza. Posjetioci izlo`bu mogu da pogledaju do 8. avgusta.

London

Predmeti ledi Di
LONDON - Porodica pokojne britanske princeze Dajane zaradila je 21,1 milion funti (25,4 miliona evra) od prodaje umjetni~kih predmeta, namje{taja i ko~ija, saop{tila je aukcijska ku}a “Kristi“, javi le su agen ci je. Na trodnevnu aukciju u Londonu, zavr{enu u ~etvrtak, izneseni su predmeti koji poti~u sa imawa Altorp i iz londonske rezidencije porodice Spenser.

Koncert Filmski hit Xejmsa Kamerona Muzej Ane Frank

Du`a verzija "Avatara"
LOS AN\ELES - Hit Yejmsa Kamerona “Avatar“ u avgus tu po no vo sti `e u sje ver no ame ri ~ke bioskope, u verziji du`oj za osam minuta, javio je Mondo. Qubi teqi “Ava ta ra“ mo }i }e da pogledaju nekoliko novih akcionih scena. Dis tri bu ter “20th Cen tury Fox“ saop{tio je da }e specijalno izdawe “Avatara“ od 27. av gus ta mo }i da se gle da iskqu~i vo u bi os ko pi ma opremqenim za prika zivawe filmova u 3D i “IMAX 3D“ tehnici. Ka me ron je izja vio da }e gle da oci u do da tom ma te ri jalu mo}i da vide no va bi}a i akci one sce ne na Pan do ri. “Avatar“ je bio planetarni hit i u svjet skim bi os ko pi ma do sa da je za ra dio sko ro tri milijarde dolara.

Dnevnik kao strip
AMSTERDAM - Muzej Ane Frank objavio je strip verziju wenog dnevnika u nadi da }e pri~a o wenom stradawu tokom Drugog svjetskog rata dospjeti do naj{ire ~itala~ke publike. Predstavnica muzeja Anemari Beker izjavila je da je novo izdawe namijeweno mladima koji mo`da ne bi bili za in te re so va ni da u kla si ~noj for mi pro ~i ta ju dne vnik jevrejske djevoj~ice koja je umrla u nacisti~kom koncentracionom logoru. Biografija Ane Frank, ~ije je izdavawe odobrio wen muzej u Amsterdamu, ura|ena je u saradwi ameri~kog autora Sida Yejkobsona i crta~a Ernesta Kolona. Wih dvojica su koautori i grafi~kog bestselera o teroristi~kim napadima na SAD 2001, pod na zi vom “The 9/11 Commission Report“.

[vajcarski muzi~ari
BEOGRAD - Filharmonija mla dih “Bo ri slav Pas schan“ i gos ti iz [vajcarske, 140 sredwo{kolaca i studenata, ~lanova Simfonijskog orkestra “Konic“ i Ka mer nog ho ra “Kirssenfeld“ gimnazije iz Ber na, odr`a }e ve ~e ras (subota) zajedni~ki koncert na velikoj sceni Narodnog pozori{ta, javile su agencije.

22 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

ONI MORAJU UMRETI (Krvava falanga)

(13)

DANIJEL P. MANIKS

Borbe slonova za patricije i vojskovo|e
gledaoci nisu u`ivali u wihovom ubijawu. Kad je Pompej prvi put priredio lov na slonove u Cirkusu Maksimusu, jedan raweni slon podigao je surlu prema gledali{tu na na~in koji je podse}ao na pobe|enog gladijatora kad moli za milost. Prizor je bio tako tu`an da se ~ak i tvrdokorna svetina pobunila a lov je morao biti prekinut. (Ovakvo je pona{awe slonova zasigurno instinktivno. ^uveni profesionalni lovac na slonove J. A. Hanter jednom je prilikom ispri~ao kako je video smrtno rawene slonove koji su, kad im se pri{lo kako bi se dokraj~ili, davali takve iste znakove surlom. Uro|enici - traga~i nisu dozvolili da se ustrele, obja{wavaju}i da slon moli da mu se dopusti da umre u miru). Premda su qudi bili oni koji su u ovom okr{aju svoj `ivot stavqali na kocku, i slonovi su, kao uostalom i svaki drugi stvor koji je ulazio u arenu, bili izlo`eni opasnosti. Uzbu|ena svetina je s napeto{}u posmatrala kako se dve grupe slonova pribli`avaju jedna drugoj. S jedne i druge strane rikali su slonovi i, predose}aju}i opasnost, uvijali svoje osetqive surle. Indijski goni~i bi obema nogama zajahali vratove svojih slonova, dok su Numi|ani jahali sa strane, tj. oni su vratove svojih `ivotiwa zajahali tako, da su im obe noge visile s iste strane. Indijci su slonove podbadali i wima upravqali uz pomo} ankusa, bodqe savijenog kraja, poput udice. Na svakoj nosiqci ili “kuli“, kako su je Rimqani nazivali, nalazila su se tri naoru`ana ratnika. Kada su se dva krda sukobila, slonovi su uz pomo} surli nastojali da obore goni~a - protivnika iz wegova gnezda. ni arenom. Dok je “Afrikanac“ prestra{en jurio arenom, wegov goni~ i ratnici popada{e u pesak. Na nalog goni~a, “Indijac“ prekine gowewe i krene na qude.

Rimqani su slonove koristili s vremena na vrijeme, pogotovo u ratovawu s divqim plemenima koja bi se, pri susretu s velikim stvorewima, dala u pani~an bijeg Svaki ratni slon slu`io se posebnom i vlastitom tehnikom pri ubijawu qudi. Na~in kojim su se slu`ili neki mu`jaci bio je sqede}i: `rtvu je pomo}u surle najprije podigao u vis, a onda je nabio na desnu kqovu

… Vrhunac predstave ~inili su ratni slonovi i dve ~ete te{ko naoru`anih Samni}ana. Trideset slonova u~estvovalo je u borbi, petnaest sa svake strane. Svi su slonovi bili opremqeni odbrambenim kulama ispuwenim ratnicima. Jednu su grupu ~inili indijski slonovi, a drugu afri~ki. Ova je bitka za patricije i vojskovo|e, sme{tene na podijumu, bila od posebna zna~aja. Trebalo je odlu~iti jednom zauvek, da li je u ratovawu indijski slon boqi od afri~kog ili je slu~aj obrnut. Odabrani su iskqu~ivo mu`jaci s kqovama: `enke su se u ratovawu pokazale beskorisnima, jer su instinktivno be`ale od mu`jaka. Afri~ki su slonovi, uop{teno uzev{i, bili za~udo mnogo mawi od svojih indijskih ro|aka, mada je odrastao afri~ki slon ina~e mnogo ve}i od indijskog. Obja{wewe treba tra`iti u ~iwenici da su indijski goni~i slonova bili u hvatawu i uzgoju slonova mnogo ve{tiji od svojih numidijskih kolega. Numidijski slonovi bili su mahom mladi mu`jaci, mnogi u jadnom stawu.

Slonovi vje{te ubice
Svaki ratni slon slu`io se posebnom i vlastitom tehnikom pri ubijawu qudi. Metoda kojom se poslu`io pri ubijawu prve `rtve ponavqala se kod svih ostalih, bez obzira na okolnosti. Na~in kojim se slu`io ovaj mu`jak bio je slede}i: `rtvu je pomo}u surle najpre podigao u vis, a onda je nabio na desnu kqovu. Drugi su slonovi gazili po svojim `rtvama ili bi ih podigli surlama, pa onda wima tresnuli o pesak ili o zid podijuma. U me|uvremenu su se dve ~ete Samni}ana pregrupisale u male grupe, slede}i slonove i zaklawaju}i se iza tela velikih `ivotiwa koja su ih {titila od ki{e sulica i strela. Ovde se upravo name}e pore|ewe s modernim jedinicama koje pod za{titom tenka kre}u u borbu. Kad je napad po~eo, krenuli su u akciju i Samni}ani, poku{avaju}i da ma~evima osakate protivni~ke slonove, ili su se podvla~ili pod `ivotiwe, da bi ih kopqima ga|ali u najosetqivija mesta. Ratnici u kulama {titili su svoje `ivotiwe {to su boqe mo gli, ali ne uvek s jednakim uspehom. Jedan slon se kao poko{en sru{i u pesak, pogo|en sulicom u oko. Drugi, iako rawen, nastavi da se bori na kolenima. Svetina mu je povla|ivala i pal~evima okrenutim prema gore tra`ila da mu se pokloni `ivot. Ali osaka}eni slon bio je bezvredan i jedna dobro ba~ena sulica ga dokraj~i. Uprkos naporima Numi|ana afri~kim slonovima je pretio poraz. Indijski goni~i povukli su nekoliko slonova iz borbe i ti su slonovi skupqali po pesku odba~ene sulice podi`u}i ih surlama. Predavali su ih qudima u kulama. “Indijci“ su se prestro ja va li pri pre ma ju }i se da za da ju po sledwi uda rac, ali u tom tre nu do |e do prekida, prvog u tom krvavom danu. …Rimqani su naprosto voleli slonove. Gotovo sto godina kasnije car Komod }e se zabavqati ubijaju}i slonove strelicama sa sigurnog mesta u svojoj lo`i, ali u doba cara Domicijana, Rimqane jo{ nije napustio sportski duh, naro~ito kad se radilo o tako velikim, plemenitim `ivotiwama… (Nastavi}e se)

Rat s divqim plemenima
Svi slonovi bili su veoma dobro za{ti}e ni od rawavawa. Ve }i na je pri pa da la dr`avnom krdu u Laurentumu, u blizini Rima. Rimqani su slonove koristili s vremena na vreme, pogotovo u ratovawu s divqim plemenima koja bi se pri susretu s velikim stvorewima, dala u pani~an beg. Slonove su nastojali, {to je vi{e mogu}e, da sa~uvaju, i to zbog ekonomi~nosti, kao i zbog toga jer

ZAKLON IZA SLONOVA
poredi se s modernim jedinicama koje pod za{titom tenka kre}u u borbu

Igre i glad
Za vladavine imperatora Nerona raspadalo se Rimsko carstvo. Odr`avawe ogromne rimske vojne sile mnogo je ko{talo narod koji je ve} gladovao. Nema vi{e na~ina da se zaustave pobune. Tribun je povikao: Moramo da odvratimo misli naroda od porazne stvarnosti… Za~as sve je zaboravqeno. Veliki stadion koji je mogao da primi 385.000 posjetilaca bio je ve} prepun. Igre su po~ele... Gozba...

Ako bi u tom uspeli, bitka je bila odlu~ena, jer slon bez goni~a naprosto, nije hteo da se bori. Ako bi ovaj manevar ostao bez uspeha, slonovi bi se pobili kqovama poku{avaju}i ih zarinuti jedni drugima u meke stomake, dok su ratnici iz svojih kula bacali kopqa na svoje protivnike, ili ih poku{avali ustreliti strelicom. Prvi se dao u beg jedan mladi afri~ki slon koga wegov protivnik iz Indije stade da progo-

10. jul 1943. godine

10. jul 2006. godine

11. jul 1844. godine

1943 - Britanska Osma i ameri~ka Sedma armija po~ele su u Drugom svjetskom ratu desant na Siciliju, prvi uspje{an napad zapadnih saveznika na evropskom tlu. Sicilija je oslobo|ena polovinom avgusta 1943. {to je ubrzalo slom fa{isti~kog re`ima Benita Musolinija.

Desant na Siciliju

Poginuo [amil Basajev
2006 - Po gi nuo je ~e ~en ski te ro ris ta [a mil Ba sa jev. On i niz dru gih te ro ris ta ubi je ni su, od stra ne rus kih sna ga bez bje dnos ti, u ope ra ci ji u In gu {e ti ji dok su pri pre ma li te ro ris ti ~ka akta u toj kav kas koj oblas ti. Ru si ja sma tra Ba sa je va od go vor nim za niz te ro ris ti ~kih aka ta u ko ji ma je po gi nu lo vi {e sto ti na qudi, izme |u os ta log, i za na pad na {ko lu u Be sla nu, po zo ri {te “Nord-ost”, otmi ce avi ona, ek splo zi je u stam be nim zgra da ma, za uzi mawe bol ni ce u Bu |a nov sku, ne sre }u na me tro sta ni ci “Ri` ska ja“.

Ro|en kraq Petar I
1844 - Ro|en je kraq Petar I Kara|or|evi} (poznat i kao kraq Petar Oslobodilac), kraq Srbije od 1903. do 1918. i potom Kraqevine Srba, Hrvata i Slovenaca do smrti 1921. Tokom wegove uprave oja~ane su politi~ke i kulturne veze s ju`noslovenskim narodima i pod wegovim `ezlom Srbija je postala neka vrsta Pijemonta, ideal ustavnog ure|ewa i `ari{te slobode i napretka. U Prvom svjetskom ratu 1915. pro{ao je zajedno sa srpskom vojskom preko planinskih bespu}a do jadranske i jonske obale.

Uspje{no iskrcavawe na Siciliju bitno je pomogla sicilijanska mafija, na taj na~in su pojedini {efovi mafije u SAD kupili povoqniji tretman ili ~ak slobodu. Razlog le`i u ~iwenici da je mafija bila onemogu}ena da djeluje pod fa{izmom, najbrutalnijim metodima.

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 23

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA TREBIWE NA^ELNIK OP[TINE Na osnovu odluke Skup{tine op{tine Trebiwe, broj 09-013-118-5/10 od 14.06.2010. godine, a u vezi prodaje nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe, na~elnik op{tine raspisuje

OGLAS
o prodaji nekretnina iz dr`avne svojine na podru~ju op{tine Trebiwe Putem usmenog javnog nadmetawa }e se dana 26.07.2010. godine, na licu mjesta odr`ati prodaja (licitacija) nekretnina iz dr`avne svojine, ozna~enih kao: k.~. broj 752/68 u povr{ini od 371 m2 k.o. Gorica, sa po~etkom u 9 sati, a u skladu sa stru~nim mi{qewem Odjeqewa za prostorno ure|ewe Op{tine Trebiwe broj: 07-36352/08 od 01.10.2008. godine u svrhu stambene izgradwe. Po~etna cijena iznosi 20.00 KM po 1 m2, a svaka naredna ponuda mora biti uve}ana najmawe 0,10 KM po 1 m2. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica, a kupcem }e se smatrati ono lice koje ponudi najve}u cijenu po 1 m2. Uplata kaucije od 10% od po~etne prodajne cijene }e se izvr{iti na licu mjesta prije po~etka licitacije, kad }e se izvr{iti identifikacija i razgledawe nekretnina. Sa licem koje ponudi najve}u cijenu u postupku licitacije sklopi}e se kupoprodajni ugovor u roku od 15 dana od dana odr`ane licitacije, u kom roku je du`an uplatiti kupoprodajnu (izlicitiranu) cijenu na odgovaraju}i ra~un op{tine Trebiwe, broj 5658018000000214, transakcioni ra~un prihoda buyeta op{tine Trebiwe. Nekretnine koje su predmet licitacije preda}e se u posjed kupcu u roku od 7 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora, i ovjere u notarskoj slu`bi u Trebiwu, na na~in {to }e se kupac od strane Komisije za licitaciju zapisni~ki uvesti u posjed. Lice koje dobije nekretnine putem licitacije snosi tro{kove pla}awa poreza na promet, tro{kove ovjere ugovora i tro{kove ukwi`be u zemqi{nim kwigama, kao i katastarskom operatu Republi~ke geodetske uprave u Trebiwu. NA^ELNIK OP[TINE Dobroslav ]uk

24 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Od tra~a do istine

Takmi~ili se Amerikanac, Rus i Mujo ko ima ja~e pi}e. Amerikanac popije dva litra viskija. Stave pred wega stolicu i pitaju koliko vidi stolica? - Vidim dvije stolice. Rus popije dva litra votke. Stave pred wega stolicu:

- Koliko vidi{ stolica? - Hik... hik... Tri. Mujo popije litar rakije kuruzare. Stave pred wega stolicu: - Koliko vidi{ stolica? - Hik... hik...A, ...hik... u kojem redu?

Nada uzvra}a udarce
Folk pjeva~ica Nada Top~agi} ka`e da je {okirana zbog izjave Milo{a Bojani}a da je histeri~na kom{inica (na moru su im ku}e jedna preko puta druge) i da poslije svega `ali {to ga je podr`avala tokom boravka na “Farmi“. Naime, Milo{ se oglasio u tabloidu “Skandal“, u kojem je izvrije|ao Top~agi}evu: - Sram je bilo! Histerisala je kada sam doveo qude kod we ku}i na more. Sramota! Ali wu je bog ve} kaznio i tek }e je kazniti, nije mnogo pametna niti je ikada i bila. Molim se bogu za wu, `ao mi je {to sam mislio da smo dobre kom{ije. Poslije ovoga, prozvana pjeva~ica rije{ila je da odgovori doju~era{wem prijatequ i uzvrati mu udarce: - A ja svima pri~ala da je doma}in i radan ~ovek... Ej, pa on je i sam rekao da je sa mnom prvi put nastupio i po~eo svoju karijeru, pa tako da me pqune, i to mi je hvala! Sada po~iwem da verujem da su oni qudi na “Farmi“ poput Fir~ija bili u pravu {to su ga pquvali i pri~ali sva{ta o wemu, a ja ga `alila jer trpi torturu. Joj, bo`e, stra{no! Nek mu je alal, ~ove~e, da on ka`e kako mene ka`wava bog. Verovatno misli na mog sina koji je imao nesre}u, pa kako ga nije sramota? Qudi, sledila sam se stvarno - rekla je Nada. Iako se jagwe}i but u nekim krajevima tradicionalno poslu`uje o Vaskrsu ili Bo`i}u, ovaj, pripremqen prema receptu koji vam predstavqamo, pristaje svakom prazni~nom stolu, pa i u drugim, ne samo prigodnim, ve} i prilikama kada vam to mogu}nosti dozvole. Za pripremu ovakvog jagwe}eg buta, za ~etiri osobe, potrebno je oko 120 minuta.

Jagwe}i but sa za~inima

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Rje{ewe

RJE[EWE: OBLO@ENOST, MR, ROTATOR, APA, ADELA, STROJ, RIP, A, I, EMPOLI, MAKAZAR, OS, PROLETER, T, RI, IMPERATIVI, GATA^KO POQE, BOL, DASKAR, ZK, U, PRAVILNIK, A, KRIT, ANI, LAN, VU, ISTAWENOST, ABA, VICENTIJA.

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 25

Poslije detaqnog pregleda, qekar ka`e pacijentu: - Va{a jetra je sva izgorjela. Vi vi{e ne smijete da pijete. - Nemogu}e doktore, vi mora da

ste pogrije{ili - ka`e pacijent. - Evo, snimak sve govori - ubje|uje ga doktor. - Ne znam od ~ega je mogla da izgori. Nikad ni{ta vru}e nisam pio.

Crnogorac u|e u autobus, ali mu voza~ ka`e: - Ej, ~o~e, ajde se pomakni korak u stranu da qudi mogu da ulaze! On se nevoqko makne, a voza~ }e opet:

- Ej, ~o~e, ma daj jo{ jedan korak makar, vidi{ da je gu`va! A on }e voza~u: - Slu{aj ~o~e, nisam ja platio kartu da i|em pje{ke.

Sastojci
(za 4 osobe) 1,5 kg 4 jagwe}eg buta ~e{wa bijelog luka biber i piment u zrnu ka{ika nasjeckane limunove korice ka{ike senfa uqa so glavica luka ka{ika za~ina lovorova lista gran~ica ruzmarina crnog vina slatke pavlake

Priprema
1. Jagwe}i but sa spoqne strane zasijecite u krst nekoliko puta. O~i{}ena dva ~e{wa bijelog luka zgwe~ite, a biber i piment usitnite. Tome dodajte nasjeckanu limunovu koricu, so, senf, dvije ka{ike vode i jednu ka{iku za~ina, pa sve dobro izmije{ajte. Tom mje{avinom prema`ite jagwe}i but i ostavite ga neka odstoji oko 12 ~asova. 2. U dobro ugrijanu rernu stavite pleh s uqem da se zagrije. Meso stavite na vrelo uqe i zapecite ga sa svih strana. Daqe ga pecite na 200 stepeni Celzijusa oko 30 minuta. 3. U me|uvremenu luk i ostatak bijelog luka sitno nasjeckajte pa s lovorom i ruzmarinom stavite u sok od pe~ewa. Prelijte s pola koli~ine vina i ostavite neka se pe~e jo{ sat vremena na 180 stepeni Celzijusa. 4. Za vrijeme pe~ewa meso stalno podlijevajte, a pred kraj zalijte s 200 ml vode i ostatkom vina. 5. Umak procijedite, dodajte slatku pavlaku i kratko prokuvajte. 6. Pe~eni but nasijecite, slo`ite na toplu platicu i prelijte umakom.

Cijene u KM
jagwetina luk so, biber limun senf uqe za~ini vino pavlaka 18 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,8 1 0,6

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)
Nikako da na|ete zlatnu sredinu. Stalno idete iz krajnosti u krajnost: ili se nervirate, ili ste potpuno opu{teni, ili radite, ili qen~arite. Trenutno ste u pozitivnoj fazi. Zra~ite optimizmom. Planirate poslovne i privatne doga|aje u o~ekivawu najpovoqnijeg ishoda.

Vaga
(23.9 - 22.10)
Mislili ste da ste najva`nije probleme prebrodili, a iskrsavaju novi, u vidu sukoba sa partnerom i nezadovoqstva qubavnim `ivotom. Preispitajte svoje zahtjeve i kriterijume. Ne mo`ete o~ekivati toleranciju sa druge strane ako sami niste dovoqno tolerantni.

1

3 100 ml 1 1 2 1 200 ml 100 ml

Bik
(21.4 - 20.5)

[korpija
(23.10 - 22.11) Nezadovoqni ste i uznemireni iako to poku{avate da prikrijete. Zbog ne~ega ste ~ak i zabrinuti. Nemate jasnu predstavu o situaciji u kojoj ste, tako da lako mo`ete napraviti pogre{an potez. Strpite se jo{ nekoliko dana, kada }e se situacija iskristalisati.

Poslu`ivawe
Uz ovo jelo mo`ete poslu`iti kuvanu ri`u i salatu po `eqi.

22,3

CIJENA RU^KA

Tiha pobuna protiv onih koji poku{aju da vam nametnu ideje i ograni~e vas u aktivnostima. Smatrate da ste dovoqno pametni da razmi{qate sopstvenom glavom i da sami donosite odluke. Ispravno razmi{qate. Mogu}i su problemi sa srcem, mada nije ni{ta ozbiqno.

Blizanci
(21.5 - 20.6) Po{to mo`ete mnoge stvari da odradite sa lako}om, slobodno pro{irite spisak zadataka. U elementu ste, {to se ne de{ava ~esto, pa iskoristite svojih pet minuta. Sa Strijelcima ostvarujete plodnu poslovnu saradwu, ukoliko je uop{te planirate.

Strijelac
(23.11 - 20.12) Ukoliko na bilo koji na~in poku{ate nekoga da iskori{}avate ili se dogodi obrnuto, lo{e }ete pro}i. Po{to od drugih o~ekujete vi{e nego {to su spremni da vam pru`e, bi}ete nezadovoqni i razo~arani. Stoga, budite skromni u zahtjevima.

Pametovawe na dje~iji na~in
Izme|u {este i jedanaeste `ivota djeca su posebno osjetqiva na to {ta treba, a {ta ne treba da se radi, ka`e francuski psiholog Beatris Kope Roje, koja iznosi i odgovore na pitawa kako se izboriti sa malim pametwakovi}ima
[ta se de{ava kada dijete preuzme ulogu roditeqa? Nastaje nesnosna situacija u ku}i - za roditeqe. A kako to sve izgleda? Upravo ovako: “Uspori!“, “Previ{e pu{i{!“, “Nemoj da vi~e{!“... Dijete vas neprestano kritikuje i stalno vam govori {ta treba da radite. Poslije iz vje snog vre me na, ta kve primjedbe po~iwu da nerviraju roditeqe. - Ipak, ta kvo po na {awe je sasvim normalno - tvrdi fran cus ki psi ho log Beatris Kope Roje, koja je, ina ~e, autor kwige pod nazivom “Ne, jo{ nisi postao adolescent“. Ovaj stru~wak do da je da su izme|u {este i jedanaeste godine djeca posebno osjetqiva na to {ta tre ba, a {ta ne tre ba da se radi. Evo ne ko li ko od go vo ra ovog francuskog psiholo ga na ne ka pi tawa u vezi sa ovom tematikom. 1. Za{to se djeca tako pona{aju u tom uzrastu? - To, u stvari, po~iwe mno go ra ni je, u vri je me dok ro di teqi di kti ra ju pravila u stilu: “Skloni la kto ve sa sto la dok je de{“, “Budi miran dok se vozimo kolima...“ Djeca vremenom usvajaju ta pravila i po~iwu da se po na {a ju u skla du s wima. Oko {es te go di ne po ~iwe no va eta pa: dje ca po ~iwu da ra zmi{qaju svo jom gla vom. U tom uzras tu di je te ko je vi di da ta ta pre brzo vo zi zna

Rak
(21.6 - 20.7) Sve je u stilu vru}e-hladno. Oscilacije u raspolo`ewu su velike. Ukoliko se budete bavili okultnim temama, posredovawem u prodaji nekretnina ili bankarskim poslovima, bi}ete uspje{ni. U protivnom, mo`ete biti nezadovoqni i pomalo nervozni.

Jarac
(21.12 - 19.1) Ako ste nau~ili da oslu{kujete sebe i sopstvene potrebe, bi}e sve u redu. U protivnom, o~ekuje vas hroni~an stres. To se posebno odnosi na mazohizmu sklone pripadnike znaka i one koji stalno imaju prisutan osje}aj krivice. Mo`da vam je `ivot tako zanimqiviji?

Lav
(21.7 - 21.8) da on lo {e pos tu pa. Za to ga kri ti ku je, po {to ho }e da mu poka`e da je savlada lo “le kci ju“ i da je odraslo. ima ju i vrli ne i ma ne, kao i svi os ta li. Di je te treba i to da zna. 3. Zna~i li to da treba da prei spi ta mo sop stveno pona{awe? - Tre ba pro na }i pra vu mjeru, ali to nije nimalo lako. S jedne strane, ne smijete da zamijenite uloge: vi treba da vaspitavate dijete, a ne ono vas. Ali, s druge stra ne, mo ra te da bu de te dosqedni. Ako ka`ete da ne{to ne treba da se radi, onda ni vi sami ne smijete to da radite. Ako ste nedosqedni, dijete postaje nesigurno, po{to ga taj raskorak izme|u pravila i pona{awa zbuwuje - zakqu~uje, izme|u ostalog, psiholog Beatris Kope Roje. Dobro se osje}ate, mada vam se neko konstantno upli}e u `ivot i posao i smeta vam pri dono{ewu nezavisnih odluka, pa se nervirate. Pred sebe ste postavili neskromne ciqeve, tako da se nemojte brinuti ako wihovo ostvarewe malo i zakasni. Opustite se.

Vodolija
(20.1 - 18.2) O~ekuju vas promjene, i to u pozitivnom smjeru. Sve {to je za vas predmet interesovawa pri~iwava}e vam zadovoqstvo. Jo{ ako sakupite dovoqno poena za nagradnu igru, dobitak je tu! Izgleda {a{avo, ali od wega glava ne boli. Partner vas zdu{no podr`ava.

DIJETE postaje nesigurno ako su roditeqi nedosqedni
2. Ali to u`asno nervira roditeqe...? - Da, uto li ko pri je {to nas djeca ne {tede i kad nas kritikuju suo~avaju nas sa na{om nedosqedno{}u, {to nije nimalo pri ja tno. Ali, u ta kvoj si tu aci ji tre ba da pri zna mo da ni smo u pra vu. Ro di teqi ni su sa vr{e ni, oni ni su nadqudi, i oni

Djevica
(22.8 - 22.9) Ukoliko nastupe zdravstveni problemi, ne budite hipohondri~ni, ve} sa~ekajte da nelagode pro|u. Vidje}ete da je uzbuna bila pretjerana. Ako odete qekaru, postoji vjerovatno}a da budete `rtva pogre{ne dijagnoze. U ostalim sferama odli~no funkcioni{ete. Qubav cvjeta.

Ribe
(19.2 - 20.3) Psiha i svi problemi u vezi sa wom o~ekuju hipersenzibilne pripadnike znaka. Vrije|ate se zbog svake sitnice i talo`ite unutra{we nezadovoqstvo, {to mo`e odvesti i u bolest organske prirode, umjesto da se opu{teno prepustite zagrqaju voqenog bi}a.

26 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem odli~nu ku}u u naju`em centru Gradi{ke, glavna ulica, 260 m 2 gara`a, tel. 38765/584-524 i 065/020-570. Prodajem ku}u, povoqno, tel. 065/631613. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Na prodaju ku}a, potkrovqena, 10 h 9 m, sa 800 m2 placa, prikqu~ena sva infrastruktura, ul. Jove Cvijeti}a bb, ^elinac, tel. 065/616-778. Prodajem ku}e u Bawaluci od 45.000 do 2.500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u u Kuqanima 11h10, sve uplaweno, struja, voda, asfalt, na 1.150 2 m placa, vlasnik 1/1, tel. 065/351-431. Prodajem jednosoban stan povr{ine 45 m2, prizemqe kod mesnice ”Sakib”, cijena 1.850 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem troiposoban stan 71 m2, tre}i sprat, ure|en, namje{ten, odmah useqiv, naseqe Obili}evo, tel. 065/511-121. Prodajem trosoban stan, 80 m2, Novice Cerovi}a 13, Borik, cijena po dogovoru, tel. 051/308-686. Prodajem dvosoban stan 58 m2, ~etvrti sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, cijena 2.000 KM/m2, naseqe Mejdan, tel. 065/511-121. Prodajem stan, ku}u, Star~evica 125 m2, dvije eta`e, poseban ulaz, tvrda gradwa (marlesova), 1.450 KM/m2, tel. 065/825-393. jawe, klima, parking, na du`i period., tel. 387 65/621-248. Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora, Bawaluka, centar, {est parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435. Izdajem poslovni prostor 32 m2 u Ulici Stojana Novakovi}a 12. Nova zgrada, pogodno za prodavnicu mje{ovite robe, tel. 387 65/534-684. Izdajem poslovni prostor 15 m2, centar - Olimpus, namjena trgovina, tel. 065/208-318, tel. 387 65/208-318.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
Prodajem gra|evinske placeve od 700 do 1000 m2 asfalta, struja, voda, u nasequ Prije~ani, tel. 065/511-121.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

KUPOVINA
Kupujem plac ili mawu ku}u uz Vrbas od Rekavica prema Bawaluci, tel. 063/956-300.

ZAMJENA
Vla{i} (Babanovac - selo Mudrike) zemqi{te 3.000 m2 i 16.000 m2, zamjena za okolinu Bawaluke, mo`e i prodaja, tel. 051/437-934; 065/763-941.

KIOSCI

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
PLACEVI
PRODAJA
Prodajem tri placa od 400 m2 i od 1.000 m2, 850 m2, 1/1, iIznad kasarne Zalu`ani, tel. 387 65/543-499. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli, 1/1, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 0038552/543-601. Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli, 200 m od glavnog puta, iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869. Prodajem placeve u Rami}ima od 500 m2 i 1000 m2, tel. 065/569-294. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem vi{e lokacija za gradwu stambeno-poslovnih i poslovnih objekata u u`em i {irem podru~ju grada, tel. 065/511-121. Prodajem gra|evinske placeve u naseqima Trn i Zalu`ani, tel. 065/511-121. Prodajem plac u [u{warima i 1.605 m2 i sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, voda, struja, telefon i asfalt, tel. 051/539-006, 065/650-289. Prodajem plac za ku}u, 500 m2, 1/1, sa papirima, kraj asfalta, Tuzlanska 76, Star~evica, Bawaluka, tel. 051/424-876, 066/449-920. Prodajem plac pored puta 1/1, Ma|ir, tel. 051/312-588.

PRODAJA
Prodajem ili izdajem kiosk u tr`nom centru ”Kastel” u Boriku, tel. 065/989126, 065/826-945.

KUPOVINA
Kupujem dva trosobna stana u u`em centru grada, na prvom, drugom i tre}em spratu od 75 do 85 m 2, tel. 065/585-883.

Gra|evinska firma izvodi sve vrste gra|evinskih radova, tel. 38765/531-182. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju BL, KD, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Re`em drva bansekom i cijepam hidrauli~nim cjepa~em, tel. 387 65/480470, 065/936-605; 051/280-327. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma. 25 god. iskustva, tel. 38765/773-852 i 051/311263. [kola ra~unara ”Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223.

SOBE

ZAMJENA
Mijewam za Bawaluku ku}u u centru gradi{ke, glavna ulica, 260 m2 gara`a, tel. 387 65/584-524 i 065/020-570.

IZDAVAWE
Izdajem sobu jednoj ili dvjema djevojkama, tel. 065/546-658. Izdajem mu{karcu sobu, grijawe, poseban ulaz, kupatilo, centar Obili}evo, B. Luka, tel. 051/462-986; 066/617-682. Izdajem namje{tenu sobu, poseban ulaz, tel. 051/355-288.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem rakiju {qivovicu (prepe~enicu), staru tri godine, cijena po dogovoru, tel. 387 66/264-113. Prodajem P4 sa DVD i LCD monitorom, cijena 200KM. Instaliran windows XP i prate}i programi. Garancija 3 mjeseca! Crno srebrna kombinacija, tel. 38766/814-691. Prodajem radni sto, komp. (Lesnina), novo, 50 KM Bawaluka, tel. 38765/475467.

ZAMJENA
Mijewam dvosoban stan 47 m2 u Br~kom za Bawaluku, tel. 065/889-959.

IZDAVAWE
Izdajem dvori{nu ku}u i namje{tenu sobu, tel. 387 65/224-551 i 354-543. Izdajem luksuzno opremqenu ku}u, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem veoma povoqno namje{tenu ku}u u Motikama, uz malu pomo} i doma}insko odr`avawe, tel. 065/644-500. Izdajem namje{ten sprat ku}e u Prwavoru, tel. 065/491-921.

IZDAVAWE
Izdajem prazan dvosoban stan u Novoj varo{i, drugi sprat sa centralnim grijawem. Zvati na, tel. 38765/603-345. Izdajem dvosoban polunamje{ten stan u zgradi na du`i period, tel. 38765/470403. Izdajem sobe u Herceg Novom i Igalu uz obalu mora, povoqno, tel. 38765/549294. Izdajem dvoiposoban stan na du`i period, prazan, novogradwa, drugi sprat, Borik, Ul. @ivojina Mi{i}a 49A, tel. 387 65/518-567. Iznajmqujem potpuno namje{ten stan 40 m2, lamele M.Jugovi}a, Bawaluka, tel. 38765/079-083. Izdajem namje{ten dvosoban stan na du`i period, ul. Aleja sv. Save br. 8, tel. 38765/518-567. Izdajem prazan dvosoban stan sa centralnim grijawem, drugi sprat. Zvati na, tel. 38765/603-345. Izdajem ve}i jednosoban stan sa grijawem u ku}i, odvojen ulaz, samo za bra~ne parove, tel. 051/316-696.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem papire za ”golf 2”, 1.6 dizel 89. god.crveni,povoqno, tel. 387 66/820-118. Prodajem ”kadet-kocku” 1.2 benzin, 1980. godi{te, petoro vrata, crveni, dobro o~uvan, povoqno, tel. 38765/513928. Prodajem ”golf 2”, benzin 1.6 c 87 .g. pr. u odli~nom stawu, povoqno, tel. 387 65/915-550. Prodajem nov trka}i bicikl ”rog” deset brzina, tel. 065/491-112. Prodajem kompletan ”reno 4 GTL”, motor sa mjewa~em, u odli~nom stawu, dajem garanciju, tel. 066/896-438.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA
Prodajem {tenad samojeda, stari dva mjeseca. Posjeduju rodovnike. Pelcovani su i o~i{}eni od parazita.Cijena 250 KM, tel. 38765/960-078.

STANOVI
PRODAJA
Prodajem garsoweru 28m2, drugi sprat, lift, novogradwa, useqiv, Bawaluka, Borik, Ul. @ivojina Mi{i}a 49A, tel. 38765/518-567. Prodajem stan 60 m 2 u Lazarevu, ul. Mojkova~ka, tel. 38765/834-227. Prodajem stanove u ^elincu od 27.32 i 37m2, nova gradwa, useqivi, tel. 38765/332-828 i 051/551-332. Prodajem troiposoban stan 91m2, centar grada, sa dvori{tem i gara`om. Pogodno za kancelarije, tel. 38765/572929. Prodajem trosoban stan 89 m2, ~etvrti sprat, saniran, odmah useqiv, vojno naseqe Pentagon, tel. 063/904-603. Prodajem jednosoban stan 44 m2 vp. saniran, useqiv kod restorana "Ogwi{te" u nasequ Star~evica cijena 1.850 KM/m2, tel. 063/904-603. Hitno prodajem namje{ten dvoiposoban stan, 78 m2, peti sprat, novogradwa, cijena 1.500 KM/m2, tel. 065/097-158. Prodajem stan u centru 40 m2, novogradwa, tel. 065/514-541. Prodajem dvoiposoban stan, 55 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv ul. Starine Novaka, cijena 2.100 KM po m2, tel. 063/904-603. Prodajem jednosoban stan, u Boriku, Reqe Krilatice 15, useqiv od 1. avgusta, tel. 061/760-439. Prodajem ~etvorosoban stan 116 m2, drugi sprat, novogradwa, ekstra ure|en, odmah useqiv, naseqe Rebrovac, tel. 065/511-121.

ZAPO[QAVAWE
POTRA@WA
Potrebno vi{e saradnika za monta`u bro{eva, hemijskih olovaka, nakita od perli u vlastitom domu u svoje slobodno vrijeme, sedmi~na zarada do 200 evra, tel. 387 65/037-437 i 06/5661-218. Kafe poslasticarnica ”kalvados” prima djevojke za rad u {anku, konobare i ~ista~icu, tel. 387 65/531-182.

DIJELOVI I OPREMA

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Prodajem hitno i povoqno testiranu internet igraonicu: deset jakih konfiguracija, 10 19" tft monitora, deset stolova i stolica, tel. 38765/938-400. Prodajem ili izdajem halu u Trnu, povoqno, tel. 065/631-613. Hitno prodajem - izdajem novi poslovni prostor, 255 m2, u centru Bawaluke iza transfuzije, u suterenu, povoqno, tel. 066/999-451. Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Kotor Varo{, poslovni objekat 3.276 m2, sa zemqi{tem 10.000 m2, tel. 065/896422. Prodajem-izdajem poslovni stambeni objekat 700 m2 u Bawaluci - Dervi{i na staroj gradi{koj cesti P+P+S, tel. 065/514-851. Prodajem - izdajem poslovni prostor 300 m2 P+S+P na placu 130 m2 u Bawaluci - Dervi{i, tel. 065/404-644. Prodajem poslovne prostore 216, 360 m2, 700, 1.260 i 1460 m2, tel. 065/549-687. Prodajem poslovne prostore 68 m2, 72 m2 i 82 m2, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem poslovni prostor u Bawaluci, 175 m2, kod poliklinike, tel. 065/881-644.

Prodajem ”mercedes 190”, dizel u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem gume 255-55-R19, tel. 065/931-383. Prodajem ”pe`o 405” benzinac, stranac, u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem kuku za ”gola 2” , obi~na, tel. 065/742-388. Prodajem gume 215-65-R 16, osam komada, povoqno, tel. 065/931-383.

TURIZAM

IZDAVAWE
Izdajem sobe u Herceg Novom i Igalu uz obalu mora, povoqno, tel. 38765/549294.

USLUGE
OSTALO
Molerske radove izvodimo profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 387 65/773-852 i 051/311-263. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma, 25 god. iskustva, tel. 387 65/773-852 i 051/311263.

LI^NI KONTAKTI
Momak, 37 godina, upoznao bi slobodnu damu od 45 do 50 godina za povremena dru`ewa, tel. 387 65/837-348. Slobodan momak tra`i djevojku bez obaveza, za dru`ewe, tel. 38766/656-062.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka

Tekst:

KUPOVINA
Kupujem mawi poslovni prostor u Bawaluci, tel. 063/956-300.

IZDAVAWE
Nova varo{, izdajem vi{enamjenski poslovni prostor 46 m2,centralno gri-

Telefon:

OGLASI
AD “Bjela{nica – Podgrab” – Pale u ste~aju Podgrab – Pale Na osnovu odluke Odbora povjerilaca od 08.07.2010. godine ste~ajni upravnik AD “Bjela{nica” u ste~aju Podgrab – Pale raspisuje O osamnaestoj javnoj prodaji pokretne imovine Odre|uje se osamnaesta javna prodaja pokretne imovine ste~ajnog du`nika AD “Bjela{nica” u ste~aju, Podgrab – Pale za dan 23.07.2010. godine u prostorijama AD “Bjela{nica” u ste~aju, Podgrab – Pale sa po~etkom u 11 ~asova. Utvr|uje se po~etna cijena za ma{ine i opremu pojedina~no prema procjeni popisne komisije ili ukupne vrijednosti 60.520,00 KM. Prodaja se vr{i u vi|enom stawu. Pokretne stvari se mogu pogledati svakog radnog dana do zakazane javne prodaje na navedenoj adresi od 12 do 13 ~asova. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka javne prodaje uplate depozit u iznosu od 10% od po~etne cijene na transakcioni ra~un Prodavca broj 5657013000000434 ili na blagajni prodavca najkasnije jedan sat prije po~etka prodaje. Prije po~etka prodaje svaki u~esnik je du`an predo~iti dokaz o uplati depozita. U protivnom ne}e imati pravo u~e{}a na prodaji. Kupoprodajnim ugovorom regulisa}e se uslovi i rok uplate kupoprodajne cijene. Ponu|a~ sa najve}om ponudom du`an je da pristupi potpisivawu Ugovora u roku od 8 (osam) dana od dana objavqivawa rezultata javne prodaje i plati cijenu u roku utvr|enu ugovorom, a ako to ne u~ini, drugi ponu|a~ }e biti progla{en kupcem i bi}e du`an platiti cijenu koju je ponudio i tako redom. Ponu|a~ima ~ija ponuda ne bude prihva}ena, osim tri najboqa ponu|a~a depozit }e se vratiti odmah nakon zakqu~ewa javne prodaje. Kupac snosi tro{kove uplate PDV-a. Za sve potrebne informacije obratite se na tel: 066/176-110, 065/513-183, 057/342-916. Ste~ajni upravnik Igwat El~i}, dipl. ecc

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 27 “ASTRA SPORT BETS“ Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u za promet i usluge BAWA LUKA, Kne`opoqska b.b. Broj 71 0 St 074967 09 St Datum 09.07.2010. godine Na osnovu ~lana 101, ta~ka 1 i 2 i 103. Zakona o ste~ajnom postupku (“Sl. glasnik RS“ broj: 67/02, 77/02, 38/03, 96/03’, ~lana 21 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ste~ajnom postupku (“SG RS“ broj: 68/07), te ~lanova 105, 106 i 108 ZSP (SG 26/10), u vezi sa ~lanom 84, 85 i 89. Zakona o izvr{nom postupku (“Sl. glasnik RS“ broj: 59/03, 85/03 i 64/05) i na osnovu odluke Skup{tine povjerilaca od 06.07.2010. godine, ste~ajni upravnik raspisuje;

OGLAS

O PRODAJI IMOVINE JAVNIM NADMETAWEM 1. Prodaju se u cijelosti osnovna sredstva i sitni inventar koji predstavqaju; - kancelarijski namje{taj, ra~unarska oprema, metalne kase, televizori, projektori, antene, telefoni i dr 2. Pokretnosti se nalaze nalaze na lokaciji Bawa Luka, Suboti~ka 24 i mogu se pogledati svakog dana pozivom na telefon 066/173-740. 3. Sve pokretnosti se prodaju u paketu, u vi|enom stawu i bez prava naknadne reklamacije (~lan 106 ZSP) 4. Po~etna prodajna cijena imovine je ujedno i procijewena vrijednost i iznosi 62.579,00 konvertibilnih maraka. Imovina se ne mo`e prodati ispod 50% po~etne cijene ili 31.290,00 KM. 5. Prodaja imovine }e se izvr{iti po sistemu zatvorenih i zape~a}enih pismenih ponuda. 6. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od 10% od vrijednosti imovine na `iro ra~un broj 552-030-00025669-59 ili u gotovini prije licitacije. 7. Licitacija }e se odr`ati dana 27.07.2010. godine u 14 ~asova u prostorijama Okru`nog privrednog suda u Bawaluci, soba broj 4. 8. Ponu|a~ ~ija cijena bude prihva}ena du`an je u roku od 3 dana zakqu~iti ugovor o kupoprodaji, a u roku od 7 dana nakon licitacije uplatiti na `iro ra~un ste~ajnog du`nika izlicitirani iznos. 9. Ukoliko ponu|a~ sa najpovoqnijom ponudom u roku ne uplati cijenu, ste~ajni upravnik }e zakqu~kom proglasiti prodaju nevaqalom i odrediti da je drugi ponu|a~ po redu kao stvarni kupac i koji je du`an da uplati licitirani iznos u roku od 5 dana nakon isteka roka za prvog ponu|a~a. 10. Ukoliko se na prvoj licitaciji ne pojavi nijedan ponu|a~, ista }e se ponoviti 06.08.2010. godine na istom mjestu i u isto vrijeme i bez objave u slu`benim glasilima. 11. Sve poreze i takse u vezi sa prodajom, tro{kove prenosa prava vlasni{tva, te tro{kove oko ovjere kupoprodajnog ugovora snosi kupac. 12. Predaja imovine kupcu vr{i se nakon uplate ugovorene cijene i potpisivawa ugovora sa kupcem 13. Kupac preuzima obavezu ~uvawa arhivske dokumentacije ste~ajnog du`nika u skladu sa Zakonom o ste~ajnom postupku RS, ~lan 147 (SG RS 26/10) i Zakonom o arhivskoj gra|i. 14. Ovaj oglas biti }e objavqen i na oglasnoj tabli suda i WEB stranicama: www.komorabl.inecco.net www.komorabih.ba Ste~ajni upravnik Telefon: 066-173-740

OGLAS

OBAVJE[TEWE
Fakultet fizi~kog vaspitawa i sporta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu u dnevnom listu “Glas Srpske” od 26. i 27. juna 2010. godine objavio je javnu odbranu doktorske disertacije kandidata mr Tamare Karali} za dan 14.07.2010. u 12.00 ~asova. Ovim putem obavje{tavamo javnost da se iz objektivnih razloga odga|a odbrana doktorske disertacije, te da }e ista biti naknadno objavqena.

Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima “Euroinvestment” a.d. Bawa Luka objavquje akcionarima o neto vrijednosti imovine ZIF-a “Euroinvestment Fond” a.d. Bawa Luka Neto vrijednost imovine na dan 30.06.2010. godine iznosi 18.216.926,31 KM. Neto vrijednost imovine po akciji na dan 30.06.2010. godine iznosi 16,83 KM. Izvje{taji o neto vrijednosti imovine Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “Euroinvestment Fond” a.d. Bawa Luka dostupni su svim akcionarima u prostorijama Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima “Euroinvestment” a.d. Bawa Luka , ul. Wego{eva broj 50 svakim radnim danom od 9 do 14 ~asova, kao i na web stranici www.euroinvestment-bl.com Uprava Dru{tva

OBAVJE[TEWE

Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima “Kristal invest“ a.d. Bawa Luka

OBAVJE[TEWE
Akcionarima o neto vrijednosti imovine ZIF “Kristal invest fond“ a.d. Bawa Luka za juni 2010. god. Neto sredstva (KM) 46.988.474,37 Neto sredstva po akciji (KM) 14,57

Izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine Fonda akcionarima su dostupni u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima “Kristal invest“ a.d. Bawa Luka, ul. Milana Raki}a 1, tel/faks 320-230 ili na adresu www.kristalinvest.com

28 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE
Na osnovu ~lana 7. stav 1. pod d. Zakona o javnim preduze}ima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj: 75/04), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj: 41/03) i na osnovu ~lana 60. Statuta Preduze}a, te na osnovu Odluke Nadzornog odbora o utvr|ivawu uslova, standarda i kriterijuma za izbor direktora J.P. “Vodovod“ a.d. Bile}a, br. N.O. 350-1/10 od 16.06.2010. godine, Nadzorni odbor Preduze}a r a s p i s u j e:

OGLASI
Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH“ br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07 i 8/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, raspisuje za popuwavawe radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu finansija i trezora BiH
1/01 Vi{i stru~ni saradnik - lektor 2/01 Stru~ni saradnik - prevodilac za engleski jezik 3/01 Vi{i stru~ni saradnik za buyetske instrukcije 3/02 Stru~ni savjetnik za analize 3/03 Vi{i stru~ni saradnik za analize 3/04 Vi{i stru~ni saradnik za izvje{tavawe Kabinet ministra 1/01 Vi{i stru~ni saradnik - lektor Opis poslova i radnih zadataka: Vr{i poslove lektorisawa svih pisanih materijala na jezike koji su u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini za potrebe Ministarstva. Za svoj rad neposredno odgovara ministru, kome podnosi izvje{taj o radu. Posebni uslovi: VSS - filozofski ili drugi fakultet jezi~kog smjera, dvije (2) godine radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni upravni ispit, poznavawe jednog stranog jezika, poznavawe rada na ra~unaru. Pripadaju}a osnovna neto plata: 1170 Sektor za pravne, kadrovske, op{te i finansijske poslove Odsjek za kadrovske, op{te i zajedni~ke poslove 2/01 Stru~ni saradnik - prevodilac za engleski jezik Opis poslova i radnih zadataka: Vr{i poslove prevo|ewa svih pisanih materijala na engleski jezik i sa engleskog jezika na jedan od slu`benih jezika u BiH za potrebe Ministarstva, prisustvuje sastancima sa stranim delegacijama, grupama i strancima i vr{i prevo|ewe (simultano i pisano), te lektorisawe pisanih materijala. Za svoj rad odgovara pomo}niku ministra i {efu Odsjeka kome podnosi izvje{taj o radu. Posebni uslovi: VSS - filozofski ili drugi fakultet - smjer engleski jezik, jedna (1) godina radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni upravni ispit, aktivno znawe engleskog ili drugog svjetskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru. Pripadaju}a osnovna neto plata: 1046 Sektor za buyet Odsjek za pripremu buyeta institucija 3/01 Vi{i stru~ni saradnik za buyetske instrukcije Opis poslova i radnih zadataka: Obavqa odgovorne poslove u Odsjeku, priprema elemente za izradu Buyetske instrukcije br. 1, br. 2 i br. 3 za korisnike i u~estvuju u analizi istih. U~estvuje u izradi smjernica za planirawe DOB-a i godi{weg buyeta. Priprema procedure koje proizlaze iz Zakona o finansirawu Institucija BiH, a koje se odnose na planirawe i usagla{avawe zahtjeva buyetskih korisnika i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka. Za svoj rad odgovara pomo}niku ministra i {efu Odsjeka kome podnosi izvje{taj o radu. Posebni uslovi: VSS - ekonomski fakultet, dvije (2) godine radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni upravni ispit, poznavawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru. Pripadaju}a osnovna neto plata: 1170 Odsjek za analize planirawa i izvr{ewa buyetskih korisnika 3/02 Stru~ni savjetnik za analize Opis poslova i radnih zadataka: Obavqa najslo`enije poslove za koje se tra`i visok stepen stru~nosti i samostalnosti u obavqawu poslova koji se odnose na analize planirawa i izvr{ewa buyetskih korisnika u okviru portfolia korisnika dodijeqenog stru~nom savjetniku. Pru`a sveobuhvatnu analizu prijedloga rashoda i priprema preporuke u vezi gorwih granica rashoda korisnika u okviru zadatog portfolia korisnika. Obavqa savjetovawa i rasprave sa buyetskim korisnicima u okviru zadatog portofolia kako bi se obrazlo`ili buyetski zahtjevi i pripremile analize izvr{ewa. Objediwuje sve poslove analiti~ke procjene buyetskih korisnika, daje mi{qewa, primjedbe i sugestije i u~estvuje u pripremi informativnih, analiti~kih i drugih materijala za potrebe analize planirawa i izvr{ewa buyetskih korisnika, te obavqa i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka. Za svoj rad odgovara pomo}niku ministra i {efu Odsjeka kome podnosi izvje{taj o radu. Posebni uslovi: VSS - ekonomski fakultet, tri (3) godine radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni upravni ispit, poznavawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru. Pripadaju}a osnovna neto plata: 1360 3/03 Vi{i stru~ni saradnik za analize Opis poslova i radnih zadataka: Obavqa odgovorne poslove u Odsjeku. Priprema analize planirawa i izvr{ewa buyetskih korisnika u okviru portfolia korisnika dodijeqenog vi{em stru~nom saradniku. Pru`a sveobuhvatnu analizu prijedloga rashoda i priprema preporuke u vezi gorwih granica rashoda korisnika u okviru zadatog portfolia korisnika. Obavqa savjetovawa i rasprave sa buyetskim korisnicima u okviru zadatog portofolia kako bi se obrazlo`ili buyetski zahtjevi i pripremile analize izvr{ewa. Obavqa i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka. Za svoj rad odgovara pomo}niku ministra i {efu Odsjeka kome podnosi izvje{taj o radu. Posebni uslovi: VSS - ekonomski fakultet, dvije (2) godine radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni upravni ispit, poznavawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru. Pripadaju}a osnovna neto plata: 1170 Odsjek za kontrolu izvr{ewa buyeta i izvje{tavawe 3/04 Vi{i stru~ni saradnik za izvje{tavawe Opis poslova i radnih zadataka: Obavqa odgovorne poslove u Odsjeku, daje potrebna mi{qewa i uputstva buyetskim korisnicima za sastavqawe finansijskih izvje{taja, usagla{ava sa buyetskim korisnicima dostavqene godi{we planove dinamike rashoda i namjenske strukture kapitalnih izdataka i programa posebnih namjena, prati izvr{ewe Buyeta i zakonitost odluka buyetskih korisnika po svakoj buyetskoj stavci i predla`e preduzimawe odgovaraju}ih rje{ewa i mjera u skladu sa propisima, sa~iwava pismene izvje{taje, povremeno sa~iwava procjene izvr{ewa buyeta, priprema izvje{taje i zbirne analize o izvr{ewu buyeta Institucija BiH (tromjese~no, polugodi{we, devetomjese~no i godi{we izvje{taje), priprema izvje{taja u skladu sa programskim buyetom, priprema izvje{taje prema doma}im i stranim finansijskim institucijama, obavqa i druge poslove po nalogu {efa Odsjeka. Za svoj rad odgovara pomo}niku ministra i {efu Odsjeka kome podnosi izvje{taj o radu. Posebni uslovi: VSS - ekonomski fakultet, dvije (2) godine radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni upravni ispit, poznavawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru. Pripadaju}a osnovna neto plata: 1170 Broj izvr{ilaca: Za svako od ogla{enih radnih mjesta tra`i se po jedan (1) izvr{ilac, osim za poziciju 3/03 - vi{i stru~ni saradnik za analize gdje se tra`e dva (2) izvr{ioca. Napomena za sve kandidate: - Pored posebnih uslova navedenih u javnom oglasu, kandidati moraju zadovoqavati i op{te uslove propisane ~lanom 22. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. - Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke {kolske spreme. - Za sprovo|ewe procedure po ovom javnom oglasu bi}e formirana jedna (1) komisija za izbor. Potrebni dokumenti: - ovjerene kopije: fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 06.04.1992. godine) odnosno, za kandidate koji su visoko obrazovawe stekli po bolowskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi; va`e}e li~ne karte; uvjerewa o polo`enom stru~nom upravnom ispitu ili polo`enom javnom ispitu (u ciqu osloba|awa od javnog ispita); potvrde ili uvjerewa kao dokaza o tra`enom radnom iskustvu u struci; dokaza o tra`enom poznavawu/aktivnom znawu engleskog jezika, odnosno poznavawu jednog stranog ili aktivnom znawu svjetskog jezika - kako je specifikovano prema pozicijama; popuwen obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu koji se mo`e dobiti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu BiH ili na web stranici Agencije www.ads.gov.ba. Mole se kandidati da ne dostavqaju dokumentaciju koja nije tra`ena tekstom javnog oglasa jer se ista ne}e uzimati u razmatrawe. - Kandidati koji budu uspje{ni na pismenom dijelu stru~nog ispita obavezni su na usmeni dio stru~nog ispita (intervju) donijeti uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca), koje se ne dostavqa zajedno s drugim dokumentima, u protivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, u slu~aju ako kandidat iz objektivnih razloga ne dostavi tra`eno uvjerewe na intervju, isto treba dostaviti najkasnije do momenta preuzimawa du`nosti, u suprotnom skida se sa liste uspje{nih kandidata. Javni oglas se sprovodi u skladu sa Odlukom o na~inu polagawa javnog i stru~nog ispita (“Slu`beni glasnik BiH“, broj 96/07 i 43/10). Gradivo i pravni izvori odnosno literatura za polagawe javnog ispita utvr|eni su Programom polagawa javnog ispita (“Slu`beni glasnik BiH“, broj 28/08) Sve tra`ene dokumente, osim uvjerewa o nevo|ewu krivi~nog postupka koje se dostavqa na intervjuu, treba dostaviti najkasnije do 04.08.2010. godine, putem po{tanske slu`be preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine “Javni oglas za popuwavawe radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu finansija i trezora BiH“ 71 000 Sarajevo, Trg Bosne i Hercegovine 1 Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se uzimati u razmatrawe. juli 2010. g. Sarajevo DIREKTOR Neven Ak{amija

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe direktora u J.P. “Vodovod“ a.d. Bile}a

JAVNI OGLAS

I PRAVNI OSNOV Nadzorni odbor J.P. “VODOVOD“ A.D. Bile}a raspisuje Konkurs za izbor i imenovawe direktora J.P. “Vodovod“ A.D. Bile}a u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima, Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima, Odlukom Nadzornog odbora o uslovima i kriterijumima za izbor direktora Preduze}a i Statutom preduze}a. II MANDAT Izbor se vr{i na period od 4 (~etiri) godine. III OP[TI USLOVI 1. da je kandidat dr`avqanin Republike Srpske – BiH, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, 4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u BiH ili entitetima u periodu od tri godine prije dana objavqivawa javnog konkursa, 5. da se na kandidate ne odnosi ~lan IX Ustava Bosne i Hercegovine. IV POSEBNI USLOVI 1. visoka stru~na sprema (VII stepen) dru{tvenog ili tehni~kog smjera, 2. da ima pet (5) godina radnog iskustva u struci, 3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova, 4. da posjeduje organizatorske sposobnosti, tj. da poznaje proces rada Preduze}a, {to dokazuje podno{ewem programa u kome su nazna~ene mjere koje bi preduzeo na unapre|ewu poslova Preduze}a. V SUKOB INTERESA Kandidat za direktora ne mo`e obavqati du`nost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa kako je propisano odredbama: - ^lana 5. Zakona o sukobu interesa (“Sl. glasnik Republike Srpske“ br. 34/02); - ^lana 13. Zakona o javnim preduze}ima (“Sl. glasnik Republike Srpske“ br. 75/04); - ^lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Sl. glasnik Republike Srpske“ br. 41/03). VI POTREBNI DOKUMENTI Uz prijavu na Konkurs kandidati su du`ni do-

staviti dokumenta o ispuwavawu op{tih i posebni uslova za izbor i imenovawe i to: 1. uvjerewe o dr`avqanstvu Republike Srpske – BiH (ne starije od 6 mjeseci ), 2. izvod iz mati~ne kwige ro|enih, 3. uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci), 4. ovjerena kopija diplome, 5. dokaz o radnom iskustvu, 6. uvjerewe o neka`wavawu (ne starije od 3 mjeseca), 7. uvjerewe da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), 8. podno{ewe programa koje mjere bi preduzeo za unapre|ewe poslova Preduze}a. Kao dokaze o ispuwavawu uslova iz ta~ke III ta~ka 4. i 5. i ta~ke V ovog konkursa kandidat treba da dostavi posebne pisane izjave: - Izjavu da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be, - Izjavu da se na wega ne odnosi ~lan IX Ustava Bosne i Hercegovine, - Izjavu o nepostojawu sukoba interesa. Sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove iz ovog konkursa obavi}e se intervju, o ~emu }e kandidati biti naknadno obavije{teni, a intervju }e obaviti Komisija koju bira i imenuje Nadzorni odbor. VII OBJAVQIVAWE KONKURSA Ovaj Konkurs }e biti objavqen u “Slu`benom glasniku Republike Srpske“ i u dnevnom listu “Glas Srpske“. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. VIII ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave slati na adresu: J.P. “VODOVOD“ A.D. Bile}a, ulica Svetog Vasilija Ostro{kog br. 5. ili dostaviti li~no na protokol Preduze}a, u zatvorenoj koverti sa naznakom: ZA Komisiju koja sprovodi konkurs za izbor i imenovawe direktora Preduze}a. Broj: N.O.350-3/10 Datum: 16.06.2010. god. PREDSJEDNIK Bile}a NADZORNOG ODBORA Dragoqub Bijelovi}, s.r.

Izdaje se kancelarijski i skladi{ni prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor. Telefon 051/231-077,
zvati do 16 ~asova.

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 29

30 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 31

32 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Tu`no sje}awe na jedinog sina Tu`no sje}awe na jedinog brata

GORANA BO@I]A
10.7.1992-10.7.2010.

GORANA BO@I]A
10.7.1992-10.7.2010.

Majka Qepa i otac Milorad Bo`i}

Sestra Gordana, zet Mihajlo, Mi{o i Milo{ \ur|evi}

B-5 F
Sje}awe na voqenu majku Dana 10.7.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage majke, svekrve, bake i prabake Dana 15.7.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

B-5 F
Tu`no sje}awe na dragog svaka

MILKE UN^ANIN MIQKU (ro|. Kara}) TRNINI]
10.7.2008-10.7.2010. S qubavqu i po{tovawem K}erke Radojka, Savka, Mirjana i sin @eqko 3169 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog brata Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 3166 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa Tu`no sje}awe na dragog

NEDEQKA VUKOVI]A
U subotu, 10.7.2010. godine u 12 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: bra}a Milojko, Slavko, brati}i Rade, Bore i sestra Jovanka sa porodicama 3164 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog supruga Tu`no sje}awe na dragog tetka

NEDEQKA
Svastika Rosa 3165 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

LUKU ^EKI]A
Brat Radomir, snaha Mira i sinovac Neboj{a 3159 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog strica

NEDEQKA VUKELI]A
Marinko Umi~evi} sa porodicom A-3 F Dana 15.7.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti moje drage majke

NEDEQKA VUKELI]A
Bife “Medo” A-3 F Tu`no sje}awe na tetu

NEDEQKA
Supruga Zorka 3164 A-1 G

NEDEQKA
Vojo sa porodicom 3164 A-1 G

SLAVKA - BA\U KARA]A
10.7.1993-10.7.2010. Majka Desanka, sestra Rada, sestri}i Sa{a i Danijela i zet Goran A-2 UP Tu`no sje}awe na dragog supruga i tatu

Dana 10. jula 2010. godine navr{ava se pet godina od kada je preminuo na{ dragi

LUKU ^EKI]A
Nevena, Zoran, Predrag i Bojana 3159 A-1 G

STOJANKE [TEKOVI]
U subotu 10.7.2010. godine u 10 ~asova posjeti}u wenu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Pantelija“ u Bawaluci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena k}erka Branka 3162 A-3 G

DRAGOMIR LAKETI]
STOJANKU
od porodice Koji}. 3163 A-3 G Godine prolaze, ali vrijeme ne mo`e izlije~iti tugu i bol koji su u nama. Nedostaje{ nam u svim na{im te{kim i sretnim danima. S qubavqu i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe, vje~no zahvalni za svu dobrotu i qubav koju si nam darivao. Bra}a i sestre sa porodicama 3100 A-8 G

GOJKA MILANOVI]A
14.7.2005-14.7.2010. Supruga Mla|enka, k}erke Jasminka, Mira i Svjetlana 3149 A-2 G

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 33
Dana 8.7.2010. godine nakon duge i te{ke bolesti upokojila se raba bo`ijeg Posqedwi pozdrav dragoj tetki Posqedwi pozdrav dragoj strini i ujni Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 8.7.2010. godine u 66. godini `ivota preminuo na{ dragi

LEPOJ
od Mateja, Nikole i Ale{a sa porodicama. 3160 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj snahi

LEPOJ
od Dragane, Bojana, Jelene, Slavice, Nevene i Gorana. 3160 A-1 G Posqedwi pozdrav snahi

LEPOSAVA DAMJANOV - ZEC
Pokop }e se obaviti 10.7.2010. godine u 13 ~asova na Perduvovom grobqu. O`alo{}eni: suprug Miro, sin Ilija, brat Gojko i ostala o`alo{}ena rodbina, kom{ije i prijateqi 3160 A-8 G Posqedwi pozdrav supruzi

PERO ^UKOVI]
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 11.7.2010. godine u 13 ~asova na mjesnom grobqu u Dowoj Kozici. O`alo{}eni: supruga Mla|enija, sinovi Rajko i Goran, k}erka Nada, bra}a Rajko, Darko i Slavko, sestra Desa, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 3153 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu Posqedwi pozdrav dragom

LEPOJ
od Dragana i Nade sa djecom. 3160 A-1 G

LEPOJ
od Branke i Drage sa djecom. 3160 A-1 G Posqedwi pozdrav na{oj

LEPOJ

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

PERI
od supruga Mire. 3160 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj majci od su pru ge Mla |e ni je, si no va Rajka i Gorana i k}erke Nade. 3155 A-1 G

PERI
od Marije sa porodicom. 3155 A-1 G

LEPOJ
od Milene i Pere sa djecom. 3160 A-1 G

LEPOJ
od sestre An|e. 3160 A-1 G Posqedwi pozdrav na{oj tetki

Dana 11.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti drage nam

LEPOJ
Posqedwi pozdrav dragoj snahi

od sina Ilije. 3160 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

LEPOJ
od Milana i Bose. 3160 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

LEPOJ
od Rade, Vidojke i Mladena. 3160 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj majci

AN\E (ro|. Vrawe{) POPOVI]
Toga dana na porodi~nom grobqu u Bastasima u 10.20 ~asova bi}e osve{tan spomenik. Tim povodom pozivamo rodbinu, kom{ije i ostale prijateqe da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Jovo i ostala rodbina 3148 A-8 G Tu`no sje}awe na dragu nam jetrvu Tu`no sje}awe na snahu

LEPOJ

od brata Gojka sa porodicom. 3160 A-6 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 8.7.2010. godine u 85. godini `ivota preminula na{a draga Dana 12.7.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage supruge, majke i bake

MARIJI KEVI]
od supruga Vida. 3157 A-2 G

MARIJI
od sina Slavka i snahe Jelene. 3157 A-2 G Sje}awe na dragu

AN\U
od Po po vi} Miqe sa po ro di com. 3148 A-1 G

AN\U
od zaove Milinkovi} Milene sa porodicom. 3148 A-1 G

Dana 11.7.2010. godine navr{ava se deset godina od smrti na{eg dragog

NEVENKA TADI]
Sa hra na dra ge nam po koj ni ce obavi}e se 11.7.2010. godine u 14 ~asova na grobqu Rami}i. O`alo{}eni: k}erka Danka, zet Mi lo rad, unu ~ad Ale ksan dra, Bojan i Goran 3167 A-4 G Dana 10.7.2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

GROZDE (Du{ana) GRMU[A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Joki}a grobqu u Bawaluci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 3083 A-4 G Dana 14.7.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Posqedwi pozdrav dragoj baki

MARIJI
od unuka Radoje, Vesne, Rajke i Veqke. 3157 A-2 G

MILENU GALI]
11.7.2008 - 11.7.2010. Voqeni ne umiru dok `ive oni koji ih se sje}aju. @ivana Stojakovi} sa porodicom 3120 A-2 M

VELIMIRA KNE@EVI]A
Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu Kr~marice, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga Danka, sinovi Dobrivoje i Drago, k}erka Vinka sa porodicama, sestra Velinka sa porodicom 3124 A-8 M

Sje}awe Deset godina na{ voqeni

BO@A - BOBA VUKOJA
S qubavqu i po{tovawem Wegova porodica 3158 A-3 G

DRAGE MALI]A
U nedjequ, 11.7.2010. godine, u 11 ~a so va po sje ti }e mo wego vu vje~nu ku}u. O`alo{}eni: sin Vukosav, snaha Rada, unu~ad Nikolina i Jovana 3156 A-3 G po~iva u vje~nom miru. S po{tovawem i qubavqu. Porodica

ALEKSANDAR - ACO POPOVI]

A-6 3115 M

34 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 8.7.2010. godine, u 60. godini `ivota, nakon te{ke bolesti preminuo na{ dragi suprug, otac, brat i deda

Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu

MIRKO (Gojka) RISOJEVI]

MIRKU RISOJEVI]U
8.7.1951 - 8.7.2010.

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se dana 11.7.2010. godine, u nedjequ, u 13 ~asova na Rebrova~kom grobqu. O`alo{}eni: supruga Qubinka, sinovi Vladimir i Sini{a, sestra Nada, brat Sa{a, snahe Tatjana i Neda, unuk Ivan i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 3173 B-5 M
Dana 11.7.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

Qubinka, Vladimir i Sini{a

3173 B-5 M
Posqedwi pozdrav dragom bratu Dana 11.7.2010. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog supruga, oca, svekra i djeda

LUKE ^EKI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegov vje~ni dom. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Te{ko je `ivjeti i biti rawen u du{i, vidjeti te svuda, a nigdje te ne na}i, ~ekati da se vrati{, a tebe nema. S qubavqu i tugom tvoji: supruga Mira, sin Qubomir, k}erka Suzana, snaha Vesna, unuka An|ela i unuk Luka 3171 B-2 M
Sje}awe Dragi na{i

MIRKU RISOJEVI]U
od sestre Nade i sestri}a Nevena i Dejana. 3175 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

SPASOJE (Nikole) BO[KANA
Tvoji najmiliji: supruga Dragica, sinovi Dragan i Sini{a, snahe Oqa i Jelena, unu~ad Tara i Nikola 3106 A-3 G Dana 15.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih godina od smrti na{eg dragog

BRANE BAJI]A
U nedjequ posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Majka \uja, bra}a i sestre sa porodicama 3174 A-3 M

MIRKU RISOJEVI]U
od brata Sa{e, snahe Ru`ice i brati}a Sa{e i Borisa.

MANDI] VEQKO
1.7.2002 - 1.7.2010.

MANDI] RADOSAV
13.7.2008 - 13.7.2010.

MANDI] SOFIJA
9.7.2009 - 9.7.2010.

3175 A-8 M

S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo vas od zaborava. Va{i najmiliji B-2 IP 03378

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 35
Dana 11.7.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog Tu`no sje}awe na dragog sina Tu`no sje}awe na dragog brata

MLADENA GAVRANI]A
Tog danu 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu CerikPopovi}i. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Otac Bo{ko, majka Bosiqka, supruga Vesna i sin Stefan 3172 A-8 M Dragi na{

MLADENA
Dvije godine pro|o{e, ni tren bez misli na tebe. Razum shvata, a srce ne prihvata da te vi{e nema. Znao si koliko te volimo, ali nikad ne}e{ saznati koliko nam nedostaje{ i kakav nam je `ivot bez tebe. Te{ko je tvoj odlazak pravdati sudbinom, a bol lije~iti vremenom, U grobnoj ti{ini, u ledenoj samo}i ~uva}e te i grijati na{a qubav, jer je ja~a od vremena i zaborava. Otac Bo{ko i majka Bosiqka 3172 A-8 M Tu`no sje}awe na dragog brata

MLADENA
Postoji ne{to u dobrim i posebnim qudima, oni su jaki i poslije smrti za wima ostaje trag koji se ne mo`e izbrisati ali ostaje bol koja se ne mo`e preboqeti. Qubav je prevelika, bol prete{ka a tuga za tobom vje~na Tvoja sestra Dragana 3172 A-8 M Tu`no sje}awe na dragog striku

MLA\O
Dve duge godine dana otkako ti nisi sa nama samo ve}a rana, nikad ne}emo shvatiti da ne}e{ do}i niti }emo te ikad preboqeti mo}i. Kunemo sudbinu {to te uze, a nama zauvijek ostaju samo bol i suze. Vje~no }emo te voqeti i suze liti za{to smo te morali izgubiti. Tvoja sestra Biqana i sestri} Boban 3172 A-8 M Sje}awe na striku

MLADENA
Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas, sa sobom si zauvijek odnio dio nas. Tvoj brat Dragan 3172 A-8 M Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca

MLADENA
Nestala je mladost, nestao je osmijeh, nestala je radost, osta samo tuga, osta samo `alost. Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati bol i tugu i sje}awe na tebe. Tvoj bratanac Bo{ko sa suprugom Draganom 3172 A-8 M Tu`no sje}awe na direktora i radnog kolegu

MLADENA
Po~ivaj u miru i vje~na ti slava. Zar ve} dve godine nisi sa nama. Dubina u srcu tvoju toplinu tra`i, ostavi sina Stefana da nam bol ubla`i. Tvoj bratanac Branislav 3172 A-8 M Dana 11.7.2010. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage

MLADENA
Jedan trenutak je uni{tio sve na{e snove. U srcu na{em tuga, na grobqu ti{ina, a u domu na{em velika praznina. Supruga Vesna i sin Stefan 3172 A-8 M Tu`no sje}awe na drage roditeqe

MLADENA
od radnika MB Reisen Prwavor. 3172 A-8 M Voqenom bratu

BOSIQKU MILENE GALI]
Tog dan u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Suprug Branko, sin Novica, k}erka Brankica, snaha Dragana, zet Aco i unuke Mia, Elena i Sara 3170 A-8 M Dana 10.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih godina od smrti na{eg dragog Tu`no sje}awe na voqenog oca i supruga 13.7.2009 - 13.7.2010.

VEQKA i 21.6.1994 - 13.7.2010. BRKI]

MLADENU
S qubavqu koju smrti ne prekida i tugom koju vrijeme ne lije~i, postoji{ i traja}e{ kroz najqep{e uspomene koje bolno podsje}aju na tebe i sve {to si u~inio i zna~io za nas. Tvoja sestra Boba, sestri~ina Aldijana i sestri} Aleksandar 3172 A-8 M Tu`no sje}awe na dragog brata Tu`no sje}awe na

Dana 10.7.2010. godine u 10 ~asova, da}emo jednogodi{wi pomen na grobqu u Kukuqama. Zahvalni smo za sve {to ste u~inili na na{em odgoju i obrazovawu. Djeca: Radojka, Stana, Stevo, Dosta, Bogdan i Joka sa porodicama 3122 A-9 M Dragi brate Sje}awe na dragog prijateqa

RADE LAZI]A
Tvoji najmiliji: supruga Zorica, sinovi Dragan i Neboj{a, sna ha Dra ga na, unu ~ad Ra de i Danilo 3152 A-3 G

\OR\A MALOVI]A
11.7.1991 - 11.7.2010. Tvoji najmiliji sin Dragan i supruga Mirjana 3150 A-3 G

MLADENE
Sje}awe na tebe bolno, vrijeme koje prolazi tu`no je, `ivot bez tebe te`ak je, ali qubav prema tebi vje~na je. Tvoja sestra Dragana 3172 A-3 M

MLADENA
Kako ti{ina boli kad ne ~ujemo tvoj glas, utjehe nema, zaborav ne postoji. Tvoji prijateqi: Petar, Milena i Goran Milosavac iz Austrije 3172 A-3 M

MLADENA
@ivot je trenutak, a sje}awe vje~no, bol nije u suzama i rije~ima ve} u srcima u kojima }e{ ostati vje~no. Sestra Slavojka, zet Nedeqko, sestri}i Boris i Bojan 3172 A-3 M

MLADENA
Ponosni smo {to smo te imali, beskrajno tu`ni {to smo te izgubili, s ponosom te spomiwemo i od zaborava ~uvamo. Sestra Slavojka, zet Nedeqko, sestri}i Boris i Bojan 3172 A-3 M

36 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE
Dana 12.7.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog

Javqamo tu`nu vijest da je dana 7.7.2010. godine nakon duge i te{ke bolesti, u 33. godini, preminula na{a voqena

Posqedwi pozdrav dragoj i miloj

ZORICI

VUKA[INA KOPRENOVI]A
U nedjequ, 11.7.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Zahvalna porodica: supruga Danica, sin Du{ko, k}erka Dragana, snaha Jagoda i zet Milo{, unu~ad Ivana, Pavle i Sara 3144 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca Posqedwi pozdrav dragom bratu

ZORICA (Miloje) MARI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 10.7.2010. godine u 14 ~asova na mjesnom grobqu u Surduku Stara Pazova. O`alo{}ena porodica: majka Du{anka, otac Miloje, sestre Ru`a i Jovanka te ostala rodbina 3175 B-2 M
Iznenada, 8. jula 2010. godine, u 54. godini `ivota, preminuo je na{ voqeni Sje}awe na na{eg dragog prijateqa

od tetke Bojane. 3175 A-3 M Posqedwi pozdrav

MLADENA SANDI]A
11.7.2005 - 11.7.2010. U na{im srcima i mislima `ivje}e{ vje~no. Supruga Borka, k}erka Dra`ana i sin Dra{ko sa porodicama 3121 A-2 M

SLAVKU
Sestra Du{anka, zet Dragomir, sestri}i Milan i Dragan sa porodicama 013443 A2 ^N

ZORICI -CIMERICI
od strica \or|a Mari}a.

MLADENA

3175 A-3 M Dana 10.7.2010. godine navr{ava se jedanaest tu`nih godina od smrti na{eg dragog brata, strica i djeda

Posqedwi pozdrav dragom kolegi

SLAVKO (Milenka) BERI]
Sahrana }e se obaviti 10. jula (subota) u 13 ~asova na grobqu u Jasiku (Kotor Varo{). Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e `alosti u Jasiku. O`alo{}eni: supruga Borka, sinovi Milenko i Darko, brat Boro, sestra Du{anka, snahe i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 013443 A8 ^N Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom ujaku

Predrag i Qiqana Mari} 3176 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

SLAVKU

VIDA STJEPANOVI]A
O`alo{}eni brat Mirko sa porodicom 3180 A-2 M

SLAVKU BERI]U
Kolektiv “Elektrokrajina“ AD Bawaluka 013444 A8 ^N Posqedwi pozdrav dragom kolegi

Punica Darinka i {urjak Predrag sa porodicom 013443 A1 ^N

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 9.7.2010. godine u 71. godini `ivota, nakon duge i te{ke bolesti preminula na{a draga

SLAVKU
Brat Miodrag i snaha Slavica sa porodicom

SLAVKU

Sestri}i Miodrag i Boro sa porodicom 013443 A4 ^N Posqedwi pozdrav dragom priki

013443 A4 ^N Posqedwi pozdrav dragom bratu

NADA (ro|. Babi}) VUKOVI]
Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 11.7.2010. godine u 13.30 ~asova na grobqu u Rekavicama - Bare. O`alo{}eni: suprug Slobodan, sinovi Ne|eqko i Qubodrag, k}erke Ne|eqka i Gordana, zaova Bosiqka, zetovi, snahe, unu~ad, praunuka te ostala mnogobrojna rodbina 3179 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj supruzi Posqedwi pozdrav dragoj majci

SLAVKU
“Elektrokrajina”AD, “Elektrodistribucija“ Bawaluka, Poslovnica ^elinac 013444 A8 ^N Posqedwi pozdrav dragom kolegi

SLAVKU

SLAVKU NADI
3179 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj majci od sina Qubodraga, snahe Radmile, unu~adi Slobodana i Petrane. 3179 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj majci

Brat Boro, snaha Dragica, sinovci Goran i Neboj{a sa porodicama 013443 A4 ^N Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Prijateqi Zoran, Mira i Jovana Trivi} 013443 A4 ^N Posqedwi pozdrav dragoj majci

NADI
od supruga Slobodana.

SLAVKU
Sindikalni odbor “Elektrokrajine” AD, Bawaluka 013444 A8 ^N

SLAVKU
od Miroslava Ze~evi}a za porodicom. 3184 A-1 M

NADI
od k}erke Gordane, zeta Slobodana i unu~adi. 3179 A-1 M

NADI
od sina Ne|eqka, snahe Milene, unuke Sawe i zeta Gorana. 3179 A-1 M

NADI
od k}erke Ne|eqke, zeta Marka i unu~adi. 3179 A-1 M

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 37 Tu`no sje}awe na na{e drage Dana 10.7.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od prerane smrti na{e drage k}erke i sestre

MIRU MI]U i i MILO[A NINKOVI]A NINKOVI]A NINKOVI]A
1990-2010. 14.7.2001 - 14.7.2010. 1995-2010. Ni vrijeme koje je pro{lo, niti ono koje }e pro}i ne mo`e u~initi zaborav na Vas, jer `ivite u na{im srcima. Porodica Ninkovi} 3182 B-2 M
In memoriam

VESNE DRAGI^EVI]
Uvijek si tu u na{im mislima, srcima i dragim uspomenama, uvijek voqena i nikada zaboravqena. Porodica Dragi~evi} majka Zdravka, otac Zoran i sestra Zorica zahvaquju svima koji su prisustvovali u najtu`nijim trenucima na sahrani wihove najmilije k}erke i sestre. Hvala rodbini, kumovima, prijateqima i kom{ijama. Posebno hvala kom{ijama Stani i Niku Radi}u koji su nam pru`ili veliku pomo} u wenoj dugoj i te{koj bolesti. Hvala direktoru Klini~kog centra Kasindo, glavnoj sestri i ostalom zaposlenom osobqu, {efu kuhiwe Nedeqku Ni{i}u i radnim koleginicama, Sini{i Dodiku i SNSD stranci. Vje~no zahvalna porodica 013618 B-2 E
Tu`nim srcem javqamo rodbinu, prijateqima i kom{ijama da je dana 9.7.2010. godine u 69. godini `ivota preminula na{a draga

Dana 13.7.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

ALEKSANDAR RITAN
11.7.2008 - 11.7.2010.

BORE KREJI]A
U subotu, 10.7.2010. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Pantelija“, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. K}erka Biqana, unuka Tatjana, praunuk Viktor i zet Miodrag 3180 A-6 M Tu`no sje}awe na dragog oca Posqedwi pozdrav tetki

Otac Milo{, k}erka Maja-Chantal, sestra Nata{a i sestri} Nikola 3181 A-6 M Dana 10.7.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga i oca Tu`no sje}awe na dragog oca

PEJKA (Mla|ena) GRAONI]
Sahrana }e se obaviti 11.7.2010. godine u 13 ~asova na grobqu “Ogwena Marija” Dowi Drakuli}. O`alo{}eni: k}erke Jadranka i Dubravka, brat Qubomir, sestre Radmila, Milena i Du{anka sa porodicama, unu~ad, zetovi i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi. 3183 A-8 M

BO@E (Jove) BJELOBRKA
Tog dana u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga Dragica, sin Milanko i k}erke Mira i Milena 3177 A-3 M

BO@U
Uvijek }e{ biti u na{im srcima. K}erka Mira, zet Qubomir i unuci Aleksandar i Boris. 3177 A-2 M

BO@U
Voqe}emo te do kraja `ivota i ~uvati od zaborava. K}erka Milena sa porodicom 3177 A-2 M

LEPOJ
od porodice O`egovi}. 3178 A-1 M

38 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Sport

Osam mladih igra~a preba~eno je u prvi tim i zato nije realno da pri~amo o Ligi {ampiona. Vra{ki te{ko je dogurati do posledweg kola kvalifikacija, a kamoli i wega pro}i. Sa{a Ili}, fudbaler Partizana
FOTO: AGENCIJE

Revan{ susreti drugog kola kvalifikacija za Evropsku ligu

Gazprom uz Crvenu zvezdu
FK Crvena zvezda je i zvani~no dobila generalnog sponzora - Gazprom. Predsjednik kluba Vladan Luki}, u prisustvu direktora Naftne industrije Srbije Kirila Krav~enka i zamjenika Jurija Masijanskog, kao predstavnika ruske kompanije, stavio je paraf na petogodi{wi ugovor.

Slika: Split
Radost fudbalera Zriwskog

U Splitu “Srbe na vrbe“
^etvrtfinalni duel Dejvis kupa izme|u Hrvatske i Srbije imao je lo{u uvertiru po{to je na vijaduktu iznad jedne od najprometnijih splitskih ulica osvanuo veliki transparent s porukom “Srbe na vrbe - nikad zaboravit, nikad oprostit“. Transparent je poslije jednog ~asa uklowen.

[irokobrije`ani eliminisali qubqansku Olimpiju, dok je mostarski klub i u revan{u bio boqi od kaza{kog Tobola
NION - Predstavnici BiH u kvalifikacijama za UEFA Evropsku ligu [iroki Brijeg i Zriwski uspje{no su pre bro di li prvu pre pre ku i u dru gom ko lu igra }e pro tiv be ~ke Aus trije i Tre Pena (San Marino). Od ove runde kvalifikacija u takmi~ewe su ukqu~uje i bawalu ~ki Bo rac, ko ji gostuje kod {vajcarske Lozane. I predstavnici Srbije kre nu }e u evrop ske bit ke. Spar tak ZV gos tu je u Lu ksemburgu kod Diferdan`a, dok je OFK Beograd doma}in bjeloruskom Torpedu. Rezultati revan{ susreta prvog kola kvalifikacija za UEFA Evropsku ligu: Ba nan ts - Anor to zis 0:1 (prvi me~ 0:3) (La ban 37), Metalurg Skopqe - Karabah 1:1 (1:4) (Krstev 72 - Irnamalijev 69), (1:4), Tauras Hlanetli 3:2 poslije produ`etaka (2:2), (Irkha 17, 31, Regelsiks 104 - Qevelin 19, Boven 36), Mogren - Santa Koloma 2:0 (3:0) (]ulafi} 18, Glu{~evi} 20), Slijema [ibenik 0:3 (0:0) (Medvid 64, Ja ko li{ 73, Bu lat 89), Flora Talin - Dinamo Tbilisi 0:0 (1:2), Bnei Jehuda Uli ses 1:0 (0:0) (Me na {e 45), Dwepr Mogiqev - La~i 7:1 (1:1) (Bi~enok 10, 80, Jur~enko 17, 56, 81, Zenkovi~ 42, ^er nik 87 - Nir na ni 61), Skonto - Portdaun 0:1 (1:1) (Leki 29), Hazar - Olimpija Balti 1:1 (0:0) (Lalin 78 @e rom 14), Mi pa - Trans Narva 5:0 (2:0) (Rikets 62, Aijala 67, 75, Koqonen 77, Benevides 80). de ir 25, 68, Sil va 33, 42, 54, Gligorov 71), Port Talbot - TPS Tur ku 0:4 (1:3) (Vu su 26, Ko le hra iner 32, Riki Riski 69, Rope Riski 90), Zriwski - To bol 2:1 (2:1) (Yidi} 10, Pehar 72 Zumaskalijev 57), Dundalk Grevenmaher 2:1 (3:3) (Fen 5 iz penala, Kuduzovi} 16 Mi ler 90), EB Strej mur Kal mar 0:3 (0:1) (Isra el son 9, Eri kson 46, San tos 50), Fa eta no - Zes ta fo ni 0:0 (0:5), Glen to ran - Rej kja vik 2:2 (0:3) (Ka la her 22, Harnilton 56 iz penala - Fin ba ga son 45, Blek 54 autogol), Ruh - [ahtjor Kara gan di 1:0 (2:1) (So bi jeh 59), [i ro ki Bri jeg Olim pi ja Qubqana 3:0 (2:0) (Roskam 81, Vajcer 83, Vagenr 86), Filkir - Torpedo @odino 1:3 (0:3) (Faje 32 iz pe na la - Os tro uk 41, Krivobok 86 iz penala, 88).

Mladi reprezentativac Srbije Stefan [}epovi} novi je ~lan belgijskog kluba Bri`. Dvadesetogodi{wi napada~ stigao je u belgijski klub iz Sampdorije, seniorsku karijeru je zapo~eo u dresu OFK Beograd, a igrao je kao pozajmqeni igra~ u Mladom radniku, te Sopotu. KK Crvena zvezda u`urbano radi na dovo|ewu igra~a za sqede}u sezonu, a uskoro bi, i pored nezavidne finansijske situacije, mogla da anga`uje i Amerikanca Darijusa Rajsa, (28 godina, 208 centimetara), koji je pro{le sezone igrao za ma|arski Solnok i portorikanski Kapitanes de Aresibo.

BORAC KRE]E u sqede}em kolu
Da~ija - Zeta 0:0 (1:1), Di de lan` - Ran ders 2:1 (1:6) (Kailet 37, Gru{~inski 67 - Lorencen 17), \er - Nitra 3:1 (2:2) (Aleksice 22, Ni ko rec 60, Kink 90 Hodur 10), Gefle - NSI Runavik 2:1 (2:0) (Bernandson 22, Bergren - Potemkin 90), Za la eger seg - Ti ra na 0:1 po sli je pro du `e ta ka (0:0) (Karebe~i 107), Luzitanos Rabotni~ki 0:6 (0:5) (Van-

Liga {ampiona

Foto dana

U revan{ utakmicama prvog kola kvalifikacija za Ligu {ampiona Rudar iz Pqevaqa pobijedio je Tre Fiore iz San Marina sa 4:1 (prvi me~ 3:0) i plasirao se u drugo kolo, gdje }e igrati s Liteksom iz Bugarske. U drugoj utakmici ekipa Birkirke s Malte savladala je Santa Kolomu iz Andore sa 4:3 (3:0) i plasirala se u drugo kolo.

Atletika ima veliki potencijal
U Semberiji atletike nema vi{e od 20 godina jer sve se svodilo na praznu pri~u da je rije~ o, recimo, hokeju na ledu, pa da nam trebaju posebni uslovi, infrastruktura, oprema... Samim planom i programom o {kolskom obrazovawu definisano je koliko ~asova atletike treba da odrade nastavnici i profesori fizi~kog vaspitawa koji su po mom mi{qewu li~no du`ni da na ovim prostorima podr`e i pokre}u ovakve bazne sportove, u ovom slu~aju atletiku. Atletika spada u cikli~ne sportove, koji obuhvataju elementarne forme kretawa, a pravi primjer je tr~awe. Ostale kretwe - skokovi, bacawa, hodawe predstavqaju prirodne pokrete i osnova su za bilo koju motori~ku aktivnost. Da sve i nije tako lo{e, govore podaci da je u Bijeqini u posqedwe tri godine pokrenuta inicijativa o formirawu atletskog kluba Akademac, za {ta su zaslu`ni i Pero @ivkovi}, Zdravko Te{i} i @ivorad Sekuli}. Atletika u Semberiji ima veliki potencijal, a odgovorno tvrdim i reprezentativni. Za nepunu godinu selektivnog i ozbiqnog rada imamo medaqu u seniorskoj kategoriji na nivou BiH, kao i u pionirskim i veteranskim kategorijama. Ako uporedimo sredine u BiH, koje su nekoliko puta mawe od Bijeqine, a imaju veoma razvijenu atle ti ku o ko joj se da nas zna u okvi ru Balkana, onda dolazimo do zakqu~ka da i mi mo`emo postati zna~ajan atletski centar, ali samo uz nastavak finansijske pomo}i op{tine Bijeqina. Tako|e, apelujemo na sve privrednike da pomognu daqe razvijawe atletike u ovoj regiji, i ne samo atletike, jer u okviru AK Akademac postoji i veteranska kategorija trka~a i rekreativaca ko ji u~es tvu ju na uli ~nim trka ma i maratonima biv{e Jugoslavije. Oni ne samo da treniraju nego i poma`u i edukuju gra|ane Bijeqine o zdravom na~inu `ivota.

Branislav Lazi}, trener AK Akademac
Poslije mnogo spekulacija o tome gdje }e nastaviti karijeru sada ve} biv{i adut Standarda iz Lije`a i fudbalski reprezentativac Srbije Milan Jovanovi} predstavqen je u engleskom velikanu Liverpulu, s kojim je potpisao trogodi{wi ugovor.

"Za nepunu godinu selektivnog i ozbiqnog rada imamo medaqu u seniorskoj kategoriji na nivou BiH"

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 39

Velika nagrada Britanije na stazi Silverston

Miting u Lozani

Lider oba {ampionata na “doma}u“ stazu sti`e za zna~ajnim poboq{awima na bolidu, ali i imperativom da smawi zaostatak za Red Bulom

Meklaren pod pritiskom

Bolt bez problema
LOZANA - Jamaj~anin Usein Bolt pobijedio je na mitingu u Lozani i najavio da ulazi u odli~nu formu poslije oporavka od povrede. Najbr`i ~ovjek na planeti pretr~ao je 100 metara za 9,82 sekunda, ~ime je izjedna~io najbr`e vrijeme sezone. Drugi je bio wegov sunarodnik Johan Blejk (9,96), a tre}i [arandi Martina sa Holandskih Antila (10,16). Staza je bila posebno napravqena za Bolta, po{to je odustao od trke na 200 metara u takmi~ewu Dijamantske lige, kako ne bi obnovio povredu Ahilove tetive. Wegov zemqak Asafa Pauel je ove godine ve} istr~ao 9,82, na mitingu u Rimu 10. juna, a dvojica takmi~ara trebalo bi da se takmi~e idu}eg vikenda u Parizu. - To bi trebalo da bude ne{to veliko - rekao je olimpijski i svjetski {ampion na 100 i 200 metara.

Me|unarodna atletska federacija

Suspendovana Frejzerova
PARIZ - Svjetska i olimpijska {ampionka na 100 meta ra [e li En Frej zer privremeno je suspendovana zbog kori{}ewa sredstava za ubla`avawe bola. Me|unarodna atlet ska fe de ra ci ja (IAAF) nije prihvatila odbranu jamaj~anske atleti~arke da je injekciju protiv bolova primila zbog zuboboqe. Frejzerova je bila pozitivna na oksikodon na mitingu Dijamantske lige u [angaju 23. maja. Odluku da je suspendovana 23-godi{wa atleti~ar ka sa zna la je sa mo nekoliko ~asova prije nego {to je trebalo da tr~i na mitingu u Lozani.

Robert Kubica (Reno) PRIPREMIO: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

FOTO: ROJTERS

SILVERSTON - Deseta trka {ampionata “formule 1”, Velika nagrada Veli ke Bri ta ni je, bi }e odr`a na ovog vi ken da na

obnovqenom Silverstonu, a sve o~i bi }e uprte u Me klaren. Do ma }i qubim ci Lu is Hamilton i Yenson Baton dr`e prve dvije pozicije u prvenstvu, iako u prvih de-

Staza Silverston
Pista Silverston jedna je od najstarijih u kalendaru “formule 1” i na woj se vozi od 1950. godine. “Dom britanskog motosporta“ je za ovu priliku potpuno obnovqen, a u stazu je uba~ena nova sekcija nazvana “Arena“, izme|u krivina “Ebi” i “Bruklends“. U odnosu na prethodnu godinu, pista je du`a za 759 metara i sada je duga~ka 5,891 kilometar. Sastoji se od 18 krivina, deset desnih i osam lijevih, sadr`i pravac dug 780 metara i na woj se vozi 52 kruga u smjeru kazaqke na satu.

vet trka ni su ima li naj br`i bolid. No, Red Bul im “duva“ za vratom, pa je dobar re zul tat na pros to im pe ra tiv. Uz to, Meklaren }e imati zna~ajna poboq{awa na bolidu, pa se o~ekuje da se bo ri za naj vi {i pla sman. Me|utim, rezultati sa slobodnih treninga u petak nisu bili obe}avaju}i, a da li su u timu iz Vokinga skriva li adu te ili su stvar no imali problema, sazna}emo ve} na subotwim kvalifikacijama.

"BIKOVI" najbr`i na prvim treninzima
S druge strane, “bikovi“ su i u Valensiji dokazali da su najbr`i, a sa mawim “apdejtima“ u Engleskoj, Sebastijan Fetel i Mark Veber }e po ku {a ti da os ta nu na vrhu. Uostalom, prve pozicije Nijemca i Australijanca na

tre nin zi ma u pe tak ja sno po ka zu ju da je “RB6“ prvi favorit na pisti koja nosi epi tet bri tan skog hra ma brzine. Ferari je na VN Evrope pokazao da je bli`e vrhu, pa ne bi trebalo da za~udi ako Fernando Alonso, te eventu al no Fe li pe Ma sa, po mrse konce vode}em tandemu. Mercedes nikako da prona |e pra vu for mu, sta tus ~etvrtoplasiranog tima sve ~e{ }e mu ugro `a va Re no, predvo|en sjajnim Robertom Kubicom, dok bi se u borbu za bo do ve mo gla ukqu~i ti Fors In di ja, te sve boqi Vilijams. Ve} po obi~aju, tri novajlije }e voditi sopstveni “rat”, a novina je da }e u bolidu HRT-a tokom ovog viken da umjes to Bru na Se ne sjediti Sakon Jamamoto. Kvalifikacije se voze u subotu od 14 ~asova, a u istom terminu je trka, dan kasnije.

Rekordni fond US opena

WUJORK - Nagradni fond na US openu za 2010. godinu dostigao je rekordnih 22,6 miliona dolara. Do kraja teniske sezone ostao je da se odigra jo{ jedan grend slem. Organizatori Otvorenog prvenstva Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava najavili su da }e nagrade na ovogodi{wem turniru biti najve}e u istoriji i da }e pobjednici u singlu dobiti po 1,7 dolara, a ukupni nagradni fond u odnosu na pro{lu godinu bi}e ve}i za “okruglo“ milion. Otvoreno prvenstvo SAD odr`a}e se od 30. avgusta do 12. septembra. Titulu u `enskom singlu brani Kim Klajsters, koja je u finalu pro{logodi{weg turnira savladala Karolinu Voznijacki. Kod mu{karaca najboqi je bio Argentinac Huan Martin del Potro, po{to je uspio da sa trona skine Royera Federera.

Za slavu i bogatstvo

[esti vikend Svjetske lige za odbojka{e

BEOGRAD - Odbojka{ka re pre zen ta ci ja Srbi je po bjedom nad Italijom je zavr{i la u~e{ }e u gru pnoj fazi Svjetske lige. Iza bra ni ci se le kto ra Igo ra Ko la ko vi }a su pred vi {e od 4.000 gle da la ca u dvo ra ni “Pi onir“ us pje li

Italiji viza, Srbiji nada
da naprave veliki preokret i poslije ne{to mawe od dva sata igre zabiqe`e trijumf od 3:2 (21:25, 21:25, 25:23, 25:20, 15:6) koji im ostavqa nadu da kao najboqa drugoplasirana selekcija izbore plasman na zavr{ni turnir. - ^estitam Italiji plasman na zavr{ni turnir. Mislim da apsolutno nismo bili ni blizu da im pariramo u prva dva seta. Kasnije je bilo mnogo lak{e, jer su izveli prvu ekipu. Mnogo nam zna~i {to smo u Svetskoj ligi zabele`ili devet pobeda u 12 utakmi ca. Mo `e mo da bu de mo izuzetno zadovoqni, iako je Italija demonstrirala znatno kvalitetniju odbojku u ovom dvome~u u Beogradu - poru~io je selektor Kolakovi}. SRBIJA ITALIJA

vlada Bugarsku sa 3:0 ili 3:1, te da SAD ne osvo je svih {est bodova u dvome~u sa Rusijom. 3 2
Kim Klajsters FOTO: AGENCIJE

(21:25, 21:25, 25:23, 25:20, 15:6) DVORANA: “Pionir“. Gledalaca: 4.560. Sudije: Pjotr Dudek (Poaska), Andrej Zenovi~ (Rusija). SRBIJA: N. Kova~evi} 15, Jani} 7, Petkovi} 3, Terzi} 3, Stankovi} 10, Niki}, Miti}, Atanasijevi}, Starovi} 24, Petrovi}, Podra{~anin 14, Rosi}. Selektor: Igor Kolakovi}. ITALIJA: Mastran|elo 2, Mara, Parodi 9, Vermiqo 2, La{ko 15, Maruoti 7, Travica 3, Fei 13, Birareli 5, Sala 4, ^erni~ 5, Zajcev 4. Selektor: Andrea Anastazi.

Trka oko Francuske

Kavendi{ najbr`i
MONTAR@I - Britanski bi ci klis ta Mark Ke ven di{ po bje dnik je pe te eta pe tra di ci onal ne Trke oko Francuske, koja je vo`ena u du`ini od 187,5 kilome ta ra od Eper nea do Montar`ija. Vo|stvo u generalnom plasmanu “Tur de Fransa“ zadr`ao je [vajcarac Fa bi jan Kan }e la ra, s predno{}u od 23 sekunda u odnosu na Britanca Yerenta Tomasa. Pla sman pe te eta pe: 1. Mark Kevendi{ (Kolumbija), 2. Yerald Siolek (Milram), 3. Edvard Bo ason Hagen (Skaj), 4. Hoakin Hose Rohas (Kase D’Eparwe), 5. Tor Hushovd (Serveqo)... Ge ne ral ni pla sman: 1. Fabijan Kan}elara, 2. Yerent Tomas, 3. Kardel Evans, 4. Rajder Hesjedal, 5. Silvan [avanel...

PREOKRET “plavih“ protiv “azura“
Zavr{ni turnir Svje-tske lige odr`a}e se od 21. do 25. jula u Kordobi, a “plavi“ bi mogli da se na|u u Argentini kao najboqa drugoplasirana ekipa. Prvi uslov za to bio je da Brazil u petak nave~e saOdbojka{i Srbije FOTO: AGENCIJE

Tabela
1. Italija 2. Srbija 12 9 3 12 9 3 33:15 28 32:18 26 14:25 7:28 8 4

3. Francuska 10 3 7 4. Kina 10 1 9

40 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Aleksandrov~ani po~eli sa “sklapawem“ ekipe
FOTO: G. [URLAN

Pi{e: Slobodan PUHALO

Neodgovorno rukovodstvo
Ovoga qeta Rukometni klub Sloga pre`ivqava vjerovatno najve}u krizu od kada postoji. Nikada kao sada nije se dogodilo da je svim igra~ima, zajedno s trenerom, istekao ugovor i da je klub u ovom tre nut ku pra kti ~no bez ru ko me ta {a i wiho vog u~iteqa. To kao da nikog od odgovornih u ovom kolektivu ne brine jer oni su zabavqeni svojim poslom, pa ~ak i ne dolaze na sjednice Upravnog odbora. Tako je bilo i u ~etvrtak, kada se na poziv vr{ioca du`nosti predsjednika kluba javio samo jedan ~lan i predsjednik Skup{tine RK Sloga - da razmatraju trenutno stawe i kako ga prevazi}i. Naredna sjednica zakazana je za ponedjeqak, ali ko zna da li }e i tada biti obezbije|en kvorum. Ali i ako ga bude, postavqa se pitawe {ta ~lanovi najvi{eg organa najtrofejnijeg i najpoznatijeg dobojskog sportskog kolektiva mogu sada da u~ine. Jer, izgubqeno je mnogo vremena, na {ta je ukazivao i {ef struke Zoran Doki}, koji se sprema da anga`man potra`i u drugoj, ozbiqnijoj sredini, gdje se uveliko radi na formirawu timova za idu}i {ampionat i razmi{qa o odlasku na pripreme. A koliko ovo rukovodstvo mo`e, pokazalo je u prethodnoj sezoni, kada je svim rukometa{ima osta lo du `no po je dnu i vi {e pla ta. Sa mo nei spuwavawem te oba ve ze po ka za lo im je izla zna vrata kluba bez obzira na istek ugovora. I napokon, {ta takvo rukovodstvo Sloge mo`e da uradi od ponedjeqka do ~etvrtka, kada se zavr{ava prelazni rok. Pod pretpostavkom da ~ak i zna za tu ~iwenicu.

@arko Rako~evi} (lijevo)

prva poja~awa Igokee
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

S Rako~evi}em smo mnogo dobili pod ko{em, dok }e Mirkovi} imati {ta da poka`e na poziciji organizatora igre, rekao Darko ^ubrilovi}
cionalac iza koga su tri sezone u bugarskim klubovima Rilski Sportlist Samokov i Lukoil Akademik. po zi ci ja ma ~e ti ri i pet, u~io je od Du{ka Vujo{evi}a, ima is k us tvo igrawa Evro li ge i NLB li ge, ta ko da }e on bi ti va `an dio ti ma. S druge strane, Mirko vi} ve} du go igra u Bugarskoj i ima }e {ta da po ka`e na poziciji organizato ra igre - is ta kao je spor tski di re ktor Ale ksandrov~ana Darko ^ubrilovi}. On je dodao da je ovo tek po ~e tak “skla pawa“ mo za ika. - Ima mo mno go po nu da na stolu i dovoqno vremena da ih analiziramo. Ne}emo `uriti. @eqa nam je da dovedemo sedam-osam poja~awa ko ja }e ~i ni ti oko sni cu ekipe, dok }emo ostatak tima popuniti ili dosa da{wim ili na{im mla|im igra~ima - istakao je ^ubrilovi}. Upo re do s an ga `o vawem no vih ko {ar ka {a u Igo kei razmi{qaju i o {e fu stru~nog {taba. - Na{ trener iz pro{le sezone Drago Karali} bio je na odmoru, tako da smo tek nedavno obavili informativni razgovor s wim. Pregovori se nastavqaju, tako da bi uskoro trebalo da znamo da li }e on os ta ti na klupi ili }emo anga`ovati no vog {e fa stru ke zakqu~io je Darko ^ubrilovi}.

Srbija boqa od Turske

Po notama \eki}a
ZADAR - Mlada mu{ka reprezentacija pobjedom je startovala na Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj po{to je lako i ubjedqivo savladala vr{wake iz Turske (82:67). Ekipa je odigrala veoma dobro uz sjajan u~inak Branislava \eki}a, koji je iz sedam poku{aja ubacio {est trojki, pet u drugom poluvremenu, a uz 20 poena imao je i pet skokova. - Prvi impuls je izuzetno va`an. U napadu smo igrali solidno sve vreme, ali mo`da smo mogli da napravimo vi{e fa ulo va. Re zul tat je izvan re dan, si gur no da do pri no si atmosferi - rekao je selektor Srbije Bo{ko \oki}. “Orli}i“ su u petak nave~e igrali protiv Crne Gore.

ALE KSAN DRO VAC Krilni centar @arko Rako~evi} i plejmejker Branko Mir ko vi} prva su poja~awa Igokee za novu sezonu, u kojoj je o~ekuje premi jer ni nas tup u regionalnoj NLB ligi. Rako~evi} je crnogorski reprezentativac koji je pro{le sezone nastupao za Parti zan i Bo snu, dok je Mirkovi} srpski interna-

U TOKU pregovori sa Dragom Karali}em
- Po la ko for mi ra mo ekipu za sezonu u kojoj nas o~e ku je mno go iza zo va. S Rako~evi}em smo mnogo dobili pod ko{em. Rije~ je o igra~u koji mo`e igrati na

@rijeb
@rijeb za novu sezonu NLB lige bi}e odr`an u subotu u Zagrebu, a pored bh. predstavnika Igokee i [irokog, u {ampionatu }e u~estvovati Partizan, Hemofarm, Radni~ki, Crvena zvezda (Srbija), Cibona, Zadar, Cedevita, Zagreb (Hrvatska), Krka, Union Olimpija (Slovenija), Budu}nost (Crna Gora), Nimburk (^e{ka).

Poznat raspored Evrolige
BARSELONA - Ko{arka{i Partizana mt:s }e takmi~ewe u Evro li gi po ~e ti gostovawem u Kaunasu protiv @algirisa 20. ili 21. oktobra, a prvu fazu takmi~ewa zavr{i}e utakmicom protiv Kahe Laboral u Vitoriji. Ra spo red: 20/21. okto bar: @algiris - Partizan mt:s, 27/28. oktobar: Partizan mt:s kvalifikant B, 3/4. novembar:

Prvo sa @algirisom

“Najtra`eniji“ ko{arka{ dana{wice napustio Klivlend

Partizan mt:s - Makabi, 10/11. no vem bar: Ase ko Pro kom Partizan mt:s, 17/18. novembar: Partizan mt:s - Kaha Laboral, 24/25. novembar: Partizan mt:s - @algiris, 1/2. decembar: kvalifikant B - Partizan mt:s, 8/9. decembar: Makabi Partizan mt:s, 15/16. decembar: Partizan mt:s - Aseko Prokom, 22/23. decembar: Kaha Laboral - Partizan mt:s.

"Kraq" Xejms odabrao Majami
WUJORK - Jedan od najboqih ko{ar ka {a da na{wice Le bron Yej ms otklonio je sve dileme u vezi s budu}im klu bom. Kao {to je bi lo i na javqeno, Yejms }e u idu}ih pet sezona nositi dres Majami Hita, gdje }e igrati s reprezentativnim kolegama Dvejnom Vejdom i Krisom Bo{om. rani, ali je gotovo izvjesno da Lebron ne }e mo }i da ra ~u na na ma ksi mal nu platu po{to se pored wega u timu nalaze jo{ dvije velike zvijezde. I dok su ovu vijest na Floridi do~ekali s odu{evqewem, u Klivlendu je razo~arawe ogromno. Navija~i su pravili nerede, palili Yejmsove dresove i ga|ali bilborde sa wegovom slikom, dok je ve}inski vlasnik “kowanika“ Dan Gilbert Lebronov potez nazvao izdajom. - Garantujem da }e Klivlend osvojiti titulu prije Yejmsa - poru~io je Gilbert na sajtu kluba, gdje je Yejmsa nazvao “na{im biv{im herojem“, optu`iv{i ga da je u plej-of seriji s Bosto nom ve} bi lo ja sno da na pu {ta Ohajo.

U KLIVLENDU veliko razo~arewe
“Kraq“ je u specijalno organizovanom je dno ~a so vnom pro gra mu ko ji je emitovan na TV stanici ESPN otkrio svoju odluku koja je obradovala navija~e na Floridi, ali i razjarila simpati ze re wego vog biv {eg klu ba Klivlend Kavalirsa. - Ovo je bila veoma te{ka odluka. Sko ro sva ke ve ~e ri sam mi jewao mi{qewe, ali poslije razgovora s majkom otklonio sam sve dileme i odlu~io sam se za Majami - rekao je Yejms. Detaqi ugovora jo{ nisu precizi-

Ko{arka{ka reprezentacija Srbije

Trio “precrtan“
BEOGRAD - Selektor ko{arka{ke reprezentacije Srbije Du{an Ivkovi} na pripreme u Folgariju ne}e voditi Zorana Ercega, Mladena Jeremi}a i Luku Bogdanovi}a. Srpski tim }e na pripreme krenuti u nedjequ, ali bez kapitena Nenada Krsti}a, kojem to ne dozvoqava NBA klub Oklahoma. Postoji mogu}nost da se i Krsti} prikqu~i ekipi na visinskim pripremama pod uslovom da se Ivkovi} dogovori s upravom “gromova“. “Orlovi“ }e u Folgariju ostati do 24. jula.

Paqewe Xejmsovog dresa

FOTO: AGENCIJE

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 41

Fudbaleri Borca u subotu zavr{ili pripreme u Novom Sadu
FOTO: ARHIVA

Turnir “Gradi{ka 2010“

Poznati svi u~esnici
GRADI[KA - Na 15. tradicionalnom fudbalskom turniru “Gradi{ka 2010“, koji }e se odigrati od 23. do 25. jula ove godine, u~estvova}e ~etiri prvoliga{a Republike Srpske. Izvr{ni odbor Op{tinskog FS Gradi{ka, organizatora turnira, usvojio je listu u~esnika koju predvodi Modri~a Maksima, pro{logodi{wi pobjednik. Gledaocima }e se predstaviti jo{ doma}in Kozara, bawalu~ki BSK i Sloboda iz Mrkowi} Grada. - Imali smo vi{e ponuda od klubova iz okru`ewa, Premijer lige BiH i Hrvatske, koji su izrazili `equ da u~estvuju na turniru. Me|utim, odustali su zbog termina, jer nije odgovaralo da sedam dana prije po~etka nove sezone igraju dvije jake turnirske utakmice. Organizacioni odbora turnira nije mogao da promijeni termin jer je to tradicija - istakao je predsjednik Odbora i OFS Gradi{ka Rodoqub Oqa~a. Izvla~ewe polufinalnih parova bi}e u petak, 16. jula, u prostorijama OFS Gradi{ka. Z. V.

Kujunxi} je biv{i {pic Lakta{a i Modri~a Maksime i trebalo bi da nadomjesti odlazak Kajkuta u azerbejxanski Baku
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

Zvorni~ani ja~aju redove
ZVOR NIK - U re do vi ma zvorni~ke Drine qeto proti~e u znaku velikih aktivnosti. U`ur ba no se ra di na renovirawu terena i stvarawu uslova za start u Premijer ligi BiH, ali i na formirawu igra~kog kadra. Ekspedicija Drine se u subotu vra}a iz Krupwa, stare baze u kojoj je provela sedam dana na pripremama. - U Krupwu je boravilo 27 igra~a, od kojih je najve}i broj bio u prvom timu, ali smo doveli i tri nova fudbalera. Za sada su stigli Nemawa Obradovi} iz beogradskog Rada, Bojan Mijailovi}, raniji ~lan

Dolaze Risti} i \elmi}
Su tjes ke iz Fo ~e i Sa mir Muj ka no vi} iz sa ra jev skog @eqezni~ara - rekao je Miodrag Jevti}, predsjednik Drine. On je najavio nove igra~e u taboru zvorni~kog premijerliga{a. - Sa ekipom je trenirao i Mi ro slav \el mi}, dos ko ra{wi igra~ Lakta{a, sa kojim bi us ko ro tre ba lo da potpi{emo ugovor. Pregovaramo i sa Draganom Risti}em, koji je ranije bio na{ ~lan, a jedno vrijeme proveo u Radni~kom iz Kragujevca i Leotaru iz Trebiwa - dodao je Jevti}. D. G.

NO VI SAD - Na pa da~ Vladan Kujunyi} i desni bek Miroslav Milutinovi} do{li su u tabor Borca i trebalo bi da potpi{u ugovor s osvaja~em Kupa BiH. Ku junyi}, biv {i {pic Lakta{a i Modri~a Maksime, trebalo bi da nadomjesti odlazak Sa{e Kajkuta u azerbejyanski Baku, dok bi nekada{wi prvotimac Vojvodine i ^SK-a iz ^elareva, koji je ro|en u Zvorniku, trebalo da poja~a konkurenciju uz desnu aut liniju, za koju konkuri{e, za sada, samo Milan Stupar. - Odli~no poznajem Kujunyi}a, igrao sam s wim u Lakta{ima i takav igra~ bi nam dobro do{ao. Lako smo

Vladan Kujunxi}

se dogovorili oko uslova, ali treba jo{ da “ubijedi“ {efa stru~nog {taba Zorana Mari}a i ugovor mo`e da bude potpisan. Kada je u pitawu Milutinovi}, wegovim anga`manom bismo poja~ali konkurenciju na desnom beku -

kazao je Darko Qubojevi}, zadu`en za sportski aspekat u bawalu~kom premijerliga{u.

STIGAO i Milutinovi} iz ^elareva
Fudbaleri Borca u subotu uve~e trebalo bi da se vrate u Bawaluku sa priprema iz Novog Sada. Posqedwi kontrolni me~ protiv Novog Sada, ko ji je bio za ka zan za petak, nije odigran. - ^elnici Novog Sada su nas zamolili da ne odigramo utakmicu, po{to na spisku

[iroki Brijeg
Premijerni susret u prvenstvu protiv [irokog Brijega bi}e odgo|en ukoliko fudbaleri Borca u drugom kolu kvalifikacija za UEFA Evropsku ligu elimini{u {vajcarskog finalistu Kupa. U tom slu~aju Bawalu~ani bi odigrali tri me~a u sedam dana s jednim odlaskom u inostranstvo, {to bi bilo izuzetno naporno.

imaju 30 igra~a, od kojih su ve}ina nova lica. Iskreno, i nama je to odgovaralo, jer ne `elimo da se bilo ko dokazuje protiv nas. Mislim da smo izbjegli veliki rizik od povreda pred utakmicu u Lozani - istakao je {ef struke “crveno-plavih“. Trener Mari} igra~ima je dao u ne djequ slo bo dan dan, a trening je zakazan za po ne djeqak u 18 ~a so va. Bawalu~ani }e do 14. jula i polaska za [vajcarsku ~arter letom iz Mahovqana trenirati u svom gradu. Povratak iz Lozane je u petak ujutro.

Prozivka u FK BSK

Treninzi od ponedjeqka
BAWALUKA - Prvo okupqawe pred po~etak sezone fudbaleri BSK-a imali su na svom stadionu “^aire“, a sa radom po~iwu u ponedjeqak, do kada treba da se pojave oni igra~i koji nisu stigli na prozivku koju je izvr{io {ef stru~nog {taba Zoran Dragi{i}. - Plan nam je da do ponedjeqka sa~ekamo igra~e koji iz objektivnih razloga nisu do{li i tada po~iwemo sa radom. Trenira}emo dva puta dnevno i sada{wi broj fudbalera, kojih ima vi{e od 25, sve{}emo na nekih dvadesetak. Na{e redove su napustili Sini{a Mar~eti}, Nenad Novakovi} i Nik{a Dimitrijevi}, a odlazak su najavili Danijel \uri} i Savo Milojevi}, dok se pojavilo nekoliko novih igra~a koji su nekada nosili dres “romanti~ara“ - rekao je Dragi{i}. M. Z.

Bo`ovi} startovao "motoriste"
IS TO ^NA ILIYA Ale ksan dar Bo `o vi} i wegov prvi saradnik Mirko [e{lija izvr{ili su proziv ku fu dba le ra Fa mo sa, ~i me su po ~e le pri pre me prvoliga{a Srpske iz Isto~ne Iliye. Bi}e ovo prvi samostalni trenerski rad popularnog Kunte, koji je uspje{nu golmansku karijeru u Slaviji, Famosu i Leotaru, zamijenio trenerskom. - Uvijek te`im vi{e, pa je samostalan rad novi izazov za mene. Znam da me ~eka te`ak posao, ali se ne pla{im. Fa mos za me ne ni je nova sredina, dobro poznajem ve}inu igra~a, rukovodstvo kluba, {to }e mi samo ola k{a ti. ^el ni ci klu ba iznijeli su ciq za sqede}u se zo nu, to je op sta nak u prvo li ga {kom dru{ tvu. Vjeru jem da }e mo uz ne ko li ko poja~awa pokazati da Famos mo `e bi ti sta bi lan ~lan Prve lige - rekao je Bo`ovi}. Za razliku od pro{le sezone nema Ogwena [ehovca (Slavija), \or|a Jovanovi}a (Sutjeska), Milana Tasi}a (Srbija), Vasa Simovi}a i Aleksandra [ari}a (oprostili se od igrawa). Oprav da no su bi li od su tni, gol ma ni Ne boj {a Div ~i} i Ale ksan dar Ma ri}, te igra~i \or|e Mo~evi}, Ve li bor Ruqi}, Mi ro slav Bje li ca, Igor \api}, Aleksandar Mari}, De jan To do ro vi} i De jan Prorok.

Famos s novim trenerom po~eo pripreme za novu sezonu

DEVETORICA opravdano izostala s prozivke
Na pro ziv ci su bi li, golmani Neboj{a Maslovari} i Mar ko Ris to vi}, igra~i Rade Risti}, Sr|an Vitkovi}, Dalibor Maksimovi}, Ogwen Damjanovi}, Ale ksan dar Bo gda no vi}, Ste fan Stan ko vi}, \or |e ]e ha, Zo ran [e ho vac, Da ni jel Bla `i}, Bo ri slav Otovi}, Marko Te{anovi}, De jan Sa maryija, Sr|an Tar la}, Slo bo dan Elez, Mar ko Do ma zet i Fi lip Papaz. G. I.

Zoran Dragi{i}, trener BSK-a

FOTO: ARHIVA

Dje~aci Lakta{a do{li iz Slova~ke

Stekli novo iskustvo
LAKTA[I - Mladi fudbale ri ro |e ni 1988. go di ne osvojili su sedmo mjesto na jakom me|unarodnom turniru u Slova~koj, ostvariv{i dvije pobjede, jedan remi i ~etiri poraza u konkurenciji devet ekipa. Klinci ro|eni 1997. godine zauzeli su {estu poziciju, zabiqe`iv{i dva trijumfa, uz ~etiri neuspjeha i jedan nerije{en ishod. - Zadovoqni smo rezultatima s obzirom na ja~inu turnira u Slova~koj. Na{i mladi igra-

Detaq s prvog okupqawa Famosa

~i su jo{ jednom potvrdili da su budu}nost Fudbalskog kluba Lakta{i, ali da sa wima treba mnogo da se radi. Na{ ciq je da se u bu du }nos ti oslonimo na vlastiti igra~ki kadar. Stekli smo novo iskustvo - rekao je Slobodan Star~e vi}, je dan od tre ne ra u omladinskom pogonu prvoliga{a Republike Srpske. Na turniru su nastupili dje~a ci iz iz Srbi je, ^e {ke, Ukrajine, Litvanije, Slovenije, Rumunije... S. B.

FOTO: G. IVANKOVI]

42 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

SVJETSKO PRVENSTV0 U FUDBALU, 11. JUN - 11. JUL 2010.
FOTO: AGENCIJE

Selektor Srbije Radomir Anti} izdao saop{tewe
- Selektor Al`ira Rabah Sadane osta}e na toj funkciji iako mu je poslije ispadawa sa Mundijala istekao ugovor. - ^ast da dijeli pravdu na finalnoj utakmici SP izme|u [panije i Holandije ima}e engleski arbitar Hauard Veb. - Iako nije odre|eno ta~no vrijeme povratka wema~kih reprezentativaca, pretpostavqa se da }e oni biti u avionu u vrijeme kada ostatak svijeta bude pratio finalni me~ izme|u Holandije i [panije. Ono {to je sigurno, jeste da ne}e biti organizovan nikakav do~ek, kao {to je bio organizovan 2006. godine. - Selektoru Wema~ke reprezentacije Joakimu Levu bi}e ponu|en novi dvogodi{wi ugovor od nacionalnog saveza. - Italijanski sudija Roberto Rozeti okon~ao je sudijsku karijeru poslije velike gre{ke na utakmici izme|u Argentine i Meksika, kada je Karlosu Tevezu priznao gol postignut iz o~iglednog ofsajda. Rozeti, ipak, ne odlazi sasvim iz fudbala ve} }e, ubudu}e, delegirati sudije za italijansku Seriju B. - ^lanovi {panske fudbalske reprezentacije Serhio Buskets i Pedro Rodrigez pokradeni su neposredno prije polufinalne utakmice sa Wema~kom u Durbanu. Buskets je ostao bez dokumenata i sume oko 800 evra, a Pedru je iz sefa ukradeno oko hiqadu evra. - Strateg Wema~ke reprezentacije Joakim Lev ima grip, a wemu su se pridru`ili Filip Lam i Lukas Podolski koji su neizvjesni za nastup u me~u za tre}e mjesto. - Bob Milvord, glavni fudbalski novinar agencije AP, preminuo je tokom boravka u Ju`noj Africi. Kako prenosi Rojters, jedan od najpoznatijih britanskih sportskih novinara umro je prirodnom smr}u u 58. godini.

Radomir Anti}

"Odluka FIFA atak na srpski fudbal"
Na utakmici Srbija - Australija gospodin Larionda je napravio vi{e gre{aka na {tetu na{eg tima, koje su direktno uticale na kona~an rezultat i daqi plasman reprezentacije na Mundijalu, naveo Anti}
BEOGRAD - Neo~ekivana kazna Me|unarodne fudbal ske fe de ra ci je {o ki ra la je se le kto ra Srbi je Ra do mi ra Anti}a, ko ji se obra tio ja vnos ti putem sajta Fudbalskog saveza Srbije dva dana po objavqivawu odlu ke da je ka`wen sa ~etiri me~a suspen zi je i nov ~a nom ka znom od 14.000 {vajcarskih franaka. - Povodom izre~ene suspenzije od strane FIFA osetio sam po tre bu da se obratim sportskoj i {iroj javnosti Srbije. Tokom moje dugogodi{we trenerske karijere vodio sam klubove u

Paul izabrao pobjednike

SELEKTOR suspendovan na ~etiri utakmice
do ma }im i me |u na ro dnim takmi~ewima, kao i reprezentaciju i nikad nisam bio iskqu~en, ni ti ka`wen. Kod svojih igra~a sam uvek insistirao da iska`u sportsku kulturu na terenu, kao i da po{tuju protivnika i sudije. Upravo zbog toga `elim da iska`em nevericu i ne za do voqstvo izre ~e nom kaznom, koju smatram neprime re nom i ne za slu `e nom naveo je Anti} u saop{tewu, zatim nastavio ne{to o{trijim tonom.

- Sma tram da je odlu ka FIFA direktan atak ne samo na mene, ve} i na kompletan srpski fudbal. Na utakmici Srbija - Australija gospodin La ri on da je na pra vio vi{e gre{aka na {tetu na{eg tima, koje su direktno

uticale na kona~an rezultat i daqi plasman reprezentacije na Mundijalu. Malo je ~udno da neki posle o~iglednih sudijskih gre{aka dobi ja ju izviwewa, a ne ki drakonske kazne - zakqu~io je Anti}.

@alba
Nakon {to je u Fudbalski savez Srbije stiglo rje{ewe o kazni i suspenziji Radomira Anti}a, oglasio se i generalni sekretar Saveza Zoran Lakovi} koji je najavio `albu Disciplinskoj komisiji FIFA. - U ovom trenutku rano je govoriti o procesu pred Sudom za arbitra`u u sportu. Prvo moramo da okon~amo postupak pred organima FIFA, u koje imamo poverewe. Detaqno }emo obrazlo`iti `albu i nadam se da }e Komisija za `albe to uva`iti - rekao je Lakovi}.

Ako je vjerovati nepogre{ivom Paulu, hobotnici iz akvarijuma u Oberhauzenu, pobjednik finalnog me~a na Mundijalu bi}e [panija, dok }e tre}e mjesto na Svjetskom fudbalskom prvenstvu pripasti reprezentaciji Wema~ke. Poslije devetominutnog razmi{qawa Paul se odlu~io za posudu sa zastavom Wema~ke, tako da oni koji su planirali da na kladionici uplate svoj novac na eventualno iznena|ewe i pobjedu Urugvaja mogu slobodno da odustanu od te ideje, a odmah zatim je izabrao i “furiju“.

Predstavqen logo Mundijala 2014. godine
Brazilski predsjednik Luis Ignacio Lula da Silva u dru{tvu trojice biv{ih velikih fudbalera u Johanesburgu je predstavio logo Mundijala 2014. godine, koji }e se odr`ati u ovoj ju`noameri~koj zemqi. - Uspjeh na{e afri~ke bra}e predstavqa i za nas veliki izazov. Imamo povjerewa u sopstvene mogu}nosti i jako nam se svi|a izazov organizovawa Svjetskog prvenstva - kazao je Lula da Silva u dru{tvu Karlosa Alberta, kapitena svjetskih {ampiona iz Meksika 1970. godine, zatim Romarija, najboqeg igra~a Mundijala u SAD 1994. godine, te Markosa Kafua, svjetskog prvaka iz 1994. i 2002. godine.

Pujol iznenadio kraqicu
POSLIJE pobjede [panije nad Wema~kom u polufinalu SP, {panska kraqica Sofija iznenadno je do{la u svla~ionicu ~estitati igra~ima na istorijskom uspjehu. Igra~i su bili iznena|eni wenom posjetom. Budu}i da je nisu o~ekivali, svla ~i oni ca je bi la u neredu, a Serhio Ramos je brzo reagovao i {utnuo na stranu bo ~i cu s vo dom na ko ju je kraqica go to vo na ga zi la. Igra ~i su apla udi ra li kraqici, a ona wima, kada se pojavio Karles Pujol koji je na sebi imao samo pe{kir oko pojasa. Kraqica mu je ~estitala na postignutom golu kao i selektoru Visenteu del Boskeu.

FIFA odbila Tadi} za minut }utawa kandidaturu
FI FA je odbi la zah tjev Dru{tva za ugro`ene narode da se u finalu Mundijala u Ju`noj Africi odr`i mi nut }u tawa za `rtve u Srebrenici. Generalni sekretar FIFA @erom Valke u od go vo ru pred sje dni ku Dru{tva Tilmanu Kilhu je naveo da je 11. jul poznat po jo{ ne~emu. - Na`alost, na taj dan se dogodilo hap{ewe i izricawe ka zne na do `i vo tnu robiju Nelsonu Mandeli i wegovim saborcima prije 50 godina. Kako mo`ete da pretpostavite, taj dan ima veli ki zna ~aj za ci je li afri~ki kontinent, a posebno za Ju`nu Afriku - odgovorio je Valke. PRED SJE DNIK Srbi je Boris Tadi} podr`ao je ideju da zemqe biv{e Jugoslavije podnesu zajedni~ku kandidaturu za organizaciju EP 2020. godine. - Ako predstoje}e EP organizuju Poqska i Ukrajina, za{to to ne bismo napravili i mi u regionu? Ne znam koliko bi to ko{talo, ali je ja sno da bi ta kav pro je kat obnovio sportsku infrastrukturu. Bojim se samo da bi se te{ko dogovorili oko toga gde }e se igrati finalna utakmica. Nadam se da bi bila u Beo gra du - re kao je Ta di}. Predsjednici FSS i FSBiH, Tomislav Karayi} i Sulejman ^olakovi} podr`ali su ideju, dok je predsjednik HNS Vlatko Markovi} odbacio.

Brazilac Romario u dilemi
LEGENDARNI brazilski fudbaler Romario priznao je da nije siguran za koga }e navijati u finalu Svjetskog prvenstva u kojem igraju Holandija i [panija. Romario je neodlu~an, jer je igrao u obje zemqe, u PSV Ajndhovenu, a kasnije za Valensiju i Barselonu. - Imao sam priliku igrati u obje zemqe, pet i po godina u PSV-u, a onda godinu i po u Va len si ji i Bar se lo ni. Mo je srce je po di jeqeno. Mislim da su to dvije najboqe ekipe koje su pokazale naj boqi fu dbal na ovom Svjetskom prvenstvu i zato su u finalu - izjavio je Romario.

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 43

Napada~ [panije imao te{ku povredu u djetiwstvu

U~iteqica je od nas tra`ila da ga kaznimo zabranom igrawa fudbala. Uvijek sam joj jednako odgovarao. “Ne}u mu dozvoliti da vozi bicikl, igra video-igrice ili takve stvari, ali zabraniti fudbal? Nikako“, rekao Hoze Manuel

Viqa mogao da ostane bez noge

Pi{e: Sa{a [TRBAC
trener FK Novi Pazar

Prednost [paniji
O~ekujem da finale Holandija - [panija bude atraktivan duel, sa puno lepih poteza i kombinacija, jer se sastaju dve najboqe selekcije koje su najvi{e prikazale u Ju`noafri~koj Republici. Holandija je bila samouverena, {to se videlo i u nadmetawu po grupama, ali i u drugoj fazi takmi~ewa. [panija je kiksala na startu protiv [vajcarske, pora`ena je minimalno 0:1 i to je bila pravovremena opomena za #crvenu furiju#. Posle toga izabranici selektora Visentea del Boskea su igrali #svoju igru#, kao {to to radi i Barselona. Svima je jasno da reprezentacija evropskog prvaka igra po #kopiji# katalonskog kluba. #Lale# su tokom kvalifikacija bile nepobedive i na zavr{nom turniru Mundijala su bez poraza do{le do finala. To mo`e da bude ma~ sa dve o{trice. Mogu}e je da #orawe# ima previ{e samouverenosti, ali protiv [panije to ne igra nikakvu ulogu. Sve zavisi od [panaca. Kako oni budu igrali, tako }e da bude. To je rekao i slavni Holan|anin Johan Krojf! Na`alost, u finalu Svetskog prvenstva je uvek jedna reprezentacija gubitnik. Neko }e se radovati, a neko tugovati. Fudbal je to! @ao mi je i jednih i drugih kao gubitnika. Me|utim, i Holandija i [panija su do{le na jug Crnog kontinenta u najboqoj formi i sa jasnim ambicijama. Holan|ani imaju iskustvo igrawa u finalima, a [panci su debitanti. Osim toga, igra Holandije zavisi od dvojice igra~a, Arjena Robena i Veslija Snajdera, dok [panija igra kolektivno. Ne mogu da se odlu~im kada su simpatije u pitawu, ali prednost dajem [paniji. Kada je u pitawu utakmica za tre}e mesto, mislim da se Urugvaj puno potro{io jo{ u onoj ~etvrtfinalnoj utakmici protiv Gane. I fizi~ki i emotivno. Prednost dajem Nemcima zbog mentaliteta i karaktera ekipe. #Panceri# uvek igraju na rezultat i streme ka najvi{em u datom momentu. Po tome se razlikuju od ostalih, a ve}ina nas to zove germanskom uporno{}u. Nemci prvi put igraju fudbal, nisu ma{ina na terenu i mislim da je boqe {to u ekipi nema Mihaela Balaka. On bi ih samo ko~io. U polufinalu sa [panijom videlo se da #elfu# nedostaje mnogo Tomas Miler. Prvenstvo karakteri{u tamne zvezde. Svi oni igra~i od kojih se o~ekivalo da zablistaju bili su ispod proseka. Potvr|uje se pravilo da najve}i klubovi koliko god da te plate, iscede iz igra~a du{u. Zato su Runi, Mesi, Ronaldo... bili takvi. Mislio sam da Argentina mo`e daleko, to je za mene bila ubedqivo najboqa selekcija na SP, ali, eto, naleteli su na Nemce.

David Viqa

FOTO: ROJTERS

JO HA NE SBURG - Iza uspona na fudbalski vrh napa da ~a re pre zen ta ci je [panije Davida Viqe krije se nimalo blaga `ivotna pri~a, ~iji je ishod mogao da bude i tragi~an za tada ~etvorogodi{we dijete. Na ovom svjetskom prven-

stvu Viqa je pos ti gao pet golova i vodi na listi najboqih strijelaca, a u nedjequ }e imati priliku da osvoji prvo mjesto i ujedini titule evropskog i svjetskog {ampiona. Ipak, prije dvije i po decenije qekari su strahovali ho}e li taj dje~ak morati

na amputaciju noge, jer je polomio bedrenu kost igraju}i fudbal kada je na wega tokom igre pao stariji akter me~a.

VODI NA LISTI najboqih strijelaca Mundijala
Za di vno ~u do, Viqa je izbjegao najgore, a potom je {est mjeseci proveo sa gipsom na desnoj nozi. Wegov otac Hoze Manuel, po zanimawu rudar, poslije svakodne vnog mu ko trpnog ra da provodio je sa svojim sin~i}em dva sa ta dne vno u~e }i de{waka da loptu udara lijevom nogom.

DAVID
Viqa je izjavio da nikada nije zaboravio {ta je otac u wegovim te{kim trenucima ~inio. - Dodavao mi je loptu iznova i iznova, ja sam mu je vra}ao qevicom, dok je desna bila u gipsu. Te{ko da se mogu sjetiti ijednog treninga na kojem on nije bio prisutan. Na terenu ba{ nikada nisam bio sam - rekao je aktuelni lider na listi najboqih strijelaca Mundijala.

- Kada god bih se vratio iz rudnika, dva smo sata provodili zajedno. Dodavao bih mu loptu, a on mi je lijevom nogom vra}ao. Mislim da je to razlog {to danas podjednako dobro igra i lijevom i desnom - smatra Viqa stariji, koji se sjetio i da mu sin nije rado i{ao u {kolu: - U~i teqica je od nas tra`ila da ga kaznimo zabranom igrawa fudbala. Uvijek sam joj je dna ko od go va rao. “Ne}u mu dozvoliti da vozi bicikl, igra video-igrice ili takve stvari, ali zabraniti fudbal? Nikako“ - rekao je Hoze Manuel.

Generalni sekretar FIFA podr`ava tehnologiju u fudbalu
GENERALNI sekretar FIFA @erom Valke najavio je promjene u sistemu su|ewa na Mundijalu u Brazilu 2014. godine, a to se odnosi na uvo|ewe dodatnih pomo}nika ili nove tehnologije. Da li je SP u Ju`noj Africi posqedwe sa ovakim sistemom su|ewa? Odgovor na ovo pitawe ne}emo uskoro saznati, ali je FIFA ponovo pokrenula pri~u o uvo|ewu “sokolovog oka” ili nekih novih rje{ewa koja bi gre{ke sudija svela na minimum. Mundijal u Africi obiqe`ile su brojne gre{ke sudija, od kojih je najdrasti~nija ona na utakmici osmine finala izme|u Wema~ke i Engleske (4:1), kada Frenku Lampardu nije priznat ~ist gol

- [panski teniser Rafael Nadal proslavi}e svoju titulu na Vimbldonu prisustvom na SP, gdje }e u finalu navijati za [paniju u me~u sa Holandijom. - ^lan stru~nog {taba Engleske na SP Dejvid Bekam odabrao je 11 idealnih igra~a Mundijala. Fernando Muslera (Urugvaj), E{li Kol (Engleska), Serhio Ramos ([panija), Yon Mensah (Gana), Karles Pujol ([panija), To mas Mi ler (Wema ~ka), Bas ti jan [va jan {taj ger (Wema~ka), ^avi Ernandez ([panija), Vesli Snajder (Ho lan di ja), Da vid Viqa ([pa ni ja), Di je go For lan (Urugvaj), rezerve: Majkl Bredli (SAD), Maikon (Brazil), Lionel Mesi (Argentina). - FIFA je saop{tila imena deset fudbalera koji konkuri{u za “Zlatnu loptu“ namijewenu najboqem igra~u SP. Nominovani su Dijego Forlan, Asamoa Gijan, Andres Inijesta, Lionel Mesi, Mesut Ezil, Arjen Roben, Bastijan [vajn{tajger, Vesli Snajder, David Viqa i ^avi Ernandez. Dobitnik }e biti izabran 11. jula. Ovu nagradu su od 1982. do 2006. godine osvajali Paolo Rosi, Dijego Maradona, Salvatore Skila}i, Romario, Ronaldo, Oliver Kan i Zinedin Zidan. - Uporedo sa najboqim igra~em bi}e progla{en i najboqi mladi igra~ SP, a FIFA je nominovala trojicu fudbalera, Nijemca Tomasa Milera, Ganca Andrea Ajeva i Meksikanca \ovanija dos Santosa.

pri rezultatu 2:1. Upravo taj momenat, kao i ofsajd Karlosa Teveza (utakmica protiv Meksika, 3:1) u osmini finala, natjerali su ~elnike FIFA da dobro razmisle {ta im je ~initi i {ta mijewati za ~etiri godine u Brazilu.

LAMPARDU nije priznat regularan gol
- Gol Lamparda nijedan sudija nije vidio i zato sada pri~amo o uvo|ewu nove tehnologije - rekao je Valke i predlo`io jo{ neka rje{ewa u vidu novih sudija, koji bi zauzeli mjesto pored gol-aut linija. - Hajde da vidimo da li }e jo{ ~etiri oka rasteretiti

Sep Blater i @erom Valke

FOTO: AGENCIJE

glavnog sudiju i olak{ati mu posao. Mislim da je ovo posqedwe SP sa ovakvim sistemom su|ewa. Igra je postala toliko brza da mi moramo da u~inimo ne{to - rekao je Valke. Predsjednik FIFA Sep Blater u vi{e navrata je odbacio mogu}nost uvo|ewa nove tehnologije ili pomo}i video-snim-

ka, ali je najavio promjene pravila zbog Suarezove ruke. - Ne{to u tom pogledu moramo u~initi, iako kazneni gol ne dolazi u obzir - izjavio je Blater, inspirisan nesportskim potezom Urugvajca Luisa Suareza, koji je u me~u sa Ganom na gol-liniji rukom zaustavio loptu.

44 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

Za tre}e mjesto

Nijemci na Urugvajce
Fu dba le ri Wema ~ke i Urugvaja u subotu }e (20.30 ~asova) u Port Elizabetu igra ti uta kmi cu za tre }e mjesto na Svjetskom prvenstvu, svjesni ~iwenice da se bore tek za utje{nu nagradu, a da im je glavna premija za dlaku izmakla. - Toliko smo blizu bili fi na lu Svjet skog prven stva... Propustili smo veli ku {an su - re kao je najboqi igra~ Urugvaja Dijego Forlan. Wema~ka je i na pro{lom Svjetskom prvenstvu, ~iji je bila doma}in, stigla do polufinala, ali je potom uspje la da se uz di gne i po bje dom nad Por tu ga lom stigne do bronzanog odli~ja. Ka pi ten Fi lip Lam jo{ se sje}a te pobjede i toplog do~eka kod zadovoqnih navija~a. - Tada smo vidjeli koliko je u stvari bitna utakmica za tre}e mjesto. @elimo da se ku}i vratimo s pobjedom i dobrim osje}awem - kazao je Lam. Najboqi strijelac Wema~ke Miroslav Klose poslije po ra za od [pa ni je u polufinalu bio je utu~en. - Iz gle da da ni kad ne }u osvojiti titulu prvaka svijeta - kazao je 32-godi{wi Klose, koji je na mundijali ma pos ti gao 14 go lo va, je dan mawe od re kor de ra Brazilca Ronalda. Ovaj susret mogli bi zbog povreda da propuste i Klose i najboqi igra~ Urugvaja Dijego Forlan. HOLANDIJA [PANIJA

SVJETSKO PRVENSTVO U FUDBALU, 11. JUN - 11. JUL 2010.

U nedjequ (20.30) u Johanesburgu finale 19. fudbalskog Mundijala

Holandija ili [panija
“Lale“ }e na “Soker sitiju“ igrati tre}u utakmicu za osvajawe krune vladara svijeta, dok je “crvena furija“ prvi put u finalu
JOHANESBURG - Osmo ime svjetskog {ampiona u fudbalu bi}e upisano na vje~nu listu u nedjequ nave~e poslije finalnog susreta 19. Mundijala u Ju`noafri~koj Republici, u kojoj se sastaju Holandija i [panija. “Lale“ }e u Johanesburgu na sta di onu “So ker si ti“ igrati svoje tre}e finale, dok je “furija“ prvi put u prilici da igra za “Zlatni globus“, i to kao vladar u Evropi. Prema mnogim prognozama, to je sudar dvije selekcije koje su najvi{e pokazale i nijanse }e da odlu~uju. Holan|ani se ne pla{e [panije. Najavquju hrabriju igru nego u polufinalu protiv Urugvaja i napad na prvu svjetsku titulu. Selektor “naranyastih“ Bert van Marvijk ne sla`e se da je [panija apsolutni favorit u finalu, a kao najve}u prednost tima Visen tea del Bo se ka is ti ~e atraktivniju igru. - Igramo dobro. I [panija igra dobro, ali mnogo atra kti vni je. Mi bi smo `eqeli da igramo tako... Kada izgube loptu, svi istovremeno krenu za wom. I wihove “zvijezde“, tako|e. U tome su odli~ni - rekao je Van Marvijk. On je do dao da wego va ekipa mora da popravi igru pred pro ti vni ~kim go lom iako je Holandija u nokaut fazi postigla sedam golova, a [panija samo tri. - Protiv Urugvaja smo bili malo nespretni. Imali smo sjajne napade, ali smo zaboravili da postignemo golove. Mislim da se to mo`e promijeniti u nedjequ - smatra selektor koji }e sa Holandijom poku{ati da u tre}em finalu na mundijalima osvoji prvu titulu.

MARVIJK: [panija igra atraktivnije
Ve zis ta “orawa“ Ve sli Snajder, koji je kao i David Viqa postigao pet golova na prven stvu, oci je nio je da wego vi sai gra ~i mo raju da imaju vi{e hrabrosti kada su u posjedu lopte i da igraju boqe u zavr{nici napada. Fudbaler Intera rekao je da }e Holandija poku{ati da nastavi niz utakmica bez poraza. - Pobijedili smo u svim kvalifikacionim utakmicama za Mundijal, kao i u svim

Andres Inijesta ([panija)

Vesli Snajder (Holandija)

FOTO: AGENCIJE

utakmicama u Ju`noj Africi. Ne}emo dozvoliti [paniji da nas sada pobijedi, u posqedwem me~u - rekao je Snajder. FIFA je odredila Hauarda Veba da bude glavni sudija u fi nal nom me ~u SP izme |u [panije i Holandije. To je zabrinulo mnoge [pance zato {to je upravo on dijelio pravdu na me~u koji je [panija izgubila od [vajcarske (0:1). U mnogim {panskim novinama su osvanuli naslovi poput: “Lo {a vi jest, Hauard su di finale“ ili sli~no.

Hauard Veb, ina~e policajac po zanimawu, jedan je od najuglednijih svjetskih sudija. [panski mediji tvrde da }e biti pravi izazov pobijediti u finalu i donijeti titulu svjetskog {ampiona prvi put u [paniju. - Nije va`no ko sudi ve}

kako }emo mi izgledati na terenu. Protiv Wema~ke je sve bilo u najboqem redu, ali je svima jasno da je te{ko ponoviti u dvije utakmice odli~no izdawe. Vjerujem u svoje igra~e i u to da mo`emo do titule - kazao je selektor [panije Visente del Boske.

KROJF: [PANIJA PRVAK
Legenda holandskog i svjetskog fudbala Johan Krojf rekao je kako wegovi nasqednici nemaju prevelikih izgleda protiv [panije u finalu Mundijala. - Ni trenutka nisam sumwao da su [panci prvi favoriti na SP, pa ni kad su izgubili od [vajcarske. Oni su kopija Barselone i najboqa reklama za fudbal. To {to reprezentacija igra je Barselona. U finalu }e sve zavisiti od [panije - rekao je Krojf.

Finalni me~ Mundijala. Stadion: “Soker siti“ u Johanesburgu. Kapacitet: 88.460. Sudija: Hauard Veb (Engleska). Po~etak: 20.30 ~asova. HOLANDIJA: Stekelenburg, Heitinga, Matijsen, Van Bronhorst, Ojer, Van Bomel, Snajder, Van der Vart, Roben, Kujt, Van Persi. Selektor: Bert van Marvijk. [PANIJA: Kasiqas, Ramos, Pike, Buskets, Kapdeviqa, Pujol, Inijesta, ^avi, ^abo Alonso, Viqa, Pedro. Selektor: Visente del Boske.

Raspored
Osmina finala
26. jun 16.00 Port Elizabet Urugvaj - Ju`na Koreja

utakmica
Osmina finala

^etvrtfinale
2. jul 20.30 Johanesburg

^etvrtfinale
3. jul 16.00 Kejptaun

27. jun 20.30 Johanesburg Argentina - Meksiko

2:1
26. jun 20.30 Rustenburg SAD - Gana

3:1
27. jun 16.00 Blumfontejn Wema~ka - Engleska

Urugvaj - Gana
1:1 4:2
Penali

Polufinale
6. jul 20.30 Kejptaun

1:2
28. jun 16.00 Durban Holandija - Slova~ka

FINALE
11. jul 20.30 Johanesburg

Polufinale
7. jul 20.30 Durban

Wema~ka Argentina
4:0

4:1
29. jun 16.00 Pretorija Japan - Paragvaj

2. jul 16.00 Port Elizabet

Urugvaj - Holandija
2:3

Holandija - [panija
:
ZA TRE]E MJESTO 10. jul 20.30 Port Elizabet

2:1
28. jun 20.30 Johanesburg Brazil - ^ile

[panija - Wema~ka
1:0

3. jul 20.30 Johanesburg

Holandija - Brazil
2:1

Paragvaj - [panija
0:1

0:0

3:5
Penali

Urugvaj Wema~ka
:

29. jun 20.30 Kejptaun [panija - Portugalija

3:0

1:0

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 45

^etvrtfinalni duel Dejvis kupa u splitskom “Spaladijumu”

FOTO: AGENCIJE

Najboqi srpski teniser na otvarawu kom{ijskog duela savladao Ivana Qubi~i}a glatko 3:0 (7:6 (7), 6:7 (8), 7:6 (6)), ~ime je doveo Srbiju u vo|stvo
SPLIT - Novak \okovi} poslije velike borbe pobijedio je u petak poslijepodne Ivana Qubi~i}a 3:0 (7:6 (7), 6:7 (8), 7:6 (6)), ~ime je Srbije povela sa 1:0 u ~etvrtfinalu Dejvis kupa koji se igra u splitskom “Spaladijumu“. \okovi} je cijeli me~ imao pod kontrolom, a mu~io se samo u prvom setu, kada je poslije vo|stva od 4:1 dopustio hrvatskom teniseru da se vrati i me~ odvede u taj brejk. U tim trenucima vi{e od 6.000 qudi u “Spaladijumu“ pru`alo je veliku podr{ku doma}em igra~u dok je \okovi} gubio konce igre. Ipak, najboqi srpski teniser je uspio da izdr`i

Novak \okovi}

pritisak i da zaigra najboqe kada je bilo najpotrebnije. Uspio je Nole da odmah na startu posqedweg gema napravi mini taj brejk i poslije toga je samo pove}avao

prednost i rije{io taj dio igre u svoju korist sa (7:3). U drugom setu je vi|ena mo`da i najve}a borba jer su oba tenisera osvajala gemove na svoj servis. U tim trenucima Qubi~i}a je

slu`io servis pa je bez ve}ih problema osvajao te gemove. Nole se, s druge strane, u nekoliko gemova mu~io i bio je na ivici da protivniku dopusti brejk, ali je na kraju ipak uspijevao da dr`i korak

s hrvatskim teniserom. U najva`nijem trenutku Nole je mo`da prelomio, ne samo drugi set nego i cijeli me~. Kod rezultata 4:4 u gemovima srpski teniser je napravio brejk, a ve} u idu}em gemu na svoj servis osvaja drugi set.

Boba i Brena
Na tribinama splitske dvorane “Spaladijum” bio je i legendarni jugoslovenski par Slobodan - Boba @ivojinovi} i Fahreta Jahi} alijas Lepa Brena. Wih dvoje su zdu{no bodrili Novaka \okovi}a, posebno je to na veliki na~in radio predsjednik Teniskog saveza Srbije Boba @ivojinovi}.

U SUBOTU na programu dubl me~
Nole je ve} tada bio na korak do velikog trijumfa za Srbiju. Tre}i set je bio samo

formalnost za srpskog tenisera, koji je bez ve}e muke ubjedqivo savladao Qubi~i}a. Poslije Novaka \okovi}a i Ivana Qubi~i}a na teren su u petak u drugom okr{aju iza{li Viktor Troicki i Marin ^ili}. Dubl je na programu u subotu od 15 ~asova, a prijavqeni su parovi Janko Tipsarevi}/Nenad Zimowi} Ivan Dodig/Antonio Vei}. Preostala dva singla }e biti igrana od 12 ~asova u nedjequ, a sastaju se \okovi} - ^ili}, odnosno Troicki - Qubi~i}.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Prete`no sun~ano
Bawaluka Doboj Tuzla Zvornik Zenica Sarajevo Bijeqina

Beograd
Subotica

Sun~ano
Mostar

U RS jutro }e biti vedro i svje`e, a po pojedinim kotlinama te du` rije~nih dolina sa kratkotrajnom maglom. Tokom dana sun~ano uz slab razvoj dnevne obla~nosti. Duva}e slab do umjeren sjeverni vjetar, a na jugu umjerena bura. Minimalna temperatura vazduha od ~etiri na planinama na istoku, u ostalim krajevima od devet do 16 i na jugu do 19 stepeni Celzijusa. Najvi{a dnevna temperatura kreta}e se od 21 na planinama, u ve}ini krajeva od 24 do 30, a na jugu do 33 stepena Celzijusa.

U Srbiji }e preovla|ivati prete`no sun~ano vrijeme u ve}ini krajeva. Na jugu zemqe krajem dana mogu}a i kratkotrajna ki{a. Minimalne temperature kreta}e se od osam do 13 na planinama, a u unutra{wosti od 14 do 16 stepeni Celzijusa. Najvi{e dnevne temperature bi}e u intervalu od 17 do 24 na planinama, odnosno od 27 do 30 stepeni Celzijusa u ni`im krajevima.
Nik{i}

Maks. Min.

29 oC 15 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

30 oC 12 oC

Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 29 29 34 30 30 31 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 29 27 19 24 23 29 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 28 36 32 29 25 30 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 31 33 21 29 30 26

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 10. i 11. jul 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 7.50 Znawe na poklon Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Put za Oregon, film Dolina sunca, serija Bu|elar [mokqan, film Popodne Vijesti 16.30 Dansmor, film 18.30 Vijesti 19.00 Beogradski ZOO 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Robinzon Kruso, serija 20.50 Prekobrojna, film 23.00 Vijesti 23.30 Top Gear 0.30 \avolov {kart, film Info
8.10 9.00 9.50 10.00 10.10 10.20 11.10 11.20 11.30 12.00 12.10 13.00 14.30 16.10 16.40 17.00 17.10 18.00 18.40 18.50 19.20

Dubler

Uloge: Gad Elmaleh, Alis Taglioni, Kristin Skot Re`ija: Frensis Veber

1430
RTRS

Dansmor

Uloge: Ras Blekvel, Kadin Hardinson, Xaneta Arnet Re`ija: Piter Spirer

1630
B 92

RTRS
Jutro u Srpskoj Henrijeve `ivotiwe Leonardo Ximbo i xet set Multietni~ki kamp Neum Moderni ZOO vrtovi Bijela hronika Svemirski brod Zemqa Magazin Vijesti Turizam plus Izdani, film Dubler, film Zvuk ti{ine Ah ta planeta Vijesti Pod obru~em, serija Aktuelni razgovor - statut Fudbalskog saveza BiH Likovna kolonija gradova partnera Pravila igre, serija Izvla~ewe dobitnika nagradne igre “Jelen pivo“ Dnevnik SP u fudbalu, emisija Fudbal Vijesti Prvi talas, serija Ja sawam, film

ATV
7.00 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 11.50 12.00 13.00 14.00 14.30 15.00 17.00 18.50 19.00 19.40 20.00 21.00 23.00 1.00 2.00 Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Sporti}i Vinks, crtani film Ben Ten, crtani film Sporti}i Vijesti Jura, crtani film Najboqe godine, serija Auto {op magazin Kuvajt Betmen 2, film Most zmajeva, film Mundijal uz Trik Vijesti Muzika Najboqe godine, serija Pono}na vrelina, film Kikbokser 4, film Brus Li, serija Sudar, serija 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 10.50 11.00 12.40 12.50 13.00 13.20 13.50 14.40 15.00 16.40 16.40 18.20 18.50 19.30 20.00 20.20 22.20 23.00 23.05 0.30

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Gastronomad Dnevnik Sport plus Srbija na vezi Vi i Mira Adawa Polak Vijesti Tenis: Hrvatska - Srbija Vijesti ]ao inspektore, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Rt dobre nade Fudbal Rt dobre nade Vijesti Mrak film 4, film Fudbal 9.20 9.40 10.30 11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 16.00 16.20 17.20 17.50 18.00 19.00 19.20 21.00 21.50 22.20 23.00 23.30 0.20

RTS 2
Bleja Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Hronika Egzita Nemoj umrijeti mlad Total tenis Biciklizam Vrele gume Reli Tvoje pjesme moji snovi Hronika Egzita Odbojka (`): Rumunija - Srbija Mo`emo li vjerovati nauci Svijet ribolova Horizont Biciklizam Koncert Bur~ina Bukea Vrele gume

8.20 8.50 10.20 12.00 12.30 14.30 16.00

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 16.30 16.50 Momci s Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Sti, serija Mentalno, serija Bruka, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Parovi, serija Doktor Haus, serija [ta je sa Brajanom, serija Svita, serija Qubavne poruke, serija Ru`na Beti, serija Vil i Grejs, serija Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 17.10 Da draga, serija 18.00 Da draga, serija 18.50 Doktor Haus, serija 19.30 Sudije za stil, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bra~ne vode, serija 21.10 O~ajne doma}ice, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Kupidon, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

19.30 20.00 20.20 22.50 23.00 23.40

PINK BH
7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.20 14.00 14.05 14.10 14.20 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.10 19.20 20.00 22.00 0.00 2.00 2.40 Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Sportisimo Gre{ne du{e, serija Ru`i~asto jutro Robna ku}a Dr`awe za vazduh, film Info Gold Music Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Do{lo doba da se qubav proba, film Info Gre{ne du{e, serija [ou tajm Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Ni{ta za sakriti Pravna plavu{a, film Zemqa slobode, film No} vje{tica 2, film Klasi~na muzika Film 8.50 9.20 9.30 10.05 10.50 12.00 12.10 12.40 13.10 13.40 13.50 15.10 15.20 17.00 18.00 19.00 19.30 20.00 20.20 22.40 23.00 0.30 2.10

BHT 1
Gor{tak, crtani film Crtani film Najboqa emisija za mlade Govor ti{ine Pri~e iz fabrike, serija Vijesti Tribunal Impresije iz Australije Samo za zabavu Slaviti gol F1, kvalifikacije Vijesti Hrabri kapetan, film ^udesna svjetlost Srebrenica bolna uspomena Dnevnik London u`ivo SP, emisija Fudbal Vijesti No} prije, film Hrabri kapetan, film Pri~e iz fabrike, serija 7.40 8.00 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.20 15.50 16.10 18.00 18.30 19.10 19.30 20.00 21.00

HRT 1
Vijesti Na sjever prema Aqasci, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Moj grijeh, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Krugovi `ivota, film Iza ekrana Ukrajina - Hrvatska Loto Dnevnik Moj Dubrovnik Otvorewe Dubrova~kih qetnih igara Vijesti Mamutica, serija Mladi revolvera{i, film Dolina smrti, film Stra`ar, film 8.00 8.10 8.20 8.40 8.50 9.00 10.00 10.30 11.20 12.10 13.10 14.00 14.50 15.50 16.20 16.50 17.20 18.50 19.10 20.00 22.10 0.00 2.00

OBN
Pokojo, crtani film Ogi i `ohari, crtani film An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film Adaptacija Da ministre, serija Sedam ratnika, serija Lonci i poklopci Ke~eri Fudbalski rivali Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Sav taj folk Sav taj folk Reporteri Reporteri Info Info Afrika Ucjena, film Dobar ~ovjek u Africi, film Vi{e od `ivota, film Ucjena, film

Foks
6.00 7.00 8.20 9.30 e-TV Doma}in Wipeout Smoki i bandit, film Arena Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em Banzuke F1 Rat i mir 2, film 17.30 Hiqadu i jedna no}, serija 21.30 Havana, film 0.00 Rat i mir 2, film 0.30 Top spid 2.00 Ameri~ko rvawe

21.50 22.10 23.00 0.50 2.10

11.20 11.30

12.30 13.30 15.00

NOVA
6.00 7.50 8.20 8.30 Qubav nema pravila, film Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben 10, crtani film Dodir s neba, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija Trka s vremenom, film Prvi vitez, film Nad lipom 35 Lud zbuwen normalan, serija Dnevnik U dobrom dru{tvu, film Posqedwi Mohikanac, film Ukleto blago, film Ezo TV Kazna, film Nevidqivi ubica, film

9.20 9.40 11.40 12.10 13.50 15.50 17.30 18.30 19.00 20.00 22.10 23.50 1.30

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Narodna muzika 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

9.00 9.20 10.20 11.20 12.20 14.00 16.30 17.40 19.10 20.00 22.00 0.10 1.40 3.10 4.50

Bajkeri s Marsa, crtani film Ne daj se Nina, serija Skrivene poruke, serija Auto{kola, film Umrijeti mlad, film Vrijeme leptira, film Zvijezde ekstra Vijesti Kolexicom po svijetu Bra}a bluz 2000, film Luda vjen~awa, film Osveta, film Astro {ou

14.40 18.00 19.10 20.20 22.20 23.40 0.20

Tenis: Hrvatska - Srbija F1, kvalifikacije Afrovizija Fudbal: Urugvaj - Wema~ka Afrovizija Ritam tjedna No} u pozori{tu

BN
6.30 9.00 10.30 11.00 11.50 12.30 13.00 14.00 15.00 16.00 16.10 17.00 19.00 19.30 20.00 20.40 21.30 22.30 23.00 0.00 0.30 2.10 3.50 Jutarwi program Film Zapisi iz na{eg kraja Miroslavqevo jevan|eqe Muzika Servis Karamela Folk muzika Muzika Prava stvar Novosti Paparaco potjera Kafana kod Juge Skrivena kamera Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i TV poster Muzika Pregled dana Savremena komunikacija i edukacija u seksologiji Luda ku}a Film Film Film

HRT 2
7.00 7.50 8.20 9.00 9.20 9.30 9.40 10.40 11.30 12.40 13.30 14.00 101 dalmatinac, crtani film Moj prijateq Tigar i Pu, crtani film @utokqunac Deni, serija Eksperimenti koji su promijenili svijet Navrh jezika Sportske igre mladih Pinokijeve pustolovine, serija Briqantin Hrvatski pisci na TV ekranu Babe Jage KS automagazin ^etiri zida

RTL
7.00 7.50 8.30 9.00 Los Viktorinos, serija Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film

GLAS SRPSKE 10. i 11. jul 2010. 47

De~ko koji obe}ava
Uloge: Dara Xoki}, Aleksandar Ber~ek, Re`ija: Milo{ Radivojevi}

Kup
Uloge: Endi Grej, Finli Mekdonald, [eila Latimer, Re`ija: Majkl Korente

1000
PINK BH

1640
OBN

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.30 11.00 11.30 Put za Oregon, film Znawe na poklon Beogradski ZOO Dolina sunca, serija Dansmor, film Vijesti Prekobrojna, film 18.30 Vijesti 19.00 Beogradski ZOO 19.30 Iz sjenke 20.00 Bosna srebrena 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.00 Top Gear 1.00 Mondovino, film Info

RTRS
8.00 8.10 8.30 10.00 12.00 12.10 13.00 14.30 16.20 17.00 17.10 18.30 18.50 19.30 20.00 20.20 23.00 23.10 0.50 2.10 2.30 4.00 4.40 Vijesti Leonardo, crtani film Dje~aci Pavlove ulice, film Fudbal Vijesti Snop Izdani 2, film Veliki kineski zid Povratak i su`ivot 15 godina poslije Vijesti Jutro, film Aktuelnosti - Srebrenica Mjesec fudbala Dnevnik SP u fudbalu, emisija Fudbal - finale Vijesti Veliki kineski zid Jutro, film Dnevnik Izdani 2, film Povratak i su`ivot - 15 godina poslije Zdravqe je lijek 7.00 8.00 9.50 10.00 10.30 10.50 11.30 12.00 13.00 14.00 16.00 18.40 18.50 19.00 20.00 21.00

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Vinks, crtani film Ben Ten, crtani film Sporti}i Ulica Sezam Stipe u gostima, serija Najboqe godine, serija Ima{ po{tu, film Smrt dolazi na kowu, film Kulinarski letopisi Mundijal uz Trik Vijesti Najboqe godine, serija Sedam godina na Tibetu, serija Xo i Maks, film 6.00 6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 11.50 16.50 17.20 18.20 18.50 19.30 20.00 20.20 22.20 23.00 23.05 0.00 0.20 1.00 3.00

RTS 1
Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Tenis: Hrvatska - Srbija Rockovnik Zelena zelena trava, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Rt dobre nade Fudbal Rt dobre nade Vijesti Hotel Vavilon Dnevnik Fudbal Vijesti Tenis: Hrvatska - Srbija 8.00 9.00 9.20 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.30 17.20 18.30 19.00 20.00 20.20 20.50 21.40 22.30 0.00

RTS 2
Dozvolite Ben Ten, crtani film Zanimawe dijete Bleja Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Brazde UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Kulturako aresipe Srpski isto~nici Hronika Egzita Trag Nemoj umrijeti mlad Biciklizam Beogradski festival igre Vikend Evronet Hronika Egzita Ekologija Misliti zeleno Glava {e}era, film Jelen top deset Egzit: Faith No More U svemiru

14.00 16.00 16.30

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 Momci sa Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Stil, serija Mentalno, serija Bruka, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Parovi, serija Ru`na Beti, serija [ta je sa Brajanom, serija O~ajne doma}ice, serija Uvod u anatomiju, serija 15.40 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 17.40 Vil i Grejs, serija 18.00 Bruka, serija 18.50 Qubavne poruke, serija 19.30 Sudije za Stil, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bruka, serija 21.10 Doktor Haus, serija 22.00 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Ko `iv ko mrtav, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

23.00

PINK BH
8.00 10.00 Lorens od Arabije, film De~ko koji obe}ava, film Info Baraba, film Info Klasi~na muzika Info Bo`anstveni dani, film Info Klasi~na muzika U potrazi za sre}om, film Kasarna, film Kineska ~etvrt, film Film Film Film 8.05 8.30 8.50 9.20 9.40 10.00 10.40 11.05 14.00 14.40 15.10 15.45 16.30 17.00 18.40 19.00 19.50 20.00 20.20 23.10 23.30 0.10

BHT 1
Mumijevi, crtani film Galakti~ki fudbal Gor{tak, crtani film Kineski moreplovac, Crtani film TV Liberti Muzika Srebrenica bolna uspomena Traga~ Crtana hronika Srebrenice Stotinu dana u Srebrenici Ninino mjesto Tra`ewe koje du{e smiruje F1, Velika nagrada Britanije Ceremonija zatvarawa SP u fudbalu Dnevnik Muzika SP u fudbalu, emisija Fudbal - finale Vijesti Global Mafioza - klan, serija 7.20 7.50 8.00 9.10 10.00 10.10 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.40 15.50 17.40 18.30 19.10 19.30 20.10 21.00 23.00 23.30 0.00 1.40

HRT 1
Iza ekrana Vijesti Muzika Rijeke Hrvatske Vijesti Ubistva u Midsomeru, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Bibliotekar: Potraga za o{tricom, film Zagorka, serija La`e{ Melita, serija Loto Dnevnik Stipe u gostima, serija Moja besmrtna qubavi, film Paralele Vijesti Kontrola leta, film Fudbal: Holandija - [panija 6.50 7.20 7.25 7.40 8.00 8.20 8.50 10.00 10.30 11.00 12.00 12.50 14.00 15.00 16.40 18.50 19.20 20.00 22.00 22.30 23.00 23.30 2.00 3.40

OBN
Dora istra`uje, crtani film Pokojo, crtani film Nimboli, crtani film Ajronmen, crtani film Xoni Test, crtani film Metajets, crtani film Adaptacija 2 Skrivena kamera Vil i Grejs, serija Dejana Tok {ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne Kup, film Info Info Afrika Ispod maske, film Vox populi Sav taj folk Vil i Grejs, serija Ucjena, film Dobar ~ovjek u Africi, film Vi{e od `ivota, film

9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.30 13.20 14.10 14.50

12.00 12.05 14.00 14.05 16.00 16.05 18.00 18.05 19.00

Foks
7.00 8.00 9.00 9.30 e-TV Doma}in Sonik, serija Dje~ak iz xungle, film Arena Seks i grad, serija F1 Nan~erou, film 19.00 Sivi kamion crvene boje, film 21.00 Bijela palata, film 23.30 Balkan market 0.30 Ameri~ko rvawe 1.30 Top spid 2.30 Nan~erou, film

21.00 23.00 1.00 3.00 5.00

11.20 11.30

NOVA
7.00 7.50 8.20 8.30 9.00 9.20 9.50 10.50 11.50 12.20 14.20 16.20 17.40 19.10 20.00 21.00 23.20 1.10 2.10 4.00 5.30 Dodir s neba, serija Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben 10, crtani film U slu~aju frke, serija @ene ameri~kih vojnika, serija Robinzon Kruso, serija Automotiv Qubav nema pravila, film U dobrom dru{tvu, film Farma specijal Lud zbuwen normalan, serija Dnevnik Nad lipom 35 Osmijeh Mona Lize, film Crveni tepih Ko je Samanta, serija Posqedwi Mohikanac, film Trka s vremenom, film Crveni tepih

RTL
7.20 8.00 8.20 8.40 9.10 12.00 12.30 14.10 15.40 17.40 18.30 19.00 20.00 21.30 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Ne daj se Nina, serija Skrivene poruke, serija Maks Dugan se vra}a, film Brzi bijeg, film ^ari salse, film Diskaveri Vijesti Magazin Okrutna pravda, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Urota, serija Luda vjen~awa, film

11.40 Tenis: Hrvatska - Srbija 13.50 F1, Velika nagrada Britanije 16.00 Tenis: Hrvatska - Srbija Xivs i Vuster, serija 18.30 Ceremonija zatvarawa Svjetskog fudbalskog prvenstva 19.10 Afrovizija 20.20 Fudbal: Holandija - [panija 22.20 Afrovizija 23.30 Bez odu{evqewa molim, serija

14.00 16.00

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
7.00 8.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.00 0.30 3.00 Koktel Reporta`a Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ke zvijezde Paparaco potjera Qetwe popodne Monitor Paparaco potjera Luda ku}a Pazi mogu}e je Film Astro~et Satelitski program

22.30 0.10

HRT 2
7.20 7.50 8.10 9.40 10.00 11.00 11.10 Trolovi, crtani film Slu~aj za ekipu BARZ, serija Xepni no`i}, film Sportske igre mladih Misa Biblija Dok. program

U`ivawe uz Mikino "Dobro ve~e"
FOTO: N. LUGI] Zvijezda Egzita Mika PI[E: MIRNA PIJETLOVI] mirnap@glassrpske.com

Luda planeta

Pelene za koko{ke
Rut Haldeman je prije osam godina po~ela da usvaja pili}e, jer je htjela svje`a jaja. Uskoro je shvatila da ne mo`e imati samo jedno pile pa je broj wenih pernatih qubimaca po~eo da raste, a sa wim i wena qubav i interesovawe prema ovim `ivotiwama. Ona je sa mu`em napravila i pelene za koko{ke. Rut, hemi~arka po zanimawu, dizajnirala je pelene za koko{ke sa podstavom koja se mijewa. Jedna pelena ko{ta od devet do 14 dolara.

Mo re qudi iz svih kra je va svi je ta, od SAD, pre ko Ve li ke Bri ta ni je, Wema ~ke, Francuske i Holandije, te svih eks-ju republika koji kroz cijeli grad hrle prema Petrova ra din skoj tvr|a vi “opremqeni“ do brim raspolo`ewem obiqe`ili su prva dva dana kultnog Egzit festivala u Novom Sadu. Prvo ve~e Egzita ta~no u pono} na glavnoj i najve}oj bini festivala u Novom Sadu nastupio je britanski pjeva~ Mika, koji je svojim energi~nim jednoipo~asovnim nastupom podigao publiku na noge. Ovaj pop pjeva~, poznat po izvo|ewu laganih nota, koncert je po~eo poznatim hitom

“Relax“, {to je obo`avaoce “natjeralo“ da ple{u i pjevaju zajedno s Mikom. Naro~ito odu{evqewe i ova ci je je iza zva lo Mi ki no obra}awe publici na srpskom jeziku tokom cijelog koncerta. U publici su se mogli ~uti samo pozitivni komentari na Mikino “Dobro ve~e“, “Pripremite se da u`ivate“, “Kako se provodite“... Da je publika istinski u`ivala, dokaz je vesela atmosfera, te gromoglasan vrisak na kraju koncerta, koji je Miku “vratio“ na bis uz komentar kroz {alu: “Ba{ ste dosadni!”, koji su obiqe`ila jo{ dva velika hita “Grace Kelly“ i “Lollipop“. Kao i svake godine, na ovom velikom muzi~kom festivalu uvijek posebno iznena|ewe

Ma~ak kradqivac
Jedan bra~ni par penzionera iz Sautemptona u Velikoj Britaniji odlu~io je da prijavi policiji svog ma~ka Oskara, koji je svakodnevno krao razne predmete od stanovnika wihovog kraja i donosio ih ku}i, javio je Tanjug. Sve je po~elo prije nekoliko mjeseci, kada je Oskar, star ~itavih 13 godina, po~eo da donosi najrazli~itije predmete. Naj~e{}e su to bile ~arape, a jednom je donio ba{tovanske rukavice.

donese neka od mawih bina, gdje uz zanimqive performanse i neobi~ne odjevne kombinacije garantuju dobru zabavu i provod, u {ta su se mnogi uvjerili i na ovogodi{wem Egzitu.

Jeziva banka
Publika u`iva na Festivalu

NEKAD BILO...
Srpski nau~nik i pronalaza~ Nikola Tesla ro|en je 10. jula 1856. godine. On je nesumwivo jedan od najve}ih umova u istoriji. Wegovim pronalazcima u mnogo ~emu postavqen je pravac nau~no-tehni~kog razvoja u 20. vijeku. Ro|en je kao sin sve{tenika Srpske pravoslavne crkve. Studirao je elektrotehniku, ali je nikada nije zavr{io. Nasuprot svim velikim autoritetima wegovog vremena, insistirao je na kori{}ewu naizmjeni~ne struje umjesto jednosmjerne. Prona{ao je obrtno magnetno poqe, indukcioni motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao je niz pronalazaka na kojima se zasniva savremena elektronika i elektrotehnika uop{te.

POSQEDWA
Viktorija Bekam: Stroga sam mama
Viktorija Bekam stroga je prema svojoj djeci, kada je u pitawu disciplina. U svojoj ku}i ima posebnu “stolicu za ka`wavawe“, na kojoj sjede weni sinovi kada su neposlu{ni. Pjeva~ica i dizajnerka ka`e da nijednog od trojice svojih sinova nikada nije fizi~ki ka`wavala, ali je nepopustqiva kada ih drugim metodima treba dovesti u red. Zbog takvog vaspitawa dje~aci imaju dobre manire, ka`e supruga fudbalera Dejvida Bekama. - Vrlo se striktno dr`im pravila o pisawu zadataka i odlasku u krevet. Kruz ide na spavawe u 19 ~asova, Romeo pola sata kasnije, a Bruklin u 21.30. ^vrsto vjerujem da je djeci neophodna rutina. Moji dje~aci su jako pametni i zaista znaju da se lijepo pona{aju - rekla je Viktorija.

Zgrada “Bank of Amerika“ u ameri~koj dr`avi Teksas, opsjednuta je duhovima za {ta znaju i svi zaposleni, kojima nije nimalo ugodno da svakog dana dolaze na posao. Zgrada je na toj lokaciji izgra|ena 1948. godine. Istra`ioci nisu prona{li ni{ta osim {to su zakqu~ili kako su vrata kotlovnice prete{ka da bi jedna osoba mogla da ih otvori, a doga|alo se da se sama otvore.

Ro|en Nikola Tesla

www.glassrpske.com

Qekari upozoravaju stanovnike Srpske da qeto, pored mno{tva blagodeti, ima i svoje zamke

OBJEKTIV

Na reviji visoke mode u Parizu

da qetovawe ne preraste u "no}nu moru"
Sunce ima niz korisnih uticaja na organizam - podsti~e cirkulaciju i metabolizam, obezbje|uje stvarawe vitamina D i djeluje antidepresivno. Me|utim, ako mu se pretjerano izla`emo, ono pokazuje i {tetne efekte, kao {to su ubrzano starewe ko`e, alergijske reakcije, opekotine, pove}anu mogu}nost nastajawa tumora ko`e...

Sajber-ratovi vode se daleko od javnosti

INTERVJU
Nikola Simi}, glumac

Bitke mi{om i tastaturom

^arli ^aplin spava u mladala~kim snovima

2 10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS

Kolumna

govoru mr`we na ovom mjestu ve} je mnogo toga re~eno, ali na`alost ~ini se nikada dovoqno. Govor mr`we, mawe ili vi{e opipqiv, gotovo da je podjednako velika opasnost za gra|ane ove zemqe kao i otvoreni pozivi na rat. Istina, izqevi retori~ke mr`we trebaju biti toliko opipqivi, #da se naje`ite#, da bi mogli biti svrstani u kategoriju #govor mr`we#, poru~ivala nam je nedavno biv{a direktorica sektora za emitirawe u RAK-u. O sijawu mr`we sa interneta gotovo da se nije smjelo ni progovoriti, a ukoliko bi se netko odva`io da to u~ini bio je ili ismijan ili progla{en neobrazovanim ili jo{ go re: pro gla {en ne ka kvim konzervativcem koji zahtijeva cenzuru tamo gdje joj nikako nije mjesto. I danas nam na pitawe #ko i kako mo`e odlu~iti {ta je dozvoqeno, odnosno {ta je po`eqno, a {ta ne plasirati na internet?#, sada vi{e ne direktorica Odjela za emitirawe, nego predstavnica OSCE-a za slobodu medija poru~uje: #net dozvoqava gra|anima da kritikuju svoje vlade, kao i da distribuiraju vijesti i informacije bez represalija od strane dr`ave. Pru`aoci internet usluga su sigurno pogre{na adresa za odluku o tome {ta se mo`e, a {ta ne mo`e plasirati na internet. Postoji ve} previ{e kontrole ove nove tehnologije od strane velikih biznisa koja ih, pritom, ne pravi porotom i sudijama svog sadr`aja na internetu.# Dakle, internet je ni~ija zemqa u kojoj svaki stanovnik mo`e da radi kako i {to `eli. Neki Veliki brat to sve prati, ali ne sudi, i svaki zahtjev za malo ve}om kontrolom tih aktivnosti je gotovo nemogu}. A nerijetko je i nepotreban, jer oslikava stawe slobode govora. o ipak je, usprkos svoj demagogiji o tehnologiji bez granica u kojoj je prisustvo slobode govora i misli neprikosnoveno, SIPA (Dr`avna agencija za istrage i za{titu) ovih dana pokrenula aktivnosti da iden ti fi ci ra ~la no va gru pe #No`, `ica, Srebrenica#, dakako zbog wihovog zastra{uju}eg jezika mr`we.

Go vor mr`we na in ter ne tu i {i re O U
Prije izvjesnog vremena svjedo~ili smo jo{ jednoj sli~noj akciji. Dakle, i ove slu`be, shodno svojim zakonskim ovlastima, mogu pokrenuti #bez prethodnih prijava gra|ana# aktivnosti na pra}ewu sadr`aja i pronala`ewu prekr{iteqa kako kodeksa tako i zakona#.

GOVOR MR@WE opasan za gra|ane kao i otvoreni pozivi na rat
Mo`da }emo se lako slo`iti da je sve ve}e kori{tewe novih komunikacija #veoma pozitivno#, kao i da su #potencijali direktnog obra}awa gra|anima i dvosmjerne komunikacije, kakve nude razni internet forumi, pa ~ak i Facebook grupe, neprocjewivi#. Slo`it }emo se tako|er da je #evidentno je da se polako po~iwu koristiti i kod nas#. Me|utim, na{e odu{evqewe brzinom slawa i dobivawa informacija, dosada nezamislivo uspje{nim povezi vawem qudi i ide ja, ni po {to ne umawuje nego upravo poja~ava na{a o~ekivawa za efikasnim regulirawem takve razmjene, s obzirom na bezgrani~nu slobodu koja ukqu~uje i najekstremni je obli ke is ka zi vawa je zi ka mr`we. Naravno, pri tome nipo{to ne bi povjerovali u ~arobno rje{ewe koje nam nudi predstavnica OSCE-a: #Sveukupno najboqi tehni~ki na~in da se zaustave ne`eqeni podaci jeste dobrovoqno kori{tewe softweara za blokirawe i etiketirawe. To je, ujedno i najdemokratskija alternativa.# Treba li nad ovom izjavom plakati ili se smijati? Pa osvrnimo se samo na spomenuti primjer grupe zbog koje je pokrenuta aktivnost SI PA. Iz gle da da ni ka kvu aktivnost nije ni trebalo pokretati, nego da su svi oni koji su bili nezadovoqni elektronskim sadr`ajem trebali in sta li ra ti softweare u svo je ra~unare i rije{iti problem. Do wih vi{e ne bi dolazili sadr`aji koji izazivaju nacionalnu, vjersku, rasnu netrpeqivost i razdor, a i govor mr`we bi postao nevidqiv ili bi ostao dostupan samo najizdr`qivijim. Ujedno, time

bismo pokazali i vlastitu demokrati~nost. pu}ena sugovornica napomiwe da postoji jo{ jedan na~in da se sprije~e nedozvoqeni ili nepo`eqni sadr`aji na internetu. Uvje ra va nas da #po zna vawe interneta mora biti prvenstveni obrazovni ciq u {kolama, dok za odrasle treba organizovati kurseve obuke# (sic!). Dakle, u~ewem o informacijskim tehnologijama i uslugama koje one pru`aju sprije~it }e se govor mr`we i gra|ani }e nau~iti {to jeste a {to nije po`eqno plasirati putem interneta. Jezik mr`we se ne regulira mawe ili vi{e uspje{nim kori{tewem ra~unara i ra~unarskih programa nego stvarawem klime u javnosti u kojoj }e takav jezik, odakle god dolazio i komu god bio upu}en, biti najo{trije osu|en.

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

JEZIK MR@WE ne reguli{e se uspje{nim kori{tewem ra~unara
Dok god nevladin sektor, razna medijska regulacijska tijela, mediji i brojni kriti~ari i kolumnisti, politi~ki filozofi, de`urni gra|anski moralisti i druge javne li~nosti jezik mr`we prepoznaju samo kod svojih neis to mi{qeni ka, do ta da }e je zik mr`we biti i te kako prisutan u javnom i medijskom prostoru i, {to je jo{ gore, biti }e od jednih slavqen kao sloboda govora, a od drugih osu|ivan kao najgori oblik nacionalizma! No, na`alost dok god samo SIPA u svojim sporadi~nim akcijama bude vodila ra~una o ovakvim pojavama i dok god one nisu problem za ~itavog dru{tva, jezik mr`we }e polako, ali sigurno zauzimati mjesta uobi~ajene komunikacije u javnom i medijskom prostoru. A razna neovisna medijska i regulacijska tijela }e se i daqe sklawati iz fraza kako oni nisu cenzori ili kako nemaju mandat da ka`wavaju i suspendiraju novinare, oduzimaju im dozvole i sli~no. Pa eto, da znate, kada vam netko u nekom me di ju ka `e da ste {i zo fre ni bandit vi wemu sasvim slobodno odgo-

N

Dok god nevladin sektor, razna medijska regulatorna tijela, mediji i brojni kriti~ari i kolumnisti, politi~ki filozofi, de`urni gra|anski moralisti i druge javne li~nosti jezik mr`we prepoznaju samo kod svojih neistomi{qenika, do tada }e jezik mr`we biti i te kako prisutan u javnom i medijskom prostoru i, {to je jo{ gore, bi}e od jednih slavqen kao sloboda govora, a od drugih osu|ivan kao najgori oblik nacionalizma
vorite da je on paranoidni kriminalac. U skladu sa uvrije`enim novinarskim metodama i kodeksima koji jam~e va{e pravo na odgovor.

Inbox
Bawalu~ki penzioneri napokon imaju ~emu da se raduju, jer }e uskoro da dobiju svoj smje{taj u Domu penzionera, u koji }e mo}i da se usele u aprilu idu}e godine. Ovoj ~iwenici veseli se oko 500 penzionera koji su do~ekali svoj kutak i mjesto za dru`ewe. Ovakvih doga|aja trebalo bi da bude vi{e, jer se na taj na~in pokazuje da nisu zaboravqeni ni oni najstariji stanovnici.

Komentar ~italaca

Od dobrih studenata do {erijatskih policajaca
^itam neki dan novine i ~udom se ~udim kako su dvojica Saudijaca, “{erijatskih po li ca ja ca“ sni ma la po mo }no igrali{te FK “Slavija” u Isto~nom Sarajevu gdje je trebalo da sleti helikopter premijera Milorada Dodika. Mo`da je u ovom vremenu kada se u gotovo ~itavom svijetu vodi borba sa radikalnim islamom, i ovdje to normalno, ali mene ipak za~u|uju postupci qudi iz Saudijske Arabije, Sirije, Libije, Al`ira... O~igledno da `ivim u nekom drugom vremenu u odnosu na ono iz SFR Jugoslavije kada sam dobio prve spoznaje o qudima sa Bliskog istoka i islamskih afri~kih zemaqa. Pamtim te tamnopute studente iz sredine sedamdesetih i osamdesetih godina pro{log vijeka koji su sa svojim slabim srpskohrvatskim jezikom i simpati~nim naglaskom izazivali simpatije kod na{eg naroda i stanovnika Bawaluke, a vjerujem i drugih gradova u Jugoslaviji. Mnoge je tada{we na{e dru{tvo i{kolovalo i dalo hqeb u ruke, mnogi su nau~ili na{e obi~aje i kul tu ru, a ne ki se i o`e ni li ov da{wim djevojkama. To su o~igledno moje zablude jer danas nas zemqaci tih istih studenata {pijuniraju, rade o glavi, zaustavqaju na evropskom pu tu jer je BiH u svi je tu do bro izgradila imiy zemqe u kojoj su teroristi “Al-Kaide” “humanitarni radnici“... Iz svega ovog mo`e se izvesti jedan zakqu~ak da je za sve krivo Sarajevo i bo{wa~ka politi~ka vrhu{ka iz vremena gra|anskog rata koja je uvezla yihad ratnike da se brane od ovda{wih domicilnih Srba i Hrvata. Dvije stvari su tu i te kako uo~qive i tragi~ne. Naime, yihadlije po~ini{e tolike zlo~ine, a da niko od wih kao ni wihovi komandanti (tri godine za Rasima Deli}a ne smatram kaznom) i sam Haris Silajyi} koji je bio zagovornik i posrednik u wihovom dolasku ne odgovara{e za svoja zlodjela. Druga je {to su pustili korijewe ovdje, dobili bh. paso{e i sada ovdje za vo de {e ri jat ska pra vi la. U teroristi~ke napade idu kao dr`avqani BiH. Prijete nam i danas 15 godina poslije rata! Katastrofa! Zar je ~udno {to onda Srbi i Hrvati ba{ ne vole tu BiH. Sramota ih da ka`u ~iji paso{ imaju! Dimitrije Grabe`, Bawaluka

igorm@gmail.com

Kona~no bi trebala po~eti i obnova u ratu uni{tene imovine u Republici Srpskoj. Nadam se da ne}e kao i prethodnih godina raspodjela sredstava biti neravnomjerna. Komisija za izbjegla i raseqena lica BiH trebala bi ravnomjerno i {to prije da raspodijeli novac, jer mnogi qudi u Srpskoj ~ekaju pomo} da bi obnovili svoja ogwi{ta.

topalovicm@gmail.com

GLAS PLUS 10. i 11. jul 2010. 3

5. 7 - 9. 7. 5. 7.
Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} uru~io je 67 odlikovawa za najzaslu`nije pojedince i kolektive u Srpskoj povodom Vidovdana, Me|unarodnog praznika rada i Dana pobjede nad fa{izmom. - Nosite sa ponosom dobijena odlikovawe i ordewe, jer ste ih zaslu`ili svojim trudom i radom, koji je od velikog zna~aja za Srpsku - istakao je predsjednik Kuzmanovi} na sve~anosti dodjele visokih priznawa. Odlikovawa su primili, izme|u ostalih, zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Milorad @ivkovi}, ministar civilnih poslova Savjeta ministara BiH Sredoje Novi}, Wegovo visoko preosve{tenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj i jo{ 64 najzaslu`nija pojedinca i kolektiva u Republici Srpskoj.

SIPA saslu{ala dvojicu osumwi~enih iz Saudijske Arabije

Doga|aj sedmice

Snimali mjesto gdje je stigao Dodik
Pripadnici {erijatske policije snimali mjesto gdje su helikopterom sletjeli Dodik i delegacija. Tu se nalazi i objekat Interventne jedinice CJB Isto~no Sarajevo

7. 7.

odjele dr`avne im odustati od raspo timno i legalno da je legi za vine i apsolutno koja je nadle`na {tina RS bude ta ovine koja se Narodna skup e im o statusu dr`avn dono{ewe zakona RS. riji skog nalazi na terito man u pauzi skup{tin avde RS Xerard Sel koja su dr`avne imovine kao je to ministar pr Re zakona o statu a u skladu sa mentari{u}i Nacrt zasjedawa, ko m je raspolagaw ji RS, a pod zabrano se nalazi na teritori p{tinskoj proodlukom OHR-a. kon, ~iji je Nacrt u sku kao da je mogu}e da za dna skup{tina RS u On je ista tu oblast, usvoji Naro } rekao je da duri, a koji reguli{e ~evi j ce k SNSD-a Perica Ra ovom sazivu. Poslani ovine ve} nekoliko godina jedan e im treje pitawe dr`avn u BiH i da postoji po od goru}ih problema je{i. ba da se to pitawe ri

6. 7. Republika Srpska ne}e

Dodik sa delegacijom u posjeti Tre}em puku

FOTO: GLAS SRPSKE

PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com SA RA JE VO - Pri pa dni ci Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) priveli su i saslu {a li Al gu ase ma Ahme ta Ibrahima i Aldaoda Ibrahima Abdulaziza, pripadnike {erijat ske po li ci je iz Sa udij ske Arabije, koji su snimali pomo}ni stadion Fudbalskog kluba Slavija u Isto~nom Sarajevu na koji je 28. juna helikopterom sletio premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Saudijci su BiH napustili u ponedjeqak. “Glas Srpske“ od izvora bliskog obavje{tajnim agencijama saznaje da su Ibrahim i Abdulaziz primije}eni kako snimaju pomenuto mjesto, blizu kojeg se nalazi i obje kat In ter ven tne je di ni ce CJB Isto~no Sarajevo. Wih su SIPA prijavili mje{tani, a pripadnici SIPA pozvali su Ibrahima i Abdulaziza na razgovor i oduzeli im mobilne telefone. Oni su navodno rekli da jesu snimali to mjesto, ali “zbog toga jer im se tu dopalo jedno drvo, vi{wa, {to su `eqeli da za biqe`e kamerom“. - Alibi obojice veoma je neuvjerqiv, bilo je razloga za pretres obje ka ta i ot kri vawe wiho vih sa ra dni ka - re ~e no je “Glasu Srpske“ u bezbjednosnim agencijama. Vla snik tu ris ti ~ke agen ci je “Novela“ iz Kakwa Hilmija Kadri} rekao je da su Saudijci kao turisti u BiH dolazili ve} tri~etiri puta i da jesu pripadnici {erijatske policije. Na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije u MUP-u RS Gojko Va si} re kao je u uto rak da je MUP RS imao saznawa o dvojici Sa udi ja ca i pri je ne go {to su privedeni, te da se radi o licima koja su se u vozilu, prema dojavi gra|ana, pojavqivala na neuobi~ajenim mjestima. Portparol SIPA @eqka Kujunyija potvrdila je da su policijski

Pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA), po nalogu Tu`ila{tva BiH u akciji “Prew“ na podru~ju Hercegovine uhapsili 14 lica osumwi~enih za krijum~arewe opojnih droga i zaplijenili vi{e od 150 kilograma skanka. Akcija je u Srpskoj sprovedena u Trebiwu, Qubiwu i Bile}i, a u FBiH na podru~ju Mostara i okoline. Od 14 osumwi~enih, ~etvorica su uhap{ena u RS, i to dvojica u Qubiwu i po jedan u Trebiwu i Bile}i. Tu`ila{tvo BiH saop{tilo je da je cijena zaplijewene droge na ilegalnom narko-tr`i{tu na podru~ju Hrvatske ve}a od 150.000 evra, a na ilegalnom tr`i{tu zemaqa zapadne Evrope ve}a od ~ak 600.000 evra. Osim droge, zaplijewene su bombe i vi{e vrsta naoru`awa. Uhap{eni su osumwi~eni za u~estvovawe u neovla{}enom prometu droge i organizovanom kriminalu.

slu`benici SIPA na osnovu operativnih podataka priveli dvojicu dr`avqana Saudijske Arabije. - Poslije utvr|ivawa wihovog identiteta i nakon {to su od wih uzete izjave oni su pu{teni. O sve mu je upo zna to Tu `i la{ tvo BiH koje treba da procijeni da li postoje elementi krivi~nog djela, ali to nema veze sa premijerom RS Miloradom Dodikom - navela je Kujunyija.

REKLI DA IM JE BILO zanimqivo drvo vi{we pa su ga snimali
Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} istakao je me|utim, da “on ne mo`e da ulazi u taj segment“. - O~ekujemo izvje{taj SIPA - ka`e Grube{i}. Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} izjavio je da su pred sta vni ci vehabijskog pokreta u BiH rasporedili svoje qude u institucijama BiH ta ko da su do {li do dr`avnog nivoa. On je upozorio da je u BiH na sceni globalni islamski terorizam kojem “treba sa sje }i ko ri je ne po li ti ~ke i vjer ske po dr{ke ko ji se `u do yamija“. Pre mi jer RS Mi lo rad Do dik ka`e da se problemu terorizma u BiH potrebno ozbiqnije suprotstaviti. Dodao je da za BiH problem predstavqa vi{e od 3.000 potencijalnih terorista, isti~u}i da se on “osje}a bezbjedno sve dok MUP RS obez bje |u je wega i funkcionere RS.

8. 7.

9. 7.

ka po@ivot otpravni u BiH u Kanberi slova Ambasade biVukovi}a mo`e ila Australiji Mom~ . organizanajave Vije}a bh ti ugro`en zbog i u zgradu te da }e nasilno u} gurno. Australije cija nesi la, i on se osje}a ugovima u kojima ambasade 11. ju u diplomatskim kr “Glasu Srpske“ Re~eno je to prije}eno. }u iz tog vije}a ve} tralije najaviisti~u da je Vukovi . organizacija Aus zacija Vije}e bh ti komemoraNevladina organi H u Kanberi odr`a . jula u Ambasadi Bi u~ewe fatihe. Ministar lo je da }e 11 Srebrenice, uz tivni skup za `rtve laj to je podr`ao. ova BiH Sven Alka [piri} ostranih posl in stara BiH Nikola vaju}i Savjeta mini nizacija odr`i Predsjeda da nevladina orga atra nedopustivim aliji bez sm basadi BiH u Austr manifestaciju u Am nadlei institucija wene saglasnosti BiH. za spoqnu politiku `nih

Na nadvo`waku iznad jedne od najprometnijih splitskih ulica, ulice Domovinskog rata, u ranim jutarwim ~asovima osvanuo je veliki transparent sa porukom “Srbe na vrbe - nikad zaboravit, nikad oprostit“. Lokalni splitski mediji javili su da je uvredqivi transparent stajao skoro sat vremena prije nego {to je uklowen, a nije poznato ko ga je tamo postavio. To je za sada jedini zabiqe`eni incident u Splitu u vezi sa trodnevnim susretom Dejvis kupa teniskih reprezentacija Srbije i Hrvatske na koji bi trebalo da do|e izme|u 500 i 1.000 Srba, a pisawe medija je korektno, uz preno{ewe pohvala gostoqubivosti doma}ina i razmjenu komplimenata izme|u tenisera dvije reprezentacije.

^a|o
Ministar unutra{wih poslova Republike Srpske Stanislav ^a|o naglasio je da je Ministarstvo unutra{wih poslova RS pove}alo aktivnosti na za{titi lica i objekata.

4 10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS
FOTO: S. ILI]

Sta{a Ko{arac, rukovodilac Koordinacionog tima za procesuirawe ratnih zlo~ina i tra`ewe nestalih RS

Institut za tra`ewe nestalih politi~ki kontaminiran
Institut za tra`ewe nestalih BiH politi~ki kontaminiran ulogom pojedinaca iz bo{wa~kog naroda u radu Instituta. Zbog takve uloge pojedinaca i `eqe za politi~kom i nacionalnom dominacijom u Institutu, danas nemamo uspostavqen CEN, koji bi sigurno odgovorio na mnoga pitawa u vezi sa doga|ajima u proteklom ratu, istakao Ko{arac
RAZGOVARALA: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Sta{a Ko{arac

nstitut za tra`ewe nestalih BiH mora da bude institucija humanitarnog karaktera, a ne ovako kako je to danas, politi~ki kontaminiran ulogom pojedinaca iz bo{wa~kog naroda u radu Instituta. Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske“ rukovodilac Koordinacionog tima za procesuirawe ratnih zlo~ina i tra`ewe nestalih RS i {ef Kluba delegata srpskog naroda u Vije}u naroda RS Sta{a Ko{arac. - Zbog takve uloge pojedinaca grubo se kr{i Zakon o nestalima, zbog takvog uticaja i `eqe za politi~kom dominacijom i nacionalnom dominacijom u Institutu danas nemamo uspostavqen CEN, koji bi sigurno odgovorio na pitawa Srebrenice i drugih doga|aja u proteklom ratu - istakao je Ko{arac. Dodao je da bi u svim razgovorima koji su vo|eni u organizaciji Koordinacionog tima predstavnici RS u Institutu BiH izra`avali potvrdu stavova Republi~ke organizacije porodica nestalih RS i Operativnog tima u Bawaluci, ali bi dolaskom u Sarajevo svoje mi{qewe promijenili i prihvatali sarajevski vokabular i sarajevske inpute za svoj budu}i rad. GLAS: Nedavno je propao dogovor izme|u Operativnog

I

tima RS za tra`ewe nestalih i Instituta za tra`ewe nestalih lica BiH u vezi sa preuzimawem spomen-kosturnice u Nevesiwu. Kako komentari{ete takav postupak Instituta? KO[ARAC: RS ~ini sve da porodice nestalih {to prije do|u do istine o sudbini svojih najmilijih. Postoji mnogo problema u komunikaciji izme|u Operativnog tima i Instituta, preciznije, srpskih predstavnika koji su anga`ovani u Institutu za tra`ewe nestalih. U svim razgovorima, koji su vo|eni u organizaciji Koordinacionog tima, na{i predstavnici u Institutu BiH su izra`avali potvrdu stavova Republi~ke organizacije porodica nestalih RS i Operativnog tima u Bawaluci, dok bi dolaskom u Sarajevo svoje mi{qewe promijenili i prihvatali sarajevski vokabular i sarajevske inpute za wihov budu}i rad. Na`alost, takav primjer je i spomen-kosturnica u Nevesiwu. Dogovoreno je bilo da 6. jula bude izvr{ena primopredaja. Me|utim, po ustaqenoj matrici, ono {to je dogovoreno u Bawaluci ne vrijedi u Sarajevu. Zabriwavaju}e je to {to se kosturnica nalazi u veoma lo{em stawu. Usqed velikih koli~ina ki{e voda ulazi u wu. U ~etvrtak smo uputili pismo Me|unarodnoj komisiji za tra`ewe nestalih i Savjetu ministara BiH, saosniva~ima Instituta s ciqem da se zaka`e sastanak na kojem bismo rje{a-

vali ove probleme i druge koji su prisutni u ovom procesu. Napomenuli smo nefunkcionalan Institut, nelegitimne organe, a iskoristi}emo tu priliku da jo{ jednom prezentujemo stavove RS da je za proces tra`ewa nestalih neophodan Institut, da podr`avamo Zakon o nestalim licima u BiH i da u upravqa~kim strukturama Instituta sjede qudi koji }e odgovorno i efikasno obavqati svoj posao s ciqem pronalaska osoba bez obzira na etni~ku pripadnost, jer smatramo da 15 godina poslije rata moramo to rije{iti.

“SLU^AJ Dobrovoqa~ka“ godinama u ladici Tu`ila{tva BiH
GLAS: Da li bi uspostavqawe centralne evidencije nestalih (CEN), za {ta je zadu`en Institut, onemogu}ilo manipulaciju i politizaciju `rtava i o~ekujete li da }e on ikada biti uspostavqen? KO[ARAC: Uspostavqawe CEN-a je zakonska obaveza Instituta. Kancelarija za tra`ewe nestalih FBiH manipulisala je brojem nastradalih Bo{waka, tako {to svoje podatke nije dostavila Institutu, a u me|uvremenu je prestala sa radom. U tome je ogromnu ulogu i odgovornost imao Amor Ma{ovi}, koji je bio rukovodilac te kancelarije, a danas je ~lan Kolegijuma

direktora. O~igledno je da druga strana nije dostavila sve podatke, koji su trebalo da budu osnova za uspostavqawe CEN-a BiH. Mislim da }e mnogo pri~ati o CEN-u, da }e se baviti tehni~kim stvarima i dok je ovakva situacija i dok su ovi qudi u Institutu, nisam optimista da }e to biti proces koji }e uskoro biti realizovan. Institut mora da bude institucija humanitarnog karaktera, a ne ovako kako je to danas, politi~ki kontaminiran ulogom pojedinaca iz bo{wa~kog naroda u radu Instituta. Zbog takve uloge pojedinaca grubo se kr{i Zakon o nestalima, zbog takvog uticaja i `eqe za politi~kom dominacijom i nacionalnom dominacijom u Institutu, danas nemamo uspostavqen CEN, koji bi sigurno odgovorio na pitawa Srebrenice i drugih doga|aja u proteklom ratu. Sa druge strane, RS je sve svoje obaveze prema zakonu ispo{tovala. Danas ta~no znamo koliko qudi tra`imo, sve je transparentno i na veb stranicama i u doma}oj i me|unarodnoj javnosti, dok sa druge strane postoji niz ~iwenica koje pokazuju da bo{wa~ka strana u ovom procesu manipuli{e `rtvama i brojem svojih stradalih. GLAS: Kakva je situacija za procesuirawe odgovornih za ratne zlo~ine i o~ekujete li da }e porodice `rtava ikada do~ekati pravdu? KO[ARAC: Zabrinuti smo

odnosom pravosudnih institucija u BiH prema procesuirawu Bo{waka i Hrvata koji su ~inili ratne zlo~ine u BiH, jer nema mjesta u kome srpski narod nije stradao. Tim MUP-a RS je dokumentovao 925 prijava prema Tu`ila{tvu BiH, protiv 7.400 lica, koja se terete da su izvr{ila krivi~no djelo ratnog zlo~ina nad vi{e od 22 hiqade lica srpske nacionalnosti. Javnosti je poznat odnos Tu`ila{tva BiH prema tome, pa se na relaciji Tu`ila{tva BiH i drugih tu`ila{tava u BiH neprestano igra “stoni tenis“ i prebacuju se predmeti sa jednih na druge. Porodice su ogor~ene jednim neradom i ignorantskim odnosom tih institucija prema stradawu srpskog naroda, odnosno ratnom zlo~inu nad srpskim narodom. Postoji niz primjera, poput “Dobrovoqa~ke ulice“, koji godinama stoje u ladicama Tu`ila{tva BiH i da odgovorni za taj zlo~in nisu nikada bili procesuirani, prvenstveno Ejup Gani} i drugi. Slu~ajevi Jo{anice u Fo~i, Sijekovca, zapadnokraji{kih op{tina, Sarajeva, kupe pra{inu po tu`ila{tvima i to je za nas neobja{wiva ~iwenica. Nevladin sektor je razo~aran takvim odnosom i tokom jeseni imamo namjeru da pokrenemo neke konkretne aktivnosti. Veliku odgovornost u svemu tome ima Visoki sudski tu`ila~ki savjet koji imenuje tu`ioce, sudije, a da pri tome oni ne obavqaju svoj dio posla

Vitalni nacionalni interes
GLAS: Vije}e naroda RS nije usvojilo amandmane Kluba Bo{waka koji je pokrenuo pitawe za{tite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o popisu stanovni{tva RS? KO[ARAC: Legitimno pravo svakog nacionalnog kluba u Vije}u naroda jeste da razmatra akte koje usvoji Narodna skup{tina RS iz aspekta za{tite vitalnog nacionalnog interesa. Kada je u pitawu Zakon o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova, RS ima ustavni osnov za dono{ewe tog zakona. Proces dono{ewa zakona pro{ao je kompletnu demokratsku proceduru. Sadr`aj zakona je isti kao i zakoni dr`ava koje su ~lanice Evropske unije ili se nalaze u fazi pristupawa EU. To daje potvrdu ~iwenici da RS ve} apsorbuje evropske standarde. Definitivno je jasno da RS i sada{wa struktura vlasti RS `ele da kreiraju procese i da ustanove nove strategije razvoja RS i da za to treba popis. Mislim da je RS u tom slu~aju pokazala korak daqe u odnosu na ambijent u BiH dono{ewem Zakona o popisu stanovni{tva. Zabriwavaju}i je poku{aj Kluba Bo{waka da se u amandmanima kroz popis stanovni{tva inkorporira pojam bosanskog jezika, {to je za nas apsolutno neprihvatqivo, zato {to bosanski jezik ne postoji. On nije Ustavom definisan kao bosanski jezik, nego kao jezik bo{wa~kog naroda i mislim da je tu bilo rije~i o jednoj duboko smi{qenoj aktivnosti da se kroz Zakon o popisu stanovni{tva poku{a nametnuti pojam bosanskog jezika. Bili smo i protiv amandmana koji govori o tome da se i poslije ovoga popisa primjewuje popis stanovni{tva iz 1991. godine u strukturi konstituisawa vlasti.

ili ga obavqaju po etni~kom principu u interesu samo jednog naroda. Veliki problem je i retroaktivna primjena Krivi~nog zakona BiH iz 2003. godine, koji predvi|a zna~ajno ve}e kazne za po~iwena krivi~na djela ratnog zlo~ina, a koji se primjewuje samo ako je neki pripadnik srpskog naroda osumwi~en za ratni zlo~in. Tu postoji niz problema, jer je pravosudni sistem depolitizovan i ne smije da trpi odre|ene politi~ke pritiske, ali o~igledno u BiH rade iskqu~ivo po diktatu samo jednog politi~kog miqea koga ~ini bo{wa~ki narod. Moramo prona}i na~in kako osumwi~ene izvesti pred lice pravde, a pod istim uslovima. Danas nemaju svi osumwi~eni za ratne zlo~ine isti tretman i iste uslove pred pravosudnim organima. GLAS: Koliko je nestalih Srba prona|eno od po~etka ove godine? Za koliko Srba se jo{ traga i kada bi proces tra`ewa mogao da bude zavr{en ako se nastavi ovim tempom? KO[ARAC: O~igledno je da postoji igra brojkama. RS danas tra`i 1.776 lica. Znamo da u kosturnicama u Isto~nom Sarajevu, Nevesiwu i Bawaluci ima 636 tijela. Na`alost, neka od wih 18 godina nisu identifikovana. Koordinacioni tim je pokrenuo niz aktivnosti u vezi sa identifikacijom tih tijela i tijela koja }emo, nadam se, u {to kra}em periodu prona}i i ekshumirati. Prema tvrdwama Operativnog tima RS, ove godine je ekshumirano samo jedno srpsko tijelo. Jedna od najva`nijih aktivnosti Koordinacionog tima je aktivnost prema ministarstvima zdravqa, pravde i unutra{wih poslova RS, gdje smo pokrenuli inicijativu za uspostavqawe DNK laboratorije pri Zavodu za sudsku medicinu RS. Optimista sam da }emo najdaqe do oktobra imati uspostavqenu DNK laboratoriju op{teg karaktera, koja }e, prije svega, pomo}i porodicama neidentifikovanih da {to prije otkriju identitet svojih najmilijih i da ih uz sva vjerska i nacionalna obiqe`ja dostojanstveno sahrane.

SRPSKA ^INI sve da porodice nestalih {to prije do|u do istine o sudbini svojih najmilijih

GLAS PLUS 10. i 11. jul 2010. 5

Izgradwa pruge uskog kolosijeka Srnetica - Mlini{ta - [ipovo
FOTO: S. DAKI]

Predvi|ena gradwa 40 kilometara pruge uskog kolosijeka po trasi nekada{we pruge koju je 1902. godine sagradio wema~ki industrijalac Oto fon [tambajz za potrebe Austrougarske monarhije
PI[E: SLOBODAN DAKI] krozrs@glassrpske.com

Projekat }e pomo}i vlasnici kompanije “[tambajz“

P

rojekat izgradwe pruge uskog kolosijeka Srnetica - Mli ni{ta [ipovo jedan je od najzna~ajnijih i najatraktivnijih projekata iz oblasti turizma u Republici Srpskoj, koji treba da bude realizovan u idu}ih pet godina. Rije~ je o projektu kojim je predvi|ena gradwa 40 kilometara pruge uskog kolosijeka po trasi nekada{we pruge koju je 1902. godine sagradio wema~ki industrijalac Oto fon [tambajz za potrebe Austrougarske monarhije. Gradwa pruge ko{ta}e izme|u 13 i 15 miliona maraka sa prate}om infrastrukturom i smje{tajnim objektima za turiste koji ve} pokazuju interes za budu}u turisti~ku destinaciju u jugozapadnom dijelu Srpske. Inicijativa za ponovnu

gradwu pruge s ciqem razvoja turizma u takozvanoj Visokoj Krajini pokrenuta je prije pet godina. Inicijativu je podr`ala i Vlada RS, koja je osnovala javno preduze}e sa zadatkom da sa~ini projekat za obnovu pruge. Zanimqivo je da }e projekat gradwe pruge pomo}i vlasnici kompanije “[tambajz“ iz wema~kog grada Braneburg. To je potvrdio i Emanuel Oto [tambajz, ~iji je pradjed Oto prije 98 godina sagradio jednu od najzna~ajnijih pruga u BiH. Emanuel Oto [tambajz nedavno je boravio u Mrkowi} Gradu, gdje je obi{ao trasu budu}e pruge. - Ponosan sam {to je moj pradjed izgradio prugu koju je 1913. godine prodao za 15 miliona kruna vlastima tada{we Austrougarske. Po{to je poslije Prvog svjetskog rata do{lo do raspada Austrougarske monarhije, mom predjedu vlasti tada{we zajedni~ke dr`ave

^uvena pruga sedam decenija predstavqala “`ilu kucavicu“ Krajine

platile su samo tre}inu iznosa od prodaje pruge. Bila je to pruga koja nije samo slu`ila za izvoz drveta, nego i za prevoz putnika, i koja je ovaj dio BiH povezivala s Evropom. Smatram da je ovo odli~an i isplativ projekat jer je izuzetno atraktivan za razvoj turizma i ovoga kraja - rekao je Emanuel Oto [tambajz.

Srnetica
Srnetica, nekada gradi} sa 2.500 du{a, sada je mrtvo mjesto jer u wemu ne `ivi nijedna porodica. Obnova pruge ponovo bi vratila `ivot u Srneticu, Mlini{ta, Podgoriju, Dragwi} Podove, mjesta gdje je do ukidawa uskotra~ne pruge krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina pro{log vijeka `ivot bujao i iz kojih su stasali mnogi umni qudi. Srnetica danas pusto mjesto

Direktor JP “Pruga uzanog kolosijeka Srnetica Mlini{ta - [ipovo“ Boro Daki} ka`e da je prvom fazom projekta predvi|ena izgradwa dijela pruge na lokaciji izvor Plive Mlini{ta i Srnetica - Potoci u op{tini Isto~ni Drvar. - Za izgradwu pruge na prve dvije destinacije potrebno je oko pet miliona maraka. Na dobrom smo putu da dio novca obezbijedimo i da uskoro krenemo s prvim aktivnostima - rekao je Daki}. ^uvena pruga uskog kolosijeka preko planine Klekova~e i Bobije, koja je vi{e od sedam decenija predstavqala “`ilu kucavicu“ Krajine, po~ela je svoj `ivot 1902. godine zahvaquju}i bavarskom industrijalcu Otu fon [tambajzu, koji je umro 1920. godine. Kao izuzetno mo}an ~ovjek, sa sna`nim vezama u samom vrhu vlasti Austrougarske monarhije, [tambajz

je 1892. godine potpisao ugovor s tada{wim austrougarskim administratorom za BiH Bewaninom Kalajem o dvadesetogodi{woj koncesiji na eks ploataciju ogromnog {umskog bogatstva u trouglu izme|u Jajca, Drvara i Dobrqina.

GRADWA PRUGE ko{ta}e izme|u 13 i 15 miliona KM
Ugovorom se obavezao da plati izuzetno nisku taksu od dvije krune po kubnom metru posje~ene oblovine. Me|utim, i pored izuzetno niske takse, zbog velike koli~ine eksploatisane {ume godi{we je [tambajz Vladi Austrougarske pla}ao 30 miliona kruna. Po{to je ova pruga bila zami{qena kao {umsko-industrijska pruga, na po~etku nije bilo putni~kih vagona ve} se stanovni{tvo prevo-

zilo teretnim vagonima, kojih je tada bilo 1.300. Nekoliko godina kasnije nabavqen je odre|en broj putni~kih kola, {to je bilo od velikog zna~aja za lokalno stanovni{tvo, koje nije imalo drugih putnih komunikacija. Po~etkom druge decenije 20. vijeka Oto fon [tambajz odre|uje Srneticu za najva`nije `eqezni~ko ~vori{te na ovoj pruzi. Od tada po~iwe nagla transformacija Srnetice iz naseqa radni~kih baraka u pravi grad sa svom postoje}om infrastrukturom. - Svoje “zvjezdane“ trenutke Srnetica je do`ivjela pedesetih godina pro{log vijeka, kada je u woj `ivjelo 2.500 stanovnika - rekao je Boro Daki} i dodao da se u ovom nekada{wem gradi}u nalazilo najve}e `eqezni~ko ~vori{te, lo`ionica i radionica za popravku lokomotiva i vagona u zapadnom dijelu BiH.

JEDAN od najzna~ajnijih i najatraktivnijih projekata iz oblasti turizma u Srpskoj

6 10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS

Qekari upozoravaju stanovnike Srpske da qeto, pored

Oprez na moru, da qetovawe
Sunce ima niz korisnih uticaja na organizam - podsti~e cirkulaciju i metabolizam, obezbje|uje stvarawe vitamina D i djeluje antidepresivno. Me|utim, ako mu se pretjerano izla`emo, ono pokazuje i {tetne efekte, kao {to su ubrzano starewe ko`e, alergijske reakcije, opekotine, pove}ana mogu}nost nastajawa tumora ko`e...
PI[U: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com

d qeta svi puno o~ekuju, prije svega odmor i bijeg od svakodnevice. Odmor je svima potreban, jer uz wega idu opu {tawe, re kre aci ja, dru `ewe s pri ja teqima ili, je dnos ta vno, u`i vawe u pri ro di. Dok je nekima qeto asocijacija na sun~awe i kupawe na moru, drugima vi{e odgovara odlazak na selo, planinarewe i sli~no. Gdje god da idete, dobra pripre ma mno go zna ~i, jer po red mno{ tva bla go de ti qeto ima i svoje zamke, a u`ivawe veoma lako mo`e da se pretvori u no}nu moru.

O

Djelovawu UV zraka svi su izlo`eni, posebno u qetnom periodu, zbog ~ega se treba pridr`avati savjeta za boravak na suncu i pravilno se za{tititi, vode}i ra ~u na o ti pu ko `e re kla je spe ci ja lis ta porodi~ne medicine u Do mu zdravqa Bawaluka Vedrana An to ni}-Komqeno vi}. Ona je naglasila da boravak na otvorenom treba izbjegavati kada je sun~evo zra~ewe najja~e, a to je u periodu od 11 do 17 ~asova.

Pa`qivo izlagawe suncu
Sunce ima niz korisnih uticaja na organizam - podsti~e cirkulaciju i metabolizam, obezbje|uje stvarawe vitamina D i djeluje antide pre si vno. Me |u tim, ako mu se pretjerano izla`emo, ono pokazuje i {tetne efekte, kao {to su ubrzano starewe ko`e, alergijske reakcije, opekotine, pove}ana mogu}nost nastajawa tumora ko`e, odnosno melanoma. Posqedice jakih sun ~e vih zra ka mo gu da bu du i jedan od uzro ka o{te}ewa ro`wa~e i mre `wa~e oka.

QETI treba jesti {to vi{e vo}a i povr}a
- Pored adekvatne odje}e i pravil ne hi dra ta ci je, ne op ho dno je kori{}ewe krema sa odgovaraju}im za{titnim faktorom, posebno za one dijelove tijela kod kojih postoji poseban rizik od opekotina, kao {to su lice, ramena, vrat i dekol te - na gla si la je An to ni}Komqenovi}. U apotekama u Srpskoj ka`u da postoji {irok izbor krema sa za{titnim faktorima, koje stanovnici mogu da kupe, da bi izbjegli nepotrebne opekotine i slobodno se izlo`ili sun~awu i pla`i. - Oso ba ma ~i ja ko `a crve ni ve} po sli je de set mi nu ta izla gawa na suncu, nano{ewem preparata sa za{titnim faktorom dva, ko`a }e pocrveniti poslije 20 minuta, a ukoliko upotrijebi za{titni faktor 20, ko`a }e po crve ni ti tek po sli je 200 minuta - isti~u u apotekama, nagla{avaju}i da preparati sa “sun block“ za{titom ma ksi mal no spre~avaju prodor sun~evih zraka do ko`e. Prema rije~ima farmaceuta, preparati za za{titu od sunca sadr`e supstance kao {to su titan-dioksid i cink-oksid, ~ije ~estice poput ogledala odbijaju zrake sunca.

- U gotovo svim apotekama mogu da se prona|u preparati koji uz dodatak visokih koncentracija UV fil te ra smawuju pro dor sun ~e vih zra ka na minimum - nagla{avaju farmaceuti u RS. [ef Odjeqewa dermatove ne ro lo gi je u dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka“ dr Zora Drobac rekla je da za{titna sredstva na ko`u treba nanijeti pola sata prije izlagawa suncu. - Kako sredstva za za{titu od sun~awa nestaju znojewem ili kupawem, po tre bno ih je na no si ti svaka dva ~asa - rekla je Drobac i dodala da svakako treba nanositi pro vje re ne i ispi ta ne kre me za sun~awe. Drobac smatra da stanovnici prilikom izbora kreme za sun~awe treba da se posavjetuju sa porodi~nim qekarom. - Osim {to treba izbjegavati sun~awe kada je sunce najja~e, treba konzumirati {to ve}e koli~ine vo}a, povr}a, vode i vo}nih sokova – rekla je Drobac. Ona je upozorila da je dje~ija ko`a osjetqivija na sunce te da lak{e izgori nego ko`a odraslih. - Djecu do {est mjeseci ne bi trebalo izlagati suncu, dok djecu iznad {est mjeseci treba za{tititi prikladnom odje}om, pokriva~ima za gla vu i za {ti tnim sredstvima, koja spre~avaju prodor UV zraka na ko`u i apsorbuju ih - istakla je Drobac.

Dnevno treba uzimati oko dva litra te~nosti, a po potrebi i vi{e

-

Kako izbje}i dehidrataciju
Tokom qetnih vru}ina prijeti opasnost od dehidratacije, kojoj su

posebno sklone starije osobe, djeca, trudnice, sportisti i rekreativci. S obzirom na to da se qeti poja~ano znojimo, preko ko`e gubimo vi{e te~nosti nego ina~e, a potrebno ju je nadoknaditi. Dnevno treba uzimati oko dva litra te~nosti, a po potrebi i vi{e. Od ukupnog dnevnog unosa dvije tre}ine trebalo bi da bude obi~na voda, a ostalo sokovi, ~ajevi, supe i te~na hrana, koji mogu biti dopuna, ali ne i zamjena za vodu. Qekari nagla{avaju da su ~aj, ka fa i ga zi ra ni so ko vi na pi ci koji sadr`e kofein, odnosno teofilin (~aj) i koji imaju diureti~ko djelovawe, odnosno dovode do dehidratacije. - [oqa ka fe sa dr`i oko 85 miligrama kofeina, zbog ~ega je

tre ba pi ti umje re no. Ka fa u mawim ko li ~i na ma, naj vi {e do dvije {oqe na dan, mo`e djelovati stimulativno i razbu|uju}e, a ve}e koli~ine prazne na{e energetske rezerve, pove}avaju umor i dovode do dehidracije. Zato je dobar obi~aj da se uz kafu servira i voda isti~u qekari.

[ta treba jesti tokom vrelih dana
Pre ma mi{qewu qeka ra, da bismo unijeli {to vi{e te~nosti, potrebno je piti {to vi{e vo}nih i biqnih ~ajeva. - Zeleni ~aj je antioksidans i savjetuje se tokom cijele godine, pa tako i qeti. Biqni ~ajevi, poput metvice ili vo}ni, na primjer od jabuke, jagode ili brusnice, tako|e su po`eqni. Vo}ni sokovi, ako se pripreme od svje`eg vo}a, mogu da budu osvje`avaju}i, ali i da za mi je ne je dan obrok - ka `u qekari. Osvje`avaju}e lagane supe od povr}a, so~no vo}e i povr}e, obilne i raznovrsne salate, najva`niji su za prehranu koju qekari savjetuju tokom qeta. Qekar porodi~ne medicine u Bawaluci Qubica Jelovac rekla je da je u toku dana potrebno popiti od 1,5 do dva litra te~nosti. - Ni ka ko u vri je me vi so kih temperatura ne bi trebalo da se konzumira te{ka hrana, kao {to je pr`eno i distano meso, masna i suva hrana – rekla je Jelovac i dodala da treba jesti sve vrste vo}a, povr}a i kompota.

Zavisnost od sun~awa
Jedan od troje korisnika solarijuma zavisan je od ove navike, ka`u nau~nici. Uzrok zavisnosti bi mogao da bude da sun~awe, bilo u solarijumu ili na otvorenom, aktivira iste dijelove mozga kao i upotreba droga. Iako svjesni {tetnosti neumjerenog sun~awa i rizika od dobijawa raka ko`e, u~esnici u istra`ivawu ka`u da u~estalo idu u solarijum, jer ih to opu{ta i popravqa im raspolo`ewe. Zavisnicima od solarijuma smatraju se qudi koji su tokom godine vi{e od 40 puta bili u solarijumu, a me|u ispitanicima bilo je i onih koji su se tamo sun~ali i 100 puta tokom godine. Izlo`enost UV svjetlosti podsti~e lu~ewe endorfina, koji poboq{ava raspolo`ewe, pru`a ose}aj smirenosti i opu{tenosti.

U APOTEKAMA U SRPSKOJ ka`u da postoji {irok izbor krema sa za{titnim faktorima, koje

GLAS PLUS 10. i 11. jul 2010. 7

mno{tva blagodeti, ima i svoje zamke

ne preraste u "no}nu moru"

Sunce veoma {teti dje~ijoj ko`i

la ko`e i sluznica, posebno vitamin B5, koji je poznat kao borac protiv problemati~ne ko`e. Namir ni ce bo ga te vi ta mi ni ma B kompleksa savjetuju se tokom cijele godine, pa tako i qeti. Nalazimo ih u `itaricama, mlijeku, ribi i mesu, mlije~nim proizvodima, mahunarkama i orasima.
Kreme za sun~awe potrebno nanositi svaka dva ~asa FOTO: ARHIVA

Trovawe hranom
Jelovac je naglasila da qetu svi stanovnici treba da se prilagode, da bi izbjegli mogu}e {tetne posqedice koje ono donosi sa sobom i da bi svoje slobodno vrijeme iskoristili za opu{tawe na najboqi mogu}i na~in. - Nemojte se zbog neznawa ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u zamke qeta i ne iskoristite sve blagodati na najboqi mogu}i na~in - dodala je Jelovac. Stanovnicima se savjetuje da tri do ~etiri sedmice prije poja~a nog izla gawa sun cu po ve }a ju unos namirnica kao {to su diwa, marelica, breskva, mrkva, {pinat, paradajz i paprika. Vi ta min C po tre bno je {to vi{e unositi, a wega najvi{e ima u {pinatu, zelenoj salati, kupusu, brokulama i per{unu. Vitamini B kompleksa s pravom nose naziv za{titnici epiteVi so ke tem pe ra tu re po go du ju ra zvo ju mi kro or ga ni za ma u pre hrambenim proizvodima, posebno ako se ne ~u va ju na ade kva tnom mjestu.

IZBJEGAVATI sun~awe u periodu od 11 do 17 ~asova
Kvarewu su posebno podlo`ne namirnice proteinskog porijekla, kao {to su me so, ja ja, mli je ~ni proizvodi, riba i {koqke, jer su odli~na hrawiva podloga za rast mikroorganizama. - Qeti je naj~e{}e trovawe bakterijom salmonelom, a najopasnija su go to va je la bez pret ho dne termi~ke obrade, kao {to su sendvi ~i i kre mas ti ko la ~i, ali i

Odje}a
Stru~waci savjetuju da je qeti neophodno da se prikladno obu~emo, te da odje}a treba da bude svijetla, prozra~na, od prirodnih materijala, kao {to su lan i pamuk. Kada su u pitawu mali{ani, na wih treba obratiti posebnu pa`wu. Djeca koja imaju mawe od ~etiri godine ne treba da se utopqavaju, a {e{iri} i kapica su obavezni. Stru~waci dodaju da je {e{ir, osim {to predstavqa modni detaq, ~uvar zdravqa u vrijeme visokih temperatura, jer wegovim no{ewem mo`emo da sprije~imo pojavu sun~anice, a {titi i kosu od isu{ivawa i lomqewa.

sladoledi - upozoravaju qekari. Zdravstveno-sanitarni inspektori u RS nagla{avaju da stanovni ci po se bnu pa`wu tre ba da obra te na mli je ~ne proi zvo de, jer im se qeti zbog visokih tempe ra tu ra rok mo `e skra ti ti u odnosu na onaj ozna~en na deklaraciji. - Tre ba obra ti ti pa`wu i na iz gled i ukus, jer svaka promjena ukusa na gorkasto upu}uje na mogu}u intoksikaciju. Osim toga treba obratiti pa`wu i na bezbjedan izvor i svje`inu namir ni ca, zbog ~e ga se sa vje tu je kupovawe proizvoda provjerenih proizvo|a~a, originalno zapakovanih, s deklaracijom i rokom trajawa – re kli su in spe kto ri i dodali da je zaraza salmonelom mogu}a i putem vode. U domovima zdravqa u Srpskoj istakli su da ove godine nije bilo slu~ajeva trovawa hranom, ali da stanovnici treba da vode ra~una o prevenciji i paze kakvu hranu unose u organizam. - Naj~e{}i simptomi koji upu}uju na trovawe hranom su bolovi u sto ma ku, po vi {e na tem pe ra tu ra, slabost i povra}awe, {to mo`e da

dovede do dehidratacije, posebno kod djece, zbog ~ega je obavezno potra`iti pomo} qekara - nagla{avaju u domovima zdravqa u RS.

Ubodi insekata
Qeti vi{e vremena provodimo na otvorenom, pa su ~e{}i ubodi insekata (komarci, p~ele, ose, krpeqi, pauci..), posebno ako vi{e vre me na pro vo di mo pored rijeka, planinare}i ili {e ta ju }i po {u mi. Stoga je dobro imati pri ruci repelent. Aromaterapeuti savjetuju da ih treba nanositi na izlo`ene dijelove tijela, posebno pregibe ili eteri~na uqa lavande ili ~ajevca. Budu}i da sezona krpeqa traje to kom qeta, a ubo dom se mo `e pre ni je ti vi ru sni krpeqni me ningoencefalitis, savjetuje se da se poslije svakog boravka u prirodi detaqno pregleda cijelo tije lo i od stra ni krpeq, ako se prona|e. - Krpeqi se naj boqe od strawuju kada se omame alkoholom, koji se ostavi tri do pet minuta na ti je lu, a krpeq se po tom ski ne pincetom - isti~u qekari.

stanovnici mogu da kupe, da bi izbjegli nepotrebne opekotine

8 10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS

OBJEKTIV Na reviji visoke mode u Parizu

Dok su zi“ u svijetu “na sna , sezonska sni`ewa qe najve}a {u najskup vi u Parizu se promo zimu 2010/11. n/ qine i to za jese ha a sedmica jetlosti protekl U Gradu sv soke mode - Xon bila je u znaku vi eksandar Volter , Al Galijano, Armani su ono najboqe, pokazali i drugi jih najskupqe iz svo najelegantnije i lekcijama ica. Ko kroja~kih radion sen i zimu, predstoje}u je za atori pokazali najpoznatiji kre st boja, su raznoliko lika materijala i ob garderobe

Dominirale neobi~ne frizure

[arenilo na modnim pistama

VISOKA moda (Haute couture) odnosi se na ekskluzivne modele napravqene od visokokvalitetn

GLAS PLUS 10. i 11. jul 2010. 9
FOTO: ROJTERS

Najve}u pa`wu izazvala revija modne ku}e "Dior"

Najupe~atqivija na brita revija bila je on Galijana zajnera Xona skog di dnu ku}u “Dior“. za francusku mo dsje}aju na cvjetne ije po Galijanove kreac ice u dje~ije roza boji . Kratke sukw lipani vrtove ru`e, a veliki tu ~e na rascvjetale izazvali su pravo li u jarkim bojama blike. odu{evqewe pu cvijet da budem svaki lim - Obo`avam ga, `e {ti - rekla je glumica u Galijanovoj ba ije Diorove revije. Xesika Alba posl entri~nog Galijana, sc 1. Za razliku od ek sen/zimu 2010/201 va kolekcija za je egancije, Armanije e el u znaku je klasi~n ma preovla|uju govim kreacija a na we boja upotpuwene bijela, be` i siva ma {qokica

nih i skupih tkanina

10 10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Nikola Simi},

FOTO: G. [URLAN

Pi{e: Aleksandar ILI]

^arli ^aplin spava
Svaka televizija odvoji za godinu odre|en deo novca i odlu~uje koje }e projekte da pomogne. Ja sam star ~ovek i mo`da nisam u toku sa vremenom, pa mi se ~ini da te odluke na televizijama nekada nisu dobre
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Mo} u ruci
Osvrnem se unazad, kroz vrijeme. Imam sedam godina. U {koli, na ~asu likovnog vaspitawa, u~iteqica nam zadaje temu za rad vodenim bojama: vatromet. Prasak {arenila na mra~nom nebu iznad zgrada. U~iteqica je poslije poslala radove na neko takmi~ewe i osvojio sam prvu nagradu. Dobio sam pohvalu i kwigu na Dan {kole, a prije toga, kad se ve} znalo za osvojenu nagradu, dobio sam i prvu, pravu, sedmogodi{wa~ku javnu mo} u ruke. U pripremi za obiqe`avawe Dana {kole, svako odjeqewe, svih razreda, dobilo je na raspolagawe odre|eni dio po vr{i ne plo ~ni ka is pred {ko le. Na dodijeqenoj povr{ini, u~enici jednog odjeqewa predstavqali su svoje likovno umi je }e i ta ko Vijest o osvojenoj doprinosili sve~anosti. Ne znam kako je bilo u nagradi meni dru gim odjeqewima, u je donijela mom ni su svi u~e ni ci neprikosnovenu bi li pro gla {e ni umje slikarsku ma, balo je izovjen~anost, i jo{ tniciti treovjen ~a ne. dvo ji ne{to. Govore}i Vijest o osvojenoj nagrapred odjeqewem, di meni je donijela neu~iteqica prikosnovenu slikarsku mi je odredila ovjen ~a nost, i jo{ ne {to. Govore}i pred odjenadle`nost za izbor nekolicine qewem, u~iteqica mi je odredila nadle`nost za dostojnih izbor ne ko li ci ne dos i darovitih tojnih i darovitih likolikovnih vnih pred sta vni ka za predstavnika os tva rewe plo ~ni ~kog za ostvarewe odjeqenskog djela uo~i plo~ni~kog Dana {kole. Ve} na prvom {kol odjeqenskog djela skom odmo ru, na kon uo~i Dana {kole izri cawa mo je na dle `nosti, za mene je nastupio zna tan po rast uspos tavqawa di plo mat skih pribli`avawa drugova i drugarica iz odjeqewa. Ove susrete i razgovore o procjeni vje{tina u likovnoj umjetnosti moji sagovornici su uveli~avali uru~ivawem priru~nih poklona u vidu soki}a, lizalica i drugih slatki{a. Pamtim moju pometenost takvim stawem stvari i ne pamtim kako sam sproveo izbor darovitih predstavnika odjeqewa. Pamtim tako|e na{u neuspjelu plo~ni~ku sliku, i na woj mog neuspjelog vojnika. Jedanaest godina poslije, bio sam vojnik, na redovnom odslu`ewu jednogodi{weg vojnog roka. Nakon obuke, prekomandovan sam u jednu prigradsku vojnu bazu, gdje sam dobio zadu`ewe pisara, }ate. Vodio sam kwigu dnevnih zapovijesti sa rasporedima de`urstva, po`arstva, stra`e, ve{eraja, ~i{}ewa, dopusta, izlazaka u grad... Vr{ewe ove moje du`nosti sastojalo se, u daleko najve}oj mjeri, u neprestanom prepravqawu prethodno utvr|enih rasporeda, koje sam mijewao na zahtjev ili molbu vojnika naoru`anih raznovrsnim ubje|iva~kim razlozima uperenim prema mojoj pisarskoj mo}i. Od silnih prepravqawa, kwiga dnevnih zapovijesti izgledala je bezobrazno neuredno, pozvan sam na razgovor i potom smijewen, ~e{u}i prste koje mi je, promigoqiv{i se izme|u wih i odlaze}i podrugqivo, po{kakiqala mo}.

S

rbi su na ci ja ko ja vo li da mnogo jede. Uvek tvrdim da ono {to se pojede na na{im svadbama to bi neki zapadni narod jeo po godinu-dve. To se kod nas pojede za jedan ili dva dana re kao je u in ter vjuu za “Glas Srpske“ beogradski glumac Nikola Simi}. Pored niza zapa`enih uloga koje je ostvario u karijeri, u pozori{tu, filmovima i seri ja ma, Ni ko lu Si mi }a u posqedwe vrijeme publika mo`e da gleda u komediji “Sladak kupus s ov~etinu, pa izvol’te na samoubistvo“, u ko joj igra sa Sowom Kosti}. GLAS: Kako je po~e la pri ~a oko predstave “Sladak kupus s ov~etinu, pa izvol’te na samoubistvo“? SIMI]: Najjednostavnije re ~e no, to je oma` mom bra tu Slav ku Si mi }u, se }awe na wega. On mi je uvek govorio da to ne mo`e da igra mr{av glumac, ali ja sam dokazao suprotno. Naravno, mo rao sam kos ti mom da se “podebqam“ za tu priliku. Reakcije publike su uvek do-

Nikola Simi}

POZORI[NI `ivot se odvija, naravno, u
Festival igranog filma u Puli

Debituje film "[uma sumarum"
BAWALUKA - U Nacionalnom programu ovogodi{weg 57. festivala igranog filma u Puli na{ao se i debitantski film “[uma sumarum“ mladog rediteqa i scenaris te Iva na-Go ra na Vi te za, u kojem glumac Narodnog pozori{ta RS Qubi{a Savanovi} igra jednu od glavnih uloga. Crnohumorni akcijski film “[uma sumarum“ bi}e prikazan 20. jula u Areni u Puli sa po~etkom u 21.30 ~a so va, a Sa va no vi} je za “Glas Srpske“ istakao da mu predstavqa izuzetnu ~ast {to je dobio priliku da igra u ovom filmu.

QUBI[A SAVANOVI] u jednoj od glavnih uloga
- Ovo je bila jedna od boqih saradwi koje sam imao do sada na filmu. Drago mi je {to su me kolege u Hrvatskoj dobro prihvatile, a posebno moram da pohvalim saradwu sa Vitezom, koji je jedan od

boqih mladih rediteqa sa kojima sam do sada radio - rekao je Savanovi}. Radwa fil ma je smje {te na u {u mu, a ~la no vi je dne hrvat ske marketin{ke agencije, koju preuzima holandska kompanija, odlaze na popularni team building, ali nesno{qivos ti izla ze na vi dje lo, {to pokre}e lavinu doga|aja u kojima `ivoti onih koji su se zatekli u {umi vise o koncu. M. P.

10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS 11

glumac

u mladala~kim snovima
“Vampirska akademija“
Na veliko platno uskoro sti`e jo{ jedna saga o vampirima, a za wu }e biti zaslu`an producent filmskog serijala “Transformersi“ Don Marfi, koji }e ekranizovati sagu “Vampirska akademija“ kwi`evnice Ri{el Mid, javio je Mondo. Radwa “Vampirske akademije“ smje{tena je u Akademiji svetog Vladimira, u {umama ameri~ke dr`ave Montane. U centru pri~e je sedamnaestogodi{wa Rouz Hatavej, pola djevojka - pola vampirica.

Predstava Sladak kupus s ov~etinu

FOTO: ARHIVA

bre na ovaj komad. Ovo nije komedija na prvu loptu. Re~ je o duokomediji za pozori{ne sladokusce. Nikada ne ogladnim posle predstave iako stalno pri~am o hrani. Vidi se da ne jedem mnogo. Predstava otvara apetite, hteli mi to ili ne. Nadra`i mo `lez de, `eluda~ni so ko vi krenu i verujem da qudi posle predstave jedva ~ekaju da idu ku}i da ne{to prezalogaje. GLAS: Kakva je bawalu~ka pozori{na publika? SIMI]: Bawaluka ima pozori{nu tradiciju i svoju publiku. U to se uverim na svakom nastupu i vidim da na predstavama ima mnogo publike. GLAS: Ko li ko su dru{ tve ne promjene uticale na pozori{te? SI MI]: Sva ka te le vi zi ja odvoji za godinu odre|en deo novca i odlu~uje koje projekte }e da pomo-

gne. Ja sam star ~ovek i mo`da nisam u toku sa vremenom, pa mi se ~ini da te odlu ke na te le vi zi ja ma nekada nisu dobre.

POZITIVNA atmosfera “Qubavi, navike, panike“
GLAS: Je li slika pozori{nog `ivota u Srbiji danas pozitivna? SI MI]: Ne igram u mno go predstava. Imam svoje predstave koje igram. Me|u wima je “Buba u uhu”, to je ve} 40. se zo na te pred sta ve. Pozori{ni `ivot se odvija, naravno, u besparici, ali bitno je da pozori{te `ivi. GLAS: U jednom od ranijih intervjua rekli ste da Vam je ostao nedosawani san da glumite ^arlija ^aplina? SI MI]: To je lik ko ji je

izvan klase. On mi je zaista bio idol i mislim da se takav komi~ar nikada ne}e roditi. Kod nas niko nije poku{ao da napravi postavku sa ^aplinom, mo`da i zbog specifi~nosti na{eg humora. Ovo je druga ~i je po dnebqe, iako smo svi rasli na wegovim gegovima. ^ini mi se da }e ^aplin zauvek spavati u nekim mojim mladala~kim snovima. GLAS: Mla |a pu bli ka Vas je upoznala kroz seriju “Qubav, na-

vika, panika“. Kako je bilo sara|ivati sa mladim kolegama? SIMI]: Mladi me znaju i po toj seriji, ali i po “Tesnoj ko`i“. Qudi uglavnom vole tu seriju, rado je gledaju. Saradwa sa mla|om gluma ~kom eki pom bi la je odli ~na. Atmosfera na snimawu je bila pozitivna, dobro smo se slagali. Slobodan [uqagi} je znao {ta ho}e, mi smo sledili wegove savete, tako da je kona~an rezultat bio dobar. GLAS: Ra di te li ne ke no ve projekte? SI MI]: Pro {le go di ne sam snimio jednu pilot epizodu, trebalo bi da od to ga nas ta ne se ri ja. Postoji ideja i scenario za sedam epi zo da. Me |u tim, ja ko je te {ko probiti se na sceni. Postoje razni klanovi sa kojima treba da se izborite.

Dep glumi muzi~ara
Holivudski glumac Xoni Dep zaigra}e “ulogu iz snova“, javio je Mondo. Dep }e igrati rokenrol zvijezdu u filmu “Sonny Boy“ koji govori o muzi~aru koji, obradom starog hita, dosti`e svjetsku slavu i kre}e u potragu za “^ovjekom koji je napisao pjesmu koja ga je vinula u zvijezde“, prenosi britanski “San”. Snimawe filma po~e}e kada Dep zavr{i snimawe ~etvrtog dijela “Pirata sa Kariba“.

Uloge
Nikola Simi} je jo{ u gimnazijskim danima glumio u dramskoj sekciji, a kasnije je diplomirao glumu na Akademiji za pozori{te, film, radio i televiziju u Beogradu. Prvu ulogu igrao je ve} kao student (1957) u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, u kojem kao stalni ~lan (od 1959) uspje{no nastupa u nizu komada koji “nose“ wegov repertoar. Igrao je u mnogobrojnim filmovima i TV serijama. Proslavio se ulogom Mite Panti}a u filmskom serijalu “Tesna ko`a“. Tako|e je ostvario dobre uloge u TV serijama “Sre}ni qudi“ i “Porodi~no blago“.

besparici, ali bitno je da pozori{te `ivi
Poslije uspjeha filma “Motel Nana“

Xejn Fonda u komediji
Ameri~ka glumica Xejn Fonda igra u francuskoj komediji “A {ta kad bismo svi `ivjeli zajedno“. Ovo }e biti wena prva uloga u nekom francuskom filmu jo{ od po~etka sedamdesetih, kada je igrala u ostvarewu “Sve je u redu“ @an-Lika Godara, iz 1972, u kojem je glavnu rolu tuma~io Iv Montan. Film “A {ta kad bismo svi `ivjeli zajedno“ je francuskowema~ka koprodukcija ~iji je rediteq Stefan Roble.
Zoran Gali}

Sopot dao polet ekipi
Bawalu ~ko-beo grad ska filmska pri~a “Motel Nana“ dokazala je da ove dvije spojene eki pe dono se samo odli~ne rezultate. Re di teqsko os tva rewe Predraga Velinovi}a, ra|eno po sce na ri ju Ran ka Bo `i }a ap so lu tni je pobjednik Filmskog festivala “Sofest“ u Sopotu. Kuriozitet je da je prvi put na Festivalu u Sopotu jedan film osvojio sve nagrade.

PRVI PUT u Sopotu jedan film dobio sve nagrade
“Motel Nana“ je progla{en najboqim filmom “Sofesta“ odlukama festivalskog `irija, `irija publike i `irija udru`ewa kriti~ara FIPRESCI Srbija, a dobio je i

nagrade za najboqu re`iju, scenario. Nikolina Jelisavac i Dragan Mi}anovi} dobili su nagrade za najboqu `ensku i mu{ku ulogu. - Trudili smo se da napravimo film koji zavre|uje pa`wu i zbog ko jeg se vrijedi truditi. Sopot nam je dao poleta da se i daqe bavimo stvarawem filmova i da pro mo vi {e mo na {u kul tu ru - re kao je pro du -

cent Zo ran Ga li} iz “Vi zArta“. “Motel Nana“ je pri~a o qudi ma ko ji sa ra zli ~i tih strana sti`u u Bawaluk u, a wiho ve pri ~e se isprepli}u. Po red Ni ko li ne Je li savac i Dragana Mi}anovi}a, u fil mu igra ju Zi jah Sokolovi}, Nikola Pejakovi} i bawalu~ki osnovci. A. R.

12 10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS

Igor Se~in, potpredsjednik ruske vlade, strah i trepet ruskih oligarha

Mo}niji od Medvedeva
On je vodio gasne ratove s Ukrajinom. Operativni dometi se`u mu daleko izvan granica, nekada{wi sovjetski vojni prevodilac u Mozambiku autor je obnovqenih partnerstava s Venecuelom i Kubom
Igor Se~in neslu`beni lider konzervativnog klana

Vodio gasne ratove sa Ukrajinom PRIPREMIO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

gor Se~in je potpredsje dnik rus ke vla de za du `en za ener gometalsku industriju, onu koja Evro pi dos tavqa gas ili ga ponekad ne dostavqa. Djeluju}i u medijskoj zavjetrini tipi~noj za biv{eg KGB-ov ca, va `i za ne slu `benog vo|u konzervativnog vojnoobavje{tajnog klana u Kremqu i oko wega, zaintere so va nog za sna `ni ju dr`avnu kontrolu ekonomije. Zovu ga jo{ i “Sivi kardinal“ odnosno “Ri{eqe“, “Dart Vejder“... Nakon {to je upravqao komadawem “Jukosa“, naftne megakompanije nekad najbogatijeg Rusa, a da nas si bir skog ro bi ja {a Mihaila Hodorkovskog, Se~in je postao strah i trepet ruskih oligarha koji navodno ~ine sve da im se Putinov po mo }nik za kqu ~ne sfere ne po~ne zanimati za poslove. On je vodio gasne ratove s Ukra ji nom. Ope ra ti vni do me ti se `u mu da le ko izvan granica; nekada{wi sovjetski vojni prevodilac u Mo zam bi ku autor je obnovqenih partnerstava s Venecuelom i Kubom. Pro te klih da na Se ~in je, me|utim, iznenada postao

I

Kremq isprobava razne taktike odnosa sa javno{}u

FOTO: AGENCIJE

osoba kojom se istovremeno bave ruski i inostrani mediji. Dao je, izme|u ostalog, veliki intervju Rojtersu koji je shva}en i kao poku{aj premodelirawa uznemiravaju}eg imiya koji se oko wega stvorio.

SE^IN U CENTRU pa`we ruskih i inostranih medija
- To mi je kao ne{to iz svi je ta mi to va i le gen di. Jednostavno nije ozbiqno, nije ozbiqno nekom pri{iti eti ke tu - od go vo rio je Se~in na pitawe da li je on za is ta vo |a na vo dnog kre maqskog kla na na zva nog “si lo vi ki“, ko ji Pu tin, prema nekim analiti~arima, nas to ji da dr`i pod kon tro lom ka ko bi dao pros to ra “te hno kra ta ma“ bli `im svom pro te `eu na pred sje dni ~koj po zi ci ji, Medvedevu. Iako djeluje mnogo stari je, is ku sni i do ka za ni

“specijalac“ ima tek 49 godina i do sada se nije oprobao u in te ra kci ji s javno{}u, nacijom ili bira~ima. Na pitawe kako bi `elio da ga opisuju, Se~in odgovara: - Nor mal ni gra |a nin tre ba lo bi da bu de pa tri ota. Po{tena osoba, profesionalac ako radi{ u vladi i efektivan, to je sve. U raz go vo ru za Roj ters Se ~in je ot klo nio teze da ga wego va ubje |ewa, okru `ewe i du`nosti konfronti ra ju s Me dve devqevom vizijom modernizacije ruske ekonomije i dr`ave u cjelini. Is to ta ko, u in ter vjuu “Izvjestiji“ opovrgao je da trgovawe gasom sa Evropom shva ta kao in stru ment za po li ti ~ki pri ti sak, us tvrdiv{i da Rusija po tom pitawu mora biti odgovorna prema Evropi. Neki posmatra~i obja{wavaju da u Kremqu is pro ba va ju ra zne tehnike odnosa s javno{}u,

pomno analiziraju Putinove i Medvedevqeve nastupe i po te ze te odjek ja vnos ti koji su izazvali. In ten zi vno ek spo ni rawe Se~ina proteklih dana mo`da je jo{ jedan mali eksperiment Kremqa, ispipavawe terena za Sivog kardi na la. S dru ge stra ne, mo `e bi ti ri je~ o jo{ je dnoj probi s “podjelama uloga“ o kojima su pisali neki analiti~ari: Medvedev kao “dobar policajac“ i Putin kao “opasan policajac“. Prema do sada vi|enom, Se~in tu dolazi kao “veoma opaki policajac“ koji onda, opet, ~ini da onaj “opasni policajac“ bira~ima izgleda umje re ni ji i pri hvatqiviji.

Zaslu`an za propast Mihaila Hodorkovskog Vladimir Putin, premijer

KREMAQSKI KLANOVI

Vladislav Sukrov, {ef kabineta Dmitri Medvedev, predsjednik Sergej ^emezov, Rusoburoneksport Aleksej Kudrin, Ministarstvo finansija Ramzan Kadirov, predsjednik ^e~enije Aleksej Miler, Gazprom Juri ^ajka, dr`avni tu`ilac Elvira Habjulina, Ministarstvo ekonomije Oleg Deripaska, Rusal

Igor Se~in, zamjenik premijera Anatolij Serdjukov, Ministarstvo odbrane Vladimir Justinov, [ef predsjedni~ke administracije Policija

Premijer
Neki mediji spekuli{u mogu}no{}u da se u ruskom vrhu formira trijumvirat (“Forbs“ je jo{ lani na listi najmo}nijih qudi svijeta Se~ina stavio ispred Medvedeva) te da bi u budu}im rokadama ruski “Ri{eqe“ mogao pretendovati, recimo, na poziciju premijera. Se~in uvjerava da je tako ne{to nemogu}e “iz objektivnih i subjektivnih razloga“.
I Medvedev zazire od sukoba s wim

Sergej Bogdaw~ikov, Rosweft Nikolaj Petru{ev, Savjet za bezbjednost Ra{id Nurgalijev, Ministarstvo unutra{wih poslova

Federalna slu`ba bezbjednosti

MOGU]I PREBJEZI IZ JEDNOG U DRUGI KLAN Juri Trotwev, Ministarstvo za prirodne resurse

Viktor Kristenko, Ministarstvo industrije

NEKADA[WI vojni prevodilac autor je obnovqenih partnerstava s Venecuelom i Kubom

GLAS PLUS 10. i 11. jul 2010. 13

Bitke mi{om i tastaturom

Sajber-ratovi vode se daleko od javnosti

U dana{wem svijetu teroristi~ke akcije ne moraju da budu samo djelo ekstremista koji koriste eksploziv. Terorizam je mogu} i kombinacijom nekoliko tastera na kompjuterskoj tastaturi
PRIREDIO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

Sjedi{te ameri~ke Sajber komande

FOTO: ARHIVA

ok nam pred o~ima ili ekranima televizora eksplodiraju bom be, dok hiqade vojnika odlazi u Avganistan - najmasovniji rato vi se za pra vo vo de kompjuterima. Vode ih qudi koji su za to pla}eni i posebno obu~eni. - Krat ko re ~e no - eko nom sko bla gos tawe SAD u 21. vi je ku za vi si }e od saj ber-bezbjednosti - rekao je Ba rak Oba ma. On je prvi ameri~ki predsjednik koji je cijeli govor, 9. maja pro{le go di ne, po sve tio tom pitawu. Obama je ukazao na zavisnost od kompjuterskih mre`a ko je re gu li {u do pre mawe naf te, ga sa, struje i vode, pomo}u kojih se upravqa javnim saobra}ajem i kon tro li {u le to vi aviona: - U da na{wem svi je tu teroristi~ke akcije ne moraju da budu samo djelo ekstre mis ta ko ji ko ris te eksploziv. Terorizam je mogu} i kombinacijom nekoliko tastera na kompjuterskoj tastaturi - i to je oru`je za masovno uni{tavawe. [ef Nacionalne agen-

D

cije za bezbjednost, NSA, general Kit Aleksander, imenovan je pro{log mjeseca i za komandanta nove Sajberkomande. NSA je najmo}nija i naj ve }a ame ri ~ka taj na slu`ba i najve}i je svjetski poslodavac za matemati~are. Iz wene ko man de u Fort Midu prate se elektronske komunikacije u cijelom svijetu, de{ifruju i ocjewuju.

U INDUSTRIJI naoru`awa namirisali su unosan posao
U prvom govoru kao {ef Saj ber-ko man de ge ne ral Aleksander je po~etkom juna re kao da se sva kog da na {est mi li ona pu ta ne do zvoqeno ula zi u sis te me Pentagona: - Blagostawe i snaga ~ine SAD ciqem napada u sajber-pros to ru. I je dan od osnovnih stubova na{e snage, vojska, mo`da je jo{ vi{e ugro`ena. Ona zavisi od kompjuterskih mre`a u komandovawu i kontroli, komunikacijama, operacijama tajnih slu`bi i logistici. Mi u Ministarstvu odbrane moramo da za{titimo sedam miliona kompjutera koji su povezani u 15 hiqada mre`a

- rekao je general. Jo{ pro{le godine ministar odbrane Robert Gejts na ja vio je da }e za ~e ti ri pu ta bi ti po ve }an broj stru~waka za bez bje dnost kom pju te ra. Pri tom ni je rije~ samo o za{titi vojnih sis te ma. Na ime, ame ri ~ki nau~nik Herbert Lin zahtije va da se naj zad otvo re no pro go vo ri i o sop stve nim mogu}nostima za napad: - Brojne dr`ave razvijaju u sajber-prostoru kako mogu}nosti za ofanzivu, tako i mogu}nosti odbrane. Javna rasprava vodi se samo o odbrani. Mali broj qudi pomiwe ofanzivnu dimenziju, ali to je su{tinski aspekt u ra zu mi je vawu saj ber-bez bjednosti. [tut gar tski fi lo zof koji se bavi tehnikom Sando Gajken ka`e da 140 zemaqa ima ratne sajber-programe. Ve} grupa od desetak sposobnih hakera mo`e da nanese ozbiqnu {te tu, upo zo ra va Gajken: - Ve li ke ar mi je tro {e znatne sume na obuku i usavr{avawe hakera. U ameri~koj ar mi ji ima ih izme |u deset i 15 hiqada, u kineskoj se ne zna, mo`da 20 do 25 hiqada. U tim timovima su i psiholozi i in`eweri i

Ratovi se sve vi{e vode podacima

drugi stru~waci iz svih mogu}ih oblasti. Oni prou~avaju razli~ite sisteme kako bi bili u stawu da ih spoqa ukqu~e ili iskqu~e, manipuli{u i sabotiraju. Brus [najer iz britanskog nedjeqnika “Ekonomist“ kritikuje militarizaciju sajber-prostora: - Sajber rat je velika in-

Iskqu~ewe
Najzad, najnoviji prijedlog poti~e od senatora i predsjednika senatskog Odbora za za{titu domovine Xoa Libermana. On je predlo`io zakon kojim bi se internet proglasio nacionalnom imovinom Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, a predsjedniku dalo pravo da ga u slu~aju vanrednog stawa jednostavno - iskqu~i.

dustrija. U SAD se izdvaja mnogo novca za takav rat. U rukama vojske u Va{ingtonu koncentrisana je velika mo} i mnogo qudi profitira od pri~e o sajber ratu. I u in dus tri ji na oru `awa namirisali su unosan po sao. Kom pa ni je ko je se ba ve proi zvodwom softvera za za {ti tu po da ta ka i kompjuterskih mre`a, odno sno na pa de na wih, vide novo poqe delatnosti. Nedavno je, tako, primije}en zanimqiv oglas kompanije “ Re j ti-

on” koja ima oko 75 hiqada zaposlenih i promet od 20 milijardi evra: - Kompanija je dala oglas u ko me nu di po sao saj berninyama. Na neki na~in time su pokazali smisao za humor, ali sa svim ja sno stavili do znawa da tra `e qude koji mogu da rade na strategiji za napad - rekao je stru~wak za kom pju te re Se mjuel Liles. (“Doj~e vele“)

General Kit Aleksander

SVAKOG dana se {est miliona puta nedozvoqeno ulazi u sisteme Pentagona

14 10. i 11. jul 2010. GLAS PLUS

Najboqa teniserka svijeta priznala svoje “nedostatke“

"Imam bujne obline, velike grudi i ogromnu guzu"
Nakon {to je osvojila ~etvrti Vimbldon, Serena je javno priznala svoje najve}e komplekse, koje je, ka`e, uspjela pobijediti

N

eki misle da poznati i slavni nemaju problema u `ivo tu, ali pri ~a Se re ne Vi li jams ot kri va dru gu stranu medaqe. Prva teniserka svijeta progovorila je javno o tome koliko su je mu~ili weni “fizi~ki nedostaci“. Iza we su 32 miliona dolara od nagrada, osvojila je vi{e od 40 turnira, me|u kojima i 13 grend slemova, a mu ~i je to {to ima “ve li ke grudi i guzu“. Na kon {to je osvo ji la ~etvrti Vimbldon, Serena je javno priznala svoje najve}e komplekse, koje je, ka`e, uspjela pobijediti. - Du go mi je trebalo da shva tim da nisam kao moja

sestra. Venus je gra|ena poput modela, a ja imam bujne obline, velike grudi i ogromnu guzu. Dok smo odrastale zajedno, uvijek sam `eqela izgledati i biti poput Venus, obla~ila sam wenu odje}u sve dok jednog dana u wu vi{e nisam mogla stati - ispri~ala je 29-godi{wa Amerikanka te otkrila kako joj je dugo trebalo da prihvati sebe takvu kakva je. - Sada sam to prihvatila, trebalo mi je puno vremena, ali sad sam svjesna svoje posebnosti i osje}am se seksi ovakva - rekla je mla|a od sestara Vilijams i otkriva koji joj je danas najdra`i dio tijela. - Moj osmi jeh! Za to {to osmi jeh prikazuje osobu u po tpu nos ti na gla si la je Serena.

Serena Vilijams

FOTO: AGENCIJE

Brazilski fudbaler se zabavqa u Riju

Nesvakida{wi doga|aj u Brazilu

Ronaldiwo “pustio“ stomak
Dok se reprezentativci Brazila skrivaju po razli~itim dijelovima svijeta poku{avaju}i izbje}i sramotu zbog preranog ispadawa sa Svjetskog prven stva, ne ka da{wi reprezentativac Ronaldiwo bezbri`no u`iva u qetnim radostima. Izgleda da je u tome i uspio. Na pla`i u Brazilu Ronaldiwo se pojavio, na izne na |ewe svih, s nekoliko kilograma vi{ka. Izgleda da se najvi{e zalijepilo na stomaku, {to je mo`da i rezultat mnogobrojnih izlazaka sa saigra~em Aleksandrom Patom (tako|e nije igrao na Mundijalu) i ispijawa piva.
Ronaldiwo

Golman osumwi~en za ubistvo
Sud u Rio de @aneiru izdao je na log za ha p{ewe gol ma na Fla men ga Bru na Fer nan de {a, za ko jeg se sumwa da je or ga ni zo vao otmi cu i ubis tvo biv {e djevojke Elize Sagmundio. Dvadesetpetogodi{wa manekenka je prije ~etiri mjese ca ro di la si na, a tra`ila je od Fernande{a da prizna o~instvo. Nalog za ha p{ewe Fer nan de {a iz dat je na osno vu izja ve wegovog 17-godi{weg ro|aka, koji je posvjedo~io da je pomogao u otmici Sagmundiove, koja je, navodno, usmr}ena udarcima pi{toqem po glavi. Osumwi~eni mladi} nije rekao ko je ubio manekenku i gdje se nalazi weno tijelo. Policija je saop{tila da traje potraga za Fernande{om, a uhap{ena je wegova su pru ga Da ja na So usa, ko ja je osumwi~e na da je u~estvovala u otmici nesre}ne djevojke. Sud je nalo`io i hap{ewe iz vje snog Lu isa En ri kea Fereire Romaoa, poznatijeg kao “Makaron“, pod sumwom da je bio “desna ruka“ u izvr{ewu zlo~ina.

Do po~etka nove sezone nije ostalo jo{ mnogo, a vidje}emo da li }e Ronaldiwo uspjeti da “skine“ stomak.

FOTO: AGENCIJE

Bruno Fernande{

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 10. i 11. jul 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Uo~avate problem fokusiraju}i svu svoju umje{nost na to da ga bar ubla`ite ako ve} ne mo`ete da ga otklonite. Zdravqe: Ako vam neko stane na `uq, mogu}e je preskakawe srca. U protivnom, zdravi ste kao drijen. Qubav: [armom, sawala~kim pogledima i tajanstvenim osmijehom naprosto izlu|ujete jednog Lava.

Bik
Posao: Posao je krenuo dobro, o ~emu svjedo~i konkretna finansijska podr{ka. Nemojte se uspavati ve} ovo stawe shvatite kao prolazno. Zdravqe: Bolovi u stomaku posqedica su enormnih koli~ina hrane, slatki{a posebno. Qubav: Blizanac ili Djevica posta}e va{a simpatija narednih dana.

Blizanci
Posao: Mnogo radite, a rezultati nisu uo~qivi. Naredna sedmica povoqna je za pisawe, u~ewe i sve poslove koji zahtijevaju kombinatoriku - {ah na primjer. Zdravqe: Mogu se, ali i ne moraju, ispoqiti tegobe. Qubav: Na emotivni `ivot slabo mo`ete da uti~ete.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime na{eg filmskog i pozori{nog glumca sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno – naziv wegove monodrame. 10 slova: SIROVA KO@A. 9 slova: MORSKI RAK. 8 slova: DRAGORAD, NEMIRLUK, OBUSTAVA, RUKAVI]I. 7 slova: DANILOV, PODSKOK. 6 slova: AMATER, DANIRA, KOLEYI, OVASAR, PRODOR, RAKI]I, SIREVI. 5 slova: OPKOP. 4 slova: BEBE, EPOD, KASA, ODRA, POQE, PRIM. 3 slova: AKO, ALI, IKO, MAB, ONO, RIS, RUR. 2 slova: BU, OB, OG, TR, UM. Z. Deli}

Rak
Posao: Tek krajem mjeseca nadajte se napretku. To {to ste realista ovoga puta se i te kako isplatilo jer ste dobili na vremenu i izbjegli nervirawa. Zdravqe: Problemi sa gorwim dijelom stomaka ili plu}ima. Qubav: Prija vam ku}na atmosfera; jo{ kad bi tu mogao da se na|e i pripadnik va{eg znaka...

Lav
Posao: Nikako se ne mirite sa ~iwenicom da su stvari oko vas haoti~ne. @elite da napravite red. Uspje}ete, ali uz timsku saradwu. Zdravqe: Mogu da se dese problemi sa zubima, kostima, prelomi i razne nezgode. Qubav: Po glavi vam se motaju misli u vezi s velikom qubavqu.

Djevica
Posao: Sva|e s pretpostavqenima, izlo`enost intrigama i finansijski slom mogu}i su, ali ne i neizbje`ni. Zdravqe: Ne tako lo{e. Infekcije, upale, problemi s krvotokom i mno{tvo drugih stvari mo`e vam narednih dana poremetiti `ivot. Qubav: Ovan ili Bik op~iweni su va{im ~arima.

Vaga
Posao: Prija vam timski rad, ali, na`alost, spoqa{ne okolnosti uti~u na to da se on ne odvija `eqenim tokom. Zdravqe: Nervni sistem je nadra`en, povr{nost uti~e na povrede. Qubav: Veza s Blizancem ili Djevicom trenutno je u krizi jer se neko mije{a u va{ `ivot.

[korpija
Posao: Poslovi se odvijaju bez problema. Mogu} je sukob sa zakonom. Po{to ste u~inili sve da vam ni{ta ne mo`e nauditi, budite bez brige. Zdravqe: Zuboboqa bi mogla da vam pokvari raspolo`ewe narednih dana. Ni{ta zabriwavaju}e. Qubav: O~ekujte strasnu vezu s ozbiqnim prakti~nim Jarcem.

Strijelac
Posao: Unapre|ewe pra}eno vi{e moralnom nego materijalnom satisfakcijom. Prija vam saznawe da to {to radite radite na najboqi mogu}i na~in. Zdravqe: Ako iza|ete na kraj s vi{kom energije i gomilom interesovawa, bi}e sve u redu. Qubav: Idealna kombinacija u narednom periodu jeste Lav.

Jarac
Posao: Novca ni na vidiku, ali zato poslovi izviru. Razmi{qajte u stilu “koliko para toliko muzike“. Zdravqe: Problemi sa `u~nom kesom ili jetrom samo su prolazne prirode. Qubav: Po{to ste rekli partneru sve {to mislite, samo ste ga zaintrigirali. On rje{ava da krene u napad i zadobije povjerewe. Strijelac je u igri.

Vodolija
Posao: Nezadovoqni ste poslom, me|uqudskim odnosima, zaradom. Kada boqe razmislite, jedini spas je odmor. Zdravqe: Problemi s mokra}nim putevima, ginekolo{ki problemi ili problemi u vezi sa `lijezdama s unutra{wim lu~ewem. Qubav: Lo{e raspolo`ewe potiskujete u zagrqaju Vage, Bika ili [korpije.

Ribe
Posao: Sve poslove obavqate korektno. Ne `elite da se u wih previ{e unosite jer to uti~e na qepotu, ali ako budete dodatno stimulisani, da}ete sve od sebe. Zdravqe: Nastupilo je poboq{awe. Imate osje}aj da je kriza za vama, da ste u{li u period oporavka. Qubav: S Vagom ili Jarcem fantasti~no se sla`ete.

RJE[EWE: BRK, K, PECIVO, O, OMA[KE, SNOB, D, MARTICA, ADU, NAKLESATI, OS, E, NASRTQIVOST, PODROBAK, KRKA, OMOTNICA, OKOV, SASI, K, ZVEKA.

RJE[EWE: ODRA, PRIM, KASA, OG, T, POQE, RUR, MAB, ONO, PRODOR, BEBE, R, BU, UM, PODSKOK, SIROVA KO@A, TR, DANILOV, ALI, SIREVI, VUK KARAYI], AKO, RAKI]I.

“Demofest“ }e i ove godine uveseliti mnoge besplatnim koncertima

Za ovaj bend ka`u da u sebi nosi ne{to vrlo posebno, zvukove i bitove pjesama. Iza sebe imaju deset albuma, a privilegiju da budu progla{eni jednim od najinovativnijih i najzanimqivijih bendova u hip-hop elektronskoj muzici dana{wice ne mo`e im osporiti niko
PRIPREMIO: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

“Stereo MCs“ godinama na vrhu svjetske muzi~ke scene

FOTO: GLAS SRPSKE

ngleska alternativna hip-hop/yez grupa “Stereo MCs“ nas tu pi }e 21. jula u Bawaluci, prve ve~eri ovogodi{weg “Demofesta“, nakon {to se publici na tvr|avi Kastel predstavi prvih deset demo bendova. Bi}e to prvi put da ova britanska muzi~ka senzacija, koju su prije 25 godina osnovali Rob Birh i Nik “The Head“ Halam, nastupa u BiH. Rob i Nik su ina~e prijateqi od svoje {este godine, a 1985. godine u Notingemu osnovali su bend pod nazivom “Dogman and Head“. Iste godine prelaze u London, prima ju no ve ~la no ve i 1987. godine postaju “Stereo MCs“. Os ta li ~la no vi ben da su Oven If, Ket Kofi, Andrea Bedasie i Verona Dejvis. Tokom svih tih godina zajedni~kih putovawa i nastupa Nik i Rob su i daqe osta li naj boqi pri ja teqi.

E

Jednom prilikom, kada su za muzi~ki magazin “Ilikemusic“ Nik i Rob intervjuisali jedan drugog, Rob je iskreno odgo vo rio da mu je us pjeh bitniji od po{tovawa.

PRVI NASTUP “Stereo MCs“ u BiH
- Prije sam mislio da je po{tovawe va`nije, ali uspjeh sam po sebi donosi i odre|eni vid po{tovawa, kao i mnoge druge stvari od kojih su neke dobre, a neke ne. Kad si uspje{an mnogo putuje{ i mnogo qudi ~uje tvoju mu zi ku. Sve dok ne postane{ lijen, sa uspjehom je sve boqe i boqe. Ve}ina stvari koje qudi ~uju o novcu je istinita, tako da ja poku{avam da ne mislim na to i budem zahva lan na mo ju tre nu tnu poziciju - rekao je Rob. Godine 1988. snimaju debi album naziva “33 45 78”, a wihov prvi ve li ki hit je

“Lost In Mu sic“. Na lis tu “US top 20“ ula ze pje smom “Connected“ sa istoimenog albuma za koji su dobili i britansku nagradu za najboqu grupu i najboqi album 1994. godine. Poslije vi{egodi{we pauze 2001. godine vra}aju se, na sam vrh svjetske muzi~ke scene, pjesmom “Deep Down and Dirty“ sa istoimenog albuma. Pjesme poput “Connected“, “Step It Up“, “Creation“ ili “Ground Level“ ostaju klasici koji jo{ inspiri{u i pokre}u nove umjetnike i danas. Prije dvije godi ne iz da li su al bum u`ivo pod nazivom “Live at the BBC“. To je kompilacija 18 pjesama koje su uzete sa svih studijskih albuma. Svi fanovi tu za sebe mogu na}i “Elevate My Mind“ (koji je ina~e bio prvi britanski hip-hop singl koji je dospio na ameri~ku muzi~ku toplis tu), “De ep, Down and Dirty“, “Playing with Fi re“,

Program
U takmi~arskom dijelu ovogodi{weg “Demofesta“ u tri ve~eri nastupi}e 36 demo bendova. Revijalni dio obiqe`i}e “Stereo MCS“, “New Young Pony Club“, “Fun Lovin Criminals“, “KIRIL feat Ras Tweed & Serdzuk Orchestra“, “ZAA“, “Tanker“, “Discopath“ i “Prophaganda“. Poslije svih koncerata oko jedan ~as poslije pono}i nastupa}e poznati DJ-evi i to po sqede}em rasporedu: “DJ Geminis“, “DJ Goldierocks“, “DJ Fakir“ i “DJ Rahmanee“.

“Lost in Music“, “Creation“ i nenadma{ivu pjesmu “Connected“. Za ovaj bend ka`u da u sebi nosi ne{to vrlo posebno, zvukove i bitove pjesama kao {to su “Breeze“ ili “Step It Up“ koji su danas skoro neponovqivi. Iza sebe imaju deset albuma, a privilegiju da budu progla{eni jednim od najinovativnijih i najzanimqivijih bendova u hiphop elek tron skoj mu zi ci dana{wice im ni danas ne mo`e osporiti niko. Remiksi za Madonu (Frozen), “Jungle Brothers“ (Jungle Brother) u 1998. potvrdili su

da ovaj bend jo{ `ivi. Wihov posqedwi album “Double Bubble“, objavqen je u julu 2008. godine, a u decembru iste godine bili su predgru pa ben du “Ma dness“ na wihovom velikom koncertu u O2 Areni u Londonu.

Ulaz
- Ovogodi{wi “Demofest“ bi}e odr`an od 21. do 24. jula na tvr|avi Kastel u Bawaluci. I ove godine, u susret oporavqawu svijeta od ekonomske krize, odlu~ili smo da ulaz ne napla}ujemo. Tako da }e svi posjetioci mo}i da prisustvuju svim sadr`ajima festivala potpuno besplatno - rekla je portparol “Demofesta“ Brankica Stojanovi}.

BRITANSKA muzi~ka senzacija odr`a}e koncert 21. jula na tvr|avi Kastel Doma}a top-lista
Ika - August Song to Heal My Heart Threesome - Firstwave Sevdahbaby feat. Anette & Djix - Najboqa pesma Leo Martin - Ima vremena Izdr`i ribice - Pustiwe Eva Braun - U izgnanstvu Breeze - Uhvati zrak Hornsman coyote - Flower Fields Virvel - A sve neki fini svet Keckec & Acid folk orchestra - [est momaka

Bilbordovih top 10 singlova
Kate Perry ft. Snoop Dog - California Girls Eminem Featuring Rihanna - Love The Way You Lie Usher featuring will.i.am - OMG B.o.B featuring Eminem & Haley Williams - Airplanes Travie McKoy featuring Bruno Mars - Billionaire Drake - Find Your Love Mike Posner - Cooler Than Me Ke$a - Your Love Is My Drug Lady Gaga - Alejandro 10. Jason Derulo - Ridin’ Solo

Bilbordovih top 10 albuma
Eminem - Recovery Drake - Thank Me Later Miley Cyrus - Can’t Be Tamed Ozzy Osbourne - Scream Various Artists - NOW 34 The Roots - How I Got Over Jack Johnson - To The Sea Justin Bieber - My World 2.0 Sarah McLachan - Laws Of Illusion 10. Soundtrack - The Twilight Saga: Eclipse

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->