P. 1
17. i 18.7.2010.

17. i 18.7.2010.

|Views: 242|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Sep 26, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/30/2013

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
17. i 18. jul 2010.

Broj 12.263 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI

Wema~ka zabranila rad IHH zbog podr{ke Hamasu
странa 5

BIZNIS

RS godi{we BAWALUKA izveze slatki{a vrijednih 30 miliona KM
странa 11

Opozicione partije ostavile pripravnike na ~ekawu
странa 20

Sud BiH oslobodio Mladena Ivani}a

POTPISAN MEMORANDUM O SARADWI NAFTNE INDUSTRIJE SRBIJE I OPTIMA GRUPE
FOTO: M. RADULOVI]

Politi~ka presuda uo~i samih izbora
странa 4

SO Kraqevo

Odbornici se ga|ali jajima странa 14

Potpisivawe Memoranduma o saradwi

DANAS

NA NALAZI[TIMA NAFTE VRIJEDNA 150 MILIONA S
Generalni direktor “Zarube`wefta“ o~ekuje da }e do kraja 2011. godine biti zavr{ena prva istra`ivawa. Po~etak radova zahtijeva ulagawa od 20.000.000 dolara

странa 3

Srpska bi mogla da bude jedan od va`nih prostora za energetsku stabilnost regiona, naglasio Dodik

Novi skandal potresa Kabinet predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH

Krijum~ari droge sa Balkana uhap{eni u Brazilu
Grupa osumwi~ena da je koristila luku Florijanopolis u glavnom gradu Santa Katarine, te brazilske luke Imbituba, Itajai i Navegantes u istoj dr`avi za distribuciju kokaina prema Evropi

Zbog pritiska na svjedoka prijava protiv Arnauta
странa 2
Damir Arnaut

Zaplijewen kokain vrijedan 1,2 miliona evra
странa 15

2 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Sta{a Ko{arac

Srbija je izlo`ena pritiscima tzv. pre~ana, tj Srba iz BiH, Crne Gore, Hrvatske itd. koji su uvijek radikalizovali srpsku politiku zbog svoje iluzije da je mogu}e stvoriti srpsku dr`avu od Karlobaga do Virovitice i od Dra~a do Soluna. Muhamed Filipovi}, akademik

Vehabije uspostavqaju {erijatsku dr`avu
BAWALUKA - Najve}a opasnost u BiH je prisustvo vehabijskih, iskqu~ivo radikalnih, islamskih grupa koje su dovedene u BiH devedesetih godina s ciqem da se na prostoru Balkana uspostavi dr`ava u kojoj bi jedino va`ilo {erijatsko pravo, a svi oni koji nisu islamske vjeroispovijesti bili bi gra|ani drugog reda. Ovo je u petak Srni rekao rukovodilac Tima RS za koordinaciju aktivnosti istra`ivawa ratnih zlo~ina i tra`ewa nestalih lica Sta{a Ko{arac. Veliki problem je, ka`e on, {to se taj virus pro{irio i na doma}e bo{wa~ko stanovni{tvo i {to danas u BiH ima nekoliko hiqada pristalica vehabijskog pokreta.

Novi skandal potresa Kabinet predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH

FOTO: GLAS SRPSKE

Centralna banka BiH

Neosnovane optu`be Komisije za donacije
SARAJEVO - Centralna banka BiH odbacila je u petak kao neosnovane optu`be da opstrui{e rad Istra`ne komisije Parlamentarne skup{tine BiH za utvr|ivawe tro{ewa donatorskih sredstava. - Cen tral na ban ka je na osno vu odo brewa vla sni ka ra ~u na, Minis tar stva fi nansija i trezora BiH, Istra`noj komisiji dostavila sve podatke o donacijama za period od 1998. do 2010. godi ne na svim de vi znim i KM ra ~u ni ma ko ji su na mjenski otvoreni za potrebe tog ministarstva za priliv donacija - re~eno je Srni u Centralnoj banci. Na sjednici parlamentarne Is tra `ne ko mi si je na javqeno je slawe opo me na pred tu`bu svima koji nisu u roku odgovorili na upit o dobijenim donacijama, a me|u pro zva ni ma su Cen tral na banka, Rijaset Islamske zajednice i humanitarna organizacija “Merhamet“.

Zbog pritiska na svjedoka prijava protiv Arnauta
Pritisak i poku{aj vrbovawa za{ti}enog svjedoka Arnaut i ~lanovi tima Gani}eve odbrane uradili su u BiH, u zgradi Predsjedni{tva BiH. Zbog toga je Tu`ila{tvu BiH Tim za istra`ivawe ratnih zlo~ina MUP-a RS podnio prijavu, re~eno u srpskom timu
PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

Damir Arnaut poku{ao vrbovati svjedoka

Centralna banka BiH

FOTO: GLAS SRPSKE

“Slu~aj Adis Meduwanin“

Zbog terorizma prijeti do`ivotna robija
WUJORK - Poslije pro{irewa optu`nice, naturalizovanom Amerikancu porijeklom iz BiH Adisu Meduwaninu (25) prijeti do`ivotna kazna zatvora, javili su u petak ameri~ki mediji. Nova optu`nica tereti Meduwanina za namjeru da upotrijebi oru`je za masovno uni{tewe, zavjeru sa ciqem teroristi~kih napada i ubistava u inostranstvu, pru`awe materijalne podr{ke “Al-Kaidi“ i obuka u kampovima te teroristi~ke organizacije. Meduwanin je u SAD stigao 1994. godine, a dr`avqanstvo SAD je stekao 2002. godine. Specijalna antiteroristi~ka jedinica FBI je u januaru u Wujorku uhapsila dva mu{karca, od kojih je jedan Meduwanin, zbog povezanosti sa Nayibulahom Zazijem, koji je optu`en zbog sumwe da je `elio koristiti oru`je za masovno uni{tewe u SAD.

BEOGRAD, SARAJEVO Sa vje tnik za pra vna pi tawa pred sje da va ju }eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a Damir Arnaut, ko ji je i ~lan ti ma odbrane osumwi~enog za ratne zlo~ine Ejupa Gani}a, jednom od za{ti}enih svjedoka u tom procesu nudio je novac da promijeni svjedo~ewe. Re ~e no je to “Gla su Srpske“ u timu koji zastupa Srbiju pred sudom u Londonu, gdje je u srijedu zavr{en gla vni pre tres o zah tje vu Srbije za izru~ewe Gani}a, koji je osumwi~en za ratni zlo~in po~iwen nad vojnicima JNA u Dobrovoqa~koj ulici. - Pri ti sak i po ku {aj vrbovawa za{ti}enog svjedoka Ar na ut i ~la no vi ti ma Gani}eve odbrane uradili su u BiH. Zbog to ga je Tu `i -

la{tvu BiH Tim za istra`ivawe ratnih zlo~ina MUP-a RS podnio prijavu - rekao je izvor “Glasa“.

PRIJAVA oti{la na ruke tu`iocu Bara{inu
I tu`ilac Srbije za ratne zlo ~i ne Vla di mir Vu k~e vi} izja vio je da je “bosanska strana u slu~aju Gani} do{la do jednog od za{ti}enih svjedoka, nudila mu novac i vr{ila pritisak na wega da promeni svedo~ewe pred sudom u Londonu“. - Tu je bilo dosta falsifi ka ta. Mi smo po sla li londonskom sudu izjave dvojice za{ti}enih svedoka. Bosan ska stra na je na ne ki na ~in do {la do je dnog od tih svedoka, nudila mu novac i vr{ila pritisak na wega da bi sudu prezentovali kako smo mi tim svedocima nudili novac - rekao je Vuk~evi} za “Danas“.

Arnaut tvrdi da nije ta~no da su on i wegov tim vr{ili pritisak na za{ti}enog svjedoka i da su poku{ali da ga potplate. - Ta osoba nas je posjetila u kancelariji u martu i junu i rekla da su pritisak vr{ili u Timu za istra`ivawe ratnih zlo~ina MUP-a RS - tvrdi Arnaut. Tim za istra`ivawe ratnih zlo~ina MUP-a RS podnio je prijavu Tu`ila{tvu BiH zbog vr{ewa pritiska na za {ti }e nog svje do ka. “Gla su“ je re ~e no da je ta prijava oti{la na ruke glavnom tu`iocu Miloradu Ba-

ra{inu. Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} ka`e da “o tome ne mo`e ni{ta re}i jer ne zna broj predmeta“. Glavni pretres u “slu~aju Gani}“ trajao je od 5. do 14. ju la. Odlu ka su da da li }e Gani} biti izru~en Srbiji trebalo bi da bude donesena 27. jula. Gani} je uhap{en 1. marta na aero dro mu Hi trou u Londonu, na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za wim i jo{ 18 osoba iz BiH zbog napada na kolonu 1992. godine.

PRITISAK
Vladimir Vuk~evi} ka`e da je Gani}ev tim lutao oko adrese gdje }e da plasira la` da je Srbija svjedoku davala mito, a da je istina da su, u stvari, oni vr{ili pritisak, {to je ka`wivo. - Ispita}emo ko je, kada i na koji na~in vr{io pritisak na za{ti}enog svjedoka, kao i ko je otkrio wegov identitet - rekao je Vuk~evi}.

Poslije poja~awa mjera bezbjednosti za Sadika Ahmetovi}a i Sulejmana Tihi}a

www.glassrpske.com
Sada je sasvim jasno za{to nevladine i druge organizacije ne}e da daju podatke o tome kako su potro{ili donatorska sredstva. Ako su sve radili po zakonu, ne trebaju da se pla{e, ako ne, eto posla za Sud i Tu`ila{tvo! Email: mito185@yahoo.com Nadam se da }e policija {to prije uhvatiti Gorana Mihajlovi}a, koji je organizator bande specijalizovane za kra|u para sa bankomata. Naime, kod gra|ana vlada strah da di`u novac sa bankomata, a redovi u bankama su dugi... Email: mira_bn78@gmail.com

Mjere poja~ane po saznawima SIPA
vehabijskog pokreta u BiH. Portparol SIPA @eqka Kujunyija rekla je da ne mo`e da demantuje, ali ni da potvrdi informaciju u vezi sa poja~anim mjerama bezbjednosti za Ahmetovi}a i Tihi}a. - SIPA nikada ne komentari{e obim i na~in za{tite li~nosti i objekata, pa to ne}emo uraditi ni ovaj put - rekla je Kujunyija. [ef kabineta ministra bezbjednosti BiH Senad Ku{evi} rekao je da oni ne mogu da komentari{u informaciju o po ja ~a nom obez bje |ewu Ahmetovi}a.

SARAJEVO - Agencija za istrage i za{titu (SIPA) pove}ala je mjere bezbjednosti za ministra bezbjednosti BiH Sadika Ahmetovi}a i predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, na osnovu svojih operativnih saznawa, a Tihi} nije imao direktnih prijetwi. Pot vrdio je to u pe tak “Gla su Srpske“ por tpa rol SDA Salmir Kaplan. Te mjere uvedene su, navodno, zbog prijete}ih poruka

TIHI] nije imao direktnih prijetwi
Tihi}u je ranije prijetio vehabija Haris ^au{evi} zvani Oks, koji je priznao da je u~estvovao u teroristi~kom napadu na policijsku stanicu u Bugojnu 26. juna, kada je u ek-

sploziji poginuo policajac Tarik Qubu{ki} (41), a {est osoba povrije|eno. ^au{evi} je u Islamskom centru Bugojno verbalno napao lidera SDA u februaru 2006. godine. Tihi}a je optu`io za slawe vojske u Irak “da gine za ameri~ke interese“. ^au{evi} je poslije napada u Bugojnu uhap{en i nalazi se u pritvoru. N. T.

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 3

Klub Srba: Nema povreda vitalnog nacionalnog interesa
BAWALUKA - Klub delegata srpskog naroda u Vije}u naroda RS u petak je u Bawaluci konstatovao da u aktima koje je na 38. sjednici usvojila Narodna skup{tina nema povreda vitalnog nacionalnog interesa, javila je Srna. Na sjednici Narodne skup{tine RS 7. i 8. jula usvojeni su, izme|u ostalog, Zakon o visokom obrazovawu, Zakon o inspekcijama u RS i Zakon o izmjeni Zakona o privatizaciji dr`avnih stanova.

Potpisan Memorandum o saradwi Naftne industrije Srbije i Optima grupe

Saradwa na nalazi{tima nafte u RS vrijedna 150 miliona dolara
Generalni direktor “Zarube`wefta” o~ekuje da }e do kraja 2011. godine biti zavr{ena prva istra`ivawa. Srpska bi mogla da bude jedan od va`nih prostora za energetsku stabilnost regiona, naglasio Dodik. U Rafineriji nafte u Brodu otvorena najmodernija laboratorija na Balkanu, u koju je ulo`eno 15,6 miliona maraka
PI[U: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Rekonstrukcija
Premijer Srpske je izrazio zadovoqstvo {to je u Rafineriji nafte u Brodu zavr{ena rekonstrukcija i {to je otvorena najsavremenija laboratorija za naftne derivate na Balkanu. - Rafinerija nafte Brod bi po okon~awu rekonstrukcije trebalo da proizvodi 4,2 miliona tona nafte rekao je Dodik.
saznawa da ovdje postoje odre|ene koli~ine sirove nafte, {to zna~i da bi Srpska mogla da bude jedan od va`nih prostora za energetsku stabilnost regiona - kazao je Dodik. Naglasio je da bi ovo trebalo da bude dovoqan razlog za to da organi BiH donesu odluku koja podrazumijeva da se na jo{ neko vrijeme dozvoli prometovawe naftnim derivatima sada{weg kvaliteta. Dodik je rekao da smatra da bi bilo boqe da je prona|eno zajedni~ko rje{ewe sa FBiH za ovo istra`ivawe i dodao da jo{ ima vremena za eventualni dogovor. - Sa ruskim partnerom u toku su razgovori o zavr{etku projekta gasovoda, a krajem avgusta moglo bi da bude mogu}e raditi na protokolu koji bi

BAWALUKA, BROD - Dire ktor naf tne in dus tri je Srbije Kiril Krav~enko i generalni direktor Optima grupe Jurij Belov potpisali su u petak u Bawaluci Memorandum o saradwi dvije kompa ni je na is tra `i vawu nalazi{ta nafte na prostoru Republike Srpske ~ija je vrijednost 150.000.000 dolara. Pre mi jer Re pu bli ke Srpske Milorad Dodik rekao je da su kompanije najavile da }e nadle`nim organima u RS podnijeti zahtjev za koncesiju za istra`iva~ke radove. - Ako istra`ivawa poka`u da se u RS nalaze odre|ene koli~ine nafte, logi~no je da poslije toga uslijedi zahtjev za eksploataciju - rekao je Dodik i dodao da }e Vlada RS bi ti spre mna da do di je li koncesiju u roku od jednog mjeseca od podno{ewa zahtjeva. Po~etak radova, istakao je Dodik, zahtijeva ulagawa od 20.000.000 dolara. Dodao je da se vrijednost ukupnog projekta kre }e od 130.000.000 do 150.000.000 dolara. - Sa radwa dvi je rus ke dr`a vne kom pa ni je po ~iwe ovim memorandumom i uvjeren sam da }e se potvrditi ranija

Otvarawe laboratorije u Rafineriji u Brodu

FOTO: S. ILI]

Laboratorija najmodernija na Balkanu

pot vrdio sa radwu sa “Gas promweftom“ - dodao je premijer RS. Mi nis tar ru dar stva i ener ge ti ke Srbi je Pe tar [kundri} kazao je da je ovakav oblik saradwe veoma va`an, te da je bitno {to se u oblasti istra`ivawa stvara mogu}nost da se vlastiti resursi koriste na najracionalniji na~in. - O~ekujemo da }e se ovaj projekat u Srpskoj pro{iriti i na region. Sli~ne razgovore imali smo i u Albaniji, gdje postoji raspolo`ewe da nam se pru`i mogu}nost za istra`ivawe naftnih poqa, a i u drugim zemqama gdje ima izgleda za dobijawe koncesija ka`e [kundri}. Ambasador Rusije u BiH Aleksandar Bocan-Har~enko ka`e da je ovo dokaz da se pove}ava prisutnost Rusije u RS, zbog saradwe koja }e biti nastavqena na bazi ovog memo-

randuma dvije najve}e i najuglednije kompanije. - Pri su tnost Ru si je u Srpskoj i me|usobna saradwa podi`u se na vi{i nivo, {to je u interesu i Rusije i RS. Ovaj aran`man nije va`an samo za RS, ve} i za cijelu regiju i BiH - rekao je Har~enko i dodao da Vlada RS ima najve}u podr{ku Vlade Rusije.

PREDVI\ENO da ukupne investicije iznose 280.000.000 dolara
Krav~enko je izrazio nadu da }e podru~ja koja je ova kompanija istra`ivala biti nova nalazi{ta nafte. Generalni direktor “Zarube`wefta” Nikolaj Bruni~ o~ekuje da }e do kraja 2011. godine biti zavr{ena prva istra `i vawa, a da }e 2021.

KVALITET
Nikolaj Bruni~ je rekao da je Rafinerija u Brodu lider me|u rafinerijama biv{e Jugoslavije po kvalitetu svojih proizvoda, istakav{i da Rafinerija treba da dobije dozvolu za ispuwewe ekolo{kih zahtjeva standarda “evro 4” i “evro 5”. Predsjednik Udru`ewa trgovaca naftnih derivata FBiH Izudin Ahmetli} i vlasnik firme “Hifa oil” rekao je da proizvode Rafinerije plasiraju od Albanije do Austrije. - U dosada{wem periodu “Hifa oil” plasirala je vi{e od 50 vozova bitumena vrhunskog kvaliteta iz Rafinerije. Povjerewe u proizvode ove rafinerije iz dana u dan je sve ve}e. Vjerujem da }e pitawe odluke o kvalitetu goriva biti rije{eno - kazao je Ahmetli}.

Potpisivawe Memoranduma o saradwi

godine nalazi{ta davati oko 21.000.000 to na u nov ~a nom ekvivalentu sirove nafte. Bruni~ je dodao da je predvi|eno da ukupne investicije iznose 280.000.000 dolara. Dodik, Bruni~ i direktor Ra fi ne ri je Brod Ser gej Kra{~uk u petak su u Rafineriji sve~ano otvorili najmoder ni ju la bo ra to ri ju na Balkanu, u koju je ulo`eno 15,6 miliona maraka. Otvarawem laboratorije, Rafinerija }e unaprijediti kontrolu kvaliteta proizvoda u toku proizvodnog procesa, kao i kontrolu kvaliteta gotovih proizvoda. - Izgradwa ove laboratorije je pe~at na ukupne aktivnosti, jer bez we ne bismo mogli da idemo daqe. Sre}an sam {to “Za ru be`weft“ i wihovi poslovni partneri ovdje ula`u u dinamici kako je to i predvi|eno privatizacionim programom Rafinerije istakao je Dodik i izrazio zadovoqstvo {to su rukovodstvo i vlasnik “Zarube`wefta“ iskazali visok stepen socijalne odgovornosti, budu}i da su u Rafineriji Brod o~uvana sva radna mjesta. Kra{~uk je naglasio da je ovo ve oma zna ~a jan do ga |aj, podsjetiv{i da je prije godinu za po ~e ta re kon stru kci ja laboratorije. - Danas imamo novi objekat, no vu opre mu i mo `e mo kontrolisati i voditi proces u skla du sa me |u na ro dnim

normama i pravilima, i kvalitetom koji je potreban za tu vrstu proizvodwe - istakao je Kra{~uk. Bruni~ je napomenuo da }e do 2015. godine samo u Rafineriju nafte Brod biti ulo`eno 500 miliona evra. - Sa pove}awem proizvodwe od 2011. godine pojavi}e se potreba i za novim radnim mjestima - kazao je Bruni~. Petar [kundri} rekao je da se radi o kapitalnoj investiciji, jer podrazumijeva kori{ }ewe znawa qudi ko ji vode Rafineriju. Bocan-Har~enko poru~io je oni ma ko ji “izmi{qaju pri ~u u ve zi s kva li te tom naftnih derivata u Rafineriji Brod da do|u u Rafineri ju, u no voo tvo re nu la bo ra to ri ju i uvje re se u bri`qiv pri laz kom pa ni je ’Zarube`weft’ kva li te tu naftnih derivata“.

Stipendije
Dodik je rekao da je, u skladu sa ranijim dogovorom, potrebno obezbijediti da se nekoliko studenata sa stipendijama “Zarube`wefta“ {koluje na tehnolo{kim fakultetima u Rusiji, {to }e biti realizovano posredstvom Ministarstva prosvjete i kulture RS.

4 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Vedrana KULAGA

“Izgubqene“ donacije
Milijarde maraka donacija stigle su poslije rata u BiH i date su na raspolagawe brojnim institucijama, poslije ~ega im se gubi svaki trag. Moglo bi se re}i kako do{le, tako nestale. Iako je pro{lo 15 godina, informacije o tome gdje su zavr{ile silne milijarde maraka pomo}i nema niko. Ni Istra`na komisija za ut vr|i vawe tro Mnoge porodice {ewa do na tor skih ostale su sredstava koja su u BiH zahvaquju}i pristigla poslije rata ni je us pje la da pru `i ne~ijim adekvatne odgovore. Zamalverzacijama {to? Zato {to nekome bez prijeko interesu se otpotrebne pomo}i u nijejeu gdje su nesda le dokri ta najte`e doba, a oni na ci je ko je su po sla ne kojima taj novac kao znak pomo}i i solinije pripadao dar nos ti une sre }e nom na ro du po sli je ra tnih sebi~no su ga de{avawa. prisvojili. Da su U pri log to me donacije utro{ene ~iwenica da brojne ide inna pravi na~in, stitucije i organizacidanas ne bi bilo je nisu i ne}e da dostave kolektivnih podatke o dobijenim dona ci ja ma. Ko mi si ja je centara i imali uputila ~etiri hiqade bismo boqu upita o dobijenim donaprivredu i cijama. Do sada je stiglo infrastrukturu 1.313 odgovora, od kojih je 390 odgovora da te institucije ili organizacije nisu primale nikakve donacije. Ni poslije toga ni{ta nije mnogo jasnije. Gdje su nestale pare? Ko je zloupotrijebio donatorska sredstva i ko opstrui{e rad Komisije da bi se zauvijek izbrisao trag doniranog, a nestalog novca? Ovo pitawe ne mo`e da ostane bez odgovora, koji glasi da neko ne{to krije. Zna se da su brojne vjerske institucije, humanitarne, vladine i nevladine organizacije dobijale milione maraka i dolara. Nedostavqawe informacija Istra`noj komisiji je znak da postoji osnovana sumwa da neki ne{to kriju, a to ih istovremeno i optu`uje. Mnoge porodice ostale su zahvaquju}i ne~ijim malverzacijama bez prijeko potrebne pomo}i u najte`e doba, a oni kojima taj novac nije pripadao sebi~no su ga prisvojili. Pro{lo je mnogo vremena od tada, me|utim, za novcem se jo{ uvijek traga. Pitawe je samo koliko }e uspje{na biti potraga, jer kako stvari sada stoje, velike su {anse da se put #odlaska donacija# nikada ne prona|e, a opstrukcija rada Komisije i skrivawe podataka potvr|uju prethodno izre~eno. Dosad je bilo da kada neko ne}e da iznese stvari na vidjelo javnosti, ne{to krije. Da li je tako i sada, kada se poku{ava otkriti gdje su nestale donacije, odnosno ko je zloupotrijebio polo`aj i prisvojio pare? Odgovora nigdje nema, ali ima posqedica. Da su donacije utro{ene na pravi na~in, danas ne bi bilo kolektivnih centara i imali bismo boqu privredu i infrastrukturu. Ostaje da se vidi da li }e budu}nost otkriti tajne iz pro{losti.

Mladen Ivani} pred Sudom BiH

Mladenu Ivani}u u Sudu BiH ukinuta prvostepena presuda

Politi~ka presuda uo~i samih izbora
Jasno je da ova presuda ide u korist Ivani}u pred oktobarske izbore i to se mora tako i ~itati na politi~koj karti, rekao Vasi}
PI[U: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net VEDRANA KULAGA vkulaga@glassrpske.com

na~in toj firmi omogu}ila daqu sje~u {ume u [umskom gazdinstvu “Ribnik“ - rekao je Vu~ini}.

SARAJEVO - Biv{i premi jer Re pu bli ke Srpske Mladen Ivani} oslobo|en je u petak u Sudu BiH optu`be za ne sa vjes tan rad u slu `bi, ~i me je uki nu ta prvostepena presuda kojom je bio osu|en na 18 mjeseci zatvora. Ova odluka suda je kona~na, a u wenom obrazlo`ewu sudija Hilmo Vu~ini} kazao je da Tu`ila{tvo BiH nije uspjelo da doka`e da je Ivani} svjesno kr{io zakon i po~inio krivi~no djelo koje mu se stavqa na teret. - Ne dos ta je do kaz da je o~igledno nesavjesno postupao kada je Vlada RS 18. jula 2001. godine donijela odluku o van sud skom po ra vnawu u ko rist pre du ze }a “Trgo ko merc“ iz Ribnika i na taj

VU^INI]: Tu`ila{tvo BiH nije uspjelo da doka`e krivicu
- Drago mi je {to je Sud po ka zao po tpu nu sa mos tal nost i do nio oslo ba |a ju }u odluku. Treba pustiti pravosu|e da bude odvojeno od politike. Ja sam se trudio da tako bude i tra`im od svih ostalih da isto to urade kazao je Ivani}. Za razliku od Ivani}a, ve }i na po li ti ~kih li de ra smatra da je upravo ukidawe presude lideru PDP-a uo~i izbora politi~ki potez. - Pred izbore, osloba|ati u vrijeme koje je tempirano da se ukine prvostepena presuda, govori da je ova odluka

politi~ka - rekao je predsjednik DNS-a Marko Pavi}. I iz vr{ni se kre tar SNSD-a Rajko Vasi} smatra da je ova odluka Suda BiH politi~ka. - Sve osude, optu`be, raniji procesi i presude imaju politi~ki kara kter, jer je do bar dio tih in sti tu ta, konkretno Tu`ila{tvo BiH i Sud BiH, ustanovqen kao politi~ki institut - rekao je Vasi}. Stva ri ma ko je su stavqane na teret Ivani}u, prema Va si }e vom mi{qewu, trebalo je da se sudi u sudovima RS, a ne BiH, jer bi u tom slu~aju bila mnogo mawa politizacija. - Jasno je da ova presuda ide u korist Ivani}u pred okto bar ske izbo re i to se mora tako i ~itati na politi~koj karti - rekao je Vasi}. Pot pred sje dnik SDS-a

Ogwen Tadi} izjavio je da je za do voqan {to je Iva ni} oslo bo |en op tu `bi, kao i drugi Ivani}ev koalicioni partner lider SRS RS Milanko Mihajlica.

Popovi}
Kandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS Saveza za demokratsku Srpsku Rajko Papovi} smatra da je ovakvu presudu trebalo o~ekivati, jer je bila na “klimavim nogama“, ali da u woj ima politike. - Mislim da u dono{ewu ove odluke uo~i izbora ima i politike. U ovoj zemqi nikada nijedna presuda ni tu`ba protiv neke javne li~nosti ili politi~ara nije bila bez primjesa politike - rekao je Papovi}.

Milorad Dodik i Igor Radoji~i} razgovarali sa ^arlsom Ingli{om

RS za integralno rje{ewe vojne imovine
BAWALUKA - Premijer RS Milorad Dodik rekao je u petak u Bawaluci ameri~kom ambasadoru u BiH ^arlsu In gli {u da je Srpska spremna da ispo{tuje odluku Evrop skog su da za qud ska pra va u “slu ~a ju Sej di} i Finci“. Biro Vlade RS za odnose s javno{}u saop{tio je da su Dodik i Ingli{ razgovarali o aktu el noj po li ti ~koj situaciji u BiH, problemu rje{avawa pitawa raspodjele imo vi ne u BiH i o ispuwavawu uslo va za zatvarawe supervizije u distriktu Br~ko. Pred sje dnik Na ro dne skup{tine RS Igor Radoji~i}, tokom odvojenog sastanka sa In gli {om u pe tak, za lo `io se za in te gral no rje{ewe vojne imovine, perspe kti vnih i ne per spe kti vnih lokacija istovremeno, putem sporazuma vlada RS i FBiH i Savjeta ministara BiH. Ka bi net pred sje dni ka NSRS saop{tio je da je Radoji~i} prenio Ingli{u pozna te sta vo ve vlas ti RS o na~inu raspodjele dr`avne imovine, te da je, po pitawu ustavnih reformi, RS opredijeqena da na konstruktivan na ~in ri je {i pi tawe pre su de Evrop skog su da za qudska prava u Strazburu. jeqenost za podr{ku evroatlan tskim in te gra ci ja ma BiH. Ra do ji ~i} i In gli{ izrazili su spremnost da se u tra`ewu rje{ewa za preostali problem snabdijevawa Br~ko dis tri kta elek tri ~nom energijom nastave razgo vo ri u in te re su svih zainteresovanih subjekata, a posebno gra|ana Br~ko distrikta. Na sastanku je bilo rije~i i o ispuwavawu uslova i ciqevima za transformaciju Kancelarije visokog predstavnika. V. K.

Istra`na komisija za tro{ewe donatorskih sredstava u BiH
Svim organizacijama koje nisu dostavile podatke o dobijenim donacijama bi}e upu}ena opomena pred tu`bu.

Rijaset Islamske zajednice BiH
Jedini od vjerskih zajednica u BiH koji nisu dostavili komisiji tra`ene podatke o tro{ewu donatorskih sredstava.

SPREMNOST za rje{avawe problema struje u Br~kom
Ingli{ je upozorio na potrebu uzdr`avawa od bilo kakvih unilateralnih akcija po pitawu dr`avne imovine, {to se odno si i na dono{ewe entitetskog zakona, i po no vio opre di -

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 5

Zbog davawa 8,3 miliona dolara za podr{ku Hamasu

Ha{ki tribunal

Izvje{taj CIA iz 1996. o islamskim dobrotvornim organizacijama na Balkanu pokazuje da je direktor IHH kancelarije u Sarajevu bio povezan sa iranskim operativcima

Wema~ka zabranila organizaciju IHH

Mi}o Stani{i} na privremenoj slobodi
HAG - Ratni ministar unutra{wih poslova u vladi bosanskih Srba Mi}o Stani{i} bi}e iz pritvora Ha{kog tribunala pu{ten na privremenu slobodu u Srbiju tokom predstoje}e qetwe pauze u radu suda, saop{teno je u petak u Hagu. Odlukom sudskog vije}a, Stani{i} }e 23. jula iz pritvora u [eveningenu biti preba~en u Beograd, odakle }e morati da se vrati 13. avgusta na nastavak su|ewa, prenose agencije. Stani{i}u se pred Tribunalom sudi po optu`nici za ubis tva, pro gon, mu ~ewe i is trebqewe Mu sli ma na i Hrva ta u BiH od apri la do de cem bra 1992. Za je dno sa Stani{i}em, Tribunal sudi i tada{wem na~elniku Slu`bi dr`a vne bez bje dnos ti u Bawalu ci Sto ja nu @upqaninu.

Mom~ilo Mandi}

“Mladi} slao ministre Srpske da hrane sviwe“
HAG - Biv {i mi nis tar pravde RS Mom~ilo Mandi} izjavio je u petak na su|ewu Radovanu Karayi}u pred Ha{kim tribunalom da general Rat ko Mla di} ni je po{tovao civilnu vlast RS, ukqu~uju}i i Karayi}a, i da ga niko nije mogao smijeniti, prenose agencije. K ao pri mjer sa mo voqe ko man dan ta V oj ske RS pre ma ci vil nim or ga ni ma, Man di} je na veo da je Mla di} 1993. uhap sio de set mi nis ta ra, me |u ko ji ma je bio i mi nis tar od bra ne Mi }o Nin ko vi}, i po slao ih u Han Pi je sak da de se tak da na hra ne sviwe. Karayi} je u petak prijepo dne za vr{io una krsno ispitivawe Mandi}a, a tu`ioci su u nastavku su|ewa izveli svog sqede}eg svjedoka, sarajevskog qekara Milana Mandilovi}a.

Protesti u Sarajevu poslije napada na flotilu koja je prevozila pomo} IHH PRIREDIO: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

JERUSALIM - Wema~ko Ministarstvo unutra{wih poslova zabranilo je rad me|unarodne Fondacije za humanitarnu pomo} (IHH) zbog davawa 8,3 miliona dolara za podr{ku Hamasu, objavio je CBN News. Wema~ka je ranije zauzela stav da novac koji se upla}uje za humanitarnu pomo} Hamasu mo`e da poslu`i za teroristi~ke aktivnosti. Wema~ki vo|a IHH Mustafa Ioldas rekao je da }e se `aliti na odluku wema~ke vlade. IHH tvrdi da se bavi humanitarnim radom, da podr`ava bolnice, siroti{ta, gradi yamije, ali pored toga, obezbje|uje sredstva i logisti~ku podr{ku za teroristi~ke organizacije Hamas i Muslimansko bratstvo. Wema~ki Informativni centar za terorizam opisuje IHH kao “radikalnu islamsku organizaciju“. Poslije napada na konvoj IHH u pojasu Gaze, kojim su radikalni islamisti prevozili pomo} za Palestinu, Stejt department je potvrdio da IHH ima bliske veze sa Hamasom, a

trenutno razmatra da li da IHH ozna~i kao stranu teroristi~ku organizaciju. IHH istra`uje i ameri~ko Ministarstvo finansija. Portparol Stejt departmenta Mark Toner rekao je da je to dug proces. - Znamo da su se predstavnici IHH sastali sa visokim zvani~nicima Hamasa u Turskoj, Siriji i Gazi tokom protekle tri godine - saop{tio je Stejt department. Istraga je uslijedila nakon {to je grupa od 87 senatora poslala pismo predsjedniku SAD Baraku Obami kojim tra`i da se IHH stavi na spisak teroristi~kih organizacija. Stejt department ranije je zabranio Ahmetu Faruku Unsalu,

~lanu IHH i organizatoru flotile za Gazu, ulazak u SAD. IHH je formirana 1992. godine s ciqem pomagawa Muslimanima u BiH, a i danas je aktivna u BiH.

IHH AKTIVNA organizacija u BiH
U izvje{taju “Od rata u Bosni do flote u Gazi“, koji je objavila Me|unarodna mre`a analiti~ara, navedeno je da su direktori i zvani~nici bh. kancelarija IHH tokom rata bili pripadnici jedinice “El muyahedin“. Prema tom izvje{taju, u Sarajevu je u kancelariji IHH direktor bio Hakan ^elik. U izvje{taju se navodi da je on stigao u Sarajevo u julu

Liste
Wema~ka smatra Hamas, palestinsku frakciju u pojasu Gaze, teroristi~kom grupom. Zemqa je zabranila bilo kakve organizacije koje podr`avaju Hamas. Stejt department i Ministarstvo finansija SAD mogu da ozna~e lica, grupe i druge zemqe kao teroristi~ke ili kao sponzore terorizma. Na listi stranih teroristi~kih organizacija su Hamas, Hezbolah i “Al-Kaida“, a na listi sponzora terorizma Sirija, Iran, Kuba i Sudan.

1994. godine iz Zenice, gdje je bilo sjedi{te “El muyahedina“. U izvje{taju se navodi da je drugi IHH zvani~nik, Hakan Bokoglu, zamjenik direktora IHH Kancelarije u Sarajevu, “bio pripadnik 7. muslimanske brigade od 1. septembra 1992. do 1. jula 1994“. Jo{ jedan IHH zvani~nik, Osman Atalaj, turski dr`avqanin, upisan je kao ~lan muyahedinske brigade. On je bio prisutan i tokom napada na konvoj koji je navodno prevozio humanitarnu pomo} za Gazu. U vrijeme rata u BiH, IHH je do{la pod kontrolu snaga NATO-a, koji ju je ozna~io kao sumwivu organizaciju. Izvje{taj CIA iz 1996. godine o islamskim dobrotvornim organizacijama na Balkanu pokazuje da je IHH imala veze sa “Iranom i ekstremisti~kim grupama iz Al`ira“ i da je direktor IHH kancelarije u Sarajevu bio povezan sa iranskim operativcima“. IHH se kasnije pojavila u nekoliko antiteroristi~kih istraga o pru`awu skloni{ta, falsifikovawu dokumenata, oru`ja i novca za teroriste koji su putovali u borbe u Avganistan, BiH, ^e~eniju ili Irak.

Mom~ilo Mandi} u Tribunalu

FOTO: GLAS SRPSKE

Institut za nestala lica BiH

O nalazima pismeno obavije{tene porodice
SARAJEVO - Institut za nestala lica BiH pisanim je putem obavijestio 30 porodica nestalih lica za koje je u Institut stigao pozitivan DNK nalaz i preliminarno utvr|en identitet nestalog lica, javila je Srna. Iz In sti tu ta se na vo di da su na la zi odmah po do bi jawu prosqe|i va ni pos tu pa ju }im okru `nim tu `i la{ tvima i Zavodu za sudsku medicinu u Bawaluci s ciqem spro vo |ewa iden ti fi ka ci je kao sud sko-is tra `ne radwe. - In stitut je, s ob zirom na to da se po ovim nalazima nije postupalo, iako je za to vi{e puta pisa nim putem urgirano kod nekih tu`ila{tava, bio prinu|en da pisanim pu tem obavijesti porodice nestalih za ~ije je ~la nove utvr|en preliminarni identitet - saop{teno je iz Instituta.

Predstavnici Srba o formirawu komisije za utvr|ivawe istine o Sarajevu

Tu`ila{tvo BiH da pokrene istragu
BAWALUKA - Tu`ila{tvo BiH treba da pokrene istra gu pro tiv od go vor nih u Vladi FBiH zbog neutvr|ivawa is ti ne o stra dawu Srba u Sarajevu. Rekao je to u petak rukovodilac Koordinacionog tima Re pu bli ke Srpske za procesuirawe ratnih zlo~ina i tra`ewe nestalih Sta{a Ko{arac poslije sastanka sa srpskim delegatima u Do mu na ro da Par la men ta FBiH i predstavnicima Orga ni za ci je po ro di ca za robqenih, poginulih boraca i nestalih civila Isto~no Sarajevo u Bawaluci. On je istakao i pasivan roda insistira}e na tome da se sa ovom agonijom prekine i da Vla da FBiH ko na ~no for mi ra ko mi si ju ko ja }e ra di ti na rje {a vawu ovog problema i da se ispo{tuje FBiH [TO PRIJE odluka suda, jer je to wihova treba da odgovori obaveza - istakao je potpredporodicama stradalih sje da va ju }i Do ma na ro da Par la men ta FBiH Dra go Na gla sio je da vlas ti Puziga}a. Pred sje dnik Or ga ni za FBiH pet godina ignori{u odluku Ustavnog suda BiH o ci je iz Is to ~nog Sa ra je va formirawu komisije za ut- Mir ko Vra ni} na gla sio je vr|ivawe istine o sudbini da su po ro di ce stra da lih nes ta lih sa ra jev skih Srba, nezadovoqne radom institu{to Tu`ila{tvo BiH mora ci ja BiH, po se bno Vla de FBiH, Instituta za nestada procesuira. - Na prvoj sjednici Par- la li ca BiH, Tu `i la{ tva lamenta FBiH predstavnici BiH i Vlade Kantona SaraKluba delegata srpskog na- jevo. V. [. odnos Kancelarije visokog predstavnika prema ovom pitawu, koja vr{i diskriminaciju prema stradawu Srba u proteklom ratu.

INSTITUT
Vrani} je naglasio da je veliki problem i nedostatak Instituta za tra`ewe nestalih lica BiH neizvr{avawe obaveze da formiraju centralnu evidenciju nestalih. - U Institutu mo`da strahuju da bi formirawem CENa do{li do zakqu~ka da je mo`da stradalo vi{e Srba u Sarajevu, nego Bo{waka u Srebrenici - rekao je Vrani}.

Beogradski hostel “Fair“ uvrstio je u svoju ponudu za inostrane turiste program “Pijani vikend“ u Beogradu, petkom i subotom ili subotom i nedjeqom, po cijeni od 39 evra, javio je Tanjug. Program ukqu~uje transport od aerodroma, `eqezni~ke ili autobuske stanice, poslije ~ega slijedi do~ek uz doma}u {qivovicu. Poslije doru~ka, predvi|ena je {etwa Skadarlijom i ru~ak u restoranu “Tri {e{ira“, a od 17 ~asova slijedi “zagrijavawe“ za ludi no}ni provod po beogradskim klubovima i do~ek zore uz cigansku muziku na brodu. Drugi dan je za slobodne aktivnosti, a gosti u okviru aran`mana imaju i deset ~a{ica doma}e {qivovice, pet krigli hladnog piva i pet koktela.

6 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Provjera spremnosti u slu~aju poplava

Dru{tvo
Be~ki ekonomski institut

SARAJEVO - U Sarajevu je u petak zavr{ena ~etvorodnevna radionica u oblasti za{tite i spasavawa tokom koje je izvr{ena provjera spremnosti svih aktera ukqu~enih u djelovawe u slu~aju poplave u BiH. - Radionica se bavila na~inom wihove komunikacije, tra-

`ewa pomo}i Oru`anih snaga, me|unarodne pomo}i, komunikacijom sa koordinacionim tijelom koje bi djelovalo u slu~aju progla{ewa stawe prirodne ili druge nesre}e na teritoriji cijele BiH - izjavio je Srni {ef Odsjeka za strate{ko planirawe pri Ministarstvu bezbjednosti BiH Idriz Brkovi}.

Najvi{e nezaposlenih u BiH i Makedoniji
BAWALUKA - Makedonija sa 33 procenta nezaposlenih do kraja godine ostaje na evropskom vrhu po broju qudi bez posla, dok je druga BiH sa 27 odsto, navodi Be~ki ekonomski institut. Prema broju nezaposlenih poslije BiH slijede Srbija, Crna Gora i Albanija, dok je Slovenija sa osam procenata nezaposlenih dr`ava sa najmawim brojem qudi bez posla u centralnoj i jugoisto~noj Evropi, prenose agencije. Od zemaqa iz biv{e SFRJ u Hrvatskoj i Srbiji se do kra ja go di ne o~e ku ju in ves ti ci je po mi li jar du evra, u Crnoj Gori 500 miliona, u Albaniji 400 i BiH 300 miliona evra.

Visoke temperature u Srpskoj lo{e uti~u na zdravqe stanovnika
FOTO: S. ILI]

Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ BiH

Predstoje}i izbori sudbonosni
MOS TAR - Pred sje dnik HDZ BiH Dra gan ^o vi} izjavio je u petak da su op{ti izbori u oktobru istorijski i sudbonosni jer }e poslije wih biti jasno kako stoji koja politi~ka opcija u BiH, javila je Srna. Poslije sjednice Glavnog i Ope ra ti vnog Izbor nog {taba HDZ BiH u Mostaru, ^ovi} je izrazio nadu da }e poslije izbora biti pokrenuto i pitawe ustavnih promjena u BiH. On je na gla sio da su u ovoj stran ci za do voqni prvom fa zom pre di zbor ne kampawe, isti~u}i da }e zadati ciq od 130.000 glasova za HDZ BiH na pred sto je }im izborima sigurno biti ispuwen, pa ~ak i pre ma {en.

Zbog tropskih vru}ina pove}an broj pacijenata
Pomo} qekara najvi{e tra`e kardiolo{ki i neurolo{ki bolesnici, te pacijenti sa respiratornim smetwama i visokim pritiskom, ka`u u domovima zdravqa
PI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com Boravak na suncu treba izbjegavati od 11 do 17 ~asova

BAWALUKA - Toplotni talas koji je zahvatio Srpsku ne ga ti vno uti ~e na zdravqe stanovnika, pa su

Osvje`ewe u nedjequ
U Republi~kom hidrometeorolo{kom zavodu kazali su da }e se visoke temperature vazduha zadr`ati i u subotu, kada }e se u ve}ini op{tina kretati od 34 do 37 stepeni Celzijusovih, dok se u nedjequ o~ekuje pad temperature za pet stepeni. - U poslijepodnevnim ~asovima u nedjequ o~ekuju se pquskovi s grmqavinom, a mogu}e su i elementarne nepogode. Ve} u ponedjeqak mo`e se o~ekivati stabilizacija vremena, a visoke temperature iznad 33 stepena Celzijusova Srpsku }e zahvatiti ponovo od srijede - kazali su u Republi~kom hidrometeorolo{kom zavodu.

Dragan ^ovi}

FOTO: GLAS SRPSKE

Srpska demokratska stranka

Neravnopravan polo`aj medija
BAWALU KA - Srpska demo krat ska stran ka po zva la je u petak Vladu Republike Srpske i SNSD da objasne gra |a ni ma na osno vu ko jih kri te ri ju ma su po di je li li novac za medijske projekte, i to prije nego {to je javni poziv zavr{en, navode}i da su na taj na~in ostali mediji dovedeni u neravnopravan polo`aj, javila je Srna. U saop{tewu stranke isti~e se da je namjera bila da se medijima po{aqe poruka da bi mogli ostati bez pomo}i ukoliko se aktivno ne ukqu~e u kampawu podr{ke SNSD-u.

~ekaonice domova zdravqa ovih dana prepune. Broj pa ci je na ta ko ji se javqaju u Slu`bu hitne medicinske pomo}i Doma zdravqa u Bijeqini posqedwih dana po ve }an je za oko 60 od sto zbog tropskih vru}ina. - U re do vnim uslo vi ma dnevno se javqa oko 130 pacijenata, u ~etvrtak je bilo skoro 200, a u subotu o~ekujemo jo{ vi{e pacijenata - kazao je di re ktor Do ma zdravqa Zlatko Maksimovi}. On je dodao da pacijenti koji imaju visok krvni pritisak, sr~ani i hroni~ni bolesnici, moraju da tokom vrelih dana redovno mjere pritisak prije svakog uzimawa terapije, a pacijenti sa sni`enim krvnim pritiskom treba da rashla|uju te~nost koju piju jer tako pritisak vra}aju u normalu. Maksimovi} je upozorio da se usqed visokih temperatura mogu javiti sun~anica i toplotni udar, koji mo`e biti fatalan. - Kada se do`ivi toplotni udar, znojewe i hla|ewe

organizma prestaje, tako da ~ovjek vi{e ne mo`e da kontroli{e temperaturu organizma - objasnio je Maksimovi}. Portparol Doma zdravqa Bawaluka Du{ica Stankovi} potvrdila je da je zbog visokih temperatura u slu`bama hitne medicinske pomo}i pove}an broj pacijenata i ku}nih posjeta.

BROJ PACIJENATA u Bijeqini ve}i za 60 odsto
- U Hitnu pomo} najvi{e se javqaju kardiolo{ki i neurolo{ki bolesnici, te paci jen ti sa re spi ra tor nim smetwama i visokim pritiskom - kazala je Stankovi}eva i dodala da pacijentima savjetuju redovno uzimawe terapije, izbjegavawe boravka na suncu od 11 do 17 ~asova, adekvatnu za{titu tijela, smawivawe fizi~kih aktivnosti, kao i uno{ewe {to vi{e te~nosti u organizam. Specijalista porodi~ne medicine prijedorskog Doma zdravqa Zemira Ahmi} kazala

je da je i u ovoj op{tini pove}an broj pacijenata koji se javqaju zbog problema izazvanih visokim temperaturama. Qekari savjetuju stanovnicima koji se kupaju u rijekama da ne ulaze naglo u vodu poslije du`eg izlagawa suncu jer bi mo gli ugro zi ti zdravqe. Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mi{i} pozva la je po slo dav ce ~i ji radnici rade na otvorenom da izvr{e preraspodjelu radnog vremena i da u periodu od 11 do 17 ~asova radnike po vu ku sa ra dnih mjes ta, a izgubqeno radno vrijeme nadoknade u drugom terminu. - Ne smijemo dozvoliti da ra dni ci os ta nu izlo `e ni ovim to plo tnim uda ri ma. Zdravi qudi na temperaturi od 37 ili 39 stepeni ne mogu da budu produktivni na radnom mjestu - kazala je Mi{i}eva. Iz Auto-moto saveza Republike Srpske savjetovali su gra|anima da izbjegavaju da putuju u vrijeme kada su temperature najve}e.

U Srpskoj }e kasniti berba duvana zbog vremenskih nepogoda

Prinosi duvana umaweni za 50 odsto
BAWALUKA - Berba duvana u najve}em dijelu Srpske kasni}e zbog obilnih padavina koje su zadesile RS u toku ove godine, a proizvo|a~i duvana strahuju da bi prinosi mo gli da bu du umaweni za najmawe 50 odsto. Re kao je ovo “Gla su Srpske“ predsjednik Udru`ewa uzgajiva~a duvana RS Marko Mitrovi}. - Velike vru}ine koje su sada zahvatile na{u zemqu tako|e }e se negativno odraziti na prinose duvana - kazao je Mitrovi}. On je naglasio da su ove godine proizvo|a~i duvana ugro`eni te da }e na tr`i{tu Srpske preo vla da ti strane cigarete koje su mnogo skupqe. kazao je Mitrovi} i dodao da cijene duvana nisu mijewane u posqedwih deset godina, te da je za tre}u klasu cijena duvana 2,40 feninga po kilogramu. Mitrovi} je istakao da bi cijena duvana trebalo da se pove}a jer jedino na taj na~in proizvo|a~i mogu da budu na nekom dobitku ove godine. Mitrovi} je kazao da je ove godine duvanom zasa|eno oko 950 hektara zemqi{ta. Prema wegovim rije~ima, u Srpskoj ima pet otkupqiva~a duvana, a ne postoji nijedan prera|iva~ duvana. M. Mi.

Podsticaji
Mitrovi} je kazao da se podsticaji za proizvodwu duvana umawuju iz godine u godinu. - Lani su podsticaji iznosili 1,5 maraka po kilogramu suvog duvana. Novim pravilnikom ove godine predvi|eno je da podsticaji za proizvodwu duvana budu oko 0,75 feninga po kilogramu - kazao je Mitrovi}.

Milorad Dodik

Mediji koji ponude projekte dobi}e novac
MODRI^A - Predsjednik Vla de RS Mi lo rad Do dik izjavio je u petak da }e medijima koji ponude projekte na ra spi sa ni ja vni po ziv biti odobrena sredstva iz buyeta, javila je Srna. Dodik je odbacio optu`be opozicionih stranaka u RS da je dodjeqivawe dva miliona KM za medijske projekte kupovawe izbora, isti~u}i da je Vlada RS planirala u buyetu sredstva za medijske ku}e koje dostave projekte na raspisani javni poziv.

PROIZVODWOM duvana bavi se oko 1.000 proizvo|a~a
Mitrovi} isti ~e da se proizvodwom duvana u Srpskoj bavi oko 1.000 proizvo|a~a. - Najve}i dio proizvo|a~a duvana, oko 70 odsto je u Posavini, a oko 30 odsto u Semberiji i Hercegovini -

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 7

Indeks potro{a~kih cijena pove}an za 2,7 odsto
BAWALUKA - Ukupan indeks potro{a~kih cijena u prvom polugodi{tu ove godine ve}i je za 2,7 odsto nego u istom periodu 2009. godine, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske. Najve}i rast od 30,9 odsto u ovom periodu registrovan je kod kategorije duvana i alkoholnih pi}a, javila je Srna. Indeks cijena prevoza u prvih {est mjeseci ve}i je za 8,9 odsto, indeks cijena stanovawa za 5,3 odsto, a indeks cijena zdravstva za 3,2 odsto nego u istom periodu lani. Junski indeks potro{a~kih cijena nije se mijewao u odnosu na maj.

Vijesti

Postignut dogovor izme|u Vlade Republike Srpske i austrijske firme

PURS

Vlada Srpske raskinula ugovor sa "[trabagom"
Ve} ima interesa drugih kompanija da preuzmu koncesioni ugovor od “[trabaga”. Vlada RS }e se najvjerovatnije opredijeliti za nekog novog koncesionara, ali postoji mogu}nost i da uz pomo} kreditnih linija na pojedinim pravcima sama radi, kazao ^ubrilovi}
PRIREDILA: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

U Briselu o poreskim prihodima
BAWALUKA - Poreska uprava RS u~estvovala je u radu 14. Generalne skup{ti ne In trae vrop ske aso ci ja ci je po res kih uprava (IOTA) u Briselu, na kojoj je raspravqano o novim izazovima i efekti ma do bro voqnog iz vr{a vawa oba ve za i poreskih prihoda u vrijeme ekonomske krize, javila je Srna. Delegati iz 45 ze maqa ra zmi je ni li su svoja specifi~na iskustva i stru~ne ideje kako u ekonomskoj krizi posti}i punu efikasnost izvr{avawa obaveza.

Livawski kanton

Od koncesija napla}eno 135.000 KM
LI VNO - Mi nis tar stvo privrede Livawskog kantona do sada je potpisalo 26 koncesionih ugovora sa koncesionarima investitorima, a od izdatih koncesija napla}eno je 135.000 KM, potvrdio je pomo}nik ministra privrede i predsjednik Komi si je za iz da vawe kon ce si ja Ma te [i {ko, prenijela je Srna.
Nedeqko ^ubrilovi} FOTO: ARHIVA

BAWALUKA - Vlada RS ras ki nu la je kon ce si oni ugovor s austrijskom firmom “[trabag“ o izgradwi auto pu te va u Srpskoj, a u idu }em pe ri odu pred sto je pregovori sa kompanijama za in te re so va nim za iz gradwu autoputeva u RS. Ova odluka donesena je na sjednici Vlade u ~etvrtak. Ministar saobra}aja i veza RS Nedeqko ^ubrilovi} rekao je da je Vlada RS sa “[trabagom” postigla dogovor o prenosu svog udjela iz zajedni~ke kompanije Javnog preduze}a “Autoputevi RS“ na Srpsku, prenose agencije.

Biha}
- Vlada RS }e za oko 90 odsto dionica “[trabagu” isplatiti 200.000 evra, {to je nadoknada za dosad ura|eni posao u Srpskoj, a kompanija koja preuzme koncesioni ugo vor na do kna di }e Vla di RS do sa da{we tro {ko ve rekao je ^ubrilovi}. On je rekao da }e uz finansijsku nadoknadu Vlada od “[trabaga” preuzeti dokumentaciju koju je ova kompa ni ja ra di la u pro te kle dvije i po godine, a Vlada RS u cjelosti preuzima na kori{tewe mre`e autoputeva. ^ubrilovi} je naglasio da ve} ima interesa drugih kompanija da preuzmu koncesioni ugovor od “[trabaga”. - Vlada RS }e se najvjerovatnije opredijeliti za nekog novog koncesionara, ali postoji mogu}nost i da uz pomo} kreditnih linija na pojedinim pravcima sama radi - kazao je ^ubrilovi}. banka i Evropska banka za obno vu i ra zvoj ni su da li “[trabagu” kreditna sredstva upravo iz razloga {to je koncesioni ugovor sklopqen direktnom pogodbom - podsjetio je ^ubrilovi}, dodav{i da je na lo{ is hod ugovora sa “[trabagom” utica la i svjet ska eko nom ska kriza. Austrijski koncern je krajem 2006. godine sklopio direktan dogovor s Vladom RS, a iz gradwa od oko 400 kilometara autoputa sa tridesetogodi{wom koncesijom dogovorena je krajem novembra 2008. godine.

Pomo} povratnicima
BI HA] - Pred sta vni cima tri povratni~ke poro di ce sa po dru ~ja Martin Broda u petak su uru ~e ni mo to kul ti va to ri, ko je je do ni rao UN HCR, ja vi la je Srna. Mo to kul ti va to ri sa prikqu~cima i motorna pi la uru ~e ni su Goj ku Kne `e vi }u iz na seqa Ma li Cvje tni} i Mio dragu Karanovi}u iz Malog O~i je va, a mo tor na pila @eqku Vuji~i}u iz Velikog O~ijeva.

KOMPANIJA koja preuzme ugovor nadoknadi}e Vladi tro{kove
On je do dao da pos to ji mogu}nost da se “[trabag” ponovo pojavi kao partner, jer je ona korektna firma, te da bi u tom slu~aju koncesija bila definisana kroz postupak javnog ogla{avawa, a ne direktnom pogodbom kao {to je bilo do sada. - Evropska investiciona

USLOV ZA KREDIT
^ubrilovi} je ranije rekao da su eventualni budu}i partneri upoznati s ~iwenicom da Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj ne}e da daju kredite za koncesione ugovore sklopqene direktnom pogodbom, isti~u}i da potencijalni investitori to ne postavqaju kao uslov jer ne}e koristiti sredstva od ovih banaka.

Na grani~nim prelazima u Srpskoj zasad nema du`ih zadr`avawa

Ve}e gu`ve na granici o~ekuju se za vikend
BAWALU KA - Iako je po ~e la se zo na go di{wih odmora, u Republici Srpskoj nisu zabiqe`ena du`a ~ekawa na grani~nim prelazima, is ta kli su u pe tak u Auto-moto savezu RS. - Naj du `a ~e kawa za biqe`ena su na grani~nom prelazu Gradi{ka, gdje je zastoj trajao pola ~asa, dok se na gra ni ~nom pre la zu Doqani ~ekalo oko 20 minuta rekli su u AMS. Prema mi{qewu nadle`nih, ve}e gu`ve o~ekuju se tokom vikenda.

Fond UN

NA PRELAZU u Gradi{ci ~eka se pola ~asa
- U idu}em periodu o~ekuje se zna~ajnije pove}awe gu `vi i vo zi la na gra ni ~nim prelazima u Srpskoj, te du`a zadr`avawa s obzirom na to da je po~ela turisti~ka sezona, kada veliki broj stanovnika odlazi na godi{we odmore - naveli su u AMS.

Na gra ni ~nom pre la zu Brod posqedwih da na ni je bilo du`ih zadr`avawa prilikom prelaska granice niti je zabiqe`ena pove}ana frekvencija vozila. - Uglavnom se radilo o kra}im zadr`avawima koja su pri mje tna to kom ~i ta ve godine - istakli su u AMS i dodali da je primije}en ve}i broj gra|ana iz Evrope koji tokom qeta dolaze u Srpsku zbog posjete porodici i prijateqima. D. K.

Paso{i
U Centrima javne bezbjednosti Bawaluka i Doboj potvrdili su da nema gu`vi i du`ih ~ekawa u redovima kada je u pitawu izdavawe li~nih dokumenata, putnih isprava i registracije vozila. - Gu`ve za izdavawe paso{a i ostalih dokumenata nisu velike, osim oko 17 ~asova, kada je pove}an broj stanovnika koji predaju zahtjeve - rekla je portparol CJB Bawaluka Gospa Arsenovi}. Portparol CJB Qerka Stanimirovi} rekla je da se u Doboju zahtjevi gra|ana primaju odmah, a dokumenta se izdaju u zakonom predvi|enom roku, pa ~ak i ranije. - Mogu}e je da do|e do povremenog pada sistema, kada se stvore mawe gu`ve, ali tada produ`avamo radno vrijeme kako bismo primili zahtjeve - kazala je Stanimirevi}eva.

Xender centru 1,4 miliona dolara
SARAJEVO - Fond UN za ravnopravnost polova dodijelio je grant od 1,4 mi li ona do la ra Yen der cen tru FBiH, ko ji je izra dio tro go di{wi “Program za unapre|ewe ravnopravnosti polova i `enskih prava na lokalnom ni vou“, ja vi la je Srna.

8 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Po~ele “Ilindanske sve~anosti“ u Pelagi}evu

Kroz RS
Udru`ewe malih i sredwih preduze}a

PELAGI]EVO - Otvarawem no}nog turnira u malom fudbalu “Pelagi}evo 2010“, u petak uve~e po~ele su “Ilindanske sve~anosti“, koje se organizuju povodom krsne slave ove posavske op{tine, Svetog proroka Ilije. U okviru “Ilindanskih sve~anosti“, koje }e trajati do 2.

avgusta, bi}e odr`ane brojne kulturno-sportske manifestacije. Planirano je odr`avawe Gastro susreta na jezeru u Pelagi}evu, Me|unarodni festival folklora, Likovna izlo`ba, Kwi`evno ve~e, Paqewe lila, kao i ve~e odbojke. V. S.

Nerije{eno stambeno pitawe Veselinke Kreji} iz Gradi{ke

Zala`u se za privredni razvoj Zvornika
ZVORNIK - Udru`ewe malih i sredwih preduze}a iz Zvornika zalaga}e se da podsti~e rast i razvoj zvorni~ke privrede, kao i stvarawe ravnopravnih uslova za poslovawe svih ~lanica ove asocijacije, izjavio je u petak sekretar ovog udru`ewa Petar Spremo. On je rekao da }e se Udru`ewe zalagati za uspostavqawe saradwe sa svim relevantnim faktorima koji mogu pomo}i razvoju malih i sredwih preduze}a, prije svega sa lokalnom upravom, Privrednom komorom RS i agencijama koje poma`u privredni razvoj. - Utvr|eno je da na podru~ju zvorni~ke op{tine nedostaju podsticajna sredstva za privrednike, a op{tinske i republi~ke takse i naknade su previsoke - rekao je Spremo. On je dodao da }e udru`ewe staviti akcent na poboq{awe uslova poslovawa, kao i borbi protiv svih oblika izbjegavawa pla}awa poreza, odnosno sive ekonomije. S. S.

Prijeti da }e ubiti sina i sebe
Od svih briga i problema oboqela sam i mu` je po~eo da me zlostavqa. Nemam vi{e gdje da `ivim sa svojim sinom, koji je sada sa ocem u iznajmqenom stanu, kazala Kreji}eva
PI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com

Qetne vreline u Prijedoru

Kupa~i okupirali rijeku Sanu
PRIJEDOR - Visoka temperatura vazduha mnoge Prijedor~ane izvela je na obale rijeke Sane, koja je u ovim vrelim danima spasonosno rje{ewe za osvje`ewe. Prema podacima prijedorske Hidrometeorolo{ke stanice, temperatura vode Sane u petak ujutro u sedam ~asova

iznosila je 20,9 stepeni, a vodostaj 17 centimetara. U ribwaku “Sani~ani“ su zbog visoke temperature vode u jezerima, koja je dostigla 28 stepeni Celzijusovih, i znatnijeg smawewa kiseonika u woj, morali pribje}i smawenoj ishrani ribe. S. T.

Veselinka Kreji}

FOTO: N. LUGI]

Mladi tra`e rashla|ewe na rijeci

FOTO: S. TASI]

Centar za socijali rad u Rogatici

U Kumbor otputovalo 22 djece
ROGATICA - Na desetodnevni odmor u Kumbor u petak je otputovalo 22 djece iz Rogatice, ~ije su porodice socijalno-ugro`ene. Oni su na more oti{li u organizaciji Centra za so ci jal ni rad Ro ga ti ca, ko ji re ali zu je pro je kat Socijalizacija djece Republike Srpske 2010“. Sa mali{anima iz Rogatice, koji }e sa vr{wacima iz Sokoca, Novog Gora`da i Rudog boraviti u Kumboru, otputovalo je i troje djece iz bora~kih porodica, a sa wima su i uspje{ni |aci. Tu su i djeca iz vi{e~lanih porodica me|u kojima su i blizanci, bra}a Danko i Darko Karli}. Od 22 djece za wih 18 je ovo prvi boravak na moru. S. M.

GRA DI [KA – “Uze }u pi{toq i ubiti svog osamna es to go di{weg si na, a potom i sebe ako mi ne pomo gne te da ri je {im svo ju stambenu situaciju”. Ove ri je ~i Ve se lin ka Kreji} iz Gradi{ke uputila je na~elniku op{tine Gradi{ka Nikoli Kraguqu. - Na~elniku sam poslala pismo, jer nemam vi{e gdje da `ivim sa svojim sinom, koji je sada sa ocem u iznajmqenom sta nu - ka za la je Kre ji }e va ko ja se tre nu tno nalazi u Sigurnoj ku}i. Ona na gla {a va da su weni problemi po~eli 2008. godine kada je sklopila ugovor sa gra|evinskom firmom “Beton“ iz Gradi{ke za izgradwu stana. - Rok za kupovinu stana

bio je 30. oktobar 2008. godine i do ta da smo upla ti li 55.000 maraka. Me|utim, radovi su kasnili i dogovor je bio da se ostatak novca od 10.500 maraka uplati po zavr{etku izgradwe - ka`e Vese lin ka i do da je da po za vr{et ku iz gradwe sta na vi{e nije imala novca da doplati stan da bi se kona~no preselila i `ivjela u wemu sa sinom.

ZA KUPOVINU stana Kreji}i uplatili 55.000 KM
Kreji}eva dodaje da iako jo{ nisu uselili u stan, po~eli su da sti`u tro{kovi za struju, vodu i grijawe. - Od svih briga i problema oboqela sam i mu` je po~eo da me zlostavqa. Bolujem od dijabetesa i pet puta dne-

vno primam dvije vrste insuli na. Vid mi je osla bio i po~eli su da se javqaju prvi zna ci gan gre ne - ka za la je Kreji}eva i dodaje da bi se nekako i borila daqe protiv bolesti samo da se kona~no smjeste u svoj stan. U firmi “Beton“ kazali su da su do sada kontaktirali sa mo sa su pru gom Ve se linke Kreji}. - Nikada od nas nisu tra`ili da im se vrati novac koji su do sada uplatili. U novoizgra|eni stan ne}emo dopustiti da se usele dok se ne upla ti i os ta tak nov ca, jer niko nam ne garantuje da }e porodica to da u~ini - kazali su u firmi “Beton“. U ovoj firmi dodaju da, ka da su iz gra |e nu zgra du prijavqivali u “Elektrodistribuciju“ i “Toplanu“, mora li su pre da ti spi sak

stanara koji }e tu da `ive. - Porodica Kreji} tada nije bila sporna i mislili smo da }e pre os ta li no vac isplatiti na vrijeme i zbog to ga je stan pri javqen na wima - ka za li su u fir mi “Beton“.

Op{tina
U op{tini Gradi{ka kazali su da su pismo proslijedili Centru za socijalni rad u Gradi{ci te da }e oni odrediti da li je pomenutoj porodici potrebna pomo}. - [to se ti~e kupovine stana mi tu ne mo`emo ni{ta uraditi i to je izme|u porodice Kreji} i firme “Beton“ kazali su u Gradi{ci.

Penzioneri Borka i Petar Je{i} iz Rogatice uspje{ni povrtari

Dobra zarada iz plastenika
RO GA TI CA - Ka da su prije {est godina Borka i Petar Je{i} me|u prvim u Ro ga ti ci po di gli ma li plastenik za potrebe svoje po ro di ce, ni su mo gli ni pretpostaviti da }e im ova vrsta proi zvodwe pos ta ti glavni izvor prihoda. Je{i}i, koji su u me|uvremenu oti{li u penziju, pod plastenicima imaju oko 500 metara kvadratnih zemqi{ta. - Iz na{ih plastenika lani smo na{im kupcima u Sokocu i Rogatici isporu~ili ~etiri tone paradajza, 1,5 tona kras ta va ca, to nu pa pri ka. Prodali smo i mnogo jagoda, mladog luka, salate i {pinata - pri~a Borka, koja kao biv{i biolog i hemi~ar i najvi{e brine o stawu u plastenicima. trebqavamo vje{ta~ko |ubrivo, pesticide i insekticide i znamo da sve {to koristimo u na{oj kuhiwi, dajemo djeci i unucima, poklawamo prijateqima i prodajemo na{im mu{terijama, raste u zdravoj sredini - rekao je Je{i}. Ona je dodala da su wen suprug Pero i sin Andrija za du `e ni za te `e po slo ve oko odr`avawa plastenika. - Ja sijem rasad, rasa|ujem, wegujem biqke... Ove godine presadila sam vi{e od 700 strukova paradajza koji nosi rod kao rijetko kada. Posijala sam i dosta krastavaca, presadila paprika i o~ekujem dobru berbu - rekla je Borka. S. M.

ISPORU^ILI ~etiri tone paradajza
- Sve {to iza|e iz na{ih plastenika je bez hemije u svim fazama proizvodwe. Ne upo-

Djeca iz Rogatice pred odlazak u Kumbor

FOTO: S. MITROVI]

UDRU@EWE
S obzirom na to da je u Rogatici sve vi{e proizvo|a~a povr}a, Je{i}i smatraju da bi {to prije trebalo formirati udru`ewe koje bi posvetilo pa`wu tehnologiji u proizvodwi, ali i jedinstvenom nastupu na tr`i{tu, posebno oko suzbijawa nelojalne konkurencije i prekupaca koji gu{e proizvodwu.

Bile}a
STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom. HITNA POMO] U slu`bi hitne pomo}i obavqeno je 32 pregleda i 12 ku}nih posjeta.

Borka Je{i} u svom plasteniku

FOTO: S. MITROVI]

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 9

Za asfaltirawe puta u Kozluku 60.000 maraka
ZVORNIK - Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije BiH i op{tina Zvornik finansiraju sa 60.000 KM asfaltirawe puta u zvorni~koj mjesnoj zajednici Kozluk, saop{tio je u petak predsjednik Savjeta ove MZ Fadil Bawanovi}. On je rekao da se asfaltira dio puta od centra Kozluka do Kozlu~kog mosta u du`ini od 500 metara, odnosno puta za Male{i}. Prema wegovim rije~ima, u okviru ovih radova bi}e asfaltiran i plato ispred kozlu~ke xamije, ~ije je otvarawe predvi|eno za 24. jul. S. S.

Zabiqe`en rekordan broj putnika na uskotra~noj pruzi “[arganska osmica”

Garavi "}iro" prevezao Radnicima duguju 32 hiqade tu ris ta 950.000 maraka
Reuf Kapi}

FOTO: K. ]IRKOVI]

Kupqen dio preduze}a "Vihor" Bratunac

Putnici u vozu su qubiteqi starih pruga iz Engleske, Francuske, Wema~ke, Japana, Slovenije i drugih zemaqa ali i brojni kamperi, planinari, organizovane turisti~ke grupe ili porodice koje, na putu za more, naprave predah u Mokroj Gori, rekla Stameni}eva
PI[E: RADOJE TASI] krozrs@glassrpske.com

VI[EGRAD - Lo ko mo tiva parwa~a sa ~etiri vagona stara vi{e od stotinu go di na od apri la do ju la ove godine na uskotra~noj tu ris ti ~koj pru zi “[ar ganska osmica” prevezla je 32.000 putnika. - Ova kav in te res za vo`wu starim garavim “}irom”, od Kremana do Mokre Gore i Dobruna u Republici Srpskoj, prevazi{ao je sva na {a o~e ki vawa. In te re santno je i to {to je sve vi{e tu ris ta ko ji na javquju posjete Mokroj Gori - ka`e por tpa rol “Osmi ce” Ale ksandra Stameni}. Zbog sve ve}e zainteresovanosti turista za vo`wu “}i ri nom” kom po zi ci jom pored polazaka voza u 10.30 i 13.25 ~asova uvedena je jo{ jedna u 16.10 ~asova. - Putnici u vozu su qubiteqi starih pruga iz Engleske, Fran cus ke, Wema ~ke, Japana, Slovenije i drugih zemaqa ali i brojni kamperi, planinari, organizovane tu-

BRATUNAC - Bratuna~ko transportno preduze}e “Vihor” na licitaciji, koja je odr`ana u petak, kupila je firma “Automoto trejd” iz Srebrenice za 210.000 maraka. Okupqeni radnici “Vihora” nisu mogli da sprije~e odr`avawe licitaciju, na kojoj je prodato nekoliko objekata i zemqi{te ove firme, koja je uvedena u ste~aj 2006. godine. Ulazak u krug preduze}a radnicima su onemogu}ili pripadnici sudske policije koji su anga`ovani na zahtjev ste~ajnog upravnika Reufa Kapi}a. - S obzirom na to da pro{la licitacija nije odr`ana jer mi radnici nisu dozvolili da u|em u prostorije i da smo o~ekivali probleme, slu`beno smo tra`ili obezbje|ewe od Okru`nog privrednog suda iz Bijeqine - rekao je Kapi}. @arko Mi}i} rekao je u ime radnika da su namjeravali da onemogu}e prodaju preostalog dijela preduza}a, jer do sada nisu dobili ni{ta. - Ogor~eni smo na ste~ajnog upravnika, koji prodajom namiruje sve osim 120 radnika, kojima je “Vihor” ostao du`an oko 950.000 maraka - rekao je Mi}i}. K. ].

Trofej Vojina Kusi}a iz Srpca

Upecao soma te{kog 51 kilogram

Aleksandra Stameni}

FOTO: R. TASI]

risti~ke grupe ili porodice koje, na putu za more, naprave predah u Mokroj Gori i provozaju se legendarnim “}irom” - dodaje Stameni}eva. Qubiteqi starih `eqe-

znica obavezno izraze `equ da kompozicija nastavi put kroz kawone Ka mi {i ne i Rzava do manastira iz 14. vijeka u Dobrunu.

ZAKUP VOZA ko{ta od 1.000 do 2.000 maraka
- Srbi ja i BiH, kao i @eqeznice Srbije i RS dogovorile su se oko pojedonstavqewa procedure prelaska turista u vozu na grani~nim prelazima Kotroman i Vardi{te tako da putnici nemaju nikakvih problema na grani~nim linijama - isti~e Stameni}eva. Pro {le go di ne Mu zej sko-tu ris ti ~kom pru gom “[arganska osmica” preveze no je 70.000 tu ris ta. Tu -

risti~ki radnici u Mokroj Gori ka`u da je to rekord u pore|ewu sa sli~nim starim `eqeznicama u Evropi. Organizovane turisti~ke grupe i ekskurzije imaju priliku da zakupe vo`wu starim vozom. Cijena jedne vo`we koja traje 90 minuta ako vozi lo ko mo ti va dizel ka ko {ta oko 1.000 a ako je vu ~e parwa~a 2.000 maraka.

SRBAC - Srba ~ki spor - poku{avao da izvu~em na potski ribolovac Vojin Kusi} vr{inu - pri~a Vojin. D. J. upe cao je na ri je ci Sa vi kod Srpca soma dugog 197 cen ti me ta ra i te {kog 51 kilogram. S obzirom na to da se nije mogao izboriti sa ovom grdosijom, u pomo} mu je pritekao kolega Veli mir Jo vi ~i}, i tek po slije dva ~asa borbe som se ko na ~no pre dao vje {tim ribolovcima. - Sjedili smo na brodi}u i razgovarali, da bi se u jednom trenutku tlo pod nogama zaquqalo i po sli je {kripe role i {tapa shvatili smo da smo naletjeli na ka pi ta lan pri mje rak. Nekih pola sata sam soma Jovi} i Kusi} sa ulovom

FOTO: D. JOVI^I]

Vi{egrad
Na~elnik op{tine Vi{egrad Tomislav Popovi} je najavio da }e prvi voz sa “[arganske osmice” sti}i u grad na Drini i Rzavu 28. avgusta ove godine.

Inicijativa udru`ewa nacionalnih mawina

Uskoro regionalni savez
DOBOJ - U sqede}ih 30 dana trebalo bi da se osnuje Savez nacionalnih mawina regiona Doboj, saop{teno je u petak na konferenciji za novinare Inicijativnog odbora. - Ovaj savez trebalo bi da ~ine svih 17 nacionalnih mawina koje su organizovane u op{tinska udru`ewa ili to jo{ nisu uradile. Ciq je da na taj na~in {to boqe ostvarujemo svoja prava i da budemo ravnopravan partner u razgovorima sa lokalnim vlastima u regionu - rekao je predsjednik Inicijativnog obora za osnivawe ovog saveza, Dragan Markovi}. Sekretar Jevrejske op{tine Doboj Dario Atijas je rekao da nastoje da se okupe oko zajedni~kog saveza na regionu Doboj kako bi pomogli jedni drugima, oja~ali kapacitete svojih organizacija i zajedni~ki nastupali prema organima op{tina, me|unarodnim organizacijama i donatorima. Sl. P.

"]iro" na granici Srbije i BiH

Stambeno zbriwavawe bora~kih kategorija u Modri~i

MO DRI ^A - Pred sje dnik Vlade Republike Srpske Mi lo rad Do dik, mi nis tar rada i bora~ko-invalidske za{tite Rade Ristovi} i na~el nik op {ti ne Mo dri ~a Mladen Kreki} u petak su u Mo dri ~i uru ~i li kqu~e ve stanova za 24 porodice poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, javila je Srna. Izgradwu zgrade su finansirali Vla da RS i resor no mi nis tar stvo sa 717.000 KM i op{tina Modri~a sa oko 300.000 KM. Do dik je ista kao da }e

Krov nad glavom za 24 porodice
ove i sqede}e godine biti realizovan program stambenog zbriwavawa 5.600 porodi ca po gi nu lih bo ra ca i ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte kategorije, za koje je obezbije|eno 50 miliona maraka iz republi~kog buyeta i 25 miliona KM koje su obezbijedile lokalne zajednice, odnosno op{tine. - Vlada RS ne}e zaboraviti obaveze prema ovim kate go ri ja ma. Oba ve za Vla de Srpske je da u kontinuitetu rje {a va traj no stam be no zbriwavawe porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, a u ovom momentu najbitnije je rje{avawe pitawa zapo{qava ovih lica rekao je Dodik. On je na ja vio i po mo} doma}instvima koja su nastradala i pretrpjela {tete u nedavnim poplavama.

DODIK: Najva`nije zapo{qavawe bora~kih kategorija
Ristovi} je naglasio da }e RS trajno brinuti o poro-

dicama poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, ~iji su ~lanovi dali nemjerqiv doprinos stvarawu RS. Na~elnik op{tine Modri ~a Mla den Kre ki} re kao je da bez Vla de RS, odno sno re sor nog mi nis tar stva, stam be ni obje kat za porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide u Mo dri ~i ne bi bio izra|en, te naglasio veliku za slu gu pre du ze }a “[u me RS”, ko je je po mo glo pri li kom obez bje |i vawa zemqi{ta za objekat.

Prijedor
STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak i jedna djevoj~ica. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 57 pacijenta. VODA Uredno snabdijevawe vodom. POLICIJA Zabiqe`eno jedno naru{avawe javnog reda, jedno krivi~no djelo i dvije saobra}ajne nesre}e.

10 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Fijon: Evropa iz krize izlazi ja~a nego ikad

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

TOKIO - Predsjednik francuske vlade Fransoa Fijon rekao je da je Evropa jedinstvena u suo~avawu sa gr~kom du`ni~kom krizom i da }e iz krize iza}i ja~a nego ikad. Fijon je u petak u Tokiju kazao da Evropska unija i wen

zajedni~ki novac nisu u opasnosti, kao {to neki tvrde. - Oni koji su tokom posqedwih 60 godina uporno predskazivali neuspjeh evropskog projekta i neodr`ivost evra, pokazali su, po ko zna koji put, da nisu u pravu rekao je Fijon, prenijele su agencije.

Okon~an vi{emjese~ni postupak u slu~aju investicione prevare u SAD

15.11

-0.20

3.022,00

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO
Zvani~ni Promjena kurs kursa Vrijednost

2.38 4.01

-4.80 -4.98

240.38 1,307.26

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo SPARKASSE BANK DD BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR MAPEX DD MAGLAJ SOLANA DD TUZLA JKP JABLANICA D.D. JABLANICA (K4) SODASO HOLDING DD TUZLA, DD IHI TUZLA TAPETAR DD SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

155.00 21.61 3.80 74.00 37.14 1.25 12.00 170.00 19.00 8.00

-3.12 -0.87 -0.19 0.00 -7.15 2.46 -7.69 41.67 0.00 0.00

7,130.00 48,038.38 874.65 21,682.00 928.48 91.25 60.00 1,700.00 1,634.00 224.00

"Goldman Saks" ka`wen sa 550 miliona dolara
“Goldman“ Komisiji mora da plati kaznu od 300 miliona dolara, dok }e ostatkom sume biti nadokna|ena {teta klijentima koji su izgubili novac u investicijama
VA[INGTON - Finansijska kompanija “Goldman Saks“ postigla je nagodbu sa ame ri ~kom Ko mi si jom za har ti je od vri je dnos ti i berze (SEC) i pristala da plati 550 miliona dolara po gra |an skoj tu `bi, zbog prevare klijenata preko hipotekarnih investicija. Nagodbom je predvi|eno da “Goldman Saks“ Komisiji plati kaznu od 300 miliona dolara, dok }e ostatkom sume bi ti na do kna |e na {te ta klijentima koji su izgubili novac u investicijama, prenijele su agencije. Ovim poravnawem, do kojeg je do{lo u isto vrijeme kada je ameri~ki Senat odobrio najstro`u finansijsku reformu “Volstrita“ od Velike depresije iz tridesetih godina pro{log vijeka, zavr{en je spor koji je trajao vi{e mjeseci. Kazna koju }e “Goldman
Zgrada “Goldman Saksa“ u Wujorku FOTO: ROJTERS

Dogovor poslodavaca i sindikata

Pove}awe plata u Gr~koj do 2012.
ATINA - Poslodavci i sindikati u Gr~koj sklopili su trogodi{wi sporazum, koji predvi|a zamrzavawe plata u ovoj godini i povi{ice u idu}e dvije u skladu sa stopom inflacije u evrozoni. Dogovorom je obuhva}eno svih dva miliona zaposlenih u gr~kom privatnom sektoru, javile su agencije. Prvo pove}awe plate, za koje se o~ekuje da }e iznositi oko 1,5 odsto, predvi|eno je za jul 2011. godine, a drugo za jul 2012. godine. - Ove godine ne}e biti pove}awa plata jer je ovo posebno te{ka godina. O~ito je da je va`nije o~uvati radna mjesta nego povisiti primawa - rekli su u gr~kom sindikatu. Uprkos talasu {trajkova i protesta gr~ki parlament je pro{le sedmice odobrio reformu penzijskog sistema, koja predvi|a podizawe starosne granice za odlazak u penziju na 65 godina starosti.

Saks“ platiti najve}a je koju je ika da pla ti la ne ka fi nansijska kompanija u istoriji ameri~ke Komisije za hartije od vrijednosti.

NAJVE]A kazna u istoriji ameri~kog tr`i{ta kapitala
Ovaj or gan op tu `io je “Goldman Saks“ da je prodavao hipotekarne hartije od vrijednosti, a da kupce nije obavijestio o tome da su te obveznice dizajnirane tako da se na wima zaradi u trenutku kolapsa tr`i{ta nekretnina. Ove obveznice ko{tale su investitore skoro milijardu dolara. Pokretawe tu`be protiv “Goldmana“ najzna~ajniji je zakonski postupak u vezi sa su no vra tom hi po te kar nog

Jeftina nagodba
Iznos nagodbe “Goldman Saksa“ i Komisije predstavqa mawe od pet odsto neto profita kompanije koji je lani dostigao 12,2 milijarde dolara, ili ne{to vi{e od dvonedjeqnog neto profita. Poslije vijesti o poravnawu, akcije ove kompanije na berzi u Wujorku porasle su za vi{e od {est dolara. Analiti~ari su poslije vijesti o kazni prokomentarisali: “Oni pla}aju kaznu od 550 miliona dolara, a zatim zara|uju 800 miliona dolara od rasta akcija. Jeftino su pro{li“.

Udru`ewe proizvo|a~a automobila

Prodaja vozila u Evropi pada tre}i mjesec zaredom
BRISEL - Velike autokompanije kao {to su “Fijat“, “Ford“ i “Tojota“ predvode ve} tre }i mje sec za re dom listu gubitnika, koje je pogodio pad evropske prodaje vozi la, na kon {to su vla de ~lanica Evropske unije ukinule mjere finansijskog podsticawa kupaca, objavilo je Udru`ewe evropskih proizvo|a~a automobila. Re gis tra ci ja no vih ko la smawena je 6,2 odsto, na 1,38 miliona vozila u junu, dok su isporuke u prvoj polovini godine porasle 0,6 procenata, na 7,5 mi li ona vo zi la, prenijele su agencije. Evropska potra`wa za vozilima po~ela je da posr}e nakon {to su vlade ukinule ili smawile subvencije za nabavku novih kola uvedene pro{le godine, kako bi se pomoglo autoindustriji u periodu ekonomske krize. Najve}e smawewe prodaje na go di{wem ni vou za biqe`eno je u Wema~koj i Italiji, koje su stavile do znawa da vi{e ne}e podr`avati prodaju kola po sistemu “staro za novo.”

tr`i {ta u SAD, ko ji je zemqu gurnuo u recesiju. Jedan od direktora Komisi je za hartije od vrijednosti SAD Robert Huzami re kao je da je ova na go dba “jasna lekcija za firme na “Volstritu“ da nijedan finansijski produkt nije previ{e kompleksan i nijedan investitor previ{e sofisticiran da bi se izbjegla velika cijena, ako neka firma na ru {a va fun da men tal ne principe po{tenog odnosa prema klijentu i pravi~nog poslovawa“. On je rekao da se nastavqa op{irna istraga poslovawa firmi na Volstri tu s hi po te kar nim ob ve zni ca ma u go di na ma prije finansijske krize. Ovaj sporazum “Goldman Saksa“ i Komisije treba jo{ da odobri federalni sud u Wujorku.

Senat SAD usvojio reformu finansijskog sistema

O{triji nadzor nad Volstritom
VA[INGTON - Ameri~ki Senat usvojio je u petak Zakon o sveobuhvatnoj reformi fi nan sij skog sis te ma, sa ciqem da se spri je ~i po navqawe ekonomske krize iz 2008. godine. Ovim Zakonom daju se {ira ovla{}ewa centralnoj banci i odre|uje se nova uloga pojedinih dr`avnih agencija. Glasawu u Senatu prethodilo je vi{emjese~no politi~ko pre pi rawe, ali se ko na ~ni is hod sma tra kru pnom po bje dom ame ri ~kog predsjednika Baraka Obame. Po{to ga je u istovjetnoj for mi ne da vno usvo jio i Predstavni~ki dom Kongresa, zakon }e stupiti na snagu kada ga, najvjerovatnije idu}e sedmice, potpi{e Obama, javile su agencije. On je u obra }awu Se na tu kazao da je ova reforma bila neophodna da bi ekonomija i potro{a~i bili za{ti}eni i naglasio da Amerikanci “nikada vi{e ne}e pla}ati ceh gre{aka koje je na~inio Volstrit“. - Potrebna nam je reforma koja }e sprije~iti sumwive ugo vo re ko ji su do ve li do krize, i poreske obveznike za{tititi od gre{aka Volstrita - rekao je Obama. Zakon predvi|a i mehanizme za likvidaciju velikih finansijskih kompanija gubita{a, kako bi bila izbjegnuta mogu}nost da za sobom povuku cijelu privredu.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING BP PLC VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN BARCLAYS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
60.85 416.2 146 44.8 292

Promjena
-1.05 14.45 0.65 -0.4 -8.35

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA INTEL CORP JPMORGAN CHASE GENERAL ELECTRIC MICROSOFT CORP

Cijena
15.39 21.51 40.46 15.25 25.51

Promjena
-0.28 0.15 0.11 0.05 0.07

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 11

Zaustavqeno trgovawe hartijama od vrijednosti bawalu~ke “Fruktone“
BAWALUKA - Na Bawalu~koj berzi privremeno je zaustavqeno trgovawe sa 10.040.466 hartija od vrijednosti bawalu~ke firme “Fruktona“. Na Berzi je navedeno da }e zabrana trgovawa hartijama od vrijednosti “Fruktone“ biti primjewivana do dobijawa informacija od emitenta ili Okru`nog privrednog suda u Bawaluci u vezi sa pokrenutim postupkom nad ovim emitentom. M. Mi.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Prosje~na cijena 1,00 Promjena Promet 47.007,87 13.066,00 12.252,58 6.267,01 4.071,53 1.420,00 121,80 Република Српска - измирење ратне штете 4 Нова банка а.д. Бањалука 27,35 -1,00 0,00 28,03 -0,86 1,26 -3,08 28,38 -4,75 29,58 -0,43 0,15 7,14

Proizvodwa slatki{a jedna od profitabilnijih oblasti u Srpskoj

Република Српска - измирење ратне штете 3 Телеком Српске а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 2 Република Српска - измирење ратне штете 1 РиТЕ Угљевик а.д. Угљевик

Prema kvalitetu i asortimanu na{i proizvodi se nalaze u samom vrhu evropske prehrambene industrije, a najvi{e se izvoze u Englesku, ^e{ku, SAD, Kanadu i Australiju, rekao Stevanovi}
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

RS izveze 30 miliona KM slatki{a godi{we

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,60 5,30 2,70 2,50 6,00 0,04 2,81 4,49 3,30 1,51 1,00 2,70 3,20 3,93 -5,26 0,00 0,00 0,00 -1,96 -2,56 0,36 4,42 -8,33 0,00 0,00 0,00 0,00 -1,75 72,00 0,00 0,00 0,00 2.430,00 264,41 219,18 6.087,20 82,50 0,00 0,00 0,00 0,00 935,96

BAWALU KA - In dus trija slatki{a u Republici Srpskoj je dna je od najprofitabilnijih oblasti prehrambene industrije, sa po kri ve no{ }u uvo za izvozom od 70 odsto, rekao je “Glasu Srpske“ sekretar Udru`ewa za poqoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore RS Slavko Stevanovi}. On ka`e da se godi{we izve ze slat ki {a za oko 30 miliona, dok je vrijednost uvoza skoro 45 miliona maraka. - Proizvodwom slatki{a u RS bavi se desetak firmi, od ko jih su naj zna ~aj ni ji proizvo|a~i Fabrika keksa i vafla “Mira“ iz Prijedora i fabrika “Aleksandrija“ iz Zvornika. U posqedwe dvi je go di ne i tre biwska firma “SL-Takovo“ uveliko je doprinijela ukupnom pozitivnom bilansu ove industrij ske gra ne - is ta kao je Stevanovi} i dodao da proizvodwa slatki{a u RS ~ini oko 15 od sto uku pne proi zvodwe u pre hrambenoj in dustriji. Slatki{i iz RS, dodaje Stevanovi}, prema kvalitetu i asortimanu nalaze se u samom vrhu evropske prehrambe ne in dus tri je, a do ma }i proizvodi najvi{e se izvoze u En gles ku, ^e {ku, SAD, Kanadu i Australiju. Stevanovi} ka`e da preduze}a za proizvodwu slatki-

Ministarstvo finansija Srbije

Javni dug na kraju juna 10,8 milijardi evra
BEOGRAD - Javni dug Srbije na kraju juna bio je 10,8 milijardi evra, {to predstavqa 32,7 odsto bruto dru{tvenog proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija Srbije. - Na kraju pro{le godine javni dug bio je 9,85 milijardi evra, {to zna~i da je u prvih {est mjeseci ove godine pove}an za oko 952,7 miliona evra - saop{teno je iz Ministarstva, prenio je Tanjug. Ukupnu direktne obaveze Srbije na kraju juna bile su 9,21 milijardi evra, od ~ega na unutra{wi dug otpada 4,14 milijardi, a na spoqni 5,07 milijardi evra.

U RS se najvi{e proizvode keksi, vafli i peciva

FOTO: GLAS SRPSKE

{a u Srpskoj za po{qava ju skoro hiqadu radnika. U fa bri ci “Ale ksan drija“ iz Zvornika ka`u da ova fabrika godi{we izveze keksa, {trudle i raznih peciva u vrijednosti 200.000 evra.

U INDUSTRIJI slatki{a radi oko hiqadu radnika
- Na{e proizvode izvozi mo u Srbi ju, Hrvat sku i [vaj car sku - re kli su u “Ale ksan dri ji“, ko ja za po{qava blizu 200 radnika. Di re ktor “SL-Ta ko vo“ prehrambene industrije iz

Trebiwa Radoslav Mari} rekao je da ova prehrambena industrija mjese~no proizvede oko 400 tona raznih slatki{a. - Za do voqni smo proi zvodwom, koja je na veoma zavidnom nivou, s obzirom na to da je ovo mlada firma istakao je Mari}. Fabrika keksa i vafla

“Mira“ iz Prijedora posluje vi {e od se dam de ce ni ja, a izvo zi pre ko 80 od sto go di{we proizvodwe. - Sve {to se u “Miri“ proizvede odmah odlazi kupcima - ka`u u prijedorskoj fabrici i dodaju da je “Mira“ pro{le godine ostvarila neto dobit od 2,1 milion maraka.

Svjetske berze

Nafta poskupjela na 77 dolara za barel
WUJORK, LONDON - Sirova nafta poskupjela je u petak na berzi u Wujorku na bli zu 77 do la ra za ba rel, usqed maweg rasta berzanskih indeksa i ja~awa evra. Ci je na ame ri ~ke “la ke“ nafte za terminsku isporuku u avgustu je na Wujor{koj robnoj berzi porasla za 21 cent, na 76,83 dolara za barel, dok je is to vre me no evropska “brent“ nafta na Me|unarodnoj berzi petrole ja u Lon do nu pos ku pje la na 76,13 do la ra za ba rel, prenijele su agencije. Ana li ti ~a ri ka `u da se “te~nim zlatom“ od po~etka sedmice trguje po cijeni oko 77 dolara za barel, dok protivrje~ni signali, poput pozitivnih izvje{taja o poslovnim rezultatima ameri~kih korporacija ukazuju na nesiguran privredni oporavak.

Uvoz
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivawe BiH, za prvih {est mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 8.634 tone proizvoda od ~okolade i ostalih proizvoda koji sadr`e kakao, ukupne vrijednosti 55 miliona maraka. U toku 2009. godine, prema podacima Uprave, u BiH je uvezeno 17.655 tona ovih proizvoda, za 119 miliona maraka.

Predrag Gluhakovi}, ministar trgovine i turizma RS

Doma}a roba obavezna u marketima
BAWALUKA - Inostrani trgova~ki lanci u idu}em periodu mora}e da imaju obavezan procenat doma}ih proizvoda, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhakovi}. On je dodao da }e zakonskim rje{ewima na nivou BiH i entiteta biti za{ti}ena doma}a proizvodwa, te da }e otvarawe trgova~kih centara biti uslovqeno obaveznom koli~inom doma}e robe, {to je i praksa zemaqa EU. Gluhakovi}, koji u~estvuje na trodnevnoj radionici “Regionalna saradwa u oblastima za{tite konkurencije i potro{a~a u procesu evropskih integracija” na Zlatiboru, rekao je u petak da je potrebno ugraditi {to vi{e evropskih direktiva u doma}e zakonodavstvo u ovoj oblasti, prenijela je Srna. Na radionici, koja }e trajati do 17. jula, a koju organizuje Ministarstvo trgovine i usluga Srbije, razmatrano je pitawe bezbjednosti proizvoda i rje{ewa u ovoj oblasti koja se primjewuju u Srbiji.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 17.7.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.317135 1.435993 26.992922 0.076724 0.261829 0.694656 1.733553 0.565032 0.242263 0.205773 1.440553 0.980028 2.307849 1.500724 1.863656

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.320436 1.439592 27.060573 0.076916 0.262485 0.696397 1.737898 0.566448 0.242870 0.206289 1.444163 0.982484 2.313633 1.504485 1.868327

Prodajni za devize
1.955830 1.323737 1.443191 27.128224 0.077108 0.263141 0.698138 1.742243 0.567864 0.243477 0.206805 1.447773 0.984940 2.319417 1.508246 1.872998

Mrkowi}putevi a.d. Mrkowi} Grad
Cijena (KM) Promjena

Vitinka a.d. Kozluk
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banjaluka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

0,60

30,43%

9,90

-9,84%

12 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Boqe stawe policajke rawene u teroristi~kom napadu

Hronika
Bawaluka

SARAJEVO - Policajka Edina Hindi} (26) iz Bugojna dobro se oporavila od povreda koje je zadobila u nedavnom teroristi~kom napadu u Bugojnu i u petak je otpu{tena sa Klinike za anesteziju i reanimaciju KCUS Sarajevo.

Direktor KCUS Faris Gavrankapetanovi} je naglasio da }e Hindi}eva ponovno krajem jula do}i na Kliniku, radi mawih korektivnih intervencija u vezi sa povredama kapka i oka odnosno maksilofacijalnog dijela, prenose agencije.
FOTO: GLAS SRPSKE

Potukli se zbog o{te}ewa “golfa“
BAWALUKA - U CJB Bawaluka u petak je saop{teno da je u kafi}u “Gracija“ u bawalu~koj ulici Put srpskih branilaca u ~etvrtak oko 11.25 ~asova do{lo do naru{avawa javnog reda i mira tu~om sedam identifikovanih lica. Tu~i je prethodila rasprava u vezi s o{te}ewem automobila “golf“ vlasni{tvo K. D., na koji je pala reklama dok je uklawao vlasnik kafi}a T. L. U tu~i su lake tjelesne povrede zadobila dva lica, a policijski slu`benici PS Lazarevo su protiv svih sedam lica sa~inili izvje{taj o po~iwenom prekr{aju. G. O.

MUP Srpske

Za ~etiri i po godine evidentirano 71 silovawe
BAWALUKA - Na podru~ju RS u protekle ~etiri i po godine evidentirana su 232 krivi~na djela protiv polnog integriteta, od ~ega je 71 si lo vawe i 161 os ta lo krivi~no djelo. Pripadnici MUP-a RS su u protekle ~etiri i po godine uspje{no rije{ili sva krivi~na djela silovawa osim jednog slu~aja iz pro{le godine, potvr|eno je Srni u resornom ministarstvu. Iz policije podsje}aju da je u protekle ~etiri godine u RS evidentirano 69 krivi~nih djela polnog nasiqa nad djetetom, od ~ega najvi{e u 2006. godini - 23, krivi~nih djela obqube nad nemo}nim li ci ma 29, za do voqavawe polnih strasti pred drugim 13, a evidentirano je 15 krivi~nih djela trgovine qudima radi prostitucije.

Policija odnosi zaplijewene stabqike

Poslije hap{ewa nevjen~anih supru`nika u selu Crkveno kod Ribnika

CJB Doboj

Smawen procenat krivi~nih djela

Predlo`en pritvor proizvo|a~ima skanka
Keserovi} i Todorovi}eva osumwi~eni da su u posebno opremqenom podrumu zasadili 168 stabqika biqke od koje se mo`e proizvesti oko 100 kilograma droge, ~ija se vrijednost na tr`i{tu procjewuje na oko 400.000 maraka
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Konferencija za novinare u Doboju

FOTO: S. PUHALO

DOBOJ - Na podru~ju koje pokriva CJB Doboj u proteklih {est mjeseci je evidentiran smawen procenat krivi~nih djela, pove}ana razrije{enost i mawe prekr{aja javnog reda i mira u odnosu na isti period pro{le godine. Ovo je saop{teno u petak na konferenciji za novinare na~elnika tog centra Tihomira Nari}a, wegovog zamjenika Mire Duspare i na~elnika Sektora policije Dragana Prodanovi}a. - Posebno dobri rezultati zabiqe`eni su u suzbijawu kori{}ewa opojnih droga. Evidentirano je 65 krivi~nih djela u toj oblasti, a nadle`nom tu`ila{tvu podneseno je 12 iz vje {ta ja pro tiv 70 li ca. Or ga ni zo va ne su tri akci je “Koyaga“, “Prud“ i “Neretva“ u kojima je uhap{eno 70 lica, od kojih je za 46 odre|en pritvor - rekao je Duspara. Sl. P.

BAWALUKA - Okru`no tu `i la{ tvo Bawalu ka u petak je bawalu~kom Okru`nom su du pre dlo `i lo odre|ivawe jednomjese~nog pritvora za Ibrahima Kese ro vi}a (50) iz Trno ve i wegove nevjen~ane supruge Zorke Todorovi} (44). Pri tvor je za tra `en zbog sumwe da su se wih dvoje ba vi li neo vla{ }e nom proi zvodwom i pro da jom droge. Pripadnici Stanice javne bezbjednosti Mrkowi} Grad u sa radwi sa Gra ni ~nom policijom BiH prona{li su u podrumu ku}e ^ede To do ro vi }a, Zor ki nog oca

koji je preminuo prije posqedweg rata, u selu Crkveno po red Ri bni ka, laboratoriju za proizvodwu droge i 186 saksija zasada biqke od ko je se pra vi skank. Biqke su uzgajali Keserovi} i Todorovi}eva. Policijski eksperti za borbu protiv droge procjewuju da se iz 168 prona|enih stabqika zasada mo`e proizves-

ti oko 100 kilograma droge, ~ija se vrijednost na tr`i{tu pro cjewuje na oko 400.000 maraka.

BI]E prijavqeni i za kra|u struje
Keserovi}a i Todorovi}e vu su na osno vu na lo ga Stanice javne bezbjednosti Mrkowi} Grad uhap si li

Podrum
Stabqike biqke od koje se proizvodi skank, osumwi~eni su uzgajali u posebno ure|enom podrumu, koji je bio hermeti~ki zatvoren, a policija je od wih dvoje oduzela sve saksije, reflektore i sredstva za rad. Policija je u laboratoriji prona{la 15 reflektora.

pripadnici Policijske stanice iz Velike Kladu{e i pre dali mrkowi }koj poli ciji. Ku }a je pre tre se na na osno vu na lo ga na dle `nog tu`ila{tva. Keserovi} i Todorovi}eva su stabqike uzgajali uz svjetlost jakih reflektora, koji su im slu`ili i za zagri ja vawe pros to ri je, a struju za rad reflektora su krali. Oni su ne le gal no prikqu~ili vod na niskonaponsku mre`u, pa potro{wa struje nije i{la preko brojila. Protiv wih }e zbog toga biti podnesena prekr{ajna prijava i za kra|u struje.

Zvorni~ani optu`eni za zelena{tvo i iznudu
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

BIJEQINA - Okru`no tu`ila{tvo u Bijeqini podiglo je optu`nicu protiv Miqana Skopqaka (34) zvanog Topa~ i Jovana Stojki}a (41) zvanog Jole iz Zvornika, kojom ih tereti za iznudu i zelena{tvo. Pre ma op tu `ni ci, Skopqak i Stojki} su vi{e puta na osnovu posudbe novca od @eqka Raki}a nezakonito napla}ivali visoke kamate i

tako “zaradili“ vi{e od 8.000 maraka i oko 9.500 evra, a uzeli su mu i vozilo “golf 2”. U optu`nici je navedeno da je Skopqak 12. jula 2004. godine zajedno sa pet nepoznatih lica istukao Raki}a zbog toga {to je dugovao Borislavu \uri}u 3.000 maraka i odredili su mu rok od 24 ~asa da vrati pare. Kada Raki} nije vra tio dug, na zvao ga je Skopqak i zaprijetio da }e ga istu}i te ga je natjerao da mu

preda “golf 2”.

IZNUDILI vi{e od 20.000 maraka
Skopqak je Raki}u u junu pro{le godine posudio 500 evra s rokom vra}awa od sedam dana i iznosom od 700 evra. Taj dug Raki} je zbog izdr`avawa zatvorske kazne vratio sa zaka{wewem i zbog toga mu je Skopqak zara~unao kamatu i uzeo 3.500 evra koje mu je Raki} dao u vi{e rata

boje}i se za `ivot. Poslije mu je posudio jo{ 500 evra, a cifra je uz kamatu narasla na 700, koje je Raki} platio. Prema optu`nici, Stojki} je od 1. do 31. marta ove godine u Zvorniku, koriste}i te{ke prilike, Raki}u posudio 1.000 KM na period od tri dana uz kamatu od deset odsto, poslije ~ega mu je Raki} po isteku roka vratio 1.100 maraka. Tako|e mu je posudio

500 evra uz kamatu od 20 odsto. Stojki} i Skopqak se terete da su od sredine maja do 8. juna ove godine od Raki}a, na ime kamate na dug od 100 evra, wegov dug sa kamatama pove}ali na 9.500 evra, a kada to nije vratio u cjelosti, oteli su mu “golf 4”. Oni su uhap{eni u avgustu pro{le godine poslije prijave D. P. (48) iz Zvornika, koji je rekao da su mu poku{ali iznuditi vi{e od 50.000 maraka.

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 13

Miodrag Markovi} negirao krivicu
SARAJEVO - Miodrag Markovi} izjasnio se pred Sudom BiH da nije kriv za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, saop{teno je u petak iz ove pravosudne institucije. U optu`nici se navodi da je Markovi} u mjestu Dragalovci, op{tina Doboj, u julu 1992. godine, silovao maloqetnicu i zaprijetio joj da ne smije nikom re}i, jer }e je u protivnom ponovno silovati i ubiti ~lanove wene porodice. N. T.

Policija

Okru`ni sud u Bijeqini osudio Milu Medi}a iz Tobuta u op{tini Lopare

Vijesti
Bijeqina

Medi} pqa~kao vlasnike ku}a naoru`an i maskiran. Od Q. J. uzeo 3.000 maraka i pi{toq, od D. D. deset evra i mobilni telefon, a od G. S. 50 maraka, mobilni telefon, tri pakovawa kafe i hranu

[est godina zatvora za tri razbojni{tva
U PQA^KU iran i{ao mask enom zel ~arapom

Lopovi odnijeli agregat
BIJEQINA - Nepoznate oso be ukra le su agre gat vrijedan oko 800 maraka iz vikendice N. T. u Skelanima u no}i izme|u 15. i 16. jula, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bijeqina. N. T.

Tesli}

Provalnici ukrali alat
TE SLI] - Elek tri ~nu brusilicu, kotur sa 25 metara monofaznog kabla i produ `ni kabl odni je li su provalnici iz podruma ku}e Z. K. u Tesli}u, saop{teno je u petak iz CJB Doboj. Provalnici su u{li u ku}u tako {to su savili metalne re {et ke, po sli je ~e ga su skinuli za{titnu metalnu mre`u sa prozora. N. T.

Derventa

Derven}anin prijavqen zbog kra|e
DERVENTA - Policijska sta ni ca iz Der ven te po dni je la je do boj skom Okru`nom tu`ila{tvu izvje{taj protiv sugra|anina Q. @. kojim ga tereti za kra |u, sa op {te no je u petak iz Centra javne bezbjednosti Doboj. N. T.

Okru`ni sud u Bijeqini PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

BI JEQINA - Okru `ni sud u Bi jeqini osu dio je Mi lu Me di }a (42) iz Tobuta, op{tina Lopa-

re, na {est godina zatvora zbog vi {e ra zboj ni {ta va, sa op {tio je u petak taj sud. Mas ki ran ze le nom ~a ra pom ko jom je pre krio

ISTUKAO VLASNICU
Mile Medi} je poslije pqa~ke ku}e G. S. u{ao u drugu ku}u ~iji je ona vlasnik i nastavio sa pqa~kawem. - Kada je u ku}i zatekao G. S. u wu je uperio pi{toq i vi{e puta zatra`io da mu preda sav novac koji ima, a zatim je vi{e puta udario {akom po glavi i tijelu od ~ega je `eni krenula krv na nos. Poslije toga joj je uvrtao obje ruke, a ona mu je predala nov~anicu od 50 maraka rekav{i da vi{e nama. On je uzeo te pare i wen stari mobilni telefon rekli su u sudu i dodali da je Medi} priznao sva djela.

glavu i naoru`an automatskom pu{kom, Medi} je 10. februara 2000. godine, oko 19.30 ~asova, do{ao u ku}u Q. J. iz To bu ta i uz pri jetwu da }e ga ubi ti uzeo od wega 3.000 maraka i pi{toq marke “kolt taunus“. - Q. J. poku{ao je da ga spri je ~i da ne u|e u ku }u tako {to je zatvorio vrata, me |u tim, Me di} je ra zbio staklo i u{ao unutra. Kada je u{ao pri je tio je da }e ga ubiti ako mu ne preda sve pare i pi{toq, {to je on u strahu za svoj `ivot i uradio - dodali su u sudu. Medi} je 2. juna ove godi ne oko 15.30 ~a so va do {ao u ku }u svo je tet ke D.

D. u Tobutu maskiran i sa pi {toqem, ko ji je uzeo u prethodnom razbojni{tvu i tra`io novac.

JEDNA OD opqa~kanih Medi}eva tetka
- Ka da je u{ao u ku }u, odmah je upe rio pi {toq prema D. D. i vi{e puta joj po no vio da mu pre da sav novac koji ima. Pritom joj je na slo nio pi {toq na vrat i uvrnuo joj ruku. Poslije toga je ona iz vitrine izva di la nov ~a ni cu od de set evra, pru `i la mu i rekla da nema vi{e pa neka je ubi je, a on je za tim

uzeo sa sto la i mo bil ni telefon - rekli su u sudu. Me di} je 30. ju na ove go di ne oko 12 ~a so va do {ao u Tobut kod Lopara i pred ku }om vla sni{ tvo G. S. iz ru ksa ka izva dio pi {toq “kolt taunus“ sa ~etiri metka i ~arapu koju je stavio na lice, a zatim je u{ao u ku}u. - Iz ku }e je ukrao tri pa ko vawa ka fe, po la ki lo gra ma kvas ca, {est pa ko v a w a p r a { ka za pe ci vo, ko mad su vog me sa, mawi no` sa de be lim ru ko h v a t o m i t a m no p l a v i {e {ir - sa op {te no je u pe tak iz Okru `nog su da Bi jeqina.

Modri~a

Ugrozio bezbjednost
MODRI^A - Policijska stanica Modri~a podnijela je protiv T. D. i N. H., obojica sa podru~ja op{tine Modri~a, izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju zbog sumwe da je prvoprijavqeni po~inio ugro`avawe bezbjednosti opasnim oru|em pri tu~i ili sva|i, a drugoprijavqeni tjelesnu povredu, kazali su u petak u policiji. N. T.

Prona|eno oru`je u “audiju“ dr`avqana BiH
[ABAC - Pripadnici Grani~ne policije Srbije uhapsili su dr`avqane BiH Mladena T. (29) i Tamaru T. (30) zbog nedozvoqenog dr`awa, no{ewa i prometa oru`ja i eksplozivnih materija, javio je u petak Mondo. Uz krivi~nu prijavu osumwi~eni su privedeni istra`nom sudiji Vi{eg suda u [apcu, saop{teno je u petak iz MUP-a Srbije. Prilikom kontrole prelaska dr`avne granice iz BiH u Srbiju, na grani~nom prelazu Badovinci, policija je u automobilu “audi A6“, prona{la skrivenu kutiju sa 38 metaka kalibra devet milimetara. Pi{toq “smith and veson“, sa okvirom i 12 metaka, prona|en je u `enskoj torbici.

La`na dojava o novom teroristi~kom napadu
GORWI VAKUF - Zbog la`ne dojave da je u Gradskoj ulici u Gorwem Vakufu postavqena eksplozivna naprava i da }e se “desiti isto {to i u Bugojnu“, policija je evakuisala stanare i posjetioce koncerta alternativne muzike “Urban fest“, koji se odr`avao u toj ulici, javila je u petak Srna. De`urni policajac je u ~etvrtak oko 22.30 ~asova primio dojavu od mu{karca sa mobilnog telefona da je u Gradskoj ulici, gdje se odr`ava koncert, postavqena eksplozivna naprava i da }e za 30 minuta “biti {to je bilo u Bugojnu“. Po nalogu Kantonalnog tu`ila{tva, evakuisani su stanari iz obli`wih zgrada i veliki broj posjetilaca koncerta.

Prona|ena marihuana u stanu i porodi~noj ku}i
QUBU[KI, [IROKI BRIJEG - Policija iz Qubu{kog u ~etvrtak je pretresla stan koji koristi A. H. (23) u ulici Jurja Dalmatinca u tom gradu i otkrila zasa|ene stabqike indijske konopqe od koje se dobija opojna droga marihuana. Istog dana policija iz [irokog Brijega je pretresla porodi~ne ku}e, dvori{te i druge objekte vlasni{tvo M. M. (40) u mjestu Rasno u op{tini [iroki Brijeg. Tokom pretresa prona|eno je 29 zasa|enih stabqika indijske konopqe koje su od M. M. oduzete, a nad wim je sprovedena kriminalisti~ka obrada. Protiv A. H. i M. M. slijedi izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu, prenose agencije.

14 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Srbija
Srbija i Evropska unija

Na{i biznismeni su ekonomske patriote samo na re~ima. Mla|an Dinki}, ministar ekonomije Srbije

Bugarski parlament ratifikovao SSP
BEOGRAD, SOFIJA - Bugarski parlament ratifikovao je u petak u Sofiji Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivawu Srbije sa Evropskom unijom, saznaje RTS. Bugarska je prva zemqa regiona, a tre}a ~lanica Evropske unije koja je ratifikovala taj sporazum. Bugarska vlada premijera Borisa Borisova predlo`ila je pro{le sedmice Sobrawu, da ratifikuje SSP Srbije i EU, koji je potpisan 2008. godine. Savjet ministara EU dao je “zeleno svjetlo“ za proces ratifikacije SSP-a na sjednici od 14. juna. Me|u 27 zemaqa-~lanica EU, SSP su do sada ratifikovale [panija i Malta.

Ratko [}eki} o izru~ewu

Kalini} se brani odugovla~ewem
BEOGRAD, ZAGREB - Po{to su Srbi ja i Hrvat ska potpisali sporazum o me|uso bnom izru ~ewu svo jih dr`avqana, pro tivqewe izru~ewu Sretka Kalini}a, je dnog od op tu `e nih za ubis tvo pre mi je ra Srbi je Zorana \in|i}a, zapravo je odugovla~ewe postupka. To je za B92 u petak izjavio za mje nik pred sje dni ka is tra`nog suda u Zagrebu Ratko [}eki}. - Ka li ni} se pro ti vi izru~ewu Srbiji jer smatra da ne bi imao fer su|ewe. Ka li ni }u je u Hrvat skoj odre |en dvo mje se ~ni pri tvor jer su kod wega prona|e na dva la `na pa so {a i pro tiv wega se zbog to ga sprovodi istraga - rekao je [}eki}.
Pojedini odbornici izba~eni sa zasjedawa

FOTO: TANJUG

Incidenti u Skup{tini op{tine Kraqevo

Zvi`duci i jaja u gradskom parlamentu
Skup{tina po{tuje Ustav i zakone i shodno tome ne `elim da od parlamenta pravimo pozornicu ve} ozbiqnu instituciju koja }e raditi u interesu gra|ana, rekao [qivi}
KRAQEVO - Odbornici radikalsko-narodwa~ke koalicije u Skup{tini op{tine Kraqevo izba~eni su u petak iz gradskog parlamenta jer su zvi`ducima, pi{taqkama i ga|awem jaja poku{ali da sprije~e zasjedawe, osporavaju}i tako legitimitet koalicije oko Demokratske stranke koja ima ve}inu, prenijele su agencije. Sjednica gradskog parlamenta po~ela je tek poslije intervencije skup{tinskog obezbje|ewa, jer su pojedinci ometali rad odbornika, zbog ~ega su izba~eni iz sale. Interventna jedinica u zgradi Skup{tine grada zadr`ala se cijeli dan. Poja~ano obezbje|ewe na ulaznim vratima propu{talo je samo one odbornike koji su imali poziv i legitimaciju. Gu`va i galama potkrijepqena pi{taqkama je zatim nastavqena u skup{tinskoj sali jer koalicija SRS, DSS, Nova Srbija i Pokret za Kraqevo nisu dozvolili daqi rad sjednice, smatraju}i da su pokradeni kupovinom odbornika. [ef GO Nove Srbije Rade Erac rekao je da “vlast treba da se bavi korumpciona{kim aferama koje su dovele do kupovine odbornika, a ne da na ovaj na~in izbacuje legitimne odbornike“. U gu`vi je proletjelo i poneko koko{ije jaje, {to je uz uzurpirawe govorni ce bio alarm za anga`ovawe obezbjezornicu ve} ozbiqnu instituciju koja }e raditi u interesu gra|ana“. Sjednicu su tokom daqeg nastavka napu{tali koalicioni partneri iz opozicije, prozivaju}i koaliciju ZES-a zbog prisustva policije i poja~anog obezbje|ewa. Gradona~elnik Kraqeva Qubi{a Simovi} je nemile scene prokomentarisao kao o~ekivane. - Na`alost, morali smo da anga`ujemo obezbe|ewe da reaguje, jer jedino na taj na~in je bilo mogu}e nastaviti daqi rad. Zbog nelegitimnih odluka koje su dono{ene u prethodnom periodu, sada mora intenzivnije da se radi. Svako ko onemogu}ava taj rad, ne radi u interesu grada, a samim tim ni gra|ana kazao je Simovi}. Politi~ka konfuzija i dvovla{}e u Kraqevu traje ve} tri mjeseca, a problem je nastao zbog pet spornih mandata odbornika narodwaka i radikala.

Vi{i sud u Beogradu

Okon~ana dopuna istrage protiv Cece

OBEZBJE\EWE provelo cijeli dan u Skup{tini
|ewa, koje je izvelo odbornika Pokreta za Kraqevo Ivana Damqanovi}a. Poslije toga uz pi{taqke i ponovno uzurpirawe govornice, predsjednik Skup{tine je shodno Poslovniku o radu jo{ dva puta aktivirao mjere za udaqavawe odbornika koji naru{avaju rad i dostojanstvo gradske Skup{tine. Predsjednik Skup{tine Milomir [qivi} naglasio je da “Skup{tina po{tuje Ustav i zakone i da shodno tome ne `eli da od parlamenta pravi po-

Svetlana Ra`natovi} na stadionu “Obili}a“

BEOGRAD - Portparol Vi{eg suda u Beogradu Du{ica Risti} rekla je u petak da je okon~ana dopuna istrage protiv folk pjeva~ice Svetlane Cece Ra`natovi}, koja se tereti za zloupotrebu slu`benog polo`aja prilikom prodaje fudbalera FK “Obili}“ inostranim klubovima, javio je RTS. Risti}eva je navela da je predmet upu}en Vi{em javnom tu`ila{tvu, koje sada ima rok od 15 dana da odlu~i da li }e protiv Ra`natovi}e podi}i optu`nicu, zatra`iti novu dopunu istrage ili odustati od krivi~nog gowewa. Okru`ni sud u Beogradu, sada Vi{i, okon~ao je prvobitno krajem pro{le godine istragu protiv Ra`natovi}eve, koja je pokrenuta 2003. godine i vi{e puta dopuwavana prijedlozima tu`ila{tva.

Nastavak sjednice
U nastavku sjednice u mirnijoj atmosferi odra|eno je ~ak 90 ta~aka dnevnog reda. Najvi{e je bilo poni{tavawa odluka koje je donijela prethodna narodwa~ko-radikalska vlast na zasjedawima koja nisu imala kvorum. Vra}eni su svi direktori javnih preduze}a i ustanova koji su smijeweni prije tri mjeseca.

Sqede}e sedmice pravosna`na presuda biv{em komandantu OVK

DOBRA VIJEST

BEOGRAD
Predsjednik Republi~ke stru~ne komisije i direktor Instituta za ginekologiju i aku{erstvo Klini~kog centra Srbije Aleksandar Qubi} izjavio je u petak da je od 2006. do kraja 2009. godine vantjelesnom oplodwom ro|eno vi{e od hiqadu beba. Kod svake ~etvrte ili tre}e pacijentkiwe, koja je u{la u program, do{lo je do uspjeha.

BA^KA PALANKA
Tokom pro{le godine u ba~kopalana~koj op{tini umrlo je 309 qudi, dok je ro|eno 295 beba, saop{tila je Komisija za populacionu politiku te op{tine. Upozoravaju}e slab prira{taj zabiqe`en je u Ba~koj Palanci i u 2008. godini, kad je ro|eno 307 djece, dok je umrlo 290 qudi.

Kona~na rije~ Haga o Haradinaju
PRI[TINA, HAG - Apelaciono vije}e Ha{kog tribunala sqede}e sedmi ce }e izre}i pravosna`ne presude u slu~aju biv{eg komandanta OVK Ramu{a Haradinaja, kao i wegovih saboraca Idriza Baqaja i Qaha Brahimaja, optu`enih da su tokom sukoba 199899. go dine po~inili ratne zlo~ine, javio je u petak RTS. Prvostepenom presudom od 3. aprila 2008. godine, Haradinaj je oslobo|en optu`bi, jer nije “van svake sumwe“ dokazano da je bio umije{an ili odgovoran za zlodjela pobrojana u 37 ta~aka optu`nice. Tom prilikom je oslobo|en i Baqaj. kojom ih po 37 ta~aka tereti za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{ewe zakona i PRESUDA ]E BITI obi~aja ratovawa, na osnovu individualne donesena i za Haradinajeve saborce krivi~ne odgovornosti. Rije~ je i o Brahimaj je osu|en na {est u~e{}u u zajegodina zatvora zbog okrutnog dni~kom zlo~ipostupawa prema zarobqenici- n a ~ k o m ma u logoru OVK u selu Jabla- poduhvatu, koji nica. je po~iwen od Tribunal je u martu 2005. 1. marta do 30. protiv Haradinaja, Baqaja i s e p t e m b r a Brahimaja podigao optu`nicu 1998. nad Srbima, Romima i Albancima. Tu`ila{tvo se `alilo na tu presudu i zatra`ilo da apelaciono vije}e nalo`i djelimi~no ponavqawe su|ewa po {est od 37 ta~aka optu`nice koje su se odnosile na zlo~ine nad pritvorenicima u ja blani~kom logoru.

LO[A VIJEST

Ramu{ Haradinaj

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 15

Region

Otkud smo mogli znati da je Nadzornom odboru istekao mandat? ^im nas je Fond za privatizaciju o tome obavijestio, Sabor je imenovao ~lanove odbora. Andrija Hebrang, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a

Krijum~ari droge sa Balkana uhap{eni u Brazilu

Tragedija u Makedoniji

Zaplijewena droga vrijedna 1,2 miliona evra
ZAGREB, RIO GRANDE DO SUL - Poslije ~etiri mjeseca pra}ewa {esto~lane gru pe kri ju m~a ra bra zilska policija uhapsila je trojicu Hrvata, Crnogorca, Makedonca i Bugarina, te zaplijenila drogu u vrijednosti od milion i dvije stotine hiqada evra, javile su u petak agencije. Uha p{e ni su Hrva ti Damir [imi} (28), Slobodan Wegi} (45) i Alen ^i~e ri} (30), te Crno go rac Nik{a Ili} (46), Bugarin Dragan Rangelov (33), kao i Miodrag Voji~i} (45), porijeklom iz Makedonije. U akciji agenata Federalne policije kodnog naziva “Me du za“ u naj ju `ni joj bra zil skoj dr`a vi Rio Grande do Sul i dr`avi koja grani~i s wom - Santa Katarini, zaplijeweno je 59 paleta navodnih “lijekova“ u kojima je bilo ~ak 62 kilograma kokaina vrlo visoke ~isto}e. Zaplijeweni su tako|e i jedan brod i tri automobila “terenca“, u kojima
Zapqena kokaina u Brazilu

U supru`nike ispalio oko 30 metaka
PLASNICA - Supru`nici Meryava i Raim Daliposki iz sela Preglovo, u makedonskoj op{tini Plasnica, ubijeni su sa oko 30 metaka iz pi{toqa. Prema prvim informacija na wih je pucao Yevat Reifoski iz sela La`ani, a tragedija se dogodila u ~etvrtak uve~e kasno. U pucwavi je povrije|en i Meryavin brat Emir Deiroski, koji je u haosu uspio da no`em povrijedi ubicu u predjelu vrata, prenijeli su skopski mediji. Incident se dogodio kada su Daliposki bili u gostima kod Meryavine majke. Reifoski je oti{ao kod wih, a zatim je zapo~ela rasprava. On je izvadio pi{toq i sa trideset metaka usmrtio supru`nike na licu mjesta. Pretpostavqa se da je mo tiv ubis tva qubo mo ra, po {to su, ne for mal no, Meryava i Yevat prethodno bili u qubavnoj vezi.

Split

Iz nasukanog broda nafta curi u more
SPLIT - Na ostrvce Klud kod Drvenika Velog u petak se na su kao ri bar ski brod “Alkadija“, duga~ak 14 metara, iz ~ijeg tanka u more curi nafta, prenijela je Srna. U tank je smje{teno 2.000 litara nafte. Odmah nakon {to je policija obavijestila Dr`avnu upravu za za{titu i spa {a vawe, o na su ka vawu je dojavqeno Lu~koj kape ta ni ji Split, te Na ci onal noj cen tra li za spasavawe i tragawe na moru u Rijeci. Na sanaciju naftne mrqe kre nu li su va tro gas ci iz Ka{tela koji su opremqeni posebnim branama.

Grupa osumwi~ena da je koristila luku Florijanopolis u glavnom gradu Santa Katarine te brazilske luke Imbituba, Itajai i Navegantes u istoj dr`avi za distribuciju kokaina prema Evropi
su drogu prevozili u luke. - Ova grupa je osumwi~ena da je koristila luku Florijanopolis u glavnom gradu Santa Katarine, te brazilske luke Imbituba, Itajai i Navegantes u istoj dr`avi za dis tri bu ci ju ko ka ina pre ma Evro pi - na vo de hrvatski mediji. Kao glavnog organizatora brazilska policija ozna~i la je Wegi }a, a koordinator operacije bio je Voji~i}, koji u Brazilu, prema pisawu tamo{wih medi ja, `i vi ve} 20 go di na. Tamo se o`enio, ima djecu, a posjeduje restoran i taksi slu`bu. Voji~i} je ve} 2008. godine bio predmet istrage brazilskih vlasti. Wegi} je organizovao dotok kokaina iz Kolumbije, Perua i Bolivije do Florianopolisa, a Voji~i} je u svom restoranu sklapao kontakte sa mornarima i distribuisao kokain brodovima u Evropu, odnosno u dr`ave Balkana. ma - Bo`o Ratkovi}, Goran Ratkovi} i Bo`idar Simi}. Kako bi otkrili ko je on zapravo, federalni agenti zatra`ili su pomo} Interpola. Navodno su tako doznali da je Wegi} tra`en zbog sumwe da je umije{an u ubistvo jednog hrvatskog policajca 2008. godine. Sumwa se tako|e da je 2008. godine on poslao 500 kilograma kokaina u Evro pu pre ko lu ke Santos. Posqedwih mjeseci “Doktor“ je na vo dno `i vio u Bairo Moema, dijelu grada Sao Paula. @ivio je sam i vodio je luksuzan `ivot, voze}i se u skupim uveze nim automobilima. ^esto su ga mogli vidjeti u skupim restoranima i no}nim klubovima.

BALKANCI u Brazilu luksuzno `ivjeli
Po li ci ja vje ru je da je restoran Voji~i}u bio tek paravan za organizovani lanac prostitucije. Za razliku od Voji~i}a, brazilske vlasti, bar prema pi sawu ta mo{wih no vi na, jo{ poku{avaju doznati pravi iden ti tet Slo bo da na Wegi}a, za kojega je navedeno da je bio poznat pod nadim kom “Do ktor”, a osim imena Slobodan Wegi} koristio se i la`nim imeni-

Svetozar Marovi}

Srbi u Crnoj Gori nisu diskriminisani

FOTO: AGENCIJE

Svetozar Marovi}

FOTO: ARHIVA

HAP[EWE
Naoru`ani savezni agenti svu {estoricu osumwi~enih uhapsili su istovremeno. ^etvorica su uhap{ena u dr`avi Rio Grande, a dvojica, Wegi} i [imi}, u hotelu “Plaza San Rafael“ u gradu Porto Alegreu. Akcija je realizovana u ranim jutarwim ~asovima i svi su mirno spavali kada im je upala policija i stavila lisice na ruke. Droga je prona|ena u iznajmqenoj ku}i, a bila je spakovana u vodootporne vre}e i poslagana na palete.

Hap{ewe jednog od krijum~ara

Situacija u Var{avskoj ulici u Zagrebu i daqe napeta

PODGORICA - Potpredsjednik crnogorske vlade Svetozar Marovi} negirao je da su Srbi u Crnoj Gori diskriminisani i poru~io da svi moraju imati ista prava. - Ja ne poznajem takvu Crnu Goru u kojoj je neko, zato {to je Srbin, uskra}en u bilo kojem gra|anskom pravu ili slobodi. Mo`da sam ja neobavije{ten kao neke moje politi~ke kolege u Srbiji, ali vam govorim ono {to znam i ono u {ta vjerujem - rekao je Marovi} za crnogorske “Srpske novine“. On je rekao da Demokratska partija socijalista, kojoj on pripada, dobija ve}insku podr{ku gra|ana koji se osje}aju Srbima, kao i da je u Budvi, gradu u kojem `ivi i u kojem je ve}insko srpsko stanovni{tvo, izborna koalicija DPS osvojila vi{e od 72 odsto podr{ke.

Protest ispred sjedi{ta HDZ-a i SDP-a
ZA GREB - Si tu aci ja u Var{avskoj ulici u Zagrebu i u petak je bila napeta, a nevladine organizacije naja vi le su da }e te `i {te pro tes ta zbog de {a vawa u Var{avskoj ulici usmjeriti ka sjedi{tima HDZ-a i SDP-a, prenijeli su portali. Protestanti dvije najja~e stranke smatraju i najodgovornijim za “uzurpaciju“ gradske ulice, u kojoj treba da po ~ne iz gradwa pod ze mnih gara`a, ~ime bi se zauzeo dio {etali{ne staze. Policija, koja je u ~etvrtak obez bje |i va la po ~e tak ra do va u Var {av skoj uli ci u cen tru Za gre ba, uhapsila je 150 qudi koji su nenasilno protestovali. izgradwi ulaza u javnu podzemnu gara`u, i u petak su obezbje|ivale jake policijske sna ge, ko je su za sav saobra}aj zatvorile i neke od okolnih ulica stvaraju}i tako te{ko}e u saobra}aju. Prema rije~ima predsjedni ka “Ze le ne akci je” To mi sla va To ma {e vi }a, HDZ i SDP kontroli{u razli~ite institucije u gradu i dr`avi, pa otuda i wihova saodgovornost. Pred sje dnik Hrvat ske Ivo Josipovi} ju~e je izrazio zgra `awe pos tup ci ma po li ci je i za tra `io od wih da ne hap se one ko ji nenasilno protestuju. Ugledni ameri~ki list “Va{ington post“ ocijenio je de {a vawa u Var {av skoj uli ci kao re volt gra |a na najve}i u posqedwih deset godina. Post navodi da su pro tes ti upe re ni pro tiv “eli te i be zo ~nih bi zni smena“.

DOBRA VIJEST

KRAPINA
Lice ~iji su inicijali B. P. (61) izbolo je no`em svog 37godi{weg sina S. P. u porodi~noj ku}i u Petrovskom kraju Krapine. U nesre}i, koja se dogodila u ~etvrtak kasno uve~e, sin je zadobio te{ke povrede. Mu{karac je hitno primqen u Op{tu bolnicu Zabok. Policija je uhapsila oca, prenijeli su hrvatski mediji.

[IBENIK
Poslovi zapra{ivawa komaraca u primorskim gradovima u Dalmaciji zavr{eni su, a nadle`ni u inspekcijskim slu`bama o~ekuju da }e broj tih insekata biti znatno smawen, {to }e olak{ati boravak turista na jadranskoj obali. Mje{tani primorskih gradova pozvali su da prijave pojavu ve}eg broja komaraca.

VLADAJU]E stranke najodgovornije za “uzurpaciju“ ulice
Var{avsku ulicu, u kojoj se nastavqaju radovi na

LO[A VIJEST

16 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

TOP STORIES CNN

Svijet
Ministar odbrane Kolumbije

Biv{i kubanski lider Fidel Kastro obi{ao je Dr`avni akvarijum u Havani da bi vidio igru delfina, a razgovarao je i sa zaposlenima u toj ustanovi, objavqeno je na dr`avnom sajtu “ku badibejt“.

On se, s uhi}ewem, na ulazu u akvarijum obratio prisutnima, podsjetiv{i se kako je kao mladi} mogao dva minuta da roni i de taqa kako je plivao s delfinima u Holgu inu.

Poslije ~etiri mjeseca curewa “crnog zlata“ u more Meksi~kog zaliva

U Venecueli postoje pobuweni~ke baze
BOGOTA - Ministar odbrane Kolumbije Gabrijel Silva rekao je u petak da obavje{tajni izvori posjeduju neoboriv dokaz o postojawu pobuweni~kih baza u Venecueli, prenijela je Srna. Prema wegovim rije~ima, ovi dokazi ukazuju na “stalnu toleranciju“ koju Venecuela iskazuje prema pobuweni~kim grupama poput Revolucionarnih oru`anih snaga Kolumbije (FARK) i Nacionalne oslobodila~ke armije (ELN). On je istakao da je prisustvo gerilaca u Venecueli direktna prijetwa po nacionalnu bezbjednost Kolumbije. Ministar Silva je rekao da obavje{tajne agencije posjeduju dokaze i ta~ne koordinate lokacija na kojima su baze ne samo FARK-a ve} i ELN-a.

Za us tavqeno is ti cawe naf te

Za kona~no rje{ewe krize bi}e potrebno na~initi jo{ dvije bu{otine u istom naftnom izvoru da bi se smawio pritisak na upravo postavqeni “~ep”
WU ORLEANS - Kompani ja “Bri ti{ pe tro le um“ (BP) obja vi la je da je poslije skoro ~etiri mjeseca, zaustavqeno isticawe nafte u vode Meksi~kog zaliva, a prema najgrubqim ra~unima, od aprila u more je isteklo izme|u 92 i 182 miliona galona nafte. Potpredsjednik BP Kent Vels izjavio je na konferenciji za novinare u Wu Orleansu da je isticawe nafte iz bu{otine, koja se nalazi na 1,5 kilometara dubine, prestalo u ~etvrtak. Curewe nafte zapo~elo je poslije eksplozije na platformi ispred obala Luizija ne 20. apri la, u ko joj je poginulo 11 radnika, {to se kasnije pretvorilo u najve}u ekolo{ku katastrofu u istoriji SAD.

Vazdu{ni napad NATO-a u Kunduzu

U Avganistanu ubijeno desetak talibana
KABUL - Desetak talibana, me|u kojima i jedan od wihovih komandanata, ubijeni su u vazdu{nom napadu NATO snaga u sjevernoj avganistanskoj provinciji Kunduz. Kako prenose avganistanski mediji, citiraju}i zvani~nika lokalne policije Abdula Razaka Jakubija, napad se dogodio u oblasti Da{ti Arki, a tom prilikom povrije|ena su {estorica talibana. - U napadu je ubijen i komandant talibana Kari Latif - precizirao je Jakubi. Istovremeno, u Avganistanu su poginula i dvojica vojnika me|unarodnih snaga Isaf u toj zemqi.

Poslije eksplozija u Iranu

Xundolah preuzeo odgovornost za napade

PRIORITET BIO zaustavqawe ekolo{ke katastrofe
Poslije nekoliko neuspjelih poku{aja, stru~waci “Briti{ petroleuma“ su, koriste}i robota podmornicu, uspjeli 4. juna da na otvor iz koga je isticala nafta stave poklopac i curewe stave pod kontrolu, iako ne i da ga u potpunosti zaustave. “Briti{ petroleum“ je,

Snimci poduhvata “Briti{ petroleuma“

FOTO: ROJTERS

zatim proteklog vikenda, po~eo zamjenu starog poklopca novim “~epom“, koji je boqe nalijegao na otvor. Iako je ovo ne sumwivo uspjeh in`ewera BP-a, to jo{ nije kona~no rje{ewe krize, za {ta }e biti potrebno na~initi jo{ dvije bu{otine u istom naftnom izvoru, da bi se smawio pritisak na upra-

U napadu poginulo 26 qudi

FOTO: AGENCIJE

TEHERAN - Teroristi~ka grupa mawinskih sunita u Iranu, Yundolah, preuzela je odgovornost za dvije eksplozije u kojima je u ~etvrtak poginulo 26 qudi, javile su u petak agencije. Grupa je saop{tila da su samoubila~ki napadi odgovor na egzekuciju wihovog lidera Abdolmaleka Rigija koja je izvr{ena u junu. Me|u poginulima su i pripadnici iranske elitne revolucionarne garde. U mejlu proslije|enom Al Arabiji, grupa je navela da je meta napada bio skup Revolucionarne garde u gradu Zahedan. Najmawe 27 osoba je poginulo, a 300 povrije|eno u dvije eksplozije u gradu na jugoistoku Irana, prestonici provincije Sistan-Balu~istan, na granici sa Pakistanom.

vo postavqeni “~ep”. O~ekuje se da ta operacija bude zavr{ena u avgustu. - Ako ~ep koji smo kreira li iz dr`i pod pri tis kom, otva ra se re al na mogu}nost da smo stoodstotno za pu {ili otvor. Ja ne `e lim da pre kre }em pri ori te te, na{ pri ori tet je oduvijek bio da se zaustavi cu rewe naf te ka ko bi smo sa ni ra li eko lo {ku ka tas trofu - ka`e penzionisani general obalske stra`e Ted Alen. On isti~e da }e se uz pomo} novog broda za prikupqawe naf te “He liks

pro dju ser“ mo }i sa ku pi ti 2,5 do 3,4 miliona galona, {to prakti~no zna~i da }e sva nafta koja je do sada istekla biti sakupqena. Ameri ~ki pred sje dnik Ba rak Obama ostaje skepti~an. - Ovo je svakako pozitivan znak, ali sve je u fazi testirawa - ka`e Obama. Vladine procjene su da je iz bu{otine dnevno isticalo 1,5 do 2,5 miliona galona dnevno, odnosno da je od apri la, pre ma naj grubqim ra~unima, isteklo izme|u 92 i 182 miliona galona nafte.

STANOVNICI
Ve}ina stanovnika Luizijane, me|u kojima je i ribar Xoni [najder, ocjewuju da je {teta napravqena i da je ovaj uspjeh do{ao prekasno. - Nafta je svuda. Trebalo je da je ostave na vrhu mora, a ne da je {aqu na dno. Mislim da nikada ne}e o~istiti more - rekao je [najder.

Paqeqe izlivene nafte

DOBRA VIJEST

AUSTRIJA
U mnogim krajevima Austrije, prije svega u pokrajinama Koru{ka, Dowa Austrija i [tajerska, veliko nevrijeme je nanijelo brojne {tete. Vi{e ulica je bilo preplavqeno ili pokriveno odronima, {to je uticalo na ote`ano odvijawe saobra}aja. U Lavantalu u Koru{koj se izlila rijeka Lavant, kao i vi{e jezera.

SAD
Pol Alen, koji je sa Bilom Gejtsom 1975. osnovao kompaniju "Majkrosoft" izjavio je da }e poslije smrti ve}i dio wegovog bogatstva, procijewenog na 13,5 milijardi dolara, oti}i u humanitarne svrhe, prenijele su u petak agencije. Alen je prije 20 godina osnovao dobrotvornu fondaciju koja je do sada finansirala mnoge humanitarne akcije u iznosu 400 miliona dolara, a li~no je donirao 600 miliona dolara.

Vi{e od 55.000 Poqaka protiv gej parade
VAR[AVA - Vi{e od 55.000 Poqaka potpisalo je peticiju gradona~elnici Var{ave Hani Gronkjevi~ Valc sa zahtjevom da se zabrani evropska gej parada Juroprajd 2010, javile su u petak agencije. Juroprajd bi ove subote trebalo da pro|e ulicama poqske prestonice. Proteste gradskim vlastima Var{ave protiv evropske parade lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca i transseksualaca koja se prvi put odr`ava u jednoj postkomunisti~koj zemqi podnijelo je tako|e {est udru`ewa gra|ana. Aktivisti u Var{avi protestovali su protiv gej parade i nazvali je “sramotom Evrope“, te upozorili na prijetwu da homoseksualno{}u mogu da se zaraze djeca koja }e biti, kako su rekli, “bombardovana promocijom prqav{tine i perverzije“.

Narko-bande u Meksiku svete se policiji
SIJUDAD HUARES - Pripadnici narko-bande su napadom iz automobila bombe na dva policijska patrolna vozila u pograni~nom meksi~kom gradu Sijudad Huaresu ubili dvojicu policajaca i jednog civila i ranili jo{ devet qudi. Meksi~ka federalna policija saop{tila je u petak da je prvi put upotrijebqen automobil bomba u Meksiku i da je napad odmazda za hap{ewe “prvog ~ovjeka“ narko-bande La Linea Hesusa Akoste Gerera. Akosta Gerero (35) je lider operacija Linea bande koja radi za narko-kartel Huares i smatra se odgovornim za najmawe 25 ubistava, prete`no pripadnika rivalskih bandi mada je davao naloge i za napade na meksi~ku policiju.

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 17

Viktor Janukovi~ sunarodnicima obe}ao evropsku perspektivu
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovi~ obe}ao je u petak sunarodnicima evropsku perspektivu i strate{ke odnose sa glavnim akterima svjetske politike, izme|u ostalih i sa Rusijom, prenijele su ruske novinske agencije. - Evropska perspektiva i razvoj strate{kih odnosa sa centrima svjetske politike obezbijedi}e nam ekonomski procvat i socijalni progres. Na taj na~in nastavi}emo posao zapo~et prije 20 godina - naveo je Janukovi~ u obra}awu Ukrajincima povodom 20. godi{wice dono{ewa Deklaracije o dr`avnom suverenitetu Ukrajine.

U po`aru u ira~kom gradu Sulejmaniji poginuli radnici i stranci

Vijesti
Gr~ka

Plamen u hotelu "progutao" najmawe 29 `ivota
To nije bilo djelo terorista. Uzrok po`ara, najvjerovatnije, kvar, odnosno kratak spoj na elektri~nim instalacijama, izjavio je Hama-Xan
SULEJMANIJA - U po`aru koji je u petak izbio u hotelu u ira~kom gradu Sulejmaniji poginulo je najmawe 29 qudi, me|u kojima je bilo `ena, djece i stranaca, a najmawe 22 osobe su po vri je |e ne, pre ni je le su agencije. - Zvani~ni broj poginulih je 29 oso ba, dok su 22 rawene. Zbog velikog broja poginulih i rawenih, no}u je u bolnici bio potpuni haos, {to obja{wava gre{ke u broju `rtava - rekao je predsta vnik grad ske po li ci je Nayimadin Kadir. Agencije su ranije saop{tile da je u po`aru koji je izbio u petospratnom hotelu “Soma“ poginulo 40 qudi. Na ~el nik grad ske bol ni~ke slu`be doktor Rekot Hama-Ra{id, rekao je da je najmawe troje qudi poginulo kada su, bje`e}i od vatre, sko~ili sa tre}eg sprata, a ve}ina ostalih ugu{ila se dimom.

Visoke temperature u Evropi
ATINA, LONDON - Toplotni talas zahvatio je centralne i isto~ne dijelove Evrope, a u Gr~koj, na jugu kontinenta, u petak je izbio po`ar koji je zahvatio predgra|e Atine. Najtopliji gradovi na Starom kontinentu bili su Berlin, Var {a va, Ma drid, Atina i Budimpe{ta, gdje se `iva kretala od 34 do 37 stepeni. Toplotni talas ve} danima pritiska Gr~ku, gdje se tem pe ra tu re ve} pribli`avaju 40 stepeni.

Mjanmar

Na slobodi poslije 14 godina
BANGKOK - Biv{i sekretar opozicione liderke Mjanmara Aung San Su Kji oslobo|en je u petak iz za tvo ra po sli je iz dr`a vawa 14 godina kazne, saop {te no je u Ban gko ku. Vin Htein, koji sada ima 69 godina, iza{ao iz zatvo ra Ka ta, na sje ve ru Mjanmara, gdje je izdr`avao kaznu zbog video-zapisa, koje je navodno snimio za liderku opozicije.

Hotel “Soma“ u Sulejmaniji

FOTO: ROJTERS

Me|u `rtvama su radnici ho te la ko ji su bi li dr`avqani Banglade{a, kao i dr`avqani Britanije, Kana de, Ja pa na, Aus tra li je, Ekvadora, Venecuele, Kine i jedan Amerikanac. Neki od tih qudi ra di li su za

naftne kompanije u Iraku, a redovno su odsjedali u hotelu, koji je razorio po`ar.

NAJVI[E `rtava ugu{ilo se u dimu
Na sjeveru Kurdistana, u ko jem se na la zi oko 40 od sto do ka za nih re zer vi ira ~ke naf te, po slu je ve -

lik broj stra nih naf tnih kompanija. Fun kci oner lo kal ne slu`be bezbjednosti Kader Hama-Yan izjavio je da po`ar ni je bio dje lo te ro rista. - To nije bilo djelo tero ris ta. Uzrok po `a ra je, najvjerovatnije, kvar, odnosno kratak spoj na elektri-

~nim instalacijama - izjavio je Ha ma-Yan i do dao da je istraga u toku. Svje do ci su opi sa li gro zne sce ne u ko ji ma su pre pla {e ni gos ti ska ka li kroz pro zo re ka ko bi po bje gli od po divqalog pla me na. Ve li ki broj wih ni je pre `i vio pad sa vi si ne.

Tanzanija

Ubijen advokat Tribunala
DAR ES SALAM - Tanzanijska policija saop{tila u petak da istra`uje ubistvo advo ka ta od bra ne iz Tribunala Ujediwenih nacija koji sudi osumwi~enima za genocid u Ruandi 1994. godine, prenijele su agencije. Na~elnik policije, ^arls Kenijela, izjavio je da je advokat Yvani Mvaikusa ubijen u utorak u Dar es Sa la mu, eko nom skom centru Tanzanije.

Trgova~ka ruta
Sulejmanija, drugi po veli~ini grad u ira~kom regionu Kurdistanu, nalazi se 260 kilometara sjeveroisto~no od Bagdada. Kurdistan privla~i veliki broj stranaca zbog relativne stabilnosti regiona i naftnih rezervi. Cijelo podru~je je zaposlena trgova~ka ruta, usko povezana sa Turskom i Iranom. Kurdski zvani~nici poku{ali su svoju regiju u~initi podru~jem pogodnim za poslovawe, u zemqi koja ina~e ima velike probleme sa politi~kim i bezbjednosnim zbivawima.

U bolnici bio potpuni haos

Iranac bio dugogodi{wi dou{nik CIA
VA [IN GTON - Iran ski nuklearni nau~nik [ahram Amiri, koji tvrdi da su ga pri je go di nu ote li agen ti Cen tral ne oba vje {tajne agencije (CIA), bio je du go go di{wi dou {nik ove ame ri ~ke agen ci je iz Irana, pi{e u petak izdawe ame ri ~kog dne vni ka “Wujork tajms“. Ami ri se u ~et vrtak vratio u Iran, isti~u}i da je bio primoran da la`e o atom skom pro gra mu te zemqe. Va {in gton ne gi ra otmicu Amirija i insistira na tome da je on slobodno `ivio u SAD. List na vo di da je nau ~nik agentima CIA objeloda nio de taqe ka ko je Univerzitet u Teheranu postao taj ni {tab za rad na iranskom nuklearnom programu. od zvani~nika istakao je da je Ami ri dao “zna ~aj ne, originalne“ informacije o tajnim aspektima nuklearnog programa. “Wujork tajms“ prenosi izjave ameri~kih zvani~nika koji navode da je Amiri, dok je radio kao tajni dou{nik, po sje tio Sa udij sku Ara bi ju, oda kle ga je CIA odvela. - Amiri je potom stigao u SAD i nastanio se u Arizoni - pi{e “Wujork tajms“. List navodi da nije poznato da li je on poku{avao da u SAD pre ba ci su pru gu i sina.

Ameri~ki mediji o nau~niku koji se iz SAD vratio u Teheran

Amerika

Zemqotres zatresao Va{ington
VA[INGTON - Slab zemqotres, ja~ine 3,6 stepeni Rihterove skale, potresao je u pe tak ameri~ku prestonicu Va{ington, saop{tila je Ameri~ka geolo{ka opservatorija. Potres se osjetio u distriktu Kolumbija i predgra|ima Merilend i Viryinija, prenijele su agencije. Epicentar je bio u blizini Geterburga u predgra|u Merilendu, a u tom ameri~kom regionu zemqotresi su prava rijetkost.

VA[INGTON negira otmicu Amirija
Pre ma ri je ~i ma zva ni ~nika, dok je bio u Iranu, Amiri je tako|e bio jedan od izvo ra za “Na ci onal nu oba vje {taj nu pro cje nu o iranskom programu za atomsko naoru`awe“, koja je objavqena 2007. godine. Jedan

[ahram Amiri sa sinom

FOTO: ROJTERS

18 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE Akcionarsko dru{tvo “Popovo poqe” Trebiwe JIB: 4401347430004 MB:1071939 Broj: 71/10 Datum: 15.7.2010. g. Na osnovu ~lana 36 Statuta POPOVO POQE AD Trebiwe, Upravni odbor je na sjednici odr`anoj dana 15.7.2010. donio

OGLASI

Robna ku}a “BOSKA” a.d. Trg Krajine 2 Bawaluka Broj: 865/10 Dana: 15.7.2010. god. Na osnovu Odluke Upravnog odbora br. 39. od 12.5.2010. god. i na osnovu ~lana 59. Statuta Robne ku}e “BOSKA” a.d. Bawaluka raspisuje se ZA PRODAJU TERETNOG MOTORNOG VOZILA JAVNIM NADMETAWEM-LICITACIJOM koja }e se odr`ati dana 22.7.2010. godine u krugu direkcije “Delta Maxi“ d.o.o. Bawaluka, ul. Branka Popovi}a 115 (biv{a uprava “KRISTAL-a na staroj gradi{koj cesti) sa po~etkom u 12 ~asova. Predmet licitacije
Br. Marka i tip vozila 1. IVECO-ZASTAVA 79.12 D Vrsta vozila teretno Godina proizvodwe 1999. Po~etna cijena u KM 5.200,00 Iznos depozita u KM 520,00

ODLUKU
O SAZIVAWU SKUP[TINE AKCIONARA Upravni odbor saziva sjednicu Skup{tine akcionara POPOVO POQE AD Trebiwe za 20.8.2010. sa po~etkom u 16 ~asova u prostorijama Preduze}a. Za sjednicu se predla`e sqede}i DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela: - Izbor predsjednika Skup{tine - Izbor komisije za glasawe - Izbor zapisni~ara 2. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine 3. Razmatrawe revizorskog izvje{taja za 2007. godinu 4. Razmatrawe i usvajawe Godi{weg obra~una za 2008. godinu sa mi{qewem nezavisnog revizora 5. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu za 2008. godinu 6. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Upravnog odbora za 2008. godinu 7. Razmatrawe i dono{ewe odluke o raspodjeli ostvarene dobiti za 2008. godinu 8. Razmatrawe i usvajawe Godi{weg obra~una za 2009. godinu sa mi{qewem nezavisnog revizora 9. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu za 2009. godinu 10. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Upravnog odbora za 2009. godinu 11. Razmatrawe i dono{ewe odluke o sno{ewu gubitka za 2009. godinu 12. Razmatrawe i usvajawe Statuta Dru{tva (uskla|ivawe sa “Zakonom o privrednim dru{tvima”) 13. Razmatrawe i usvajawe Poslovnika o radu Skup{tine akcionara Dru{tva 14. Razmatrawe i dono{ewe odluke o razrje{ewu predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora 15. Razmatrawe i dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora 16. Razmatrawe i dono{ewe odluke o imenovawu ~lanova Upravnog odbora 17. Razmatrawe i dono{ewe odluke o izboru nezavisnog revizora za 2010. godinu 18. Razno U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i nazna~enog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena Skup{tina }e se odr`ati 6.9.2010. u 17 ~asova u prostorijama Preduze}a. Prvo prisustva sjednici Skup{tine imaju svi akcionari upisani u spisak akcionara. Punomo}nici akcionara du`ni su predo~iti ovjerenu punomo} a roditeqi maloqetne djece akcionara rodni list. Predsjednik Upravnog odbora iguman Sava Miri}

OGLAS

Uslovi licitacije Teretno motorno vozilo koje je predmet licitacije nalazi se u krugu direkcije “Delta Maxi“ d.o.o. Bawaluka i isto se mo`e razgledati na navedenoj lokaciji, dan prije i na dan licitacije u vremenu od 9 do 11 ~asova. Uplata depozita se mo`e izvr{iti i na dan i na mjestu odr`avawa licitacije od 10 ~asova, pa do po~etka licitacije. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica starija od 18 godina, koja prije po~etka licitacije uplate depozit u visini 10% od po~etne vrijednosti licitiranog sredstva na blagajni Robne ku}e “BOSKA” A.D. Bawaluka. Vozilo se prodaje u vi|enom stawu i naknadne reklamacije se ne}e uva`avati. Obaveza kupca je da za kupqeno sredstvo uplati razliku izme|u depozita i postignute izlicitirane cijene u cijelosti, odmah ili u roku od 24 ~asa po zavr{etku licitacije, koja u istom periodu moraju i preuzeti. U protivnom kupac nema pravo na povrat depozita. Obaveza prodavca je da izda ra~un kupcu za kupqeno sredstvo, a licima koja ne kupe sredstvo na licitaciji bi}e vra}ena uplata depozita na isti na~in na koji su izvr{ili uplatu istih. Ukoliko sva osnovna sredstva ne budu prodata na prvoj licitaciji, druga licitacija }e se odr`ati dana 29.7.2010. godine na istom mjestu, i isto vrijeme i pod istim uslovima. Dodatne informacije se mogu dobiti na telefon 051/211-898 Direktor Qubomir Daki}, dipl. ecc

“ VODOVOD“ a.d. BAWALUKA Dana, 16.7.2010. god. Na osnovu ~lana 272. Zakona o privrednim dru{tvima (“Sl. glasnik RS” br. 127/08 i 58/09), ~lana 51. Statuta Dru{tva, Nadzorni odbor Dru{tva “Vodovod” a.d. Bawaluka, na svojoj 11. redovnoj sjednici, odr`anoj dana 16.7.2010. godine donosi sqede}u:

o izmjeni datuma odr`avawa 10. godi{we Skup{tine akcionara U oglasu o sazivawu 10. godi{we Skup{tine akcionara “Vodovod” a.d. Bawaluka objavqenog dana 18.6.2010. godine u dnevnim novinama “Glas Srpske” mijewa se datum odr`avawa Skup{tine akcionara, koja }e se umjesto 20.7.2010. godine odr`ati dana 17.9.2010. godine (petak) u prostorijama Dru{tva, Ul 22. aprila br.2 u Bawaluci, sa po~etkom u 12 ~asova. Ponovqena sjednica odr`a}e se 27.9.2010. godine na istom mjestu i u isto vrijeme. Utvr|eni dnevni red ostaje nepromijewen. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Dubravko Va{ali}, dipl. in`. gra|.

ODLUKU

KOMUNALNO PREDUZE]E “KOMUNALAC” A.D. VI[EGRAD Broj: 03-147/10 Dana: 14.7.2010. Na osnovu Odluke Privremenog nadzornog odbora komunalnog preduze}a “Komunalac” a.d. Vi{egrad broj 03-130/10 od 9.6.2010. godine, objavqujem o prodaji rashodovanog osnovnog sredstva usmenim javnim nadmetawem I Osnovno sredstvo: Teretno motorno vozilo FAP 13, godina proizvodwe 1965. po~etna cijena 2.000,00 KM II Usmeno javno nadmetawe }e se odr`ati dana 21.7.2010. godine, sa po~etkom u 12 ~asova u poslovnim prostorijama preduze}a. 1. Prodaja se vr{i u vi|enom stawu, a osnovno sredstvo se mo`e pogledati svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova. 2. Pravo u~e{}a imaju sa pravna i fizi~ka lica. 3. Na~in i rok pla}awa kupoprodajne cijene regulisa}e se ugovorom. 4. PDV i sve ostale tro{kove snosi}e kupac. Za sve dodatne informacije obratiti se u Upravu preduze}a u ulici Nikole Pa{i}a broj 7. ili na kontakt telefon 058/630-261. v. d. Direktora \okanovi} Sini{a, dipl. in`. ma{.

OGLAS

OGLASI

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 19

20 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

6

dje~aka

6

djevoj~ica

Opozicija ostavila pripravnike na ~ekawu
@elimo da pru`imo priliku mladim qudima da u Administrativnoj slu`bi grada steknu vrijedno jednogodi{we iskustvo. Na taj na~in oni sti~u uslove za polagawe stru~nog ispita. Na`alost, sada }emo morati ~ekati idu}u sjednicu Skup{tine, rekao Davidovi}
tak dana bi}e odr`ana nova sjednica Skup{tine. Ako se ne uvrsti na{ ~lan u komisiju, mi ipak ne}emo biti to li ko prin ci pi jel ni i glasa}emo za prijedlog kako bi se mla dim qudi ma pru `ila {ansa da odrade pripravni~ki sta` - istakao je Grabovica. Pred sje dnik Klu ba odbor ni ka SNSD-a Zo ran Novakovi} rekao je da nije bitno ko je u komisiji, jer su u konkursu jasno definisani uslovi koje pripravnici treba da ispuwavaju. - Mislim da je predlo`enu komisiju trebalo podr`ati. Sada }e se prijem mladih pripravnika odu`iti, a to je bilo potpuno nepo tre bno - re kao je Novakovi}. On je dodao da je po rje{ewu ko mi si ja du `na da postupak za prijem pripravnika obavi u roku od 30 dana od is te ka ro ka za prijavqivawe kandidata za konkurs. - Rok za prijavu pripravnika je 23. jul, a jo{ se ne zna ka da }e bi ti sqede }a sjednica Skup{tine grada. Zbog sve ga }e ispa {ta ti pripravnici, a to jednostavno nije u redu - istakao je Novakovi}.

Komisija za izbor pripravnika nije dobila skup{tinsku ve}inu

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044
Rasprava o pripravnicima na idu}oj sjednici FOTO: ARHIVA PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

prevoz
Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

Pri je dlog rje {ewa o ime no vawu ko mi si je za pri jem 13 pri pra vni ka u Admi nis tra ti vnu slu `bu grada nije dobio potrebnu skup{tinsku ve}inu na sjednici gradskog parlamenta 14. jula, jer odbornici opozicionih stranaka, koje pre dvo di PDP, ni su po dr`ali prijedlog. Kako je vladaju}em SNSD-u i wegovim par tne ri ma ne dos ta jao je dan glas da bi izglasali prijedlog, pripravnici su ostavqeni na ~ekawu. Gradona~elnik Bawaluke Dra goqub Da vi do vi} izrazio je razo~arewe {to na sjednici nije izabrana

komisija za prijem pripravni ka u Admi nis tra ti vnu slu`bu grada.

ROK ZA PRIJAVU pripravnika 23. jul
- @ao mi je {to prijedlog rje{ewa o imenovawu komisije nije usvojen, jer je kon kurs za pri jem pri pra vnika ve} otvoren. Sada }emo ka sni ti sa izbo rom mladih pripravnika, jer komisija nije izabrana - rekao je Davidovi}. On je dodao da svi znaju {ta pripravni~ki sta` zna~i mladim qudima. - @e li mo da pru `i mo priliku mladim qudima da u Administrativnoj slu`bi grada steknu vrijedno jedno-

go di{we is kus tvo. Na taj na ~in oni sti ~u uslo ve za polagawe stru~nog ispita. Na`alost, sada }emo morati ~ekati idu}u sjednicu Skup{tine da se ova ta~ka ponovo ra zma tra - is ta kao je Davidovi}. Iz Klu ba odbor ni ka PDP-a ka`u da nisu glasali za ovaj pri je dlog za to {to se u komisiji ne nalazi nijedan ~lan ove stranke. - Mi smo uputili zahtjev da se prilikom izbora ~lanova komisije uvrsti jedan na{ ~lan, Marinko Umi}evi}. Po{to on nije uvr{ten u komisiju, na{i odbornici su glasali protiv ovog prije dlo ga - ka zao je pred sje dnik Klu ba To mi slav Grabovica.

On je dodao da bi prijedlog sigurno pro{ao da su gradski odbornici SNSD-a bili koncentrisani na glasawe. - Neki od odbornika nisu gla sa li i zbog to ga je prijedlog i odbijen. Mi smo ~ak bili spremni da se glasawe ponovi. Prema na{im informacijama, ve} za dese-

Komisija
U Komisiju za izbor pripravnika predlo`eni su Biqana Bira~ (predsjednik), Radenko Komqenovi}, Zdravko Ru`ela, Qiqana Radovanovi} i Tajana Majstorovi}. Komisija je du`na da kontroli{e ispuwavawe uslova iz javnog konkursa za prijavqene kandidate, obavi intervju sa kandidatima koji ispuwavaju uslove konkursa i utvrdi redoslijed kandidata prema kriterijumima koje }e Komisija utvrditi prije intervjua.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ AVATAR - SF spektakl re`ija: Xejms Kameron uloge: Sem Vortington, Zoi Saldana, Sigurni Viver termini: 21.30 ~asova ALISA U ZEMQI ^UDA - avantura re`ija: Tim Barton uloge: Xoni Dep, Mia Vasikovska termini: 19.15 22 METKA - akcija re`ija: Ri~ard Beri uloge: @an Reno, Gabrijela Rajt, Ked Merad termini: 20.30, 22.40 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA - horor re`ija: Samjul Bajer uloge: Xeki Irl Heli, Kejti Kesidi, Runi Mara termini: 18, 20 , 22 ~asa SUMRAK SAGA: POMRA^EWE - horor /fantazija re`ija: Dejvid Slejd uloge: Robert Patinson, Kristen Stjuart termini: 18 ~asova PRI^A O IGRA^KAMA 3 - animirani/sinhronizovan re`ija: Li Unkrih glasovi: Dragoqub Qubi~i}, Gordan Ki~i}, Dubravko Jovanovi} termini: subotom i nedjeqom u 12 ~asova [REK SRE]AN ZAUVIJEK - animirani/sinhronizovan re`ija: Majk Mi~el glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran Jevti}, Boris Milivojevi} termini: 17.15, subotom i nedjeqom u 14.15 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba “Ban i Bawaluka - ambijentalni i gra|anski identitet“

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 21

Tr`nica
kupus crveni luk bijeli luk krompir 1,5 1,5 1 0,7 mrkva krastavac karfiol paradajz 1-2 0,8-1,2 3 1,6-2,5 paprike tikvice mahune pasuq 2 1 2,5-3,5 3,5-5 gqive orasi {qive breskve 1,5-3,5 15 1,5-2 2
FOTO: G. [URLAN Stepen naplate usluga “Toplane“ oko 80 odsto

diwa vi{we tre{we nektarine

2 3,5 4 2,5-3

GRADSKE VIJESTI

Sa ulica ukloweno 942 pasa lutalica
Gradska higijeni~arska slu`ba je u prvoj polovini ove godine sa ulica Bawaluke sklonila 942 lutalice: 515 odraslih pasa i 427 {tenadi. U odnosu na isti period pro{le godine, zabiqe`en je rast broja napu{tenih pasa, {to govori o tome da vlasnici i daqe ne vode brigu o svojim qubimcima ve} ih izbacuju na ulicu. - U prihvatili{tu za pse u Rami}ima vodi se briga o napu{tenim psima, gdje im se pru`a odgovaraju}a veterinarska za{tita, a svi psi koji se daju na besplatno usvajawe podvrgnuti su veterinarskom pregledu, vakcinisawu, mikro~ipovawu i testu procjene karaktera, saop{teno je iz Administrativne slu`be grada. R. K.

Afirmacija tambura{ke umjetnosti RS
Bawalu~ka “Toplana“ neplati{ama {aqe tu`be

Po{tuju}i te{ku ekonomsku situaciju, stav menaxmenta je da se prona|e najpovoqnije rje{ewe, kako za “Toplanu“, tako i za potro{a~e. Zbog toga je ostavqena mogu}nost o reprogramu duga i otpla}ivawa u vi{e mjese~nih rata, istakla Ru`evi}eva
PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Sudskim putem do naplate dugova
nu i pla}aju svoje ra~une, s tim da stepen naplate, koji se sada kre}e oko 80 odsto, uvijek mo`e da bude boqi rekla je generalni direktor “Toplane“ Branka Ru`evi}. Prema wenim rije~ima, du go vawa gra |a na pre ma “Toplani“ ~ini oko 20 odsto ukupnih potra`ivawa i napla}uju se redovnim i sudskim putem. - Primorani smo da svoja potra`ivawa napla}ujemo putem su da. Zbog toga je sada{we ru ko vod stvo od 2005. do danas nadle`nom sudu podnijelo vi{e od 10.000 tu`bi i na taj na~in pove}alo stepen naplate - istakla je Ru`evi}eva.

Bawalu~ani odu{evili publiku u Derowama

Naplata ra~una za grijawe u ovim qetwim mjesecima nije opala, tako da 80 odsto na{ih korisnika redovno izmiruje obaveze prema “To pla ni“, ali is to tako smo prinu|eni da dugove napla}ujemo sudskim putem, pa su neki ovih dana dobili tu`be. Ovo je u petak saop{teno “Glasu Srpske“ iz “Toplane“ . - Bawalu~ani su posqedwih go di na pre po zna li kva li tet uslu ga i an ga `o vawa “Toplane“. Na tom pla-

ZA PET godina podneseno 10.000 tu`bi
Jo{ je kazala da je ovo najnepopularniji na~in za naplatu dugovawa, ali da se mora primjewivati da bi se izbjegla zastara dugovawa. - Po{tuju}i te{ku ekonom sku si tu aci ju i ni zak standard stanovni{tva, stav menaymenta je da se uvijek pro na |e naj po voqni je rje {ewe, kako za “Toplanu“, tako i za na{e potro{a~e. Zbog toga korisnicima centralnog sis te ma gri jawa, ko ji ima ju ve li ka du go vawa, sklapawem Ugovora o reprogramu duga dajemo mogu }nost ot pla }i vawa dugovawa u vi{e mjese~nih rata - naglasila je Ru`evi}eva. Prema wenim rije~ima, ukoliko se i posli je to ga ko ri sni ci oglu{e o pla}awe duga slijedi podno{ewe tu`be kod nadle`nog suda.

Kalorimetar
- Gra|ani koji `ele da ugrade kalorimetar treba “Toplani“ da dostave pismeni zahtjev da bi se ugradwa izvr{ila prije po~etka grijne sezone. Ugradwa je mogu}a samo u zgradama novije izgradwe, odnosno gdje postoji jednocijevni sistem razvo|ewa toplotnih instalacija - saop{teno je iz “Toplane“.

Ru`evi}eva je istakla i da je u okviru redovnog godi{weg remonta do sada ura|eno preko 80 odsto radova. - Planirano je da se do kraja avgusta zavr{e svi radovi poslije ~ega }emo sistem po ~e ti da pu ni mo vodom. Za realizaciju ovih po slo va “To pla na“ je sa ma obezbijedila sredstva - kazala je Ru`evi}eva. Jo{ je dodala da je posebna pa`wa posve}ena dijelovima mre`e na kojima su u prethodnoj sezoni uo~eni veliki gubici toplotne energije. - Svi uo~eni kvarovi bi}e otkloweni kako bismo {to spremniji do~ekali sqede}u grijnu sezonu koja }e, kao i svake godine, po~eti 15. oktobra - istakla je Ru`evi}eva.

Nastup bawalu~kog Gradskog tambura{kog orkestra u Voj vo di ni pred stavqa potpunu afirmaciju tambura{ke umjetnosti RS. Izja vio je ovo u pe tak ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi}, koji je uprili~io prijem za Grad ski tam bu ra {ki orkestar. Bawalu~ani su na nedavno odr`a nom tre }em “Tamburica festu“, koji je odr`an u vojvo|anskom se-

lu Derowe, osvojili specijalnu nagradu publike. - Gradski tambura{ki orkestar predstavqa Bawaluku i RS na kvalitetan na~in. Ubudu}e Ministarstvo }e u potpunosti da podr`i sve aktivnosti tambura{a - rekao je Kasipovi}. Predsjednik Tambura{kog orkestra Bawaluka Spomenko Guzijan izrazio je zadovoqstvo prijemom i najavio novi projekat “Sa tamburicom kroz BiH”. N. L.

PA@WA
Naseqa bez struje
Zbog radova na elektroenergetskim objektima u subotu i nedjequ }e do}i do povremenih prekida u snabdijevawu elektri~nom energijom u dijelovima naseqa Bistrica, Jo{ikova Voda, Gorwa Piskavica, Borkovi}i u periodu od sedam do 15 ~asova. Iz “Elektrokrajine“ obavje{tavaju da je u toku sveobuhvatna akcija iskqu~ewa neplati{a. S. J.

Branka Ru`evi}

MATI^NI URED
Ro|eni:
Iva na Sta ni}, k}i Mi}e i Vesne; Ivona Zari}, k}i Danijela i Svetlane; Sofija Vukoje, k}i Janka i Jelene; Jovan Mitro vi}, sin Mi la di na i Ele ne; Kris ti na Ta ti}, k}i Gorana i Tereze; Damjan Kondi}, sin Damira i Mirjane; Aleksa Borisavqevi}, sin Vladimira i Nata{e; Filip Davidovi}, sin Sini{e i Sawe; Ogwen Simi}, sin Zorana i Je le ne; Iva na Ga vri}, k}i Neboj{e i Orjane.

22 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Pali} okupqa filmaxije

Bekim Fehmiu, BLISTAVO I STRA[NO

Eva Ras, SA VRHA MESE^EVE PLANINE...
FOTO: SRNA

Goran Markovi} otvara festival
PALI] - Festival evropskog filma bi}e otvoren ve~eras na qetwoj pozornici na Pali}u i traja}e do 23. jula, javqa Tanjug. Ovogodi{wi festival na Pali}u otvori}e rediteq Goran Markovi}, kome }e biti uru~ena festivalska nagrada “Aleksandar Lifka“ za doprinos evropskoj kinematografiji. Na uvodnoj sve~anosti bi}e uru~eno i priznawe “Andergraund spirit“ reditequ @elimiru @ilniku, a potom }e premijerno biti prikazan film “@ena sa slomqenim nosem“ Sr|ana Koqevi}a. Na pali}kom festivalu ove godine bi}e prikazano oko 60 igranih i petnaestak dokumentarnih filmova, u devet programskih selekcija.

Sa kolonije Jahorina

“Art simpozijum Jahorina 2010“

Planinske ~ari inspiri{u umjetnike
Goran Markovi}

Srpsko narodno pozori{te
NOVI SAD - Veliki jubilej, 150 go di na pos to jawa novosadskog Srpskog narodnog po zo ri {ta, bi }e obiqe`en postavqawem na sce nu ope re “Mi le va Aj n{tajn“, javila je Srna. U saop{tewu iz ovog pozori {ta na vo di se da ope ru koja nosi ime Mileve Mari}, su pru ge ~u ve nog nau -

Ovogodi{wi reprezentativan sastav umjetnika obe}ava nova vrijedna djela, a qepota ambijenta na Jahorini dodatno je upori{te za optimisti~na o~ekivawa, rekao Lazo Savi}
JAHORINA - Na Jahorini je otvo ren osmi sa ziv tradicionalne Me|unarodne likovne manifestacije “Art simpozijum Jahorina 2010“, na ko jem u~es tvu je dva de se tak emi nen tnih slikara i vajara iz devet zemaqa, javqa Srna. Manifestaciju je u ~etvrtak otvo rio aka dem ski sli kar i se le ktor ovo go di{we ko lo ni je Mi li vo je Un ko vi}, is ti ~u }i za do voqstvo {to su se na Jahorini i ovo ga pu ta oku pi li poznati umjetnici, koji su i samim dolaskom jasno iskaza li `equ da sop stve ni auto ri tet i znawe da ru ju oboga}ivawu kulturnog stvarala{tva na ovim prostorima. sli, dok su slikari i grafi~ari ju~e po~eli da realizuju svoje ideje. Na prethodnim sazivima u~estvovalo je vi{e od 200 umjetnika iz 20 zemaqa i iza wih je ostalo oko 300 umjetni~kih djela. Pokroviteqi ovogodi{we manifestacije, koja }e trajati do 24. jula, jesu grad Isto~no Sarajevo, Galerija “Art Ja ho ri na-Pa le“, Mi nistarstvo prosvjete i kultu re Re pu bli ke Srpske, op{tina Pale, a finansijski su je pomogli i ambasade Bugarske i [panije u BiH.

Mileva Ajn{tajn za jubilej
~ni ka Al ber ta Aj n{taj na, ve} pi{e Aleksandra Vrebalov, pre ma li bre tu Vi de Ogwenovi}. Po~etak jubilarne sezone SNP-a, najstarijeg profesi onal nog po zo ri {ta u Srbiji, otvori}e Pu{kinova “Pikova dama“, grandiozna opera, za ~iji je hor ve} naru~eno 140 perika.

Umjetnici
U~esnici na ovogodi{woj likovnoj koloniji su profesor Unkovi}, Mirjana Lu~i} iz [panije, grafi~arka Ranka Lu~i}-Jankovi}, Milan Cile Marinkovi}, \or|e Arnaut, @eqka Momirov i Zoran Jankovi} Dobrotin iz Srbije, Stefan Haxinikolov iz Makedonije, Delija ^au{eva iz Bugarske, Maurisio Barak iz Italije, Stelo Balonaki iz Gr~ke, Ferijal Taneri iz Turske i Petar Beus iz Slovenije.

MANIFESTACIJU otvorio Milivoje Unkovi}
Organizator ve} tradicionalne Me|unarodne likovne manifestacije Lazo Savi} ocijenio je da ovogodi{wi reprezentativan sastav umjetnika obe}ava nova vrijedna djela, a da je qepota ambijenta na Jahorini doda tno upo ri {te za op ti misti~na o~ekivawa. Va ja ri ko ji u~es tvu ju u radu ovogodi{we kolonije na olimpijskoj planini borave jo{ od 10. jula i ve} su na pola puta u ostvarivawu svo jih stva ra la ~kih za mi -

Na aukciji u Parizu

[e{ir Majkla Xeksona
PARIZ - Francuska aukcijska ku}a “Druo“ najavila je da }e u septembru biti stavqen na prodaju {e{ir koji je pripadao slavnom ameri~kom pjeva~u Majklu Yeksonu, tragi~no preminulom pro{le godine, javqa Tanjug. “Kraq popa“ imao je obi~aj da na koncertima nosi crni filcani {e{ir marke “fedora“, sa svojim imenom ispisanim zlatnim slovima na unutra{woj strani. To je bio wegov nezaobilazni modni detaq koji je nosio svaki put kada je na sceni interpretirao numeru “Bili Yin“. Na kraju pjesme {e{ir bi bacao u publiku. [e{ir, koji }e biti stavqen na aukciju u ku}i “Druo“ 30. septembra u Parizu, procijewen je na 4.000 do 6.000 evra.

Rezultati konkursa Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske

Podr{ku dobilo 56 rukopisa
BAWALU KA - Mi nis tarstvo prosvjete i kulture sufinansira}e 56 projekata kwi`evno-umjetni~kog stvarala{tva iz oblasti izdava~ke dje la tnos ti za 2010. godinu. - Na javni konkurs za sufi nan si rawe pro je ka ta kwi`evno-umjetni~kog stvarala{tva iz oblasti izdava~ke djelatnosti za 2010. godinu pristiglo je 113 projekata - saop{teno je iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

PRISTIGLO 113 prijava
O pro je kti ma ko je }e Ministarstvo podr`ati odlu~ivala je stru~na komisija

u sastavu: Aleksandar Sa{a Gran di}, Sa {a [muqa i Tawa Stupar-Trifunovi}. Me|u onima koji su dobili podr{ku ministarstva su Udru `ewe kwi`e vni ka Srpske - Podru`nica Bawa Luka, Izdava~ka ku}a “Art print“, Za du `bi na “Pe tar Ko~i}“ Bawaluka - Beograd, SPKD “Prosvjeta“.

Svi oni imaju po nekoliko kwiga koje }e biti sufinansirane. Op{ti kriterijumi konkursa bili su da su projekti kvalitetni, da imaju do kaz o obe zbi je |e nim sred stvi ma, da pro mo vi {u savremene umjetni~ke forme i izraze, i da predstavqaju i afirmi{u doma}e umjetnike u zemqi i inostranstvu. A. R.

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 23

Film “Tamo i ovde“ i na DVD-ju u SAD
BEOGRAD - Film Darka Lungulova “Tamo i ovde“ ove sedmice pojavio se u prodaji na DVD-ju {irom Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, u izdawu ku}e “Light Year“, saop{tila je producentska ku}a “Kino kamera“, javqa Tanjug. Lungulovqev film prikazuje se i u takozvanim “art-house“ bioskopima, pra}en dobrim kritikama. Do kraja avgusta film }e vidjeti publika u ~ak 24 ameri~ka grada.

Safon za kwi`evnu avanturu
Najvi{e se tra`e djela Paula Koeqa, Karlosa Ruisa Safona, Haleda Hoseinija, naro~ito wegove kwige “1000 ~udesnih sunaca“ i “Lovac na zmajeve“, ~ija popularnost ve} mjesecima ne opada
Najtra`eniji beletristi~ki naslovi PI[U: MIRNA PIJETLOVI] mirnap@glassrpske.com ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Kwige koje su osvojile ~itaoce ovog qeta

Vijesti
Aran|elovac

Poezija uz “Mermer i zvuke“
ARAN \E LO VAC - Gost smotre “Mermer i zvuci“ u Aran|elovcu bila je pjesnikiwa Radmila Lazi}, dobitnica nagrade “Laza Kosti}“, javqa Tanjug. O wenom dje lu je u okvi ru smo tre “Mermer i zvuci“ govorio kwi`evni teoreti~ar Nenad Milo{evi}. Milo{evi} je kazao da je Lazi}eva utrla put “`enskom peru“ i tokom tridesetogodi{weg rada detabuisala mnoge mu{ko-`enske relacije, pi{u}i otvoreno, jasno, sadr`ajno i uobli~eno.

Agora

Erotski aforizmi
BEO GRAD - U beo grad skim kwi`arama mo`e da se na|e nova kwiga erotskih aforizama veterana Radeta Jovanovi}a “Iz crvene banovine“, u izdawu “Agore“, javqa Tanjug. Jovanovi} je iz zavi~aja donio na studije kwi`evnosti karakteristi~an, pomalo gorak humor Petra Ko ~i }a ili Bran ka ]o pi }a, a kao sta no vnik U`ica nalazi se na drugom plodnom izvoru {ale i podsmijeha, {to je dosad rezultiralo sa {est kwiga.

FOTO: M. PIJETLOVI]

BAWALUKA - ^itala~ke krize u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske nema. Bez obzira na qetwe vru}ine, vrijeme godi{wih odmora i raspusta, u ovoj ustanovi se ne osjeti mawa posje}enost ~italaca nego ina~e.

Klasici
Aleksandra Rendi} ka`e da ~itaoci tra`e nezaobilazne klasike, poput Andri}a, Dostojevskog, Markesa, Tolstoja, ^ehova, koje sve generacije vole da ~itaju. Ona dodaje da je od doma}ih savremenih pisaca najvi{e ~itana Grozdana Oluji}, dobitnik NIN-ove nagrade, kao i Mirjana Bobi}-Mojsilovi}, Isidora Bjelica, Qiqana Habjanovi}-\urovi} i mnogi drugi.

Prema rije~ima bibliotekarke na informativno-pozajmnom odjeqewu NUB RS Aleksandre Rendi}, u odnosu na isti period pro{le godine zabiqe`en je ~ak i ve}i broj ~i ta la ca ko ji po zajmquju kwige. - Prije nekoliko dana imali smo rekordnih 150 ~italaca do 13 ~asova, {to je zaista veliki broj za ovo doba godine. Ina~e, u ovoj godini imamo naj vi {e upi sa nih ~lanova, gotovo 3.000, {to do sada nismo zabiqe`ili - rekla je Rendi}eva. Kako je istakla, uvijek se trude da prate aktuelnosti u izdava ~koj produkciji, nabavqaju sve nove naslove i fle ksi bil ni su pre ma `eqama ~italaca, kupuju}i u najkra}em roku ono {to `ele da ~itaju. - Ono {to se najvi{e ~ita u qetwem periodu je svakako la ga na be le tris ti ka, opu {taju}i romani, te dosta popu lar na nau ~na i ep ska fantastika. Tako|e, lektire gotovo da i nemamo vi{e da

po zaj mi mo, jer {ko lar ci dosta ~itaju, iako je raspust - isti~e Rendi}eva.

REKORDAN broj ~italaca u Bawaluci
Kada su u pitawu naj~itaniji pisci, Rendi}eva ka`e da se naj vi {e tra `e dje la Paula Koeqa, Karlosa Ruisa Safona, Haleda Hoseinija, na ro ~i to wego ve kwige “1000 ~u de snih su na ca“ i “Lovac na zmajeve“, ~ija popularnost ve} mjesecima ne opada. - Tu je i nezaobilazna Stefani Majer sa poznatom sagom “Su mrak“ u ~e ti ri nastavka, koja nam je stalno na ~itawu, iako imamo ~etiri kompleta. Popularna je i Ronda Birn sa svojom kwigom “Tajna“, koja se doslovno prenosi iz ruke u ruku. Danas qudi vole da ~itaju djela vezana za psihologiju, naro~ito o mu{ko-`enskim odnosima - ka`e Rendi}eva. Kwi`evnica i bibliote-

kar iz NUB RS Aleksandra ^vorovi} ka`e da je nedavno pro~itala tri romana koje bi preporu~ila i ~itaocima. - “Pri~a Jevrejina lutalice“ @a na d’ Or me so na je vrlo interesantan roman koji vodi ~itaoca kroz cjeloku pnu is to ri ju. Po ~iwe ro |ewem Isu sa Hris ta i kroz vijekove u Evropi i cijelom svijetu, Jevrejin lutali ca pri ~a svo je pri ~e i iskustva - ispri~ala je Aleksandra ^vorovi}. Me |u wenim kwi`e vnim preporukama je i “Otmjenost

je`a“ Milijela Barberija, kwiga koja kombinuje svakodnevni `ivot jedne ku}epaziteqke i djevoj~ice. - Ova kwiga pre pli }e kwi`evnost, filozofiju i svakodnevni `ivot u pomalo ne obi ~an ro man. Spa da u evropske bestselere, vrlo je popularan i ima {ta da ponu di i ~i ta lac kroz wega ima {ta da na u~i - ka `e ^vorovi}eva. Na listi wenih kwiga za ovo qeto je i “Norve{ka {uma“ Ha ru ki ja Mu ra ka mi ja, roman koji govori o savremenom `ivotu u Japanu.

Beograd

Slike pored Save
BEOGRAD - Izlo`ba digigrafija remek-djela evropskog slikarstva iz Galeri je Ufi ci u Fi ren ci, autora Dragoquba Zamurovi}a, otvorena je na Savskom {etali{tu na Kalemegdanu, javqa RTS. Na izlo`bi su predstavqena neka od najva`nijih ostvarewa velikih majstora italijanske renesanse i baroka.

Prijedor

Opro{taj od ^irkinagi}a
Muzej Kozare u Prijedoru
PRIJEDOR - U prijedorskom pozori{tu ju~e (petak) odr`ana je komemorativna sjednica povodom smrti neka da{weg du go go di{weg direktora ove pozori{ne ku}e Mehmeda – Mehe ^irkinagi}a, koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u razvoju pozori{ne umjetnosti u ovom gradu. Wegov dugogodi{wi saradnik Dragan Topi} istakao je da je Meho ^irkinagi} bio ~ovjek posebnog kova i istan~anog umjetni~kog senzibiliteta, rado slu{an i uva`avan.

Izlo`ba u Muzeju Semberije

Drvene figure sa Filipina
BIJEQINA - U Muzeju Semberije u Bijeqini preksino} je otvorena izlo`ba umjetni~kih djela sa {irokog geografskog podru~ja Pacifika, kao i predmeti plemenske umjetnosti, a ~iji je vlasnik Goran Poletan, javqa Srna. Po le tan je 18 go di na skupqao kolekciju koja sadr`i razne drvene figure iz Australije, Melanezije, Polinezije i sa Filipina, a naj ve }i dio pre dme ta ko ji pred stavqaju plemensku umjetnost kulture kamenog doba pa do dana{wih dana prikupio je u Papui Novoj Gvineji. Na izlo`bi su zastupqene nuzu-nuzu figure sa Solomonskih ostrva, umjetnost australijskih Aboriyina, remek-djela rezbara sa Balija, bo`anstva sa Fiyija, Havaja, Novog Zelanda i drugih krajeva. Direktor Muzeja Semberije Mirko Babi} rekao je da je ova izlo`ba prilika da na jednom mjestu vidimo drevnu umje tnost za nas po tpu no nepoznate kulture. Izlo`ba }e biti otvorena do 5. avgusta.

Zavr{ena revija filma
PRIJEDOR - U lapidarijumu Muzeja Kozare u petak je zavr{ena petodnevna Me|unarodna smotra arheolo{kog filma projekcijom tri ostvarewa. Qubiteqi ove vrste filmova mogli su da vide dugometra`ni dokumentarni film “Na granici Kine“, francuskog autora Ser`a Dignera, film “Tajna Svetog Nikole“, italijanskog autora Masima d’ Alesandra i “Sahara - podnebqe i qudi“ Filipa Aksela, autora iz Belgije. Direktor Muzeja Kozare Milenko Radivojac rekao je da je na ovoj, tre}oj po redu reviji arheolo{kih filmova u Prijedoru u posqedwe dvije godine prikazano ukupno 15 filmova sa 10. smotre arheolo{kog filma koju je organizovao Narodni muzej iz Beograda. S. T.

24 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI
Mje{oviti holding “Elektroprivreda“ Republike Srpske, Trebiwe Zavisno preduze}e Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo, Gacko Broj: 02 - 7393 Gacko, 15.7.2010. godine

KOMUNALNO PREDUZE]E “GRADSKA ^ISTO]A” a.d. GRADI[KA Broj: 02-384/10. Datum: 14.7.2010. Na osnovu ~lana 11. stav 1 i 2. Posebnog kolektivnog ugovora za stambeno-komunalne i uslu`ne djelatnosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik RS”, broj 95/06) i Statuta Komunalnog preduze}a “Gradska ~isto}a” a.d. Gradi{ka, direktor preduze}a raspisuje

PONOVNU JAVNU LICITACIJU za prodaju osnovnog sredstva - starog 0,4 kV postrojewa LOT 1. – Energetski transformatori 6/0,4 kV, 1000 KVA, suvi ruski, grupa spoja Yd5 Ukupna koli~ina 5 komada Po~etna cijena je 35.000,00 KM LOT 2. – Razvodna postrojewa 0,4 kV: 1. komplet razvodni ormari sa izvla~ivim prekida~ima tip DVT 2000 (Energoinvest Doboj) Ukupna koli~ina 12 komada 2. komplet razvodni ormari sa izvla~ivim prekida~ima tip DLT 1250 (Energoinvest Doboj) Ukupna koli~ina 20 komada 3. komplet razvodni ormari sa izvla~ivim prekida~ima tip DLT 640 (Energoinvest Doboj) Ukupna koli~ina 20 komada Po~etna cijena je 88.800,00 KM Napomena: komplet razvodni ormari se sastoje od kolijevke, prekida~a i pomo}ne opreme (releji, klem lajsne, redne stezaqke i dr.) i vertikalnog {inskog razvoda (bakarne {ine) LOT 3. – Razvodno postrojewe sa fiksnim prekida~ima 0,4 kV: 1. komplet razvodni ormar sa prekida~ima tip NZM 9 In = 250 A (Klekmer Milier) Ukupna koli~ina 7 komada 2. razvodni ormari bez prekida~a Ukupna koli~ina 10 komada 3. stabilizatori napona (neispravni) snaga Pn = 100 kW Ukupna koli~ina 5 komada Po~etna cijena je 26.500,00 KM Ukupna vrijednost: (1+2+3) = 150.300,00 KM Navedena osnovna sredstva mogu se pogledati u krugu ZP Rudnik i TE Gacko svakim radnim danom od dana objavqivawa licitacije. Licitacija }e se odr`ati pod uslovom da se za svaki Lot pojedina~no jave najmawe tri u~esnika. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica (kupac). U~esnici licitacije du`ni su na blagajni Preduze}a pola sata prije po~etka licitacije uplatiti iznos 10% od po~etne vrijednosti po Lotu. Licima koja ne uspiju na licitaciji naveden iznos }e biti vra}en nakon zavr{etka licitacije. Ukoliko kupac izlicitira, pa odustane od licitacije, deponovani iznos se zadr`ava u korist Prodavca. Kupac koji pobijedi na licitaciji du`an je u roku od 5 dana potpisati ugovor o kupoprodaji i uplatiti cjelokupan iznos izlicitirane vrijednosti u roku od 15 dana po ispostavqawu profakture, posle ~ega mo`e robu preuzeti. Sva pravna i fizi~ka lica koja imaju dugovawe prema Rudniku i TE Gacko po ranije raspisivanim licitacijama ne mogu u~estvovati na ovoj licitaciji ukoliko do dana licitacije ne izmire svoje obaveze. Licitacija }e se odr`ati dana 29.7.2010. godine (~etvrtak) u 11 ~asova u prostorijama Upravne zgrade ZP Rudnik i TE Gacko A.D. Gacko. Kontakt telefon: 059/472-222

OGLA[AVA

OGLAS
za prijem PRIPRAVNIKA na odre|eno vrijeme do godinu dana Pripravnik - DIPLOMIRANI PRAVNIK VSS bez radnog iskustva - 1 izvr{ilac Op{ti uslovi za prijem u radni odnos: - da je dr`avqanin Republike Srpske ili BiH, - da je stariji od 18 godina, - da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjeseci. Posebni uslovi: - Visoka stru~na sprema, DIPLOMIRANI PRAVNIK, bez radnog iskustva. Na~in prijavqivawa: Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sqede}a dokumenta: - diplomu o zavr{enom fakultetu, - uvjerewe o dr`avqanstvu, - uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, - kra}u biografiju i - kopiju li~ne karte Dokumenti koji se prila`u moraju biti originalni ili ovjerene kopije. Kandidati koji ispuwavaju naprijed nadene uslove bi}e pozvani na razgovor. Rok za prijavu na oglas iznosi 8 (osam) dana od dana objavqivawa. Prijavu sa dokazima o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova kandidat mo`e poslati po{tom ili predati li~no na adresu. Komunalno preduze}e “Gradska ~isto}a” a.d. Ulica Kraji{kih junaka bb 78400 Gradi{ka DIREKTOR: Staj~i} Dragoqub s.r.

Kontakt osoba: Milo{evi} Dragoqub Koprivica Milo{

Komisija za licitaciju

Bosna i Hercegovina Datum: 17.7.2010. godine PROJEKAT ZA POQOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ IDA Credit no. 4325 BOS Nabavka roba

Poziv za izra`avawe zainteresovanosti
Ovaj poziv za izra`avawe zainteresovanosti prati op{ta obavje{tewa za nabavke za ovaj projekat koji je objavqen u Development Business broj 708 od 16.8.2007. Bosna i Hercegovina je dobila kredit od me|unarodne razvojne agencije (IDA) za Projekt poqoprivrede i ruralnog razvoja i namjerava dio sredstava utro{iti za nabavku robe koje }e se nabaviti u okviru Ugovora za izradu edukativnog materijala (letaka) za potrebe Agencije za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi (br Ugovora: BA-ARDP-4325 BOS-Sh-BL-G-10-101). Ukupan broj potrebnih letaka (68 000) ~ini 56 razli~itih tematskih letaka ~iji se broj, po temi, kre}e u rasponu od 500 do 2 000 komada po temama i treba da budu izra|eni na formatu A4, dvostrano u ~etiri boje. Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Jedinica za koordinaciju poqoprivrednih projekata (APCU) poziva zainteresovane kompanije da pismenoj formi izraze zainteresovanost za izradu pomenutog materijala kao i da dostave potvrde dole navedenih zahtjevanih kriterijuma. Minimalni kvalifikacioni kriterijumi: ¹ godi{wi obrt u jednoj od posqedwe tri godine (2007-2009) od 50 000 KM ¹ dvije reference o izradi materijala sli~nih po karakteristikama i obimu Po izra`avawu zainteresovanosti, zainteresovanim koji zadovoqe minimalne kvalifikacione kriterijume, }e biti upu}en Poziv za dostavqawe ponude sa detaqnom specifikacijom, uslovima i rokovima. Dobavqa~ }e se birati u skladu sa procedurama navedenim u Smjernicama Svjetske Banke za nabavke robe (Procurement Under IBRD Loans and IDA Credits, Revised October 2006) Zainteresovani mogu dobiti detaqnije informacije na dole navedenoj adresi od 9 do 16 sati, od ponedjeqka do petka. Pisma zainteresovanosti (sa naznakom “Printani materijal“) moraju se dostaviti u formi jednog originala i dvije kopije na dole navedenu adresu do 12 sati; 23. jula 2010. godine. Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske / Jedinica za koordinaciju poqoprivrednih projekata n/r Stevan Raoni} Trg Republike Srpske 1 78 000 Bawaluka Republika Srpska Tel. ++387 51 338 362 Faks. ++387 51 338 733 E-mail: raonic@rsapcu.org

Pop Qubina bb 74000 DOBOJ Tel: 053-241-022, 241-943 Faks: 053-242-799 E-mail: bolnicadoboj@teol.net PIB: 400044160008; JIB: 4400044160008; reg. br. 1251201 TR: 567543-10004623-68; 338390-22000146-82 U-I-676/96 Osnovni sud u Doboju Broj: 2196-2/10 Doboj, 9.7.2010. godine Na osnovu Odluke Upravnog odbora Op{te bolnice “Sveti apostol Luka” Doboj br:2196-2/10 od 8.6.2010. godine, direktor Bolnice, raspisuje

o usmenom javnom nadmetawu za prodaju osnovnih sredstava i drugog materijala Op{ta bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj prodaje: 1. Putni~ko motorno vozilo marke CHRYSLER-UTILITX, proizveden 1993. godine, neispravan, neregistrovan, po po~etnoj cijeni 1.363,60 KM, 2. Specijalno putni~ko vozilo CITROEN JUMPO, proizveden 1998. godine, neispravan, neregistrovan, po po~etnoj cijeni od 2.616,90 KM, 3. Tri metalna kontejnera veli~ine 5,16m h 2,38m h 2,28m po po~etnoj cijeni od 2.133,33 KM. 4. Otpadno `eqezo po po~etnoj cijeni od 0,20 KM (franko bolnica). Osnovna sredstva koja su predmet prodaje nalaze se u krugu Op{te bolnice “Sveti apostol Luka” Doboj i mogu se pogledati svakim radnim danom u vremenu od 7 do 15 ~asova. Uslovi za javno nadmetawe: Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka javnog nadmetawa dostave Komisiji: - dokaz o upla}enoj kauciji u iznosu od 10% od po~etne cijene osnovnog sredstva pod rednim brojem 1, 2, i 3, a za u~e{}e u javnom nadmetawu pod rednim brojem 4 upla}uje se kaucija od 50,00 KM, - ovjerenu kopiju li~ne karte za fizi~ka lica, odnosno punomo} zastupnika pravnog lica koji u~estvuje u postupku javnog nadmetawa. U~esnici u javnom nadmetawu upla}uju kauciju na blagajni bolnice prije po~etka javnog nadmetawa. Javno nadmetawe obavi}e se 21.7.2010. godine sa po~etkom u 12 ~asova u prostoriji kluba qekara Op{te bolnice “Sveti apostol Luka” Doboj koja se nalazi u objektu Slu`be za zarazne bolesti. Sa najpovoqnijim ponu|a~em Op{ta bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj }e zakqu~iti ugovor o kupoprodaji kojim }e se regulisati me|usobna prava i obaveze izme|u ugovornih strana. Za sve dodatne informacije obratiti se kontakt osobi Miroslavu Dragi~evi}u na telefon broj: 053/ 241-022 ili li~no radnim danom u vremenu od 7 do 15 ~asova u Op{tu bolnicu “Sveti apostol Luka” Doboj. Direktor: Prof. dr Du{ko Vasi}

OGLAS

OGLASI

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 25

Invitation for Bids (IFB)
Bosnia and Herzegovina Bosnia Avian Influenza Preparedness Project Credit number IDA 4331BOS Procurement of Hospital Ventilators ICB No: BA-AIPP-4331BOS-ICB-G-10-3.C.4 1. This Invitation for Bids follows the General Procurement Notice for this Project that appeared in Development Business, issue no. 733 of August 31, 2008. 2. Bosnia and Herzegovina has received financing from the International Development Association toward the cost of Bosnia Avian Influenza Preparedness Project, and it intends to apply part of the proceeds of this credit to payments under the Contract for Procurement of Hospital Ventilators, BA-AIPP-4331BOS-ICB-G-10-3.C.4 3. Federal Ministry of Agriculture, Water Management and Forestry now invites sealed bids from eligible and qualified bidders for Procurement of Hospital Ventilators. Prices quoted shall correspond to 100 % of the quantities specified. 4. Bidding will be conducted through the International Competitive Bidding (ICB) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement under IBRD Loans and IDA Credits, and are open to all bidders from Eligible Source Countries as defined in the Guidelines. 5. Interested eligible bidders may obtain further information and inspect the Bidding Documents at the address given below from Monday to Friday between 9:00AM to 3:00PM local time. 6. Qualifications requirements include: (a) The minimum required annual financial turnover for the successful Bidder shall be: EUR 350,000 in any of the previous three years (2007, 2008, 2009). (b) Completion of at one (1) substantially similar supply in the last three years (2007-2009). The Bidder shall specify type, quantity and total value of such supply and shall demonstrate that it had more than one delivery sites with specification of delivery places. (c) Minimum number of years in supply of similar equipment business: 5 years. (d) The Bidder shall furnish documentary evidence to demonstrate that it meets the following technical requirement(s): ■ At the time of contract signature, the following support capabilities must be included, three (3) years after the expiry of warranty period: Single service / maintenance facility fully authorized by manufacturer(s) of the equipment and owned by the bidder or under contract with the bidder, located within the country. ■ The maximum acceptable delay for the repair (or replacement) and restoration to full operational use is 30 working days from notification, provided that the Supplier temporarily provides adequate unit or equipment and puts it into operation within 2 working days. A margin of preference for eligible national contractors shall not be applied. Additional details are provided in the Bidding Documents. 7. A complete set of Bidding Documents in English may be purchased by interested bidders on the submission of a written Application to the address below and upon payment of a non refundable fee of 100 EUR or equivalent amount in Bosnia Marks (BAM). The method of payment will be direct deposit to our: a. For payments in local currency (BAM): Bank: HYPO ALPE ADRIA BANK dd, Sarajevo Beneficiary: PIU Forestry and Agriculture – AIPP Project 4331BOS Account number: 3060310000797052 Reference number: BA-AIPP-4331BOS-ICB-G-10-3.C.4 b. For payments in EUR: Bank: PROCREDIT BANK dd, Sarajevo, Federation of BiH /Bosnia&Herzegovina SWIFT: MEBBBA22 IBAN: BA39 1941 0172 6920 0272 Account with Bank: 1941017269200272 Beneficiary: PIU Forestry and Agriculture – AIPP Project 4331BOS Reference number: BA-AIPP-4331BOS-ICB-G-10-3.C.4 The exchange rate to be applied is the selling exchange rate from the list of the Central Bank of Bosnia and Herzegovina, prevailing on the day of payment. The Bidding Documents will be sent by courier at the address indicated by the bidder. 8. Bids must be delivered to the address below at or before 11:00 o’clock local time on August 30, 2010. Electronic bidding will not be permitted. Late bids will be rejected. Bids will be opened in the presence of the bidders’ representatives who choose to attend in person at the address below at 11:15 o’clock, August 30, 2010. All bids must be accompanied by a Bid Security in amount of EUR 3,000 or an equivalent amount in a freely convertible currency. 9. The address referred to above is: Federal Ministry of Agriculture, Water Management and Forestry PIU Forestry and Agriculture Attn.: Mr. Igor Cevro 4 Trampina street, 1st floor 71000 Sarajevo Bosnia and Herzegovina Phone: ++387 33 213 098 Fax: ++387 33 213 099 E-mail: piusum2@bih.net.ba

Udru`ewe izbornih slu`benika u BiH (UIZBiH) u kooperaciji sa Savjetom Evrope (www.coe.int), raspisuje konkurs/natje~aj za izbor: 1. najboqeg likovnog rada sa sloganom na temu: Pove}ajmo u~e{}e mladih na izborima 3.10.2010. godine. 2. najboqeg pisanog rada na temu: “Za{to iza}i na izbore i glasati?“ Konkurs/natje~aj ima za ciq promociju u~e{}a mladih qudi na izborima i objavquje se u okviru aktivnosti projekta “First Time Voter (Glasa{ prvi put)“ koje finansira Savjet Evrope sa ciqem da se - mladi qudi stimuli{u da iza|u na izbore - pru`i podr{ka idejama mladih osoba - te promovi{e stvarala{tvo mladih i stvori ambijent za ve}i uticaj mladih na zbivawa u dru{tvu.

JAVNI KONKURS / NATJE^AJ
1. Za najboqi likovni rad i slogan 2. Za najboqi pisani rad Pravo u~e{}a na konkursu/natje~aju imaju svi mladi qudi u dobi od 14. do 20. godine iz cijele BiH. Tema: 1. Pove}ajmo u~e{}e mladih na izborima 3.10.2010. godine 2. Za{to iza}i na izbore i glasati? Tematika likovnog rada sa adekvatnim sloganom (1), te pisanog rada (2) ima za ciq pove}awe u~e{}a mladih na izborima, koji }e se odr`ati 3. oktobra, 2010. godine. Tehnika izrade radova nije uslovqena tako da }e se svaki vid likovnog izra`avawa prihvatiti, a prvonagra|eni rad i slogan }e biti preto~eni u poster koji }e sa imenom autora biti od{tampan i distribuiran u sredwim {kolama {irom BiH. Deset najboqih pisanih radova sa imenima autora }e biti objavqeni u bro{uri koja }e se {tampati u 30 000 primjeraka i dijeliti u svim sredwim {kolama Bosne i Hercegovine. Krajwi rok za slawe radova: je do 5. avgusta, 2010. godine. Radovi }e se razmatrati u roku od deset dana od datuma isteka roka za prijem radova. Na~in prikupqawa radova: U~esnici konkursa }e svoje radove slati na adresu: UDRU@EWE IZBORNIH SLU@BENIKA U BiH MUSE ]AZIMA ]ATI]A 12, 71 000 SARAJEVO u zatvorenoj koverti ili na CD-u, zavisno od vrste rada i tehnike, sa naznakom 1. “za najboqi likovni rad i slogan“ 2. “za najboqi pisani rad“. Na pole|ini koverte obavezno navesti adresu i kontakt autora. Nagrade za najboqi likovni rad i slogan: 1. mjesto: Kompjuter (laptop) 2. mjesto: digitalna kamera 3. mjesto: MP4 Nagrade za najboqi pisani rad: 1. mjesto: Kompjuter (laptop) 2. mjesto: Apple iPod 3. mjesto: MP4 Dodjela nagrada: U septembru, neposredno pred Op{te izbore u BiH, bi}e uprili~ena javna dodjela nagrada na pres konferenciji, te }e imena dobitnika biti objavqena u novinama. Stru~ni `iri konkursa / natje~aja: Primqeni radovi }e biti klasifikovani od strane stru~ne komisije, koja }e se sastojati od pet ~lanova: dva predstavnika Centralne izborne komisije BiH, jedan predstavnik sa Akademije likovnih umjetnosti, predstavnik Savjeta Evrope i predstavnik Udru`ewa izbornih slu`benika u BiH. Imena ~lanova komisije }e biti objavqena na web stranici UIZBiH nakon 5. avgusta, 2010. godine. Prava i obaveze organizatora i autora nagra|enih radova: U~e{}e u ovom konkursu/natje~aju podrazumijeva da su autori radova i wihovi roditeqi saglasni da }e se nagra|eni radovi mo}i koristiti u promotivnim akcijama Centralne izborne komisije BiH, Savjeta Evrope i Udru`ewa izbornih slu`benika u BiH, koje imaju za ciq pove}awe odaziva mladih qudi na izborima i dio su projekta “Glasa{ prvi put“ koji finansira Savjet Evrope. Napomena: Sve dodatne informacije u vezi sa konkursom/natje~ajem mogu se dobiti na adresi: Udru`ewe izbornih slu`benika u BiH Muse ]azima ]ati}a 12, 71 000 Sarajevo Tel: + 387 33 476 880 Faks: + 387 33 476 887 www.aeobih.com.ba

Izdaje se kancelarijski i skladi{ni prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor. Telefon 051/231-077,
zvati do 16 ~asova.

26 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE
“PEVEC“ d.o.o. u ste~aju, Bawaluka Branka Popovi}a bb Broj : ST 74964 09 Datum 14.7.2010. godine Na osnovu ~lana 51, 101, 102 i 103 Zakona o ste~ajnom postupku (“Slu`beni glasnik RS“ broj 67/02, 7/02, 38/03, 96/03 i 68/07), ~lana 28, 89, 130 i 131. Zakona o izvr{nom postupku (“Slu`beni glasnik RS“ broj 59/03, 85/03 i 64/05) i odluke Skup{tine povjerilaca od 31.3.2010. godine i odluke Odbora povjerioca od 25.5.2010. godine, 22.6.2010. god. i 13.7.2010. godine ste~ajni upravnik “Pevec“ doo u ste~aju Bawaluka, dana 14.7.2010. godine d o n o s i 2. Izla`e se pojedina~noj prodaji 2.1. Oprema pod rednim bojem 11 iz odjela broj 25 po po~etnoj cijeni i to: R.b. 1. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Izla`e se prodaji imovina ste~ajnog du`nika “Pevec” d.o.o. u ste~aju Bawaluka i to : 1. Putem ~etvrtog usmenog javnog nadmetawa 1.1. Gra|evinsko zemqi{te u Tuzli, neizgra|eno i neure|eno upisano u zemqi{no-kwi`ne izvadke, katastarska op{tina SP Husino u ukupnoj povr{ini od 36. 837,57m² : UPIS ZK ULO@AK BR. 81 BR. 48 BR.1100 BR.1651 BR.1682 BR.1683 BR.1684 BROJ PARCELE 423/3 490/1,490/2,490/1A,490/3,423/2,423/5,423/4,423/6,494/1, 494/13,494/15,494/16 487/1 SP,486/1 SP 424/1 428/5,428/6,428/14 428/3,428/4,428/13 428/1,428/2,428/10,428/1A POVR[INA (m²) 1328.57 17 917 8520 3106 1860 1260 2846 UDIO VLASNI[TVA 6/7 1/1 1/1 1/1 1/1 1/1 1/1 9. 10. 11. 12. 13. 14. Naziv robe kombi iveco dostavni 997-T-131 preko 250000km a 13.250,00 kom viqu{kar dizel duplak FN378674 viqu{kar bo~ni elektri~ni 91051271 sa puwa~em- odjel keramika pera~ objekta 3416SRB sa puwa~em pera~ objekta 376SRB sa puwa~em viqu{kar bo~ni 91051270 sa puwa~em- vrtni odjel viqu{kar bo~ni 91051274 sa puwa~em – drvni odjel viqu{kar elektri~ni 90297981 sa puwa~em – vrtni odjel viqu{kar elektri~ni 90297975- sa puwa~em-odjel alata agregat ro{tiq pokretni paletari ru~ni po odjelima 1 kom = 390,00 KM paletar ru~ni , odjel sanitarija Komada 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 22 1

OGLASI

Po~etna cijena 26.500,00 39.000,00 33.300,00 4.950,00 4.950,00 32.650,00 33.300,00 18.600,00 19.200,00 120.000,00 650,00 8.580,00 350,00

ZAKQU^AK o prodaji imovine ste~ajnog du`nika
putem usmenog javnog nadmetawa

po procijewenoj vrijednosti od 5.470.443,00 KM koja predstavqa po~etnu cijenu za unov~ewe. 1.2 Oprema, inventar i alati - po popisnim listama (samostoje}a i ugra|ena –police i regali proizvo|a~a Alpos-alu) namijeweno za obavqawe trgova~ke, ugostiteqske, uslu`ne i drugih djelatnosti, a nalazi se smje{tena u prodajnom centru “Pevec“ doo u ste~aju u Bawaluci, u ulici Branka Popovi}a bb. Procijewena vrijednost cjelokupne opreme, inventara i alata je 2.288.590,80 KM i ista predstavqa po~etnu cijenu za unov~ewe. Procijewene vrijednosti opreme, alata, inventara smje{tene po odjelima i razvrstane po grupama su Grupa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Odjeli Odjel rb:1, 3, 6, 21,40 (rafe, police, sitan inventar) - po popisu Odjel redni broj: 4, 18, 22, 28, (kase, kancel. stolovi, ra~unari) Odjel redni broj 5, 10 (rafe, demontirane police) - po popisu Odjel redni broj 7, 11 (kase, ra~unari, info-pult) - po popisu Odjel redni broj 8 (rafe, police) - po popisu Odjel r.b.9 ( demontirane rafe, ograde, metalne obloge sa izolacijom) - po popisu Odjel r.b.12, 13 ({ank, stolovi, stolice, rashladne vitrine) - po popisu Odjel r.b.15, 43 (ra~unari, radni stolovi, kopir aparati) - po popisu Odjel r.b.23, 26 (ma{ine za meso, vage, mes. pribor, vitrine) - popisu Odjel r.b.24, (rafe i sitan inventar) - po popisu Odjel r.b. 25 (kombi vozila viqu{kari sa opremom, agregati s opremom) - po popisu Odjel r.b. 27 (rafe, ra~unari, monitori) - po popisu Odjel r.b .29, 35, 36, 19, 16 (alati, bu{ilice , brusilice, radni stol.) popis Odjel r.b.17, 20 (magacin server sobe i video nadzor) - po popisu Odjel r.b.30, 34 (rafe i police) - po popisu Odjel r.b 31 (rafe) - po popisu Odjel r.b 32 ( rafe i police) - po popisu Odjel r.b 33 oprema za restoran - po popisu Odjel r.b.37 oprema za slasti~arnu - po popisu Odjel r.b. 38, 39 rafe, police - po popisu Odjel r.b. 41, 42 rafe, police, rashladni ure|aji - po popisu Odjel r.b.2: apartman oprema i namje{taj – po popisu UKUPNO: i predstavqaju po~etnu cijenu za unov~ewe Iznos u KM 97.255,20 11.977,90 82.058,00 21.088,50 40.021,50 49.295,00 23.100,20 17.418.70 38.135,00 95.283,00 342.030,00 150.172,00 51.888,50 187.619,50 58.906,10 18.211,50 130.738,50 291.259,00 25.755,00 45.182,00 498.091,70 13.104,00 2.288.590,80

2.2. Sva oprema svrstana po odjelima i grupama iz ta~ke 1.2. po pojedina~nim stavkama iz popisa, izuzev grupe pod rednim brojem 18 po po~etnim cijenama iz procjene. U ovu cijenu nije ura~unat PDV a isti }e se obra~unati prilikom fakturisawa i kupac je du`an isti uplatiti. Sadr`aj predmeta prodaje po pojedina~nim grupama i odjelima i pojedina~nim stavkama –predmetima stavi}e se na uvid svim zainteresovanim licima svakog radnog dana od 10 do 13 sati. 3. Nekretnine se prodaju u fakti~kom i pravnom stawu, u kakvom se te nekretnine nalaze u momentu prodaje i na kupca se prenosi obim prava kojim ste~ajni du`nik raspola`e u momentu prodaje. Kupac nema pravo na naknadnu reklamaciju. Eventualna razlika u povr{ini zemqi{ta ne}e uticati na izlicitiranu cijenu i kupac nema pravo na naknadnu reklamaciju. 4. Oprema, inventar i alati se prodaju po principu vi|eno - kupqeno i ne}e se primati nikakve reklamacije koje se odnose na kvalitet i ostale karakteristike stvari i o{te}ewa. Prednost u kupovini opreme imaju kupci po sqede}om redosqedu prioriteta: - koji kupuju cjelokupnu opremu trgova~kog centra - koji kupuju ve}i broj grupa ili grupu predmeta prodaje opreme, te - ostali ponu|a~i koji kupuju ve}i broj pojedina~ne opreme. 5. Rok pla}awa cjelokupne prodajne cijene zemqi{ta je 30 dana a opreme 15 dana od dana objavqivawa Zakqu~ka o prodaji najpovoqnijem ponu|a~u na oglasnoj tabli suda. Ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena, du`an je da pristupi zakqu~ewu Ugovora u roku od 5 dana po uplati sredstava. Uvo|ewe u posjed nepokretnosti bi}e izvr{eno odmah po uplati prodajne cijene. Predaja opreme, alata i inventara u posjed izvr{i}e se odmah po uplati kupca i potpisu ugovora. 6. Tro{kovi demonta`e i odvoz kupqene opreme idu na teret kupca, kao i tro{kovi dovo|ewa objekta u prvobitno stawe. U slu~aju o{te}ewa objekta prilikom demonta`e krajwi rok za dovo|ewe u prvobitno stawe je 15 dana. Zajedni~ke odredbe za prodaju: 1. Javna prodaja }e se odr`ati dana 24.8.2010. godine u 14 ~asova, u sali Okru`nog privrednog suda u Bawaluci, Ulica Gunduli}eva bb. 2. Prodaja }e se vr{iti putem javnog nadmetawa a pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja na `iro ra~un ste~ajnog du`nika broj 1610450055570076 otvoren kod Raiffeisen banke a.d. Bawa Luka uplate depozit u vrijednosti od 50 000,00 KM za zemqi{te a za opremu 10% od po~etne vrijednosti opreme i to najkasnije dan prije odr`avawa licitacije, izuzev za opremu iz ta~ke 2.2 gdje je nu`no depozit uplatiti 3 dana prije odr`avawa licitacije radi identifikacije pojedina~ne cijene. Kod kupovine ve}eg broja grupa predmeta prodaje visinu depozita obra~unati i uplatiti zbirno. Prije po~etka licitacije, bi}e provjerene uplate depozita, izvr{i}e se identifikacija u~esnika u nadmetawu. Javno nadmetawe odr`a}e se i kad prisustvuje samo jedan ponu|a~. 3. Na ro~i{tu za javno nadmetawe imovina iz ovog Zakqu~ka mo`e se prodati ispod utvr|ene vrijednosti, ali ne i ispod: 75% te vrijednosti za imovinu iz ta~ke 1.1. i 2. i ne ispod 50% vrijednosti za imovinu iz ta~ke 1.2. 4 . Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene, vrati}e se depozit u roku od 3 dana nakon zavr{etka javnog nadmetawa, osim tri najpovoqnija ponu|a~a. 5. U~esnicima koji budu prihva}eni kao najpovoqniji ponu|a~i, depozit se ura~unava u kupoprodajnu cijenu, a ukoliko isti odustanu od kupovine, depozit se ne vra}a. 6. Ukoliko ponu|a~ sa najve}om ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predvi|enom roku, Zakqu~kom o prodaji, prodaja }e se proglasiti nevaqanom i donije}e se novi zakqu~ak kojim se imovina prodaje drugom po redu ponu|a~u koji u istom roku treba da deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponu|a~ ne polo`i cijenu u roku ova Pravila se primjewuju na tre}eg ponu|a~a.7. Sve tro{kove ovjere kupoprodajnog Ugovora, pripadaju}e takse, tro{kove prenosa apsolutnih prava, poreze i ostale tro{kove, snosi kupac. U cijeni opreme, alata i inventara nije sadr`an PDV a kupcu }e isti biti obra~unat na fakturi i istu je du`an uplatiti.8. Kontakt telefon 065/522-219; 051/378-261; 065/222-380 9. Ovaj oglas objaviti na oglasnoj tabli ste~ajnog suda, dnevnom listu “Glas Srpske” a.d. Bawaluka, “Dnevni avaz“ Sarajevo i “Nezavisne novine“ Bawaluka, www.pkrs.inecco.net.; www.komorabih.ba.; Ste~ajni upravnik Mirjana Goli}, dipl. oec

Broj predmeta: 02.01-06884/10 Broj akta: 02.01-11-TS-01 Br~ko, 12.7.2010. godine Komisija za zapo{qavawe JP “Komunalno Br~ko” d.o.o. Br~ko distrikta BiH na osnovu ~lana 27 a. Zakona o javnim preduze}ima u Br~ko distriktu BiH (“Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH” broj: 15/06, 05/07, 19/07, 24/08) a u vezi ~lana 3. Pravilnika o zapo{qavawu JP “Komunalno Br~ko” d.o.o. Br~ko distrikta BiH donosi

Broj predmeta: 02.01-06884/10 Broj akta: 02.01-11-TS-02 Br~ko, 15.7.2010. godine Komisija za zapo{qavawe JP “Komunalno Br~ko” d.o.o. Br~ko distrikta BiH na osnovu ~lana 27 a. Zakona o javnim preduze}ima u Br~ko distriktu BiH (“Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH” broj: 15/06, 05/07, 19/07, 24/08) a u vezi ~lana 3. Pravilnika o zapo{qavawu JP “Komunalno Br~ko” d.o.o. Br~ko distrikta BiH donosi

ODLUKU O PRODU@EWU JAVNOG KONKURSA
^lan 1. Produ`ava se trajawe javnog konkursa broj: INT-02.07/1-01328/10 od 5.7.2010. godine za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme do 26.7.2010. godine do 15 ~asova. ^lan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa. Direktor Mr Admir Nukovi}, dipl. oec

ODLUKU O PRODU@EWU JAVNOG KONKURSA
^lan 1. Produ`ava se trajawe javnog konkursa broj: 02.01-06423/10 od 9.7.2010. godine za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme do 30.7.2010. godine do 15 ~asova. ^lan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa.

DIREKTOR Mr Admir Nukovi}, dipl. oec

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 27

Feqton
FOTO: ARHIVA

TAJNA DRU[TVA VLADARI SVETA (Bilderber{ka grupa)

(2)

Jevrejsko-komunisti~ka ili cionisti~ka zavjera
NIK HARDING

Kao i mnoge druge grupe koje djeluju skriveno od javnosti, i ova predstavqa predmet najo{trije kritike, uglavnom sa hri{}anske strane. Oni smatraju da je ta grupa dio jevrejsko-komunisti~ke ili liberalno-cionisti~ke zavjere da se zavlada svijetom Uprkos svom naizgled dobro}udnom sveobuhvatnom stavu, neki smatraju da Bilderber{ka grupa predstavqa prijetwu. U Jugoslaviji, na primer, srpske vo|e su optu`ivale Bilderber{ku grupu da je zapo~ela rat koji je doveo do pada re`ima Slobodana Milo{evi}a

Uprkos optu`bama, Bilderber{ka grupa nije u striktnom zna~ewu tajno dru{tvo, ali ona zaista deluje iza zatvorenih vrata, podsti~u}i tako mnoge teorije i rasprave. Ona je ukqu~ena ovde zato {to predstavqa navodnu kariku izme|u Iluminata, Masona i Boemskog gaja. Ova grupa nema ceremonije inicijacije kao takve, ali zahteva da weni ~lanovi poseduju veliko iskustvo u oblasti kojom se bave - obi~no u trgovini, politici i bankarstvu. Kao i mnoge druge grupe koje deluju skriveno od javnosti, ona predstavqa predmet najo{trije kritike, uglavnom sa hri{}anske strane; oni smatraju da je ta grupa deo jevrejsko-komunisti~ke ili liberalno-cionisti~ke zavere da se zavlada svetom. Naravno, kritika dolazi i sa krajwe levice, koja smatra da je Bilderber{ka grupa samo desni~arska kapitalisti~ka organizacija koja je namerila da stvori jednu svetsku vladu u savezu sa svojom ro|akom, Trilateralnom komisijom. U odre|enom smislu, mo`e se i razumeti `eqa Bilderber{ke grupe da diskretno ostane iza zatvorenih vrata.

Sve sama poznata imena
…Uprkos ovom naizgled dobro}udnom sveobuhvatnom stavu, neki smatraju da Bilderber{ka gru pa ipak pred stavqa pretwu. U Jugoslaviji, na primer, srpske vo|e su optu`ivale Bilderber{ku grupu da je zapo~ela rat koji je doveo do pada Slobodana Milo{evi}a. Pri~a se da bomba{ iz Oklahoma Sitija, Timoti Mekvej, londonski bomba{ Dejvid Kouplend i Osa ma bin La den ve ru ju da Bilderber{ka grupa stoji iza politike svih

zapadnih dr`ava. To je dokaz da i paranoidna zastrawivawa mogu da imaju krvave posledice… …[ta je Bilderber{ka grupa? Prvi sastanak Bilderber{ke grupe odigrao se izme|u 29. i 31. maja 1954. u hotelu “Bilderberg“ u holandskom gradu Osterbeku i bio je jedna od posledica posleratne transatlantske saradwe. Glavna ideja koja je tu izne ta bi la je da se bu du }i ra to vi mo gu spre~iti ako se mo}ni svetski berzanski posrednici okupe zajedno u neformalnom prijateqskom okru`ewu, daleko od o~iju radoznalaca, uz pomo} holandske vlade i CIA… …U odbranu Bilderberga, Martin Volf, izve{ta~ “Fajnen{el tajmsa“ ka`e: “Privatnost, a ne tajnost, kqu~ je za takav skup. Ideja da se takvi sastanci ne mogu dr`ati privatno je u osnovi totalitarna.“ “To nije izvr{no telo; tu se ne donose nikakve odluke“. Jednom godi{we se najmo}niji qudi sastaju na nekom veoma obezbe|enom mestu, obi~no u nekom hotelu. Te konferencije su se odr`avale na tako razli~itim mestima kao {to su Hot springs u Viryiniji, Torki u Velikoj Britaniji, Kan u Francuskoj, Fredensborg u Danskoj. Ne{to pre nego {to }e se sastanak odr`ati, slu`be obezbe|ewa, uglavnom CIA, dolaze i pripremaju teren, prazne}i mesto od gostiju. Ume{anost CIA ima korene u radu doktora Jozefa Hijeronima Retingera, Poqaka koji je `iveo kockarski i rasko{an `ivot, i koji se uzdigao od krajwe bede do polo`aja u kome ga je slu{ao predsednik Sjediwenih Dr`ava. Retinger, jedan od najtajanstvenijih liko va dva de se tog ve ka, pro gla {en je ocem Bilderber{ke grupe. [u{kalo se da je bio agent Socijalisti~ke internacionale, masona, vatikanske i meksi~ke vlade.

mo} Sjediwenih Dr`ava, biv{i belgijski premijer Paul Spak, Vinston ^er~il i Dankan Sandis, predsednik Evropskog pokreta, organizacije koja se rodila iz govora odr`anog dve godine ranije, pratili su Retingera u misiji za prikupqawe sredstava. A u Sjediwenim Dr`avama je osnovan Ameri~ki komitet za ujediwenu Evropu (ACUE), pod nadzorom Viqema Donovana, ranijeg direktora OSS (Kancelarije za strate{ka slu`be), sa Alenom Dalsom kao potpredsjednikom.

^lanovi biv{i dr`avnici
Dals je nedavno postao direktor reorgani zo va ne CIA. No vac je us ko ro po ~eo da pristi`e i sakupqeno je gotovo pola miliona funti u naredne ~etiri godine. Retinger je potom re{io da se odr`avaju neslu`beni sastanci izme|u va`nih qudi iz NATO zemaqa, pa je, preko jednog od kolega iz Evropskog pokreta, Paula Rijkensa, uspostavio va`an kontakt sa holandskim princem Bernardom, ~ovekom koji je predstavqao idealnu figuru za promovisawe evropskog jedinstva i vo|ewe kampawe za Atlantski savez. U to vreme se podigla plima antiamerikanizma, a Retinger je ose}ao da se doga|aji ne razvijaju pozitivno, pa je sakupio odre|en broj va`nih qudi iz zemaqa kao {to su Danska, Gr~ka, Italija, Francuska i Velika Britanija i odr`ao prvi sastanak sa wima u jednom pariskom apartmanu 25. septembra 1952. Saglasili su se da, ukoliko `ele da pro{ire svoje ideje, Sjediwene Dr`ave treba da budu kqu~ni igra~, pa su Retinger i princ Bernard jo{ jednom po{li u Va{ington da izlo`e svoj slu~aj. U Americi su dobili podr{ku generala Valtera Bebala Smita, direktora CIA, i ^arlsa Yeksona, pomo}nika predsednika Ajzenhauera za nacionalnu bezbednost. Rezultat jednog uspe{nog sastanka bilo je uspostavqawe Ameri~kog komiteta, ~iji su ~lanovi postali i Dejvid Rokfeler iz ^ejz Menheten banke, i Henri Hajnc, ~uveni proizvo|a~ hrane. Potom se prvi formalni sastanak odigrao u hotelu “Bilderberg“. Od tada su se na spisku onih koji su u~estvovali na sastancima te ~uvene organizacije na{li i Henri Kisinyer, Sajrus Vens, biv{i predsjednik Yerald Ford, ser Kit Yozef, ser Dejvid Oven, potpredsednik Volter Mondejl, Valeri @iskar Desten, Helmut [mit, i svi britanski premijeri u posledwih 40 godina… (Nastavi}e se)

Vjernost
Tajna dru{tva postojala su stotinama godina. Naziv tajna donekle je i pogre{an, po{to su ova udru`ewa ~esto potpuno javna. Ono {to uznemirava ve}inu qudi je pretpostavqeni uticaj na dru{tvo koji imaju te organizacije. Da li su takve strepwe opravdane. Autor poku{ava da odgovori na pitawe {ta je to {to nagoni qude od ugleda da u~estvuju u ~udnim ceremonijalima i zavjetuju se na vjernost.

NA PRVOM SASTANKU GRUPE u hotelu “Bilderberg“ prisustvovali ameri~ki i engleski dr`avnici
Po{to je proveo neko vreme sa poqskom vladom u izgnanstvu u Londonu, sa generalom Sikorskim i SOE predvo|enim ser Kolinom Gabinsom, Retinger se ponovo vratio toj ideji, pa je 1946. odr`ao govor u Kraqevskom institutu za me|unarodne poslove, u kome je naglasio potencijalnu opasnost od so vjet ske Ru si je. Dve go di ne kasnije, znaju}i da }e im biti potrebna po-

17. jul 1804. godine

17. jul 1946. godine

18. jul 1936. godine

Dahije pobjegle iz Beograda
1804 - Beogradsku tvr|avu su napustile i pobjegle niz Dunav starje{ine turskih jawi~ara - dahije Aganlija, Ku~uk Alija, Mula Jusuf i Mehmed Fo~ih - koji su prethodno tokom sje~e knezova poubijali najvi|enije i najuglednije srpske prvake, {to je bio neposredan povod Prvog srpskog ustanka. Namjera im je bila da se do~epaju Vidina u dana{woj Bugarskoj, ali ih je pohvatao Milenko Stojkovi}, jedan od vo|a Prvog srpskog ustanka. Prvi srpski ustanak bila je prekretnica u daqoj sudbini srpskog naroda i u kona~nom obra~unu s Turcima.

Strijeqan Dra`a Mihailovi}
1946 - Strijeqan je Dragoqub Dra`a Mihailovi}, komandant Jugoslovenske vojske u otaxbini (~etni~ki pokret). U Drugi svjetski rat u{ao kao pukovnik, a izbjegli~ka vlada mu je dodijelila ~in generala, kao i mjesto ministra vojnog. U~estvovao je u oslobodila~kim ratovima 1912-1918. U me|uratnom periodu izvjesno vrijeme bio je vojni ata{e u Pragu i Sofiji. Osu|en je s obrazlo`ewem da je bio saradnik okupatora i ratni zlo~inac. Predsjednik SAD Hari Truman odlikovao ga je Legijom ~asti, posthumno 1948. Rehabilitovan je odlukom Skup{tine Srbije iz 2004. godine.

Po~eo gra|anski rat u [paniji
1936 - Pobunom trupa generala Franciska Franka protiv vlade “Narodnog fronta“ Manuela Asawe, po~eo je gra|anski rat u [paniji u kojem je poginulo oko milion qudi. Uz pomo} Wema~ke i Italije monarhisti su vremenom potukli pristalice vlade “Narodnog fronta“. U pomo} Republici su prisko~ili i dobrovoqci (komunisti ve}inom) iz cijelog svijeta i formirane su internacionalne brigade u kojima je bilo i gra|ana tada{we Kraqevine Jugoslavije (oko 1.500 qudi). Franko je pobijedio u proqe}e 1939.

28 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Od tra~a do istine

Kandidat za na~elnika jedne op{tine dr`i govor u malom selu, pa ka`e: - Do va{eg sela napravi}emo asfaltirani put! Napravi}emo i vodovod! Izgradi}emo i {kolu!

Neko iz mase: - Ali gospodine, u na{em selu nema djece! Kandidat za na~elnika se brzo sna|e, pa odgovori: - Ako treba i djecu }emo da vam napravimo!

Dara iskopirala Seku
Folk pjeva~ica Dara Bubamara, koja je nedavno izdala novi CD, javnosti je prezentovala novi imix - oslabila je, kosu je i{atirala i o{i{ala na kratko, te je promijenila stil obla~ewa. Me|utim, novosadska ~igra, kako mnogi zovu ovu popularnu pjeva~icu, o~igledno se lo{e konsultovala sa svojim stilistom i, umjesto da bude originalna, svoj stajling je iskopirala od folk dive Seke Aleksi}! Naime, Seka se prije mjesec i po dana na promociji kwige Biqane Vujovi} pojavila u crnoj uskoj haqini, sa najnovijom “Luj Viton” torbom be` boje. A prije nedjequ dana, paparaco nedjeqnika “Svet“ uslikao je Daru kako izlazi iz jedne beogradske prodavnice sa identi~nim stajlingom! To bi mo`da mogla da bude slu~ajnost da Dara nije imala i istu frizuru kao Aleksi}eva, {to su odmah primijetili mnogobrojni Sekini fanovi na wenom profilu na “Fejsbuku“! Mediji podsje}aju da Dara i Seka ne govore ve} dvije godine, pa se postavqa pitawe da li je Novosa|anka ovo uradila zbog prevelike `eqe da li~i na Seku ili zaista obo`ava vje~itu crnu haqinu i “Luj Vitona“! Postoji zaista veliki broj recepata i kombinacija za jela od mqevenog mesa, a mi smo se ovoga puta opredijelili za mesne loptice (kuglice) u umaku od pancete i bijelog luka. Vaqa svakako pomenuti i {ampiwone u sastavu ovog jela, kao i masline, mocarelu, med... Za kompletnu pripremu ovog jela, za ~etiri osobe, potrebno je oko 60 minuta.

Mesne loptice u umaku od pancete

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

RJE[EWE: KSI, JUDITA, RN, ME[A, IL, PORAZI, TOK, EPOHE, MASA, @ABAR BARA, RETORSTVO, K, SIPINA, S, R, PREBIRATI, Z, E, JELICA, ALMA, PREPARATOR, LS, KIROGA, IMITAT, OK, MICA, ANETA, S[C, ], STRA@AR, TAMNE VODE, A^E.

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 29

Ka`e Lala kom{iji Peri: - Zna{ kom{ija, tebi nedostaje kalcijuma! - Jeste, to mi je ju~e i doktor

rekao, a kako ti to zna{? - Pa `ena ti se {valera s kim stigne, a tebi nikako da porastu rogovi!

- Gospodine, prili~no ste gojazni, morali biste da obratite pa`wu na ishranu. - Ali kako doktore kad mi je sve slatko!?

- Eee, u tome i jeste problem, treba prekinuti kada je najsla|e! - Doktore pa meni je najsla|e kad obli`em tawir!

Sastojci
(za 4 osobe) Za mesne loptice: 100 g {ampiwona 500 g mije{anog mqevenog mesa malo soli 1/2 ka{ike p{eni~nog o{trog bra{na Za umak: 100 g pancete 4 ~ena bijelog luka 50 g maslina (bez ko{tica) 1 ka{ika meda 130 g mocarele 200 ml pavlake za kuvawe malo soli

Priprema
1. [ampiwone usitnite u elektri~noj sjeckalici i dodajte mqevenom mesu. Mqeveno meso jo{ posolite, dodajte bra{no i sve dobro izmije{ajte. 2. Od pripremqene mesne smjese oblikujte kuglice (te`ine 25 do 30 g), stavite ih na pleh oblo`en pakpapirom i pecite u rerni zagrijanoj na 220 stepeni Celzijusa, oko 20 minuta. 3. Za to vrijeme pripremite umak. Pancetu usitnite u elektri~noj sjeckalici zajedno s bijelim lukom i maslinama. Dodajte jo{ i med i dobro izmije{ajte. 4. Mocarelu nare`ite na mawe komadi}e, prelijte je pavlakom i na laganoj vatri, stalno mije{aju}i otopite i zakipite. 5. U tavu stavite pripremqenu pancetu i propr`ite stalno mije{aju}i. Prelijte je vru}om mje{avinom pavlake s mocarelom, po potrebi posolite i zajedno kratko prokuvajte.

Cijene u KM
{ampiwoni meso bra{no panceta luk masline med mocarela pavlaka 0,6 6,5 0,2 1,4 0,2 0,8 0,4 1,5 0,8

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4) Uspijevate da uskladite rije~i i djela, tako da fantasti~no funkcioni{ete. Iskoristite ove trenutke, jer se ne de{avaju ~esto. Bavite se unosnim stvarima i profitira}ete. Sti{avate strasti prema partneru i to u `eqi da ga malo dr`ite u neizvjesnosti.

Vaga
(23.9 - 22.10) Morate da rje{avate ozbiqne poslovne zadatke, ukoliko `elite da uspijete. Oslonite se prije svega na sopstvene snage, jer vam saradnici mogu samo ote`ati posao. Shvatate da morate biti lukaviji ukoliko `elite da bude po va{em.

Bik
(21.4 - 20.5)

[korpija
(23.10 - 22.11) Shvatili ste da se treba okrenuti iskqu~ivo onom od ~ega se `ivi. Vrijedno radite, gledate svoja posla, brinete za egzistenciju i poku{avate da na najboqi na~in rije{ite probleme. Da li je u pitawu posao ili zdravqe - zavisi. Va`no je da }ete uspjeti.

Poslu`ivawe
Pe~ene mesne loptice prelijte pripremqenim sosom i poslu`ite uz tjesteninu ili ri`u. ( Mqevenom mesu mo`ete dodati i oko 50 g usitwenih svje`ih vrgawa.)

12,4

CIJENA RU^KA

Mora}ete da analizirate tu|e probleme i izvodite zakqu~ke u `eqi da pomognete prijatequ. Sqede}ih dana }ete se pona{ati tajnovito, po{to okolnosti to od vas zahtijevaju. Poja~ajte samopouzdawe. Uskoro }e vam zatrebati, jer vas o~ekuju zna~ajni doga|aji.

Blizanci
(21.5 - 20.6) Ne{to slavite. Budite samokriti~niji po{to ste po~eli ozbiqno da dijelite savjete drugima. ^uvajte se skandala koje vam pravi konkurencija u ciqu da vas omalova`i. Ne primajte ih k srcu. Po`eqno je da svoju izra`enu prepotentnost stavite pod kontrolu.

Strijelac
(23.11 - 20.12) Pred vama su dani puni zadovoqstava i qubavi. Radost vam pri~iwava voqena osoba, koja vas podsti~e na kreativnost i inspiri{e u poslu koji vas okupira. Ima}ete uspjeha na berzi i igrama na sre}u. Podijelite dobro raspolo`ewe sa voqenom osobom.

Qetni dani su pravo vrijeme za odlazak na izlet. Me|utim, prije nego {to spakujete }ebe i korpu sa namirnicama, dobro isplanirajte boravak u prirodi, kako vam ru~ak na travi ne bi ostao u ru`nom sje}awu
Kada su temperature viso ke, tre ba da obra ti te pa`wu na higijenu, pripremawe i ~uvawe hrane. Najboqe je da sve na mirnice prije polaska operete, po{to ~ista voda nije uvijek dostupna. Za odr`avawe ~isto}e ruku ponesite vla`ne maramice i antibakterijski gel. Ukoliko sa sobom nosite i posu|e, spremite vi{e tawira i ~inija, da se ne bi do go di lo da je de te iz ve} upotrebqenog posu|a jer posude nemate ~ime da operete. Gotova hrana ni u kom trenutku ne smije da do|e u dodir sa sirovim namirnicama. Ako planirate da na izletu pravite ro{tiq, meso morate da transportujete u ru~nom fri`ideru ili rashladnoj torbi, zapakovano u zatvorenu kutiju, isto kao i sve druge osjetqive namirnice. Piletinu i mqeveno meso treba da pe~ete dok iz me sa ne pres ta nu da te ku krvavi sokovi, a sredi{wi dio ne smije da bude ru`i~ast. Riba je pe~ena kada wen centralni dio pobijeli. Jedino gove|u {niclu mo`ete da ostavite sredwe pe~enu, sa ru`i~astom sredinom. Hrana koju ne}ete kuvati ili pe}i ne smije da se sije~e no`em kojim ste sjekli meso. Vo}e i povr}e, posebno ono koje je prskano ili je bilo u dodiru sa zemqom, kod ku}e obavezno operite, ~ak i ako namjeravate da ga oqu{tite. Budite oprezni kada je re~ o lubenicama i diwama, na ~ijoj kori se ~esto mogu prona}i salmonela i {igela, bakterije koje prili kom sje ~ewa neo pra nih plodova lako prelaze u unutra{wost ovog povr}a.

Qetni ru~ak u prirodi

Rak
(21.6 - 20.7) Sqede}ih dana obra}ate pa`wu na konkretne ~iwenice. Iskoristite navalu organizatorskih sposobnosti na najboqi na~in. Obrazovawe }e vam pomo}i da napredujete u karijeri, ali od pomo}i }e vam biti i saradnici koji vas pamte kao odli~nog radnika. Prilikom boravka u prirodi najlak{e je pojesti sendvi~ pripremqen kod ku}e. Izbjegavajte da ih pravite od lako kvarqivih namirnica, kao {to su majonez i sir. Najbezbjednije je u wih staviti povr}e i suhomesnate proizvode, kao {to su pr{uta, salama, slanina ili {unka. travi mo`ete da zasladite vo}em, ~okoladom ili kola~ima bez krema, koji ne zahtijevaju posebne uslove ~uvawa. Sirovu ili kuvanu hranu treba dr`ati u fri`ideru, na temperaturi od ~etiri do pet stepeni. Ostatke pripremqenih jela treba {to prije rashladiti – ukoliko ih u roku od dva sata ne stavite u fri`ider, bacite ih, kako ne biste doveli u opasnost zdravqe. Hrana prepuna bakterija naj~e{}e se ne mo`e prepoznati po mirisu, ukusu i boji, pa je oprez zbog toga neophodan. Simptomi trovawa mogu se pojaviti poslije nekoliko sati, ali i poslije sedam dana. Ako se poslije upotrebe “sumwivih“ jela jave glavoboqa, povra}awe, dijareja, groznica i gr~evi u stomaku, obavezno potra`ite pomo} qekara.

Jarac
(21.12 - 19.1) Na sebe ste svalili vi{e obaveza nego {to mo`ete da obavite, pa nije ni ~udo {to vam to te{ko pada. Stidqivost je ja~a od vas. Ova osobina se u znatnoj mjeri odra`ava na emotivni `ivot. Ne `elite da u odnosima sa suprotnim polom budete direktni, ali grije{ite.

Lav
(21.7 - 21.8) Razmi{qate o putovawima, stranim zemqama, filozofirate, ma{tate. O~ekujte uspjeh ako se bavite propagandom i marketingom. Intuiciju, kad je nov posao u pitawu, iskoristite maksimalno. Morate dosqednije stajati iza izgovorenih rije~i.

Vodolija
(20.1 - 18.2) Uspje{an period i daqe se nastavqa. Na op{te ~u|ewe okoline, savladavate krizu. Nude vam se novi poslovi i zarada, pod uslovom da niste duboko zagazili u godine. I ako jeste, to vam ni najmawe ne smeta. [to su starije, Vodolije su sve {armantnije i neobi~nije.

SIROVU ili kuvanu hranu treba dr`ati u fri`ideru
Me|utim, ne morate se dr`a ti ovog uobi ~a je nog izletni~kog jelovnika. U toplom danu prija}e vam i hladne supe od krastavca, gra{ka ili paradajza, koje mo`ete pripremiti prije polaska i transportovati u termosu ili plasti~noj boci i slu`iti ih iz obi~nih ~a{a. Ru~ak na

Djevica
(22.8 - 22.9)
Poku{avate da svojim autoritetom postignete ne{to {to niste u stawu da postignete lijepim rije~ima. [ta da se radi kad morate da se dovijate kako biste okolinu privoqeli da odradi svoj dio posla. Neka vas ne iznenadi uspjeh u trgovini nekretninama.

Ribe
(19.2 - 20.3)
Po pitawu novca idete iz krajnosti u krajnost: ili ste pretjerano {krti ili {iroke ruke. Ima}ete uspjeha ukoliko se bavite trgovinom, ekonomijom, izdava{tvom. Jedna na brzinu donijeta odluka bi}e vi{e nego korisna. Qubomorni ste na uspjehe okoline.

30 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]

Kolektiv Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske B-7 F
Posqedwi pozdrav supruzi ministra zdravqa i socijalne za{tite Posqedwi pozdrav Rankovoj supruzi

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

od Ministarstva za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju.

od Fatime Fetibegovi} sa porodicom.

B-5 F

B-5 F

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 31

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Glavni odbor SNSD

od Kolektiva Medicinskog fakulteta u Bawaluci.

B-5 F Posqedwi pozdrav prijateqici Posqedwi pozdrav

B-5 3338 G

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

od porodice Nade Te{anovi}. od Sa{e ^udi}a sa porodicom.

B-5 F

3316 B-5 G

32 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav Rankovoj supruzi

NEVENA [KRBI]

NEVENI [KRBI]

U trenucima neizrecive i najte`e boli, sa tugom i nevjericom upu}ujemo najdubqe sau~e{}e povodom smrti supruge po{tovanom ministru i wegovoj porodici. Kolektiv Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH

od Slobodana Puhalca.

B-5 F Posqedwi pozdrav dragoj teta Posqedwi pozdrav na{oj

3346 B-5 G

NEVENI [KRBI]

NEVENI

Va{ Stefan Porodica Krneta

3374 B-5 G

3374 B-5 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 33

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Nikola [piri} sa porodicom Amela, Branislav i Maja Loli}

B-5
Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragoj

B-5 F

NEVENI [KRBI]
@eqko Kopawa sa porodicom B-2 Posqedwi pozdrav od porodice Udov~i}.

NEVENI [KRBI]
3318 B-2 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
Na{e prijateqstvo je vje~no. Porodice: Goli} i Keleman 3327 B-2 G

NEVENI [KRBI]
od Miroslava i Dra`enke Jawanin sa porodicom. 3317 B-2 G

34 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Poslovodstvo Klini~kog centra Bawaluka Zaposleni radnici Klini~kog centra Bawaluka

B-5 F
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav mojoj dragoj

B-5 F

NEVENI
Mirko Stupar sa porodicom B-2 D Posqedwi pozdrav Spavaj, cvijete moj Beskrajno te volimo! Mirjana i Sara Luka~

NEVENI

B-2 D Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]
Dragoqub Davidovi} sa porodicom B-2 D Kabinet gradona~elnika Bawaluke

NEVENI [KRBI]

B-2 D

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 35 Draga na{a dobra, predobra Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav na{oj Predsjednici

NEVENA

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

hvala Ti za sve... Tvoja Lilika i Tvoj Momi{a

Sje}a}emo Te se sa divqewem i po{tovawem. Kolektiv Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske

Sad, kad Tebe nema, nema, nema ni nas... Jer, TI si bila “NA[A BAWALUKA“! Tvoje drugarice Qiqana Labovi} i Mirjana Luka~

B-1 3339 G
Posqedwi pozdrav gospo|i Posqedwi pozdrav

B-1 F Posqedwi pozdrav dragoj

B-1 3340 G

NEVENI [KRBI]
Kolektiv Socijalno-gerijatrijskog centra A-8 F Posqedwi pozdrav prijateqici i kom{inici Slobodanka Samaryija

NEVENI [KRBI]
3321 A-8 G Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]

Sa tugom zbog preranog odlaska, uz iskreno sau~e{}e porodici. Porodica Mazalica

NEVENI [KRBI]
Porodica Staneti} 3321 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj Zvezdana Rajkova~a

NEVENI [KRBI]
Posqedwi pozdrav dragoj 3321 A-8 G Posqedwi pozdrav

3377 B-1 G
Posqedwi pozdrav

NEVENI
od Amiyi} Milana, Mileve i Mirjane sa porodicom. 3375 A-1 G

NEVENI [KRBI]
Magazin “Novi reporter“ A-1 D

NEVENI [KRBI]
Todorovi} Nevena i Aleksandar 3321 A-8 G Zoran Aleksi}

NEVENI [KRBI]
3321 A-8 G

36 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav

NEVENI
od Seke-Dragice i Bo{ka Amiyi}a. 3376 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od Slobodanke i Radenka Dubravac. 3365 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
Kolektiv Helikopterskog servisa Republike Srpske B-2 F
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI
od Dese i Mla|ana Amiyi}a sa porodicom. 3376 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od uprave @enskog odbojka{kog kluba Inova. 3371 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od Krstana i Mirjane Dubravac. 3365 A-8 G Duboko dirnuti tu`nom vije{}u, profesoru [krbi}u i cijeloj porodici upu}ujemo iskrene izraze sau~e{}a povodom iznenadne smrti Porodica Grgi} 3346 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od @eqke i Velimira Bobi}. 3345 A-1 G

NEVENI

Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]
od Qubi{e Savovi}a sa porodicom. 3371 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od Predraga i Gordane Vrawe{. 3341 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

gospo|e NEVENE (ro|. Amiyi}) [KRBI]
S beskrajnim tugom i po{tovawem Nycomed GmbH Predstavni{tvo za BiH 3360 A-8 G Porodica Tamamovi}

NEVENI
NEVENI
od Diane i [iqe sa djecom. 3346 A-8 G 3312 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI
od porodice Sukara. 3366 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI] NEVENI [KRBI]
Divno je bilo poznavati Vas. Rajna i Sa{a Stavwak 3364 A-2 G Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI

NEVENI
od Marije i Drage Bijeli}. 3353 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj

od porodice Dimitrijevi}. 3343 A-6 G Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragoj od porodica Vran~i} i Muti}. 3411 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj prijateqici

NEVENI NEVENI
Sindikat zdravstva i socijalne za{tite RS 3356 A-2 G

NEVENI

NEVENI
od Milenka Granuli}a sa porodicom. 3356 A-2 G

NEVENI
od Milorada, Brankice i Marine Petri}. 3354 A-2 G Klinika za neurologiju od Nede i Ne|e Rakovi}. 3324 A-4 G

NEVENI [KRBI]
od Marine [mitran sa porodicom. 3320 A-4 G

3347 A-4 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 37
Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
Jedinica za koordinaciju projekata Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite A-8 F Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od Elme i Daria Nenadi}a. 2215 A-8 G Umrla je na{a voqena

NEVENI
I kada obaj bol i tuga ostare i umore se, sje}awa }e uvijek ostati mlada i slike }e se zauvijek smjewivati u na{im mislima. Tako }emo nas tri ostati zajedno. Sanda i Vesna A-8 3357 G Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]
od porodice Komi}. 3319 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENA [KRBI]
Mnogo toga smo pro{li zajedno i imali mnogo planova. Na{a djeca }e nastaviti tamo gdje smo mi stali. S qubavqu Biqana, Mirko, Zoka, Bawa i tetka Brana Vuji~i}

NEVENI [KRBI]
Vesna i Branko Dumanovski A-8 3351 G Posqedwi pozdrav A-8 3350 G

NEVENI [KRBI]

Posqedwi pozdrav na{oj voqenoj

od Cece i Ra{e. 3319 A-6 G Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]
Porodica Biukovi} A-6 F

NEVENI [KRBI]
Pamti}emo zauvijek tvoj osmijeh. Stric Milo{ i Radovan [krbi} i Vesna Mirjani} sa porodicom A-8 3350 G

g|i NEVENI [KRBI]
Komora doktora medicine Republike Srpske A-8 F Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI NEVENI
S po{tovawem! Porodice Prostrog 3356 A-1 G Posqedwi pozdrav

NEVENI
Porodica Umi}evi} A-1 UP Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj od Vladimira, Nata{e i Teodore Vojinovi}. 3367 -3370 A-6 G

NEVENI
od Dragi{e, Qiqane, Helene i Jane Ze~evi}. 3369 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj na{oj

NEVENI [KRBI]
Sr|an [uput A-2 F

NEVENI
od Vuka{ina i Milkice Vojinovi}. 3367 A-2 G

NEVENI
od Marinka i Bo`ane Ze~evi}. 3368 A-8 G Miodrag [krbi} i Dmitar ^i~kovi} 3409 A-3 G

NEVENI

NEVENI [KRBI]
od tetke Bose i Stojanke. 3308 A-3 G

38 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Uvijek }emo vas pamtiti po dobroti i s qubavqu spomiwati. Va{i: Aleksa, Ceca i Qubi{a

Ministarstvo porodice, omladine i sporta

3322 B-5 G Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav

B-5 F

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradwu u Vladi Republike Srpske

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave

B-5 F

B-5 F

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 39

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske

Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica RS

B-5 F Posqedwi pozdrav po{tovanoj Posqedwi pozdrav

B-5 F

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

od Nedeqka ^ubrilovi}a sa porodicom. od Ministarstva saobra}aja i veza.

B-5 F

B-5 F

40 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]

Vlada Republike Srpske

B-9 F

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 41

Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik

B-9 F

42 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Ministarstvo nauke i tehnologije

od Aleksandra Yombi}a sa porodicom.

B-5 F Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragoj

B-5 F

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

od Ministarstva finansija.

Slu`ba za zajedni~ke poslove Vlade Republike Srpske

B-5 F

3400 B-5 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 43

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

NEVENI

NEVENI

od Igora Babi}a sa porodicom.

KK Igokea

B-5 NK
Posqedwi pozdrav dragoj kumi Posqedwi pozdrav

3395 B-5 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI
od Zorana, Swe`ane i \or|a Bursa}. 3401 A-1 G

NEVENI
od Isidore, Stefana, Gorice i Dragana Tri{i}a. 3394 A-8 G

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav

NEVENI
Darko i Sne`ana Stevi} A-1 3381 G

NEVENI [KRBI]

NEVENI
3392 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragoj od Dragana Gali}a sa porodicom.

Posqedwi pozdrav

NENI
od porodice Kova~evi}.

NEVENI [KRBI]

Draga moja kuma, hvala ti za svaki trenutak sre}e i neizmjernu qubav. Po~ivaj u miru. Voli te tvoja Gorica

od ko{arka{kog kluba Borac Nektar Bawaluka. 3396 A-4G 3391 A-6 G

3394 B-5 G

44 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav supruzi ministra [krbi}a

NEVENI
Nikada te ne}emo zaboraviti. Spanish market, poslovnica Bawaluka 3386 B-2 G
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav na{oj

NEVENI
od Milene Simovi} i zaposlenih iz Republi~kog sekretarijata za zakonodavstvo. 3322 B-2 G Posqedwi pozdrav

NEVENI [KRBI]
od Rade Amiyi} i porodice Srdi}. 3385 A-3 G

NEVENI
Velika tuga i bol je u na{im srcima. Porodica Pra{talo 3352 A-8 G

NEVENI [KRBI]
Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav Nata{inoj mami Posqedwi pozdrav dragoj

Anton Kasipovi} sa porodicom 3405 B-2 G
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI
od Asocijacije XY 3408 A-2 G Posqedwi pozdrav dragoj od Bate i Vesne. 3378 A-3 G Posqedwi pozdrav dragoj kumi Neni od kume Mire i Danijele. 3378 A-3 G od Drage i Dragojle Amiyi} sa porodicama. 3385 A-2 G

NEVENI

NEVENI NEVENI [KRBI]

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
Dr Mihajlo \uri} s kolektivom Doma zdravqa ^elinac

NEVENI
od Vande i Du{ka [mitrana. 3410 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj 013447 A-8 ^N Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od @eqe, Tawe, Jelene i Milice Trnini}. 3397 A-3 G

NEVENI NEVENI
od Biqane i Nenada. 3378 A-3 G Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj od Budimira Stankovi}a sa porodicom. 3407 A-2 G

NEVENI [KRBI]
od Darka Vu~kovi}a sa porodicom. 3403 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI
od prijateqa Dragane i Dade ]etojevi}. A-1 UP Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
Aktiv `ena SNSD Star~evica 3402 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]
od sestara Qiqe i @ivane sa porodicama. 3385 A-3 G

NEVENI [KRBI]
od brata Mihajla Amiyi}a sa porodicom. 3385 A-3 G

NEVENI NEVENI [KRBI]
od Amiye i Bobe. 3385 A-2 G

NEVENI [KRBI]
od brata Bo`idara i Bo`ane sa porodicama. 3385 A-2 G

od Slavice Grebenar sa porodicom. 3387 A-1 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 45

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 15.7.2010. godine u 47. godini `ivota, preminula na{a draga

NEVENA (ro|. Amiyi}) [KRBI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 17.7.2010. godine, u 17 ~asova, na pravoslavnom grobqu “Sveti Pantelija“ u Boriku. O`alo{}eni: suprug Ranko, k}erke Nina i Nata{a, snaha Qiqana, brati~ine Maja i Ana, tetka Milka, sestre Goga i Mica sa porodicama, svekrva Koviqka, zaova Qiqana sa porodicom, te ostala mnogobrojna rodbina 3420 B-7 G Obavje{tavamo poslovne partnere, prijateqe, saradnike i sve uposlene da je dana 15.7.2010. godine preminula na{a koleginica

NEVENA [KRBI]
Komercijalni direktor preduze}a “Spanish market“ d.o.o. Pamtit }emo Te kao velikog borca, dobrog prijateqa i ~ovjeka koji je ostavio dubok trag u na{em kolektivu. Veliko Ti hvala za sve {to si u~inila za kolektiv. Sahrana }e se obaviti 17.7.2010. godine u 17 sati na grobqu “Sveti Pantelija“ u Bawaluci. “Spanish market“ d.o.o. 3404 B-7 G

46 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav voqenoj supruzi i majci

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj tetki

NEVENI

NEVENI

Draga mama, Hvala ti za svaku neprospavanu no}, za svaki savjet i rije~ koju drugi nisu imali. Hvala ti za svaki miris i kafu, za svaki osmijeh i suzu. Hvala ti {to si ~uvala na{e tajne i na{e uspjehe. Hvala ti {to si uvijek bila tu i {to ostaje{ u nama da zajedno {etamo ulicama sre}e i tuge. Tvoji Ranko, Nina i Nata{a

Od samog po~etka bila si uz nas. Bila na{a snaga i na{a vjera. Sve lijepo dugujemo tebi. Sasvim nesebi~no i sa puno qubavi nau~ila si nas mnogo ~emu. Uvijek smo te slu{ali. Hrabrila si nas i navijala za nas. Podarila si nam mjesto pod ovim suncem. Hvala Ti na svemu. Volimo te i po{tujemo. Zauvijek }e{ biti sa nama. Tvoji Maja, Dragan i Matej

3406 B-5 G Posqedwi pozdrav mojoj jedinoj i voqenoj tetki Posqedwi pozdrav mojoj voqenoj tetki

3406 B-5 G

NEVENI

NEVENI

Bila si mi otac, majka, sestra i drug. Sve moje si bila samo Ti. Volim te do neba i nazad. Tvoja Maja

Osta}e{ zauvijek u mom srcu. Voli te tvoja Ana

3406 B-5 G

3406 B-5 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 47

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj

NEVENI

NEVENI [KRBI]

Bila si na{a vjera i na{a snaga. Jedinstvena i neponovqiva. Sa tugom }emo te se sje}ati i sa qubavqu spomiwati. Tvoje Qi{ka i Ana

Nedostajat }e{ nam. Nedostajat }e nam na{i razgovori. Tvoj humor. Tvoj osmijeh. Tvoji komentari. Tvoja dobrota... i ne, ne}emo re}i da }e{ nam nedostajati, jer }e{ i daqe biti ovdje... stalno... Tvoji tetka Milka, Gordana, Mica, Miro, Sawa, Oliver, Goran, Vedran, Lana, Mustafa, Tea i Lilu

3406 B-5 G Posqedwi pozdrav mojoj dragoj Posqedwi pozdrav na{oj dragoj kumi

3405 B-5 G

NEVENI

NEVENI

Nema tih rije~i kojima bih iskazala svoju bol. Nikada te ne}u zaboraviti jer takva divna osoba kao ti ne mo`e se izbrisati iz glave, srca i du{e svih nas koji te volimo. Tvoja Jasmila

Zauvijek si s nama. Tvoji Marjana, Zlatko i Ksenija

3406 B-5 G

3406 B-5 G

48 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj kumi

Posqedwi pozdrav mojoj dragoj

NEVENI

NEVENI

Draga kumo, bila si jedinstvena i neponovqiva. S po{tovawem i qubavqu Tvoji kumovi Bogdana, Zlatko, David i Ogi

Rije~i je malo za Tebe, Tvoj osmijeh, Tvoju toplu rije~ i bescrpne ideje. Za mene si uvijek bila kao zvijezda vodiqa. Voqela sam te iskreno, a znam da si i Ti mene. Zauvijek }u te ~uvati u svom srcu i s po{tovawem spomiwati. Kuma Bogdana

3406 B-5 G Prerano je oti{la moja voqena snaha Oti{la je zauvijek na{a hrabra i vedra

3406 B-5 G

NEVENA

NEVENA

Svekrva Koviqka

Posqedwi pozdrav od Qiqe, Mi{e, Tine i Marka

3419 B-5 G

3419 B-5 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 49
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 16.7.2010. godine u 66. godini `ivota nakon kratke bolesti preminuo na{ dragi

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 14.7.2010. godine u 80. godini `ivota nakon kratke bolesti preminuo na{ dragi

Tu`no sje}awe na dragog supruga, oca i dedu

BRANU MU[I]A
1945 - 2010. Sahrana }e se obaviti 17.7.2010. godine u 13 ~asova na grobqu “Sveti Marko“ u Bawaluci. O`alo{}eni: supruga Marija, k}erka Renata, sin Davor, sestre Vlatka i Mirjana sa porodicama, snaha Eugenija, unuke Mia i Dora te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi. 3404 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom

LADISLAV - BUDO (Alojza) MIHAL

MILUTIN (\ur|a) BABI]
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u subotu, 17.7.2010. godine, u 13 ~asova na mjesnom grobqu u [u{warima. O`alo{}eni: sin Gojko, unuk Dra{ko, unuka Blanka, snaha Rada, praunuk Nikola, sestra Dragica, bra}a Slobodan i Petar, porodice Radoji~i}, Jolyi}, Mila{inovi}, Mileki}, Barjaktarevi}, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 3294 B-2 G
Dana 18.7.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog oca Tu`no sje}awe na dragu

16.7.1992 - 16.7.2010. Supruga Ranka, k}erke Brankica i Jadranka, zet Nikola i unuk Vedran 3355 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog brata

BRANU MU[I]A
16.7.1992 - 16.7.2010. Brat Bogdan sa porodicom 3355 A-1 G In memoriam

BUDI
od supruge Marije i k}erke Renate. 3404 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

BUDI
od sina Davora, snahe Eugenije, unuka Dore i Mie. 3404 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

@IVANU
Tetka Desa i brat Aco sa porodicom 3395 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu

^EDOMIRA SIKIMI]A
BUDI
od sestre Vlatke sa porodicom. 3404 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

BUDI
od sestre Mirjane, zeta Zdravka, Irene i Ivone sa porodicama. 3404 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

Toga dana dava}emo pomen u crkvi u Kri{kovcima. Dragi tata hvala ti za svu dobrotu i qubav koju si nam nesebi~no darivao cijelog `ivota. Tvoje k}erke Brana, Dragica, Marica i Milka sa porodicama 3383 A-8 G Dana 17.7.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

ZDRAVKO (Milana) JO[I]
17.7.1996 - 17.7.2010. S qubavqu i po{tovawem Supruga i k}erke s porodicama 3402 A-2 G

@IVANU
\uja, Bojana, Grozda i Slavojka sa porodicama 3412 A-1 G Dana 21.7.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

SLAVKA STOJADINOVI]A
Toga dana u 9.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Marija, k}erke Qiqana i Olga 3393 A-6 G 3404 A-1 G Dana 17.7.2010. godine odr`a}emo ~etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj supruzi, majci i sestri Posqedwi pozdrav dragom

VUKICI
od brata Save i snahe Zore Panya sa porodicom. 3384 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

BUDI
od Jace i Dade. 3404 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

BUDI
od porodice Pehayi}.

MILORADA STIKI]A
U subotu, 17.7.2010. godine, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga Danica, sin \or|e i punac Milovan 3381 A-3 G

BUDI
od zeta Pere, Dragice, Vawe i Sowe. 3404 A-1 G Posqedwi pozdrav ro|aku

BUDI
od porodice Grbi}. 3404 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenog brata

VUKICI
od brata Milana i snahe Marije Panya sa porodicom. 3384 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Parastos }e se odr`ati u crkvi. Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 3380 A-8 G Dana 16.7.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg

GROZDI (ro|. Milakovi}) BE]IREVI]

Tu`no sje}awe na dragog oca

MILORADA
K}erka Svjetlana i zet Qubinko sa djecom 3382 A-1 G

PAJI
od Drage Kojadinovi}a sa porodicom. 3399 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

SLAVI[U GRBI]A
19.7.1993 - 19.7.2010. Sestra Sawa sa porodicom 3342 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

BRANU
od Ive i Bo`ane 014298 A-1 R

MILOMIRU KOJADINOVI]U
od osobqa Kafe bara “Kampari“. 3406 A-1 G

SLAVI[U
Porodica Dragi~evi} 3342 A-1 G

U subotu, 17.6.2010. godine, u 10 ~asova posjeti}emo porodi~no grobqe u Peto{evcima i odati dvogodi{wi pomen. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. S qubavqu i po{tovawem o`alo{}ena porodica 3225 A-8 G

STEVE MALE[EVI]A

50 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE Dana 19.7.2010. godine navr{ava se ~etrdeset dana povodom tragi~ne smrti
Dana 18.7.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog Dana 18.7.2010. godine navr{ava se {est godina od smrti na{eg voqenog

MILORADA - [KRBE [KRBI]A
Tvoji Sajma, Tawa i Vawa

MLADENA MIJI]A
U subotu, 17.7.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Borik, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. S qubavqu i po{tovawem Tvoji najmiliji 3378 A-8 G

3363 A-6 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 15.7.2010. godine, u 62. godini `ivota nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

BRANKE (Dragana) [TULI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: otac Dragan, majka Borka, brat Borislav, djeda Dmitar i baka Radojka

Sje}awe na supruga i oca

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

BOGDANA - BODU TRI[I]A
1999-2010. Supruga Savka, sinovi Dragan i Mirko 3370 A-2 G

MILUTINA RADUSINOVI]A
10.6. - 18.7.2010. Hvala na 35-godi{wem prijateqstvu Zdravko Gutaq sa porodicom A-2 IP 03380

Sahrana }e se obaviti 17.7.2010. godine u 13.00 ~asova na Ruji{kom grobqu u Rekavicama. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti kod gara`a. O`alo{}eni: supruga Vinka, k}erke Qiqa i Biqana, bra}a Rade i Veseqko, sestra @elimirka, unu~ad \or|e, Jelena, Tatjana i Tijana, zetovi, snahe, te ostala rodbina i prijateqi 3306 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom ocu i dedi Posqedwi pozdrav dragom ocu i dedi

MILOMIR - PAJO (Sime) KOJADINOVI]

3345 B-1 G
Tu`no sje}awe na dragu Tu`no sje}awe na dragu

Dana 18.7.2010. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog

MILOMIRU
od k}erke Biqane, zeta Davora, unuka Tatjane i Tijane 3306 A-2 G

MILOMIRU
od k}erke Qiqane, zeta Gorana, unu~adi \or|a i Jelene 3306 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

BRANKU
Tetka Quba, tetak Zoran, sestre Vawa i Maja 3345 A-4 G

BRANKU

SLAVKA ANDRI]A
Sa tugom te ~uvamo od zaborava. Tvoji: supruga Milka, sinovi Zoran i Goran, snaha Jelena i unuk Jovan

Posqedwi pozdrav dragom tetku

ujak Jefto

3345 A-4 G Tu`no sje}awe na dragu suprugu i majku

013621 A-8 E

Tu`no sje}awe na dragu

Posqedwi pozdrav dragom kumu

MILOMIRU KOJADINOVI]U
od Dragice Koprena sa porodicom 3348 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom prijatequ i radnom kolegi

MILOMIRU
od prijateqa Mom~ila i prije Dragice 3306 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILOMIRU BRANKU
Tetka Dragana, tetak Qubi{a i sestra Suzana 3345 A-4 G Dana 21.7.2010. godine navr{ava se tu`na godina od kada nije sa nama na{a voqena majka, punica i baka

@U@ANU GRUJI^I]
Ponosni smo {to smo te imali, beskrajno tu`ni i bolni {to smo te izgubili. S ponosom te svakodnevno spomiwemo i od zaborava ~uvamo. Suprug Milojko, k}i Svetlana i sin Aleksandar 3277 A-8 G Tu`no sje}awe na dragu k}erku

od kumova Dule i Zore Iri} sa porodicom 3326 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom kumu

MILOMIRU
od Marka i Jovanke A-1 G

MILOMIRU
od brata Rade i snahe Qubice 3307A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILOMIRU @U@ANU
Tata Ilija, majka Gordana i sestra Swe`ana sa porodicom 3277 A-1 G od kumi}a Dragana i Gorana Iri} 3326 A-2 G

MILOMIRU
od sestre @elimirke i zeta Veselka 3307A-1 G

MILOMIRU
od brata Veqke i snahe Milice 3307 A-1 G

BOSIQKA (Milana) GAJI]
Sre}ni smo {to smo te imali i beskrajno tu`ni {to smo te izgubili. @ivje}e{ u nama i biti voqena zauvijek. Pomen }e se odr`ati 17.7.2010. godine u 10 ~asova na Gradskom grobqu. Tvoji najmiliji: k}erka Brankica, zet Boro, unuci Andrej, Igor i Davor 3362 A-8 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 51
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 15.7.2010. godine u 88. godini `ivota preminula na{a draga

Besmrtnom ^i~i

Posqedwi pozdrav voqenoj nani

DOBRINKA TARTI]
Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 17.7.2010. godine u 13 ~asova na Gradskom grobqu u Bawaluci. O`alo{}eni: sin Dobrivoje - Mi{o, snaha Azra, unuke Tamara i Sanela, zetovi Darko i Senad, praunu~ad Sawin, Awa, Teo i Edvin, sestra Cana, porodice Tarti}, Radovanovi}, Kreceq, Kapetanovi}, Bo`i} i Lazi} 3361 A-8 G Posqedwi pozdrav voqenoj mami

DOBRINKI
od unuke Sanele, zeta Senada i prije Mevle. 3361 A-3 G

Posqedwi pozdrav voqenoj nani

DRAGOQUBU - DRA@I MIHAILOVI]U
DOBRINKI
^i~a, `ao nam je {to moramo da referi{emo, da i 64 godine nakon tvog stradawa srpstvom vladaju oni koji su te smakli. ^i~a komanduj! Mi smo zauvijek tvoja vojska. Srpska radikalna stranka Republike Srpske, Op{tinski odbor Lakta{i
od sina Dobrivoja - Mi{e i snahe Azre. 3361 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog brata

DOBRINKI
od unuke Tamare i zeta Darke. 3361 A-3 G Posqedwi pozdrav na{oj voqenoj

3329 B-5 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 15.7.2010. godine, u 80. godini `ivota, preminula na{a draga Posqedwi pozdrav dragoj majci

DUCI
od pra unu ~a di Sawina, Awe, Tea i Edvina. 3361 A-3 G

Posqedwi pozdrav baka

RADOVANA DRINI]A
NEVENKI
Sestre Radojka i Nedeqka od sina Mane. 3325 A-1 G 3337 A-8 G

NEVENKA (ro|. Mi{i}) MALI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 17.7.2010. godine, u 13 ~asova na mjesnom grobqu u Rekavicama. O`alo{}eni: sin Mane, k}erke Vukica i Vida, sestra Cvijeta, unu~ad te ostala o`alo{}ena rodbina, kumovi, prijateqi i kom{ije A-8 3325 G Dana 18.7.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

Posqedwi pozdrav dragoj majci

Posqedwi pozdrav dragoj baki

Posqedwi pozdrav dragoj majci

DUCI
od porodice Kreceq. 3361 A-1 G Posqedwi pozdrav Tamarinoj baki

NEVENKI
od k}erke Vide. 3325 A-1 G

NEVENKI
od unuka Dra{ka sa porodicom.

NEVENKI
od k}erke Vukice i zeta Doqana. 3325 A-1 G

MILEVE SAVI]
U subotu, 17.7.2010. godine, u 9.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Lazar i k}erka Zorana 3349 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu ujnu

3325 A-1 G

Dana 23.7.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana otkako nije sa nama na{a draga supruga, majka i baka

Posqedwi pozdrav dragoj baki

DUCI
od Borisa i Bojane. 3361 A-1 G Dana 17.7.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od iznenadne smrti moga dragog tate

NEVENKI MILEVU
od unuke Dijane sa porodicom.

\UR\IJA - \UJA
a u subotu, 17.7.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i tim povodom pozivamo rodbinu, kumove, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Du{an, sin Predrag - Braco, k}erke Gordana, Mira i Qiqana sa porodicama, brat Radenko, sestre Radomira i Rada 3336 A-8 G

3325 A-1 G

SLAVKA STOJADINOVI]A
Po~ivaj u miru bo`ijem, dragi tata, neka te an|eli ~uvaju, a ti ~uvaj nas. K}erka Nada Pa{ali} sa porodicom 3366 A-3 G

Ne}akiwa Dragica sa suprugom Borom, sinom Bobanom i k}erkom Sa{kom 3349 A-6 G

52 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE
Dana 17.7.2010. navr{ava se godina od kada nas je napustio na{ dragi Tu`nim srcem obavje{tavamo da je dana 15.7.2010. godine u 76. godini poslije kra}e bolesti preminula na{a draga Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

VUKICI

MILO[ MRDI]
Dragi na{ Milo{e, svaka izgovorena rije~ nedovoqna je da iska`e koliko te volimo i koliko nam nedostaje{. Tvoji, Stefan i Frawo 013619 A-8 E Dana 17.7.2010. godine navr{ava se godina od kada nas je napustio na{ dragi

VUKICA VUKAJLOVI]
Sahrana }e se obaviti 17.7.2010. godine u 14 ~asova na grobqu Radosavska. O`alo{}eni: sinovi Milo{, Milenko i Radenko, snahe Biqana, Mira i An`ela, unu~ad Slavi{a, Nikolina, Andrea, Aleksandra, Dajana i Danilo te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi. 3328 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj baki Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

od sina Radenka, snahe An`ele, unu~adi Danila i Dajane 3328 A-1 G

VUKICI
od sina Milenka, snahe Mire, unuka Aleksandre i Andree 3328 A-1 G

Pro{lo je {est tu`nih mjeseci od smrti brata

Dana 20.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti dragog oca

STANIMIRA DOKI]A VUKICI VUKICI
od sina Milo{a, snahe Biqane, unu~adi Nikoline i Slavi{e 3328 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj Sje}awe na tebe bolno je, ali smo ponosni {to smo te imali. Bra}a i sestre sa porodicama 3310 A-3 G

STANIMIRA DOKI]A
Hvala ti, o~e, za svu neizmjernu qubav, dobrotu, plemenitost i we`nost koje si nam pru`ao. K}erka Qiqana sa porodicom 3310 A-3 G

MILO[ MRDI]
Po dobroti }emo te pamtiti, s po{tovawem spomiwati, sa tugom u srcima zauvijek sje}ati. Dragi na{ Milo{e, nikada te zaboraviti ne}emo i `ivje}e{ vje~no u na{im srcima. Tvoji prijateqi iz yudo kluba “Famos“. 013619 A-8 E Sje}awe Dana 23.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih godina od smrti na{eg dragog sina

od unuke Andree sa suprugom Nenadom 3328 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata

Dana 22.7.2010. godine navr{ava se {est godina od kako nije sa nama na{

SIMO (Ilije) [KORI] DALIBORA
Sestra Dragana, zet Milivoja sa porodicom 3334 A-1 G

VUKICI
od ro|aka Nikole i Nade Daki} sa djecom 3328 A-1 G

U nedjequ, 18.7.2010. godine, posjeti}emo wegov grob, polo`iti cvije}e. O`alo{}ena porodica 3331 A-6 G Dana 17.7.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage majke, bake i prabake Dana 19.7.2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

MILO[ MRDI]
17.7.2009-17.7.2010. Tvoja dobrota, plemenitost, hrabrost i vite{tvo, ~ista du{a osta}e u na{im sje}awima. Po~ivaj u miru. Porodica Jevi}, Bijeqina 3335 A-3 G Danas se navr{ava osam godina od kako nas je napustio na{ voqeni tata, suprug, sin i brat

Dana 21. jula 2010. godine navr{avaju se dvije godine od kako je preminula na{a draga majka

DALIBORA BRKI]A
U nedjequ, 18.7.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: otac Rajko i majka Ranka 3334 A-3 G Tu`no sje}awe na dragu k}erku

QUBE PAVLOVI]

VIDOSAVA (Novaka) SPASOJEVI]A
Porodica 3311 A-2 G Dana 18.7.2010. godine navr{avaju se tri godine od prerane smrti na{eg sina i brata

MILICA DELI]
Draga majko, sve vi{e nam nedostaje{. Sre}ni smo {to smo te imali i beskrajno tu`ni {to vi{e nijesi sa nama. @ivi{ vje~no u na{im sje}awima. Voqeni nikad ne umiru. Tvoja djeca A-8 UP

Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i polo`iti cvije}e na grobqu u Jasenovim potocima. Sin Pero, k}erke Dragica, Milka, Gospava, Jawa i Nada 3273 A-4 G Tu`no sje}awe na supruga i oca

\URA\ POPOVI]
Danas u devet ~asova }emo obi}i tvoju vje~nu ku}u. Porodica 3359 A-3 G

ALMU SELIMOVI]
2005-2010. Majka Anira, o}uh Bogdan i sestra Nina 2214 A-3 G

Dana 17.7.2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

VIDA KUZMANOVI]A BOGDAN - BODO TRI[I]
3054 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj Tu`no sje}awe na dragog brata 18.7.1999-18.7.2010. Supruga Savka, sinovi Dragan i Mirko 3264 A-2 G Tu`no sje}awe na jedinog brata

Tu`no sje}awe na drage roditeqe S qubavqu i po{tovawem O`alo{}ena porodica

MARKA GRUJI]A
Otac Nikola, majka Dragojla i brat Darko 3309 A-2 G Dana 18. jula navr{ava se deset tu`nih godina od smrti na{e drage k}erke i sestre

DU[ANA PAVLOVI]A
15.7.1991.

BOSIQKU PAVLOVI]
17.9.2007. 3245 A-7 G

K}erka Miladinka, sinovi Milivoje i Bo{ko

QUBICI
od Radane 3330 A-1 G

DU[ANA MAKSIMOVI]A
Brat Rade i snaha Qubica 2213 A-1 G

BOGDAN - BODO TRI[I]
18.7.1999-18.7.2010. Sestra Gordana sa djecom 3264 A-2 G

BRANKICE KAJKUT
Mama Nevenka i brat Branimir-Bugi 3305 A-2 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 53
Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav priki

Posqedwi pozdrav

MIHAL LADISLAV MILOMIRU
Kolektiv “Elda“ 3428 A-6 G 3426 A-1 G Dana 18.7.2010. godine navr{i}e se dvije godine od prerane smrti na{eg dragog sina, brata i supruga Tu`no sje}awe na na{eg dragog od Miodraga, Brane i Deana

DRAGANA VU^I]A

GORANU JAWI]U
doktor veterinarske medicine

Toga dana u 11 ~asova slu`i}e se parastos u crkvi u Kla{nicama, a potom posjetiti wegovu vje~nu ku}u i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 3424 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog supruga Tu`no sje}awe na dragog sina

NIKOLAJA PUDARA
Stric Velimir sa porodicom 3420 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata

Veterinarska komora RS B-2 UP Posqedwi pozdrav tragi~no preminulom kolegi

DRAGANA DRAGANA
Supruga Aleksandra, k}erke Dejana, Ivana i Slobodanka 3425 A-1 G Tu`no sje}awe na na{eg dragog Otac Vaskrsija i majka Darinka 3425 A-1 G

DRAGANA
Brat Du{ko, snaha Jasna, sinovci Stefan i \or|e 3425 A-1 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 15.7.2010. godine preminuo na{ dragi

GORANU JAWI]U
doktor veterinarske medicine Kolege veterinari iz Doboja

NIKOLAJA PUDARA
Deda Ratko i baka Lenka 3420 A-1 G Tu`no sje}awe na na{eg dragog an|ela

B-2 UP
S neizmjernim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je tragi~nom smr}u 16.7.2010. godine preminuo na{ dragi Posqedwi pozdrav qubavi mog `ivota

GOJKO \URAGI]
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 17.7.2010. godine u 13 ~asova na grobqu Rastoka. O`alo{}eni: supruga Du{anka, sinovi Dragan i Zoran, snahe Mileva i Olivera, unu~ad Du{ka, Dragana, Milo{ i Viktorija, te ostala rodbina i prijateqi 3421 A-8 G

GORANU
Tvoja Biqa

U subotu 17.7.2010. godine davat }emo ~etrdesetodnevni pomen na{em dragom i nikad pre`aqenom suprugu, ocu, bratu, svekru i djedu

NIKOLAJA PUDARA
Otac Vladimir, majka Jelena i sestra Suzana

Sahrana }e se obaviti 17.7.2010. godine u 15 ~asova na grobqu [u{wari u Doboju. O`alo{}eni: supruga Biqana, sin Aqo{a, k}erka Nata{a, majka Radojka, sestre Mirjana i Gordana, sestri} Slavko, porodica Vujanovi} te mnogobrojna rodbina i prijateqi. 3433 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom kumu Posqedwi pozdrav voqenom te~i

GORAN JAWI]

3433 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom tati

3420 A-4 G

GORANU

U subotu, 17.7.2010. godine dava}emo ~etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj

BRANKU \UR\EVI]U
Toga dana u 9.30 ~asova posjetit }emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Zauvijek zahvalni na nesebi~noj qubavi i dobroti - porodica supruga Cvijeta, k}erke Miqa i Milena, sinovi Milorad i Milovan, sestre Milica i Stana, snahe, unu~ad, praunu~ad, te ostala rodbina i prijateqi. 3413 A-8 G

od wegovih Aqo{e i Nata{e. 3433 A-1 G

GORANU
od porodice Tomani}. 3433 A-1 G

GORANU
Wegovi Vujanovi}i: Milana, Aco, Zorica i Darko. 3433 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

BORKI (Sime) TOMI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu “Spasovina” u Drvaru, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: k}erke Slavica i Sla|ana, unu~ad Biqana, Milica, Milovan i Du{an, zetovi Goran i Mi}o, te ostala rodbina i prijateqi. 3432 A-5 G

GORANU
od Vere i Zdravka Vujanovi}. 3433 A-1 G

54 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav kumi

Posqedwi pozdrav kumi

NEVENI [KRBI]

NEVENI [KRBI]

Swe`ana Dodik

Milorad, Swe`ana, Gorica i Igor Dodik

B-5 NN Posqedwi pozdrav

B-5 NN

NEVENI [KRBI]

NEVENA [KRBI]

Vi{e ni{ta ne}e biti isto. Oti{la si An|elima, wima pripada{. Porodica ^a|o Kumovi Stanislav, Dragana, Duwa i Danilo

B-5 NN

B-5 NN

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 55

Posqedwi pozdrav

Posqedwi pozdrav dragoj

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI] NEVENI
od Lele Kele~evi} sa djecom. Posqedwi pozdrav 3406 A-2 G Posqedwi pozdrav dragoj

Mirjana i Dragan Davidovi} 014299 A-6 R

NEVENI

od porodice Danilovi}.

NEVENI [KRBI]

3427 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI]

od Igora Milunovi}a. 3434 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI [KRBI] od kolektiva Javne ustanove Dje~iji dom “Rada Vrawe{evi}“ Bawaluka.
od Borisa Spasojevi}a sa porodicom. 3434 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI
plemenitoj i hrabroj osobi od porodice Peji~i}. 3418 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj prijateqici

B-5 F
Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENI
od Vladimira Pudara sa porodicom. 3420 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj supruzi i najdra`oj baki Dragica i Jovan [u{wara

NEVENI [KRBI]

A-6 NN Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.7.2010. godine u 82. godini `ivota nakon kratke i te{ke bolesti preminula na{a draga

NEVENI [KRBI]
od kolektiva "Krajina osigurawe" a.d. Bawaluka. 3429 B-2 G
Posqedwi pozdrav dragoj

MIQKI
od supruga Milorada, unuke Renate, zeta Zorana i praunuka Milana 3423 A-3 G Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

1929 - 2010. Sahrana }e se obaviti 17.7.2010. godine u 15 ~asova na mjesnom grobqu u Kla{nicama. O`alo{}eni: suprug Milorad, k}erka Rada, unuke Renata i Lidija, zetovi Zoran i Dejan, praunuci Milan i Sr|an te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi. A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj snahi i ujni

MIQKA (Ostoje) \URI]

MIQKI MIQKI
od k}erke Rade, unuke Lidije, zeta Dejana i praunuka Sr|ana

NEVENI [KRBI]
od Mile Gromili} sa porodicom. 3429 B-2 G

3423 A-3 G

od zaove Stojanke, djece Milana, Rodoquba, Qiqane, snaha Qiqe i Nade sa djecom 3423 A-6 G

56 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Hitno i povoqno prodajem ku}u, [ibovi, Bawa Luka, nova gradwa, povoqno, tel. 38765/256-838, 065/758-680. Prodajem ku}u na autoputu izme|u "Ideal pumpe" i "Termo klime". Mogu}nost gradwe poslovnog objekta. Urbanisti~ka saglasnost. Informacije na, tel. 387 65/531-923. Prodajem poslovno-stambenu ku}u na parceli 600 m 2 u Bawaluci kod fabrike ”^ajavec” ili mijewam za stan uz dogovor, tel. 065/413-509; 3252 G. tel. 387 65/400-722. Izdajem dvoiposoban stan na du`i period, prazan, novogradwa, drugi sprat, Borik, ul. @ivojina Mi{i}a 49A, tel. 38765/518-567. Izdajem prazan stan 80 m2, visoko potkrovqe, poseban ulaz, ul. Podgrme~ka br. 40, Lau{, tel. 051/280028; 051/280-632. Izdajem namje{tenu garsoweru sa grijawem, Ranka [ipke 48, Bawaluka, tel. 065/931-333. Prodajem gra`u, zidana, Star~evica, naseqe Marlesi, tel. 065/014-409. Prodajem zidanu gara`u u centru Bawaluke, Du{ka Ko{~ice, cijena 6.500 evra, tel. 051/307-200.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
fon, cd sanzer, reg.04/11., tel. 387 65/444-666. Prodajem nov trka}i bicikl ”rog” deset brzina, tel. 065/491-112. Prodajem ”opel tigru” 1.4 2005. crvena, dvosjed, kabriolet, kao nov, prvi vlasnik, ful operma klima, tel. 065/040404. Prodajem ”zastavu 128”, godi{te '90, u voznom stawu, bijela boja, tel. 051/306834; 065/931-333. Prodajem kompletan ”reno 4 GTL”, motor sa mjewa~em, u odli~nom stawu, dajem garanciju, tel. 066/896-438.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem plac u Kuqanima 540 metara kvadratnih, 200 metara od po{te, kontakt, tel. 38765/306-147. Prodajem placeve u Rami}ima od 500 m2 i 1000 m2, tel. 065/569-294. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem dva placa u [argovcu (kod prodavnice "Jabuka", 1.300 m2 i 1.200 m2, tel. +38544/535-503. Prodajem ~etiri placa u Kuqanima iznad kasarne, struja, voda, asfalt, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/351-431. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m 2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Plac u Sumbulovcu, 905 m2, voda, urbanisti~ka saglasnost, sun~ana strana, prodajem ili mijewam za KS, tel. 061/827-715. Prodajem vi{e lokacija za gradwu stambeno-poslovnih i poslovnih objekata u u`em i {irem podru~ju grada, tel. 065/511-121. Prodajem gra|evinske placeve u naseqima Trn i Zalu`ani, tel. 065/511-121. Prodajem plac u [u{warima i 1.605 m2 i sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, voda, struja, telefon i asfalt, tel. 051/539-006, 065/650-289. Prodajem plac za ku}u, 500 m2, 1/1, sa papirima, kraj asfalta, Tuzlanska 76, Star~evica, Bawaluka, tel. 051/424-876, 066/449-920. Prodajem plac pored puta 1/1, Ma|ir, tel. 051/312-588. Prodajem gra|evinske placeve od 700 do 1000 m2 asfalta, struja, voda, u nasequ Prije~ani, tel. 065/511-121.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Prodajem ili izdajem halu u Trnu, povoqno, tel. 065/631-613. Hitno prodajem - izdajem novi poslovni prostor, 255 m2, u centru Bawaluke iza Transfuzije, u suterenu, povoqno, tel. 066/999-451. Prodajem poslovni prostor 17,5 m2 18.000 evra, Nova varo{ Bawaluka, tel. 066/747-324. Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Prodajem poslovni objekat 3.276 m2, sa zemqi{tem 10.000 m2 u Kotor Varo{u, tel. 065/896-422. Prodajem poslovni prostor u strogom centru Bawaluke, cijena po dogovoru i vi|ewu, tel. 065/562-426.

Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129558. Mawe ku}ne poprvke na inst. i aparatima, dolazim po pozivu, Gradi{ka, tel. 065/891-792. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevod tekstova i dokumenata, sudski tuma~ - prevodilac, tel. 065/938-401. Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stawa, tel. 066/268-938. Popravqam okvire nao~ara, svih vrsta, brzo i kvalitetno Aleja svetog Save br. 16, tel. 051/318-227.

IZDAVAWE
Izdajem sprat ku}e 80 m2 na Paprikovcu, pla}awe unaprijed, tel. 387 65/355-917. Izdajem dvori{nu ku}u i namje{tenu sobu, tel. 387 65/224-551 i 354-543.

Prodajem PEUGEOT 307 XS limuzina, 2.0, 2006. godina proizvodwe, 103 kW, sva oprema, 15000 KM. Telefon: 051/231-077 do 16 ~asova.

Elektri~ar vr{i zamjenu dotrajale elektroopreme, popravqa stare i ugra|uje nove elektro-instalacije, tel. 065/418-878. Potrebna mla|a `enska osoba za spremawe stana, peglawe ve{a, sve ostalo po dogovoru, tel. 065/245-613; 3238 G.

STANOVI
PRODAJA
Prodajem dvosoban stan 64 kvadrata u prizemqu na Starcevici, ulica Rajka Bosnica 1, tel. 387 65/566-898, 051/308447. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, Obili}evo, Krfska, tel. 38765/208-318. Prodajem garsoweru, 28 m2, drugi sprat, lift, novogradwa, useqiv, Bawaluka, Borik, ul. @ivojina Mi{i}a 49A, tel. 38765/518-567. Prodajem stan 68 m2, Nova varo{, B. Luka, tel. 387 65/837-504. Bawaluka - Borik, trosoban stan 76 m2, osmi sprat, Reqe Krilatice (blizu supermarketa), dobar raspored, tel. 38765/773-777. Prodajem stan (baraka), 64 m , renovirana, demit, klima, centralno grijawe, useqiva, tel. 065/720-500 3274 G. Prodajem trosoban stan 89 m2, ~etvrti sprat, saniran, odmah useqiv, vojno naseqe Pentagon, tel. 063/904-603. Prodajem jednosoban stan 44 m2 vp. saniran, useqiv kod restorana ”Ogwi{te” u nasequ Star~evica, cijena 1.850 KM/m2, tel. 063/904-603. Hitno prodajem namje{ten dvoiposoban stan, 78 m2, peti sprat, novogradwa, cijena 1.500 KM/m2, tel. 065/097-158. Prodajem dvoiposoban stan, 55 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, ul. Starine Novaka, cijena 2.100 KM po m2, tel. 063/904-603. Prodajem ~etvorosoban stan 116 m2, drugi sprat, novogradwa, ekstra ure|en, odmah useqiv, naseqe Rebrovac, tel. 065/511-121. Prodajem dvosoban stan 64 m2 kod restorana ”Ogwi{te”, cijena 110.000 KM, hitno, tel. 065/562-426. Prodajem troiposoban stan 71 m2, tre}i sprat, ure|en, namje{ten, odmah useqiv, naseqe Obili}evo, tel. 065/511121. Prodajem dvosoban stan 58 m2, ~etvrti sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, cijena 2.000 KM/m2, naseqe Mejdan, tel. 065/511-121. Prodajem stan, ku}u, Star~evica, 125 m2, dvije eta`e, poseban ulaz, tvrda gradwa (Marlesova), 1.450 KM/m2, tel. 065/825-393.
2

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem P4 sa LCD monitorom cijena 160KM. Instaliran windows XP i prate}i programi. Garancija tri mjeseca, tel. 38766/814-691. Prodajem visoku komodu 2.60x2.05x0.80 puno drvo bukva, tre{wa, tel. 387 65/355-917. Prodajem kremu protiv sijede kose i MMS minelane kapi protiv tumora i hroni~nih bolesti, tel. 38765/624-726. Prodajem kreaciju "BOG", tel. 387 65/295-080.

IZDAVAWE
Izdajem poslovni prostor 15 m , centar ”Olimpus”, namjena trgovina, tel. 38765/208-318.
2

Izdaje se kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem lokal 100 m2 u Novoj varo{i, upotrebna, telefon, klima, alarm, parking, ba{ta, 3 mokra ~vora, tel. 387 65/673-376. Izdajem poslovni prostor, 32 m2, ulica Stojana Novakovi}a 12, nova zgrada, pogodno za prodavnicu mje{ovite robe, tel. 38765/534-684. Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora, Bawaluka, centar, 6 parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435. Izdajem poslovni prostor od 50 m2 kod kafe-bara ”Cirih”, @. Mi{i}a 1/3, cijena po dogovoru, tel. 065/519-670.

USLUGE
OSTALO
Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju Bawaluke, Kozarske Dubice, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Izvodimo molerske radove profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 38765/773-852, 051/311-263. Molerske radove izvodimo profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 387 65/773-852, 051/311-263. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma. 25 god. iskustva, tel. 387 65/773-852, 051/311263. Tapetar - presvla~im kau~e, ugaone garniture, kafi}e i sav tapecirani namje{taj, povoqno, tel. 065/817-021. [kola ra~unara ”Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223. Dajem instrukcije iz matematike i engleskog osnovcima i sredwo{kolcima, povoqno, tel. 051/437-407; 065/895-931.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA
Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 38765/668-978, 051/381-851.

ZAMJENA
Vla{i} (Babanovac - selo Mudrike) zemqi{te 3.000 m2 i 16.000 m2, zamjena za okolinu Bawaluke, mo`e i prodaja, tel. 051/437-934; 065/763-941. Mijewam 16 dunuma zemqe u Lakta{ima, uz rijeku Vrbas, za stan u Bawaluci ili Lakta{ima, tel. 066/839737.

ZAPO[QAVAWE
POTRA@WA
Kafe-poslasti~arnica "Calvados" prima djevojke za rad za {ankom, tel. 38765/531-182. Potrebna tri saradnika za marketing obezbije|ena je obuka, napredak u karijeri, ekonomska i li~na nezavisnost, tel. 066/247-277.

KIOSCI
PRODAJA
Prodajem kiosk, {irina 2,10 du`ina 1,60 visina 2,40 ima izolaciju, lako prenosiv, cijena 1000 KM, tel. 066/302372.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem "peugeot 607", 3.0 benzinplin, 2003 g.p., crni, ko`a, grija~i u sicevima, ksenoni , park senzori, tele-

LI^NI KONTAKTI
Tra`i se voza~ plave ”{kode” koji je 5.7. oko 15 ~asova kod Poqoprivredne {kole vidio saobra}ajnu nesre}u radi pravednog svjedo~ewa, tel. 065/542-032.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka

ZAMJENA
Mijewam mawi stan u potkrovqu, ima lift, u podno`ju Star~evice, za ve}i do 50 m2, uz doplatu, dogovor, lokacija tako|e sli~na, zvati poslije 16 ~asova, tel. 465-603. Mijewam mawi stan, 21 m2, u Gracu, centar, za ve}i, tel. 065/011-433.

GARA@E
PRODAJA
Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli, 1/1, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 0038552/543-601. Prodajem tri placa od 400m2 i od 1.000m 2, 850m2, 1/1. Iznad kasarne Zalu`ani., tel. 387 65/543-499. Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli, 200 m od glavnog puta iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869. Prodajem gara`u, ul. Vilsonova 1/1 Bawaluka, tel. 051/654-398.

Tekst:

IZDAVAWE
Izdajem namje{tenu garsoweru u ulici Stojana Novakovi}a 12, tel. 38765/534684. Izdajem jednosoban namje{ten stan za 2 studentkiwe ili zaposlene djevojke,

Telefon:

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 57

Sport
FOTO: GLAS SRPSKE

Ne mogu da do~ekam da iza|em na “Enfild” i ~ujem “You’ll newer walk alone“, najlep{u navija~ku pesmu Milan Jovanovi}, fudbaler Liverpula

Svjetsko prvenstvo u sjede}oj odbojci u SAD

Aleksandrov u Skavoliniju
Biv{i ko{arka{ FMP-a, Crvene zvezde i Olimpije Nemawa Aleksandrov potpisao je dvogodi{wi ugovor sa italijanskim Skavolinijem. Svojevremeno jedan od najve}ih talenata srpske ko{arke Nemawa Aleksandrov napustio je redove qubqanske Olimpije i postao novi ~lan tima iz Pezara.

Krasi} ne ide u Juventus
Prema pisawu italijanske {tampe, od prelaska Milo{a Krasi}a u redove Juventusa nema ni{ta po{to wegov sada{wi klub CSKA iz Moskve tra`i visoko obe{te}ewe, koje Torinezi nisu u stawu da plate Moskovqanima.

Ni{ta od ~etvrtfinala
finala do`ivjeli poraz od Brazila rezultatom 1:3 (25BAWALU KA/EDMOND 15, 25-21, 25-27, 25-23). - Iako smo bili silno - Reprezentativci Srbije u sje de }oj odboj ci ni su se motivisani da se poka`emo plasirali u ~etvrtfinale u naj boqem svje tlu, ve oma Svjetskog prvenstva u SAD lo{e smo u{li u utakmicu, po{to su u susretu osmine {to je te hni ~ki izu ze tno kva li te tna eki pa Bra zi la zna la ~ki is ko ris ti la i pri li ~no la ko do {la do ka pi tal ne pre Skup{tina dnos ti i vo| stva od 2:0 u setovima - izja vio je ka pi ten “or lo va“ Generalna skup{tina Svjetske orgai ~lan OKI nizacije odbojke za invalide odr`aBawaluka Zoran na je u Edmondu i na woj je za novog Je{i}. predsjednika ove organizacije izaTek u tre}em bran Hosam Eldin Mostafa iz Egipta. se tu odboj ka {i
PI[E: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com

Detaq sa me~a protiv Brazila

Ostaje `al za propu{tenom prilikom da se obezbijedi plasman me|u osam najboqih svjetskih ekipa, ali nema nam druge nego da se psihi~ki oporavimo i u borbi za plasman od devetog do 12 mjesta damo sve od sebe kako bismo zauzeli {to boqu poziciju, izjavio Je{i}
Srbije zaigrali su kako treba i taj set rije{ili u svoju korist. Po sli je ovog po ra za Srbija }e se boriti za plasman od devetog do 12 mjesta. - Os ta je `al za pro pu {tenom prilikom da se obezbijedi plasman me|u osam naj boqih svjet skih eki pa, ali nema nam druge nego da se psihi~ki oporavimo i u borbi za plasman od devetog do 12 mjesta damo sve od sebe ka ko bi smo za uze li {to boqu poziciju - zakqu~io je Je{i}. Prvu uta kmi cu za pla sman “orlovi“ su igrali sa do ma }i nom ra no u su bo tu ujutro po na{em vremenu da bi se u slu~aju pobjede sasta li sa po bje dni kom me ~a Hrvatska - Holandija.

Predsjedniku Vlade Republike Srpske Miloradu Dodiku pripa{}e ~ast da ove godine sve~ano otvori 42. Me|unarodni rukometni TV turnir {ampiona “Doboj 2010“. Smotra se odr`ava od 24. do 28. avgusta, a kao i svake godine na woj }e u~estvovati osam timova. Nakon {to nisu produ`ili saradwu sa trenerom Dragom Karali}em, Ko{arka{ki klub Igokea intenzivno radi na dovo|ewu {efa stru~nog {taba, a kao najozbiqniji kandidat kotira srpski stru~wak Vlade \urovi}.

SLIJEDI borba za plasman
- Us pje li smo do }i do svoje igre tek u tre}em setu, koji smo poslije dramati~ne zavr{nice uspjeli rije{iti u svoju korist i smawiti rezultat na 2:1. Na po~etku ~etvrtog seta iskoristili smo psi ho lo {ku pre dnost ko ju smo imali i konstantno bili u vo| stvu sve do re zul ta ta 22:19. Onda smo zaredom izgubili ~etiri poena, tako da su Brazilci do{li do prednosti i rije{ili me~ u svoju korist - zakqu~io je Je{i}.

Foto dana O~ekujem finale Srbija - Crna Gora
Iz dosada{wih utakmica na zavr{noj smotri vaterpolo Svjetske lige, koja se odr`ava u Ni{u, vidqivo je da je reprezentacija Srbije u dobroj formi, {to je posqedica dobrih priprema koje su odra|ene za ovaj turnir. Srpski "delfini" su dosta dobro fizi~ki pripremqeni, mada nisu u najboqoj realizatorskoj formi, ali o~ekujem da se to popravi u narednim utakmicama, kao i na zavr{nom turniru FINA kupa, koji se odr`ava u Rumuniji. Sve ovo bi}e samo uvertira za najva`niji doga|aj ove sezone, a to je Evropsko prven stvo u Za gre bu, ko je nas o~e ku je krajem avgusta. Vidqivo je da ekipu u bazenu za sad pre dvo de ka pi ten Vawa Udo vi ~i} i Andrija Prlainovi}, koji igraju maestralno. Uz wih, tu su jo{ i Du{ko Pijetlovi}, kao i golman Slobodan Soro, a od svih vaterpolista malo je zatajio Filip Filipovi}, ko ji jo{ ni je na onom ni vou na ko jem smo navikli da ga gledamo. Me|utim, vjerujem da }e kroz uta kmi ce on dos ti }i svo ju prepoznatqivu formu i postati strah i trepet za protivni~ke golmane. Pored Srbije, u dobrom svjetlu su se pokazale i selekcije Crne Gore i Hrvatske. Smatram da }e "delfini" igrati u finalu protiv Crnogoraca, a tu o~ekujem veoma tvrdu utakmicu, u kojoj pobjednik sigurno ne}e slaviti sa vi{e od dva pogotka razlike. [panija je svakako razo~arewe po{to se od aktuelnih vice{ampiona svijeta vi{e o~ekivalo. Kada je u pitawu Evropski {ampionat, pobjednika treba tra`iti u krugu Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Doma}ini }e tempirati formu za to takmi~ewe, dok }e ove dvije ekipe u~initi sve da im pomrse ra~une. Iako su proteklih godina bili dominantni, mi slim da re pre zen ta ci ja Ma |ar ske ne }e imati {anse sa ova tri tima jer su wihovi glavni igra~i ve} na zalasku karijere i te{ko da se mogu nositi s mla|ima.

SLOBODAN GRAHOVAC, trener Vaterpolo kluba Bawaluka

Poslije razo~aravaju}eg rezultata na Vimbldonu {vajcarski teniser Roxer Federer odlu~io je da provede odmor sa porodicom u Francuskoj. Roxer je sa suprugom Mirkom Vavrinec i k}erkama blizankama [arlin i Milom otputovao u Francusku, gdje }e krstariti u wihovoj luksuznoj jahti.

Sve ovo bi}e samo uvertira za najva`niji doga|aj ove sezone, a to je EP u Zagrebu, koje nas o~ekuje krajem avgusta

58 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Otvoreno prvenstvo Balkana u kajaku i kanuu
FOTO: GLAS SRPSKE

Pi{e: Slavko BASARA

Fudbalska demokratija
Evropska i Svjetska fudbalska federacija, prije svega jer dolaze iz demokratskog dru{tva, treba lo bi da po {tu ju stav ve }i ne ~la no va Skup{tine FS BiH, a ne da prijetwama i najavom suspenzije klubova `ele da se desi ono {to je nelogi~no u BiH. #Labilne li~nosti# i licemjeri iz Predsjedni{tva Iqo Dominkovi} i Sulejman ^olakovi} nastojali su da #podvale# ru{ewe ovog tijela kako bi se Jusufu Pu{ini otvorila vrata povratka u savez. Istina je da u FS BiH ima mnogo qudi sumwivog mo ra la, da je ova or ga ni za ci ja pu na afera i korupcije, ali isto tako mjesta u savezu nema ni za ratnog zlo~inca. #Ku}e fudbala# iz Niona i Ciriha moraju da shvate odre|enu slo`enost na ovim prostorima, a ne da se upli}u u unutra{we ure|ewe svojih ~lanica. Kako je do sada vaqalo Predsjedni{tvo? To bi isto bilo kao kada bi predsjednik bilo koje zemqe na svijetu do{ao u ku}u bilo kojeg gra|anina i rekao mu: od danas je ovo moja ku}a i ja `ivim u woj, ti se seli! Je li to fudbalska demokratija? I vrapcima na grani je jasno ko je #probudio svijest# u [vajcarskoj i pokrenuo lavinu koja prijeti definitivnom ubistvu fudbala na ovim prostorima. Isti ti qudi su usred bijela dana ukrali sef od nekoliko stotina kilograma u kojem je bila #povjerqiva dokumentacija#. Ukoliko suspenduju FS BiH, UEFA i FIFA }e napraviti veliki grijeh prema Borcu, [irokom Brijegu i Zriwskom. To je ve} satanizacija igre na jednom dijelu Starog kontinenta.

START u subotu u a deset ~asov

Detaq sa prija{wih trka

Vrbas do~ekuje goste
sve~ano progla{ewe pobjednika u Rafting centru u Karanovcu. Na ri je ci Vrbas, u kawonu Tijesno, trebalo bi da se pojave predstavnici iz sedam dr`ava: Srbije, Makedoni je, Hrvat ske, Slo ve ni je, Crne Gore, ^e{ke i doma}ina BiH, a za sa da ih je u Bawalu ku sti glo vi {e od stotinu, koji }e nastupiti u mu{koj i `enskoj konkurenci ji. Iako su da li usme no obe }awe, re pre zen ta tiv ci Austrije, Gr~ke i Italije nisu se pojavili, a ni zvani~no otkazali svoje u~e{}e.

U kawonu Tijesno trebalo bi da se pojave predstavnici iz sedam dr`ava: Srbije, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, ^e{ke i doma}ina BiH
PI[E: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com

BAWALU KA - Ta kmi ~ewe na Otvorenom prvenstvu Bal ka na u ka ja ku i ka nuu na divqim vo da ma “Bawaluka Vrbas 2010” po~iwe kva li fi ka ci onim trkama u subotu u deset ~asova, dok su finalne na rasporedu od 21 sat i traju do 23.10, kada je na programu

DOLAZE takmi~ari iz sedam zemaqa
Mu{karci }e se takmi~iti u tri discipline, a to su K1, C1 i C2, dok }e djevojke nastupati samo u disciplini K1. Najve}i favoriti za osvajawe prvog mjesta su Dinko Muli} iz Hrvatske i Makedonac Atanas Nikolovski, dok najve}e {anse za dobar pla sman od do ma }ih kajaka{a ima Darko Savi}

“[ampionat RS - Vlasenica 2010“

Trka bez “federalaca“
VLA SE NI CA - Brdska trka “Otvo re ni {am pi onat RS - Vlasenica 2010“ bi}e odr`ana u nedjequ, 18. jula, a organizatori o~ekuju u~e{}e tridesetak takmi~ara iz Republike Srpske i Srbije. Takmi~ewe bi zasigurno bilo jo{ masovnije sa voza~ima iz Federacije BiH, ali zbog nesuglasica izme|u dva sportska saveza, wihov dolazak je pod znakom pitawa. - Prvi put ove godine trka se ne}e bodovati za prvenstvo BiH. Mi smo svim takmi~arima uredno poslali pozive, ali je voza~ima iz FBiH sugerisano da ne dolaze u Vlasenicu jer im rezultat ne}e biti bodovan za dr`avno prvenstvo - rekao je Srni zamjenik direktora trke Milo{ Laki}. Trka }e bi ti odr`a na na di oni ci ma gis tral nog pu ta Vlasenica - Han Pijesak, treninzi su zakazani za subotu u podne, a trka po~iwe u nedjequ u deset ~asova. Pokroviteq takmi~ewa su op{tina Vlasenica i AMS RS, a general ni spon zo ri Pre du ze }e “Al pro Alu mil“ i “Dri na osigurawe“.

Obustava saobra}aja
Zbog odr`avawa Otvorenog prvenstva Balkana u kajaku i kanuu na divqim vodama, u subotu }e od osam do 24 ~asa biti obustavqen saobra}aj za sva vozila na putnoj komunikaciji Karanovac - Krupa na Vrbasu, na dijelu puta M16 Bawaluka - Jajce. Saobra}aj }e se u ovom periodu preusmjeravati na pravac Bawaluka - ^a|avica - Mrkowi} Grad.

iz Kajak-kanu kluba Vrbas. - Za mene bi veliki uspjeh pred stavqao pla sman me|u deset najboqih kajaka{a, to jest ulazak u finale. Iako sam pod odre |e nim pritiskom, o~ekujem da napravim dobar rezultat - izjavio je Savi}. Na prvenstvo }e sti}i i predsjednik Evropske kajakka nu fe de ra ci je Al bert Vuds, koji }e imati ulogu supervizora, pa }e se na osnovu wegove preporuke znati da li }e Bawalu ka do bi ti or ga ni za ci ju evrop skog {ampionata sqede}e godine. Samo takmi~ewe trebalo je da bude otvoreno u petak kasno nave~e u Rafting centru u Karanovcu.
FOTO: GLAS SRPSKE

Zadovoqstvo u Rukometnom klubu Sloga

Okosnica tima ostaje
DOBOJ - U Rukometnom klubu Sloga iz Doboja zadovoqni su upravo zavr{enim prelaznim rokom, pogotovo {to su razgovori sa igra~ima obavqeni u wegovom fini{u. - U posqedwa dva da na prelaznog roka uspjeli smo da zadr`imo postoje}i igra~ki kadar, koji je minule sezone bio okosnica tima. Naravno, sav posao nije zavr{en, jer preostaje potraga za nekoliko igra~a iz inostranstva. Gdje }emo ih na}i i kada, za sada je neizvjesno. Za to jo{ ima koliko-toliko vremena - rekao je trener Zoran Doki}. ^iwenica da su ostali Adnan [a ba no vi}, Ba kir Buqugija i Velibor Mawi} govori mnogo, jer oni su bili me|u najzapa`enijim pojedincima. Veliku prazninu, koja je nastala odlaskom organizatora igre Nikole Doki}a, poku{a}e da popuni iskusni Bernard Man da ri}, ko ji je u prethodnoj sezoni uspje{no nastupao za ekipu Gora`da, a svojevremeno u Zriwskom u~iteq mu je bio upravo Zoran Doki}. de snage golmani Vladimir Ka ti ~i} i Sr|an Maksimovi}, zatim Sr|an Gavri} i Da ni lo Sta no je vi}, a u ekipu se iz

Me|unarodni xudo kamp
DRVAR - Me|unarodni memorijalni yudo kamp posve}en proslavqenom yudisti Radomiru Kova~evi}u sve~ano je otvoren u Drvaru, prenijela je Srna. U radu kampa, koji }e trajati do 24. jula, u~estvuje 50 yudis ta iz BiH, Srbi je, Crne Go re, Slo ve ni je, Hrvatske, Wema~ke i Velike Bri ta ni je, a vo di teq kampa je proslavqeni yudista Slavko Obadov iz Novog Sada. Ina~e, Radomir Kova~evi} ro|en je 20. marta 1954. go-

Kova~evi}u u ~ast
di ne u Drva ru, a umro je 2006. godine u Beogradu, poslije te{ke bolesti. U srpskoj prestonici je zavr{io gimnaziju, a na Univerzitetu Tokaj u Japanu diplomirao fi lo zo fi ju spor ta, sportsku medicinu i yudo. Bio je osvaja~ bronzane medaqe na Olimpijskim igrama 1980. go dine u Moskvi, ra dio je kao pre da va~ u SAD, a naj ve }im us pje hom smatrao je to {to je bio kapi ten na ju gle dni jeg spor tskog kluba u Japanu, Tokaj univerziteta.

TRENER Doki} blizu ostanka
- Sada su stvoreni uslovi da i ja kao trener donesem odluku i da prihvatim ponu|e ni nas ta vak sa radwe sa Slogom. O tome }u razgovarati sa rukovodstvom i ako se dogovorimo, ostajem - isti~e Doki}. Uskoro iz Srbije treba da do |u Ale ksan dar Beqi} i Vladimir Antonovi}, koji su, tako|e, izrazili spremnost da i sqede}e sezone ostanu u redovima Sloge. - Vjerni Slogi ostali su i Danko Pani}, Boris Stankovi}, Bojan Stojanovi}, mla-

prwavor ske Slo ge vratio Sergej Pavlovi} - istakao je sekretar klu ba Branko Prwatovi}. Sl. P.

Sergej Pavlovi}

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 59

Fudbaleri Borca minimalno pora`eni u Lozani u kvalifikacijama za Evropsku ligu

Revan{ velike nade
Ova ekipa mo`e mnogo vi{e i boqe. Morali smo da postignemo pogodak, sve bi bilo mnogo druga~ije. Lozana nije superiornija ni boqa od nas. Imamo {ansu u revan{u, koju ne smijemo da propustimo, rekao Nikoli} Rezultati
Prve utakmice drugog kola kvalifikacija za Evropsku ligu: Atirau (Kazahstan) - \er (Ma|arska) 0:2, VIT Gruzija (Gruzija) - Bawik Ostrava (^e{ka) 0:6, Tauras (Litvanija) - Apoel (Kipar) 0:3, Rabotni~ki (Makedonija) - Mika (Armenija) 1:0, Valeta (Malta) - Ruh (Poqska) 1:1, OFK Beograd (Srbija)Torpedo @odino (Bjelorusija) 2:2, Gorica (Slovenija)- Randers (Danska) 0:3, Ventspils (Latvija) - Teteks (Makedonija) 0:0, Olimpija Balti (Moldavija) - Dinamo Bukure{t (Rumunija) 0:2, Mipa (Finska) - Sant Hulija (Andora) 3:0, Elfsborg ([vedska) - Iskra (Moldavija) 2:1, Austrija Be~ (Austrija) [iroki Brijeg (BiH) 2:2, Zestafoni (Gruzija) - Dukla Banska Bistrica (Slova~ka) 3:0, Honka (Finska) - Bangor (Vels) 1:1, Dinamo Minsk (Bjelorusija) - Silameje (Estonija) 5:1, Baku (Azerbejxan) - Budu}nost Podgorica (Crna Gora) 2:1, Anortozis (Kipar) - [ibenik (Hrvatska) 0:2, Stabek (Norve{ka) Dwepr Mogiqev (Bjelorusija) 2:2, Molde (Norve{ka) - Jelgava (Latvija) 1:0, Gefle ([vedska) - Dinamo Tbilisi (Gruzija) 1:2, Lozana ([vajcarska) - Borac (BiH) 1:0, Kalmar ([vedska) Da~ija (Moldavija) 0:0, Diferdan` (Luksenburg) - Spartak (Srbija) 3:3, Serkl Bri` (Belgija) - TPS Turku (Finska) 0:1, Levski (Bugarska) - Dandalk (R. Irska) 6:0, [ijaulijai (Litvanija) - Visla Krakov (Poqska) 0:2, Utreht (Holandija) - Tirana (Albanija) 4:0, Brondbi (Danska) - Vaduz (Lihten{tajn) 3:0, Makabi Tel Aviv (Izrael) - Mogren (Crna Gora) 2:0, Be{ikta{ (Turska) - Vikingur (Island) 3:0, Zriwski (BiH) - Tre Pene (San Marino) 4:1, Suduva (Litvanija) - Rapid Be~ (Austrija) 0:2, Videoton (Ma|arska) - Maribor (Slovenija) 1:1, Besa (Albanija) - Olimpijakos (Gr~ka) 0:5, Madervel ([kotska) Brejdablik (Island) 1:0, Maritimo (Portugal) - Sporting Fingal (R. Irksa) 3:2, Kliftonvil (S. Irska) - Cibalija (Hrvatska) 1:0, Portdaun (S. Irska) - Karabah (Azerbejxan) 1:2, [amrok (S. Irska) - Bnei Jehuda (Izrael) 1:1, Rejkjavik (Island) - Karpati (Ukrajina) 0:3.

Stevo Nikoli}, Boris Raspudi}, Qubi{a Vukeqa, Bojan Petri}, Asmir Avduki}, Vule Trivunovi} (stoje), Milam Muminovi}, Milan Stupar, Borislav Miki}, Perica Stan~eski i Vuka{in Benovi} (~u~e)

FOTO: A. ^AVI]

(Od na{eg specijalnog izvje{ta~a)
PI[E: VLADIMIR GRBI] vgrbic0@gmail.com

LOZANA - Imamo {ansu u revan{u, bori}emo se i nastojati da presko~imo Lozanu. Minimalnim porazom u [vaj car skoj ni sam za do voqan jer nam je nedostajao gol koji smo toliko `eleli. Ipak, imamo dobar rezultat koji garantuje uzbudqiv revan{ u Bawaluci. Ovo je po sli je po ra za (0:1) u prvom me~u drugog kola kvalifikacija za UEFA Evropsku ligu istakao Zoran Mari}, {ef stru~nog {taba Fudbalskog kluba Borac. On je, uprkos negativnom rezultatu, izrazio optimizam, ali i pohvalio fudbalere. - Sve ono {to smo se dogovorili u svla~ionici fudbale ri su ispo {to va li na LOZANA BORAC 1 (1) 0 (0)

na {a igra je bi la mno go boqa, imali smo i odre|ene prilike i morali smo da postignemo pogodak. Videlo se da nam nedostaje evropsko iskustvo koje je jako va`no u ovakvim me ~e vi ma - ka zao je Mari}. [ef struke “crveno-plavih“ osvrnuo se i na kvalitete protivnika.

Rueda: Te{ko u Bawaluci
Trener Lozane Martin Rueda bio je raspolo`en poslije utakmice zbog pobjede, ali isti~e da predstoji i 90 minuta odluke u Bawaluci. - Borac ima dosta dobre igra~e koji sjajno barataju loptom. Ne prihvatamo ulogu favorita za prolazak u sqede}u rundu takmi~ewa. Nijanse }e da odlu~uju. Bi}e te{ko u Bawaluci jer imam informacije da je atmosfera paklena. Moramo da budemo oprezni i da previ{e ne poletimo poslije 1:0 - kazao je Rueda. vi{e i boqe. Morali smo da postignemo pogodak, sve bi bilo mnogo druga~ije. Lozana nije superiornija ni boqa od nas. Imamo {ansu u revan{u koju ne smijemo da propustimo. Bi}e druga pri~a pred na{im navija~ima i u prelijepom ambijentu. Jedva ~ekam revan{ kazao je Nikoli}. Milan Muminovi} je na sredini terena vodio bespo{tedne duele sa {vajcarskim vezistima, bilo je i mnogo grubosti. - Vrijeme za igru je bilo te{ko, ali bez obzira na to, trebalo je da bar jednom zatresemo mre`u protivnika. Ni ovako nije lo{e jer minimalnu prednost Lozane mo`emo da “istopimo“ u revan{u na na{em terenu. U debiju pred doma}om publikom `elimo da se poka`emo u mnogo boqem izdawu - rekao je Muminovi}. Fudbaleri Borca u petak na ve ~e su se vra ti li u Bawaluku, gdje }e nastaviti s radom pripremaju}i se za revan{ koji je na programu u ~etvrtak, 22. jula, na Gradskom stadionu s po~etkom u 20.45 ~asova.

MIKI] u 26. minutu pogodio pre~ku
- Vidi se da Lozana nije naivna ekipa, prikazala se u svetlom izdawu. Ima mnogo kvalitetnih pojedinaca koji jednim potezom mogu da re{e me~. Sve }e biti re{eno u revan{u na na{em terenu. Vi{e bih voleo da smo izgubili 1:2 jer je 0:1 jako nezgodan rezultat - zakqu~io je Mari}. U 26. minutu novo poja~awe Borca iz Lakta{a Borislav Miki}, poslije akcije Qubi{e Vukeqe, pogodio je pre~ku. - Vidio sam da je golman Lozane malo iza{ao ispred gola, brzo sam reagovao, uputio udarac, ali, na `alost, pre~ka se isprije~ila. Iskren da budem, vidio sam loptu u golu. Mislim da imamo dobar rezultat i uz maksimalno zalagawe u revan{u i odgovornost na terenu mo`emo da elimini{emo [vajcarce - rekao je Miki}. Napada~ Stevo Nikoli} je iza{ao u 58. minutu i bio je nezadovoqan ishodom me ~a na sta di onu “Olimpik de la Ponte“. - Ova ekipa mo`e mnogo

NAKON VI[E OD DVIJE DECENIJE VELIKI FUDBALSKI SPEKTAKL U BAWALUCI

Strijelac: 1:0 Silvio u 19. minutu.

terenu. Zbog pik develikog ureStadion: “Olim pre la Ponte“ Lozani. spekta ekipe Lozane u na{e Gledalaca: 2.000. re doja: Vladimir Petaj (Rusija) |e ni ve se uvu kao odre 6,5. Sudi strah. U ni: brani (Lozana), Stu-li @uti karto od Maraci nismo bi par, Mu i vi}, Stan~eski (Borac). ~vrstiminoneke situacije koje Igra~ uta smoveirakmice:na) 7.reKarlos mo jemorali Silvio {ava de da Oli (Loza dnostavnije smo komplihes vaLOZANA: Favr 7, Kac 6,5, Bor ko 6,5, Meoli 6,5, me je obradova li. Ono {toSonera 6,5, [tubl 6lo (od 90. nost [tadelman -), Selestije uporminuta igra~a svih 90 mini 6,5, Karupt 6 (od 90. minuta Majinuta. Maraba6,5, Ru 6,5 (od 74. ovaj la -), Treci da igramo na minuta uvek revio Trener: na~in Elin -),-Silkao7.je Mari}. MarIpak, strateg Bawalu~ana tin Rueda. BORAC: Avduki} 6,5, Stupar 6 (od `ali nuta @ari} 6), PeLozani ni46. mi {to Borac u tri} 6, Trivuje pos6,5, Benovi} 6,5, Stankojim bi novi} tigao pogodak s ~eski 6 (od 85. minu van{u bio mnogo la posao u reta Jandri} -), Raspudi} 6, Vukeqa 6,5, Miki} 6,5, k{i.li}6, Muminovi}nuta Sakan 6). Niko 6 (od 58. mi - UZodruMari}.poluvremenu gom Trener: ran

^etvrtak, 22. jula

2010. godine u 20.45

Zbog ograni~enog broja ulaznica u slobodnoj prodaji FK Borac poziva navija~e i prijateqe kluba da putem telefona 051/301-793 (od 8 do 15 ~asova) izvr{e rezervaciju za utakmicu drugog pretkola UEFA Lige Evrope koja }e se igrati na Gradskom stadionu u Bawaluci u ~etvrtak 22. jula 2010. godine od 20 ~asova i 45 minuta. Cijene ulaznica za sve utakmice Borca u UEFA Ligi Evrope na Gradskom stadionu su:

Trivunovi}: ^ast i obaveza
Kapitensku traku u Lozani ponio je {toper Borca Vule Trivunovi}, koji je novi vo|a bawalu~kih fudbalera. Biv{i reprezentativac BiH se nada boqem izdawu u revan{u. - Traka je ujedno i ~ast i velika obaveza. Ponosan sam {to smo poslije vi{e od 18 godina ponovo zaigrali u Evropi. Da}emo sve od sebe da u revan{u pobijedimo [vajcarce i pro|emo daqe u kvalifikacijama za Evropsku ligu - kazao je Trivunovi}, koji je traku naslijedio od iskusnog Olivera Jandri}a.

· VIP ZONA (lijevo i desno od centralne lo`e) 20 KM · ZAPADNA TRIBINA 15 KM · ISTO^NA TRIBINA 10 KM
Rezervisane ulaznice mo}i }e se podi}i na dan odigravawa utakmice na prodajnim mjestima Gradskog stadiona od 8 ~asova.

BU DI BO RAC!

60 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

Fudbalski klub Sloga (Srbac)

Odr`ana sjednica Skup{tine Fudbalskog saveza BiH

Na prozivci 38 igra~a
SRBAC - Prvom okupqawu na stadionu u Srpcu, prisustvovalo je 38 igra~a Sloge, {to kormilaru Zoranu Kresojevi}u donosi slatke muke. Sa seniorskim pogonom je i osam juniora, koji }e imati priliku da se nametnu i konkuri{u za mjesto u prvom timu. - Na okupu ostaje kompletan pogon iz prethodne sezone, koju smo zavr{ili na tre}em mjestu. Odlazak je najavio samo golman Aleksandar Cvijanovi} i to zbog obaveza u Bawaluci. Na{ plan je da ponovimo ostvarewe iz pro{log prvenstva istakao je Kresojevi}. Nije iskqu~eno da dres Sloge ponovo obu~e iskusni Zoran Novakovi}, trenutno ~lan Lakta{a. Ugovoreno je i {est kontrolnih utakmica, a prva iz serije provjera bi}e sqede}e srijede na doma}em terenu protiv Qubi}a, dok je “generalka“ predvi|ena 8. avgusta sa prvoliga{em Kozarom iz Gradi{ke. Us ko ro u zo ni Spor tskog cen tra po ~iwe ure |ewe pomo}nog terena, a predvi|eno je i postavqawe krovne konstrukcije na postoje}oj tribini. B. R.

Odbijen ultimatum UEFA i FI FA
Na ovom sastanku nije usvojen prijedlog UEFA i FIFA o ukidawu tro~lanog Predsjedni{tva, a predstavnici evropske i svjetske fudbalske federacije napustili sastanak

Fudbalski kamp “Jahorina 2010“

Sa{a Ili} promotor
BAWA LUKA - Sve~anim otvarawem u subotu u 12 ~asova na terenima Olimpijskog centra Jahorina po~e}e Fudbalski kamp “Ja ho ri na 2010“. Kampom }e rukovoditi treneri iz FK Partizan, a promotor ovog doga|aja je fudbaler Partizana Sa{a Ili}. - I ove godine kamp je internacionalnog karaktera. U radu }e u~estvovati dje~aci iz BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Wema~ke i [vajcarske, {to je dokaz da sport ne poznaje granice i da je Partizan brend u koji roditeqi i djeca imaju puno povjerewe - re kao je di re ktor kampa Zoran Preradovi}. Organizator kampa “Jahorina 2010“ je turisti~ka agencija “Unis turs“. V. G.

Bogdan ^eko, Iqo Dominkovi} i Sulejman ^olakovi} PI[E: GORAN IVANKOVI] Protiv ovog prijedloga gosa@bih.net.ba

FOTO: ARHIVA

Prijateqska fudbalska utakmica

Poraz od ^apqine
LEOTAR 0 (0) TREBIWE - Leotar je pora^APQINA 1 (1) `en i u drugoj pripremnoj utakmici. Iako su izgubili Strijelac: 0:1 Kuki} u 1. minutu. Trebiwci nisu razo~arali. Stadion: “Police“ u Trebiwu. Gledalaca: 200. Igrali su dobro, ali je nedosSudija: Radoslav Vukasovi} (Trebiwe). tajalo koncentracije u za@uti kartoni: Rami}, Andri}, Joksimovr{nici. Postoji jo{ mnogo vi} (Leotar), Beni}, Mio~evi}, Viskovi} (^apqina). prostora za napredak, a doLEOTAR: Milenkovi}, Vu~ini}, Todovoqno je i vremena do po~etka rovi}, ^orlija, Radovi}, Risti}, Rami}, prvenstva da se gre{ke otklone. Mijailovi}, Trajkovi}, Marjanovi}, Vrane{evi}. Jo{ su igrali: Andri}, Jedini gol postignut je u Prelo, Tohoq, Vujovi}, [araba, Joksiprvom minutu, kada je Kuki} {umovi}. Trener: Goran Skaki}. ^APQINA: Josi}, Puqi}, Beni}, Mitirao sa 25 metara, lopta pogoo~evi}, Rai}, Jusufba{i}, Viskovi}, dila nekog u odbrani Leotara, Xananovi}, Kuki}, Obad, Orta{. Jo{ promijenila smjer, pa je Bo{ko su igrali: Martinovi}, [imunovi}, Jurkovi}, Grbavac, Mace. Trener: Jusuf Milenkovi} bio nemo}an. Do ^izmi}. kraja utakmice vi|ena je ofanziva Leotara sa mnogo {ansi, ali bez golova. Sqede}u utakmicu Leotar igra u nedjequ u ^apqini protiv istog protivnika.

SARAJEVO - Na sjednici Skup{tine Fudbalskog saveza BiH odr`anoj u petak u Vogo{}i nije prihva}en ul ti ma tum FI FA i UEFA o ukidawu tro~lanog Predsjedni{tva. De le ga ti Skup {ti ne FS BiH ni su pri hva ti li prijedlog Statuta u kome je gla vnu pre pre ku pred stavqao ~lan 18 prema kojem je po pri je dlo gu Svjet ske i Evropske fudbalske asocijacije trebalo biti ukinuto Pred sje dni{ tvo i uve de na institucija predsjednika i dva potpredsjednika u manda tu od ~e ti ri go di ne, sa mogu}no{}u produ`ewa jo{ ~etiri godine iz jednog entiteta.

glasao je 31 delegat iz Fudbal skog sa ve za Re pu bli ke Srpske i `upanijskih saveza iz nekada{we Herceg-Bosne. Na kraju sjednice nije usvo jen Sta tut jer za wega ni je gla sa la dvo tre }in ska ve}ina. “Za“ je glasalo 27, 18 je bi lo “pro tiv“, a dva delegata bila su suzdr`ana.

EVENTUALNE kazne u roku od 48 ~asova
Delegacija FIFA i UEFA ko ju su sa ~iwava li Alen Hansen ({ef delegacije) i ~lan Iz vr{nog ko mi te ta UEFA Eva Paskije iz FIFA i Marcel Benc iz UEFA sjednicu su napustili prije zavr{et ka gla sawa bez posebnog obrazlo`ewa.

Svjetska i Evropska fudbalska asocijacija ranije su nagovijestile mogu}nost suspenzije FS BiH ukoliko wihov prijedlog Statuta ne bude prihva}en u cjelosti. Prema reakcijama delegata iz FS Federacije BiH o{tra rea kci ja Svjet ske i Evropske asocijacije o~ekuje se mo`da i u toku dana. Ina ~e na sje dni ci je usvojen izvje{taj o radu IO FS BiH i pra vnih ti je la FS BiH u 2009. godini kao i program rada za 2010. godinu. Tako|e je razmatran i

usvojen izvje{taj o finansijskom poslovawu FS BiH re vi zor skog iz vje {ta ja u 2009. go di ni i buyeta FS BiH za 2010. godinu. - Lak{e bismo rije{ili problem i prevazi{li ga da bo{wa~ki delegati nisu returirali svoj stav i odstupili od ranijeg zajedni~kog dogovora. Ovo je jedan klasi ~ni ne zna la ~ki ru `ni ambijent i sada je sve mogu}e. Vi dje }e mo ka ko }e se odvijati razvoj situacije rekao je generalni sekretar FSRS Rodoqub Petkovi}.

Dominkovi}
Nezvani~no saznajemo kako je Iqo Dominikovi} na Skup{tinu do{ao s ciqem da ne podr`i ukidawe Predsjedni{tva, ali u me|uvremenu je okrenuo plo~u i sada je za to da se ovo tijelo ukine Predsjedni{tvo.

Napredak iz Doweg [epka po~eo pripreme za novu drugoliga{ku sezonu

Ambicije opet {ampionske
Srpske - rekao je Lazarevi}.

KLUB napustio jedino Mla|o Karaman
[to se igra ~kog ka dra ti~e jedino je klub napustio Mla |o Ka ra man. U upra vi najavquju da }e nastojati da dovedu bar jo{ dva igra~a, a o imenima }e se konkretno znati tokom sqede}e sedmice. No vi na je i ta {to }e klub u idu}oj sezoni sa klupe voditi Nikola Zagra|anin, raniji igra~ Napretka iz doba dok je igrao u Prvoj ligi, a pomaga}e mu Goran Nikoli}, koji je u pro{loj sezoni nosio kapitensku traku. Do 1. av gus ta eki pa }e trenirati na svom stadionu, a onda se po svoj prilici seli preko Drine u staru bazu u Trbu{nici, gdje }e se pripremati do po~etka prvenstva 14. avgusta. D. G.

Zeqko Radovi}

Zavr{en Qetni turnir u Srpcu

U znaku doma}ina
SRBAC - Eki pa do ma }e Slo ge tri jum fo va la je na tra di ci onal nom Qe tnom turniru u Srpcu, koji je trajao mjesec dana. U finalu su “Sloga{i“ deklasirali tim Frukta trejda iz Dervente sa 10:2. Tre}e mjesto pripalo je u Koteksu iz Gradi{ke. Pobjedni~kom sastavu pripalo je 2.500 maraka, a nagra|eni su i najboqi pojedinci, golman Aleksandar Cvijanovi} i igra~ turnira Goran Zelenac, oba iz Sloge. Finalno ve~e pratilo je vi{e od dvije hiqade gledalaca, a prema rije~ima komesara takmi ~ewa, Zo ra na Vra ni }a, ova popularna revija protekla je u sportskom duhu, ~ime je sa~uvala rejting kakav se gradi ve} vi{e od 40 godina. B. R.
Ekipa Fudbalskog kluba Napredak FOTO: D. GAJI]

DOWI [E PAK - Fu dbaleri Napretka iz Doweg [epka, zapo~eli su pripreme za po~etak prvenstva u Drugoj ligi Republike Srpske, grupa istok. Nakon {to se sti{a la bu ra oko odus ta jawa ovog kluba od nastupa u Prvoj ligi zbog finansijskih pro-

blema, fudbaleri su se okupili na svom igrali{tu, gdje ih je pozdravio predsjednik kluba Radivoje Lazarevi}. - Na`alost morali smo ponovo igrati u Drugoj ligi. Fudbaleri su se oporavili od prvobitnog {oka, ali su ugla vnom os ta li vjer ni

klubu. U~ini}emo sve da budemo na nivou igara iz pretho dnog prven stva i da se ukqu~imo u borbu za sam vrh tabe le. Vaqda }e se i fi nansijska situacija popraviti i nadam se da }emo ve} poslije ove sezone igrati u naj ja ~em ran gu Re pu bli ke

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 61

Ako pro|e Lozanu Borac }e igrati protiv danskog Randersa

U mislima nam je samo revan{ protiv Lozane na Gradskom stadionu. Tek kada ga uspje{no rije{imo mo`emo da razmi{qamo o Randersu, rekao Jandri}

Hvatawe "kowa"

Parovi tre}eg kola kvalifikacija za Evropsku ligu:
Odenze - Zriwski/Tre Pene, Stabek/Dwepar Mogiqev - VIT Gruzija/Bawik Ostrava, Liverpul - Rabotni~ki/Mika, Maritimo/Sporting Fingal - Honka/Bangor, Beroe - Suduva/Rapid Be~, Temi{var - Mipa/Sant Hulija, CSKA Sofija - Kliftonvil/Cibalija, Rejkjavik/Karpati - Zestafoni/Bawska Bistrica, [amrok/Bnei Jehuda - Juventus, Elfsborg/Iskra Stali - Ventspils/Teteks, Nordsjeland - Sporting Lisabon, Videoton/Maribor - Hibernijan, Crvena zvezda - Slovan Bratislava, Inter Turku - Genk, Valeta/Ruh - Austrija Be~/[iroki Brijeg, Viktorija Plzen - Be{ikta{/Vikingur, Besa/Olimpijakos - Makabi Tel Aviv/Mogren, [ijaulijai/Visla Krakov - Portadaun/Karabah, [turm - Gefle/Dinamo Tbilisi, Anortozis/[ibenik - Serkl Bri`/TPS Turku, Baku/Budu}nost - Brondbi/Vaduz, Molde/Jelgava - [tutgart, Makabi Haifa - Dinamo Minsk/Silameje, Utreht/Tirana - Lucern, Sibir - Apolon Limasol, HIT Gorica/Randers - Lozana/Borac, Olimpija Balti/Dinamo Bukure{t - Hajduk, AZ Alkmar - Geteborg, Diferdan`/Spartak - Dwepar, Atirau/\er - Monpeqe, Alesund - Madervel/Brijdablik, Kalmar/Da~ija - Levski/Dundalk, Galatasaraj - OFK Beograd/Torpedo, Jagjelonija - Aris, Tauras/Apeol - Jablonec.

NION - Ukoliko elimini{u {vajcarsku Lozanu u tre}em kolu kvalifikacija fu dba le ri Bor ca igra }e protiv pobjednika susreta HIT Gorica (Slovenija) Randers (Danska). U ~etvrtak Danci su kao gosti pobijedili 3:0 i otvorili vrata sqede}e runde takmi~ewa. Randers ~iji je nadimak “kowi“ je u pro{loj sezoni od 12 klubova bio desetoplasirani i jedva se spasio od ispadawa. Zahvaquju}i tome {to je Danska na listi ferpleja UEFA visoko kotirana Randers je izborio nastupe u evrokupovima. U prvom kolu kvalifikacija kod ku}e je savladao luksembur{ki Dudelan`a 6:1, a u gostima je pora`en 1:2. Klub je osnovan 2003. godine, a samo dva pu ta je bio vi ce {am pi on svoje zemqe. - Prvo moramo da presko~imo [vajcarce pa }emo onda razmi{qati o Dancima.

Boris Raspudi} (Borac)

FOTO: A. ^AVI]

Randers je kvalitetan protivnik, dolazi iz jake lige bez obzira na to {to je jedva izbje gao ispa dawe u ni `i rang takmi~ewa. Ipak, sve na{e misli usmerene su ka Lozani i revan{u - kazao je trener Borca Zoran Mari}.

DANCI boqi od HIT Gorice
Jedan od najiskusnijih u

ta bo ru Bor ca Oli ver Jan dri} nije `elio da se bavi pro gno za ma i ana li za ma danskog kluba. - U mislima nam je samo re van{ pro tiv Lo za ne na Gradskom stadionu. Tek kada ga uspje{no rije{imo mo`emo da razmi{qamo o Randersu. Po me ni, ima li smo sre }e u `ri je bu, ali ni je dnog rivala ne smijemo da potcijenimo. Bi}e te{ko u

~etvrtak, ali vjerujem da uz navija~e mo`emo da elimini {e mo Lo za nu - re kao je Jandri}. Isto misli i povratnik iz Irana Boris Raspudi}. - @elimo da {to du`e ostanemo u Evropi i na{im vjernim navija~ima priredimo nezaboravne utakmice. Najva`nije je da se ne opustimo i da od me~a do me~a idemo lagano. Lozana nije

Prve utakmice su na programu 29. jula, a revan{i 5. avgusta
rival od kojeg treba da strahu je mo, ali mo ra mo bi ti oprezni. Kada je Randers u pitawu ne smijemo mnogo da razmi{qamo o wemu da se ne bi smo sa ple li, ali sta va sam da nas je `rijeb pogledao - istakao je Raspudi}.
www.glassrpske.com

Sun~ano
Bijeqina Tuzla Zvornik

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Beograd
Subotica

Bawaluka

Doboj

Osvje`ewe u nedjequ
U Republici Srpskoj u subotu u ve}ini predjela, osim u kotlinama na istoku i planinama, o~ekuje se tropska no}. Dawu sun~ano, sparno i vru}e. Poslijepodne u brdskoplaninskim predjelima na jugozapadu i jugoistoku mogu}i kratkotrajni pquskovi sa grmqavinom. Minimalna temperatura vazduha od 14 na visoravnima, a u ostalim krajevima od 18 do 24, a najvi{a dnevna od 33 do 38, na jugu do 40 stepeni Celzijusa. U nedjequ ujutru, prvo na zapadu, a do kraja dana na istoku, ja~e naobla~ewe, pad temperature u prosjeku za pet stepeni, ki{a, pquskovi i grmqavina. Mogu}e su vremenske nepogode.

Zenica Sarajevo

Mostar

U Srbiji }e u subotu biti sun~ano uz veoma malu obla~nost u pojedinim krajevima. Minimalne temperature kreta}e se od 14 do 16 na planinama, a u ni`im krajevima od 18 do 23 stepeni Celzijusa. Najvi{e dnevne temperature bi}e u intervalu od 23 do 30 na planinama, odnosno od 33 do 36 stepeni Celzijusa u ni`im krajevima. Sli~no vrijeme zadr`a}e se i u nedjequ sa mogu}no{}u kratkotrajnih pquskova pra}enih grmqavinom.

Maks. Min.

35 oC 23 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

38 oC 20 oC

Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 15 35 30 33 33 21 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 33 36 17 30 20 27 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 18 32 23 28 18 22 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 30 36 32 22 30 23

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

62 17. i 18. jul 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.00 8.20 8.50 10.20 12.00 12.30 14.30 16.00 16.30 Znawe na poklon Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Natalina ru`a, film Dolina sunca, serija Bu|elar K}erka mog {efa, film Popodne Vijesti Moja {umska venera, film 18.30 Vijesti 19.00 Beogradski ZOO 19.30 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 20.00 Robinzon Kruso, serija 20.50 Kraqevski voz, film 23.00 Vijesti 23.30 Top Gear 0.40 Doma}in, film Info 8.10 9.00 9.50 10.20 10.25 11.10 11.20 11.30 12.00 12.10 13.00 14.40 16.00 16.40 17.00 17.10 18.00 18.50 19.10 19.30 20.10 21.40 22.40 22.50 0.40 2.10

Optu`ujem

Uloge: Estela Voren, Xon Hana, Xon Kapelos Re`ija: Xon Ke~am

1440
RTRS

Izgubqeni otac
Uloge: Hezus Oksoa, Armando Ernandez, Paola Mendoza Re`ija: Kristofer Zala

2250
RTRS

RTRS
Jutro u Srpskoj Henrijeve `ivotiwe Leonardo Ximbo i xet set Moderni ZOO vrtovi Bijela hronika Svemirski brod Zemqa Magazin Vijesti Turizam plus Odlo`ena reakcija, film Optu`ujem, film Pravila igre, serija Ah, ta planeta Vijesti Pod obru~em, serija Razotkriveni Balkansko prvenstvo u dresurnom jahawu Zec Grabit, Dnevnik Odlo`ena reakcija 2, film Prvi talas, serija Vijesti Izgubqeni otac, film Optu`ujem, film Pravila igre, serija 7.00 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 11.50 12.00 13.00 14.00 14.30 15.00 17.00 19.00 19.40 20.00 21.00 23.00 1.00 2.00

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Sporti}i Vinks, crtani film Ben Ten, crtani film Sporti}i Vijesti Gradski mi{evi, crtani film Najboqe godine, serija Auto {op magazin Kuvajt Betmen 3, film Super zmaj, film Vijesti Muzika Najboqe godine, serija Pravi Mekoj, film Ne pri~aj sa strancem, film Brus Li, serija Sudar, serija 8.10 9.05 10.00 10.05 11.00 12.30 12.50 13.00 13.20 14.00 15.00 15.50 16.00 17.00 18.20 18.50 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.50 1.00

RTS 1
Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Dizni Gastronomad Dnevnik Sport plus Lud zbuwen normalan, serija Vi i Mira Adawa-Polak TV lica Vijesti Sti`u dolari, serija Vampiri su me|u nama, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Sti`u dolari, serija Lan~ana reakcija, film Vijesti Trka sa vremenom, film Vijesti Vampiri su me|u nama, film 9.20 9.40 10.30 11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.10 13.50 14.20 15.20 16.00 16.40 17.40 17.50 19.10 20.00 21.00 21.30 22.00 23.00 23.20 0.20

RTS 2
Bleja Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Nemoj umrijeti mlad Igrale se delije nasred zemqe Srbije Vrele gume Biciklizam Total tenis Odbojka (`): Bugarska - Srbija Reli Program za dijasporu Svijet sporta Svijet ribolova Horizont Biciklizam Koncert Kri{tine Branko Vrele gume

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.10 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 Momci s Medisona, serija Alo, alo, serija Sudije za stil, serija Mentalno, serija Bruka, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Slobodni strijelci, serija Parovi, serija Doktor Haus, serija [ta je sa Brajanom, serija O~ajne doma}ice, serija Qubavne poruke, serija Ru`na Beti, serija 16.30 Vil i Grejs, serija 16.50 Slobodni strijelci, serija 17.10 Sofi Parker, serija 18.00 Da draga, serija 18.50 Doktor Haus, serija 19.30 Sudije za stil, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bruka, serija 21.10 O~ajne doma}ice, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Qubavne poruke, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

PINK BH
6.20 6.30 6.40 7.00 8.00 10.00 12.00 12.20 14.00 14.05 14.10 14.20 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.10 19.20 20.00 22.00 0.40 2.40 Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Sportisimo Gre{ne du{e, serija Film [ejtanov ratnik, film Info Gold Music Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Qubi, qubi, al glavu ne gubi, film Info Gre{ne du{e, serija [ou tajm Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Ni{ta za sakriti Mar{alov rat, film Koncert - Zdravko ^oli} Ona ho}e najboqe, film Film 8.30 8.50 9.20 9.30 10.00 10.05 10.50 12.00 12.10 12.40 13.10 14.50 15.00 16.10 18.00 19.00 19.30 20.00 22.20 22.30 0.30

BHT 1
Galakti~ki fudbal: crtani film Gor{tak, crtani film Crtani film Najboqa emisija za mlade Vijesti Govor ti{ine Pri~e iz fabrike, serija Vijesti Tribunal Impresije iz Australije Elena i Mu{karci, film Vijesti Van Gog, koncert ^i~a Tomina koliba Boje podvodnog svijeta Dnevnik London u`ivo Henri Peti, film Vijesti Zdravko ^oli}, koncert Henri Peti, film 6.40 7.30 7.50 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.50 16.30 17.00 18.20 19.10 19.30 20.00 21.30

HRT 1
Moj grijeh, serija Vijesti Na apa{koj granici, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Moj grijeh, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Pobjednici Lijepom na{om Loto Dnevnik Armin, film Otvorewe Pulskog filmskog festivala Vijesti Mamutica, serija Blejd 2, film Pakleni poslovi, film Taksidermija, film 7.10 7.40 8.00 8.10 8.20 8.40 8.50 9.00 10.00 11.00 12.10 13.10 15.10 15.40 16.20 17.50 18.50 19.10 20.00 22.10 0.00

OBN
Transformeri, crtani film Dora istra`uje, crtani film Pokojo, crtani film Ogi i `ohari, crtani film An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film ^uvari planete Ke~eri Lonci i poklopci Fudbalski rivali Povratak u budu}nost, crtani film Tehnologija danas Ekologija Strogo povjerqivo Qubavnici i tajne Info Ekskluziv Tvister, film Ameri~ki psiho, film Veliki la`qivko, film

Foks
6.00 7.00 8.20 9.30 11.30 e-TV Doma}in Wipeout Smoki i bandit 3, film Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em Banzuke Septembar, film Hiqadu i jedna no}, serija 21.00 Prqavi Hari, film 0.00 Top Spid 1.00 Ameri~ko rvawe 2.00 Septembar, film

22.00 22.30 23.20 1.20 3.00

12.30 13.30 17.10

NOVA
7.00 8.30 9.00 9.10 9.40 10.40 12.40 14.20 16.20 17.40 19.10 20.00 21.50 23.40 2.30 4.00 5.20 Gixet, film Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Ben 10, crtani film Dodir s neba, serija Frikovi, serija Gixet, film Holivudski murjaci, film Nad lipom 35 Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Duboki udar, film Snajper 2, film Sedam godina u Tibetu, film Ezo TV Skriveno oru`je, film Frikovi, serija

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 11.00 11.05 Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Narodna muzika 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

14.30 Ameri~ki grafiti, film 16.20 Opro{taj, film 18.00 Zvijezde ekstra 18.30 Vijesti 19.00 Kolexicom po svijetu 20.00 Moj prijateq Vili 2, film 21.40 Urota, film 0.00 Dnevnik ko{arka{a, film 1.30 Astro {ou

18.50 20.50 22.50 0.40 1.30 2.20

Ko{arka Fudbal: Dinamo - Hajduk Poaro, serija Xivs i Vuster, serija Xivs i Vuster, serija Xivs i Vuster, serija

BN
6.30 9.00 10.30 11.00 11.50 12.30 13.00 14.00 15.00 16.00 16.10 17.00 19.00 19.30 20.00 20.40 21.30 22.30 23.00 0.00 0.30 2.10 3.50 Jutarwi program Film Zapisi iz na{eg kraja Miroslavqevo jevan|eqe Muzika Servis Karamela Folk muzika Muzika Prava stvar Novosti Paparaco potjera Kafana kod Juge Skrivena kamera Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i TV poster Muzika Pregled dana Savremena komunikacija i edukacija u seksologiji Luda ku}a Film Film Film

HRT 2
7.50 8.30 9.20 9.40 10.10 11.10 11.20 12.10 12.40 13.40 15.10 15.40 16.20 18.30 @utokqunac 101 dalmatinac, crtani film Moj prijateq Tigar i Pu, crtani film Pse}a ophodwa, serija Pustolovine Sare Xejn, serija Mali raspjevani Dubrovnik Sportske igre mladih Briqantin Zdravo maleni Haida Gvai, velika laboratorija u prirodi Hrvatski pisci na TV ekranu KS automagazin ^etiri zida Miran ~ovjek, film Stranci u Americi, serija

12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05

RTL
6.50 7.30 7.50 8.10 8.40 10.40 11.00 12.40 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Ne daj se, Nina, serija Skrivene poruke, serija Kqu~ od srca, film Moj tjelohraniteq, film

15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10

GLAS SRPSKE 17. i 18. jul 2010. 63

O~ajni~ke mjere
Uloge: Majkl Kiton, Endi Garsija, Brajan Koks Re`ija: Barbet [reder

Podne

2300
ATV

Uloge: Neda Arneri}, RTRS Qubi{a Samarxi}, Faruk Begoli Re`ija: Puri{a \or|evi}

2310

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.30 11.00 11.30 14.00 Natalina ru`a, film Znawe na poklon Beogradski ZOO Dolina sunca, serija Moja {umska venera, film Vijesti Kraqevski voz, film Vijesti Beogradski ZOO 19.30 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 20.00 Robinzon Kruso, serija 21.00 Ulrikov pokretni zamak, film 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.00 Top Gear 1.00 Ukr{tene rije~i, film Info

RTRS
9.00 9.20 9.50 11.30 12.00 12.10 13.00 14.30 16.00 Henrijeve `ivotiwe Leonardo, Dje~aci Pavlove ulice, film Magna Aura, serija Vijesti Snop Odlo`ena reakcija 2, film Podne, film Likovno-ekolo{ka kolonija Barda~a, Srbac Petrovdanske sve~anosti u Trebiwu Vijesti Put vina No limit Kajak na divqim vodama, Bawaluka Zez Grabit Dnevnik @ikina dinastija 3 Sulude godine, film Tvoje pjesme moji snovi Sportski program Vijesti Podne, film 7.00 8.00 9.50 10.00 10.30 10.50 11.30 12.00 13.00 14.00 16.00 17.10 18.40 19.00 20.00 21.00 23.00

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Vinks, crtani film Ben Ten, crtani film Sporti}i Ulica Sezam Stipe u gostima, serija Najboqe godine, serija Qepotica, film Zapadno od smrti, film Qetne igre uz Dark Dog Kulinarski letopisi Vijesti Najboqe godine, serija Erin Brokovi~, film O~ajni~ke mjere, film 8.10 9.05 10.05 11.00 12.30 13.00 13.10 13.30 14.10 14.40 15.10 15.50 16.00 16.50 17.20 18.20 18.50 19.30 20.00 21.00 22.50 23.00 0.00 0.10 2.00

RTS 1
Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni ^arobwaci s Vejverli Plejsa, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Gastronomad SAT Vijesti Sti`u dolari, serija Rokovnik Zelena zelena trava, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Sti`u dolari, serija Dnevnik jedne dadiqe, film Vijesti Hotel Vavilon Dnevnik Egzit SAT 9.00 9.20 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.20 16.20 17.20 17.50 20.00 20.30 21.00 22.30 23.10 23.40 0.00

RTS 2
Ben Ten, crtani film Zanimawe dijete Bleja Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Znawe imawe UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Kulturako aresipe Srpski isto~nici Trag Srpsko-francusko prijateqstvo Nemoj umrijeti mlad Biciklizam ^ajkovski Odbojka (`): Bugarska - Srbija Ekologija Misliti zeleno Mladi radio pjeva~i Jelen top deset U svemiru Iza granica Biciklizam

16.20 17.00 17.10 17.30 18.00 19.00 19.30 20.10 21.40 22.30 23.00 23.10

16.00 16.30 18.30 19.00

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 Momci sa Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za stil, serija Mentalno, serija Bruka, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Parovi, serija Ru`na Beti, serija [ta je sa Brajanom, serija O~ajne doma}ice, serija Uvod u anatomiju, serija Kugar Taun, serija 17.40 Vil i Grejs, serija 18.00 Bruka, serija 18.50 Peper Denis, serija 19.30 Sudije za stil, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bruka, serija 21.10 Doktor Haus, serija 22.00 Kako sam upoznao va{u majku, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Svita, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

PINK BH
7.30 7.40 8.00 10.00 12.00 12.05 14.00 14.05 14.20 14.30 15.00 16.00 16.05 18.00 18.20 18.40 19.00 20.00 20.30 21.30 Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Film Film Info Gold ekspres Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand hitovi Ni{ta za sakriti Info Film Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Sve za qubav Bungy Show Kursaxije Ludosti Dika i Xejn, film 23.30 Do{qaci, film 1.30 Sarajevo na liniji 1.40 Mejd in Bawaluka 1.50 Grand hitovi 8.50 9.20 9.40 10.00 1.10 10.40 11.10 12.00 12.10 13.40 13.50 15.40 15.50 18.40 19.00 19.30 20.00 20.50 21.10 21.50 22.00 23.30 0.50 1.40

BHT 1
Gor{tak, crtani film Kineski moreplovac, crtani film Crtani film Vijesti TV Liberti Kulturna ba{tina u jugoisto~noj Evropi Duhovni mostovi Vijesti Kamp “Paradis”, film Viwete svijeta Krcko Ora{~i}, balet Vijesti Sibirski berberin, film Muzika Dnevnik Magazin Mafioza - klan, serija Sport Global Vijesti Kamp “Paradis”, film Kod ku}e je najboqe Mafioza - klan, serija Global 8.00 8.10 9.10 10.00 10.10 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.40 15.50

HRT 1
Vijesti Muzika Rijeke Hrvatske Vijesti Ubistva u Midsomeru, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Bibliotekar: Potraga za kopqem sudbine, film Zagorka, serija Ne daj se Floki, serija Baltazar Loto Dnevnik Stipe u gostima, serija The War Lord, film Vijesti Hronike Pulskog festivala Blejd: Trojstvo, film Bo`iji sud, serija 6.50 7.10 7.40 8.00 8.10 8.20 8.40 8.50 9.00 10.00 10.30 11.30 12.10 13.40 14.50 16.40 18.50 19.20 20.00 22.00 23.40 1.30

OBN
Nimboli, crtani film Transformeri, crtani film Dora istra`uje, crtani film Pokojo, crtani film Ogi i `ohari, crtani film An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film ^uvari planete Skrivena kamera Dejana tok {ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne Istkano srcem, film Info Ekskluziv Luda ku}a, film Tvister, film Ameri~ki psiho, film Veliki la`qivko, film

17.40 18.30 19.00 19.10 19.30 20.10 20.50 22.50 23.10 23.30 1.20

Foks
7.00 8.00 9.00 e-TV Doma}in Sonik, serija 9.30 Kraqevi brzine, film 11.20 Seks i grad, serija 14.30 Sakupqa~i {koqki, serija 18.00 Wipeout 19.00 Prqavi Hari, film 21.00 Kobra, film 23.00 Balkan market, serija 0.00 Ameri~ko rvawe 1.30 Top Spid 2.30 Sakupqa~i {koqki, film

NOVA
6.30 7.30 8.00 8.10 8.40 9.00 10.00 11.00 11.40 14.40 16.20 17.40 19.10 20.00 21.00 23.20 0.30 1.30 3.10 4.30 5.20 Dodir s neba, serija Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Ben 10, crtani film U slu~aju frke, serija @ene ameri~kih vojnika, serija Robinzon Kruso, serija Automotiv Sedam godina u Tibetu, film Duboki udar, film Periferija Siti, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Nad lipom 35 Sve za lovu, film Crveni tepih Ko je Samanta, serija Gangster broj jedan, film Stela Strit, film Crveni tepih Robinzon Kruso, serija

RTL
6.40 7.20 7.50 8.10 8.30 11.20 11.50 13.30 15.20 17.40 18.30 19.00 20.00 22.00 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Ne daj se Nina, serija Skrivene poruke, serija Kqu~ od srca, film Ameri~ki grafiti, film Posqedwi akcioni junak, film Diskaveri Vijesti Magazin Xon Kju, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Urota, serija Film

13.00 Izme|u neba i zemqe, film 15.20 Koncert 16.50 Xivs i Vuster, serija 17.40 Film 19.20 Svi golovi SP 21.10 Ko{arka 23.00 Video-nadzor 23.30 Zakon, serija 0.10 Ve~erwa {kola 0.40 Ritam nedjeqe

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
7.00 8.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.00 0.30 3.00 Koktel Reporta`a Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ke zvijezde Paparaco potjera Qetwe popodne Monitor Paparaco potjera Luda ku}a Pazi mogu}e je Film Astro~et Satelitski program

22.50 0.30

HRT 2
7.30 8.30 9.00 Prijateqi Trolovi, crtani film Vila leptirica, film 10.40 Biblija 11.00 Misa 12.00 Prirodni svijet

Paris Hilton sa perikom u Parizu

Luda planeta

Toalet na to~kovima
Amerikanac Dejv Her{ dizajnirao je vozilo koje je spoj automobila i pokretnog toaleta. On je osmislio neobi~ni automobil koji osim standardnih dijelova ima i dvije WC {oqe, kao i dr`a~ za {est rolni toalet papira. Tu je ~ak i mala polica za ~asopise. Vozilo mo`e da primi dvoje odraslih qudi, i da se kre}e brzinom od oko 30 miqa na ~as.

Paris Hilton odli~no se zabavqala u gradu sa kojim dijeli i ime - Parizu. Ona je poku{ala da zavara francuske paparace pa se u kupovinu zaputila sa sme|om perikom na glavi, ali kamufla`a nije uspjela. Paris je uprkos drugoj boji kose vrlo brzo zapa`ena. Da joj plan nije uspio, i sama je brzo shvatila pa je periku skinula s glave ~im joj se pridru`ila wena sestra Niki. - Moj plan preru{avawa nije uspio - napisala je Paris na “Tviteru“ i objavila svoju fotografiju u “brineta“ izdawu. To kom pro {le po sje te Pa ri zu, ka da je u “gra du qubavi“ bila u dru{tvu svog tada{weg de~ka Daga Rajnharta, Paris je napisala: “Paris u Parizu... Volim Pariz, to je tako lijep i romanti~an grad, jedan od meni najdra`ih gradova na svijetu. Volim arhitekturu u Parizu, toliko odi{e istorijom, fascinantno.“

Lemuri u baru
Dva le mu ra ko ja su po bje gla iz zo olo {kog vrta u Sal cbur gu, uhva }e na su u ~et vrtak u ho tel skom ba ru u je dnom su sje dnom gra du. Mla di mu `ja ci prste no re pih le mu ra, sta ri po dvi je go di ne, ima li su re la ti vnu slo bo du kre tawa po di je lu vrta po sve }e nom Afri ci, a po bje gli su, mo `da, u po tra gu za `en ka ma. Za ~e ti ri da na bjek stva pre va li li su raz daqinu od 25 ki lo me ta ra, spa va ju }i dawu u grawu drve }a, a no }u ispi tu ju }i oko li nu.

Sara i Kasiqas se spremaju za vjen~awe
Trend koji je poslije Svjetskog fudbalskog prvenstva u Ju`noj Africi zahvatio Wema~ku i Holandiju o~igledno se pro{irio i na Španiju pa tako posqedwih dana u odlikovanim reprezentacijama Mundijala na sve strane zvone svadbena zvona. Sudbonosno “da” ovog qeta izre}i }e {panski reprezentativac Iker Kasiqas, koji }e se o`eniti sportskom novinarkom Sarom Karbonero. Španski mediji su se naveliko raspisali o sportskoj svadbi koja se sprema ovoga qeta. Iako termin vjen~awa 25-godi{we “najzgodnije svjetske reporterke”, prema anketi ~asopisa FHM, i 29-godi{weg kapetana Ikera nije poznat, zna se da je oltar pred koji }e stati mladenci smje{ten u Sarinom rodnom mjestu Koralu de Almaguer.

Prodavnica za razbijawe
Prodavnica u kojoj kupci mogu da razbijaju stvari do mile voqe otvorena je u jednom kineskom gradu. Ona se nalazi na ~etvrtom spratu {oping centra i namijewena je samo `enama. Prodavnica je podijeqena na “zone“, a svoje frustracije `ene mogu da “ispucaju“ u dnevnoj i spava}oj sobi, ali uskoro }e biti otvorena i kuhiwa.

NEKAD BILO...
Ameri~ka xez i bluz pjeva~ica Bili Holidej umrla je 17. jula 1959. godine. Pjeva~ica i tekstopisac, poznata i pod nadimkom Ledi Dej, smatra se jednom od najuticajnijih pjeva~ica ne samo xez ve} i pop muzike. Posebno je prepoznatqiva po li~nom i intimnom na~inu interpretirawa pjesama. Iako je napisala nevelik broj pjesama, nekoliko je upravo podiglo xez standard na vi{i nivo, kao {to su “God Bless the Child“, “Don’t Explain“, “Fine and Mellow” i “Lady Sings the Blues“. Danas ove pjesme predstavqaju istinske xez klasike. Wen te`ak `ivot, obiqe`en diskriminacijom, zavisno{}u od droga i alkohola i burne qubavne afere, smatraju se nekom vrstom prete~e rokenrol na~ina `ivota.

POSQEDWA
Kortni Koks `rtva botoksa
Ameri~ka glumica Kortni Koks poznata po ulozi Monike iz serije “Prijateqi“ otvoreno je progovorila o holivudskoj opsjednutosti qepotom. Otkrila je da i ona voli botoks i da je jednom toliko pretjerala da je imala nepokretno lice. - Ponekad koristim botoks. Za razliku od ve}ine qudi oko mene, koristim ga minimalno. Osje}am se ~udno ako ne mogu da pomjeram lice! Ipak, jednom sam zaista pretjerala i ubrizgala previ{e. Nisam mogla da se nasmijem, a ni namr{tim - ka`e Kortni. Ona je ispri~ala da se tada osje}ala kao da je zarobqena u sopstvenoj ko`i.

Umrla Bili Holidej

www.glassrpske.com

OBJEKTIV na Egzitu
Institucije RS ve} dugo upozoravaju na opasnost koju po stabilnost i bezbjednost ove zemqe predstavqa prisustvo teroristi~kih }elija, muxahedinskih i vehabijskih grupacija. Kad je u pitawu terorizam, nisam zadovoqan saradwom dr`avnih agencija, jer je o~igledno da ne postoji adekvatna razmjena informacija i operativnih saznawa. Ni nadle`na tijela Parlamentarne skup{tine BiH nisu preduzela konkretne mjere, rekao Kuzmanovi}

Rajko Kuzmanovi}, predsjednik Republike Srpske

TEMA PLUSA
Pona{awe poslanika i delegata u parlamentima

Katalonci ne odustaju od ve}e autonomije

Primjereno pona{awe (ne) nosi se iz ku}e

Bogata Katalonija `eli da `ivi sama

2 17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS

Kolumna

Kad ti do|em, ti me izvrije|aj
ijepa rije~ doma}ina je ogledalo uqudnosti. Na ovim balkanskim prostorima oduvijek se wegovala li je pa ri je~ do ma }i na upu }e na gostu, a ukoliko bi izostala, doma}in bi trajno ostao obiqe`en kao lo{ doma}in ~i ja ku }a bi se iz bje ga va la. Posqedwe dvije decenije se nisu pokazale ba{ kao reprezentativne za opisivawe balkanske gos toqubi vos ti. Na pro tiv, po ka za le su one posve mra~ne i zastra{uju}e karakteristike: netrpeqivost i ratobornost. Jedni su ubi ja li dru ge jer ovi ni su is to mislili i vjerovali. Politi~ari su ih predvodili u tome, govore}i da je to za dobro naroda. I danas, oni koji su politi~ku ka ri je ru iz gra di li na hu {ka ~koj retorici u ratu opet se pozivaju na ratnu pro{lost, nastoje}i tako pobuditi najte`e traume svoga naroda. Nema tu nikakve bitne razlike izme|u ionako u ratu stvorenih politi~kih opredjeqewa: lijevih i desnih, onih sa centra ili bilo kojih drugih. Aktualni politi~ari, sudionici ratnih de {a vawa, ugla vnom vi de sa mo pro{lost, a od budu}nosti naprosto zaziru. U budu}nosti oslobo|enoj ratne retorike wih zasigurno ne bi vi{e ni bilo. Stoga mnogo je ugodnije u svakom trenutku jeftino patriotski podsje}ati narod na ratne strahote. No, zadwih godina na politi~koj sceni su se pojavili i oni politi~ari koje `e le uspos ta vi ti pri ja teqske odno se izme |u ze maqa biv {e Ju go sla vi je. Pa i krajwe je vrijeme, nakon dvije decenije! @ele oni vratiti povjerewe onih koji su najvi{e osjetili {to zna~i rat i stradawe. Povjerewe bosanskohercegova~koga ~ovjeka, posebno Bo{waka. Velika je to i qudska odluka. Wihovi motivi mogu biti ra zli ~i ti, ali ciq je is ti: otvo ri ti prostor za novi dijalog. Mogu ih zbog toga i kritizirati wihovi politi~ki neistomi{qenici u wihovim zemqama. Mogu ih kritizirati i novinari u wihovim zemqama, ali vri je |a ti ih do ma }i ni zbog wihove potrebe da do|u i poklone se svirepo ubijenim i poginulim gra|anima Bosne i Her ce go vi ne je u naj mawu ru ku neumjesno. Kritizirati wihove dolaske izruguju}i im se da vode “nadgrobnu politiku“ je krajwi neukus, pa ako ho}ete i izraz ekstremnog nacionalizma. A gdje bi to prije trebali oti}i aktualni politi~ari nego na “strati{ta, jame, spomenkosturnice ili masovne grobnice“? Tamo

L

se u ti{ini najvi{e govori. Nije li to izraz one empatije o ~ijem nedostatku iz susjednih zemaqa se godinama govorilo? Nisu li posjete grobqima ipak najve}a politi~ka vrlina dr`avnika iz Srbije i Hrvatske? Posebno imaju}i u vidu da su iza nastanka tih strati{ta stajali neki wihovi prethodnici. Ovi dana{wi lideri dolaze da odaju po~ast ubijenim i pru`e ruku pre`ivjelim. Da li ih treba u tom ~inu izvrgavati ruglu? Nikako! Pogotovo taj podsmijeh i obezvre|ivawe ne bi smio dolaziti iz istinski slobodarskih medija. ogotovo ne sa onih adresa koje godi na ma to bo `e za go va ra ju no ve de mo krat ske i otvo re ne odno se izme |u su sje dnih ze maqa. Me |u tim, uvodni~ar posqedweg broja magazina Dani nipo{to ne misli tako, nego bi radije da izazove jezu u kostima svojih ~itala ca. Ko ja je ra zli ka izme |u pi sawa Viktora Ivan~i}a iz Hrvatske, Nikole Samaryi}a iz Srbije i samoga autora sablasnog teksta u Danima, Eldina Hayovi}a iz BiH, koji citira prethodnu dvojicu? Pre go le ma! Prvi je no vi nar ko ji pi {e kriti~ki osvrt na aktivnosti predsjednika svoje zemqe.

ide po klo ni ti. Ismi ja va ti Ta di }a da “gr~i li ce u bo lu i sao sje }a sa svim `rtvama“ nije ni{ta drugo nego produbqivawe nepovjerewa me|u narodima i izazi vawe mr`we ko ja je iz are ne ra tnih sukoba biv{ih politi~ara pre{la u slobodarske medije. Do}i iz Srbije u Poto~are ne mo`e nikako biti gesta jeftinog politi~kog profiterstva, posebno imaju}i u vidu da je Tadi}ev prethodnik zbog svoje otvorenosti i politike dobrosusjedskih odnosa ubijen.

P

ISMIJAVAWE produbqivawe nepovjerewa i izazivawe mr`we
Ne znam da sam pro~itala jedan, da ne ka`em brojne novinske tekstove, posve}ene posjetima bh. gra|anski orijentiranih politi~ara grobu Zorana \in|i}a. Recimo neku kritiku dr`awa na grobqu, retorike ili nijemosti nad wegovom humkom… Bilo bi dobro da jesmo. Mi, gra|ani BiH. Bilo bi to mnogo korisnije za gra|ane ove zemqe nego nipoda{tavati voqu ovih novih lidera da otvore sva zatvorena vrata u re gi ji. Ne tre ba za bo ra vi ti da su mnogi koji su doprinosili nastajawu masovnih grobnica u BiH jo{ uvijek `ivi, slobodni i spremni na svaki oblik osvete zbog “izdaje wihovih ratnih uspjeha“. Ulaziti u unutarwe motive Josipovi}evog i Tadi}evog “ukazivawa“ na bosanskohercegova~kim grobqima i poga|ati se oko vrijednosti takvih dolazaka vrije|a ponajprije same `rtve, a potom ponovno pokazuje nedostatak nekih temeqnih qudskih vrlina, poput doma}inske uqudnosti. mo`da zaista u svemu ovome i jeste naj ve }i pro blem “ba uk po mi rewa koji lebdi nad regijom“. No, postavqa se pitawe kome je pomirewe bauk i za{to. Da li je slobodarskim, gra|anskim, slobodnomisle}im intelektualcima i novinarima ili gra|anima koji bi kona~no da udahnu zrak oslobo|en me|unacionalne mr`we i netrpeqivosti. Gra|anima zasigurno nije, jer ne koketiraju oni sa patwama nego pate. I na kraju pita se novinar Dana “I, kako se sada, u ime 8372 ubijena Srebreni~anina, pomiriti s qigavom obrednom praksom demonstracije vlastite politi~ke korektnosti, kako se pomiriti sa smi{qenim i organiziranim ubijawem mogu}nosti za bilo

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

BITI DOMA]IN u bolu i `alosti dobar put za pomirewe
Mo`da se i ne sla`e s wim {to posje}uje grobove po Bosni, mo`da mu smeta {to ne posje}uje ~e{}e ili mawe ~esto Tu |ma nov grob. Dru gi je po li ti ~ar iz Srbije, iz druge politi~ke partije nego li je Tadi} i kritizira politi~kog neisto mi{qeni ka u svo joj zemqi. A tre }i? Tre}i je predstavnik takozvane gra|anske, medijske, sarajevske, klanske dru`ine koja je zgro`ena dolascima ove dvojice politi~ara na grobove ubijenih Bosanaca. Tre}i je onaj do ma }in sa po ~et ka tek sta. Izrugivati se, pozivaju}i u pomo} citate politi~ara i novinara iz susjednih zemaqa posjetima Josipovi}a i Tadi}a, ne govori ni{ta protiv te dvojice nego na`alost protiv doma}ina. Ismijavati preko Ivan~i}a Josipovi}a da “paradira po grobqima dr`e}i besmislene govorancije“ je ismijavawe `rtava, jer nema besmisle nih go vo ran ci ja nad hum ka ma. Ne ma ismi ja vawa sa “dos to jan stve nim ko ~ewima“ nad gro bo vi ma onih ko jima se

I

Ulaziti u unutra{we motive Josipovi}evog i Tadi}evog “ukazivawa“ na bosanskohercegova~kim grobqima i poga|ati se oko vrijednosti takvih dolazaka vrije|a ponajprije same `rtve, a potom ponovno pokazuje nedostatak nekih temeqnih qudskih vrlina, poput doma}inske uqudnosti

kakvu katarzu? “ Mo`da ponajprije ne ubijaju}i jo{ i rije~ima `ive i nadu u wima. Mo`da poma`u}i kona~no da se stvori prostor za to li ko po tre bnu po li ti ~ku ko rek tnost bez koje svidjelo se to nekome ili ne nema niti toliko `eqene i neophodne katarze za sve koji pate. Za sve Bo{wake, za sve Bosance i Hercegovce. Biti doma}in u bolu i `alosti koji ne vrije|a goste u svojoj ku}i je dobar put za ostvarivawe “bauka pomirewa“, a pomirewe je put u budu}nost.

Inbox
Smatram da je plata direktora Agencije za bankarstvo Slavice Iwac sramno visoka. Nije ni ~udo {to je poslovna tajna i ba{ sam se iznenadila kada je gospo|a Iwac imala hrabrosti da objelodani taj podatak. Qudi u Republici Srpskoj za to rade po godinu. I {ta oni to u stvari rade pa zaslu`uju tolike plate? Da li su ikada kaznili ijednu banku? Sramota!

Pisma ~italaca

Tra`i se sin \or|a Prodana
Ovim pismom se obra}am upravo Vama - Vama koji ~itate ove retke da mi, ako za to postoji mogu}nost, pomognete. \or|o Prodan, moj stric, ro|en je 1932. godine u Gorwem Jelovcu kod Prijedora. Preminuo je 1993. godine, a wegova smrt je duboko potresla svu rodbinu. Jo{ vi{e su nas zbuwivale ispovijesti wegovih prijateqa koji tvrde da im je \or|o pri~ao kako ima sina i unuka koji `ive u Srbiji. Problem je u tome {to isto nikad nije re~eno nikom od rodbine. \or|o je 1950. oti{ao u In|iju. Po~eo je raditi u “Lo`ioni“, a tamo je, navodno, upoznao djevojku, koja mu je cijelog `ivota bila velika qubav. Plod te qubavi je ro|ewe sina, {to se moglo dogoditi izme|u 1951. i 1953. godine. Na \or|in poziv da se wih troje iz Srbije presele negdje u BiH voqena nije pristala. \or|o odlazi na odslu`ewe vojnog roka u Jastrebarsko, a potom po~iwe raditi kao policajac u Tuzli. U me|uvremenu je wegova qubav odselila iz In|ije u Beograd, gdje je i na{la posao. Radila je u fabrici tekstila. U vrijeme kad je wihov sin bio u sredwoj {koli u toj fabrici je izbio po`ar, u kojem su smrtno stradale tri radnice, me|u kojima i \or|ina qubav. To se, po nekoj procjeni, moglo dogoditi izme|u 1965. i 1969. godine. \or|o je redovno iz Tuzle odlazio u Beograd, susre}u}i se sa sinom. Pomagao je sinu tokom {kolovawa, tako da je on zavr{io fakultet stekav{i zvawe in`ewera ma{instva. Sin se o`enio, a mladenci su nakon nekog vremena dobili i sina, tako da je \or|o postao djed. Po svoj vjerovatno}i \or|in sin, wegova snaha i unuk i sad `ive u Beogradu. Aprila 1984. godine \or|o iz Tuzle prelazi da `ivi u rodno Potkozarje - Prijedor, gdje se zavr{ava wegov `ivotni put. Molim ~itaoce, koji bi nam na bilo koji na~in mogli pomo}i, da prona|emo svog brata od strica. Mladen Prodan, mladprodan@yahoo.com

visnja565@gmail.com
Veoma sam se obradovala kada sam pro~itala da se u Srpskoj na specijalisti~ke preglede vi{e ne}e morati ~ekati po nekoliko mjeseci i {to }e od sada ti pregledi mo}i da se obave za najdu`e sedam dana. Do sada je u ordinacijama vladao haos, pa se nadam da }e novi ugovori omogu}iti pacijentima da br`e do|u do qekara.

amarijak@gmail.com

GLAS PLUS 17. i 18. jul 2010. 3

12. 7 - 16. 7. 12. 7.
Parastosom i polagawem cvije}a na spomen-krst na Vojni~kom grobqu u Bratuncu obiqe`ena je 18. godi{wica stradawa 69 srpskih civila i vojnika, te odr`an pomen za 3.267 ubijenih Srba u selima Bir~a i Podriwa, od 1992. do 1995. godine. Odaju}i po{tu srpskim `rtvama sa podru~ja Srebrenice, Bratunca i susjednih op{tina premijer RS Milorad Dodik rekao da je u Podriwu tokom proteklog rata ubijeno blizu tri i po hiqade Srba, ali to ni{ta ne zna~i institucijama BiH, a i zna~ajan dio me|unarodne zajednice ignori{e tu ~iwenicu. - Niko u RS ne spori da je u Srebrenici po~iwen zlo~in i da su masovno stradali Bo{waci, ali o~igledno ignorisawe ~iwenice da su na ovom prostoru stradali Srbi govori o kreirawu jedne “istine“, kreirawu nepravde koja je takva kakva jeste - rekao je Dodik.

Doga|aj sedmice

Srbija o~ekuje izrusi odluku 27.Ganiku ~ewe jula, odlu }a Sud dono
suda potpisuje ministar policije, a potvr|uje parlament

U Londonu zavr{en glavni pretres o zahtjevu Srbije

14. 7.

wu po BiH u prvom ~ita nim snagama o slu`bi u Oru`a otiv wegojedlog zakona pr gati SNSD-a bili BiH, iako su dele govo sprovo|ewe treba izdvoza we vog usvajawa, jer maraka. blizu 30 miliona glasao jedino Slobodan [araba iz jiti gata za zakon je Od srpskih dele . jem je zakon “pro{ao“ ka Majki} demantovala je DP-a, zahvaquju}i ko {an ju}eg Doma naroda Du ada Kasumovi}a da je za Zamjenik predsjedava stra finansija BiH Fu maratvrdwu zamjenika mini u 2010. potrebno izdvojiti 1,6 miliona |ewe ovog zakona sprovo na samo u ovoj ka iz buxeta BiH. sprovo|ewe tog zako va je navela da bi za Majki}e liona, u sqede}oj 7,7 o izdvojiti 10,25 mi raka. Ona je godini bilo potrebn . jo{ 10,8 miliona ma primiliona KM, a u 2012 da je godina konu stoji konstatovala da u za da sredstva za ne 1. januar 2010. i mje to nisu predvi|ena.

men 13. 7.Dom naroda Parladr`ata je Prio

Ejup Gani} PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

FOTO: AGENCIJE

Vehabije i terorizam su sramota BiH, koju Evropa zbog toga tretira kao stalnu prijetwu miru, a svakog gra|anina BiH kao potencijalnog teroristu. Zato }emo tra`iti zabranu svih organizacija koje se na bilo koji na~in dovode u vezu sa terorizmom. Rekao je to zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Milorad @ivkovi} tokom rasprave o teroristi~kom napadu u Bugojnu i akciji “Svjetlost“ u Mao~i u Parlamentu BiH. On je kazao da veoma brine to {to broj osoba spremnih za teroristi~ke akcije u BiH rapidno raste. - Pro{le godine se manipulisalo cifrom od 500 takvih osoba, a ove godine od 3.000. Svaki dan je stawe ozbiqnije i treba ga sasje}i u korijenu - istakao je @ivkovi}.

15. 7.

16. 7.
U Rafineriji nafte Brod sve~ano otvorena najmodernija laboratorija na Balkanu. - Time }e Rafinerija unaprijediti kontrolu kvaliteta proizvoda kako u toku proizvodnog procesa, tako i kontrolu kvaliteta gotovih proizvoda - izjavila je portparol Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Aleksandra Vuka{inovi}. Laboratoriju je opremila renomirana ku}a “Rofa“ iz Austrije, a Rafineriji nafte Brod predstoji akreditacija, ~ime }e proces proizvodwe u potpunosti biti uskla|en sa evropskim standardima.

Predeta misjedavaju}i Savj piri} kola [ nistara BiH Ni H ulazi u u Sarajevu da Bi ske dr`ave, rekao je islamske vjer fazu izgradwe zma ne smije problem terori ti~u}i da se is h. gurati pod tepi lamske vjerske dr`ave je projekat wa BiH kao is mskog kapitala - Izgrad jama uz pomo} isla ji }e trajati deceni ih zemaqa. Ako misle gra|ani BiH ko lamsk mijewen najradikalnijih is da je taj kapital na aci, Srbi i Hrvati udi - istakao je [piri}. - Bo{w koj su zabl u BiH razvoju BiH u dubo oblem terorizma nstatovao da }e pr On je ko ukinuta politi~ka “ako bude biti rije{en samo stavqa plodnu klimu za a, koja pred ka podr{k ili pojavnih obli razvoj terorizma terorizma“.

LONDON, BEOGRAD - Pred sudom u Londonu u srijedu, 14. jula, zavr{en je glavni pretres o zahtjevu Srbije za izru~ewe ratnog ~lana Predsjedni{tva RBiH Ejupa Gani}a koji se tereti za ratni zlo~in nad vojnicima JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu 1992. godine. Tu`ilac za ratne zlo~ine Srbije Vladimir Vuk~evi} rekao je da o~ekuje da }e sud u Londonu 27. jula donijeti odluku da Gani}a izru~i Srbiji. - Prezentovali smo masu dokaza koji govore da je Gani} osnovano sumwiv da je izvr{io ratni zlo~in rekao je. Vuk~evi} je istakao da je od 5. do 14. jula pred sudom u Londonu odr`ano nekoliko ro~i{ta gdje se definitivno utvr|ivalo da li postoje razlozi za ekstradiciju Gani}a. Poslije odluke suda odluku o izru~ewu treba da potpi{e britanski ministar policije i odobri parlament. U srpskom timu smatraju da se procedura ne}e brzo zavr{iti. - Kakva god da bude odluka suda, radi se o prvostepenoj odluci na koju }e se `aliti jedna od strana, pa }e taj proces trajati jo{ mjesecima re~eno je u timu koji zastupa Srbiju. Zamjenik javnog tu`ioca Srbije za ratne zlo~ine Milan Petrovi} izjavio je u sudu da bi Gani} u Srbiji imao fer i po{teno su|ewe. On je nastojao da u sudu u Londonu doka`e da je rad Suda za ratne zlo~ine u Beogradu potpuno objektivan i nezavisan. Istakao je da ne postoji nikakav politi~ki uticaj na wegov rad i da on, s obzirom na svoj polo`aj, to ne bi dozvolio. Na glavnom pretresu svjedoci odbrane tvrdili su da je zahtjev Srbije politi~ki motivisan i da su|ewe Gani}u u Beogradu ne bi bilo fer. O tome su najvi{e govorile novinarka Radija Slobodna Evropa Gordana Kne`evi} i predsjednik Helsin{kog odbora za qudska prava u Srbiji Sowa Biserko. One su rekle da “zahtjev jeste politi~ki motivisan, jer Beograd `eli da doka`e da su Bo{waci, a ne JNA, izazvali rat u BiH“.

Dok su u Britaniji tu`ila{tvo i odbrana iznosili zavr{ne rije~i, u Predsjedni{tvu BiH u dru{tvu predsjedavaju}eg Harisa Silajyi}a wegov pravni savjetnik i ~lan Gani}eve odbrane Damir Arnaut optu`io je MUP RS da “djeluje kao agent strane dr`ave“, da “radi na nelegalan na~in“, te da se “slu`i korumpiranim metodama i pritiskom“.

PETROVI]: Gani} bi u Srbiji imao fer i po{teno su|ewe
Arnaut je optu`io ~lanove Tima za istra`ivawe ratnih zlo~ina MUP-a RS Simu Tu{evqaka i Radovana Peji}a da su licu, koje je u slu~aju zahtjeva Srbije za izru~ewe Gani}a pred londonskim sudom ozna~eno kao za{ti}eni svjedok, nudili posao u MUP-u ako svjedo~i u korist Beograda. Peji} je rekao da Arnautovi na vo di ni su ta ~ni i da MUP Srpske i Tim postupaju u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima BiH. - Tim radi profesionalno u skladu sa policijskim standardima kazao je Peji} i naglasio da ne zna na ~iji iskaz i na kog svjedoka je Arnaut mislio. Gani} je uhap{en 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za wim i jo{ 18 osoba iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu.

Politizacija
Vuk~evi} je rekao da je “bosanska strana tokom postupka i{la na diskvalifikaciju i prebacivawe cele stvari na politi~ki teren, na jedan prizeman na~in“. - Prvo su i{li na to da diskvalifikuju Srbiju kao dr`avu u kojoj nema vladavine prava, a zatim da i tu`ila{tvo i sud u takvoj dr`avi ne mogu biti nezavisni - rekao je Vuk~evi}. Izrazio je uvjerewe da su sudije u Londonu prepoznale da to nije tako.

4 17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS

Rajko Kuzmanovi}, predsjednik

Institucije RS ve} dugo upozoravaju na opasnost koju po stabilnost i bezbjednost ove zemqe predstavqa prisustvo teroristi~kih }elija, muxahedinskih i vehabijskih grupacija. Kad je u pitawu terorizam, nisam zadovoqan saradwom dr`avnih agencija, jer je o~igledno da ne postoji adekvatna razmjena informacija i operativnih saznawa. Ni nadle`na tijela Parlamentarne skup{tine BiH nisu preduzela konkretne mjere, rekao Kuzmanovi}
RAZGOVARAO: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

Politika dijela Savjeta ministara
visokog predstavnika koji je postao personifikacija te kancelarije, i kada o~ekujete ukidawe OHR-a? KU ZMA NO VI]: Mi slim da bi bilo boqe da ka`e mo da je Kan ce la ri ja vi so kog pred sta vni ka pos ta la per so ni fi ka ci ja te funkcije. OHR je rezultat prakse i relikt birokratske inertnosti koji ~ine za javnost nevidqivi ~inovnici ~i ji je je di ni ciq i smisao djelovawa da produ`e mandat i u`ivaju u visokim za ra da ma i privilegijama. U su{tini, funkcija visokog predstavnika je u odre|enom periodu ima la po zi ti vno dejstvo. Me|utim, problemati ~na su tzv. “bon ska ovla{}ewa“ koja su visokog predstavnika pretvorili u jedinog apsolutnog vladara na tlu Evro pe. Ta ko je to postala nedemokratska insti tu ci ja i ne op ho dno je weno {to hi tni je za tva rawe i ukidawe u zemqi koja je ~la ni ca Sa vje ta Evro pe, nes tal na ~la ni ca Savjeta bezbjednosti Ujediwenih nacija i potencijalni kandidat za ~lanstvo u Evropskoj uniji. Posebno su zabriwavaju}e bez broj ne ne de mo krat ske, pro tiv pra vne i ne hu ma ne odluke koje su donosili pojedini visoki predstavnici u pro {los ti. Odla zak OHR-a zavisi od nekoliko faktora. Prvo, potrebno je da se ispu ne pos tavqeni uslo vi za ko je je po tre bna sa gla snost oba en ti te ta. Nekonstruktivnost pojedinih nedozrelih politi~ara iz Federacije BiH taj proces komplikuje, jer oni `ele prisustvo me|unarodnih predstavnika preko kojih }e os tva ri va ti svo je ciqeve. RS je mnogo u~inila u ovom pro ce su. Odlu ku o tran zi ciji OHR-a i wegovom zatvarawu donije}e Savjet za implementaciju mira. Moje je o~ekivawe da }e ~lanovi ovog tijela najzad shvatiti da gra|ani BiH imaju pravo na demokratiju i da zaslu`u ju da `i ve u su ve re noj zemqi. Oni se mo gu po ve za ti sa eventualnim budu}im ustavnim pro mje na ma. Us ta vne pro mje ne su te {ko pi tawe ko je se tre ba rje {a va ti u dijalogu predstavnika triju kon sti tu ti vnih na ro da. One mogu da po~nu tek kada se postigne saglasnost relevantnih doma}ih politi~kih fa kto ra o to me {ta bi se to realno moglo mijewati, za {ta se mo`e posti }i kon sen zus i da me |u na ro dna za je dni ca i weni predstavnici ne treba da se direktno ukqu~uju u ovaj proces. Ako do|e do raz go vo ra o us ta vnim pro mjenama, RS }e ih do~ekati spremna i svoje }e stavove za sni va ti na De kla ra ci ji Na ro dne skup {ti ne RS o even tu al nim pro mje na ma Ustava i za{titi interesa RS, u ko joj smo izni je li stavove o tome u kom smjeru se mo `e kretati ka da su u pitawu ustavne promjene. GLAS: Funkcionisawe za je dni ~kih in sti tu ci ja, od Predsjedni{tva BiH do po je di nih mi nis tar sta va poput MIP-a, u proteklom pe ri odu bi lo je naj bla `e re~eno diskutabilno. [ta im najvi{e zamjerate? KU ZMA NO VI]: In sti tu ci onal na sta bil nost i ustavno i zakonito djelo-

OHR postaoka ts nedemokra ja tuci insi

U di je lu Pred sje dni{ tva i Sa vje ta mi nis ta ra BiH, posebno u Ministarstvu inos tra nih po slo va, vodi se nemu{ta politika koja prelazi u samovoqu i naru{ava kakvu-takvu saglasnost i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Izjavio je to u intervjuu “Glasu Srpske“ predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzma no vi} is ti ~u }i da je `alosno {to nosioci najvi{ih dr`avnih du`nosti takvim djelovawem razgra|uju konsenzus i onemogu}avaju postizawe jedinstvenog gla sa BiH i wenog pred stavqawa na me|unarodnom planu. - Takva pra ksa mora da prestane u budu}nosti i nadam se da }e napokon odgovor ni, proe vrop ski i de mo krat ski ori jen ti sa ni politi~ari i sa federalne strane biti na{i partneri u izgradwi politi~ki stabilne i ekonomski odr`ive zajednice koja }e biti dom za sva tri kon sti tu ti vna naroda i sve gra|ane - ka`e Kuzmanovi}. GLAS: Ka kva je Va {a pro cje na ra da OHR-a posqedwih go di na, odno sno

POSLIJE IZBORA mogu se o~ekivati pritisci na vlasti RS
GLAS: O~ekujete li poslije izbora nove pritiske na RS i kako bi oni mogli da zavr{e? KU ZMA NO VI]: Mo gu se o~e ki va ti pri tis ci na vlas ti RS po sli je izbo ra.

Rajko Kuzmanovi}
vawe su pre tpos tav ka op stanka svake dr`ave. To je po se bno zna ~aj no u BiH u kojoj postoji vi{e razli~itih interesa. Mi smo uvijek po ka zi va li voqu i spre mnost za do go vor. Je dna kost tri ju kon sti tu ti vnih na ro da i dva ju entiteta je condicio sine qua non op stan ka BiH. Usqed op stru kci ja i zlo upo tre ba po je di nih po li ti ~a ra iz sarajevskog kruga, to se ne ostvaruje. @alosno je {to no si oci naj vi {ih dr`a vnih du`nosti takvim djelo vawem raz gra |u ju konsenzus koji je postignut i onemogu}avaju postizawe je din stve nog gla sa BiH i wenog predstavqawa na me|unarodnom planu. U dijelu Pred sje dni{ tva i Sa vje ta mi nis ta ra, po se bno u MIP-u, vo di se ne mu {ta politika koja prelazi u samo voqu i na ru {a va ka kvuta kvu sa gla snost i ra vno pra vnost tri ju kon stitutivnih naroda. Ta kva praksa mora prestati u budu}nosti i nadam se da }e na po kon od go vor ni, proe vropski i demokratski orijentisani politi~ari i sa federalne strane biti na{i par tne ri u iz gradwi politi~ki stabilne i ekonom ski odr`i ve dr`a vne zajednice. GLAS: Kako gledate na pitawe terorizma u BiH i upozorewa o 3.000 terorista spremnih na napade? KU ZMA NO VI]: In stitucije RS ve} dugo upozoravaju na opasnost koju po sta bil nost i bez bje dnost ove zemqe predstavqa prisustvo teroristi~kih }elija, muyahe din skih i vehabijskih grupacija. Na`alost, u vezi sa nedavnim nemilim doga|ajima bezbjedno sne agen ci je na ni vou BiH su za ka za le i ni su sprije~ile stradawe nevinih li ca. Mi nis tar unu tra{wih po slo va RS me

Opozicija
GLAS: Koliko je opozicija u RS konstruktivna i ima li {anse da wen rad uskoro postane kvalitetniji i sadr`ajniji? KUZMANOVI]: Demokratsko politi~ko ure|ewe nezamislivo je bez opozicionog djelovawa. Uloga opozicije nije kritizerske prirode i ne smije se svesti na jednostrano i neargumentovano odbacivawe onoga {to vlast odlu~i ili predlo`i. Konstruktivna opozicija ima partnerski pristup i smisao wenog postojawa je da se sa vladaju}im krugovima takmi~i u predlagawu druga~ijih i boqih rje{ewa. Na`alost, ovakav pristup nije imala opozicija u RS. Opozicione partije uglavnom djeluju bez konkretnih i realnih ideja. Wihovo djelovawe naj~e{}e se sastojalo u kritici vladaju}e koalicije i ocjenama odre|enih pojava bez podrobne analize. U su{tini, stanovni{tvo }e biti najboqi sudija i vrednova}e dosada{wi rad i djelovawe kako vladaju}ih, tako i opozicionih partija na predstoje}im izborima.

ZABRIWAVAJU]A NEFUNKCIONALNOST FBiH i weno gu{ewe ekonomskog pros

GLAS PLUS 17. i 18. jul 2010. 5

Republike Srpske

Predsjedni{tva i razgra|uje zemqu
tri kqu ~ne in sti tu ci je sistema: predsjednik Republike, Narodna skup{tina i Vlada u RS funkcioni{u u pu nom ka pa ci te tu, boqe nego ikada ranije. Zakonodavna i izvr{na vlast u RS u proteklom periodu postila je konkretne rezultate i uspjela je da o~uva politi~ku, ekonomsku i socijalnu stabilnost. Na ekonomskom i socijalnom planu uspjeli smo, uz pro gram mje ra za ubla`avawe posqedica krize i smawewe ja vne po tro{we, da o~u va mo fis kal nu sta bil nost, ne dozvolimo pad bruto dru{tvenog proizvoda i obezbije di mo re do vnost is pla ta plata buyetskih korisnika i penzija. Bilo je pote{ko}a, ali one nisu posqedice ne do voqnog ra da iz vr{ne vlasti, ve} su prouzrokovane ekonomskom krizom ~iji su efekti u RS bili bla`i u odno su pre ma zemqama u okru`ewu. Postoje segmenti, i u po li ti ci i u pri vre di, ko ji bi mo gli da budu mnogo boqi i stabilniji. Socijalnim kategorija ma nas to ji se vi {e pomo}i da poprave svoj soci jal ni sta tus i da ugla vnom ra dom obez bje |u ju svoju egzistenciju. GLAS: Funkci ja pred sje dni ka RS zna ~aj no je oja~ana za vrijeme Va{eg mandata. [ta je tome najvi {e do pri ni je lo, mo `e li se i kako jo{ popraviti wen uticaj? KUZMANOVI]: U svakoj po li ti ~koj za je dni ci ko ja se za sni va na na ~e lu vladavine prava bitno je da sve in sti tu ci je sis te ma djeluju u okviru svojih nadle `nos ti i da os tva ru ju ulo gu ko ju im je po vje rio Ustav. Budu}i da je RS ure|e na kao de mo krat ska tvo re vi na, moj pri ori te tni za da tak kao pred sje dni ka Re pu bli ke bio je afir mi sawe na~ela pravne dr`ave i vla da vi ne pra va. Pre ma Us ta vu, pred sje dnik Re pu blike ima, prije svega, repre zen ta ti vna i koordinaciona ovla{}ewa. [to se ti ~e ko or di na ci onog djelovawa predsjednika Re pu bli ke, ono je posebno dolazilo do izra`a ja u po je di nim kri znim situacijama kada su nadle`ne institucije RS nastoja le da za {ti te wen in te gri tet i Dej ton skim mi ro vnim spo ra zu mom ut vr|en subjektivitet. Uloga predsjednika Republike naro ~i to je osna `e na osni vawem Kan ce la ri je za predstavke i prijem gra|ana putem koje gra|ani mogu da sve svoje pote{ko}e i probleme iznesu pred najvi{u in sti tu ci ju Re pu bli ke. Osim to ga, pra vil na upo tre ba na dle `nos ti pre ma Narodnoj skup{tini i Vladi, kao vr{ewe os ta lih ovla{ }ewa pred sje dni ka Republike nesumwivo su doprinijeli uspostavqawu istin skog de mo krat skog ambijenta i stabilizaciji politi~kih prilika u RS. `i ti wiho va mi{qewa, prijedloge i savjete o odre|e nim pi tawima. Do sad su odr`ane ~etiri sjednice na kojima su senatori ponudili nove realne ideje, progra me i pro mo ci je u svim sferama rada i `ivota koje su zna~ajne za RS, kao {to su po li ti ~ki, eko nom ski, nacionalni i kulturni razvoj Republike. Siguran sam da }e i ubudu}e Senat RS, kao autoritativno i meritor no sa vje to da vno ti je lo bi ti od ve li kog zna ~a ja i da }e biti “desna ruka“ institucijama RS. GLAS: Ka kvim pro cjewuje te po ~e tak pre di zborne kampawe? KU ZMA NO VI]: Pre dizborna kampawa po~ela je zna tno ra ni je ne go {to je to zakonom predvi|eno. Zauzi mawe star tne po zi ci je za izbore u oktobru dovelo je do pove}awa udaqenosti politi~kih stavova vladaju}ih i opozicionih stranaka i kon stan tnih optu`ivawa nekih od wih. U svakoj predizbornoj kampawi tre ba da pre vla da ju op{ti nad strana~kim interesima, da se odra`avaju de mo krat ski prin ci pi i metodi u pona{awu politi~ara, {to ~esto nije slu~aj. Svi dobronamjerni u~esnici politi~kog `ivota moraju izbje}i manipulativnu pra ksu pre di zbor nih kam pawa. Is to ta ko, bi tno je izabrati principe i metode u kojima ima ostvarenih rezultata, a ne praznih pri~a i silne `eqe za vla{}u bez vaqanog programa. GLAS: Kakve rezultate predstoje}ih oktobarskih op{tih izbora o~ekujete i ka ko ocjewuje te kan di da turu Milorada Dodika za predsjednika RS? KU ZMA NO VI]: Pre rano je govoriti o rezultati ma. U ovoj fa zi tim pitawima se bave centri i agen ci je za is tra `i vawe javnog mwewa. Ipak, vjerujem da }e gra|ani znati da prepoznaju rad i rezultate ko je ima aktu el na vlast. Kan di do vawe Mi lo ra da Dodika za predsjednika Repu bli ke ocjewujem kao izraz `eqe i voqe gra|ana. Mislim da je wegova kandidatura do{la u pravo vrijeme i da je logi~no da lider naj ve }e po li ti ~ke par ti je bude kandidat za najva`niju fun kci ju. To }e zna ~aj no doprinijeti daqoj stabilizaciji i razvoju RS.

INSTITUCIJE RS funkcioni{u u punom kapacitetu
GLAS: Ulo ga Se na ta RS oja~ana je u posqedwe vri je me. Ka kvi su wegov rad i uticaj bili do sada, a ka ko ih vi di te u bu du }nosti? KUZMANOVI]: Djelovawe Senata kao ustavne kategorije obnovqeno je u mom mandatu. On je va`an stabili za ci oni fa ktor u RS. Rad Se na ta RS odvi ja se u sjednicama koje se odr`avaju ~etiri puta godi{we. U vre me nu izme |u wih mo ji sa ra dni ci i ja odr`a va mo kontakte sa senatorima, tako da uvijek mo`emo zatra-

uvjerio da je na{a policija spre mna da se izbo ri sa pri jetwom te ro ri zma. Me |utim, nisam zadovoqan saradwom ko ja se odvi ja sa dr`avnim agencijama, jer je o~i gle dno da ne pos to ji adekvatna razmjena informa ci ja i ope ra ti vnih sa znawa ko ja je u ovoj pre ven ti vnoj akti vnos ti vi{e nego potrebna. ^ini mi se da i nadle`na tijela Par la men tar ne skup {ti ne ni su pre du ze la kon kre tne mjere i dala jasna uputstva Ministarstvu bezbjednosti BiH. GLAS: Ho }e li bi ti mogu}e vra}awe nekih nadle`nosti koje je RS ranije izgubila, a koje su, mimo Dejtonskog sporazuma, prenesene na nivo BiH? KU ZMA NO VI]: Od 2006. go di ne vlas ti RS upor no in sis ti ra ju na po tre bi po {to vawa Us ta va BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jedan od primjera neustavnog djelovawa ko-

je karakteri{e neke prethode godine jeste preno{ewe na dle `nos ti sa en ti tet skog ni voa na ni vo BiH. Pre ma ana li za ma ko je je sprovela na{a Vlada, samo tri pre no sa na dle `nos ti su izvr{ena u skladu sa Usta vom BiH, dok pre ko 60 prenosa nadle`nosti predstavqa flagrantno kr{ewe od go va ra ju }ih us ta vnih odre da ba. Za do bro bit ove zemqe, wenih stanovnika i privrednih subjekata, bilo bi boqe da ove institucije pos to je na ni vou ko ji je bli`i gra|anima u skladu sa evrop skim prin ci pi ma supsidijarnosti. Naro~ito je zabriwavaju}a nefunkcionalnost Federacije BiH i weno gu {ewe eko nom skog pro spe ri te ta ci je le BiH. Na ro dna skup {ti na RS usvojila je nekoliko dokume na ta, re zo lu ci ja, de kla racija i zakqu~aka kojima osu|uje ovu praksu i poziva na vra}awe neustavno preuze tih na dle `nos ti. Mi -

slim da }e se u odre|enom mo men tu mo ra ti ozbiqno razmotriti sve ono {to je do sad u~iweno i {to je protivno Ustavu BiH. Mnogo je va`no {to je aktuelna vlast RS prekinula tu praksu. GLAS: Ka kvim pro cjewujete rad zakonodavne i iz vr{ne vlas ti u RS u proteklom periodu? KU ZMA NO VI]: Sve

Institut za tra`ewe nestalih
GLAS: Institut za tra`ewe nestalih BiH izuzetno je lo{e radio, jednostrano i pod velikim politi~kim uticajem. Kako rije{iti taj problem? KUZMANOVI]: Institut za tra`ewe nestalih lica BiH nije profunkcionisao na pravi na~in i svojim dosada{wim radom i rezultatima nije opravdao o~ekivawa porodica nestalih vojnika i civila iz RS, ali i institucija RS. Da bi se rije{io taj problem potrebno je da se adekvatno kadrovski popuni Upravni odbor Instituta i pokrene pitawe utvr|ivawa odgovornosti Kolegijuma direktora ove institucije. S ciqem efikasnijeg tra`ewa i identifikacije nestalih lica potrebna je apsolutna depolitizacija procesa i boqa saradwa, koordinacija svih institucija i organizacija koje se bave ovom problematikom i efikasnije istrage i procesuirawa odgovornih za ratne zlo~ine. Formirawe Tima Vlade RS za koordinaciju je dobar primjer i BiH bi se mogla ugledati na wegov rad i dobre rezultate koje ostvaruje.

speriteta BiH

6 17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS

Primjereno pona{awe (ne)
Predstavnici RS isti~u da su ~esto izlo`eni provokacijama u Parlamentu BiH i da nije rijetkost da ih bo{wa~ki parlamentarci nazivaju najneprimjerenijim nazivima, poput “fa{ista“, “agresor“ i “predstavnici genocidne tvorevine“
PI[U: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com VAWA [TRBAC vstrbac@glassrpske.com

Pona{awe poslanika i

asprava i “te{kih“ rije~i oduvijek je bilo i bi}e, kao {to je bi lo ar gu me na ta i nije bilo argumenata, ali u najmawu ruku burne rasprave u parlamentima ponekad znaju i te kako da izmaknu kontroli. Ni ova zemqa nije izuzetak. I u woj skup{tinska zasjedawa znaju da se pretvore u “{ou emisije“ u kojima poslanici u ime naroda govore o svemu osim o temi dnevnog reda. Neki pri~aju na mobilni, drugi ~itaju novine, tre}i drijemaju, a peti ~a~kaju nos..... So ci olo zi ka `u da se bur ne diskusije naj~e{}e “zakuvaju“ u predizborno vrijeme, kada se ne biraju rije~i da bi se ocrnio politi~ki protivnik, bez dokaza i argumenata, uglavnom. Upozoravaju da sve ide lak{e kada su iskqu~ene televizijske kamere, ali ~im krene direktan prenos po~iwe i predstava za narod. Sociolog Sla|ana Milo{evi} ka`e da su pona{awa pojedinih poslanika skoro skandalozna i da se lo{e odra`avaju na stanovni{tvo. - U pona{awu pojedinaca nema eti~nosti i to je jedan od lo{ih primjera pona{awa onih koje je narod izabrao da ih predstavqa i rje{a va wiho ve pro ble me - re kla je Milo{evi}eva. Dodala je da bi politi~ari trebalo da budu uzor ostatku populacije, ~i ji su ih gla so vi do ve li na pozicije na kojima se nalaze.

R

ka`weno i za wega }e biti izricane tri vrste mjera - pismena opomena, nov~ana kazna i javna opomena. - Mislim da je Parlament BiH jedini u okru`ewu koji je na odgovaraju}i na~in rije{io pitawe pona{awa poslanika i delegata. Za bla`e povrede Kodeksa izri~e se opomena, a za te`e nov~ana kazna ili javna opomena - navela je Majki}eva. On je istakla da prema Kodeksu, nov~ana kazna mo`e biti jednokratna u visini od 50 odsto mjese~nog pau{ala zvani~nika. - Javna opomena se mo`e objaviti u sredstvima javnog informisawa i postaviti na veb stranicu Parlamenta BiH u trajawu od 30 dana, da bi se na taj na~in pona{awe po sla ni ka i de le ga ta po ka za lo i predstavilo javnosti - naglasila je Majki}eva. Takve situacije se, kako ka`e, ne de{avaju ~esto, ali isti~e da je kodeks pona{awa u svakom slu~aju potreban. Predstavnici RS isti~u da su ~es to izlo `e ni pro vo ka ci ja ma u Parlamentu BiH i da nije rijetkost da ih bo{wa~ki parlamentarci nazivaju najneprimjerenijim nazivima, poput “fa{ista“, “agresor“ i “predstavnici genocidne tvorevine“.

Lagumxija prijetio pquvawem Kalabi}u u Parlamentu

MILO[EVI]EVA: U pona{awu pojedinaca nema eti~nosti
Prije nekoliko mjeseci poslanik SDP-a BiH u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH Zlatko Lagumyija zamalo je pqunuo svog kolegu iz SNSD-a Dra gu Ka la bi}a. Lagumyija se tokom poslani~ke dis ku si je o akci onom pla nu za sprovo|ewe presude Evropskog suda za qudska prava u Strazburu, okrenuo Kalabi}u rekav {i: “Sad bih pqunuo da imam gra|anske snage da to uradim.” Za takvo pona{awe dobio je samo usmeni ukor ~lanova Kolegijuma Predstavni~kog doma. Poslanik SNSD-a Slavko Jovi~i} ka`e da u Parlamentu BiH nisu letjele cipele ili pqu{tali {ama-

Prijetwe pquvawem u Parlamentu BiH
Kodeks o pona{awu delegata i poslanika Parlamenta BiH usvojen je jo{ prije dvije godine, ali se jo{ ne primjewuje u potpunosti u praksi, jer nisu usvojeni svi neophodni pravilnici. Prema rije~ima predsjedavaju}eg Doma naroda parlamenta BiH Du{anke Majki}, pona{awe koje nije u skla du sa Ko de ksom, bi }e

ri, ali da je bilo te{kih rije~i. - Poslanici iz RS su etiketirani kao fa{isti razara~i i dobijali su ne pri mje re ne eti ke te bez osnova. Govornica se ~esto zloupotrebqavala, a u razli~itim optu`ba ma naj vi {e se is ti cao SDP. Na sve te provokacije nije bilo nikakvih reakcija - konstatovao je Jovi~i}, dodav{i Kodeks pona{awa u Parlamentu BiH neki poslanici po{tuju, a neki ga kr{e. Poslanik Mirko Okoli} rekao je da nije nimalo lagodno srpskim poslanicima da rade u Parlamentu BiH u Sarajevu, jer su nekada vi{e, a nekada stra{no bili izlo`eni prijetwama i provokacijama. - U Parlament su uno{eni radikalisti~ki plakati i nikada niko nije istra`io ko stoji iza toga. Ibran Mustafi} provalio je u salu Parlamenta sa visokim bo{wa~kim funkcionerima i niko nije reagovao na to. Srpski poslanici nisu dobili ni odgovore na mnoga pitawa i adekvatnije reakcije nije bilo - kazao je Okoli}. Istakao je da se Kodeks o pona{awu u Parlamentu BiH donekle po{tuje i da ga po{tuju oni koji su ga “donijeli od ku}e“.

Za i protiv kodeksa
U posqedwe vrijeme, po uzoru na parlamente regiona i svijeta, po~ele su i u doma}im parlamentima da se de{avaju, u najmawu ruku, neukusne situacije. Tako je nedavno lider radikala i poslanik te stranke Milanko Mihajlica u Narodnoj skup{tini RS, koji nije dobio prostor za repliku, poslanicima po~eo da pomiwe majku. Malo prije toga, drugi poslanik te stranke u Narodnoj skup{tini RS Novo Gruji} poku{ao je da u zgradu NSRS unese ni mawe ni vi^este slike u parlamentima u svijetu

{e nego mineralno |ubrivo, navode}i da mu je to “dokazni materijal“ protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Me|u poslanicima u NSRS vlada podijeqeno mi{qewe o kaznama za kr{ewe kodeksa pona{awa. Dok jedni smatraju da su kazne neophodne, drugi isti~u da se kodeks pona{awa “nosi iz ku}e“. Pre ma ri je ~i ma po sla ni ka SNSD-a u NSRS Perice Raj~evi}a, nije potrebno kodeksima ili bilo kakvim normama previ{e ure|ivati pona{awe poslanika. - To je ne{to {to je trebalo da svi dobijemo jo{ u djetiwstvu, kod ku}e i u {kolama. Svako bi trebalo da ima odre|enu mjeru li~nog vaspitawa i bontona. Naravno da ne treba do zvo li ti ne ka van dal ska i divqa~ka pona{awa, ali smatram da sa mi po sla ni ci, ko ji pred stavqaju odgovorne qude, moraju biti mje ra stva ri i slu `i ti za primjer - istakao je Raj~evi}. Prema wegovim rije~ima, kada je rije~ o sankcionisawu neprimjerenog pona{awa i vrije|awa me|u poslanicima, postavqa se pitawe {ta je za koga uvredqivo. - Postoje izrazi i epiteti koji za nekoga mogu biti uvredqivi, a za nekoga ne. U svakom slu~aju, ne treba dozvoliti uli~arsko pona{awe i pona{awe poput onoga u kafani. To treba sankcionisati kroz izop{tavawe i ignorisawe od strane zaje-

dnice i ne pridavati zna~aj takvom pona{awu - navodi Raj~evi}. Nagla{ava da nije a priori protiv uvo|ewa nov~anih ka zni za vul garan na~in izra`avawa, ali dodaje da je ponekad te{ko ocijeniti da li je ne{to za nekoga uvredqivo. Po sla nik DNS-a u Na ro dnoj skup{tini RS Dragutin Rodi} smatra da je pitawe pona{awa poslanika jedno od va`nih pitawa koja se na la ze pred oni ma ko ji ra de u NSRS. - DNS je tokom protekle ~etiri godine nastojao da poka`e na koji na~in kultura dijaloga mo`e da bude ono {to je pravi put kako treba da se radi u NSRS. Zagovornici smo toga da je politi ka su kobqavawe sta vo va, mi{qewa, ide ja i sve ga onoga {to politi~ka stranka ima u svom programu i onoga {to mi kao qudi nosimo u sebi - rekao je Rodi}. Dodao je da u NSRS ~esto postoji potreba za senzacionalisti~kim pona{awem. - Samo snaga argumenta mo`e da bude snaga koja mo`e da govori o po li ti ci i ~o vje ku. DNS ni je kr{io Pravilnik o radu narodnih poslanika, ali bi bilo dobro da NSRS, ako to nije uradila u ovom sazivu, poslije oktobarskih izbora usvoji eti~ki kodeks pona{awa, ~ime bi mnogo stvari moglo da se rije{i - rekao je Rodi}. Pre ma wego vom mi{qewu, u NSRS svako ima dovoqno prostora

Nov~ane kazne
Delegati u Domu naroda Parlamenta BiH usvojili su nedavno prijedlog izmjena i dopuna Kodeksa pona{awa poslanika i delegata u Parlamentu kojim se uvode nov~ane kazne za prekr{ioce Kodeksa u visini do deset odsto wihovih ukupnih mjese~nih primawa. Me|utim, to se mnogima nije svidjelo pa je za usvajawe izmjena i dopuna Kodeksa glasala tijesna ve}ina delegata, od kojih su neki bili mi{qewa da je to potpuno nepotrebno, jer se ni postoje}e odredbe ne sprovode.

POSLANICI KOJI PREDSTAVQAJU odgovorne qude moraju biti mjera stvari i slu`iti

GLAS PLUS 17. i 18. jul 2010. 7

nosi se iz ku}e

delegata u parlamentima

U NSRS ~esto postoji potreba za senzacionalisti~kim pona{awem

U Skup{tini Srbije letjele i cipele

da iska`e svoj stav i politiku koju zagovara. - Si gur no je da pos to ji je dan dio na ro dnih po sla ni ka ko ji ne shvataju {ta zna~i dignitet NSRS, koji dolaze na sjednice i u~estvuju u raspravi, a ne pri~aju o temi o kojoj se raspravqa - naglasio je Rodi}. Poslanik PDP-a u NSRS Branislav Borenovi} smatra da pojedini poslanici zloupotrebqavaju poziciju i poku{avaju da skrenu pa`wu na ne{to drugo. Ocijenio je da NSRS jo{ ima dovoqno digniteta i da se poslanici izme|u sebe po{tuju, “za razliku od nekih parlamenata gdje ima mnogo problema“. - Imamo va`nu obavezu, a to je da donesemo pravilnik ili kodeks pona{awa narodnih poslanika, dokument koji }e definisati {ta posla nik smi je, a {ta ne - ka `e Borenovi}. On smatra da je NSRS neophodan kodeks prema kojem bi se znalo {ta su prava, a {ta obaveze poslanika.

de{avali u parlamentima drugih ze maqa po put psovki, pe sni ~ewa, polivawa vodom, ~upawa mikrofona, ni{awewa pi{toqem fotorepor te ra, ga |awa skup {tin skim materijalima, kletvi… Izu ze tak ni je ni Skup {ti na Srbi je pa je po sli je broj nih pquvawa, {amarawa, ~upawa za kosu i uvreda, na red do{lo i ga|awe cipelama.

Biseri iz Skup{tine Srbije
Svega je bilo i bi}e na zasjedawima Skup{tine Srbije, ali neki biseri osta}e zadugo upam}eni. Tomislav Nikoli} po~upao je poslanika SRS-a Srboquba @ivanovi}a, Milo{ Aligrudi} snimao je kolege video-kamerom u sali Skup{tine, a Aleksandar Vu~i} jednom je prilikom donio u Skup{tinu lisice i zatvorsko odijelo za Mla|ana Dinki}a. Neprevazi|ena je, ipak, kletva jednog poslanika radikala upu}ena predsjedniku Srbije sa skup{tinske govornice.
kve cipele, ove moje su lak ko`a, doma}e proizvodwe, sa gumenim |onom, kupila sam ih za 9.000 dinara u RK “Beograd“ - pravdala se Pop-Lazi}. Mnogi poslanici u Skup{tini Srbi je os ta li su ne ka`weni za igrawe pasijansa, ga|awe papirima, ~itawe novina, fotografisawa i spavawa, jer to nije predvi|eno poslovnikom. Nedavno je predsjednik Skup{tine Srbije Slavica \uki}-Dejano vi} ka zala da ni po sla nik DS Sr|an Milivojevi}, koga su kamere RTS-a uhvatile kako na kompjuteru igra karte tokom rasprave o vojnim zakonima, ne}e biti ka`wen. `nokorejskom i turskom parlamentu. Tajvanski poslanici, ~ije sjednice prenosi televizija, tu~ama `ele da poka`u koliko se sna`no zala`u pitawa od javnog zna~aja. Je dna od naj `e{ }ih tu ~a u taj van skom par la men tu do go di la se to kom rasprave o ratifikaciji trgo vin skog spo ra zu ma sa Ki nom. Po sla ni ci su se ga |a li pre dme ti ma, po li va li vo dom i {u ti ra li. Dvo ji ca po sla ni ka sa dvi je su prot stavqene stra ne, od ko jih je je dan pao sa go vor ni ce, pre ba ~e ni su u bol ni cu, a pred sje dnik par la men ta pre ki nuo je sjednicu. Sli~no se desilo u skup{tini u Seulu kada su se sukobili poslanici opozicije i vi{e od 200 pripadnika obezbje|ewa, a ve}i broj u~esnika tu~e zavr{io je u bolnici sa lak{im povredama.

“Rekorder“ [e{eq
Svojevremeno se lider radikala Vojislav [e{eq smatrao pravim skandal majstorom u parlamentu Srbije i ostao je svojevrsni rekorder neprimjerenog pona{awa. U Skup{tini Srbije uvrijedio je Qubicu Bebu Xakovi}, preporu~uju}i joj da se obrati nekom od beogradskih `igolo klubova. Sqede}e godine prijetio je i vrije|ao savjetnike tada{weg predsjednika SRJ Dobrice ]osi}a, Svetozara Stojanovi}a i Dragoslava Ran~i}a. Profesora Dragoquba Mi}unovi}a u Skup{tini SRJ klevetao je da je “jahao popa“, a za prestolonasqednika Aleksandra u Skup{tini Srbije govorio je kako se “uneredio“ i kako je “pasao travu“. Ispred Skup{tine [e{eq je udario pesnicom jednog taksistu{trajka~a, napao je u~iteqe koji su demonstrirali, ispred Skup{tine pi{toqem podignutim u vazduh prijetio je demonstrantima iz Studentskog protesta 1992. U restoranu Skup{tine Srbije napao je fotoreportera lista “Srpska re~“ \or|a Vukoja i polomio mu fotoaparat.

U PARLAMENTIMA u svijetu ~esti fizi~ki obra~uni
Na jednom od skup{tinskih zasjedawa poslanik Radikalne stranke Gordana Pop-Lazi} cipelama je ga|ala predsjedavaju}u Gordanu ^omi} u glavu, ali je proma{ila. Kasnije je izjavila da joj nije bila namjera da pogodi ^omi}evu, ve} da joj stavi do znawa da mora da po{tuje poslanike. - Ona nas prekida, maltretira, vr{i nad na ma skup {tin sko na siqe. Ma, sre}a wena, {to se radi o cipelama koje nemaju {tiklu! Zamislite da sam je ga|ala onim “miumiu” od 12 centimetara koje nosi predsjednica Skup{tine Slavica \uki} - Dejanovi}. Ali ja nemam ta-

Lete}e cipele u
Skup{tini Srbije
Ipak, uprkos raspravama koje su ponekad bile na ivici incidenta, u par la men ti ma u BiH ni su za biqe`eni incidenti kakvi su se

Poslanici u bolnici
U parlamentima {irom svijeta parlamentarcima nisu strani ni fizi~ki obra~uni. Najpoznatije su tu~e u tajvanskom, ukrajinskom, ju-

ostalim stanovnicima za primjer

8 17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS

OBJEKTIV

Na Egzitu u Novom Sadu

Prepuna Petrovaradinska tvr|ava

Desetine hiqada qudi svakodnev

Misi Eliot odu{evila fanove

t Jedanaesti Egzi na novosadskoj oj tvr|avi Petrovaradinsk , u velikom stilu zavr{io se . Posqedwe valo kako se i o~eki {e od 35.000 ~e okupilo je vi ve Srbije, regiona, posjetilaca iz titi koji }e dugo pam Evrope i svijeta ore“ aith no M nastupe grupa “F rs“. Chemical Brothe i “The “ su “Faith no more u da Posjetioci ka` jboqe dane, rt kao u na odr`ali konce su svirali ~iwenici da ni uprkos godina. Ni{ta punih 12 o mawe zapa`en bi p dua je i nastu others“ “The Chemical Br

Na 25 festivalskih bina nastupilo ~ak 600 izvo|a~a iz Srbije, Evrope i svijeta

GLAS PLUS 17. i 18. jul 2010. 9
FOTO: N. LUGI]

no pratilo nastupe poznatih

Najve}i muzi~ki to~noj festival u jugois tilo dnevno je pra Evropi tilaca iz oko 40.000 posje i inostranstva. Srbije su oko zita“ vjeruju da Organizatori “E {weg laca ovogodi polovine posjeti jima stranci, me|u ko . festivala li Britanci su najbrojniji bi om e ve~eri jo{ jedn , tiri festivalsk ^e Sjajni nastupi darde. su pomjerile stan sprijekorna gat program i be bo e vili su promukl produkcija osta gama, ali i glasove, bol u no mo`e tek osmijeh koji se ne lica tako skinuti sa

Egzit jedan od najve}ih muzi~kih festivala u Evropi

10 17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Profesor Milivoje Unkovi},

Pi{e: Aleksandar ILI]

Imamo kompleks
Ima vrlo povr{nih tuma~ewa poimawa savremenog, modernog i klasi~nog. Zar nije [ekspir najsavremeniji, jer se igra u svim svjetskim teatrima. Egipatska umjetnost je svaki dan prisutna oko nas na ovakav ili onakav na~in
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

^a~kawe
Vrijeme je uporno radilo na obarawu dostojanstva ~a~kalice. U pro{losti je dr`awe ~a~kalice me|u zubima bilo svojstveno visokim i plemenitim stale`ima u dru{tvu, koji su, za razliku od prizemnih stale`a biqojeda, bili povla{teni meso`deri. ^a~kalica je, ka`u pisci iz pro{losti, pred stavqala upra`wavawe pre po znatqivog za hva ta u us ti ma ko ji je odli ko vao iskqu~i vo one naj pro bra ni je u dru{ tvu. ^a ~kawe zu ba i me sni objed koji ga zahtijeva bili su ma{tarewa za narodne go mi le. Stva ri su se tokom vremena promi je ni le i kraj nos ti U na{oj sredini su se u nekim obi~aji~a~kalica je, ma u potpunosti obrnuuop{teno gledano, le. Ta kva su dbi na do{la u mrtvu zadesila je i ~a~kalicu. ta~ku kulturnog U na {oj sre di ni ~a zna~ewa. ^a~kawe ~ka li ca je, uop {te no zuba ne pobu|uje gledano, do{la u mrtvu zavist, ali nije ni ta ~ku kul tur nog zna prezreno kao ~ewa. ^a~kawe zuba ne ~a~kawe nosa, {to po bu |u je za vist, ali ni je ni pre zre no kao je slu~aj u nekim drugim sredinama. ~a ~kawe no sa, {to je slu ~aj u ne kim dru gim Kad qudi iz tih sre di na ma. Kad qudi sredina do|u kod iz tih sre di na do |u nas, zaprepaste kod nas, za pre pas te se se neposredno{}u ne po sre dno{ }u ~a ~kawa, uz koje se razgo~a~kawa, uz vor nas tavqa bez koje se razgovor ika kvog us te zawa. Na nastavqa bez wiho vu za pre pa{ }e ikakvog ustezawa nost ne uti ~e ni naj mawe oso be nost ~a~kawa, koje se izvodi pokrivawem usta slobodnom rukom ili jednorukim ~a~kawem koje posmatra~u pru`a pregledniji uvid u pojedinosti vezane za mjesto i tok radwe unutar ~equsti. Me |u tim, iako se ~a ~kawe zu ba po vla ~i iz ja vnosti u samo}u, ~a~kawe nazaustavqivo nastavqa svoju rabotu. Nepoznati predmeti ili podaci i tu|e tajne ili slabosti ~a~kaju se sa jednakom predano{ }u kao i vla kna `i vo tiwskog tki va izme |u zuba. I tu|a snaga je izazovna za ~a~kawe, upravo zbog opasnosti ishoda nagovije{tene izrekom upozorewa: #ne ~a~kaj me~ku#. ^a~kawe je privla~no zato {to nalikuje igri i ne ograni~ava kao ona ~ovjekova bavqewa koja su zasnovana na utvr|enim pravilima postupawa, obavezuju}im za ~ovjeka. Cjelina pojedina~ne radwe ~a~kawa okon~ana je trenutkom u kojem se na vrhu ~a~kalice ili na neki dru gi na ~in uka `e ono {to je do tad bi lo za glavqeno, us kra }e no, pre }u tno, ne slu }e no, skriveno... Svaki put kad ne{to i{~a~ka, ~ovjek do`ivqava prijatnu ustreptalost kao posqedicu ra zrje {ewa, ot kri vawa ili sa znawa. Ovaj do `ivqaj podjednako prati ~a~kawe zuba kao i i{~a ~ka vawe dje lo tvor nog pos tup ka, umje tni ~kog izra`aja ili nau~nog otkri}a. Bez obzira na ve}u ili mawu po je di na ~nu za obqenost, ot ka ko je us pra van, ~o vjek je ~a ~ka li ca me |u zu bi ma svi je ta ko ji je je dan pa ne ma pred kim da pri kri va ~a ~kawe zuba.

mje tnost Abo riyina je je dinstvena. Oni prave tu orna men ti ku, ko ja je ne obi ~na. Pre dme te ko je izra|uju prodaju za malo novca qudima sa zapada, a oni ih prodaju po viso kim ci je na ma u ame ri ~kim galerijama - rekao je u intervjuu za “Glas Srpske“ li ko vni umje tnik profesor Milivoje Unkovi}, koji radi i stvara u Wema~koj. On ka`e da se svakodnevno interesuje za umjetnost na{eg prostora i za mlade stvaraoce koji izla`u na doma}oj i me|unarodnoj sceni. GLAS: Kako Vam se ~ini likovna scena Republike Srpske? UNKOVI]: Vrlo revnosno pratim zbi vawa u kul tu ri Re pu bli ke Srpske, jer to je i sastavni dio mog posla. Nisam u situaciji da propratim sve izlo`be tih mladih umjetnika, ali pratim preko interneta. Svako jutro ~itam elektronsko izdawe “Gla sa Srpske“. Li ko vni prostori i `ivot koji se de{ava u Srpskoj su u onom smislu aktuelni kao i u svi je tu. Ka da je u pi tawu umjetnost uop{te, radi se o vrlo osjetqivim stvarima, senzibilitetu qudi, in di vi du al nos ti. Naj ve }i rezultat profesora je da ne ometa personalni dio razvoja studenta koji je najbitniji. To je onaj dio koji je sinteza svih emocionalnih i misaonih ener gi ja umje tni ~kog djela. Ono {to se osje}a u zemqama u tranziciji je kompleks da nismo moderni i da negdje kasnimo. Ta ko da ima ma lo pre tje ri vawa u ne kim p r o po r c i on a l nim odno si ma “no ve umje tni ~ke prakse“ i kla si~nog. Danas u Repu bli ci Srpskoj ima mo ugla vnom mla de auto re, {to je vrlo do bro. GLAS: Ima -

U

NIJE uvijek savremeno samo ono {to se odnosi

Novosadska “Akademska kwiga“ objavila zbirku pisama

No vo sad ska iz da va ~ka ku }a “Akademska kwiga“ objavila je u ediciji “Iz pesnikove zaostav{tine“ zbir ku pi sa ma Vas ku Po pi (1922-1991) koje mu je uputila prevodilac wegove poezije na engleski jezik En Penington. Kwigu je priredila Ankica Vasi}. Ona posjeduje tu zbirku pisama iako nije poznato da li su sa~uvani Popini odgovori Peningtonovoj (1934-1981), koja je 20 godina bila profesor i {ef Katedre uporedne

Iz zaostav{tine Vaska Pope
slovenske filologije na Oksfordu. Peningtonova je, kao nau~nik, dala zna~ajan doprinos u oblasti istorije ruskog jezika, muzike pravoslavne crkve, posebno u Moldaviji, a ini ci ra la je i pravqewe liste }irilskih rukopisa u Velikoj Britaniji koja je zavr{ena posli je wene smrti i na zva na je “Katalogom En Penington“. Zahvaquju}i posebnom interesovawu za ju`noslovenske jezike, koje je nau~ila uz odli~no znawe ruskog, ona je prevodila sa srpskohrvatskog, makedonskog i bugarskog, a Popinu poeziju je “otkrila“ od 1966. i prevodila je do smrti 1981. godine.

PRIREDILA Ankica Vasi}
Wena je zasluga {to su odli~ni pre vo di Po pi nih pje sa ma objavqivani u najuglednijim ~asopisima u SAD i Velikoj Britaniji, {to je svakako imalo uticaja

na wegovu globalnu recepciju, tako da je Popa danas najprevo|eniji i najpoznatiji pjesnik koji je pisao na na{em jeziku. Prepiska svjedo~i da se izme|u pjesnika, wegove supruge i prevodioca rodilo i wegovalo uzajamno po{tovawe, razumijevawe i prijateqstvo. Sva pisma su pisana na srpskom jeziku na }irilici i latinici, a ima i razglednica koje je slala sa svojih putovawa po svijetu.

17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS 11

akademski slikar

da nismo moderni
Rimejk “[ta `ene `ele“
Gong Li i Endi Lau igra}e u kineskoj verziji holivudske romanti~ne komedije “[ta `ene `ele“ iz 2000. godine, u kojoj su igrali Mel Gibson i Helen Hant. Lau }e igrati jednog od {efova reklamne agencije koji sticajem okolnosti dobija sposobnost da `enama ~ita misli. Gong Li }e igrati wegovu novu {eficu sa kojom se sukobqava. Gong Li je u skorijoj pro{losti, od filmova na engleskom jeziku, snimila “Memoare jedne gej{e“ i “Poroke Majamija“, a Lau je igrao u “Ku}i lete}ih bode`a“ i “Paklenim poslovima“.

Milivoje Unkovi} u LTG galeriji

FOTO: S. ILI]

mo li prava tuma~ewa umjetnosti oko nas? UN KO VI]: Ima vrlo po vr{nih tuma~ewa poimawa savremenog, modernog i klasi~nog. Zar nije [ek spir naj sa vre me ni ji, jer se igra u svim svjet skim tea tri ma. Egipatska umjetnost je svaki dan prisutna oko nas na ovakav ili onakav na~in. Nije uvijek savremeno samo ono {to se odnosi na vrijeme i prostor u kome `ivimo. GLAS: U ~emu je najve}a vrijednost umjetni~kog djela? UNKOVI]: Umjetni~ko djelo nije samo onaj finalni ~in koji se mo`e vidjeti i opipati, to je onaj ukupan proces od ideje do kona~ne fi na li za ci je. Ko li ko je ~o vjek komplikovan po svojoj unutra{woj strukturi, toliko je komplikovano i umjetni~ko djelo. Umjetni~ka djela `ive u svom umjetni~kom vreme-

nu, to je vrijeme koje je negdje izme|u ovog realnog i onog vje~nog spiritualnog. Tu su remek-djela koja ne mo`e potrti nijedno vrijeme, wihovu estetiku, ona nad`ivquju i svoje tvorce i vje~no traju.

SVAKODNEVNO ~itam elektronsko izdawe “Glasa Srpske“
GLAS: Gdje je da nas gra ni ca izme|u savremene umjetnosti i banalnosti? UNKOVI]: U na{em vremenu je dosta prisutan postmodernizam. Ima jedna stvar kada je u pitawu no va umje tni ~ka pra ksa, ne tre ba sme tnu ti sa uma da je pos tmo der nisti~ka kritika vrlo vje{to zami je ni la li ko vno za vi zu el no. Li ko vno po dli je `e kriterijumu vrednovawa. Kada umjetnik odlu~i

da jedan industrijski predmet proglasi umjetni~kim djelom i potpi{e ga, on je za lo `io sav svoj autorski ugled i to ima smisla. To je definisano 1917. godine i postavqa se pitawe da li ikada vi{e jedan industrijski predmet mo `e postati umjetni~ko djelo. Kada je Maqevi~ naslikao “Crni kvadrat“, to je bio za vr{e tak cje lo ku pnog stva ra la ~kog pro ce sa i sa zri je vawa. Wego va sli ka “Crni kva drat“ jeste umjetni~ko djelo, a kada

bih ja napravio crveni ili plavi kvadrat, to vi{e nije umjetni~ko dje lo. Mi slim da bi ne ke stva ri morale, a u svijetu su ve} i po~ele, da se ra{~iste. Su{tina postmodernizma je pluralizam. U jednom vremenu i prostoru postoje sve mogu}e likovne poetike, bez pretenzija da se je dna for si ra na {te tu druge. U kulturi je qepota razlike u odnosu na druge prostore. Najbitnije je ono autohtono sa odre|enih prostora.

Dastin Hofman u novoj seriji
Glumac Dastin Hofman igra}e u novoj seriji televizije Ej~Bi-O, “Luck“, ~ija se radwa zbiva u svijetu kowi~kih trka, vlasnika grla, xokeja i kladioni~ara. U gluma~koj ekipi su i Denis Farina, Nik Nolti i xokej Gari Stivens, koji se pojavqivao i u filmu “Seabiscuit“. Scenario za pilot epizodu napisao je Dejvid Mil~, koji je radio seriju “Wujor{ki plavci“, a re`ira}e ga Majkl Man, koji je bio rediteq filmova “Insajder“, “Ali”, “Kolateral“, “Posqedwi Mohikanac“ i “Vrelina“.

Savjeti
- Kao biv{i profesor na Akademiji umjetnosti imam i odre|ene poglede iz pedago{kog ugla na mlade umjetnike. Ne mislim da bilo kome dijelim savjete {ta bi i kako bi trebalo raditi, jer to nisam ~inio ni kao profesor. Poku{avao sam uvijek da studente po{tedim suvi{nih savjeta - ka`e profesor Milivoje Unkovi}.

na vrijeme i prostor u kome `ivimo
Rediteq i producent Darko Baji} o zakonu o kinematografiji

Mark Forster snima novu dramu
Re`iser filmova “Lovac na zmajeve“ i “Zrno utjehe“ Mark Forster snimi}e dramu “Heretics“, zasnovanu na `ivotu jednog pripadnika evangelisti~kog pokreta. Te`i{te filma je na epizodi radijske emisije “This American Life“, a scenario }e napisati Markus Hin~i. “Heretics“ je pri~a o Karltonu Pirsonu, koji je bio zvijezda u usponu me|u evangelistima dok ga ta crkva nije odbacila i proglasila jeretikom kada je po~eo da propovijeda da pakao ne postoji.

Srpski film se oma lo va `a va
Filmski rediteq i producent Darko Baji} ukazao je da se “danas u Srbiji de{a va oma lo va `a vawe pro fe si je re di teqa i dru gih fil mskih ra dni ka i spu {tawe srpske kinematografi je na naj ni `i ni vo u wenoj is to ri ji“, pre no si Tanjug. Baji} je ocijenio da zakon o kinematografiji, ~iji na crt jo{ ni je u{ao u skup {tin sku pro ce du ru, “apsolutno mo`e da da jednu dobru injekciju srpskoj kinematografiji“.

INJEKCIJA srpskoj kinematografiji
- U me |u vre me nu, ka da po~nete da razmi{qate o toj te mi, uvi di te da su vam ukrali bioskope, da su vam

ukra li te hni ~ku ba zu – “Ava la film”, da pu {ta ju da vam kradu filmove pirati na ulici - ukazao je Baji}. Prema wegovom mi{qewu, vrlo niskim sredstvima koja dr`ava izdvaja za podr{ku doma}oj produkciji na{i autori i producenti su onemogu}eni da do|u do filmova koji su profesionalni. - Sada neki zameraju da

mi ho}emo, kroz novi zakon, da otmemo pare od pozori{ta, {to nije ta~no. Na taj na~in poku{avaju da prebace krivicu na qude koji se ba ve fil mom. To je be zo brazluk - bio je izri~it Baji}. On je dodao da problem ne le `i u fil mskim ra dni ci ma i sa mom srpskom filmu, ve} u tome {to niko ne}e da ga podr`i.

12 17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS

Najnovija “Mercerova“ lista najskupqih gradova na svijetu

@ivot najskupqi u afri~koj Luandi
Tokio

Posqedwe mjesto na listi najskupqih svjetskih gradova zauzeo pakistanski Kara~i. Na tom poretku, gdje je kao polazna osnova uzet Wujork, Beograd zauzeo 173. mjesto
1PRIREDILA: TAWA MILAKOVI] milakovict@glassrpske.com

Luanda sa trona izgurala Tokio

FOTO: AGENCIJE

rema najnovijoj listi kom pa ni je “Mer cer“ najskupqi grad za `ivot je glavni grad Angole Luanda, dok je posqedwe mjesto na listi najskupqih svjetskih gradova zauzeo pakistanski Kara~i. Istra`ivawe kompanije “Mercer“ obuhvatilo je 214 gradova sa pet kontinenata. Kao i do sada, upore|ivani su tro{kovi `ivota u gradovima {irom svijeta i uprkos o~ekivawima nekih zvu~nih imena poznatih gradova, najskupqi grad je Luanda. Uzeto je u obzir ~ak 200 kategorija, a me|u wima su i tro{kovi stanovawa, transporta, hrane, odje}e i zabave. Mo`da najvi{e zbog posqedweg, Wujork je kori{}en kao referentni indeks, odnosno bazni grad, a svi ostali gradovi bili su upore|ivani sa wim. Ina~e, Wujork zauzima 27. mjesto na ovoj listi. Pore|ewa radi, `ivot u Lu an di je ~ak tri pu ta skupqi od `ivota u najjeftinijem Kara~iju u Pakistanu, a dva puta od `ivota u gla-

P

vnom gradu Srbije Beogradu, koji se na{ao na 173. mjestu. Luanda je sa trona izgurala Tokio, koji je sada na dru gom mjes tu, a odmah iza wega je Nyamena, glavni grad ^ada. Me|u prvih deset na{ao se jo{ je dan afri ~ki grad Librevile u Gabonu. Afri~ki gradovi skupi su pri je sve ga zbog ci je ne stanova i hrane. Na primjer, u Luandi se dvosobni nenamje {te ni stan pla }a oko 5.500 evra, {to je dvostruko vi{e od cijena u zapadnom svijetu. Osim {to je glavni, Luanda je i najve}i grad Angole i wen najva`niji privredni centar. Smje{ten na obali Atlantskog okeana, grad se u no vi je vri je me obnavqa, odno sno po sli je an gol skog gra|anskog rata (1975 - 2002) i brzo izgra|uje i to je glavno obja{wewe skupo}e u Luan di u odno su na dru ge gradove. Ako se po|e od osnovnih `ivotnih namirnica, cijena litra mlijeka u Luandi ko{ta 3,30 dolara, a u Nyameni 2,92 dolara. Iako je mli je ko u tim

zemqama ba rem dvos tru ko skupqe nego u nekim evropskim ili ameri~kim gradovi ma, ci je nu `i vo ta ipak najvi{e podi`e vrijednost stanovawa. Analiti~ari obja{wavaju da mjese~na najamnina ku}e u Luandi dose`e nevjerovatnih 30.000 dolara. Pore|ewa radi, mjese~ni najam dvosobnog sta na na Men he tnu u Wujorku (daleko najskupqem sjevernoameri~kom gradu) dose`e 4.000 dolara.

TIRANA najjeftiniji grad Evrope
- Mnogi vjeruju da su gradovi zemaqa u razvoju jeftini, ali to nije tako za strane radnike koji rade u wima. Da bi poslali kvalitetne kadrove u te gradove, kompanije mora ju da im pru `e sli ~an standard kao i kod ku}e, {to u nekim afri~kim zemqama mo`e da bude jako skupo - ka`u analiti~ari. Prvi put otkad se takva istra`ivawa sprovode, me|u prvih deset tri mjesta zauzimaju urbani centri sa Crnog

Wujork kori{}en kao referentni indeks

Biv{a Jugoslavija
Me|u gradovima biv{e Jugoslavije najskupqi grad je Zagreb, koji je zauzeo 71. mjesto, a slijede ga Qubqana na 137, ve} pomenuti Beograd, zatim Sarajevo i Skopqe na 196. odnosno 197. mjestu. Kao najjeftiniji grad na Starom kontinentu, prema “Mercerovoj“ listi, pojavquje se glavni grad Albanije Tirana.

Sarajevo na 196. mjestu

kon ti nen ta. Osim Lu an de, me|u najskupqim gradovima nalaze se Tokio, Nyamena, Moskva, @eneva, Osaka, kao i Libervil u Gabonu. Osmo mjesto dijele Hongkong i Cirih, dok je deseto mjesto zauzeo Kopenhagen. Izbor gradova koji se nalaze na listi posqedica su zahtjeva velikih multinacionalnih kompanija, kojima to istra`ivawe olak{ava odre|ivawe idealne pozicije za investirawe i poslovawe. Ta ko |e, ve li ke fir me, ali i vlade dr`ava, koriste te po dat ke da bi odre di le tro{kove preme{taja zaposlenih u druge zemqe, jer je neophodno da im omogu}e podjednake uslove za `ivot kakav imaju u mati~noj dr`avi. - Ako kompanije tra`e da ispitamo tro{kove `ivota u odre|enom gradu, to zna~i da je taj grad atraktivan za inostrana ulagawa - ka`e Natali Konstantin-Metral, is tra `i va~ u kom pa ni ji “Mercer“. Iz svega, dodaje, vidimo da je `ivot u Africi posku-

pio i da je ekonomski zna~aj tamo{wih centara znatno ve}i. - Kompanije sve vi{e tra`e po dat ke o gra do vi ma u Africi. I to u razli~itim sektorima - finansije, infrastruktura, usluge i energija. Ovo svjedo~i da `ivot na afri~kom tlu nije tako jeftin kao {to se obi~no misli ka`e Konstantin-Metral. Ka da je ri je~ o ame ri ~kom kontinentu, slabqewe dolara u protekloj godini uticalo je i na smawewe tro{kova u najskupqim gradovima Sjeverne, ali ne i Ju`ne Amerike. Sada je brazilski Sao Paulo 21. najskupqi grad na ~itavom ameri~kom kontinentu. O~ekivano, dva najskupqa grada azijskog kontinenta su ja pan ski cen tri To kio i Osaka. - Krajem pro{le i po~etkom ove godine cijene nekretni na u Azi ji zna tno su porasle, kao posqedica stabilizacije ekonomske klime. Ta ko |e i na aus tra lij skom kontinentu, ja~awem lokal-

nog dolara u odnosu na ameri~ki, cijene stanovawa su znatno porasle - dodaje Konstantin-Metral. Me|u skupqim evropskim gra do vi ma na la ze se jo{ Oslo (11), Milan (15), kao i London i Pariz, koji dijele 17. mjesto.

Preskupa i Angolcima
Iako je prema istra`ivawu najskupqi grad za qude koji se privremeno ili stalno nalaze u inostranstvu, ~ini se da je `ivot u Luandi skup i za doma}e stanovnike. ^ak 57 odsto Angolaca koji `ive u Luandi `ive u siroma{tvu. @ivotni uslovi su veoma lo{i, pa tako nedostaje i osnovnih `ivotnih potrep{tina kao {to je voda. Ipak, posqedwih godina u Luandi se mnogo gradi, a prema nekim procjenama Angola bi mogla da postane dr`ava s najbr`e rastu}om privredom.

ISTRA@IVAWE obuhvatilo 214 gradova sa pet kontinenata

GLAS PLUS 17. i 18. jul 2010. 13

Katalonci ne odustaju od ve}e autonomije

Bogata Katalonija `eli da `ivi sama
Poriv Katalonaca za ve}om autonomijom prije svega po~iva na tome da kao bogata pokrajina finansiraju ostale mawe razvijene dijelove [panije tako da neminovno dolazi do sindroma “gdje je na{ novac“
PRIREDILA: DRAGANA ]OSI] draganac@glassrpske.com

Jezik
Katalonska vlada sprovodi politiku promovisawa katalonskog jezika. U {kolama se predaje djelimi~no na katalonskom, a djelimi~no na {panskom, u regionalnoj upravi govori se na katalonskom, regionalni mediji su uglavnom na katalonskom, a u poslovawu se tra`i da su sve informacije (meniji u restoranima, posteri, katalozi…) na katalonskom. Rezultat tog napora je da katalonski postaje dominantan na slu`benoj, ali i na akademskom nivou. Zagovornici ove politike tvrde da je ovakav pristup potreban kako bi se za{titio wihov jezik pred imigrantnima i doseqenicima iz drugih dijelova zemqe koji wime ne govore. Prema podacima iz 2001. godine, 95 odsto Katalonaca razumije katalonski, a u svakodnevnom govoru ga koristi 50,1 odsto stanovni{tva. Barselona je jedan od glavnih sredi{ta {panske izdava~ke industrije i glavno sredi{te izdava{tva na katalonskom jeziku.

atalonija, pokrajina koja stvara ~etvrtinu bru to dru{ tve nog proizvoda [panije i u kojoj `ivi oko sedam miliona od oko 47 miliona stanovnika te zemqe, ponovo je na nogama. Vi{e od milion i po Katalonaca, nezadovoqnih odlukom Us ta vnog su da da poni{ti odredbe Statuta Katalonije i tako zabrani ovoj autonomnoj pokrajini da sebe naziva dr`avom, okupilo se proteklog vikenda na ulicama Barselone. U parlamentu u Madridu Statut Katalonije usvojen je 2006. godine, a na referendumu su ga prihvatili i Katalonci. Ustavni sud je, poslije ~etvorogodi{weg procesa, po `albi opozicione Narodne par ti je, ospo rio ne ko li ko kqu~nih ~lanova katalonskog Statuta. Najvi{i sud u [paniji 9. jula donio je odluku da pojam “dr`ava“, kojim se Katalonija defini{e u Statutu, nije pravno vaqan jer ustav poznaje samo jednu dr`avu - [paniju. Sud je, tako|e, odlu~io da katalonski jezik ne treba da ima pre dnost u odno su na {panski kastiqanski jezik. Osim toga, sud je poni{tio odredbu o katalonskom savjetu sudstva kao i o garantovanom minimalnom prenosu novca iz {panskog buyeta u kasu pokrajinske vlasti. Statut u`iva podr{ku ve}ine politi~kih partija u Kataloniji. Wego vo dono{ewe bilo je jedna od prvih inicijativa socijalisti~ke vlade premijera Hosea Luisa Rodrigeza Sapatera. Proteste na ulicama Barselone zbog odluka suda predvodili su predstavnici svih ka ta lon skih par ti ja osim “Narodne“, ukqu~uju}i i katalonske socijaliste, ~iji je lider Hose Montiqa na ~elu tripartitne koalicione vlade u kojoj se jedna od stranaka,

K

Na ulicama Barselone protestovalo milion i po Katalonaca

Republikanska qevica, otvoreno zala`e za nezavisnost Katalonije. Uz mno{tvo katalonskih zastava na ulicama su vi|eni i transparenti koji prizivaju nezavisnost Katalonije, a na nekima je pisalo “Mi smo nacija“, “Katalonija nije [panija“, “Ne `elimo presude, `elimo nezavisnost“ i “Kradu nam svakog dana 60 evra“.

USTAVNI SUD osporio nekoliko kqu~nih ~lanova katalonskog Statuta
- Ova demonstracija je po~etak nezavisnosti koju `elimo za na{u zemqu - rekao je jedan katalonski student. Poriv Katalonaca za ve}om autonomijom prije svega po~iva na tome da kao bogata pokrajina finansiraju ostale mawe razvijene dijelove [panije tako da neminovno dolazi do sindroma “gdje je na{ novac“. Osim toga, Katalonija je pro{la i surov period za vri-

je me vla da vi ne ge ne ra la Fransiska Franka, od 1939. do 1975. godine, kada je bila zabrawena upotreba katalonskog jezika, kao i svaka izdava ~ka dje la tnost na tom jeziku. Odluka suda da se ukine odredba o katalonskom jezi ku na ro ~i to vri je |a Katalonce, jer, prije svega, to nije neka novina budu}i da je {irom Katalonije mnogo dvojezi~nih natpisa - od onih u metrou do javnih institucija. Mnogi su nedavne proteste uporedili s istorijskim mar{om iz 1977., kada su Katalonci, poslije 40 godina pod Frankom, tra`ili novi statut i ve}i stepen autonomije. Veliki protest u Barseloni do da tno je is kom pli ko vao krizom oslabqenu poziciju premijera Hosea Luisa Sapatera. Naime, dono{ewe statuta Katalonije bila je jedna od prvih inicijativa Sapaterove socijalisti~ke vlade, a sam premijer obe}ao je podr{ku tom aktu. Katalonska stranka Kon-

Demonstranti nosili transparente koji prizivaju na nezavisnost Katalonije

veregencija i unija, koja nije koalicioni partner, ali pru`a podr{ku mawinskoj vladi Sapatera, sada prijeti da }e povu}i podr{ku. Iz Madrida je najavqeno da }e se ovih dana susresti Sapatero i Hose Montiqa, predsjednik takozvanog katalonskog \eneraliteta, odnosno po kra jin ske vla de Katalonije. List “Pais“ prenosi da }e Sapatero i Montiqa razgovarati o spornoj odluci Usta vnog su da, ali Mon tiqa nije `elio da ka`e detaqe,

Fudbal
U jednom danu `iteqi Katalonije su se bar za trenutak podjednako osje}ali s jedne strane kao [panci, a s druge kao Katalonci. Masovni protest na ulicama Barselone bar za jedno ve~e ubla`en je pobjedom [panije na Svjetskom prvenstvu u fudbalu. Odjednom su se na trgu Kataluwa u centru Barselone pojavile i {panske zastave u moru `uto-crvenih zastava Katalonije. Ipak, `iteqi Katalonije ne odustaju od svojih politi~kih zahtjeva, pa su u euforiji isticali da je sedam od jedanaest igra~a u timu [panije do{lo upravo iz katalonskih klubova, kao i da su oni “i [panci i Katalonci“.

Katalonija stvara ~etvrtinu bruto dru{tvenog proizvoda [panije

kao ni da li je premijer qut zbog demonstracija na ulicama Barselone. - Ne `elim da izigravam ni portparola ni posrednika Sapatera - istakao je Montiqa i dodao da je istina da “postoji problem Katalonije koji ujedno predstavqa i problem za cijelu [paniju i sve politi~ke snage“. Katalonija je mediteranska oblast u [pa ni ji ko ja ima sopstveni jezik i posebnu kulturu, a u odnosu na ostale {panske regione izdvaja se i po znatno ve}em bruto dru{tve nom proi zvo du i sa mim tim i boqem `ivotnom standardu gra|ana. Ina~e, Katalonija je jedna od 17 autonomnih regiona [panije. Smje{tena je na sjeveroistoku Pirenejskog poluostrva. Povr{ine je 32.114 kvadratnih kilometara, grani~i s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Zajednicom Valensija i na zapadu s Aragonijom. Obala Katalonije duga je oko 580 ki-

lometara. Prema slu`benim podacima, Katalonija je 1. janu ara 2005. go di ne ima la 6.995.206 sta no vni ka, {to predstavqa 15,8 odsto ukupnog broja stanovnika [panije, a u metropolitanskom podru~ju Barselone `ivi vi{e od polovine stanovnika. U Kataloniji su 6,8 odsto od ukupnog broja stanovnika imigranti. Katalonija ima razvijenu saobra}ajnu infrastrukturu. Premre`ena je autoputevima i cestama, te `eqezni~kim prugama. Ima ~etiri aerodroma, a glavne pomorske luke za vazdu{ni i trgova~ki saobra}aj su Barselona i Taragona. Katalonija ima mre`u puteva dugu oko 12.000 kilometara, od ~ega su 962 kilometra autoputevi. Na podru~ju Katalonije izgra|ena je prva `eqezni~ka pruga uop{te na Pirinejskom poluostrvu. Katalonska vlada najavila je izgradwu novih 1.100 kilometara pruga koje }e biti zavr{ene do 2026. godine, a ova investicija vrijedna je 25.000 miliona evra.

STA TUT U@IVA po dr{ku ve}i ne po li ti ~kih par ti ja u Ka ta loni ji

14 17. i 18. jul 2010. GLAS PLUS

Poraz Holandije u finalu Mundijala te{ko pao obo`avaocima Bobi Eden

^ak 110.000 prijateqa porno zvijezde u te{koj depresiji
Mogli bismo ovo ponoviti za dvije godine kada se igra Evropsko prvenstvo u Poqskoj i Ukrajini, napisao je neimenovani fan Bobi Eden
e ka da{wa ho lan dska por no-glu mi ca Bo bi Eden obe }a la je da }e oralno zadovoqiti sve svoje “prijateqe“ na dru{tvenoj mre`i “Tviter”, ~iji se broj uo~i finala sa [panijom popeo na nevjerovatnih 100.000, uko li ko “lale“ osvoje titulu svjetskog prva ka. Ne tre ba ni go vo ri ti ka kvo je ra zo ~a rawe nastupilo poslije poraza izabranika Breta van Marvijka. Holan|anka je obe}awe dala poslije ~udesnog trijumfa wenih sunarodnika nad Bra zi lom (2:1) u ~et vrtfina lu SP, a u tom je tre nut ku ima la oko 5.000 fanova na “Tviteru”. Ve} je tada znala da }e joj za eventualno ispuwewe oralnog zadovoqstva svojih “prijateqa“ trebati pomo} koleginica, pa je za operaciju ko dnog ime na “Eki pa BJ“ (“Team Blowjob”) anga`ovala Viki Vet, Mis Hibrid i Ga bi Kvin te ros. Ni je dna od wih, ukqu~uju}i i organizatorku, nije ni slutila da }e se broj fanova Bobi Eden na “Tviteru” pove}ati ~ak do 110.000 uo~i velikog obra~una sa [panijom, ali djevojke su mogle odahnuti u 116. minutu finalnog dvoboja, kada je Andres Inijes ta po go dio mre `u golmana Martina Stekelenburga. Dramati~an kraj snova o trofeju svjetskog prvaka sa suzama su do~ekali navija~i u Holandiji, ali jo{ je ve}a tuga, ~ak i depresija, zavladala me|u fanovi-

N

Bobi Eden

FOTO: AGENCIJE

ma Bobi Eden, koji su bili frus tri ra ni ras ple tom finala SP. “O, ne“, bio je jedan od naj~e{}ih tvitova na profilu, uz brojne pogrde na ra~un [panije i Inijeste, a neki su imali i konstruktivne prijedloge. - Mogli bismo ovo ponoviti za dvije godine kada se igra Evropsko prvenstvo u Poqskoj i Ukrajini - na-

pisao je neimenovani fan Bobi Eden, koja se oglasila sa nekoliko poruka poslije poraza u finalu. - Stvarno sam razo~arana, vaqda }emo imati vi{e sre}e drugi put! Ekipa BJ je zakon! Hvala svima, ba{ nam je bilo zabavno - stoji na za vr{et ku po ru ke, uz obe }awe da }e izmi sli ti neku utje{nu nagradu - napisala je Eden.

O`enio se kapiten “pancera“

Francuski reprezentativac na odmoru

Lam na “ludom kamenu“
Kapiten reprezenta ci je Wema ~ke na tek mi nu lom Svjet skom fu dbal skom prven stvu Fi lip Lam na tradicionalni ba var ski na ~in o`enio se sa svojom du go go di{wom dje voj kom Kla udi jom [a ten berg, u ma lom gra di }u Ain gu, ju `no od Minhena. Tako je Lam nastavio veseqe po{to je sa svojim nacionalnim ti mom na Mun di ja lu do {ao do bron za ne me daqe te bio je dan od naj boqih igra~a u sastavu “pancera“.

Riberi na pla`i “spasava“ brak
Posqedwi mjeseci francus kom re pre zen ta tiv cu Franku Riberiju nisu bili nimalo ugodni. Prvo se otkrilo da je imao aferu sa maloqetnom prostitutkom, da bi u Ju`noj Africi fran cus ka re pre zentacija odigrala sramotno. Ali moglo bi se zakqu~iti po fotografijama sa qetovawa da svi ti pro ble mi ipak nisu uni{tili odnose izme|u wega i wegove supruge. Malo prije po~etka svjetskog fudbalskog prvenstva u medijima je osvanula maloqetna prostitutka Zahija Dehar koja je javnost obavijestila o tome da je imala aferu sa Frankom i sa jo{ nekim francuskim reprezentativcima. Tako Riberiju po sli je sve ga pri je ti zatvorska kazna zbog seksual nog odno sa sa ma loqe tni com, ali on i wego va supruga Vahiba poku{avaju o~uvati porodicu na okupu. Frank sa svojom suprugom i dvije k}erke u`iva na moru i po ku {a va da za bo ra vi {to mu se doga|alo.

Filip i Klaudija

FOTO: AGENCIJE

Frank i Vahiba Riberi

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 17. i 18. jul 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Mnogi Ovnovi }e imati javne nastupe u kojima }e wihov jedinstven talenat do}i do izra`aja. Uspje{ni poslovni poduhvati. Zdravqe: Uglavnom dobro. Kad ste sre}ni i zadovoqni - zdravi ste. Po ko zna koji put se uvjeravate u to da sve va{e bolesti idu iz glave. Qubav: Lav i Strijelac vas do te mjere fasciniraju da ne znate za koga da se opredijelite. Idealna varijanta su oba znaka.

Bik
Posao: Kreativniji ste nego ina~e, {to zna~i da }ete imati uspjeha u svim poslovima vezanim za umjetnost. Bi}e i onog do ~ega najvi{e dr`ite - para. Zdravqe: Bolesti venerijanskog tipa mogu i ne moraju da se ispoqe. Qubav: Mnogi pripadnici znaka su izgubili glavu i pomi{qaju na brak. Sa partnerom }ete biti na skupu na kome vas o~ekuje iznena|ewe.

Blizanci
Posao: Niste zadovoqni poslom, pa razmi{qate o dodatnom radu. Para trenutno nema na vidiku, ali ih mo`ete o~ekivati; od wih se, me|utim, te{ko rastajete. Zdravqe: Mogu}i su problemi sa bubrezima ili mentalna konfuzija. I jedno i drugo zahtijeva ozbiqniji tretman. Qubav: Sa Vagom ste u totalnom raskoraku. Ona ho}e da izlazi i da tro{i, a vi biste da sjedite u ~etiri zida i brojite pare. Sva|a je posqedica razli~itih pogleda.

Unesete li pravilno rije~i iz doweg popisa u ukr{tenicu, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~ke glumice sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno naziv filma Predraga Velinovi}a za ulogu u kojem je dobila prvu nagradu na filmskom festival u Sopotu. 9 slova: PREPLITAJ. 8 slova: EKSTREMI, IVO RATAJ, INSTITUT. 7 slova: AEROLIT, VITINAC, KATANAC, OKUMITI, ORAOVAC. 6 slova: MITANA, PJESMA, ROMANO, SEKSER, SPASAN, TRUPLA. 5 slova: PAKAO, FARMA. 4 slova: ILAN, INIK, JARA, NIVA, SKOT, TITA, TORA, UNAC. 3 slova: ARL, ERE. 2 slova: JA, LO, MA, RA, SF, TO. Z. Deli}

Rak
Posao: Uspjeh mo`ete da o~ekujete samo u oblastima koje su vezane za psihologiju, analizu i duhovni rad. Na materijalnom planu - ne cvje-

Lav

Djevica
Posao: Mnoge stvari }ete rije{iti kao od {ale. Zvijezde su vam naklowene, a i vi umijete da ih {armirate. Razum u kombinaciji sa radom ~ini ~uda. Zdravqe: Mogu}e su psihosomatske bolesti, nastale kao posqedica konfliktnih me|uqudskih odnosa. Budite oprezni u saobra}aju i drugim vidovima komunikacije. Qubav: Sve se okomilo na vas. Spoqa{we okolnosti naru{avaju vezu sa osobom do koje vam je stalo. Roditeqi se mije{aju.

Posao: Promjena stawa, i to naboqe. Taman ste digli ruke od jednog poduhvata, kad shvatate da }e on biti uspje{an. ta cvije}e. Zdravqe: Stoma~ni problemi vezani za Zdravqe: Mogu}i su problemi s urinarnim `u~nu kesu. Ukoliko ste sportista, mogu}i traktom u vidu infekcije. Ni{ta ozbiqno, ali su bolovi u koqenu, nastali kao posqedica morate biti uporni ako `elite da sanirate istegnutih ligamenata. stawe. Qubav: Ve} du`e vrijeme ste sa Jarcem na Qubav: Sa [korpijom mo`e i ne mora do}i do istim talasnim du`inama. Iako iz te veze ozbiqnije veze. Strasti su nagla{ene, pa mo`e- niko ne}e profitirati, bi}e kratko, ali te da se nadate vezi pra}enoj burnim seksom. slatko zadovoqstvo. Ludo i nezaboravno!

Vaga
Posao: Potrebno je puno diplomati~nosti, upornosti i odmjerenosti, {to vam nije strano. Zovete se Vaga jer stalno ne{to odmjeravate. Kolebqivost je u va{oj prirodi. Zdravqe: Zdravstvena situacija se popravqa i polako se sti{avate. Morate da promijenite pristup problemima i izbjegavati nervirawe zbog gluposti. Qubav: Mirewe sa partnerom ~ini vas zadovoqnim.

[korpija
Posao: Te{ko vam je da po~nete da radite, ali kad vi ne{to odlu~ite, nema te sile koja vas mo`e zaustaviti. Tvrdoglavi ste, ali i uspje{ni. Zdravqe: Sve bolesti vezane za pretjerivawa. Ukoliko se budete vi{e odmarali i pravilnije hranili, ne}e biti problema. Qubav: Na `ivot gledate kao na gozbu, a na partnera kao na dobar zalogaj. Pazite se da ga ne pojedete. I pored svega evidentni su qubomora i posesivnost.

Strijelac
Posao: Uspje{an period u svakom pogledu. Posebno se treba fokusirati na obiqe umjetni~kog talenta i ne dozvoliti da on uludo propada. Pi{ite. Zdravqe: Oporavqate se od bolesti. Stawe se u svakom pogledu popravqa. Di{ete punim plu}ima, sre}ni, zadovoqni i zdravi. Qubav: Sa partnerom {apu}ete na jastuku. Lijepo je biti voqen kao {to ste vi. Lav vas naprosto obo`ava, a Djevica razumije.

Jarac
Posao: Na poslu ste pasivni, osjetqivi, skloni da svoje probleme prebacite na druge. U tom kontekstu izmi{qate sitne la`i. Zdravqe: Sve psihosomatske bolesti su posqedice nerealizovanih ma{tawa. Tu spadaju astma, alergije, artritis i tome sli~no. Qubav: O qubavi ma{tate, a osobu pored vas idealizujete. Nikako vam ne polazi za rukom da u`ivate sad i odmah u zagrqaju voqenog bi}a, ali bi}e i toga.

Vodolija
Posao: Poslovno-finansijski kolaps ve} je za vama, a taman vam je i ponestalo snage da se borite sa preprekama. Niste krivi za tu|e proma{aje. Zdravqe: Prehlade, bronhitis i akutne bolesti mogu brzo da se pojave, ali da se na isti na~in i povuku. Qubav: Sa partnerom, umjesto {to se sva|ate, poku{ajte da se mazite. U te{koj ste dilemi, jer je on, po va{em mi{qewu, rasipnik. ^uvajte se skandala i tra~eva.

Ribe
Posao: Iako niste trenutno zadovoqni onim ~ime se bavite, uskoro dolaze nove poslovne mogu}nosti. Zdravqe: Snagom voqe ste prebrodili krizu. Zdravqe je uglavnom dobro, izuzev slabe ta~ke Riba psihosomatskih bolesti. Sa wima ste se sa`ivjeli. Qubav: Slijepa zaqubqenost u Lava nikako da vas ubijedi u to da je on pogre{na osoba. Od wega zavisite samo seksualno. Op~iwavate ga snagom strasti, ali na kratko.

RJE[EWE: INIK, NIVA, SKOT, TORA, ILAN, TITA, UNAC, PREPLITAJ, JARA, J, V, E, EKSTREMI, SF, AEROLIT, MA, OKUMITI, ARL, SPASAN, MOTEL NANA, JA,

RJE[EWE: C, ODLAZAK, RT, ISTO^NI MOSTAR, OPOR, DJEVERI, NIM, BRETELE, O, IRAN, EMINEM, B, ZADOVOQSTVO, L, ALEN, TETRARSI, MARITI, IC, AK.

Ida Prester, novinarka i pjeva~ica grupe “Lollobrigida“

Danas se te{ko mo`e `ivjeti od muzike, jer je pro{lo vrijeme kada su egzistenciju obezbje|ivale prodaje plo~a. Da biste opstali u ovom poslu, morate se koncertno anga`ovati, u suprotnom - propali ste, ka`e Ida Prester
Muzika i bend, ka`e, velika su joj qubav, ali danas se od qubavi ne mo`e `ivjeti. - Svako od nas ima posao sa strane, jer se danas od muzike te{ko mo`e normalno `ivjeti. Pro{lo je vrijeme kada se moglo veoma dobro `ivjeti od prodaje albuma. Danas ako `elite da imate neki profit od ovoga posla, morate stalno da se koncertno anga`ujete, u suprotnom - propali ste - ka`e Ida. Prema wenim rije~ima, ali i iskustvu, da biste bili primije}eni, morate da radite na {to neobi~nijem izgledu, kao i prepoznatqivom scenskom nastupu ({to ovaj bend definitivno i radi), {to je, priznaje, u`asno naporno, ali s dru ge stra ne i ja ko za nimqivo i inspirativno.

Li~na karta
“Lollobrigide“ su ve} dobro poznate ovda{woj publici. “Manekenke koje pjevaju“, bend iz Zagreba, sebe predstavqaju rije~ima koje malo koga, ba{ kao i wihov nastup, mogu da ostave ravnodu{nim: “Naj{qoki~astiji hrvatski elektrobablgam tre{ duo, formerly known as Lollobrigida girls, vi{e ne nastupaju kao karaoke atrakcija uz seksi matricu.” Wihov nastup je mnogo vi{e od nastupa, budite spremni na iznena|ewa i na provokaciju dok ska~ete i wi{ete se... Dodaje da bi mnogo vi{e voqela da sve svoje vrijeme mo`e da posveti bendu, te da po je di ne vo di teqske an ga `mane nerado prihvata. - Ne volim ba{ da radim i vodim sva{ta, ali zbog dana{weg stawa na na {im prostorima primorani ste da radite svakakve stvari, prije sve zbog li~ne egzistencije rekla je Ida. Kada je u pitawu nastup grupe “Lollobrigida“ prije legendarne hip-hoperke Misi Eliot, Ida ka`e da joj je osje}aj pred sami nastup izgledao “malo bizarno“. - Nikada nismo nastupali pred tolikom publikom, pa moram da priznam da nas ba{ drma trema, jer smo mi, ipak, ma li klup ski bend. Mi si Eliot je jedna veli~ina, iza koje stoji cijela “ma{inerija“ plesa~a, pjeva~a, muzi~ara, majstora tona i svjetla... Strah me je i od komunikacije sa tolikim brojem gledalaca, mora}emo da se ba{ rastr~imo po bini da bi to sve izgledalo dobro. Bez obzira na sve, jako se veselimo nastupu - ispri~ala je Ida pred nastup na Egzitu. Me |u tim, Ida i Pe tra Cigoj, ali i ostatak benda, imali su fenomenalan nastup, na ko jem su bu kval no {qokice letjele na sve strane, pucale su sukwe, spadale {tikle... U svemu ovome odli~no su se sna{le, uz zanimqivu podr{ku go{}i, {to je publika nagradila gromoglasnim aplauzom i ovacijama, a djevojke su bukvalno u ga}ama, u svom prepoznatqivom stilu, zadovoqno odskakutale sa bine.

Ida egzoti~na “pojava“ zbog jedinstvenog tre{ stila obla~ewa PI[E: MIRNA PIJETLOVI] mirnap@glassrpske.com

FOTO: N. LUGI]

ner gi ~an nas tup na Mejn stejyu Egzit festivala prije ameri~ke hip-hop iko ne Mi si Eliot, novi singl “Biv{a cura“ koji se mo`e besplatno skinuti na Egzitovom sajtu, te anga`man voditeqke na predstoje}em “Jelen Demofestu“ u Bawaluci, samo su neke od novina u profe si onal nom radu simpati~ne novinarke i pjeva~ice hrvatske elektro pop grupe “Lollobri gi da“ Ide Prester. O sve mu ovome, ali i o drugim zanimqivim stvarima i pogledima na probleme muzi ke da na{wice, Ida je pred sam nastup ispri~ala za “Glas Srpske“ u vrelom pres-kut-

E

ku Egzit festivala. - Po ~et kom ove go di ne nas tu pi li smo u pre pu nom “Demofest klubu“, pa pretpostavqam da smo se svidjeli publici i cijeloj ekipi koja stoji iza DFK ma{inerije, poslije ~ega se rodilo povjerewe, koje je rezultovalo pozivom da vodim Demofest - ka`e Ida. Ova, prije svega dokazana voditeqka, ali i egzoti~na “po ja va“ pred kamerama, z b o g svog jed i n stve nog tre{ sti la o bl a ~ e w a , ka `e da joj je drago {to }e upra vo ona voditi Demofest. - Do sada nisam nika ko bi la na De mo festu, a ~ula sam sve pozitivne komentare o organizaciji festi va la i ci je loj wego voj kon cep -

ciji. Velika mi je ~ast da budem dio te ekipe - priznaje Ida. Pri je ne ko li ko da na, “Lollobrigida“ je “izbacila“ u promet novu pjesmu “Biv{a cura“, koju su i egzitovci imali priliku da ~uju na nastupu ove grupe, ali i besplatno skinu sa oficijelnog sajta festivala. - Nadam se da }e se na{im fanovima svidjeti nova pjesma, a mi radimo punom parom, pa, ako bude sve u redu, do kraja godine treba da zavr{imo novi album - najavquje Ida.

VODITEQKA predstoje}eg Demofesta
- Ono zbog ~ega se jako qutim je to {to ja, kao voditeqka, mogu da zaradim sama, koliko i cijeli bend. To vam sve govori o stawu muzike danas i koliko se ona uop{te cijeni na na{im prostorima ka`e Ida.

Saradwa
- Stra{no bih voqela da napravim pjesmu sa Lakom i wegovom ekipom. Me|utim, kada sam mu poslala par tekstova, on mi je rekao “da su bez veze“. Ali ne}u tako lako odustati, proba}u da ga nagovorim da on napi{e tekstove. Priliku da mu se “uvu~em pod ko`u“ proba}u da iskoristim na Sarajevo film festivalu, gdje }emo zajedno nastupati ka`e Ida Prester.

Nastup na ovogodi{wem Egzitu

NASTUP na Egzitu obiqe`ilo pucawe sukawa, spadawe {tikli i {qokice po cijeloj bini Doma}a top-lista
1. Sevdahbaby feat. Anette & Djix - Najboqa pesma 2. Eva Braun - U izgnanstvu 3. Threesome - Firstwave 4. Izdr`i ribice - Pustiwe 5. Ika - August Song to Heal My Heart 6. Leo Martin - Ima vremena 7. Plastic sunday - Radostan dan 8. Breeze - Uhvati zrak 9. Hornsman coyote - Flower Fields 10. Baobab - Dve leve noge

Bilbordovih top 10 singlova
1. Kate Perry ft. Snoop Dog - California Gurls 2. Eminem Featuring Rihanna - Love The Way You Lie 3. Usher featuring will.i.am - OMG 4. B.o.B featuring Eminem & Haley Williams - Airplanes 5. Travie McKoy featuring Bruno Mars - Billionaire 6. Mike Posner - Cooler Than Me 7. Taio Cruz - Dynamite 8. Drake - Find Your Love 9. Jason Derulo - Ridin’ Solo 10.Eminem - Not Afraid

Bilbordovih top 10 albuma
1. Eminem - Recovery 2. Drake - Thank Me Later 3. Soundtrack - The Twilight Saga: Eclipse 4. The-Dream - Love King 5. Various Artists - NOW 34 6. Justin Bieber - My World 2.0 7. 3OH!3 - Streets Of Gold 8. Jack Johnson - To The Sea 9. Miley Cyrus - Can’t Be Tamed 10.Lady Antebellum - Need You Now

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->