P. 1
Trudnoća i začeće

Trudnoća i začeće

|Views: 631|Likes:
Published by Trudnoca
Trudnoca i zacece
Trudnoca i zacece

More info:

Published by: Trudnoca on Sep 29, 2010
Copyright:Public Domain

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/29/2012

pdf

text

original

Trudnoća i zračenje Pregnancy and Radiation

D. Trokić *, A. Drljević , A. Beganović , A. Skopljak-Beganović , M. Gazdić-Šantić
1 1 2 3 2

1. Institut za onkologiju, Klinički centar Univerziteta Sarajevo, Bolnička 25, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Institute of Oncology, Clinical Centre, University of Sarajevo, Bolnička 25, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina 2. Institut za radiologiju, Klinički centar Univerziteta Sarajevo, Bolnička 25, 71000 Sarajevo, BiH Institute of Radiology, Clinical Centre, University of Sarajevo, Bolnička 25, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina 3. Institut za nuklearnu medicinu, Klinički centar Univerziteta Sarajevo, Bolnička 25, 71000 Sarajevo, BiH Institute of Nuclear Medicine, Clinical Centre, University of Sarajevo, Bolnička 25, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina *Kontakt autor – Corresponding author

Sažetak
Mnoge trudnice bivaju izložene jonizirajućem zračenju, bilo u okviru dijagnostičkih ili terapijskih procedura, bilo na radnom mjestu kao profesionalci. Nedostatak informacija o riziku izaziva strah kod trudnice i njene okoline i često dovodi do nepotrebnih pobačaja. Ovaj rad prvenstveno je namijenjen medicinskim profesionalcima, koji bi, kada postoji mogućnost da trudnice budu izložene zračenju, trebali voditi računa o sljedećem: Iradijacija gonada bilo kojeg od roditelja prije začeća ne uzrokuje povećanje incidence kancera ili malformacije kod djece; Kod najvećeg dijela dijagnostičkih procedura doze na plod nisu toliko visoke da bi mogle izazvati prenatalnu smrt, malformacije ili mentalnu retardaciju; Više doze, kao što su doze od terapijskih procedura mogu izazvati veoma štetne efekte pa i smrt fetusa, pa se preporučuje obavezno testiranje žena na trudnoću prije propisivanja ovih procedura; Žene koje jesu ili mogu biti trudne moraju biti upoznate sa štetnim efektima zračenja, te dati pristanak da se isto provede u dijagnostičke ili terapijske svrhe. Prilikom upućivanja na medicinske procedure koje uključuju izloženost zračenju mora se provjeriti da li je žena trudna, te to uzeti u obzir prilikom procjene opravdanosti procedure, a kod njenog provođenja treba što je više moguće proceduru optimizirati tj. poduzeti sve da se željeni dijagnostički ili terapijski postupak postigne uz minimalnu dozu na plod. Za trudnice koje su profesionalno izložene zračenju mora se osigurati da apsorbirana doza ploda ne smije biti veća od 1 mGy , što je granična doza za opću populaciju. Odluka o eventualnom pobačaju nakon što trudnica primi određenu dozu zračenja je individualna i ovisi o nizu socioloških, ekonomskih, vjerskih i drugih faktora. No, medicinski gledano, nema indikacije za pobačaj ukoliko je fetalna doza manja od 100 mGy. Ključne riječi: trudnoća, zračenje, zaštita, fetalna doza, pobačaj

Summary
Many pregnant women are exposed to ionising radiation whether as a patient during diagnostic and therapeutic procedures or as radiation workers. Lack of information concerning the risk of ionising radiation is responsible for anxiety of pregnant women and frequent unnecessary termination of pregnancies. Target group of this article are medical professionals who, in case when there is a probability of exposure of pregnant women to ionising radiation, should take care about the following: Pre-conception irradiation of either parent’s gonads has not shown to result in the increased cancer or 1

malformation for the children. Prenatal doses from most diagnostic procedures present no measurable increased risk of prenatal death, malformation, or mental retardation. Higher doses, such as those involved in therapeutic procedures, can result in significant foetal harm including foetal death, so pregnancy test is recommended before the prescription of such a procedure. Pregnant or potentially pregnant women must be informed about the radiation risk from diagnostic and therapeutic procedures, and they need to give consent for performing such a procedure. During the prescription of a medical procedure which includes exposure to ionising radiation it must be checked whether the woman is pregnant, which needs to be one of the factors for estimation of procedure justification, and during the procedure the most important is the optimisation; to perform all possible efforts to get the desired diagnostic or therapeutic effect with minimal foetal dose. For occupationally exposed pregnant women actions must be taken that the dose to the foetus does not exceed 1 mGy, which is the dose limit for the population at whole. Decision about termination of pregnancy after prenatal irradiation is individual and depends on social, economic, religious and other factors. For foetal doses bellow 100 mGy there is no medical justification for termination of pregnancy because of radiation exposure.

Key words: pregnancy, radiation, protection, foetal dose, termination

1 Uvod
Korištenje jonizirajućeg zračenja je dovelo do zadivljujućih rezultata u dijagnostici i liječenju bolesti, međutim ono može izazvati i štetne efekte. Zbog toga se populacija mora zaštititi od neopravdanog ili prevelikog izlaganja jonizirajućem zračenju. Naročito je bitno da se prilikom izlaganja zračenju trudnica ili potencijalnih trudnica dijagnostičke i terapijske procedure provode uz najveće moguće mjere zaštite. Štetni efekti izlaganja zračenju se dijele na determinističke i stohastičke. 1. Deterministički efekti nastaju ukoliko intenzitet zračenja pređe određeni prag. Njihova ozbiljnost zavisi od primljene doze. Primjeri za ove efekte u slučaju izlaganja zračenju trudnica su malformacije organa, mentalna retardacija i smrt ploda. Stohastički efekti nemaju prag doze, vjerovatnoća njihovog nastanka je proporcionalna primljenoj dozi, a njihova ozbiljnost ne zavisi od veličine doze. Primjeri ovih efekata su nastanak kancera i hereditarni efekti.

2.

Svjesna problema da se mnoge trudnice izlažu, ponekad i nepotrebno, jonizirajućem zračenju u svrhu dijagnostike ili terapije Međunarodna komisija za zaštitu od zračenja (ICRP) je izdala brošuru ICRP Publication 84: Pregnancy and Medical Radiation u kojoj je dala preporuke za optimizaciju zaštite trudnica (1). Cilj ovog rada je da onima koji su na bilo koji način involvirani u procedure u kojima su trudnice izložene zračenju približe navedene preporuke Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja, dopunjene sa rezultatima mjerenja na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Pošto je za ovaj rad značajna doza na plod tj. srednja količina energije koja se apsorbira u masi ploda, uglavnom su korištene jedinice apsorbirane doze – Gy ili mGy (grej, prema fizičaru Louisu Haroldu Grayu). U radiološkoj zaštiti se koriste još i ekvivalentna doza (apsorbirana doza na organ, DT,R, pomnožena sa težinskim faktorom zračenja, wR), te efektivna doza (zbir umnožaka ekvivalentne doze i faktora osjetljivosti za pojedina tkiva wt), čije su jedinice Sv ili mSv (sivert, prema medicinskom fizičaru Rolfu Sievertu).

2

Efektivna doza je mjera rizika od štetnih efekata jonizirajućeg zračenja. Granice efektivne doze za stanovništvo i populaciju date su u tabelama (Tabela 1 i Tabela 2) (2). Kako je težinski faktor zračenja za jonizirajuća zračenja koja se koriste u medicini (osim vrlo rijetkih slučajeva) jednak jedinici, onda je apsorbirana doza u mGy jednaka ekvivalentnoj dozi u mSv za problematiku koja se razmatra u ovom radu. Tabela 1. Granice doza za lica koja rade sa izvorima jonizujućih zračenja (2) Radijaciona veličina Efektivna doza Ekvivalentna doza za očno sočivo Ekvivalentna doza za kožu Ekvivalentna doza za ruke, podlaktice, stopala i članke Granice doza (mSv/godina) 20 150 500 500

Tabela 2. Granice doza za stanovništvo (2) Radijaciona veličina Efektivna doza Ekvivalentna doza za očno sočivo Ekvivalentna doza za kožu Granice doza (mSv/godina) 1 15 50

2 Efekti zračenja in utero
Iradijacija gonada bilo kojeg od roditelja prije začeća ne uzrokuje povećanje incidence kancera ili malformacije kod djece (1). Razvoj ploda se odvija u tri faze:
I Preimplantacijska faza. To je period od momenta začeća do implantacije. Ako je plod izložen zračenju u ovoj fazi može se desiti da dođe do nedetektabilne smrti ploda, dok je veoma mala vjerovatnost da dođe do drugih štetnih efekata. Faza organogeneze. Ona traje od 3. do približno 8. postkoncepcijske sedmice. U ovoj fazi izlaganje zračenju može dovesti do malformacija, osobito organa koji se razvijaju u periodu izloženosti zračenju, a ozbiljnost efekta je proporcionalna dozi. Faza razvoja fetusa. Ona traje od 9. postkoncepcijske sedmice do rođenja (razvoj CNS-a traje od 8. do 25. sedmice). Izloženost zračenju u ovoj fazi (naročito u periodu od 8. do 15. sedmice) može dovesti do mentalne retardacije čija je ozbiljnost proporcionalna primljenoj dozi (1).

II

III

U 2. i 3. fazi može doći do indukcije stohastičih efekata (nastanak kancera), koji se manifestira u periodu od 1. do 19. godine života djeteta (Tabela 3) i hereditarnih efekata. Deterministički efekti (malformacije, smanjen kvocijent inteligencije i mentalna retardacija) nastaju samo za fetalne doze veće od 100 mGy. To je doza koje se ne dostiže u većini dijagnostičkih procedura u radiologiji i nuklearnoj medicini. Npr. fetalna doza od 100 mGy ne bi se dostigla s 3 CT-a zdjelice, niti s 20 konvencionalnih snimaka abdomena ili zdjelice (1).
Tabela 3. Vjerovatnost rađanja zdravog djeteta u funkciji doze zračenja (1) Apsorbirana doza u plodu bez Vjerovatnost da neće biti 3 Vjerovatnost da neće razviti

prirodnog zračenja (mGy) 0 0,5 1,0 2,5 5 10 50 100

malformirano (%) 97 97 97 97 97 97 97 skoro 97

karcinom (0-19god) (%) 99,7 99,7 99,7 99,7 99,7 99,6 99,4 99,1

3 Dijagnostička radiologija
Opravdanost procedure je prva preporuka ICRP-a i odnosi se kako na trudnice, tako i na ostale pacijente. Sve pretrage moraju biti medicinski indicirane, tako da je rizik od izlaganja ploda zračenju manji od štete pričinjene neobavljanjem dijagnostičke procedure. Doze u dijagnostici ne mogu uzrokovati fetalnu smrt, malformacije ili mentalnu retardaciju. Ako je fetus u direktnom snopu, procedura se često može i treba „skrojiti“ tako da se doza reducira.

3.1 Prije izlaganja zračenju
Prije izlaganja zračenju potrebno je utvrditi da li je pacijentica trudna ili za to postoji mogućnost, da li je potencijalni plod u direktnom snopu i da li se radi o visokodoznoj proceduri. Tabela 4. Približne vrijednosti fetalne doze nakon uobičajenih dijagnostičkih pretraga u Velikoj Britaniji i rezultati mjerenja u KCUS (neobjavljeno, sažetak rada sa rezultatima prihvaćen na Kongresu radiologa BiH, oktobar 2007.) (3, 4) Velika Britanija Pretraga Srednja fetalna doza (mGy) Konvencionalne pretrage Abdomen Prsni koš IVU Lumbalna kičma Zdjelica Lubanja Torakalna kičma Fluoroskopske pretrage Irigografija Gastroduodenum CT Abdomen 8 49 8,5 18 6,8 1,1 24 5,8 7,1 0,6 25 4,2 1,4 <0,01 1,7 1,7 1,1 <0,01 <0,01 4,2 <0,01 10 10 4 <0,01 <0,01 0,9 <0,01 2,1 0,6 0,4 <0,01 <0,01 2,2 <0,01 9 1,5 2 <0,01 <0,01 Maksimalna izmjerena doza (mGy) KCUS Srednja fetalna doza (mGy) Maksimalna izmjerena doza (mGy)

4

Prsni koš Glava Lumbalna kičma Zdjelica

0,06 <0,005 25 25

0,96 <0,005 79 79

0,02 <0,005 15 11

0,04 <0,005 31 26

Nakon informiranja i razumijevanja rizika pacijentica daje svoj pristanak. Ako plod jeste u direktnom snopu, tada je bitno da li se radi o niskodoznoj pretrazi (nativni snimak adbomena ili sl.) ili o visokodoznoj proceduri (prosvjetljavanje ili CT). Ako se radi o visokodoznoj proceduri, treba razmotriti neki drugi način dobijanja zadovoljavajuće informacije, bez upotrebe jonizirajućeg zračenja. Ako nema alternativne pretrage koja bi dala zadovoljavajuće informacije, tada se uzima u obzir gestacijska dob, preračunava se fetalna doza (što radi medicinski fizičar), preispituje indikacija i procjenjuje šteta od eventualnog odgađanja procedure (5).

3.2 Tokom pregleda
Medicinski indicirane pretrage u područjima udaljenim od fetusa mogu se bezbjedno obaviti uz upotrebu odgovarajućih mjera zaštite. Modifikacija procedure obično nije potrebna. U slučaju pretrage kod koje fetus mora biti u direktnom snopu, a koja se ne može odgoditi, treba nastojati smanjiti apsorbiranu dozu fetusa, bez gubljenja informacija značajnih za pravilnu dijagnozu (ALARA princip). Svi tehnički podaci moraju biti pažljivo zabilježeni kako bi se procijenila apsorbirana doza fetusa. Kod radiografskog snimanja najčešći način da se modificira pretraga je kolimacija snopa na područje od interesa i smanjenje broja snimaka. Prilikom CT pretrage zdjelice uterus je u polju. Srednja apsorbirana doza fetusa iznosi oko 25, a maksimalna oko 79 mGy (3). Primarni snop u CT skenerima je vrlo usko kolimiran, pa se može limitirati polje koje ispitujemo na područje od interesa. Fetalna doza kod prosvjetljavanja (fluoroskopije), kada je fetus u direktnom snopu, može iznositi i 24 mGy po pretrazi. Ova doza se može smanjiti skraćivanjem vremena izloženosti zračenju i kolimacijom snopa na područje od interesa.

3.3 Nakon izlaganja zračenju
Tokom dijagnostičkih pretraga, procjena apsorbirane doze fetusa obično nije potrebna, osim ako je fetus u direktnom snopu. Procjenu doze potrebno je učiniti kada očekujemo da ona prelazi 10 mGy (Tabela 3).

4 Nuklearna medicina
Nuklearna medicina koristi radiofarmake u dijagnostičke i terapijske svrhe. Niti jedna dijagnostička pretraga u nuklearnoj medicini ne dovodi do ozračivanja cijelog fetusa dozom od 100 mGy, te prekid trudnoće nije indiciran (Tabela 5) (1). Kao i u dijagnostičkoj radiologiji (Poglavlje 3), pretrage moraju biti opravdane. Prije početka procedure, treba provjeriti da li je pacijentica trudna ili ne.

4.1 Prije aplikacije radiofarmaka
Obzirom da u nuklearnoj medicini nema hitnih pacijenata, sve pacijentice bi prije pretrage ili terapije tebale biti podvrgnute testu trudnoće. Ukoliko je on pozitivan, a pretraga ili terapija neizbježna, potrebno je razmotriti mogućnost redukcije ukupne doze.

5

Žene koje doje posebno se razmatraju kod pregleda u nuklearnoj medicini. Mnogi radiofarmaci se 131 izlučuju putem mlijeka, pa se preporučuje prekid dojenja na period od 3 sedmice nakon apliciranja I i 135 I (1).

4.2 Tokom pregleda ili terapije
Redukcija doze je moguća promjenom vrste radiofarmaka ili smanjenjem administriranog aktiviteta uz povećanje vremena snimanja. Radiojod prolazi placentarnu barijeru i može izazvati veće štete plodu, osobito ako je tkivo štitnjače diferencirano (nastaje trajna hipotireoza ili povećan rizik od posljedičnog karcinoma štitnjače). Osim toga, izlučuje se putem mlijeka, te je preporuka potpuni prestanak dojenja nakon terapijske doze radiojoda. Ukoliko se trudnoća ne otkrije na vrijeme, a pacijentica ipak primi radiojod, ukupna fetalna doza može se smanjiti bilo poticanjem hidracije i učestalim mokrenjem (smanjuje se vanjsko zračenje ploda iz mokraćnog mjehura), bilo administriranjem kalij-jodida (KI) u prvih 12 sati od primanja radiofarmaka (KI parcijalno blokira štitnjaču fetusa i tako smanjuje dozu). Tabela 5. Fetalne doze na cijelo tijelo od uobičajenih pretraga u nuklearnoj medicini u ranoj trudnoći i u devetom mjesecu (doze uključuju doprinose zračenja od majke i od unutrašnjeg ozračivanja fetusa) (6) Radiofarmak Procedura
99m 99m 99m 99m 99m 99m 99m 67

Aplicirani aktivitet (MBq)

Rana trudnoća (mGy) 4,6 – 4,7 0,4 – 0,6 0,1 – 0,3 3,2 – 4,4 3,6 – 6,0 0,5 – 0,6 5,9 – 9,0 14 – 18 0,4 – 0,6 0,03 – 0,04 2,0 – 2,9

Deveti mjesec (mGy) 1,8 0,8 0,1 3,7 2,5 1,1 3,5 25 0,3 0,15 11
123

Tc Tc Tc Tc Tc Tc Tc

Pregled kostiju (fosfat) Perfuzija pluća (MAA) Ventilacija pluća (aerosol) Pregled štitnjače (pertehnetat) Crvena krvna zrnca Scintigrafija jetre Dinamička scintigrafija bubrega Apsces/tumor
1 1 1

750 200 40 400 930 300 750 190 30 0,55 40

Ga I I I

123 131 131 1

Uptake štitnjače Uptake štitnjače Metastaze

Doza na štitnjaču fetusa je daleko veća od doze na cijelo tijelo, npr. 5 – 15 mGy/MBq za 131 mGy/MBq za I

I i 0,5 – 1,1

4.3 Nakon aplikacije radiofarmaka
Preporuka ICRP-a je da žena ne ostaje u drugom stanju nakon pretrage ili terapije, sve dok potencijalna fetalna doza od zaostalih radiofarmaka ne padne ispod 1 mGy (1). Precizna procjena doze nakon uobičajenih pretraga koje koriste Tc nije potrebna, jer radiofarmak ne prolazi placentu. Ako se upotrijebi potencijalno štetniji radiofarmak (jod ili galij), treba više pažnje posvetiti procjeni fetalne doze i rizika. Niti jedna dijagnostička pretraga u nuklearnoj medicini ne dovodi do ozračivanja cijelog fetusa dozom od 100 mGy, te prekid trudnoće nije indiciran (Tabela 5) (1). Poslije pretrage ili terapije pacijent je izvor zračenja, pa se mora obratiti pažnja na moguću kontaminaciju ili eksterno ozračivanje članova porodice. Doze od eksternog zračenja na 1 m od pacijenta iznose 0,05 – 0,1 mGy za dijagnostičke pretrage, a 1,3 – 6,8 mGy za terapijske procedure (1). 6
99m

Mjere predostrožnosti za trudnice u porodici (držanje na što većoj distanci od pacijenta i izbjegavanje kontaminacije) su naročito značajne, ako su u pitanju terapijske procedure.

5 Radioterapija
Kod trudnica, karcinom smješten izvan male zdjelice može se tretirati radioterapijski i takva terapija zahtijeva vrlo pažljivo planiranje (optimizacija – druga preporuka ICRP-a). No, karcinomi smješteni u maloj zdjelici ne mogu se tretirati visokodoznim zračenjem, a da ne uzrokuju velika, pa i smrtna oštećenja ploda. Činjenica je da je omjer korist/rizik značajno na strani majke, pa je u ovim slučajevima pobačaj često indiciran (1).

5.1 Prije terapije
Potrebno je utvrditi da li je pacijentica trudna ili ne. Ako jeste, odluka da li sprovesti tretman ili ne mora biti donesena zajednički od strane pacijentice, supruga, onkologa, psihologa, hirurga, ginekologa, a mora se uzeti u razmatranje: stadij i agresivnost tumora, potencijalni hormonalni učinci trudnoće na tumor, alternativne terapije, njihova dužina trajanja, efikasnost i komplikacije, mogućnost odgode terapije, stadij trudnoće, prijevremeni porod, monitoring, prekid trudnoće, te pravni i moralni principi.

5.2 U toku zračenja
Teleterapija na polje izvan zdjelice može se provesti, ali traži preciznu procjenu fetalne doze i eventualno dodatnu zaštitu. Ako je indicirana radioterapija, fetalna doza mora se procijeniti prije početka tretmana. Najvažniji faktor za procjenu fetalne doze je udaljenost fetusa od ruba radijacijskog polja (ne od centra).

5.3 Nakon terapije
Mora se napraviti detaljan izvještaj o primijenjenoj tehnici i dozi koju je primio plod. Takvi izvještaji bi se trebali čuvati do punoljetstva djeteta (1). Preporuka od strane onkologa da pacijentica koja je prošla radioterapijski tretman ne zatrudni 1 – 2 godine nije povezana sa štetnim učincima radioterapije, nego zbog praktične potrebe da se vidi (pozitivni) efekat terapije, te ukloni rizik od trudnoće ukoliko dođe do relapsa bolesti i potrebe za reoperacijom i dodatnom kemo i/ili radioterapijom.

6 Trudnoća i profesionalna izloženost zračenju
Žene profesionalno izložene zračenju, koje nisu trudnice, podliježu istim principima zaštite od zračenja kao i muškarci. Ako žena jeste ili može biti trudna, treba razmotriti dodatne mjere zaštite kako bi se zaštitio plod. Prema međunarodnim standardima iz oblasti zaštite od zračenja i direktivom Evropske Unije od trenutka kada buduća majka obavijesti poslodavca da je trudna, moraju se osigurati takvi radni uslovi da doza za nerođeno dijete bude što je moguće manja, te da ne smije preći granicu doze za opću populaciju od 1 mGy (Tabela 2) (7, 8). Važeća regulativa u FBiH zabranjuje rad u zoni zračenja ženama tokom trudnoće i sa djetetom do jedne godine starosti, kao i ženama tokom dojenja, ako rade s otvorenim izvorima jonizirajućeg zračenja (9). Fetalna doza obično ne prelazi 25% doze koju očitava personalni dozimetar u radioterapiji i nuklearnoj medicini (gdje se ne nose olovne kecelje), dok u radiodijagnostici fetalne doze mogu biti 10 – 100 puta manje od onih na dozimetru, ovisno da li se dozimetar nosi ispod ili iznad kecelje (1). Iz grafika (Grafik 1) vidimo da je prosječna doza kod osoblja profesionalno izloženom zračenju u medicini znatno manja od navedenog limita (Tabela 1).

7

Grafik 1. Efektivne doze osoblja profesionalno izloženom zračenju u medicine (10)

7 Prekid trudnoće nakon izlaganja zračenju, da ili ne?
Odluka o prekidu trudnoće je individualna i ovisi o mnogo faktora. No, medicinski gledano, fetalna doza ispod 100 mGy nije indikacija za prekid trudnoće (1). Za dozu manju ili jednaku 100 mGy se ne očekuje nastanak malformacija, a nastanak kancera izazvanog zračenjem je oko 1:170 (Tabela 3). Kako rizik dobivanja kancera u toku života bez izloženosti dodatnom zračenju, osim prirodnog, iznosi 1:3, a onog sa smrtnim ishodom 1:5, vidimo da je povećanje rizika nakon izlaganja zračenju minimalno (1). Fetalna doza iznad navedene je tema za diskusiju i trebala bi se raspraviti za svaki pojedini slučaj posebno (oštećenje ploda direktno je vezano za primljenu dozu i stadij trudnoće). Žene izložene čak i niskim dozama zračenja često misle da imaju značajno povećan rizik od pojave malformacija. Uz izuzetak radioterapije male zdjelice i abdomena, te akcidentalnih situacija, za sve ostale razmatrane procedure izloženost zračenju ploda ne povećava značajno vjerovatnoću pojavljivanja poremećaja ploda nakon rođenja (Tabela 3).

8 Zaključne preporuke
Profesionalno izloženi medicinski radnici koji koriste zračenje moraju biti upoznati s efektima zračenja na plod. Svaka izloženost zračenju,bilo profesionalna, bilo u funkciji pacijenta, mora biti opravdana. Medicinska izloženost trudnice ima drugačiji odnos korist/rizik.

8

Prije medicinskog izlaganja zračenju žene u fertilnoj dobi, mora se utvrditi da li postoji mogućnost trudnoće. Prije visokodoznih medicinskih procedura, fetalna doza i potencijalni rizik moraju biti procijenjeni od strane medicinskog fizičara. Treba poštovati ALARA princip kod izlaganja zračenju. Trudnice profesionalno izložene zračenju mogu raditi u zoni zračenja sve dok je sigurno da će fetalna doza tokom trajanja trudnoće biti manja od 1 mGy. Trudnice ne bi trebale biti uključene u biomedicinska istraživanja, kao ni u procedure koje koriste jonizirajuće zračenje, a nemaju direktne koristi za njih (npr. pridržavanje djeteta prilikom dijagnostičkih pretraga). Prekid trudnoće za doze manje od 100 mGy nije medicinski opravdan. Za veće doze potrebno je pružiti pravu informaciju o radijacijskom riziku i prepustiti odluku roditeljima. Dojenje, kao logičan slijed događaja nakon trudnoće, ne treba prekidati osim kada je žene tretirana 131 125 radioaktivnim I ili I

Literatura
1. ICRP. Annals of the ICRP, Publication 84: Pregnancy and Medical Radiation. Tarrytown: Elsevier Science, inc.; 2000 Dec. Report No.: 84. 2. FBiH. Pravilnik o granicama iznad kojih lica ne smiju biti izložena ozračenju. Službene novine FBiH 2004; 8:209-10. 3. Sharp C, Shrimpton J, Bury R. Diagnostic medical exposures: advice on exposure to ionizing radiation during pregnancy. Oxon: National Radiological Protection Board; 1998. 4. Beganović A, Trokić D, Gazdić-Šantić M, Drljević A, Skopljak-Beganović A. Fetalne doze u dijagnostičkoj radiologiji. Zbornik radova 3. Kongresa radiologa Bosne I Hercegovine. In press 2007. 5. EC. Radiation protection 100, Guidance for protection of unborn children and infants irradiated due to parental medical exposure. Luxembourg: Directorate-General Environment, Nuclear Safety and Civil Protection; 1998 Jun. Report No.: 100. 6. Russell J, Stabin M, Sparks R, Watson E. Radiation absorbed dose to the embryo/foetus from radiopharmaceuticals. Health Phys 1997; 73(5):756-69. 7. IAEA. Safety Series No. 115, International Basic Safety Standards for Protection against Ionizing Radiation and for the Safety of Radiation Sources. Vienna: International Atomic Energy Agency; 1996. 8. EC. Council Directive 96/29/EURATOM. Official Journal of the European Communities 1996; 29:1-8. 9. FBiH. Zakon o zaštiti od jonizirajućih zračenja i radijacionoj sigurnosti. Službene novine FBiH 1999; 15(6):333-9. 10. UNSCEAR. Sources and effects of ionizing radiation. Vienna: United Nations Publications; 2000.

9

A) Prilog
Ukoliko se na neku dijagnostičku pretragu ili radioterapiju uputi pacijentica koja je, ili može biti trudna, a ne postoji mogućnost alternative koja ne uključuje izlaganje zračenju, treba postupiti na sljedeći način:
Žena u reproduktivnoj dobi

Indicirano jonizirajuće zračenje (OPRAVDANOST)

U terapijske svrhe

U dijagnostičke svrhe

Da li je trudna?

Ne

Nastaviti proceduru prema protokolu (OPTIMIZACIJA)

Ne

Da li je trudna?

Da

Da

Upoznati ju s rizicima

Alternativa bez upotrebe jonizirajućeg zračenja?

Da

Druga metoda

Ne

Iradijacija izvan male zdjelice? Da

Da

Da li je procedura niskodozna?

Ne Ne

Pobačaj*

Modificirati proceduru i evidentirati tačnu dozu; Podatke čuvati do punoljetstva djeteta (OPTIMIZACIJA, LIMITI)

*Pobačaj može biti indiciran samo u rijetkim slučajevima korištenja jonizirajućeg zračenja u terapijske svrhe.

10

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->