P. 1
Uvod u Bolesti i Mane Vina

Uvod u Bolesti i Mane Vina

|Views: 1,279|Likes:
Published by vorpaz

More info:

Published by: vorpaz on Oct 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/03/2013

pdf

text

original

Uvod u boIesti i mane vina

U toplim ljetnim mjesecima, kad su srednje dnevne temperature iznad 25°C, najvise su izlozena bolestima i manama vina koja
se nalaze u kletima. U kletima je tesko odrzati optimalnu temperaturu koja najbolje odgovara za drzanje vina. Za bijela vina
temperatura podrumskih prostorija trebala bi biti izmedu 10 i 12°C a za crna vina 12 do 14°C sa najvise dozvoljenim oscilacijama +-
2°C.

Da li ce neko vino u nepovoljnim uvjetima drzanja, ostati "zdravo i bistro" ovisi prije svega o tome koliko smo paznje posvetili
pripremi podrumskih prostorija, zdravlju i cistoci bacava, kao i postupku za vrijeme prerade grozda i njege vina.

Podrumske prostorije moraju biti posve ciste i dezinficirane vapnom i galicom. Grozde treba brati u punoj "tehnoloskoj zriobi",
kad je odnos secera i kiselina najpovoljniji za neku sortu. Zakonskom odredbom je propisan "rok berbe". Nakon berbe, u sto
moguce kracem vremenskom roku treba provesti muljanje, ruljanje i presanje, a ne drzati izmuljano grozde-masulj 10 - 14 dana u
otvorenom bednju ili bacvi, izlozeno zraku i toplini, djelovanju bakterija octenog i mlijecnog vrenja, gljivicama vinskog cvijeta, divljim
kvascima i enzimima-oksidazama (lakaza-polifenoloksidaza) koje izazivaju posmedivanje mosta odnosno vina.

Nakon presanja moramo u most, prije nego zapocne alkoholno vrenje - fermentacija, dodati 10 do 20 grama vinobrana (u
danasnje vrijeme sve vise se koristi sumporasta kiselina - Sumpovin) na svakih 100 l, sa ciljem unistavanja "divljih kvasaca", gljivica
vinskog cvijeta, octenih i mlijecnih bakterije, kao i enzime koji dovode do posmedivanja vina. Dodavanjem vinobrana ili sumporaste
kiseline zaustavljamo "spontano vrenje", te na taj nacin pospjesujemo talozenje-razluzivanje mosta, sa ciljem uklanjanja svih
mehanickih necistoca tj. ostatke zemlje i pesticide. Talozenje mosta mozemo pospjesiti dodavanjem otopine Bentonita (Pentagela)
100 do 200 gr. na 1 hl. Talozenje mosta, treba trajati najmanje 12 sati, a bolje je da traje 24 sata. Ako je temperatura mosta visa od
25°C, preporuca se dodavanje leda za snizavanje temperature. Led takoder pospjesuje talozenje necistoca iz mosta.
Najjednostavniji nacin za pripremu leda je da dan prije talozenja smrznemo vodu u ledenici (skrinja za zamrzavanje) u plasticnim
posudama i zajedno s njima stavimo u most. Tek u bistri talozeni most, prije nego nastupi alkoholno vrenje dodajemo dozvoljenu
kolicinu secera. Zakon o vinu dozvoljava najvise 3,40 kg , uz odobrenje Poljoprivredne inspekcije.

Alkoholno vrenje bistrog i slatkog mosta pokrecemo selekcioniranim Vinskim kvascem, kojeg pripremamo nekoliko dana prije
berbe. Nakon burnog vrenja mosta odnosno u toku "tihog vrenja" treba redovito nadolijevati bacve.

Prvi pretok mladog vina sa taloga treba provesti izmedu 15.12. do 15.1. (zavisno o vremenu berbe), a provodi se "otvoreno".
Drugi pretok provodimo u proljece pred nastup prvih toplih dana, a treci pretok provodimo pocetkom lipnja. U jesen pred berbu
provodimo cetvrti pretok.

Za neke propuste u njezi vina jos nekako mozemo naci opravdanje, jer svi vinogradari nemaju odgovarajuce podrumske
prostorije, strojeve za preradu muljace, prese, dovoljno bacava, tekucu vodu, mogucnost zagrijavanja i hladenja podrumskih
prostorija. Medutim, opravdanja nema za drzanje vina od berbe do berbe na talogu, zatim da se redovito ne nadolijeva i redovito
pretace uz obavezno dodavanje Vinobrana ili sumporaste kiseline. Takav postupak nekih vinogradara, suvremena znanost i praksa
u vinarstvu /Enologija/ smatra posve pogresnim. Ne pretjerujemo ako kazemo da je 90% mutnoca vina uzrokovano drzanjem vina
na vinskom talogu. Treba znati da se vinski talog (drozde, birsa), sastoji se ostataka neprevrelog secera, gljivica kvasca, bakterija
mlijecno-kiselog vrenja, kao i bakterija koje provode biolosku razgradnju jabucne i vinske kiseline.

Tim bioloskim procesom smanjuje se kiselost vina tzv. pH, a kao posljedica smanjene kiselosti, smanjuje se topivost soli vinske
kiseline, sto izaziva mucenja vina naknadnim talozenjem soli vinske kiseline. Vina koja se na vrijeme ne pretacu sa taloga, vise su
podlozna bolestima i manama.

Osnovne bolesti vina, koje nastaju djelovanjem raznih bakterija i gljivica, su: vinski cvijet, octikavost, zavrelica i manitno vrenje
te sluzavost. Najcesce mane vina, koje nastaju djelovanjem raznih kemijskih procesa i enzima ili stranih materija, su: miris vina po
sumporovodiku, miris po drvu(na bacvu), miris po plijesni, bakreni, crveni, smedi (posmedivanje), crni (plavi), sivi i bijeli lom.

VAZNO!!! Osim lijecenja bolesnih vina moramo lijeciti i sude (bacve) u kojim je bilo bolesno vino.
ako sprijeciti pojavu boIesti i mana vina
UIoga Vinobrana u sprecavanju pojave boIesti i mana vina
Suvremeno podrumarstvo ne moze se zamisliti bez upotrebe sumpora. Zdrava i stabilna vina mogu se proizvesti samo uz
primjenu "sumporenja mosta" prije pocetka alkoholnog vrenja - fermentacije, kao i za vrijeme njege vina - pretakanja. Kod vecine
nasih vinogradara naprotiv postoji izvjesna averzija na vinobran. Mnogi smatraju da je vinobran stetan za zdravlje ljudi, da od njega
boli glava, da vino poprima miris po gnjilim jajima i sl. Medutim ako razumno i strucno koristimo "vinobran " on nije stetan po ljudsko
zdravlje. Upotreba vinobrana regulirana je Zakonom o vinu, gdje je tocno odredeno koliko neko vino moze odnosno smije sadrzavati
u jednoj litri ukupnog i slobodnog su sumpornog dioksida. Nasim zakonskim propisima dozvoljeno je maksimalna kolicina ukupnog
sumpornog dioksida 300 mg/l ili slobodnog 30 mg/l.

Sumporni dioksid dodan mostu ili vinu prelazi u sumporastu kiselinu koja se vecim dijelom veze, a manjim dijelom ostaje
slobodna. Slobodni dio sumporaste kiseline djeluje kao antiseptik i kao antioksidans. Sumporni dioksid kao antiseptik smrtno djeluje
na sve stetne bakterije uzrocnike bolesti vina, divlje kvasce plijesni i gljivice uzrocnike vinskog cvjeta. Sumporni dioksid kao
antioksidans, sprecava nepozeljne oksidacije tj. posmedivanje mosteva i vina. Zatim most i vino se cuva od suvisnih oksidacija, vina
se bolje i sigurnije te dulje cuvaju, zadrze svjezinu i buke - aromu. Sumporenjem masulja crnog grozda, sumporasta kiselina
ekstrahira bojenje materije iz pokozice, pa su vina jace obojena.

bIici koristenja sumpornog dioksida
Moze se koristiti kao plinovit sumpor-dioksid, paljenjem traka za sumporenje praznih bacva. Prilikom sumporenja bacva treba
paziti na slijedece:
Ako sumporimo suhe bacve, bacva mora biti zatvorena cepom. Medutim, ako sumporimo mokru bacvu, bacva mora biti
otvorena, jer u protivnom sagorijevanje sumpora bi bilo nepotpuno. Da bi pospjesili sagorijevanje sumpora u vlaznim bacvama koje
ce se odmah puniti vinom, preporuca se prethodno unutrasnjost bacve oplahnuti vinom, kojeg zatim izlijemo te bacvu zasumporimo.
$umpor za potrebe u vinarstu mozemo nabaviti kao:
O tekuci sumporni dioksid (SO2) - dolazi u promet u i celicnim bocama tezine do 50 kg, a koriste ga vinarije za sumporenje
vina i bacva, jer se sumporenje vina moze precizno odrediti.
O sumporasta kiselina (H2SO3) - sumporni dioksid se rastvara u vodi i prelazi u sumporastu kiselinu. Sumporasta kiselina se
najcesce priprema u koncentraciji 5 do 6 %. Ona se proizvodi industrijski. Dodavanje i doziranje sumporaste kiseline u
most ili vino treba provoditi prema uputama proizvodaca.
O kalij metabisulfit - vinobran (K2S2O5) - Zbog jednostavne pripreme i doziranja, najvise se koristi za sumporenje mosta i
vina. Vinobran sadrzi cca. 55% sumpornog dioksida.

U praksi se racuna da 10 grama kalijevog metabisulfita u vinu oslobada 5 grama sumpornog dioksida koji ce djelovati
baktericidno tim jace ako vino ili most sadrzi vise ukupnih kiselina izrazeni kao vinska.

Da bi djelovanje sumpornog dioksida teklo sukcesivno, prakticira se odredenoj kolicini vinobrana dodati limunske kiseline u
omjeru 2:1. Vinobran i limunsku kiselinu stavimo u platnenu vrecicu i umoci se u vino, a zatim ostavi na spagi da visi iznad nivoa
vina. Djelovanjem limunske kiseline vinobran postepeno oslobada sumporni dioksid. Postupak uranjanja vinobrana i limunske
kiseline ponavljamo svakih 15 dana. Ovim postupkom izbjegavamo suvisno sumporenje vina, je sumporni dioksid u obliku magle
stiti povrsinu vina od oksidacije i sprecava aerobne (zracne) bakterije u bolesti i mane vina. Suvisna sumporenja u toku njege vina,
posebno ako moramo sumporiti vina zbog neke bolesti ili mane, mozemo smanjiti na najnuzniju mjeru ako sumporimo most prije
nastupa alkoholnog vrenja. Tim postupkom unaprijed eliminiramo svu patogenu mikrofloru i stetne enzime.

Naucno je dokazano da dodanih 500 mg vinobrana u litru mosta tijeku samo 9 sati, isti pada na 45 miligrama, jer se suvisak
sumpornog dioksida veze na secere i acetaldehid.

Mnogi vinogradari neopravdano okrivljuju vinobran, da on dovodi do nepozeljnih mirisa po gnjilim jajima. Medutim ne smijemo
zaboraviti da ostaci elementarnog sumpora, kojeg smo koristili protiv pepelnice (oidiuma) dospijeva u most putem grozda, pa ostaci
sumpora reduciraju na sumporovodik koji podsjeca na pokvarena jaja.

Provodenjem talozenja - rasluzivanja mosta primjenom vinobrana prije nego pocne vrenje, mi uklanjamo: ostatke sumpora,
galice i ostalih pesticida, a to je osnovni preduvjet da se proizvede zdravo i kvalitetno vino. Praksu talozenja mosta primjenom
vinobrana i sumporaste kiseline, te selekcioniranog vinskog kvasca prihvatili su skoro svi nasi vinogradari.
Vinski cvijet
Gotovo nema vinara koji ne pozna bolest, vinski cvijet, jer je to jedna od najrasirenijih bolesti vina. Uzrocnik bolesti vinskog
cvijeta su gljivice iz roda Kandida, odnosno vrsta Kandida mikoderma, cesti naziv i Mikoderma vini. Uvjeti za razvoj vinskog cvijeta
je prisustvo kisika, dakle najvise se razvija u polupraznim bacvama, ako se vino redovito ne dolijeva. Vina do 10% alkohola vise su
sklona vinskom cvijetu, dok vina ciji sadrzaj alkohola prelazi 11% su otpornija na gljivice vinskog cvijeta. Optimalna temperatura za
razvoj vinskog cvijeta je 20 - 25°C, iako se moze razvijati i na temperaturi od 15°C. Vinski cvijet se teze suzbija nego octikavost, jer
gljivice vinskog cvijeta, naro-cito neki sojevi podnose znatno vece doze sumpornog dioksida.

Stetnost gljivica vinskog cvijeta sastoji se u tome sto one postepeno razgraduju alkohol na ugljicni dioksid i vodu, a alkohol
gljivici vinskog cvijeta sluzi kao bioloska energija za razmnozavanje. Kao meduprodukt oksidacije alkohola i ugljicnog dioksida
stvara se manja kolicina acetaldehida i octene kiseline, pa se na taj nacin povisuje sadrzaj hlapive kiseline vina.

Neki vinarski strucnjaci tvrde da gljivica vinskog cvijeta razgraduje "glicerin" kao i aromaticne-buketne tvari vina. Vinski cvijet se
cesto razvija paralelno sa octenim bakterijama, pa se proces kvarenja vina ubrzava.

ijecenje: Zastita od vinskog cvijeta postize se redovitim nadolijevanjem vina, sumporenjem vina ili praznog prostora nad
vinom u bacvi. Cistoci podruma i bacva treba posvetiti punu paznju. Vino iz bacve tociti preko pipe, a izbjegavati koristenje gumenih
ili plasticnih cijevi, jer cestim otvaranjem bacva omogucujemo prenosenje gljivica vinskog cvijeta. Ako vec koristimo "slauh" za
vadenje vina, nakon svake upotrebe treba ga dobro isprati mlakom vodom i ocjediti. Cim primijetimo da na povrsini vina pliva vinski
cvijet, mozemo nadolijevanjem zdravog vina izbaciti preko gornjeg otvora bacve gljivice vinskog cvijeta, ili ako to nije moguce onda
oprezno pretociti vino preko pipe u cistu zasumporenu bacvu. Po mogucnosti kupazirati (sljubljivati, mijesati) slabije alkoholizirano
vino sa jacim vinom, ali istog godista. Vina napadnuta gljivicama vinskog cvijeta treba jace sumporiti, jer su gljivice vinskog cvijeta
vrlo otporne na djelovanje sumpornog dioksida. Treba koristiti najmanje 15 g vinobrana ili najmanje 100 ml sumporaste kiseline na
svakih 100 l vina. Vina koja sadrze preko 12% alkohola ne podlijezu vinskom cvijetu.

Kod vecine bolesti vina, bilo octenog vrenja, zavrelice ili vinskog cvijeta razvija se ugljicni dioksid, koji podize talog, uz pojavu
mucenja vina.

Za odrzavanje sto bolje cistoce bacve, kao i za odvijanje diskretnih oksidacijskih procesa u toku dozrijevanja vina, pozeljno je
da je unutrasnjost bacve, odnosno njene duzice budu oslobodene "vinskog kamena - srijezi". Nakon svakog pretoka vina, potrebno
je temeljito odstraniti vinski kamen, vrelom otopinom sode. Vinski kamen treba odstraniti iz bacve iz vise razloga. Bacva koja je
oblozena plastem vinskog kamena tesko se odrzava cistom, na hrapavoj povrsini nalazi se puno patogenih bakterija i gljivica
uzrocnika bolesti vina, i zatvorene su dragocjene pore na dugama preko kojih se odvija oksidacija alkohola i kiselina te na taj nacin
ne moze doci do punog izrazaja aroma i buke vina.
ctikavost
Vec u tijeku tihog vrenja, moramo redovito nadolijevati bacve, jer vecina patogenih bakterija i gljivica koje uzrokuju bolesti vina
su aerobne tj. razvijaju se uz pristup zracnog kisika.

Najvise glavobolje vinarima zadaje bolest "octikavost". Octene bakterije razgraduju najvazniji sastojak vina alkohol u octenu
kiselinu i CO2. Optimalna temperatura za razvoj octenih bakterija je oko 30°C. Octene bakterije se uglavnom razvijaju na povrsini
vina, gdje stvaraju pokozicu, koja moze biti tanja ili deblja, bjelkasto sive boje do svjetlo zuckaste. Zbog prisutnosti octenih bakterija
dolazi do mucenja vina. Vina sa niskim sadrzajem alkohola do 10% vise su podlozna djelovanju octenih bakterija.

Treba znati da "divlji" kvasci prilikom spontanog vrenja, ako se most ne sumpori razvijaju cesto i preko 0,8 g/l octene kiseline,
pa dolazi do zaustavljanja alkoholnog vrenja pa mostevi cesto zbog toga ostaju neprevreli. Povisen sadrzaj octene kiseline, koju
cesto nazivamo "hlapivom" ako prelazi 1,2 g/l prema postojecem Zakonu o vinu smatra se bolesnim, te se zabranjuje promet i
potrosnja takovog vina. Zato preporucujemo vinarima povremeno kontrolirati zdravstveno stanje vina na sadrzaj hlapive odnosno
octene kiseline, radi pravovremenog sprecavanja odnosno lijecenja.

ijecenje: Most prije nastupa alkoholnog vrenja sumporiti da se sprijeci djelovanje "divljih" kvasaca kao i octenih bakterija koje
dolaze sa necistim grozdem. Da ne govorimo koliko je pogresan postupak ostaviti muljano grozde u otvorenim bednjevima ili
bacvama da spontano vrije i do 15 dana izlozeno zraku i visokim temperaturama. Na taj nacin unosimo u buduce vino mnostvo
octenih i mlijecnih bakterija pa cim prestane burno vrenje, a time stvaranje ugljicnog dioksida prazan prostor nad bacvom ispunjen je
zrakom - kisikom koji potpomaze razvoj octenih bakterija.

Redovito nadolijevanje bacava i sumporenje vina, jedina je sigurna zastita od octikavosti.

Obicaj cuvanje praznih bacava na taj nacin da se u njoj ostavi dvadesetak litara vina i zasumpori, posve je pogresno (te nikako
ne mozemo shvatiti da se je u praksi toliko uvrijezilo). Time smo stvorili idealno rasadiste octenih bakterija, koje preostalo vino
oksidiraju u ocat, te se bacva uoctikavi, a preko nje i zdravo vino.

Jedini ispravan postupak je da nakon sto vino istocimo, bacvu operemo prvo hladnom vodom, a zatim vrelom otopinom
kuhinjske sode, pa opet hladnom vodom, a zatim osusimo i suhu sumporimo sumpornim trakama. Na volumen bacve od 300 l
zapalimo jednu traku sumpora. Za pranje bacava koristimo 5%-tnu otopinu kristalne sode tj. na svakih 20 l kipuce vode rastopimo 1
kg sode, a bacvu valjamo tako dugo dok se voda u bacvi ne ohladi. Dok se jos octene bakterije nisu previse razvile dovoljno je na
svakih 100 l vina dodati 10-15 g vinobrana (kalium metabisulfita) ili 100 ml sumporaste kiseline. Suvremene vinarije sprjecavaju
razvoj octenih bakterija EKA FÌLTRACÌJOM ili provode postupak pasterizacije.

Toplinski postupak sprecavanja octikavosti vina dobio je naziv "pasterizacija" po dr. Luj Pasteru, koji je otkrio octene bakterije u
vinu i postupak pasterizacije.

Vino u kojem je hlapiva - octena kiselina preko Zakonom dozvoljene granice 1,2 g/l, jedino se moze koristiti za proizvodnju
vinskog octa ili rakije (destiliranjem), uz prethodno oduzimanje nekoliko postotaka hlapive kiseline pomocu kalcijevog karbonata
precipitata. Za postupak oduzimanje octene kiseline pomocu kalcijevog karbonata, znaju mnogi vinari, ali time se ne postize nista,
jer nazalost kalcijev karbonat prvo veze vinsku kiselinu, limunsku, a tek na kraju octenu pa vina postaju bljutava, te se ponovo mora
dodavati vinska kiselina. Postotak octene kiseline u vinu moze se smanjiti i tkz. kupaziranje (sljubljivanje) sa zdravim kvalitetnim
vinima, ali je bolje poduzeti pravovremeno sve mjere da do octikavosti vina ne dode.
avreIica i manito vrenje
Bolesti vina su uvjetovanje radom bakterija mlijecno kiselog vrenja. Za njihov razvoj nije neophodno prisutnost kisika iz zraka.
Bakterije mlijecno kiselog vrenja ostatke neprevrelog secera pretvaraju u mlijecnu i octenu kiselinu. Zavrelici su podlozna vina koja
uz neprevreli secer sadrze vrlo malo kiseline tzv. visokog pH. Dok u vinima sa vrijednoscu ispod pH 3,5 rijetko se razvijaju mlijecne
bakterije. Njihovom razmnozavanju pogoduje visoka temperatura. Optimalna temperatura za razvoj mlijecno kiselih bakterija je
izmedu 30 i 35°C.

Vina koja sadrze vise tanina, te veci postotak alkohola, manje su sklona zavrelici. Oboljela vina sume i siste uz pojavu
mjehurica ugljicnog dioksida, te poprimaju okus na kupusni rasol. Ako se uzrocniku zavrelice tj. mlijecno kiselim bakterijama pridruzi
Bakterium manitopeum, onda ce preostali vocni secer (fruktoza) preci u alkohol manit, odakle i potjece naziv "manitno vrenje".
Takovo vino ce imati neprijatan sladunjav okus. U Dalmaciji je takova bolest poznata pod nazivom "slatki maravan". Treba naglasiti
da se manitno vrenje moze pojaviti prilikom vrenja mosta, ako su temperature vrenja preko 30°C, a most nismo prethodno
sumporili.

ijecenje: U pocetku temperatura mosta prilikom vrenja ne smije prelaziti 20°C za bijela vina i 22°C za crna vina.
Pravovremenim sumporenje i talozenjem mosta sprecavamo pojavu ovih bolesti.

Ako dode do zastoja vrenja mosta iz bilo kojih razloga treba uzorak mosta odnijeti u vinski laboratorij. Samo ako hlapiva
(octena) kiselina u mostu ili mladom ne dovrelom vinu ne prelazi 0,8 g/l tada mozemo pokrenuti naknadno vrenje ili refermentaciju,
dodavanjem selekcioniranih vinskih kvasaca kao sto je Vrelko, Uvapherm ili tekuci kvasac koji proizvodi Zavod za vinarstvo,
Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ako se bolest vec pojavi u vinu treba pravovremeno intervenirati sumporenjem, a po potrebi i dodatkom vinske kiseline i tanina.
Po zavrsetku "glavnog vrenja" vino treba pretociti sa taloga nakon 6 do 8 tjedana kako ne bi doslo do "autolize kvasca" tj. njegovog
raspadanja, a time povoljnih uvjeta za razvoj mlijecnih bakterija. Naime autolizom kvasca oslobadaju se aminokiseline i vitamini koji
sluze kao hranjiva podloga za razvoj mlijecnih bakterija. Prema tome opravdanja za drzanje vina na talogu NEMA.
SIuzavost vina
Sluzava vina su gusta poput ulja a prelijevanjem iz case u casu razvlace se. Sluzavost uzrokuju mikroorganizmi kao i sve
druge bolesti, ovdje uz bakterije Bacillus viscosus vini i dr., i kvasci roda Pichia i Hansenula. Nedovoljna kolicina tanina, kiselina u
vinu i ostatak neprevrelog secera poticu ovu bolest.

ijecenje: Ova se bolest lako lijeci i to bez posljedica za vino, pretakanjem pomocu pumpe. Ìzlazenje vina iz pumpe usmjerimo
prema stjenci bacve kako bi prstalo, uz prethodno sumporenje s 20 - 30 g/hl vinobrana ili sumporaste kiseline prema uputi
proizvodaca. Ako je vino ostalo slatkasto, neprevrelo, a octena kiselina ne prelazi 0,8 g/l mora se provesti naknadno vrenje
uporabom selekcioniranih vinskih kvasaca.

NAPOMENA: Kako je svako vino slucaj za sebe preporuca se uzorak vina (1 litra) dostaviti na analizu u najblizi vinarski
laboratorij te na osnovu provedene analize i dobivene preporuke izvrsiti potrebito lijecenje.
ksidacija
ksidacija je proces koji je od veIikog znacenja za sve zivuce organizme. Sturo receno, to je kemijska reakcija sto se
zbiva kad neko organsko tijeIo upija kisik. Govori li se o oksidiranome vinu, obicno se misli na stetno djelovanje zraka na njega, i
to u bacvi, boci pa i casi. Oksidacija se medutim moze dogoditi i u okolnostima gdje je potpuno sprijecen dodir sa zrakom, konkretno
i kad molekule nekog tkiva otpuste prethodno kemijski vezane atome kisika i kad ti atomi kisika dodu u dodir s odgovarajucim
reakcijskim partnerima.

Pod utjecajem kisika alkohol oksidira u acetaldehid. Za acetaldehid tipicni su miris na zagrizenu i neko vrijeme ostavljenu
jabuku te na vec pomalo nagnjilo voce koje pada sa stabla. Nacete boce pokazuju ponekad takav miris vec nekoliko sati nakon
odcepljenja. Ta se mana rjede javlja kod vina koja su se prikladno radala i dozrijevala u dobro odrzavanim drvenim bacvama.
Acetaldehid inace nastaje i u ljudskom organizmu, kao popratni proizvod pri razgradnji alkohola. On je jedna od supstanci koje su
odgovorne za snenost i mamurnost. Kod vina postoje i tezi oblici oksidativne razgradnje. Zamjecuju se kad na scenu stupe octene
bakterije koje acetaldehid oksidiraju do octene kiseline. Znameniti Louis Pasteur prvi je spoznao koliko jaki utjecaj moze imati zrak,
odnosno kisik, na razlicite oblike degradacije vina, a i organizama. Stoljecima se kao zastitnik od oksidacije za most i za vino koristi
sumpor.

Danas se na fenomen oksidacije u enologiji gleda vec i ponesto drukcije nego sto je to bilo prije. U proizvodnji vina cak se ide
namjerno na ciljanu, dakako strogo kontroliranu oksidaciju, kako bi se postigli bolji rezultati. Moderan nacin proizvodnje bijelih vina
nerijetko predvida vec vrlo ranu oksidaciju, dakle namjernu oksidaciju mostova. Oksidirani slabije stabilni fenolni spojevi, zuckasto-
smedkasti flavonoidi izdvajaju se i padaju, i mogu se eliminirati pri talozenju, sto omogucuje kasnije miran i neremeceni tijek
dozrijevanja vina. Poprilican oksidacijski potencijal i izvor moguceg kasnijeg jaceg obojenja vina tako se uklanjaju vec na pocetku.
Oksidacijom mostova nastaju i neke vocne arome koje su i pozeljne, osobito kod nekih vina od chardonnaya.

Kisik je do odredene mjere nuzan vinu, da bi se ono ljepse razvijalo, a posebice kod crnjaka bitan je za bolje zaobljenje. Zato
se u proizvodnji i pazi da vina imaju, vec prema svojim potrebama, dovoljno kisika. Tu se umjesto izraza oksidacija koristi izraz
oksigenacija. U proizvodnji crnih vina pokusi s tzv. mikrooksigenacijom mladih vina pokazali su kako stanovita pazljivo dozirana
kolicina kisika u ranoj fazi zivota vina smanjuje u kasnijem zivotnom razdoblju vina osjetljivost kapljice na oksidaciju.
Mikrooksigenacija se odvija spontano kroz drvo duzice bacve ali to je i postupak u kojemu se sicusan sadrzaj kisika ubrizgava u
posudu u kojoj se nalazi mlado vino, jos na kvascima. To pomaze boljem zaobljenju tanina i dozrijevanju vina, te razvitku vina na
tzv. finom talogu od kvasaca bez straha da se kapljici dogode nepozeljne promjene reduktivne prirode. Mikrooksigenacija pokazuje
osobito povoljan rezultat kod vina koja su bogata taninom, primjerice cabernet sauvignon i tannat.

Oksidacija spada medu istinske probleme. Oksidacija je na djelu kad je vino izlozeno zraku i kad apsorbira kisik, a kao mana
manifestira se nepozeljnim promjenama boje, mirisa i okusa te stetom na strukturi napitka, dakle opcenito na kakvoci vina.

Pri dozrijevanju vina postoje dvije suprotnosti - reduktivna i oksidativna metoda. Reduktivna je ona u inoks-posudama.
Medutim, usput valja kazati i to kako se u novije vrijeme vec gleda da i vino koje se cuva u cisternama od nehrdajuceg celika dobije
nesto zraka, kako bi se bolje zaokruzilo, postalo punije, kremoznije, te kako bi ga se, koristeci se nazocnoscu kvasaca u finom
talogu, proizvelo uz sto manje uporabe sumpora. Naime vec se i vina u cisternama drze na finom talogu i posebnim napravama
dodaje im se svako toliko odredena doza kisika te se fini talog mijesa s vinom, najcesce propelerom na spravi sto se prikljuci na
najdonju cijev cisterne i svako toliko pusti se u pogon na pola minute do minutu. Kod vinara koji sebi ne mogu priustiti tu spravu,
mijesanje se obavlja dugackim drvenim stapom sto seze do dna cisterne a kako se posuda za taj primitivan postupak mora otvoriti,
zrak i spontano ude u nju.

Oksidativna metoda dakako pretpostavlja fermentaciju mosta i dozrijevanje vina u drvenom sudu, naime kapljica koja je u bacvi
kroz drvene duzice u stanovitom je kontaktu sa zrakom odnosno kisikom. Nekad prije dok znanost i tehnika nisu bile toliko razvijene
kao sada, vinogradari i vinari ostavljali bi, intuitivno i po iskustvu, crna vina bogata taninom da vrlo dugo, i po nekoliko godina,
odlezavaju u bacvi da se zaoble. Posebice su po tome bili znani spanjolski vinari, i to oni iz regije Rioja, koji su crna vina drzali u
vecim drvenim bacvama cak i po sedam i osam godina. Kroz to vrijeme pod utjecajem kisika tanini su omeksali, ali, iako se vino nije
pokvarilo, ipak po suvremenim shvacanjima ono nije nakon toliko vremena u bacvi vise bilo tako privlacno oku i nosu, naime boja i
miris vina izgubili su na zivosti. Granatna boja dobila bi vec narancaste tonove, a i u mirisu se znatno osjetila aroma korice od
narance.

Danas se za redovna crna vina ne ide vise na tako dugo dozrijevanje u drvu, radije se stvar rjesava stavljanjem vina na
dozrijevanje u male bacvice barrique gdje je s obzirom da manju kolicinu vina bolji dodir sa zrakom nego u velikoj bacvi, zatim na
cesca pretakanja i na, po potrebi, eventualno kontrolirano ubrizgavanje kisika. Postoje medutim neki tipovi vina koji su stjecajem
prilika nastali u neka prijasnja vremena i kad kojih je oksidiranost vrlo izrazena a ta su vina kao tip dobro prihvacena i dan-danas.
Kako ih bitno karakterizira i determinira oksidiranost do odredene mjere, kod njih se namjerno provodi oksidacija. Pogadate: to su
npr. sherry, porto, marsala, madera itd.

Oksidacija se moze dogoditi u svakom trenutku proizvodnje vina, od mosta do dozrijevanja i odlezavanja vina u butelji. Kako bi
se izbjegla, dok je vino u cisterni ili u bacvi razina zastitnog sumpora stalno se kontrolira i sumpor se dodaje po potrebi. Cuva li se
boca neprikladno, npr. na svjetlu i, pogotovu, na toplini, pluteni se cep susi i dopusta ulazak zraka u butelju te tako vino postupno
degradira. Oksidirano vino nema vocnosti i svjezine, ima ravan ton, djeluje umorno. Bijela vina jace pozute i postaju pomalo
smedkasta, a kod laganijih vina vrlo je izrazen tzv. sherry-ton. Crna vina zbog veceg fenolnog bogatstva otpornija su na napad , no
ako i ona upiju prevec kisika postaju umorno narancasto-smedkasta, gube fine arome, razvijaju miris staje, postaju grubljima i kao
da jace suse jezik i nepce.
!riprema bentonita za bistrenje vina
Bentonit je vrsta gline. Dozacija je od 40 - 100 g na 100 l vina. To naravno ovisi o mutnoci, vrsti vina, i naboju cestica te je
tesko odmah pogoditi, ovo je nekakva srednja vrijednost. Naravno, uvijek se moze ponoviti jos jedanput s nesto jacom dozom ili
dodati neko drugo bistrilo.

Bentonit moramo prvo otopiti. Otopimo u omjeru 1:10 u vodi ili vinu. Ako je finije vino preporucam ipak otopiti u vinu ili bar
mjesavini vina i vode. Tako otopljeno treba ostaviti da bubri jedno 12 sati (preko noci) i povremeno mijesati prije nego se ulije u
bacvu.

Ako imamo bacvu od 500 l vina i recimo odlucimo dodati 100 g /100 l vina trebamo 500 g bentonita i jedno 5 litara vode (ili 5
litara vode i vina pomijesanog). To otopimo i promijesamo u posudi, kanti i pustimo 12 sati da bubri. Promijesamo svakako prije
ulijevanja u bacvu, pa i u njoj nakon ulijevanja, ako je moguce. Ostavimo na miru tjedan, dva. Obicno je vrijeme bistrenja od 7-15
dana, ali to ovisi o dosta stvari i potrebno je povremeno pratiti da li ima efekta i nakon toga razdoblja eventualno ponoviti, ako je
potrebno.
Miris vina na sumporovodik H2S (miris na pokvarena jaja)
Miris na sumoprovodik (H2S) mana je koja se cesce pojavIjuje u mIadih vina - vino zaudara na pokvarena jaja, sIabijeg
iIi jaceg intenziteta.

Sumporovodik je posljedica nepravilnog sumporenja posuda - bacava ili praznog prostora iznad vina u posudi, sumpornim
vrpcama koje nepravilno izgaraju pa elementarni sumpor kapa. Dogada se to, ako se grozde neposredno prije berbe tretira
sumpornim preparatima, i tako dolazi u most. Miris se moze pojaviti i u mladog vina koje duze lezi na talogu.

U svim navedenim slucajevima u tijeku alkoholnog vrenja elementarni se sumpor reducira u sumporovodik. Prema nekim
strucnjacima i kvasci imaju sposobnost redukcije sulfata i sumpornog dioksida u sumporovodik.

ijecenje: Pojavi li se slabije izrazena mana, bit ce dovoljno pretociti vino uz jaci pristup zraka. Ako je miris jaceg intenziteta,
uklanjamo ga sumporenjem sumporastom kiselinom prema uputi proizvodaca ili kalijevim metabisulfitom (vinobranom) u kolicini 10-
20 g/hl u trajanju od 5 dana. Za to vrijeme nastane oksidoredukcija s sumpornim dioksidom (SO2), a rezultat je elementarni sumpor:
2H2S + S2 -> 3S + 2H2

Elementarni sumpor talozi se na dnu bacve. Da se sumporovodik nebi stvorio opet razlaganjem tako istalozenog elementarnog
sumpora, vino moramo pretociti. Sumporovodik je neugodnog mirisa, no prilicno se lako uklanja iz vina dok je u vinu u slobodnom
stanju. Ali ne uklonimo li ga odmah cim ga otkrijemo, sumporovodik se veze s alkoholom i stvara spoj merkaptan neugodna mirisa,
koji se vrlo tesko uklanja iz vina.


H2S. Ako ga ne rijesi zracni pretok, nabaviti kupzit ili antibekser i drzati se uputstava prilikom dodavanja u vino. Mada, stvar je
da vam se to ne smije desiti.
Pisano je vec opsirno o ovoj problematici, o pretoku, bakrenom situ, refermentaciji, talozenjem boecksinom, kupzitom i bakrenim
sulfatom.
$&MPOROVODIK:
Vino ima neprijatan, ruzni miris, neugodan po trulim jajima. Razlikujemo :
O klasicni H2S ÷ sumporovodik, trula jaja, merkaptan
O kvasni H2S ÷ uzrokuju raspadnuti kvasci
O aroma H2S ÷ poseban miris na plijesni, starost, uzrokuju mnogi negativni uzrocnici

Iasicni sumporovodik:
O &zrokuje: prisutnost plina H2S u vinu
O Pospjesuje: prisutnost sumpora (ostaci od prskanja, sumporenja posuda, grozda ili mosta), nebistren most, prisutnost
kvasaca koji razvijaju vise H2S, razgradnja aminokiselina.
O Promijene: redukcija sumpora u H2S
O Raspoznavanje: karakteristican miris i okus po trulim jajima, ako se pravovremeno ne uklanja nastaje merkaptan kojeg je
teze ukloniti.
O $prjecavanje: samobistrenje ÷ rasluzivanje mosta, dodavanje selekcioniranih kvasaca, pravilno sumporenje,
pravovremeni prvi pretok, redovita kontrola
O Odstranjivanje: otvoreni pretok
1. manju pojavu odstranjujemo pretokom preko bakrenog sita ili lijevka sa pravilnim sumporenjem
2. jaku pojavu odstranjujemo sa bakrenim sulfatom (CuSO4) do 2 g/hl
3. u slucaju merkaptan i dietil disulfida sa refermentacijom (ponovnim vrenjem)
4. kada sa otvorenim pretokom nismo uspjeli odstraniti sumporovodik mozemo se posluziti sa Böcksin-om (silikatni minerali)
ili Kupzit-om (bakreni citrat organskog porijekla u kombinaciji sa najkvalitetnijim bentonitom)

emijski prikazano odstranjivanje H2S izgIeda ovako:
O Zracenje: 2H2S + O2 → 2H2O + 2S
O Sumporenje: 2H2S + SO2 → 2H2O + 3 S
O Bakreni sulfat: H2S + CuSO4 x 5H2O → H2SO4 + CuS + 5H2O
O Miris vina po drvu (na bacvu)
Stavimo Ii vino u novu neovinjenu bacvu, vino dobije opor okus po drvu od tanina i drugih tvari sto se ekstrahiraju iz
drva. Isto tako okus i miris po bacvi dobije vino od starih i sIabo ociscenih bacava.

ijecenje: Tu manu treba sprijeciti ovinjavanjem novih bacava i Iijecenjem starih. ijecenje vina s okusom na drvo iIi
bacvu obavIja se uporabom zeIatine i bentonita. Uzorak takovog vina treba dostaviti u Iaboratorij, gdje ce se obaviti pokus
ciscenja i dobiti savjet.
Miris vina na pIijesan
Ako vino dospije u pljesnivu bacvu, ono ce poprimiti okus i miris po plijesni. Miris po plijesni moze poprimiti vino, koje
je preradivano od grozda koje je bilo napadnuto sivom plijesni-Botritisom.

Nakon sto se vino iz bacve istoci, bacva se mora oprati prvo hladnom, a zatim vrelom otopinom kuhinjske sode 3 do
5% , iznimno ako je plijesan duboko zasla u drvo, trebat ce bacve prati koncentriranom sumpornom kiselinom i
hipermarganom. Nakon ispiranja bacve hladnom vodom, bacvu treba osusiti i suhu zasumporiti ( na volumen bacve od
300 lit 1 sumporna traka).

Potrebno je podrumske prostorije povremeno prozraciti kako bi se relativna vlaga zraka odrzala na 80 %, a najbolje
je ako je u podrumu provedena ventilacija.

ijecenje pIjesnivog vina: Potrebno je vino pretociti u zdravu i cistu bacvu, prethodno jako sumporenu. Zatim vino
sumporiti sa 10-15 grama Vinobrana ili sumporastom kiselinom ("Sumpovin") uz dodatak aktivnog ugljena K oznake GE.
Potrebnu kolicinu aktivnog ugljena treba laboratorijski utvrditi.

Pet do osam dana nakon sto smo dodali aktivni ugljen, pristupamo bistrenju vina sa zelatinom ili slicnim enoloskim
sredstvom, a doza se odreduje laboratorijski. Obicno se dodaje 3 do 5 grama zelatine na svakih 100 lit vina i 50 do 100
grama Bentonita (Pentagel). Zelatina se prije upotrebe mora otopiti u mlakoj vodi, a zatim u vinu. Bentonit (Pentagel) se
prije upotrebe treba staviti u hladnu vodu 24 do 36 sati na bubrenje, a zatim se razmuti u vinu i dodaje uz energicno
mijesanje. Nakon 10 do 14 dana vino se ponovno pretoci u ciste bacve.

Ako je miris po plijesni blaze izrazen dovoljno je dodati 300-500 ml maslinovog ulja uz prethodno sumporenje
Sumpovinom ili Vinobranom. Vino u bacvi treba nekoliko puta izmijesati te nakon par dana pretociti u cistu i zdravu bacvu.
Bakreni prijeIom
Nastaje odnosno pojavljuje se u odnjegovanim vinima koja sa nalaze u flasama. U reduktivnim uvjetima, bez kisika,
u tamnim prostorijama skladistenja redovito se pojavljuje. Medutim cim se takovo vino izlozi danjoj svjetlosti bakarni
prelom nestaje, ali se ponovno vraca.
rveni Iom
Opis ove mane je identican opisu bijelog loma, s tom razlikom da mucenje izaziva spoj bakra i fosfatne kiseline (a ne
zeljeza i fosfatne kiseline). Medutim, dok su kod zeljeza netopivi visi (feri), kod bakra su netopivi nizi (kupro) oksidacijski
oblici. Zato ce se vino s ovom manom (ostavljeno u bijeloj boci na suncu) na svjetlosti zamutiti, a u tami izbistriti.

Pojava ove mane svojstvena je vinima u kojima je (npr. nepravilnom i prekomjernom uporabom bakarnih i fosfatnih
fitofarmaceutskih sredstava) povecan sadrzaj bakra i fosfatne kiseline. Pravilnom zastitom nece se putem grozda u most i
vino unijeti ni bakar ni fosfati. Ako se greskom vinogradara ili vinara most ili vino tim tvarima (mehanicki) obogati, tada je
potrebito obaviti demetalizaciju.
Smedi Iom (posmedivanje)
Bijela vina s ovom manom postaju mutna, smeda i mrka, a crna zagasito ciglasta. Duzim stajanjem u takvim vinima
nastaje lagan talog. Okus i miris takvih vina podsjeca na oguljenu i na zraku ostavljenu jabuku.

Ovoj su mani sklona vina proizvedena iz pljesniva i natrula grozda, koja su vrela na tropu. U takvim vinima, s malo
kiselina, kisik iz zraka spaja se s polifenolima (tj. tvarima boje, tanina).

Prema tome, proizvodnja zdravog grozda prvi je uvjet da do ove mane ne dode. Ako su jeseni kisovite, a grozde
trulo, tada valja u trenutku preradbe provoditi jace sumporenje (Sumpovin, Vinobran). Bijela vina valja taloziti, a crna sto
prije skidati (otociti) s tropa (nakon 5-7 dana), bez pristupa zraka. Bolesna vina dakle treba bistriti (s taninom i zelatinom) i
jace sumporiti.
rni (pIavi) Iom
Umjesto svijetlo zute boje, vino poprimi crno-plavkasti lom. Do ove pojave dolazi kad se taninske materije vina
vezuju na prisutno zeljezo u vinu u obliku "feritanata". Da bi lakse razumjeli ovu
pojavu treba znati da zeljezo u vinu dolazi u dva kemijska oblika kao dvovaljano
ferozeljezo, koje je topivo u vinu i kao takovo ne izaziva promjene boje vina.
Medutim, onog casa kad dvovaljano ferozeljezo prijede u trovaljani oblik "feri"
koji je samo djelomicno topiv, pa on u obliku sitnih , cestica lebdi u vinu i stvara
spomenuti "crni lom" Mani crnog loma, podlijezu ona vina koja sadrze preko 10 mg/l
zeljeza, suvise tanina, a malo ukupne kiseline izrazene kao vinska. Visak zeljeza
preko 10 mg, dospijeva u most , odnosno vino putem zemlje, doticajem vina ili
mosta preko zeljeznih presa, muljaca, prilikom berbe u limenim posudama i sl.,
grozde koje je tretirano zelenom galicom. Posebno nasi podrumari ne vode racuna,
da zeljeznu plocicu koja se nalazi sa unutrasnje strane vrata bacve prethodno
izoliraju parafinom, neutralnim voskom, a najbolje bi bilo da je plocica od rosfraja
koja ne zahtjeva dodatnu izolaciju.
Napomena: Alati i pribor kojim manipuliramo prilikom berbe i prerade treba
izolirati odgovarajucim bojama ili uljima, kako kiseline mosta odnosno vina ne bi
otapale zeljezo.
Sivi Iom
Kada je u bijelim vinima povecan sadrzaj zeljeza i fosfornih spojeva, vina na zraku postaju mlijecnosiva ili
pepeljastobjelicasta, odnosno zamucenja uzrokuje nastanak ferifosfata (spajanje cestica zeljeza i fosforne kiseline) koje
se nalaze u vinu. Feri oblici zeljeza su netopivi, a pod utjecajem svijetlosti prijedu u Fero topivi oblik. Vino s ovom manom,
ostavljeno u bijeloj boci na suncu brzo izbistri. Dobro je znati da se ponekad bijelim lomom naziva i zamucenje sto ga
izaziva grusanje termolabilnih bjelancevina djelovanjem niskih ili povisenih temperatura.

Mana se otklanja dodatkom limunske kiseline cime se netopivi (feri) oblici zeljeza prevode u topive (fero) spojeve. Da
bi se sprijecila pojava ove mane valja sprijeciti svaki oblik obogacivanja vina sa zeljezom, ali ako je taj sadrzaj povecan (i
iznosi vise od 0,5 g/l kod bijelih, ili 2 g/l kod crnih vina) tada se preporucuje provesti demetaliziranje (postupkom sto se
naziva plavo bistrenje). Plavo bistrenje se moze provesti uz prisustvo ovlastenog strucnjaka Zavoda za vinarstvo.
BijeIi Iom
Javlja se vise kod bijelih vina visoko kvalitetnih sorata, a nastaje postepenom koagulacijom tj. grusanjem
bjelancevinastih tvari vina, u obliku maglicastog mucenja vina. U crnih vina je to rjeda pojava, jer se visak bjelancevinastih
tvari talozi sa taninom. Bjelancevinaste tvari su termolabilne sto znaci da kod naglih promjena temperatura vina dolazi do
grusanja i talozenja. Do iste pojave dolazi i prilikom pretoka vina (ako kupaziramo - mijesamo vina razlicitih jakosti), te se
time remeti odnos bjelancevinastih tvari i alkohola, pa dolazi do grusanja i zamucivanja.

Bijelom lomu podlijezu vina koja sadrze termolabilne bjelancevine, a cuvaju su u neprikladnim podrumskim
prostorima (s naglim temperaturnim promjenama). Takova vina treba bistriti (stabilizirati) s Bentonitom (Pentagelom) i
drugim enoloskim preparatima koje nalazimo u fitoapotekama i ljekarnama. Vina koja sadrze dovoljno kiseline, manje su
sklona spomenutim lomovima.

VÌNO Ì STARENJE

VIN I STARENJE
&vod
Mozda ste jednom imali priliku kusati jedno od velikih svjetskih vina u njegovoj punoj zrelosti. Ako jeste, onda je to iskustvo
koje cete pamtiti godinama. Zrela vina iz izvrsnih godista su "materijalizirana proslost¨ te pruzaju neponovljiv uvid u davna ljeta i
berbe.

Vecina vina nije "dizajnirana" za starenje
U stvarnosti, samo se mali djelic, nekih 5 %, svjetskih vina uistinu poboljsava nakon par godina provedenih u podrumu. Jos je
manje onih koja se poboljsavaju nakon 10 godina i vise. Vecina vina, i crvenih i bijelih, nemaju ono sto je potrebno da se kroz
vrijeme poboljsavaju, no to ne znaci da ne mogu ponuditi vrijednost. Naprotiv, izvrsna su za svakodnevnu potrosnju.

Nagrada dozrijevanja: bouqet i tekstura
Obiljezja kvalitetno odzrelog vina su bouqet i tekstura. Vocne arome i okusi mladog vina dolaze pretezno iz grozda. Kako vino
dozrijeva, ovi primarno vocni okusi polako evoluiraju, dobivajuci tamne, zemljane i koznate note zvane "bouqet boce¨ ili jednostavno
"bouqet¨.

Kroz vrijeme, tekstura vina takoder evoluira. Vino postaje mekse i svilenkastije u ustima. To se dogada kada se cvrsti i grubi
tanini iz vina izluce u obliku taloga ili sedimenta.

ad je vino "zreIo"?
Vino na svojem vrhuncu jos uvijek zadrzava mladenacke vocne okuse, ali ima i suptilnije, kompleksnije arome i okuse
zrelosti.Tekstura zrelog vina cini se meksom, a vino je delikatno i usredotoceno. Ì "zavrsetak¨ vina, kod degustacije, cini se duzim.

Konacno, preostale vocne arome "izblijede¨ a vino "opada¨ uz promjenu boje u ljubicasto-smedu. Kiselost i tanini dominiraju a
vino se moze opisati kao "istroseno¨, prestaro ili mrtvo.

dredivanje samog vrhunca
Jedna od odgovornosti profesionalnog "kusaca¨ vina ÷ someliera je procjena duljine vremenskog perioda potrebnog da neko
vino razvije "bouqet boce¨, odnosno koliko dugo ce se neko vino poboljsavati.

Ove procjene baziraju se na iskustvu zbog toga sto se trenutak kada je vino najbolje za potrositi moze odrediti jedino
pogadanjem.

Jedno od nepisanih pravila je da ce zrelo vino ostati na vrhuncu toliko vremena koliko mu je bilo potrebno da taj vrhunac
postigne. Na primjer, ako mu je bilo potrebno 5 do 10 godina do vrhunca, ostat ce na njemu slijedecih 5 do 10 godina.

sobni ukus
Konacno, osobni ukus, koji je beskonacno razlicit, kljuc je odredivanja trenutka kada je vino najbolje. Neki vole vocnu svjezinu
mladih vina, dok drugi preferiraju tamnija i kompleksnija starija vina.

U kojem trenutku evolucijske krivulje vi volite popiti svoja vina to je pitanje na koje samo vi mozete odgovoriti, na osnovu
vlastitog iskustva.

U tekstu koji slijedi pokusat cemo detaljnije obraditi ovu temu, faktore koji odreduju smjer, zavrsetak i krajnji rezultat procesa
starenja i dozrijevanja vina te dati nekoliko "terenskih primjera¨ nekih od najvecih svjetskih vinarija.
Kemijske smjernice koje odreduju koje vino treba cuvati
Zasto se neka vina trebaju konzumirati svega par mjeseci nakon buteljiranja jer s vremenom opadaju, dok druga nisu za pice
dok su mlada a s vremenom se poboljsavaju?

Odgovor je slijedeci: svako vino sadrzi svoju specificnu kolicinu kiselina i secera, minerala i pigmenta, fenola i tanina koji
odreduju kakav ce okus imati vino dok je mlado te kako ce evoluirati kroz vrijeme.

Ali sto su ti okusi i arome, ti sastojci koji vinu daju karakter?

Kiseline i seceri su glavni elementi fermentacije. Oni su hranjive tvari iz kojih nastaju alkohol i glicerin. Vino apsorbira minerale i
pigmentne tvari iz zraka, tla, sunceve svijetlosti, vlage ÷ ukratko iz onog sto francuzi nazivaju TERROÌR ÷ i ti elementi daju vinu
boju. Fenoli daju vinu aromu. Tanini su prirodni konzervansi koji se kroz vrijeme taloze na dno boce.

Kemijske razlike u pogledu potreba za starenjem i dozrijevanjem izmedu bijelih i crnih vina.

Glavni prirodni konzervansi u crvenom vinu su polifenoli. Tijekom starenja vina u boci oni reagiraju sa pigmentima i kiselinama
te stvaraju nove spojeve. Neki od tih spojeva ostaju absorbirani u vinu "podizuci¨ njegov okus, dok se ostali taloze na dnu boce u
obliku taloga ili sedimenta. Ovaj proces rezultira destrukcijom pigmenta te crveno vino finalno gubi boju. Starenjem vina tanini gube
gorcinu, aromatske kvalitete fenola se unaprijeduju, a kiseline i alkoholi gube "grubocu¨ formirajuci nove spojeve koji se zovu esteri i
aldehidi. Osnovno svojstvo (tamnu boju) crvenim vinima daju slijedeci polifenoli: Antocijani i Tanini.

Antocijani su crvene organske tvari koje su naziv dobile od Grckih rijeci antos (=cvijet) i hyaenos (=plav). To su tvari koje daju
boju crnom (crvenom) grozdu i cvijecu. Kolicina antocijana uvjetovana je (osim sortimentom) i TERROÌR-om (klima, tlo, vlaga,
polozaj,...). U 1 kg grozda pojedine sorte sadrze slijedece kolicine antocijana: Granache 100 mg, Borgonja 500 mg, Teran 550 mg,
Merlot 600 mg, Plavac mali 700 mg, Cabernet Sauvignon 800 mg, Syrah 2000 mg, ...

Kolicina antocijana smanjuje se alkoholnim vrenjem mosta jer se antocijan u procesu vrenja veze u nerastvorljiv spoj sa
novonastalim acetaldehidom. Smanjuje se i prilikom procesa starenja vina, da bi nakon 10-15 god. iznosila svega 10 % pocetne
kolicine.

Antocijani pod utjecajem sumpornog dioksida prelaze u leuko oblik (grc. Leukos = bijel), sto znaci da se gubi boja, a kad se
kolicina sumpora smanji, boja se vraca. Antocijani su tvari koje odvajaju bijela i crna vina sto znaci da sve sorte koje sadrze
antocijane spadaju u grupu crnih (crvenih) vina.

Glavna karakteristika tanina je da su trpkog i oporog okusa, taloze bjelancevine, a sa solima zeljeza stvaraju obojene reakcije
(crvene, plave i zelene). Crna vina sadrze znatno vece kolicine nego bijela. U grozdu najvise tanina sadrzi sjemenka 3-15%, kozica
4,5 %, meso 0,6-2%, peteljka 3-7 % a nekad i vise.

Kolicine tanina u pojedinim godinama su razlicite kao i njihov sastav, a sve je uvjetovano brojem monomera (jednostavni
tanini). Mlada vina sadrze uglavnom polimere i dimere, znaci jednostavnije tanine, a kod starih vina polimeri su se medusobno
spojili, cak i do njih 10, tako da tvore tanin visoke molekulske tezine. Upravo od molekulske tezine ovisi svojstvo tanina. Tanini
visoke molekulske tezine gube trpkost i oporost u okusu, a isto tako i sposobnost rastvorljivosti pa se taloze. Tanini su polifenoli koje
jos mozemo podijeliti i na leukoantocijane i katehine. Leukoantocijani imaju vise opor okus a katehini gorak.

Taninske tvari utjecu na intenzitet i stabilnost boje crnih vina. U starim crnim vinima ulogu nosioca boje, umjesto antocijana,
koji se tokom godina gubi ÷ talozi, preuzimaju upravo tanini.

Kako bijela vina sadrze znatno manje tanina i fenola, njihov glavni prirodni konzervans je kiselost. Vina sa dovoljnom kiseloscu,
poput nekih Chardonnay-a, mogu stariti isto dugo kao i crvena, a u nekim slucajevima, poput pojedinih Riesling-a i Chenin blancs-a,
cak i duze. Kako bijela vina dozrijevaju boja im tamni te prelazi u zlatnu, kiseline i fenoli "meksaju¨ i stvaraju okuse i arome koji se
mogu opisati kao medni, orasasti i uljni.

Odredene kemijske predispozicije pojedine vrste vina (crno,bijelo) te pojedine sorte preduvijet su uspjesnom procesu starenja i
dozrijevanja vina. To je kompleksan proces u kojem ulogu igraju, te svoj doprinos okusu krajnjeg proizvoda (vina), daju mnogi
cimbenici. Ìz gore navedenog vidljivo je da najvecu korist i najbolje predispozicije imaju crna (crvena) vina iako i pojedina bijela vina
mogu kroz taj proces biti "poboljsana¨.

Jedno je sigurno, kod odredivanja pojedinog vina za starenje potrebno je dobro proanalizirati to vino, njegov kemijski sastav i
organolepticka svojstva jer proces starenja vina osim sto je dugotrajan, zahtjeva i znatna financijska sredstva.
Podrum i podrumske prostorije
Jedna od vaznijih prepostavki za bavljenje ozbiljnijim vinarstvom je KVALÌTETAN PODRUM.
Sve podrume mozemo prema nacinu izvedbe podijeliti na nadzemne, podzemne i kombinirane.
Nadzemni je podrum onaj koji se nalazi na razini povrsine tla i od tri ponudene solucije to je najlosija. Razlog tome su velike
temperaturne razlike koje kroz godinu u takvom prostoru mogu doseci i do 30 °C (0 do 30 °C). U takvom prostoru gotovo je
nemoguce proizvesti vino vrhunske kvalitete.

Kombinirani podrum je onaj ciji se pod nalazi nesto ispod razine povrsine tla (cca. 1-2 m) dok je ostatak ukupne visine podruma
iznad povrsine tla. Jedan veliki dio nasih hrvatskih vinarskih podruma spada upravo u ovu skupinu. Temperaturne razlike u ovom
prostoru nesto su manje nego kod nadzemnog podruma no to jos uvijek nije ideal za kojim treba teziti kad se planira ozbiljna
proizvodnja.

Podzemni podrum je onaj koji se u cijelosti nalazi ispod razine povrsine tla. U takvom prostoru temperaturne razlike tokom
godine su svedene na minimum. Temperatura se tokom cijele godine krece izmedu 11 i 13 °C.

Kako vino tokom svojeg "zivota¨ prolazi kroz nekoliko faza, postoje uvijeti idealni za svaku pojedinu fazu.

Prema tome idealni podrum je fizicki podijeljen u nekoliko prostorija:
Ŧ Prostor za prihvat i preradu grozda
2. Prostor za vrenje mosta ili masulja
3. Prostor za dozrijevanje vina u drvenim bacvama
4. Prostor za odlezavanje vina u staklenim bocama

Prostor za prihvat i obradu grozda mora zadovoljavati slijedece uvjete: mora biti koncipiran na taj nacin da omogucava sto brzu
preradu sirovine (prilaz, transportna sredstva i sl.) zbog opasnosti od bakterijskih zaraza, kapaciteti prihvata moraju zadovoljavati
prihvat prosjecne kolicine sirovine iz 1 do 2 berbe, prostor mora biti oblozen materijalom koji se lako higijenski odrzava (po
mogucnosti keramicke plocice i sl.) kako bi bilo moguce postici visoke higijenske uvjete, povrsinom mora zadovoljavati postavljanje i
opsluzivanje svih potrebnih strojeva i uredaja.

!rostor za vrenje mosta iIi masuIja
Vrenje mosta ili masulja obiljezavaju odredeni procesi i njihovi nusprodukti. Ìz aspekta podrumskih prostorija bitno je znati da
se u ovoj fazi evolucije vina oslobada velika kolicina ugljicnog dioksida. Prema tome prostor za vrenje mosta ili masulja mora imati
dobru ventilaciju za odvodenje viska ugljicnog dioksida. U protivnom prostor postaje opasan za ljudsko zdravlje te nije rijedak slucaj
i pogibije vinara usljed gubitka svijesti zbog pomanjkanja kisika te konacno gusenja. Prostor za fermentaciju mosta ili masulja mora
imati i mogucnost regulacije temperature kako bi bilo moguce postici sto idealnije uvjete koji pogoduju odredenoj kulturi kvasaca te
odredenoj vrsti vina.

!rostor za dozrijevanje vina u drvenim bacvama
Bacve se u podrumu slazu najcesce u dva ili tri reda ovisno o sirini podruma. Razmak izmedu bacve i zida treba biti najmanje
50-60 cm, izmedu bacve i poda najmanje 40-50 cm, a izmedu bacvi najmanje 10-15 cm. Sukladno tome te velicini planiranih bacava
nije tesko izracunati potrebnu povrsinu ovog dijela podruma. Uz odgovarajucu temperaturu (11-13°C) za ovaj dio podruma vrlo bitan
faktor je relativna vlaznost zraka koja ne bi smijela biti ispod 70-80 %. Neki se poznati podrumi cak dice bizarnim nakupinama
plemenite plijesni koja prekriva kompletnu povrsinu podruma a znak je pozeljne razine vlage. U zemljama Razvijenog vinarstva i
vinogradarstva dio standarda u opremanju ovog djela podruma postaju i posebni ovlazivaci zraka tzv. "Vodeni sprej¨ koji se
auomatski aktiviraju cim senzor detektira nisku relativnu vlaznost zraka.

!rostor za odIezavanje vina u stakIenim bocama
Ìdealan prostor za arhiviranje vina u staklenim bocama takoder obiljezava visoka relativna vlaznost zraka te stabilna
temperatura. Osebujnost ovog dijela podruma je taman ambijent bez direktnog pristupa suncevog svijetla. To je bitno jer sunceva
svijetlost koja prolazi kroz stijenke staklene boce ima nepozeljan utjecaj na razvoj vina u boci.

TabIica 1. Kretanje temperatura kroz godinu u razlicitim tipovima podruma.
M[esec Nadzemn| podrum
komb|n|ran| podrum
(1Ŵ2 m dub|ne)
Þodzemn| podrum
Sijecanj 2-3 °C 7 ÷ 10 °C 11 ÷ 11,5 °C
Travanj 16 ÷ 18 °C 9 ÷ 11 °C 11 ÷ 11,5 °C
Lipanj 18 ÷ 19 °C 11 ÷ 13 °C 11 ÷ 11,5 °C
Kolovoz 20 ÷ 26 °C 14 ÷ 18 °C 11 ÷ 11,7 °C

&loga hrasta u vinarstvu
Francuzi piju mnogo vina, pa je problem kvarenja svjeze buteljiranog vina izazivao veliku zabrinutost sredinom 1800-tih. Stoga
su francuzi, od velikog francuskog znanstvenika Luisa Pasteura, trazili da 1863.god. istrazi zbog cega se neka vina kvare ubrzo
nakon buteljiranja. On je otkrio da preduga izlozenost vina zraku uzrokuje razvitak bakterija octeno-kiselinskog vrenja. S druge
strane mala kolicina kisika omogucava sazrijevanje vina. Uz to, u vinu je rasprsena dovoljna kolicina kisika da traje mnogo godina,
cak i u hermeticki zatvorenoj boci. Ovaj kisik polagano reagira sa spojevima u vinu uzrokujuci polagano dozrijevanje vina, no ta
reakcija se nastavlja i kad vino konacno sazrije uzrokujuci propadanje vina. Starenje vina zapocinje cim vino dospije u bacvu gdje
zapocinje apsorbirati kisik kroz "duge!¨ na bacvi. Debljina duzica, vrsta drveta od kojeg su izradene, da li su s unutrasnje strane
prekrivene kristalima tartarata, kapacitet bacve, da li je bacva postavljena na prozracnom mjestu i da li se vino pretace iz jedne
bacve u drugu, sve su to vrlo bitni faktori u procesu dozrijevanja vina.

Drvo, obicno hrast, je jako bitno jer vino iz njega povlaci dodatne tanine koji utjecu na okus i dodatne fenole koji utjecu na
aromu. Najsnazniji okusi dolaze iz najaromaticnijeg hrasta, i sto je drvo poroznije to je snaznija aroma. Najporoznije drvo je obicno
ono koje najbrze raste. Kako hrast u sumi Limousin u Francuskoj vrlo brzo raste, izuzetno je aromaticno i daje vinu izrazit okus "po
hrastu¨. Americki hrast iz vlaznih suma priobalne Kalifornije daje vinu sladak, zacinski okus, a Njemacki hrast iz hladnih baltickih
suma ima slabu poroznost i daje vinu delikatne arome. Najsporije rastuci hrast dolazi iz sume Tronca iz Francuske, i mnogi ga
smatraju najboljim.

Ako predugo ostane u bacvi, vino gubi boju i vocne arome a okus mu postaje "prazan¨. No ako isto vino buteljiramo ono ce
zadrzati vocne arome, zaobljeno tijelo i kiselost nekoliko godina, a mozda ce se i poboljsati.

Proces starenja vina koji se odvija u staklenoj boci razlikuje se od onog koji se odvija u bacvi. Umjesto da apsorbira kisik u
bocu, vino ga gubi (pod uvijetom da je cep stalno vlazan). Ìako manja kolicina kisika dospjeva u vino kroz cep, proces starenja vina
uglavno ovisi o kisiku koji se od pocetka nalazi rasprsen u vinu. Kako se zaliha kisika u vinu postupno smanjuje ÷ reducira, taj
proces nazivamo "reduktivno starenje¨.
Drvena bacva
!orijekIo bacve kao posude za vino

Vecina je upoznata sa arheoloski restauriranim glinenim posudama i amforama sa grckih i rimskih lokaliteta: te glinene posude
predhodile su drvenim posudama za spremanje vina i ostalih tekucina. No prema nekim izvorima postojanje otvorenih drvenih
posuda u Egiptu spominje se vec 2690 god. Prije Krista. Potpuno zatvorene bacve prvi puta se spominju tijekom zeljeznog doba
(900 ÷ 800 god. Prije Krista), a u prvom stoljecu prije Krista vec su bile u sirokoj upotrebi za skladistenje vina, piva, mlijeka,
maslinovog ulja i vode.

Najstariji zapis iz nasih krajeva onaj je iz Ìstre i s otoka Krka, rimskog pjesnika i povjesnicara Marka Aurelija-Lukana (49.
godine prije Krista), iz kojeg zakljucujemo da su drvene bacve izradivali jos iliri ÷ prastanovnici nasih krajeva.

Kako su se trgovina i transport razvijali, prijevoznici su otkrili kako su drvene bacve mnogo prakticnije naspram lomljivih
glinenih posuda te se bacvarstvo pocelo razvijati proporcionalno s rastom trgovine. Drvene su bacve i kace vec u drugom stoljecu
poslije Krista gotovo u potpunosti zamijenile dosadasnje glineno sude.

Najvaznije prednosti drvene bacve bile su, prvo, njihova cvrstoca: bile su izradene od drva opasanog obrucima (koji su u
pocetku takoder bili od drva a kasnije od metala) koji su spajali krajeve bacve u obliku dvostrukog luka; drugo, bacve su imale
okrugli oblik sto je uvelike olaksavalo manipulaciju (mogle su se kotrljati); trece, otkrilo se da pojedini proizvodi ÷ poput vina ÷ imaju
koristi od skladistenja u drvu.

Ova treca prednost postala je osnova danasnjeg modernog bacvarstva, u stvari jedini je razlok opstanka drvene bacve u
svijetu nehrdajuceg celika i neutralnih sintetskih materijala koji nadilaze sve druge prednosti koje je drvena bacva ikad imala.

Svi mi znamo da velika vecina vina vrhunskih vina dozrijeva u hrastovim bacvama. Ali zasto ? Koje su prednosti ? Ìma li
nedostataka ? Postoje li razlicite vrste hrasta ? Zasto su razlicite ? Sto te razlike predstavljaju ? O cemu se tu radi ?
asto jos uvijek koristimo drvene bacve?

Da praksa koristenja drvenih bacava za skladistenje vina nije bila uobicajena kroz dugi period godina kada je bila najprakticnija
za tu namjenu, vrlo je malo vjerojatno da bi danasnji vinari dosli na ideju da dodaju dimenziju hrastovih aroma u svoja vina. Stoga
mozemo reci da je sretna povijesna slucajnost da su se hrast i vino ujedinili stvarajuci bogatije i kompleksnije okuse i teksturu nego
sto bi to ikad bilo moguce u neutralnim kontejnerima.

Kako, u biti, hrastova (a hrast je, gotovo bez iznimke, jedina vrsta drva koja se koristi za skladistenje vrhunskih vina) bacva
utjece na vino tj. Kako ga unaprijeduje i poboljsava ?

Starenje vina prije buteIjiranja
Nakon zavrsetka fermentacije vino se nekoliko puta pretace kako bi se oslobodilo od suvisnog taloga, mlado je vino grubo,
sirovo i "zeleno¨ te mu je potreban odredeni period da se "smiri¨. To starenje vina ("smirenje¨) moze se obaviti u neutralnim
kontejnerima poput inoxa, betonskih cisterni i sl. ili se moze obaviti u malim, relativno novim drvenim bacvama koje nisu neutralne,
no pozitivno utjecu na evoluciju mladog vina.

Utjecaj hrastove bacve - osnovno
Kako vino stari u hrastovoj bacvi u njega se ugraduju subtilne arome. Razliciti tipovi hrasta (u najsiroj upotrebi su francuski i
americki hrast) iz razlicitih regija (Limousin, Nevers, Troncais, itd.) daju razlicite okuse vinu (najcesci okus vanilije).

Vino, pocivanjem u bacvi, prolazi kroz razlicite kemijske promjene koje pri kraju fermentacije rezultiraju vecom kompleksnoscu
te meksanjem grubih tanina i aroma. Utjecaj pojedine vrste drva na razlicita vina vrlo je cest predmet rasprava i eksperimentiranja
vinara u cijelom svijetu. Bacva u principu cini slijedece: omogucava sporu oksigenaciju vina te ugraduje karakter pojedinog drva u
vino. (Taj utjecaj se smanjuje cestom uporabom iste bacve. Obicno 50 % ekstrakta kojeg bacva luci u vino izlucuje se u prvoj
upotrebi, 25 % u drugoj te nadalje sve manje i manje.)

!RASA
Sve o bacvama: zasto i kako utjecu na vino
(Ìz iskustva vinarije SÌMÌ, Healdsburg, California)

Na prednosti kontakta vina sa hrastom gledamo kroz dva vida.

Prvo, za crvena vina, kontrolirana oksidacija odvija se tokom dozrijevanja u drvenoj bacvi. Ova osobita oksidacija rezultira
smanjenjem oporosti te poboljsanjem boje i stabilnosti vina. Takoder uzrokuje evoluiranje vocnih u kompleksnije arome. Kroz proces
punjenja bacve do vrha te pretakanja vina iz bacve u bacvu u svrhu prociscavanja vina, u vino dospijeva taman dovoljna kolicina
kisika potrebna da bi se ovi korisni ucinci drva na bacvu mogli odvijati kroz mnogo mjeseci.

Drugo, hrastovo drvo sadrzi nekoliko vrsta kemijskih spojeva od kojih svaki pridonosi vinu svojim okusom i teksturnom notom
kako za bijela tako i za crvena vina. Najpoznatiji su okusi vanilije, slatke i toast arome, note caja i duhana te povrh svega strukturna
kompleksnost tanina koji se nijesaju sa taninima iz grozda (kod crvenih vina). Spojevi koji stvaraju te sladokusne dozivljaje kod
zrelog vina su: volatile fenoli koji sadrze vanilin; produkti raspadanja ugljikohidrata koji sadrze furfural, "krivac¨ za slatku toast
aromu; hrastovi lactones koji daju aromu drva; terpenes koji osiguravaju note caja i duhana te hidroliticki tanini koji osiguravaju
relativnu oporost odnosno "okus vina u ustima¨.

Kemija hrasta moze razlicito utjecati u vidu kolicine i kvalitete okusa i teksture ovisno o tehnikama proizvodnje bacve te
koristenog drva. Americki hrast (Quercus alba) ili Francuski hrast (Quercus robur), piljeno ili kalano drvo, prirodno ili umjetno
suseno, koristenje tople vode, pare, prirodnog plina ili vatre drva kod savijanja duzica, neke su od najvaznijih osobitosti procesa
proizvodnje hrastove bacve. Kao sto mozete i zamisliti, bacvari i vinari iz cijelog svijeta bitno se razlikuju u misljenju oko proizvodnje
najbolje bacve ! No ono oko cega se svi mozemo sloziti jest da je bacvarstvo izuzetno komplicirana vjestina.
acvarski zanat
Organizirani bacvarski cehovi pojavili su se u Rimu puno prije Krista. Rasli su i sirili se srednjovjekovnom Europom da bi
dosegli vrhunac u kasnom 19 st., cemu je uslijedio nagli pad u godinama prvog svjetskog rata kada su drugi materijali, u prvom redu
metali i sintetski materijali, poceli zamjenjivati drvene sudove koji su se do tada koristili u kucanstvima za pranje, jelo, kuhanje i
skladistenje.

Kako bi razumjeli zbog cega se ovo zanimanje smatra izuzetno strucnim i specijaliziranim trebamo proanalizirati glavne korake
u proizvodnji drvene bacve. Treba imati na umu da se ni postupak ni alati nisu promijenili zadnjih 3 tisuce godina.
ako se izraduje bacva za vino

Prvo trebate nabaviti drvo. Naravno ne bilo koje. Potreban vam je Quercus robur, jedna od
400 vrsta hrastovog drva koliko ih ima sirom svijeta. Quercus robur lako se moze naci u sredisnjoj
i istocnoj Francuskoj gdje raste u drzavnim sumama te se prodaje na povremenim aukcijama. Vi
trebate drvo koje raste u sumi s podrucja hladnije klime, gdje drvo raste sporije stvarajuci drvnu
masu sitnijih zrnaca od onog drva koje raste brze npr u regiji Limousin. Stoga trebate kupiti drvo
iz suma Troncais, Allier, Nevers ili Vosges. Postoje i drugi izvori kvalitetnog hrasta poput nase
Slavonije ili cak Rusije, no najprestiznije bacve izraduju se od Francuskog hrasta. Suma mora biti
gusto sadena jer u tim uvjetima drvo raste ravno i bez cvorova. Te razlicitosti u strukturi drveta
uzrokuju uocljive razlike u okusima koji obiljezavaju zrelo vino te su vazan segment nacina na koji
vinarije postizu svoje ciljeve u okusu svakog pojedinog vina koje fermentira ili dozrijeva u drvenim
bacvama.

Vi trebate drvo koje je staro najmanje 100 godina, sa ravnim, neiskrivljenim trupom te opsegom od otprilike 1 metra. Ukupna
visina drveta nije od neke vaznosti jer se za proizvodnju bacava koristi samo trup, od tla do prvih grana, te ako odradite dobar
posao, od takvog trupa mozete dobiti 2 do 4 bacve.

Slijedeci korak je izmjera trupa na duljine dovoljne za izradu duzica. Bacve se u danasnje vrijeme izraduju najcesce u dva tipa:
Burgundska bacva (piéce) ili Bordeaux bacva (barrique). Obje vrste imaju zapremninu oko 320 l. Ìzmedu ove dvije vrste bacava
nema nekih bitnijih razlika osim u obliku, uglavnom je to stvar tradicije.

U vinariji SÌMÌ, oba tipa gore navedenih bacava koriste se u proizvodnji vina. Razlike se vise svode na to cije bacve (od kojeg
bacvara) ce se koristiti za koje vino, o cemu odlucuje dizajner vina. Te bacve razlikuju se uglavnom u stilskim karakteristikama kojeg
bacvar u njih ugraduje. Posao dizajnera vina je da spoji odgovarajuci stil pojedinog bacvara sa odgovarajucim vinom kako bi bacva
nedostaje joj zacinskih nota koristit ce se bacve François Fréres (piéce) da dodaju tu dimenziju. Za vino upotpunila vino. Na primjer,
ako odredena sorta grozda obiluje vocnim aromama a koje ima prekratak "zavrsetak¨ koristit ce se bacve Taransaud (barrique), a za
vino kojem treba dodati "tezine¨ kako bi bilo dobro izbalansirano koristit ce se bacve Damy (piéce). Svaka sorta vina, bilo bijelo ili
crno, biti ce obogacena okusima i aromama te strukturom karakteristicnom za bacvu u kojoj je fermentiralo. No bacva u koju se
jednom stavi bijelo vino, ostaje za bijelo vino, a u koju se stavi crno ostaje za crno.

Nikada se nesmije mijesati bacva za bijelo vino sa crnim vinom ili obrnuto!

Nakon sto je trup ispiljen na komade dovoljne za duzice potrebno ga je rucno raskalati. Prvo na pola, pa na cetvrtine, pa na
osmine itd. dok ne dodemo na debljinu dovoljnu za izradu duzice. Mozete dobiti dvostruko veci broj duzica jednostavnim piljenjem
trupca, no to znatno podize kolicinu tanina i oporosti hrasta na neprihvatljivo visoku razinu.

Tu posao zastaje jer se tako grubo obradene daske trebaju 3 do 5 godina susiti na svjezem zraku. Prirodno susenje na
svijezem zraku ima niz prednosti pred umjetnim (znatno brzim) susenjem, kao npr. Smanjenom mogucnoscu curenja bacve,
smanjenim izlucivanjem tanina koje na kraju rezultira meksim vinom sa finijim zavrsetkom. Ìako se drvo susi, potrebno ga je
povremeno okrenuti te poprskati vodom kako bi finalna kolicina vlage u duzicama bila oko 15 %. Sada imate
dobro prosusene, grube duzice.

Nakon susenja potrebno je fino obraditi duzice do konacnog oblika, sto
znaci: prirezati ih precizno na odredenu duzinu te ih na krajevima suziti kako
bi savrseno prijanjale jedna uz drugu kad se postave u konacan polozaj.
Kako bi sastavili bacvu potrebno je duzice postaviti na okvir te poredati duz
jednog obruca nakon cega se taj obruc lagano nabije prema dolje. Da bi
mogli nabiti i suprotne obruce potrebno je savinuti duzice te ih pripasati u
suprotni obruc. Kako bi to savijanje bilo moguce duzice treba zagrijati.
Postoje razliciti nacini zagrijavanja duzica. Vinarija SÌMÌ preferira koristenje
drvenih komadica za lozenje naspram kipuce vode, vodene pare ili plinskih
plamenika. Komadici drva gorenjem ce omoguciti dobivanje toast aroma u vinu. Nakon sastavljanja i umetanja svih obruca potrebno
je bacvu paliti sa unutrasnje strane (bez poklopca) i to cca. 40 min. na 320-325 °F. No ovo su samo osnovne smjernice jer svaki
bacvar obavlja ove procese na osnovu vlastitog iskustva i osjecaja kako bi iz svake bacve izvukao najbolje moguce osobine.

Kako bi zavrsili potrebno je zamijeniti privremene obruce trajnima te namjestiti jedan i drugi ravni dio bacve (dno). Bacvu treba
pobrusiti finim brusnim papirom kako bi bila glatka izvana. Na kraju bacvu treba testirati ulijevanjem hladne vode te dodavanjem
pritiska u bacvu kako bi se utvrdilo eventualno curenje.
ada bacva stigne u vinariju

Radni vijek bacve tek pocinje kada bacva stigne u vinariju. Doci ce vjerojatno u
sklopu posiljke od cca. 150 komada u brodskom kontejneru i to izmedu lipnja i kolovoza.
Bacva dolazi sa drvenim cepom i komadicem tkanine u duzici sto sprecava ulazak
necistoca u bacvu a opet omogucava dovoljan protok zraka kako bi unutrasnjost bacve
bila svjeza i suha.

Bez obzira koliko truda bacvar ulozio u izradu bacve, u vinariji SÌMÌ ona prolazi
temeljitu inspekciju prije upotrebe. Potrebno je utvrditi da li je unutrasnjost bacve cista, da
li bacva dobro mirise. Stupanj finalne obrade u pogledu paljenosti i glatkoce mora ispuniti
ocekivanja, te naravno bacva mora biti kompaktna i nesmije nigdje propustati.

Sve bacve koje dodu u vinariju SÌMÌ prolaze dva tipa
inspekcije. Prvi pregled obavlja podrumar koji provjerava
zavrsnu obradu, duljinu i debljinu duzica, promjer rupe na
duzici, eventualna mehanicka ostecenja ili napukline i sl.
Drugi pregled obavlja enolog. On provjerava unutrasnjost svake bacve iz posiljke,
odgovara li stupanj paljenja zatrazenom (slabo, srednje, jako), provjerava da li postoje
mjehuri ili pougljenjeni slojevi nastali kao posljedica pregrijavanja ili previsoke vlage u
procesu paljenja. Kada bacva prode sve potrebne kontrole na nju se stavlja evidencija svih
procesa koji su do sada obavljeni na njoj, podaci o proizvodacu i godini isporuke te vrsta i
porijeklo vina kojem je namjenjena.
Kad zapocne berba, grozde se doprema u vinariju na tijestenje i fermentaciju
(Chardonnay and Sauvignon Blanc) ili prvo na fermentaciju pa tijestenje (Cabernet
Sauvignon). Osoblje pristupa pripremi podruma i bacava za prijem novog mladog vina.
Bacve se ciste i pripremaju, u njih se ulije cca. 20 do 30 l vrele vode te se na duzici zatvore
silikonskim cepom. Nakon neprestanog mijesanja i rotiranja bacve otprilike dvadesetak
minuta, vadi se cep iz duzice. Ako je bacva u potpunosti vodonepropusna stvara se vakum
kako se voda u bacvi hladi, prilikom vadenja cepa zrak koji naglo nadire u bacvu proizvodi zvuk koji dokazuje
nepropusnost bacve.

Ìz svih tih rigoroznih kontrola, te kolicine paznje koju poznate vinarije pridaju hrastovoj bacvi vrlo je lako zakljuciti
koliko vaznu (nezamjenjivu) ulogu ima hrastova bacva u vinarstvu.
Dezinfekcija podruma
Nazalost malo nasih vinogradara moze se pohvaliti da posjeduju podrum koji bi barem donekle odgovarao zahtjevima
suvremene vinifikacije. U pravilu to je jedna prostorija gdje se grozde preraduje, most vrije i vino dozrijeva. Podrum, odnosno
najcesce klijet, tako su gradeni da se u njima ne moze odrzati odgovarajuca temperatura, koja je neophodna za pravilno vrenje
mosta i njegu vina. A o cistoci nekih podruma posebno da i ne govorimo. Podrum u kojem se grozde preraduje, most vrije (vrionica)
i prostorija za njegu vina, mora se drzati u besprijekornoj cistoci. Potrebno ga je neposredno prije berbe temeljito ocistiti, zidove
okreciti vapnenim mlijekom. Recept za to vrlo je jednostavan: U 10 I vode stavimo kiIogram zivog vapna i 20 dag sumpora u
prahu. Kad se zidovi osuse preporucuje se prskanje otopinom modre galice, Ì ovdje je recept jednostavan. !ripremi se 5 %-tna
otopina gaIice, a time se sprecava razvoj pIijesni. Dan prije prerade grozda potrebno je podrum dezinficirati. To se obavlja
sumpornim dioksidom. Na kubicni metar prostora zapaIimo 1 do 2 sumporne trake. Mozemo zapaliti i elementarni sumpor u
prahu (na svaki kubicni metar prostora potrebno je 30 g sumpora). Palimo ga u zemljanim posudama, postavljenim na vise mjesta,
jer plinoviti sumpor, kao tezi, pada prema podu. Nakon 5 - 6 sati prostorije dobro prozracimo. Sumporenjem prostorije eliminirali
smo vinske musice, koje prenose octikave bakterije i time smanjili mogucnost zareze masulja i mosta.

Prilikom dezinfekcije podruma potrebno je zastititi i zeljezne dijelove prese od korozije. Ìsto to vazi i za zeljezne obruce na
bacvama, a sve to treba pokriti novinskim papirom ili plasticnom folijom. Znacajnu paznju treba dati stanju u kojem se nalaze zidovi.
Preporucljivo poplocavanje keramickim plocicama. U podrumskim prostorijama ne smijemo drzati krumpir, repu, zelje, ocat, naftu,
sredstva za zastitu bilja, jer vino vrlo lako upija strane mirise. Radi lakseg odrzavanja cistoce u podrumu pod bi trebao biti od betona
ili plocica koje su otporne na kiselinu. Grijese oni koje misle da ispod bacava u podrumu treba ostaviti zemlju. Znamo da zemlja
zadrzava vlagu pa duge iznad zemlje vremenom pocnu trunuti zbog vlage, a zemlju prekrije plijesan.
Odrzavanje bacava
Svaki vinogradar znade da most, odnosno vino mora doci u posve zdravu bacvu. Govori se: Onako kako odrzavas, njegujes
bacvu, takvo ces i vino imati. Kakvoca vina ne ovisi samo o kvalitetnom sortnom grozdu, nego i o zdravoj, dobro odrzavanoj bacvi.
Nasi podrumari imaju najvise bas problema s bacvama, jer ne polazu dovoljno paznje za njihovo odrzavanje. Najbolje i najzdravije
vino, ukoliko dode u octikavu ili pljesnivu bacvu, postat ce takoder octikavo, odnosno poprimit ce okus i miris po plijesni. Da do toga
ne bi doslo potrebno je poduzeti niz mjera. Cim ispraznimo bacvu, prvo je treba oprati hladnom vodom, toliko puta dok iz bacve ne
izlazi cista voda. Potom je treba oprati po mogucnosti vrelom vodom. Nakon sto se bacva valjanjem ohladi, ispustimo vodu i zatim je
ponovno dobro isperemo hladnom vodom. Kod posljednjeg ispiranja dobro je staviti, na svakih 30 l vode 50 g vinske kiseline.
Vratasca bacve izribamo cetkom. Na vratascima treba pregledati kovinasti dio s nutarnje strane bacve. Ako je s kovinastog dijela
otpao premaz, ili ostecen parafinski sloj, moramo ga ponovno nanijeti da bismo sprijecili pojavu crnog loma (manu vina). Zatim
cemo bacvu ocijediti, osusiti i suhu sumporiti, jer sumporni dioksid u doticaju s vodom prelazi u sumpornu kiselinu koja u vinu nije
pozeljna. Na volumen bacve od 300 litara, dovoljna je jedna sumporna traka. Ako bacvu necemo koristiti za drzanje vina, postupak
sumporenja ponovit cemo svakih pet do sest tjedana. To je takozvani suhi postupak sumporenja bacve. Ako bacve drzimo u suvise
suhim prostorijama, u kojima se bacve rasuse, preporucuje se takozvano mokro konzerviranje bacava. Kod mokrog konzerviranja
bacava postupak je slijedeci ÷ na 100 l hladne vode dodamo: 1 l sumporaste kiseline te 10 dag vinske kiseline kako bi pospjesili
isparavanje.
Budite vrlo oprezni pri rukovanju sumpornom kiselinom, ukoliko se odlucite za ovu varijantu.
Sumpornu kiseIinu oprezno uIijevajte u vodu, a niposto obratno, kako nebi nastaIo prskanje.

Vaznost temperature
U podrumu je vrlo vazna toplinska izolacija kako bi se odrzavala sto jednolicnija temperatura i zimi i ljeti. Za bijela
vina, primjerice, potrebna je temperatura od 8 do 10°C, a za crna od 10 do12°C. Potrebno je osigurati takve uvjete da
kolebanja u dnevnim temperaturama ne odstupaju vise od 2 % i silazno i uzlazno. Vlaga zraka treba biti izmedu 70 i 80 %.
Prevelika vlaga u podrumu smanjuje vijek trajanja bacava zbog povecanog razmnozavanja raznih vrsta gljivica i plijesni, a
premala temperetura i vlaga dovode do brzeg hlapljenja vina iz drvenih bacava te treba cesce kontrolirati jesu li bacve
pune. Zbog toga treba imati dobru ventilaciju, kao i dobru kanalizaciju za odvod vodu iz podruma. O besprijekornoj cistoci
podruma i posuda ne mozemo govoriti ako nemamo dovoljno tekuce vode. Ukoliko podrum nije prikljucen na vodovod,
treba imati ugraden hidrofor. Ì na kraju kazimo da je potrebno imati i mogucnost zagrijavanja podrumskih prostorija,
odnosno vrionice.
!rostor za smjestaj vina
Prostor za smjestaj vina je nastavak preradbenog, odnosno visenamjenskog dijela, a moze biti i posebna prostorija, ali
neposredno uz preradbeni dio. U njemu su smjestene posude za vrenje bijelog mosta i mladoga crnog vina nakon otakanja s
komine. Kada vrenje zavrsi ove posude sluze i za njegu i cuvanje vina. Velicina prostora i suda u njemu planira se tako da moze
primiti jednu i pol do dvije prosjecne berbe. Sto je asortiman vina koje se proizvodi veci i sto vino duze odlezava, trebat ce vise
prostora. Broj i velicina posuda podruma mora omoguciti razvrstavanje vina prema sortama i kvalitetnim kategorijama, kako je
odredeno zakonskim propisima. Ako podrum raspolaze i prostorijama za cuvanje vina u bacvama, dio vina, obicno je to od 10 do 20
% od ukupnog kapaciteta odlezavat ce i vise godina u drvenom sudu.

Ìako se posude za vino uvrstavaju u opremu podruma, one su usko vezane uz prostor, u medusobnoj su zavisnosti, pa se
mogu smatrati sastavnim dijelom prostora. Ìz prilozene tablice se mogu ocitati velicine prostora potrebne za smjestaj vina u
razlicitim vrstama suda. Podaci se odnose na prostor visok 4,5 m i posude optimalnih sadrzaja za obiteljski podrum. Prostor je
kalkuliran i za prelazne zalihe, a ukljucuje i hodnike.

Potrebna povrsina u m2 prostora za smjestaj vina u posudama od razlicitih materijala:
godisnja proizvodnja
vina [l]
betonske
cisterne
stojeci inox
tankovi
lezeci inox
tankovi
drvene
bacve
30.000 35 - 50 50 - 80 20 - 170 150 - 200
50.000 50 - 75 70 - 130 180 - 250 300 - 420
70.000 75 - 100 100 - 180 250 - 330 400 - 560
90.000 90 - 120 130 - 230 330 - 420 480 - 720


U prostoru u kojem se cuva vino mora vladati odredena temperatura. Bijela se vina najbolje cuvaju na temperaturi od 10 do 12°C a
crna od 13 do 15°C. Temperatura iznad 20°C nepovoljno utjece na vina bez obzira u kakvim se posudama cuvaju, a najnepovoljnije
ce se odraziti na vina u drvenim bacvama.

snovne smjernice za izvodenje gradnje prostora za smjestaj vina
Ìzgled krova u velikoj mjeri utjece na estetski dojam objekta, treba ga prilagoditi
okolisu i podrediti uvjetima klime. Raspoloziva investicijska sredstva imat ce takoder
znatnog utjecaja na izbor konstrukcije i materijala. Ìzolacija krova u nasim je klimatskim
prilikama nuzna. Ako izmedu krova i masivne betonske ploce ostaje slobodan prostor koji
se ne koristi kao tavan, izolacija se moze postaviti s gornje stiane ploce; a ako se tavan
koristi kao skladiste npr. kartonskih kutija, izolacija se stavlja s donje strane.

Ako je krovna konstrukcija drvena, izolacija se stavlja izmedu greda. Ìzmedu
krovnog pokrova i izolacijskog sloja treba ostaviti prostor za zracenje. Ako se iznad
prostora za cuvanje vina nalazi jos jedna etaza, zbog odrzavanja zeljene temperature i
nju treba termicki izolirati, bilo da se izolacijske ploce stavljaju ispod betonske ploce na
plafon hale s vinskim posudama ili se ugraduju u nju stavljajuci ih na oplatu prije
nalijevanja betona.

Vanjski zidovi prostora za cuvanje vina pored nosece i zastitne funkcije imaju i
zadacu zadrzavanja i akumuliranje topline i hladnoce, zadrzavanja vlage i buke. Na nasim prostorima u vinarskim podrumima
postoji uglavnom problem zastite uskladistenog vina od visokih temperatura tijekom Ìjetnih mjeseci. U nadzemnim podrumima
pozeljnu temperaturu gotovo je nemoguce odrzati bez klimatizacije, ali dobra izolacija i mogucnost ventilacije u hladnijim nocnim
satima moze ublaziti problem. Gradnja vanjskih zidova prostora za cuvanje vina nekada se izvodila lomljenim kamenom, danas je to
preskupo. Pored vanjskih zidova termoizolirani moraju biti stropovi, podovi, vrata i prozori. Bolje je u ovom prostoru imati sto manje
prozora zbog smanjenja zagrijavanja. Troskove termoizolacije nikako ne treba shvatiti kao poskupljenje gradnje, jer ce se oni isplatiti
smanjenjem troskova hladenja, odnosno grijanja tamo gdje se zimi provodi, cestog bojanja zidova zbog pojave kondenziranja vode
na zidovima i rasta gljivica, a sto je najvaznije vino ce se trajno cuvati u prostoru s manjim temperaturnim razlikama, sto pridonosi
njegovoj kvaliteti. Prilikom gradnje prostora za cuvanje vina vanjske zidove treba izraditi na nacin da ljetna dnevna temperatura
moze u prostor prodrijeti tek sa zadrskom od oko 8 sati. Na taj ce nacin dnevna toplina uci u prostor tek oko ponoci kada se
ispravnim ventiliranjem, topao zrak moze zamijeniti hladnijim nocnim zrakom. Rad ventilatora regulira se termostatski. Nocu kada
temperatura vanjskog zraka padne ispod odredene razine ukljucuje se ventiliranje prostora. Kod gradnje vanjskih zidova vazno je
birati materijal i izolaciju kojom se postize sporo prodiranje topline u prostor.

Razni gradevni materijali i izolacije imaju svojstvo usporavanja prodora toplinskog udara od vanjske strane zida prema
unutrasnjosti razlicito, npr.:
Vrsta gradevinskog materijala Debljina zida [cm] Vrijeme usporavanja [h]
beton 20 5,0
opeka 25 6,0
beton 30 7,5
suplja opeka (8 cm vanjske izol.) 14,5 8,0
suplja opeka (6 cm vanjske izol.) 25,0 11,0

Betonska ploca koja cini pod hale s metalnim vinskim posudama pored velikog opterecenja koje mora nositi (posude,
strojevi i transport vilicarom), mora takoder biti termicki i hidro-izolirana. Ako se ispod hale nalazi podzemni podrumski
prostor za bacve, toplinska se izolacija stavlja na strop donje prostorije. Povrsina poda mora biti otporna na habanje,
vodonepropusna i protuklizajuca. Ìspravno izveden pod s pravilnim nagibima, odvodima otpadnih voda i kvalitetnom
obradom povrsina znacajno je olaksanje pri radu u podrumu u kojem se gotovo svakodnevno izvode radovi na odrzavanju
cistoce mlazom vode i agresivnim sredstvima.

Nagibi moraju iznositi od 1 do 2 % prema odvodnim slivnicima ili bolje,
prema odvodnim kanalima koji mogu biti plitki i otvoreni, oblozeni klinker ili
kamenim plocama, ili dublji pokriveni resetkama.

U kanalu se svakih 6 m ugraduje odvod, a nagib kanala je s obje strane usmjeren prema odvodu. Vrlo je vazan
dobar nagib i glatka povrsina kanala, da otpadne vode lako i brzo otjecu. Resetke se izraduju od kvalitetnog materijala i
pocincane su, ili plastificirane, a jos trajnije, ali i skuplje, izraduju se od nehrdajuceg celika. Moguce je nabaviti i vrlo
kvalitetne gotove, otvorene uske odvodne cijevi od nehrdajuceg lima, koje se ugraduju u betonske kanale (vidi skicu i
sliku). Tijekom rada u podrumu potrebno je paziti da u kanalizaciju ne dospijevaju krute cestice (kozice, peteljke), a talog i
otpad od bistrenja i naplavne filtracije ne samo da se talozi u cijevima kanalizacije i postupno smanjuje njihov promjer, vec
opasno oneciscuje otpadne vode. Ovaj materijal treba skupljati, pustiti da se iztalozi i kruti dio odlagati na deponij krutog
odpada.

Betonska ploca podrumskog poda moze se obraditi na vise nacina.
Ìmpregniranjem povrsine betona sredstvima koja ucvrscuju i odbijaju vodu
postize se velika cvrstoca i otpornost betonskog poda. Ìmpregnirajuce sredstvo
ulazi u pore betona, i cini pod nepropusnim, a ostecena se mjesta lako
popravljaju. Kada pod mora podnijeti ve1ika opterecenja, pribjegava se
presvlacenju sa tekucim plasticnim malterom debljine od 1 do 5 mm wisno 0
ocekivanim opterecenjima. Podovi presvuceni tekucim plasticnim masama
(epoksi smolama) pokazali su se prikladni za nadzemne podrumske prostore,
pod uvjetom da je hidroizolacija
poda pravilno izvedena, a pripremu
podloge i nanosenje premaza, treba
povjeriti strucnim izvodacima koji
nude dulji garancijski rok. Pod se
moze takoder poplocati
kiselootpornim protuklizajucim plocama od mljevenog kamena, ili keramike
debljine najmanje 15 mm s kiselootpornim fugiranjem.

Ako se prostor za cuvanje vina provjetrava ventilatorima, oni se montiraju
na suprotnim zidovima prostorije dijagonalno. Usisavanje zraka je na sjenovitoj
strani pri dnu, a izbacivanje blizu stropa na suprotnom zidu. Provjetravanje je
narocito vazno za vrijeme vrenja mosta. Tijekom prerade zrak zasicen ugljicnim dioksidom usisava se blizu poda, jer je
ovaj plin tezi od zraka. Dio ugljicnog dioksida otice i kroz kanalizacijske odvode.

Elektricne instalacije moraju biti izradene po vazecim propisima i izvedene od strane ovlastenih strucnih osoba. Vec
kod gradnje temelja treba izvesti potrebno uzemljenje, a razvodnu plocu i glavnu sklopku za cijeli pogon treba smjestiti na
lako dostupnome mjestu. Prikljucci za strojeve moraju biti sto blize mjestu potrosnje. Dobro osvjetljenje prostora osigurava
vidljivost i sigurnost pri radu, a sprjecava i prekomjerni zamor zaposlenih. Osvjetljenje (150 Lux, 8-12 Watt/m) se
osigurava vodonepropustnim rasvjetnim tijelima, koja se postavljaju sredinom hodnika. Osvijetliti treba i sva ugrozenija
mjesta kao sto su stube, otvoreni bazeni i slicno. Za osvjetljavanje unutrasnjosti vinskih posuda prilikom dekantiranja vina
i pranja koriste se prenosne svetiljke na struju od 24 volta. Za ovu struju nize voltaze polaze se poseban vod s lako
dostupnim uticnicama u drugoj boji. Vodovi i uticnice za dvo i trofaznu struju svakako se izraduju po propisima za vlazne i
mokre prostorije, a pokretni vodovi od masivne gume.

Vodovodni prikljucci moraju biti lako dostupni iz hodnika, a na glavnim vodovima treba predvidjeti svakih 6 - 8 m
mjesta za buduce prikljucke. Slavine za spajanje plasticnih pokretljivih cijevi sa mlaznicama treba pravilno rasporediti u
prostoru s vinskim posudama, zatim uz muljacu i tijesak, vinifikatore, te ispred podruma na mjestu istovara grozda. U
prostoru valja postaviti i dublji sudoper sa slavinom za hladnu i toplu vodu. U ovom je prostoru potrebna topla voda
najbolje iz protocnog bojlera, ili ako to nije moguce iz uredaja za pranje pod tlakom.
!odrum za odIezavanje vina u drvenim bacvama
Iako su drvene bacve najskupIje vinske posude, a njegovanje vina u njima zahtijeva vise rada i paznje nego s vinima u
biIo kojem drugom sudu, danas svaki vinar koji se odIucuje strucnije baviti
proizvodnjom vina pogIavito crnih iIi barrique vina koja ce nakon zrenja puniti u
boce, zeIi u svom podrumu imati barem po koju bacvu.

Upravo zbog prirodnosti i uz nju vezane osjetljivosti drveno sude i vino u njemu trazi
pored paznje vinara, i pazljivo odabran prostor. Suhi nadzemni podrumi nisu pogodni za
cuvanje vina u drvenom sudu. Pored niske i ujednacene temperature tijekom cijele
godine od 10 do 15 °C, ovaj prostor mora imati i visoku relativnu vlagu zraka. Vlaga
zraka treba se kretati od 80 do 85 % sto se postize ukapanjem podruma i svodnim stropom. Sto je podrum dublje u zemlji,
temperatura ce biti ujednacenija, a potrebna vlaga u prostoru postize se na nacin, da se dio poda ispod bacava ne betonira, vec se
posipava grubljim sljunkom. Ovakva izvedba poda moguca je samo na terenima kod kojih je razina podzemnih voda ispod razine
podruma. U tom se slucaju betonira samo sredisnji hodnik, koji treba izvesti tako da ima dobar pad (3 do 4 %) od sredine prema
bacvama, gdje se nalaze s obje strane hodnika plici otvoreni odvodni kanali.

Odvod vode moguce je izvesti i na sredini hodnika pomocu kanala s resetkom, ali je
to losije rjesenje, jer se prljava voda od pranja bacava razlijeva po hodniku. Sirinu
hodnika odreduje najveca bacva, kako bi se bez rastavljanja mogla iznijeti iz podruma.
Uobicajena sirina hodnika je 1,5 do 2,2 m. Ìzmedu zida i bacava ostavlja se prolaz od
0,50 do 0,70 m, a od bacve do stropa podruma treba ostati najmanje 0,50 m. Ako se u
podzemni podrum s bacvama ulazi izvana, pozeljno je predvidjeti predvorje, koje stiti
podrum od izravnog utjecaja vanjske temperature, a ujedno moze sluziti za pranje manjih bacava (barrique). Pazljivi podrumar
zatvorit ce uvijek vanjska vrata predvorja prije otvaranja podrumskih vrata. Provjetravanje podzemnog podruma obavlja se pomocu
manjih prozora, ako prostorija jednim dijelom izlazi iz zemlje ili ventilacijskim otvorima koji izlaze na povrsinu, ako je podrum
potpuno pod zemljom. Razmjestajem tih otvora valja osigurati prozracivanje svih dijelova podruma. Prozore svakako treba zastititi
punim drvenim zatvorima (skurama), jer izravne sunceve zrake ne koriste ni bacvama ni
vinu. Mrezama na prozorima sprjecava se ulazak zivotinjica prilikom provjetravanja
podruma. Lezista za bacve izraduju se od kamena, ona su lijepa i trajna ali skuplja, i od
drvenih greda ili betona. U vlaznom podrumu drvene grede nisu najprakticnije, tesko se
odrzavaju i brzo propadaju.

Dobro rjesenje za prednje leziste bacava jest od betona izliveno postolje (greda)
koje se proteze cijelom duzinom hodnika, a prekinuto je samo drenaznim otvorima koji
omogucavaju vodi od vanjskog pranja bacava da otjece u odvodne kanale. Visina
postolja najcesce je oko 40 cm, a najbolje je kada je ona ista s jedne i s druge strane
hodnika.

Na postolje se postavljaju bacve i uglavljuju s 4 trokutasta klina koji na sebe preuzimaju dio tereta bacava. Klinovi se izraduju
kao kvadar sa stranicama od 9 x 12 cm duzine 30 cm, koji se zatim prereze po dijagonali. Na taj se nacin dobivaju klinovi
trokutastog profila sa stranicama 9x 12 x 15 cm duzine 30 cm. Bacva lezi na stranici od 12 cm. Kada su bacve razlicitih duzina,
straznja lezista ne mogu biti zajednicki izlivena, vec se izraduju kao pokretna, da se mogu pomicati naprijed i natrag kako to bacva
iziskuje.

Zbog orijentacije u odabiru prostora u tablici su navedene dimenzije bacava raz1icitih ve1icina. Oblik bacava razlikuje se od
jedne do druge bacvarije, pa su neke mjere oznacene u rasponu.
Dimenzije bacava:
sadrIa[ ż|Ž prom[er żcmŽ s|r|na żcmŽ duI|na żcmŽ v|s|nażcmŽ
225 (barrique) 64 95
225 (ovalna) 64 80 100
500 (okrugla) 94 - 95 102 - 115
500 (ovalna) 85 105 122
1000 (okrugla) 115 - 118 120 - 150
1000 (ovalna)
1200 (okrugla) 120 170
1200 (ovalna) 110 135 155
1500(okrugla) 132 132
1500(ovalna)
2500 (okrugla) 170 170
2400 (ovalna) 145 155 205
5000 (okrugla) 198 - 205 202 - 220
5000 (ovalna) 190 200 260

Visinu podrumskog prostora za bacve odreduje najveca bacva. Krece se od 2,7-3,5 m. Bacve od svih vinskih posuda
najlosije koriste podrumski prostor, a tome se moze doskociti tako da se manje bacve postavljaju u dva reda po visini. U
tom se slucaju postavljaju na postolja koja leze na donjem redu bacava ili na polici od drvenih greda.

Ovaj je prostor prozet romanticnim odnosom prema vinu, pa ga tako treba i oblikovati. Najcjenjeniji su podrumi
kamenih zaobljenih zidova, ali to su rijetki, naslijedeni prostori, na zalost cesto zapusteni, ili grubo modernizirani.
Mastovitom rasvjetom i detaljima moze se i u novoizgradenom prostoru stvoriti zeljena atmosfera.
U ovom dijelu podruma potrebno je osigurati prikljucke za vodu, a
kanalizacija se izvodi pazljivo kako neugodan vonj ne bi zagadio atmosferu
podzemnog podruma. Rasvjetna tijela moraju biti vlagonepropusna, uticnice
zasticene po propisima, i po mogucnosti treba osigurati dovod niskovoltazne
struje za prijenosne svjetiljke.
Ako se u podzemni dio podruma ulazi samo uzim stepenicama s gornje
etaze, bit ce potrebno predvidjeti u stropu otvor za spustanje i vecih tereta.
Kada je izvan upotrebe, otvor se pokriva najbolje masivnim poklopcem
izradenim od drvenih gredica, s upustenim rucicama za podizanje. Velicinu
otvora treba prilagoditi bacvama, a nekad ce trebati spustiti i po koju paletu vina. Ako prostor dopusta, najbolje je ostaviti
otvor 2 do 2,25 m. Za dizanje i spustanje tereta moze posluziti teretno dizalo ili jednostavni kran. Za transport vina prema
bacvama ili iz njih u punionicu treba predvidjeti u stropu uz vertikalni zid ili stup otvor za vinske cijevi. Vinovod od dvije
cijevi moze biti stabilan od nehrdajuceg celika, stakla (ceska proizvodnja) ili plastike, a moze se ostaviti samo otvor kroz
koji se provlace po potrebi pokretne cijevi od armirane plastike. Kada nije u upotrebi, otvor se zatvara poklopcem.

Uze stube koje spajaju podzemne prostorije s visenamjenskim prostorom mogu biti izradene iz resetkastoga toplo
pocincanog ili nehrdajuceg celika, a svakako moraju biti protuklizne izrade. Vrata treba postaviti na vrhu ili na dnu
stubista, da se osigura potrebna mikroklima podzemnog dijela.
drzavanje podruma za cuvanje vina

Dezinfekcija podruma
Nazalost malo nasih vinogradara moze se pohvaliti da posjeduju podrum koji bi barem donekle odgovarao zahtjevima
suvremene vinifikacije. U pravilu to je jedna prostorija gdje se grozde preraduje, most vrije i vino dozrijeva. Podrum, odnosno
najcesce klijet, tako su gradeni da se u njima ne moze odrzati odgovarajuca temperatura, koja je neophodna za pravilno vrenje
mosta i njegu vina. A o cistoci nekih podruma posebno da i ne govorimo. Podrum u kojem se grozde preraduje, most vrije (vrionica)
i prostorija za njegu vina, mora se drzati u besprijekornoj cistoci. Potrebno ga je neposredno prije berbe temeljito ocistiti, zidove
okreciti vapnenim mlijekom. Recept za to vrlo je jednostavan. U 10 litara vode stavimo kilogram zivog vapna i 20 dekagrama
sumpora u prahu. Kad se zidovi osuse preporucuje se prskanje otopinom modre galice, Ì ovdje je recept jednostavan. Pripremi se
petpostotna otopina galice, a time se sprecava razvoj plijesni. Dan prije prerade grozda potrebno je podrum dezinficirati. To se
obavlja sumpornim dioksidom. Na metar kubni prostora zapalimo 1 do 2 sumporne trake. Mozemo zapaliti i elementarni sumpor u
prahu. Na svaki kubni metar prostora potrebno je 30 grama sumpora. Palimo ga u zemljanim posudama, postavljenim na vise
mjesta, jer plinoviti sumpor, kao tezi, pada prema podu. Nakon 5 - 6 sati prostorije dobro prozracimo.
Premazivanje zidova
Potrebno je zastititi i zeljezne dijelove prese od korozije. Ìsto to vazi i za zeljezne obruce na bacvama, a sve to treba pokriti
novinskim papirom ili plasticnom folijom, ili ih premazati vazelinom. Znacajnu paznju treba dati stanju u kojem se nalaze zidovi. Tako
je primjerice (za one imucnije) preporucljivo poplocavanje keramickim plocicama. No bit ce dovoljni i premazi sa specijalnim bojama,
kao sto su fasadeks, zatim fungicid specijal, carocid i drugo. U podrumskim prostorijama ne smijemo drzati krumpir, repu, zelje,
ocat, naftu, sredstva za zastitu bilja, jer vino vrlo lako upija strane mirise. Radi lakseg odrzavanja cistoce u podrumu pod bi trebao
biti od betona ili plocica koje su otporne na kiselinu.
Vaznost temperature
U podrumu je vrlo vazna toplinska izolacija kako bi se odrzavala sto jednolicnija temperatura i zimi i ljeti. Za bijela
vina, primjerice, potrebna je temperatura od 8-10 stupnjeva C, a za crna od 10-12 stupnjeva. Potrebno je osigurati takve
uvjete da kolebanja u dnevnim temperaturama ne odstupaju vise od dva posto i silazno i uzlazno. Vlaga zraka treba biti
izmedu 70 i 80%. Prevelika vlaga u podrumu smanjuje vijek trajanja bacava zbog povecanog razmnozavanja raznih vrsta
gljivica i plijesni. Zbog toga treba imati dobru ventilaciju, kao i dobru kanalizaciju za odvod vodu iz podruma. O
besprijekornoj cistoci podruma i posuda ne mozemo govoriti ako nemamo dovoljno tekuce vode. Ukoliko podrum nije
prikljucen na vodovod, treba imati ugraden hidrofor. Ì na kraju kazimo da je potrebno imati i mogucnost zagrijavanja
podrumskih prostorija, odnosno vrionice.
Strojevi i naprave u podrumu
a svako podrumarstvo srednjega i manjega kapaciteta, u koje danas ubrajamo mnoge privatne podrume, izbor
podrumskih strojeva mora biti priIagoden zeIjenom iIi vec uhodanom tehnoIoskom postupku proizvodnje i dorade vina.

Strojevi za preradu grozda (muljaca, tijesak, crpke) moraju odgovarati odredenoj vrsti prerade (tehnoloski postupak prerade
bijeloga ili crnoga grozda), a strojevi za doradu vina (procistac, rashladni uredaji, centrifuga i dr.) i punjenje vina u boce (punionice
vecega i manjeg stupnja automatizacije) moraju udovoljavati proizvodnoj orijentaciji podruma.

Kakvoca mosta i buduceg vina u znatnoj mjeri ovisi o pravilnom odabiru stroja za pojedinu radnju i o njihovoj povezanosti u
liniju prerade i dorade vina.
Strojevi za proizvodnju masuIja
Runjanje i muljanje prva je radnja u procesu prerade grozda. Obavlja se da bi se bobica odvojila od peteljke i zgnjecila da se
oslobodi sok - most. Najstariji nacin muljanja, gnjecenje je grozda nogama.

MasuIj je zgnjeceno grozde - u krutoj i tekucoj fazi. Ako nije odvojena kozica, sjemenka i peteljkovina, masulj je u krutoj fazi, a
tekuca je faza masulja - grozdani sok.

Za proizvodnju masulja sluze muljace, a dijelimo ih prema slijedu obavljanja osnovnih radnji u procesu muljanja grozda, dakle
prema tome koja je operacija prva - runjanje ili muljanje.

Runjanje: Odvajanje bobice (jagode) od peteljke, bez gnjecenja. Strojevi runjace rade na nacelu centrifuge, pa su istodobno i
runjace i muljace.

MuIjanje: Gnjecenje grozda ili samo bobica, ako je prethodnom radnjom (runjanjem) u vodoravnom bubnju odvojena
peteljkovina. Obavlja se gazenjem ili strojevima za odvajanje grozdanog soka od kozice i sjemenke.

RuIjacom-muIjacom odvajamo peteljkovinu, sprecavamo otapanje taninskih i drugih tvari u dobivenom grozdanom soku -
mostu. Takvo je otapanje jos vise pojacano tijekom vrenja. Naime, sve te tvari nisu topive u mostu nego u alkoholu koji se stvara
vrenjem.

slika 1 slika 2

Taj stroj sastoji se od lijevka za prihvat grozda, rupicastog valjka za odvajanje bobica od peteljkovine i valjaka koji gnjeci bobice
(slika 1. i 2.)

U muljaci mogu biti jedan ili dva para valjaka, pa o tome ovisi i kapacitet muljace. Osim broja valjaka na kapacitet utjece
promjer i velicina valjka, a i brzina njegova okretanja. Valjak je dugacak obicno 40-200 cm, promjera je 12-20 cm. Ìzraden je od
legure, a moze biti gumeni i od fiberglasa. Kovinasti mogu biti presvuceni gumom.

Prema obliku na presjeku valjci mogu biti:
Ŧ krilni - krilo jednog valjka ulazi u dubinu drugoga,
2. zljebasti - u obliku kosih uzduznih zljebova.

Centrifugalne muljace ne preporucuju se pri preradi visokokvalitetnih kultivara grozda, jer se kozica bobice (jagode) veoma
osteti, raskine se u sitne komadice, a posljedica je povecana kolicina taloga u mostu. Osim toga, centrifugalna sila lomi peteljkovinu,
sto negativno utjece na kakvocu vina.

Tijestenje (presanje)
Nakon muljanja - ruljanja grozda pristupamo cijedenju - tijestenju (presanju) neprovrelog ili provrelog masulja. Tijestenje se
moze obaviti s prekidima (diskontinuirano) kao i bez prekida (kontinuirano).

Osnovno pravilo tijestenja mora biti: Uz postupno otjecanje mosta moramo osigurati paralelno povecanje i odrzavanje pritiska.
To je potrebno kako bi se sprijecilo naglo smanjenje volumena kanala za istjecanje mosta izmedu krutih cestica masulja.

Nacin postizanja pritiska ovisi o konstrukciji tijeska (prese), prema tome da li je to: mehanicka, hidraulicna, pneumatska ili
kontinuirana.

Postupku tijestenja masulja moramo pristupiti vremenski sto prije, a trajanje ciklusa tijestenja mora biti sto krace. Na taj nacin
izbjeci cemo pretjeranu i nepozeljnu oksidaciju masulja i mosta sa svim njezinim posljedicama. Jako tijestenje, znaci tijestenje s
povecanim pritiskom, s ciljem veceg randmana nije pozeljno, jer ide na stetu kakvoce mosta i vina.

U tijeku prerade grozda 40-70 % mosta dobijemo postupcima koji prethode tijestenju (muljanje - cijedenje), a tijestenjem
dobijemo ostatak mosta.

O sustavu i tipu tijeska sto se ocituje u njegovoj konstrukciji, a time i nacinu rada, ovisi randman (iskoristenje) a sto je jos i
vaznije sastav mosta, posebno obzirom na specificnu gustocu (tezinu), kolicinu ekstrakta i fenolnih materija.

Na sastav mosta a time i na kakvocu utjecu ostecenja peteljke ako se ne odvoje. Osim svojstava sorte (kultivara), kao i
kakvoce grozda, mozemo reci: Tijestenje kao radnja proizvodnje mosta osnova je buduce kakvoce vina.

%ijesak
Pri izboru tijeska moramo voditi racuna o sustavu prerade grozda s obzirom
na tip i kakvocu vina, te o kapacitetu s obzirom na kolicinu grozda u odredenom
gospodarstvu.
Povijesni i tehnicki razvitak vinskih tijeskova:
Prije ostalih tijeskova (presa) opisat cemo stari hrvatski tijesak na polugu, onako
kako ga je prof. Ìvan Rittig opisao u svojoj knjizi "Vinarstvo", Zagreb, 1924. godine.
"Hrvatski se tijesak (slika 1) sastoji od cetiri stupca koji su na kopanji (b). Tijestenje
se provodi tramom (d) koji lezi na kladi (g). Kladom se prenosi tlak na masulj u
kosu (a). Poluga se na kracem kraku dize i spusta iglama (e) a osiguravana je
gacnjakom (f). Dulji se krak ravna vitjem, koji se sastoji od obnika (1), svijece (j) i
rucke (k); na vitju je kamen. Cijeli tijesak lezi na podvalama (m). Mast tece u skaf ili
badnjic.
Dobri su to tijesci, ali zapremaju mnogo prostora, stoga se u vinarstvu napustaju.


Tijeskove dijelimo na:
Ŧ diskontinuirane (s prekidom u radu),
2. kontinuirane (bez prekida u radu).

Kod tijesaka s prekidom u radu prva je faza punjenje kosa masuljem, zatim se obavlja tijestenje, poslije tijestenja nastupa
prekid u kojem se prazni kos, a zatim postupak pocinje ponovno.
Prekid u radu tih tijeskova moze se nadoknaditi istodobnim radom dva do tri tijeska, ovisno o pristizanju grozda i kapacitetu
podruma.

1. Mehanicki tijesci
Tijesci su ovog tipa s kosem. Na malim privatnim posjedima najvise ima uspravnih tijeskova na vijak, s rucnim i hidraulicnim
pogonom. U sredini kosa ugraden je vijak pricvrscen za postolje tijeska, a preko vijka na masulj u kosu djeluje mehanizam za
tijestenje. Kapacitet im je obicno od 100 do 800 litara. Nove konstrukcije su mehanicki vodoravni (horizontalni) tijesci razlicitih
kapaciteta, koji se primjenjuju u vecim i malim podrumima (slika 4, 5 i 6).

slika 4 slika 5

slika 6 slika 7

Od prve proizvodnje u Francuskoj 1828. godine takvi su tijesci do danas usavrseni mnogim rekonstrukcijama. To je omogucilo
visok stupanj automatizacije, a proces je cijedenja automatiziran - programiran.

Tvrtke daju i upute o rukovanju visoko automatiziranim tijeskovima. Najpoznatiji su, a u nasim vinarijama i podrumima
najzastupljeniji tijesci tvrtke: "Vaslin", "Bucher" i "Willmes".

2. Vodoravni mehanicki tijesci
Vodoravni mehanicki tijesci sastoje se od ovih dijelova: kosa, uredaja za rastresanje (obruci i lanci), navojnice po kojoj se krecu
ploce, elektromotora, uredaja za komandu programatora, otvora za prijem masulja i kade ispod tijeska za prijem mosta.

Prema velicini kosa odreden je i kapacitet tijeska. Kod starijih tipova takvih tijeskova kos je bio izraden od hrastovih letvica i
perforiranog lima, a danas se izraduje uglavnom od staklopasta (poliesterska smola + staklena vuna). Kroz uzduzne proreze na
kosu otjece most u kadu ispod tijeska. S vanjske strane kosa na oba kraja smjesteni su zupcanici ili remenice za okretanje kosa.

Kos pokrecu elektromotori, obicno 2-4, tako da jedan dvobrzinski elektromotor sluzi za okretanje kosa u jednom smjeru, a drugi
za okretanje navojnice u suprotnom smjeru. Mogu raditi dva jednobrzinska motora zajedno.

Takve izvedbe tijeskova imaju 4-6 brzina kretanja kosa. Na komandnoj je ploci prekidac za ukljucenje i iskljucenje
elektromotora te prekidac uredaja za automatski rad i rucica za prijelaz na rucni rad. Na malim tijescima ugraden je i satni
mehanizam za automatsku regulaciju pojedinih radnji. Unutar kosa po duzini smjestena je navojnica. Po njoj se, od svake strane
kosa, krece po jedna potisna ploca, pa ploce priblizavanjem tijeste masulj. Postoji izvedba tijeska i s jednom potisnom plocom.

Ìma i takvih izvedbi tijeska u kojem se navojnica nalazi izvan kosa a jedna potisna ploca s jednog kraja kosa, potisnuta
navojnicom, tijesti masulj.

Uredaj za rastresanje masulja (komine) sastoji se od cetiri lanca, ponekad i uzeta, razapetih izmedu potisnih ploca, povezanih
preko poliesterskih prstena. Dok se tijesak puni, lanci su rastegnuti po duzini kosa. Tijekom tijestenja oni se skupljaju, a pri
odmicanju potisnutih ploca lanci i prsteni rastresaju stijesteni masulj.

Postupak tijestenja
Ìzmuljano se grozde (masulj) klipnom crpkom ubacuje u tijesak, a treba se rasprostrti jednolicno po cijelom kosu. Ìstog casa
pocinje istjecanje mosta-samotoka. Vec smo rekli da se istjecanjem samotoka povecava kapacitet tijeska - kosa za onoliko za koliko
je smanjena zapremnina masulja na racun odvojenoga samotocnog dijela mosta. Nakon punjenja zatvore se poklopci, zatim pocinje
okretanje kosa i tijestenje. Ovisno o sorti i zdravstvenom stanju grozda i o tome jesmo li prethodno odvojili most (samotocni dio
mosta), bira se program tijestenja. Odredujemo tako brzinu okretanja kosa i brzinu kretanja potisnih ploca.

Prijelaz od tijestenja na rastresanje obavlja se rucno ili programirano-automatski. Pri rastresanju kos se okrece u obrnutom
smjeru i brze nego pri tijestenju. Kad se potisne ploce vrate natrag do kraja kosa, ponovno se mijenja smjer okretanja, znaci
ponovno pocinje tijestenje, priblizavaju se potisne ploce i povecava se kompresija. Kontrolni manometar tlaka u kosu smjesten je na
pultu tijeska.

Kod mnogih tijeskova nagib kosa olaksava punjenje i praznjenje. Ì dok se kos okrece tijekom punjenja ili praznjenja, potisne
ploce ostaju razmaknute do maksimuma.

3. HidrauIicni tijesci
Prvi tijesci toga tipa potjecu iz 1835. godine. Gradnja vecih podruma, privatnih i zadruznih, potaknula je potrebu za tijescima
vecega kapaciteta, a rjesenje je nadeno u hidraulicnom sustavu (tlaku). Hidraulicne tijeskove dijelimo na uspravne i vodoravne s
obzirom na osovinu valjka za tijestenje.

Uspravni imaju otvoren kos, zahtijevaju vise radne snage i sve se manje upotrebljavaju u industrijskoj vinifikaciji (slika 7).
Vodoravni se tijesci cesce upotrebljavaju jer su zatvorenog sustava, s kosem ili perforiranim valjkom od nehrdajuceg celika. Potisna
se ploca preko osovine, pomocu hidraulike, potiskuje od jedne strane kosa prema drugoj. Za manja podrumarstva pogodan je
hidraulicni vodoravni tijesak Bucher, kapaciteta od 1000 do 1400 litara. Hidraulicni sustav sastoji se od valjka s klipom, cjevovoda,
spremnika s hidraulickom tekucinom, crpke za stvaranje tlaka, manometra, sigurnosnog ventila, ventila za tijestenje i ventila za
povrat klipa. U vodoravnom tijesku postoji uredaj (lanci) za rastresanje masulja (komine).

4. Uspravni hidrauIicni tijesci
Kos tijeska postavlja se u okvir tijeska koji sluzi za prijenos snage hidraulickim sustavom. Okvir je celican. Razmak celicnih
stupova okvira mora biti takav da kos nesmetano ulazi u okvir. Visina okvira odredena je duzinom radnog valjka i dubinom kosa za
tijestenje.

Prema nacinu upotrebe kos moze biti okretljiv - obicno su to dva okretljiva kosa, dok je jedan na tijestenju, drugi se priprema -
ili na vlastitim kotacima. Napravljen je od parenog drva - hrastovine ili jasena. Dimenzije letava moraju u duzini i presjeku razmjerno
odgovarati velicini kosa i pritiscima koji vladaju u kosu tijekom tijestenja.

Prema nacinu gradnje razlikujemo otvorene i zatvorene koseve. Ucvrscenje letava osigurava se celicnim prstenovima. Debljina
i broj prstenova ovisi o velicini kosa i pritisku. Kos se rastavlja na vise dijelova radi lakseg vadenja koma kod pokretnog kosa, a kod
okretnog sustava kos ostaje u istom polozaju, ali razmaknut za vadenje koma.

5. !neumatski tijesci - vodoravni
Dva su sustava takvih tijeskova- jedan je pneumatski, a drugi membranski. Tlak zraka za tijestenje grozda primjenjuje se od
1951. godine, kad je Willmes konstruirao prvi takav tijesak. Tada je upotrijebljena gumena zracnica - vreca, koja se prostire po
cijeloj duzini kosa, smjestena sredisnje. Pomocu kompresora utiskuje se zrak u zracnicu koja pritisce masulj (kominu) i kroz kos
most istjece u podloznu kadu. Maksimalan je tlak do 6 atmosfera. Tiskanje se provodi iz sredine prema obodu kosa.

Novijega je datuma membranski tijesak po sustavu "Bucher", tzv. tank-tijesak, a pojavio se 1975. godine.
Kos je izraden u obliku zatvorenog valjka, zapremnine od 4 do 20 dt. Unutar valjka (kosa) nalazi se membrana, preko koje se
pritisce masulj dovodenjem zraka iz kompresora. Stiskanje se masulja provodi prema sredistu kosa.

Tijestenje pocinje niskim tlakom od 0,2 do 0,5 atmosfera, pri cemu dobivamo 60 posto mosta. Najvise je povecanje tlaka do 2
atmosfere. Most koji . pri tom istjece relativno je bistar, s malo taloga i fenolnih sastojka. Buduci da je ovaj tijesak potpuno zatvoren,
pa je pristup zraka - kisika - minimalan, oksidacija mosta svedena je na najmanju mjeru.

Vinske crpke
Vinske crpke najcesce su koristeni strojevi u podrumu. One podrumara oslobadaju rucnog rada kod pretoka, a vino cuvaju od
nepotrebnog zracenja. Vinske crpke koriste se za transport masulja, mosta, taloga i vina na razlicite visine i udaljenosti (slika 8 i 9).
Univerzalne crpke koja bi obavljala sav transport tekucina u podrumu u toku proizvodne godine nema, pa svaki malo veci podrum
mora imati barem 2-3 crpke za razlicite poslove.

slika 8 slika 9

Dobra vinska crpka mora ispunjavati odredene zahtjeve. Materijal od kojeg je izradena mora biti otporan na utjecaj sastojaka
vina, stoga se danas crpke izraduju od nehrdajuceg celika ili su im neki dijelovi od plastike ili tvrde gume i kaucuka. Ne smije suvise
razbijati vino i izazivati gubitak arome i bukea vina, a kod transporta masulja nepozeljno je drobljenje i gnjecenje kozice i sjemenki.
Cesto se od crpke trazi da bude samousisna, da radi dvosmjerno, da se kapacitet moze regulirati, a da se kod preopterecenosti
sama zaustavlja. Vazno je da se crpka moze jednostavno rastaviti i lako i temeljito oprati. Sve crpke manjeg kapaciteta izraduju se
sa kotacima.

Prema nacinu rada dijelimo ih na :

1. Potisne crpke:
1.1.1. potisne klipne crpke sa ventilima
1.1.2. potisne rotacijske crpke bez ventila

1.2.1. klipne crpke s loptastim ili ravnim ventilima
1.2.2. ekscentar puzne crpke
1.2.3. zupcaste crpke

1.3.1. krilne crpke
1.3.2. impeler crpke
1.3.3. membranske crpke

2. Centrifugalne crpke:
2.1. centrifugalne crpke s postranim kanalima

Potisne crpke se koriste za gusce tekucine kao sto su masulj, most, talog i mlado vino, jer su manje osjetljive na mutnoce i
krute cestice, ali se cesto koriste i za bistre tekucine.
Njihov ucinak je odreden konstrukcijom, a visina i udaljenost na koju se transportira medij nemaju znacajniji utjecaj na njega.
Kod ovih crpki promjenom broja okretaja moze se mijenjati ucinkovitost ako je to izradbom predvideno. Potisne crpke ne mogu se
koristiti za filtriranje niti za punjenje vina u boce. Kod suvremenije opreme masulj se od muljace do tijeska najcesce prebacuje
ekscentar puznom crpkom (mono) u koju masulj pada slobodno, a ista se crpka koristi i za praznjenje. neocijedenog provrelog ili
djelomicno provrelog masulja iz vrionica ili vinifikatora u tijesak. Ako je masulj ocijeden, crpka otezano radi i potrebno je vracati
tekucinu i kvasiti kominu.

Za transport mutnog vina, pa i taloga najcesce se koriste klipne crpke. Ovaj tip crpki radi na mahove, a udarce ublazuje zracni
cilindar. Za manje i srednje podrume koriste se crpke s ucinkom od 50 do 150 hl/h. One su neosjetljive, imaju dvije brzine,
dvosmjerne su, sto znatno olaksava rad, a zastitna sklopka stiti crpku od preopterecenja (iskljucuje rad crpke kod oko 3 bara
pritiska). Membranske crpke najcesce se koriste za doziranje (npr. kod naplavne filtracije za doziranje infuzorijske zemlje i perlita) i
dr. Umjesto klipa one imaju savitljivu membranu.

Za filtraciju, punjenje i pretoke bistrog vina koriste se centrifugalne crpke. Na njihov ucinak utjece u velikoj mjeri visina
transportnog puta, tj. tlak koji moraju savladati, a i jako smanjenje protoka kod ovih crpki nije pozeljno. Kod izbora crpke o tome
treba voditi racuna i prilagoditi ,je pogonskim uvjetima. Na ucinak crpke utjece i promjer cijevi koji mora odgovarati crpki. Cijevi
moraju biti savitljive, ali dovoljno cvrste da se na usisnoj strani ne skupljaju. Trajnost i ucinak crpki ovisi o nacinu odrzavanja. Zbog
odrzavanja cistoce vazna osobina dobre crpke je njezina laka rastavljivost. Nakon svakog obavljenog posla treba ih temeljito oprati,
a prije koristenja obvezno isprati. Kod crpki koje imaju sita potrebno je nakon svake uporabe posebno kod pretakanja mosta sito
izvaditi i oprati. Dijelovi koji nisu od nehrdajuceg celika zasticuju se po potrebi zastitnom bojom.

Sprave za prociscavanje mosta i vina
U svim fazama suvremene proizvodnje vina javlja se potreba za povremenim prociscavanjem mosta ili vina.
Kod mosta prociscavanje se obavlja u manjim podrumima prirodnim talozenjem, a kod velikih pogona prociscavanje se ubrzava
strojevima kao sto su flotacijski uredaji, centrifuge, filterprese, rotacijski filtri ili se prirodno talozenje kombinira sa strojnim. U novije
doba uredaji za flotaciju primjenjuju se i u srednjim podrumima. Pomocu atmosferskog zraka, kisika (O2) ili dusika ( N2 ) mutni se
most zasicuje plinom koji cestice mutnoce nosi na povrsinu s koje se odstranjuju, pa se na taj nacin most prociscava.

slika 10 slika 11 slika 12

Manji i srednji podrumi obvezno obavljaju prociscavanje vina pomocu filtara prije punjenja u boce (slika 10, 11 i 12). Danasnje
trziste trazi da posebno bijela vina budu kristalno bistra, sto je prirodnim bistrenjem vrlo tesko postici. Najcesce je potrebno obaviti i
dvije filtracije, jednu grublju i jednu finu neposredno pred punjenje vina u boce. Vina koja odlezavaju vise godina, koja su potpuno
provrela trebaju samo filtraciju prilikom punjenja u boce. Crna vina koja stare po nekoliko godina u drvu i u kojih je zavrsilo jabucno-
mlijecno vrenje pune se u boce i bez filtracije.

Filtracijom se iz vina uklanjaju grublje i fine cestice mutnoce, na nacin da se vino propusta bilo kroz filtrirajuci (naplavni) sloj,
ploce ili membrane. Filtar i materijal kroz koji se filtrira ne smiju nepovoljno utjecati na aromu niti okus vina.

Postupak filtracije ima dugu povijest. Primjenjivali su ga Sumerci, Egipcani, Grci i Rimljani propustanjem vina kroz platnene
vrece. Jos se u nasem stoljecu primjenjivao holandski filter koji radi na istom principu. Danas razlikujemo cetiri osnovne vrste ovih
sprava.

NapIavni fiIteri sluze za prvu uvjetno receno grubu filtraciju, a koriste se poglavito u vecim podrumima. Prociscavanje vina vrsi
se kroz sloj infuzorijske zemlje, ili perlita, i celuloznih vlakana. Ovo su prirodna neutralna sredstva koja se naplavljuju na mrezaste
tanjure koji se postavljaju vertikalno ili horizontalno ili na supljikave vertikalno postavljene "svijece". Ìnfuzorijska zemlja (diatomejska
zemlja, kiselgur) proizvodi se od natalozenih skeleta silicijskih algi posebnim postupkom. Prikladna je za finiju filtraciju, a perliti
(mljevena zemlja vulkanskog podrijetla) koristi se za grublju filtraciju, a cesto se i kombiniraju. Celulozna se vlakna koriste za
ucvrscivanje filtracijskog sloja. Naplavljivanje se obavlja na pocetku filtracije kruznim cirkuliranjem vina kojem je dodan naplavni
materijal, a kada je postignut pocetni naplavni sloj, pocinje filtracija tijekom koje se nastavlja preko dozirne crpke filtera dodavanje u
vinu izmijesanog naplavnog materijala kako bi se filtracijski sloj odrzavao rahlim i propusnim. Kada je filtracijski sloj zasicen
mutnocama vina, tlak naraste do dopustene granice i protok se vina smanjuje. Filter se tada prazni, naplavni sloj koji je polusuh
skida se s tanjura i filter se pere. Pranje se moze obavljati rucno ili automatski. Kolicina upotrebljenoga naplavnog materijala u
jednom ciklusu je odredena i ogranicena i treba u tijeku rada biti kontrolirana. Naplavni vinski filteri najcesce se koriste za filtraciju
mladih sluzavih vina, zatim nakon bistrenja, ili nakon hladne stabilizacije vina.

Na principu naplavljivanja radi i okretni vakumski filtar koji se koristi za filtraciju taloga, ili mutnog mosta nakon prirodnog
talozenja. Glavni dijelovi ovog filtra su okretni bubanj preko kojeg je razapeta fina mrezica od nehrdajuceg celika ili cvrsta, porozna
tkanina, zatim posuda u kojoj je djelomicno uronjen bubanj, crpka za stvaranje podtlaka, crpka za odvod filtrata, noz za skidanje
povrsinskoga oneciscenog naplavnog sloja i posude za pripremu naplavnog materijala i vode s mijesalicom.

Gusti most ili talog koji se filtrira usisava se kroz naplavni sloj nanesen na bubanj u kojem vlada podtlak, a koji se okrece
djelomicno uronjen u posudi s talogom. Tijekom jednog okreta s povrsine bubnja skida se brisacem tanak sloj nanesenoga
osusenog taloga i naplavnog sloja. Kada je brisac (noz) skinuo cijeli naplavljen sloj, filtracija se prekida, filtar pere i ponovno se
naplavljuje i priprema za rad. Dobiveno tzv. filtervino bolje je kvalitete nego isto vino dobiveno na filterpresama s platnima, pod
uvjetom da se talog filtrira dok je svjez. Utrosak naplavnog materijala (perlita) je visok, pa prilikom nabave treba s ovim troskom
kalkulirati. Kapacitet filtera odreduje povrsina bubnja, a krece se za manje i srednje podrume od 2 do 5 m2.

!Iocasti fiIteri koji se koriste u pogonima svih velicina mogu posluzit i za grubu, srednju, finu i sterilnu filtraciju ovisno o
upotrebljenim potrosnim filter plocama. Upravo zbog univerzalne primjene cesto je ovo jedini filter u manjim pa i srednjim obiteljskim
vinarskim pogonima. Prociscavanje vina preko ovog filtera obavlja se kroz potrosne filter ploce izradene od mjesavine celuloze,
perlita, pamuka i dr. Ranije je osnovni materijal za izradu ovih ploca bio azbest, koji je danas zabranjen. Djelovanje ovih ploca je
mehanicko (zadrzavaju vece cestice mutnoca na povrsini, a manje u unutrasnjosti ploce) i adsorpcijsko (vezu cestice mutnoca
uslijed razlicitih elektricnih naboja). Potrosne se filter ploce: ulazu izmedu okvirnih ploca filtera koje su izradene bilo od nehrdajuceg
celika ili jeftinijeg polipropilena. Ucinkovitost filtera ovisi o velicini i broju okvirnih ploca. Za podrume do 30.000 lit. vina godisnje
proizvodnje mogu se koristit filteri s plocama 20 x 20 cm, a za srednje podrume bolje je nabaviti filtere dimenzije 40 x 40 cm. Broj
okvirnih ploca za male filtere krece se od 10 do 20 komada, a za vece do 60 komada. Osovina za pritezanje mora omoguciti
ulaganje i manjeg broja ploca ili se taj problem rjesava nabavom "slijepe" ploce. Potrosne filter ploce za filtraciju predstavljaju
osjetan trosak dorade vina, pa ih treba racionalno koristiti.

Okvirne ploce su naizmjenicne za mutno i bistro vino. Kroz rupice u prozorima okvirnih ploca za mutno vino ulazi tekucina koju
treba filtrirati, rasporeduje se po okomitim udubljenjima u njoj i ulazi u grubu stranu potrosne filter ploce kroz koju se prociscava i
izlazi na glatkoj strani, gdje ga prihvaca okvirna ploca za bistro vino i vodi do "prozora" i izlazne cijevi. Cijev za dovod mutnog i
odvod bistrog vina tvore okca okvirnih ploca kada je filter slozen i ispravno pritegnut. Na filteru se na ulaznoj i izlaznoj cijevi nalaze
manometri koji pokazuju ulazni i izlazni pritisak, i slavine za odstranjivanje zraka iz filtera, ulazna i izlazna slavina, te slavina za
uzimanje uzorka kod kontrole bistroce, kontrolno staklo i vijak za pritezanje ploca.

Prema zeljenom stupnju bistroce biraju se filter ploce. Razlikuju se ploce za normalnu i sterilnu filtraciju. Sterilne se ploce
obvezno koriste kod vina s ostatkom secera, a preporucljivo ih je koristiti i za sva bijela suha vina. Svaki proizvodac filtar ploca ima
svoje oznake, stoga je potrebno kod njihove nabave zatraziti i pismene upute.

Pregled filter ploca tvrtke Seitz:
Za grubu filtraciju koriste se ploce s oznakom K 900, K 800, K 700
Za finu filtraciju nakon bistrenja koriste se ploce oznake K 300, K 250, K 200, K 50, K 100
Za finu filtraciju prilikom punjenja crnih suhih vina koriste se ploce K 300, K 100
Za finu filtraciju prilikom punjenja bijelih suhih vina koriste se ploce K 100, KS 80
Za sterilnu filtraciju kod punjenja vina s ostatkom secera KS 50, EK, EK1, EKS

Prije pocetka filtracije vina slozeni filter treba dobro isprati vodom. Kroz njega se mora propustiti ovisno o velicini filtera 50 do
2001 vode. U zadnjih 20 litara umijesa se malo limunske kiseline (0,6 postotna otopina), koju ostavimo 20 minuta u filtru i zatim se
ova otopina istisne s nesto ciste vode. Svrha ovog ispiranja jest uklanjanje mirisa na papir iz potrosnih filtar ploca. Flasirana vina su
ponekad opterecena ovim stranim mirisom, pogotovo ako se ploce cuvaju u vlaznom prostoru pa mogu poprimiti i miris na plijesan.
Nakon ispiranja u filteru i plocama ostaje voda koja se potiskuje vinom. Ovo je najosjetljiviji dio pripreme filtracije. Da zaostala voda
ne dospije: u vino ili cak u prve boce, treba kusanjem kontrolirati kada iz filtera potece cisto vino i zatim odvojiti najmanje 20 litara
(ovisno o velicini filtra i broja ploca) i vratiti ih zbog sigurnosti u posudu iz koje se vrsi filtracija. Dio vina koji je bio pomijesan s
vodom moze posluziti za pecenje rakije. Za uspjeh filtracije mjerodavno je postivanje protoka i tlaka prilikom rada s filterom.
Prilozena tablica pokazuje koliki se protok mora postivati kod pojedinih velicina filtara i nacina filtracije. Ako je vino koje se filtrira vrlo
bistro protok se u odnosu na donju tablicu moze povecati za 10 do 15 posto.

Preporuceni protok za pojedine slojnice:
ormat p|oca Gruba | f|na f||trac|[a 5ter||na f||trac|[a
20 x 20 cm 25 l/h po ploci 15 l/h po ploci
40 x 40 cm 120 l/h po ploci 65 l/h po ploci
60 x 60 cm 285 1/h po ploci 150 l/h po ploci

Ìz tablice proizlazi da kod koristenja fitera dimenzija 20 x 20 x 10 ulozenih ploca mozemo na sat filtrirati oko 250 l, a
ako ulozimo 20 ploca 500 l na sat. Kod sterilne filtracije s EK (Seitz) plocama sa 10 ploca 1501/h, a sa 20 ploca 3001/h.

Pored kontroliranog protoka za ispravan rad filtara vazno je postivati dopusten tlak. Dobra se filtracija postize s
laganim protutlakom od 0,10 do 0,20 bara, a filtraciju treba prekinuti kada razlika izmedu ulaznog i izlaznog manometra
naraste na 2 bara kod fine filtracije, a 1,5 bar kod sterilne filtracije. Veci pritisci od navedenih mogu imati za posljedicu
probijanje filter ploca i prolaz nefiltriranog vina kroz ostecena mjesta. Opasno je takoder koristiti crpke koje svojim
kapacitetom i konstrukcijom ne odgovaraju za rad s filterom, jer nagli udari (povecanje i smanjenje tlaka) mogu ostetiti
ploce. Filtriranje trazi ujednacen tlak bez niaglih padova i porasta, stoga kod pocetka rada treba najprije pustiti u pogon
pumpu i zatim polagano otvoriti ulazni ventil filtera, ventile za odzracivanje i izlazni ventil. Ventili za odzracivanje se
zatvaraju kada na izlaznome kontrolnom staklu nema zracnih mjehurica. Kod prekida filtracije ide se obrnutim redom.
Najprije se zatvara izlazni ventil, zatim ulazni i na kraju se iskljucuje crpka.

Odrzavanje cistoce filtara veoma je vazno za uspjeh filtracije, stoga filtar valja redovito prati toplom vodom i ako je
moguce zaparivati vodenom parom niskog pritiska. Prilikom zaparivanja moraju biti otvorene sve slavine, a para se pusta
barem 15 - 20 minuta kroz filter. Kada se filtriraju vina s ostatkom sladora, ova je mjera nezaobilazna. Posebnu paznju
valja posvetiti cistoci cijevi koje vode vino od filtara do punjaca, jer sterilna filtracija nije uspjesna, ako se vino nakon
filtracije na putu od filtara do punjaca onecisti kvascima ili bakterijama. Stoga valja istovremeno zaparivati filtar i punjac.

Membranski filteri ili tzv. mikrofilteri, (jednostavno nazvani "svijece") koriste se iskljucivo prilikom punjenja. Ovi su
filtari primjenjivani u farmaceutskoj industriji i tek su proteklih 20 godina usli u vinske podrume. Filtracija se vrsi kroz
uloske izradene od slojeva propilena i celuloze vrlo malih otvora, od 2 do 0,80 mikrometara za predfiltraciju i 0,65 0,45 do
0,20 mikrometara (mikrona) za posljednji filtar ispred punjaca, tako da ne propustaju ni kvasce ni bakterije. Kucista ovih
filtara mogu primiti od 1 do 12 ulozaka (patrona). Za manje podrume dovoljni su oni s jednim uloskom, jer je njegova
filtrirajuca povrsina zahvaljujuci plisiranom obliku velika. Cijena uloska je visoka, ali se moze uz regeneraciju koristiti za
100 do 200 hl vina (prema uputama proizvodaca), ako je prethodno vino procisceno na plocastom filteru. Zbog potpune
sigurnosti membranski se filteri moraju prije pocetka filtracije testirati na ispravnost. Mogucnost provjere ispravnosti
prednost je ovih filtara. Prilikom nabave filtara treba zatraziti upute o nacinu testiranja (Bubble-Point test metoda).

Tangencijalni filtari ili cross-flow mikrofilteri su najnovije dostignuce filtracijske tehnike. Filtrirajucu povrsinu cini
membrana kroz koju vino ne struji okomito, vec velikom brzinom i uz vrtlozenje paralelno s njom. Na taj se nacin cestice
mutnoce ne taloze na membrani, vec ih vino u protoku sapire, a cisto vino prolazi kroz nju i izlazi iz filtara. Vino koje nije
proslo kroz membranu ponovno se vraca u kruzni tok. Otvori na membrani su 0,20 mikrometara, pa zadrzavaju koloidne
cestice, kvasce i bakterije. Membrana je u obliku sitnih cjevcica izradenih od polipropilena. Kruzenje vina odrzava jedna
manja crpka, dok dotok novog vina u kruzni tok osigurava veca crpka. Radni pritisak ide do 10 bara. Na kraju filtracije
ostaje mutni koncentrat, koji cini 0,3 posto od vina koje je uslo u postupak. Membrane treba mijenjati nakon nekoliko
godina. Cijena ovih filtera je za sada visoka, koriste se u velikim pogonima ili se njima obavlja usluzna filtracija u manjim
obiteljskim podrumima.
Podrumske (vinske) posude
Vinske posude naicesce diielimo prema tome od koieg su materiiala proizvedene, pa postoie drvene, betonske, kovinske - od nehrdaiuceg celika
(inox) i plasticne. U davnoi proslosti, na primier u staroi Grckoi i Rimu, u upotrebi su bile amIore, vrcevi razlicita oblika i miesine od zivotiniske
koze. One su se ios i danas zadrzale u nekim sredozemnim kraievima, uglavnom za priievoz mosta i vina. Vinsko posude ima vaznu ulogu u
proizvodnii, osobito u cuvaniu vina i u priievozu.
DRVENA BACVA I KACA
Osnovni inventar svakog podruma bio ie i ostao drvena hrastova bacva. Od rimskog piesnika i poviesnicara Marka Aneia-Lukana ostao nam ie
naistariii zapis iz Istre i s otoka Krka (49. godine p.n.e.), iz koiega zakliucuiemo da su drvene bacve izradivali ios Iliri - prastanovnici nasih
kraieva.
Utiecai drvene hrastove bacve na vino toliki ie da cesto s pravom kazemo: "koliko ie bacava u podrumu, toliko imamo vrsta vina". Sve bacve u
nekom podrumu nisu od istog drva, nisu iste debliine duzice, nisu istog oblika, tvrdoce i poroznosti drva, na razlicit su nacin odrzavane, pa sve to
utiece na kakvocu vina, osobito tiiekom dozriievania - starenia i oblikovania bukea. Prema tome, bacva znatno utiece na kakvocu vina, zato mora
biti uviiek pravilno odrzavana, ier to ie osnova zdravoga i kvalitetnog vina. Ne odnosi se to samo na drvenu bacvu, nego i na sve posude i ostali
inventar podruma. U maniim podrumima, pak, nalazimo umiesno izradene i izrezbarene bacve.
Kakvoca bacve ovisi o vrsti hrastova drva, a vrst hrastova drva ovisna ie o tome gdie ie hrast rastao s obzirom na nadmorsku visinu i geograIsku
sirinu. Kod nas u slavonskim sumama raste hrast kitniak i luzniak. Kitniak ie kompaktniii i manie porozan. Bacve se izraduiu od kalane i piliene
hrastovine. Bacve od kalane hrastovine skuplie su, ier se pri kalaniu hrastova trupca za proizvodniu duga iskoristi samo 25-35° hrastova trupca,
a kod pilienia ie iskoristenost oko 70 posto.
Danas se u mnoge podrume za cuvanie vina uvode cisterne od nehrdaiuceg celika i plasticne posude, ali drvena bacva ostat ce nezamieniiva
posuda s obzirom na poroznost duga, preko koiih vino postupno, blago oksidira, sto omogucuie procese dozriievania kvalitetnih biielih vina, a
posebno ie to vazno za crna vina, ali samo u ograniceno vriieme.
Drvena posuda izraduie se u razlicitim velicinama, moze se prenositi u podrum, veca se moze rastaviti i ponovno sastaviti opet na drugom miestu
istog podruma, a dotraiala duga moze se zamiieniti. Sve su to prednosti drvenih bacava, ali ima i manikavosti, koie se ocituiu u slabom
iskoristeniu podrumskog prostora, zatim u potrebi neprekidne niege, osobito prazne bacve.
Drvene bacve mogu biti okrugle i ovalne. Prednost ovalnih nad okruglim bacvama ocituie se u tome sto bolie iskoriste podrumski prostor, npr. na
povrsini podruma koiu zauzima okrugla bacva od 30 hl moze se postaviti ovalna bacva od 40 do 45 hl.
Bacve se u podrumu polazu na betonsko ili drveno postolie, koie se polaze po duzini podruma, u dva ili tri reda ovisno o sirini - kapacitetu
podruma za smiestai bacava. Dno bacve mora biti iznad poda 40-50 cm, udalienost bacve do bacve 10-15 cm, a od zida 50-60 cm.
Osim drvenih bacava u podrumu se upotrebliavaiu razne drvene posude (skaI, brenta). Naivazniie su konusne kace razlicitih velicina.
Te su kace namiieniene vreniu crnog grozda-masulia ili za cuvanie vina. Svoiim uzim diielom okrenute su prema gore, radi stabilnosti, a naivise
radi sprecavania doticaia sa zrakom. U mnogim podrumima ios su i danas u upotrebi stare hrvatske prese (tiiesak), napravliene iskliucivo od drva.
Viiek trainosti drvenog suda razlicit ie, a ovisi o vrsti drveta i odrzavaniu. Naitrainiie su bacve od hrastova drva, a trainost im ie 50 do 130
godina. Zbog visoke ciiene drva i rucne izrade drvene su posude danas naiskuplie.
Osnovna posuda u podrumu maniega gospodarstva ios i sad ie hrastova bacva. U sredniim, a pogotovu u vecim privatnim podrumima, osim
hrastovih bacava danas ima sve vise kovinskih inox cisterni razlicitih velicina i oblika.
Bacve se stezu metalnim obrucima. Broi obruca ovisi o velicini bacve, pa za bacvu velicine:
- od 1 do 3 hl treba 4-6 obruca,
- od 3 do 10 hl 6-8 obruca,
- od 10 do 20 hl 10 obruca.
Za vece bacve treba 12 i vise obruca. Na svaki hektolitar zapremnine bacve potrebno ie 3 kg obruca.
POVRSINA U PODRUMU POTREBNA ZA RAZLICITE VELICINE BACAVA
Bacva |hl| Duzina |cm| Sirina |cm| Potrebna povrsina |m
2
|
1 60 60 0,36
2 80 73 0,58
5 100 90 0,9
10 128 114 1,46
20 190 165 3,14
50 220 180 3,96
100 280 210 5,88

$TANDARDNE M1ERE OKRUGLIH BACAVA
Sadrzai bacve
|hl|
Tezina prazne
bacve |kg|
Duzina bacve
|cm|
Sirina bacve
|cm|
Podrumski prostor potreban za
smiestai |m
2
|
1 25-30 60 60 0,36
3 50-60 90 75 0,67
5 100-150 100 90 0,9
10 150-250 130 115 1,5
20 270-500 190 170 3,25

IZRACUNAVAN1E ZAPREMNINE PO$UDA
Zapremninu izracunavamo pomocu matematickih Iormula, i to za okrugle i ovalne bacve, stozaste kace i valikaste posude (slika 1. a-d).

a) Zapremnina okruglih bacava s jacim postranim izbocenjima:
V ÷
d x 3,14
(G2¹
g2
)
6 2
V ÷ zapremnina
G ÷ dubina bacve mierena kroz cep (bez debliine duga)
g ÷ dubina bacve pri dnu (bez debliine duga)
d ÷ duzina bacve
Zapremnina okrugle bacve s manjim postranim izbocenjem:
V ÷ (2G ¹ S) x d x 0,7854

3
b) Zapremnina ovalnih bacava:
V ÷ (2G x S) ¹ (g x s) x d x 0,262
V ÷ zapremnina
G ÷ dubina bacve mierena kroz cep (bez debliine duga)
g ÷ dubina bacve pri dnu (bez debliine duga)
S ÷ sirina bacve na presieku gornieg cepa (bez debliine duga)
s ÷ sirina bacve na dnu (bez debliine duga)
c) Zapremnina drvenih stozastih kaca:
V ÷
R2 ¹ r2
x h x 3,14
2
V ÷ zapremnina
R ÷ promier veceg dna
r ÷ polumier manieg dna
h ÷ visina kace
d) Zapremnina valjkaste posude:
V÷ r
2
x h x 3,14
V ÷ zapremnina
r ÷ polumier dna
h ÷ visina posude

drzavanje vinskih posuda i naprava
iscenje bacava od crnog vina
Ukoliko zelimo u bacvu, u kojoj se prethodno nalazilo crno vino staviti bijelo vino, tada moramo istu pripremiti. Priprema se
sastoji od tretiranja otopinom solne kiseline i sode. Najprije bacvu isperemo hladnom vodom, zatim odstranimo vinski kamen,
pomocu vruce otopine kristalne sode (na 100 litara vruce vode dodajemo 3 kilograma sode). Poslije toga bacvu ispiremo 3-
postotnom otopinom solne kiseline, a na 100 litara vruce vode treba 3 dcl kiseline. Tako pripremljenu bacvu valjamo s prekidima od
2 do 3 sata, ponavljamo to, sve dok iz bacve ne izlazi bezbojna tekucina. Potom se bacva ispire najprije vrucom, a zatim nekoliko
puta hladnom vodom (tekuca voda iz kabla prikljucenog na pipu). Ako treba ispiremo i otopinom hipermangana (na svakih 100 litura
vode otopimo 200 grama hipermangana). Poslije toga ispiremo toplom, pa zatim hladnom vodom u kojoj smo otopili limunsku
kiselinu i vinobran (na 100 litara vode dodajemo 10 grama vinobrana i 20 grama limunske kiseline). Potom bacvu ocijedimo, i tek
tada mozemo biti sigurni da bijelo vino nece poprimiti ruzicasti ton. Ìsto tako sve to mozemo uciniti i vrucom petpostotnom otopinom
sode (na 100 litara vode dodajemo 5 kilograma sode).
Plasticno i stakleno posude
Plasticno posude vinogradari rela-tivno dobro odrzavaju, pere se toplom vodom i deterdzentima uz visestruko ispiranje
hladnom vodom. Posude izradeno od polivinila ili polietilena nije preporucljivo za duze drzanje vina !!! Vino bi moglo poprimiti miris
materijala iz kojeg se izraduje posuda. Mnogo bolje je posude napravljeno od poliestera. Odrzavanje staklenog posuda
najjednostavnije je, a potrebno ga je prati mlakom vodom i deterdzentima. Za dezinfekciju preporucujemo sredstva na bazi
vinobrana u dvopostotnoj otopini. U ovo posude ubrajaju se baloni-demizoni od 5 do 60 litara, zatim sve drugo stakleno posude kao
i cisterne koje su oblozene staklenim plocicama.
Parafinirane bacve
Ove bacve prvenstveno se koriste za transportiranje vina, bilo bijelog ili crnog. Te se bacve ne smiju sumporiti, niti prati vrucom
vodom, niti ih drzati na suncu. Dovoljno ih je isprati nekoliko puta hladnom vodom: Ukoliko se parafin osteti, postupak parafiniranja
se ponavlja. Recept je slijedeci: ...
Bacva se najprije dobro i temeljito opere i ukloni se vinski kamen, a zatim se otvori dno i dobro se posusi. Parafinski vosak otopi se
na temperaturi od 45 do 65 stupnjeva C, te se vrucim parafinom dobro premaze unutrasnjost, kao i prije skinuto dno. Parafiniranje
se obavlja i posebnim rasprsivacem pod pritiskom, no to se radi u vecim tvornicama. Na metar kvadratni potrebno je od 60 do 100
grama cistog parafina kojeg otapamo u vodenoj kupelji od 60 do 100 stupnjeva C.



Odrzavanje drvenog posuda
Zabluda je da se drveno posude ne mora brizljivo odrzavati. Naprotiv! Obruci na bacvi zasticuju se od rde premazivanje
temeljnom bojom, a zatim crnim lakovima. Za premaz duzica najbolje je laneno ulje ili parafinsko ulje (proizvodi ga ÌNA Zagreb) ili
sezdeset-postotna otopina plave galice bez vapna. Nemojte bacve premazivati firnajzom ili lakom. Ta sredstva zatvaraju pore na
duzicama, putem kojih se obavlja diskretna oksidacija, odnosno sazrijevanje vina.
Odrzavanje podrumskog pribora
U podrumski pribor ubrajamo one predmete koji nam pomazu pri manipulaciji vinom, a to su gumene cijevi, filteri, crpke i drugo.
Nove gumene cijevi prije upotrebe treba ovinuti. Prvo ih dobro isprati hladnom vodom, a zatim napuniti vinom (zdravim vinom) koje
u cijevima drzimo 24 sata a zatim ih ponovno dobro isperemo hladnom vodom i to nekoliko puta. Tada ih ocijedimo i posusimo. Sa
vanjske strane premazujemo ih vazelinom, a ukoliko su zapustene i mirisu na ocat, napuni mo ih vodom u kojoj je dvopostotna
otopina vinobrana. Ta otopina treba biti mlaka, .a zatim se obavi ispiranje hladnom vodom. Ìsto postupamo i s crpkama, peremo ih s
4 do 5-postotnom otopinom sode, i ispiremo hladnom vodom.
Vosak za pukotine
Pukotine na drvenom posudu treba redovito zatvarati, a za to se preporucuje vosak, a ne loj. Vosak kojim cemo
zatvarati pukotine priprema se na slijedeci nacin: ...uzima se 60 grama govedeg loja, 60 grama svinjske masti i 10 grama
pcelinjeg voska, da bi se sve to otopilo na laganoj vatri. K tome se dodaje procisceni (prosijani) drveni pepeo (najbolji je
pepeo od spaljene loze) u kolicini koja ce biti potrebna da smjesa nakon hladenja bude gusta, ali i da se moze lagano
gnjeciti (poput plastelina). Pipe i drvene cepove potrebno je prvo isprati toplom vodom, a zatim u otopini vinobrana (20
grama na litru vode). Drveni cepovi koji se stavljaju na vranj trebaju biti dovoljno smiju se omatati krpama, komusinama ili
rogozom. Ovi materijali se vlaze i sakupljaju vinske musice, koje su uzrocnici octikavosti.

vinjavanje bacava
Novu bacvu ili bacvu kojoj smo morali promijeniti dno ili nekoliko duzica, prije upotrebe moramo oviniti. Sto to znaci?
Ovinjavanje se ocituje u odstranjivanju trijeslovine (tanina), smolastih tvari i tvari boje iz drva bacve, a koje se djelovanjem
alkohola otapaju. Ako bismo vino stavili u novu neovijenu bacvu, ono bi iz drva izluzilo sve topive tvari koje smo spomenuli i potpuno
bi se promijenili okus i boja vina.
Ovinjavanje se provodi hladnom vodom, uz dodatak soli, zatim toplom vodom uz dodatak sode- natrijev karbonat (Na2CO3) ili
sumporastom kiselinom, a najbolje je za zaparivanje (pregrijanom vodenom parom).
Ovinjavanje hladnom vodom
Nove se bacve napune uzastopce 4 do 5 puta hladnom vodom uz dodatak kuhinjske soli, 5 kilograma na svakih 100 litara
vode. Svakog puta ostavljamo bacvu tako napunjenu hladnom vodom i kuhinjskom soli 2 do 3 dana. U Jadranskom Primorju
vinogradari umacu bacve u more (morska voda je slana), a nakon ovakvog tretmana dobro je bacvu jos i ovinjavati vrucom
otopinom sode (na 100 litara vruce vode otopiti 5 kilograma sode).
Ovinjavanje toplom vodom (u kojoj je otopljena kristalna soda)
Bacvu najprije napunimo hladnom vodom i ostavimo tako 2-3 dana, nakon toga izlijemo vodu, zatim ovinjavanje obavljamo
toplom vodom u kojoj otopimo kristalnu sodu - natrijev karbonat (Na2CO3 ), i to 3-5 kg/100 litara vode, npr. u bacvu od 500 litara
ulijemo 100 litara tople vode, u kojoj je otopljeno 3-5 kg kristalne sode. Tada bacvu zatvorimo i kotrljamo je dok se voda ne ohladi
toliko da bacvu cetkom, kroz prethodno otvorena vratasca, mozemo izribati, a zatim vodu izlijemo, isperemo bacvu tekucom vodom
nekoliko puta i opet napunimo hladnom, te ostavimo 3-5 dana. Nakon toga ponovno je ispiremo, dok iz bacve ne tece cista voda
bez mirisa i okusa, zatim osusimo i sumporimo.
Ovinjavanje sumpornom kiselinom
Na 100 litara vode doda se 100 grama sumporne kiseline (H2S04). Oprez! Sumpornu kiselinu oprezno ulijevajte u vodu, a
niposto obratno, jer nastaje prskanje. Tako dobivenu otopinu ulijemo u bacvu i ostavimo 5-7 dana. Nakon toga isperemo bacvu
vodom u koju smo dodali kristalne sode (1 kg/100 litara). Otopinu ostavimo u bacvi 5-6 dana. Nakon toga bacvu isperemo hladnom
vodom, sve dok iz bacve ne izlaz cista voda bez okusa i mirisa, zatim je osusimo i zasumporimo (sumporne vrpce: 1/100 litara
zapremnine).
aparivanje pregrijanom vodenom parom
Najbolji nacin ovinjavanja i lijecenja bacava jest zaparivanjem. Vodena se para iz parnoga kotla, konstruiranoga za
postupak zaparivanja bacava, bacvu kroz otvor na dugi. Bacva mora biti okrenuta otvorom za cep prema zemlji.
Zaparivanje se obavlja tako dugo dok kondenzirana voda sto istjece iz bacve, u pocetku tamna, ne postane sasvim bistra.
Oni koji nemaju kotao za zaparivanje mogu koristi rakijski kotao, tako da paru iz kotla odvode posebnim crijevom koje
smo prethodno pricvrstili obujmicom na rakijski kotao.

Prije sumporenja, a poslije zadnjeg ispiranja, tako uredenu - ovinjenu bacvu treba dokiseliti ispiranjem otopinom
vinske kiseline, ovisno o velicini bacve. Za manje bacve dovoljno je u 10 litara vode otopiti 5 dag vinske kiseline, za vece
bacve potrebna je i veca kolicina otopine. Ako to ne ucinite, bacva ce preuzeti dio kiseline od prvog vina koje punite u tu
bacvu, pa ce vino postati blaze kiselo, a mozda i bljutavo.

NAPOMENA: Netom zaparenu, vrucu bacvu ne smijemo zacepiti sve dok se dobro ne ohladi, jer to moze dovesti do
deformacija duzica. Dok se ne ohladi ne smijemo je pomicati s mjesta.
ovinske cisterne
Kovinske cisterne izraduju se od:
Ŧ plemenitog nehrdajuceg celika
2. obicnog celika
3. aluminija

isterne od plemenitog-nehrdajuceg celika
Ìzgradnjom novih podruma, kovinske cisterne zbog svoje ekonomicnosti, iskoristenja prostora u podrumu te otpornosti na
kiseline vina i uopce na koroziju, osiguravaju kvalitetni smjestaj vina.
Nije im potrebna unutrasnja izolacija i vanjski premaz, pa je zato njihovo odrzavanje jednostavno a trajnost neogranicena.
Prednost ovih cisterni ocituje se u boljem iskoristenju prostora u podrumu, to znaci da cisterna moze biti u obliku valjka ili
cetvrtasta, jer se ti celici lako oblikuju.
Nehrdajuci celik je legura celika s razlicitim dodacima kroma (Cr), nikla (Ni) nekad s dodatkom Mo, Ti, Nb, Ta, Cu. Ako se
dodaje celiku 12-13% kroma stvori se rezistencija celika prema atmosferskoj koroziji. Veci dodatak kroma i veca finoca obrade
povrsine povecavaju rezistentnost nehrdajuceg celika. Za vino je potrebno 18-20% kroma u celiku, zatim 9-14% nikla koji
osiguravaju otpornost prema kiselinama kao i sigurno zavarivanje prilikom izrade.
Uz ova dva osnovna elementa, dodaje se: titan, mangan, ugljik i silicij. Nehrdajuci plemeniti celici koji sadrze 2-3% molibdena
otporni su prema anorganskim kiselinama i njihovim solima (sulfatima, bisulfitima, kloridima). Neophodan je molibden u sastavu
celika za izradu cisterni u kojima se drzi vino i mostovi s povisenim sadrzajem slobodnog sumpornog dioksida (50-70 mg/l) i u svim
slucajevima kada je cisterna u izravnom dodiru sa sumpornim dioksidom.
U industrijski razvijenim zemljama obavljena je standardizacija celika i oznacavanje. Legure se oznacavaju X u DÌN ili Z u
AFNOR, zatim se oznacava ugljik u celiku, kao i ostali metali s kemijskim simbolima. Ìza toga dolazi broj koji oznacava postotak Cr i
Ni u leguri. Ove oznake moraju biti otisnute na cisterni, kao i finoca izrade - obrade. Unutarnja povrsina cisterne za vino mora biti
glatka, s povecanom sjajnom i malom hrapavosti 5-6 mikrona.
Armature
Kako bi cisterna - tank bila u punoj funkciji, mora biti opremljena potrebnom armaturom. To su ventili razlicitih konstrukcija za
otvaranje i zatvaranje prilikom punjenja i praznjenja cisterni, zatim sigurnosni ventili i vrata te posebno ugradene pipe za uzimanje
uzoraka, kao i sustav vinovoda izmedu cisterni. Potpuna armatura izraduje se od nehrdajuceg celika fino poliranog.
Odrzavanje
Nove cisterne prije upotrebe isperu se blagim neutralnim sredstvima za ciscenje. Upotreba svih sredstava na bazi klora nije
dozvoljena, jer dolazi do ostecenja povrsine nehrdajuceg celika. Vinski kamen (srijez) s povrsine cisterne skida se pod mlazom
tekuce vode i to izmjenicno topla pa hladna.
Sterilizacija se obavlja vodenom parom. Za dezinfekciju cisterni od nehrdajuceg celika ne smije se upotrebljavati sumporni
dioksid (SO2) kao ni sumporasta kiselina (H2SO3).
Cisterne od obicnog celika
Od obicnog celika debljih profila izraduju se visokotlacne cisterne-tankovi. Cisterne od obicnog celika moraju biti iznutra izolirane,
kako bi vino bilo zasticeno od utjecaja celika, a izvana mora biti premazana sredstvom protiv korozije.

Unutarnja izolacija mora biti potpuno glatka i kemijski neutralna. Za izolaciju upotrebljava se:
Ŧ Stakleni emajl - Otporan je na pritisak ali je slabo elastican. To je jedna od starih izolacija ali je vrlo skupa. Upotreba je
ogranicena na cisterne debljih stijenki, kako ne bi prilikom udarca ili savijanja stijenke cisterne doslo do ostecenja. Emajl
se dobije dodavanjem aluminijevog borata metalnim oksidima (CO, Ni, Fe).
2. Plasticne prevlake - Proizvode se pod nazivom: vetrodur, mirolith. akorisit, domil i dr. Na stijene cisterne nanose se toplim
postupkom u 5-7 slojeva. Zbog elasticnosti otporni su na pritisak i udarce.
3. Epoksi smole - Kod normalne temperature smola je tekuca, uz mijesanje s ucvrscivacem, nakon odredenog vremena
postaje kruta. Tako pomijesana smola s ucvrscivacem nanosi se na stijenu cisterne i to na hladno. Premazivanje se moze
obaviti u podrumu, pa to predstavlja odredenu prednost.

Epoksi prevlake nisu potpuno glatke, nesto su manje elasticne, a otporne su na temperaturu i pritisak, zatim na
kiseline, alkohol do 45% i sumporni dioksid.
Ìzolacija cisterni izvana obavlja se lak bojama ili se plastificiraju Epoksiakripenom.
Kovinske cisterne-tankovi na osnovu tehnoloske upotrebe dijele se na: niskotlacne i visokotlacne.
!Iasticne cisterne
d pIasticne mase za podrumarstvo proizvode se: cisterne, kace, brente, vedrice, Iakomice, Iijevci, vreIjnjace i dr.
isterne su prakticne zbog maIe tezine pa se mogu u podrumu postavIjati odnosno premjestati prema potrebi. U
proizvodnji su i cisterne za transport mosta i vina.

Plasticne cisterne - tankovi i kace, proizvode se iz vise slojeva staklene vune natopljene poliesterskom smolom. Poliester
osigurava korozijsku trajnost, a staklena vuna mehanicku cvrstocu, kao kod betonskih cisterni (zeljezo - beton). Ovdje ulogu zeljeza
ima staklena vuna, a ulogu betona poliesterska smola. Unutarnji sloj debljine 1 mm je gladak i bez staklene vune izraden od
epoksidne smole. Prije koristenja ovih cisterni za vrenje mosta i skladistenje vina, polimerizacija plasticne mase mora biti potpuno
zavrsena, kako bi time do kraja bili odstranjeni posljednji ostaci otapala stirol, jer u protivnom, vino moze poprimiti miris po otapalu
(Proizvodac garancijom potvrduje upotrebu cisterne).

Plasticne cisterne u vinarstvu pocele su se upotrebljavati oko 1950-te godine, najprije u SAD, a zatim u Europi. Prikladne su za
skladistenje vina i za hladnu stabilizaciju vina. Podnose temperaturu do -80°C.

U odnosu na cisterne od nehrdajuceg celika toplotna provodljivost je 300-360 puta manja, a lakse su od njih 4-5 puta i 20-30
puta od cementnih.
O Cementna cisterna od 300 hl tezi oko 20.000 kg
O Celicna cisterna od 300 hl tezi oko 4.000 kg
O Plasticna cisterna od 300 hl tezi oko 800 kg.

Tehnoloska vrijednost ogleda se u njihovoj potpunoj neutralnosti prema mostu i vinu. Nije potrebna nikakva unutarnja i vanjska
izolacija.
Odrzavanje
Nove plasticne cisterne prije upotrebe napune se toplom vodom, a nakon tri dana ih isperemo s 3%-tnim rastvorom limunske
kiseline. Za odstranjivanje vinskog kamena sa stijena cisterne preporuca se upotreba hladne i vruce vode izmjenicno, a niposto
skidanje mehanickim putem, kako ne bismo ostetili glatku unutrasnju povrsinu. Sterilizacija se obavlja sumpornim dioksidom (SO2) i
vodenom parom.
Armatura
Opremljene su slavinom od nehrdajuceg celika za otjecanje cistog vina i na dnu za ispust taloga, zatim zracnim ventilom
vinokazom, termometrom, manometrom, sigurnosnim ventilom i vratima.
JABUCN VIN
U Francuskoj, Njemackoj, BeIgiji, Ceskoj i jos nekim zemIjama vocno vino, a narocito jabucno, naIazi veIik
broj uzivaIaca. Da bi se prirediIo dobro vocno vino, voce treba odabrati, jer svako voce ne daje zeIjene osobine
tom picu.

Dobro je znana stara izreka u narodu (u zemljama koje imaju tradiciju u proizvodnji jabucnog vina) da najbolje vino
daje ono voce koje sazori na vocki.
Dobri poznavaoci vina od voca pomno odabiru voce pri kupnji, pazeci, dakako, i na tlo na kojem je voce raslo. Ako potjece
s glinenog i ilovastog tla, dobiveno ce vino biti stabilnije od vina koje je proizvedeno od voca s laporastog tla.

U francuskim pokrajinama Normandiji i Bretanji razlikuju tri perioda dozrijevanja jabuka od kojih dobivaju vocno vino:
listopad, studeni i prosinac. Ono voce koje se radi velicine, izgleda i stanja ploda moze iskoristiti uzivanjem sirovo, ne
preraduje se u vino. Proizvodaci jabucnog vina ponegdje vode racuna i o tome da plodovi koji se preraduju u vino budu
sto sitniji, kako bi sto vise sastojaka iz sto vise pokozice doprinijelo boljoj aromi pica.

Voce koje je opalo, trulo ili prezrelo, ne koristi se za preradu pri proizvodnji dobrog vocnog vina. Uobicajeni raspon
kolicine sladora u zrelom plodu jabuke krece se oko 8 - 14 %. Najbolje su jabuke sa oko 10 - 14 % sladora, zeli li se dobiti
jace i stabilnije jabucno vino. U Normandiji se izvrsno vino od jabuka proizvodi od 2 dijela trpkih, 2 dijela slatkih i 4 dijela
kiselih jabuka. Nedozrelo voce treba ostaviti da jos dozri na vocki ili odlozeno, pa poslije preraditi. Jabuke ne smiju stajati
na hrpi vise od 10 dana, jer se teze presaju, a mlado vino se teze cisti (sluzavost). Crvljive i natucene dijelove voca treba
izrezivati. Prije prerade, ako je potrebno, plodove treba oprati, a ne nepotrebno guliti. Oprane plodove treba zgnjeciti ili
usitniti. U tu svrhu se moze koristiti i mlin za grozde, ako se moze podesiti razmak valjaka. Zgnjecene jabuke se ostavljaju
u kaci tijekom 24 sata da vriju na pokozici, kako bi se iz njih tijekom fermentacije izvuklo sto vise mirisnih sastojaka. Kod
prerade mozemo dodavati enzime koji razgraduju pektine, a time dovode do oslobadanja soka a samim time i aroma. Da
se samljevena masa ne bi ukiselila, dobro je potisnuti je pod povrsinu mosta. Time se izbjegne dodir sa zrakom.

Odmah nakon punjenja kace zgnjecenoj masi se dodaju selekcionirani kvasci koji su neophodni za pravilno vrenje.
Da bi kom ostao potisnut u tekucini, moze nam posluziti resetka koju cete naciniti od prethodno parafiniranih letvica. Ta
resetka se odupre o strop prostorije motkom kojoj ste uranjajuci dio prije upotrebe parafinirali. Na masu izmljevenih jabuka
dobro je odmah razmijesati 10 grama kalijevog metabisulfita (VÌNOBRAN) ili 0,6 dcl sumporaste kiseline (SUMPOVÌN) na
svakih 100 kg mase. Time se sprijeci mogucnost oksidacije na povrsini, a istovremeno se previranje odvija pravilnije.
Naime, kalijev metabisulfit (sumporasata kiselina) unistava stetne mikroorganizme, koji bi mogli uzrokovati nezeljene
efekte.

Nakon sto je masa tijekom 24 sata prevrijavala i time postala podatnija za ispresavanje, pristupa se tom postupku.
Kod ispresavanja se moze koristiti vreca od grubljeg platna smjestena unutar kosa. Kada je puna masom do nivoa kosa
prese, krajevi vrece se preklope prema sredini. Takvim ispresavanjem se dobije bistriji most. Ìspresavanjem dobiveni
most se toci u bacvu, gdje uz vreljnjacu odavrije do kraja. Ako u mostu od jabuka nije bilo dovoljno sladora (mjeri se
mostnom vagorn u netom ispresanom mostu), moze se sada prilikom natakanja u bacvu dosladiti. Prilikom mjerenja
koristite bistri most, kako kasnije vino ne bi bilo slabije, a time i kraceg vijeka.

Nakon svakog ispresavanja treba odstraniti sitne dijelove ploda jabuke sa dijelova prese, jer dijelovi ploda jabuke
brzo oksidiraju i dobra su podloga za razvoj bakterija. Tu su prvi uzroci octikavosti vina od jabuka.

Alkoholno vrenje uzrokuju mikroorganizmi: Saccharomyces cerevisiae, ellipsoideus, pastorianus, congomeratus . . .
.

Ne zaboravite STAVÌTÌ VRELJNJACU NA OTVOR BACVE, KAKO BÌSTE SPRÌJECÌLÌ BAKTERÌJALNU ÌNFEKCÌJU
Ì NEPOTREBNU OKSÌDACÌJU NA POVRSÌNÌ VÌNA.

Kada je vrenje dovrseno i vino izbistreno, treba ga pretociti. Vocno vino se pretace godisnje 4, pa i 5 puta.
- Prvi pretok je cim se ocisti nakon prevrijavanja (studeni).
- Drugi pretok je koncem veljace ili pocetkom ozujka.
- Treci pretok je koncem svibnja ili pocetkom lipnja.
- Cetvrti pretok je u rujnu ili listopadu.
- Peti pretok je u prosincu (ako vino jos niste popili ili prodali)

Pripazite da metalni dijelovi pribora s kojim jabucno vino dolazi u dodir budu izolirani, jer dode li do kontakta s
metalom (zeljezom), jabucno vino pocrni. Pretoke vrsite po lijepom vremenu. Osobito je povoljno vrijeme kad puse
sjevernjak, jer juzni vjetrovi nose vlazan zrak i mikroorganizme kojima vlaga pogoduje, a nisu dobrodosli u jabucnom
vinu.

Kada vino othlapi (i drvo nesto upije), prostor iznad vina ce ispuniti zrak. Uz vranj ce uz zrak ulaziti i mikrooganizmi
koji napadaju povrsinu jabucnog vina. Tako Mycoderma razgraduje alkohol u ugljicnu kiselinu i vodu. Vino potaje slabije,
bljutavo, bez onog pravog teka i bukea, zamuti se . . . Dakle, gubi one svoje lijepe odlike po kojima je postalo cijenjeno.
STOGA JE NEOPHODNO SVAKÌH 8 DANA NADOLÌJEVATÌ JABUCNO VÌNO, AKO POSUDA ÌZ BÌLO KOJÌH RAZLOGA
NÌJE PUNA. Treba zbog toga raspolagati adekvatnim sudem razlicite zapremine, kako bi se moglo ekonomicno
manipulirati s vinom. Tako se i infekcija svodi na najmanju mogucu mjeru.
Bermet - pIemenita kapIjica s biIjem
Danas je uobicajeno da se prije jeIa nude pjenusci iIi Iaganija svjeza bijeIa vina neutraIne arome. !ostoji medutim i
vrsta aperitivnih vina, vina koja "otvaraju" apetit.
akva su to vina?

Ìzraz aperitiv oznacava alkoholno pice koje sadrzi biljne ekstrakte koji pospjesuju apetit, a datira s kraja 19. stoljeca. Dolazi od
glagola aprire, sto ga poznajemo u talijanskom jeziku, a podrijetlo vuce iz latinskog jezika. U doslovnom prijevodu to znaci otvoriti,
sto u ovom slucaju ukazuje na pojacano izlucivanje zelucanih sokova, te ima laksativno (sprjecavaju
konstipaciju - zatvor i osiguravaju redovito praznjenje crijeva) i purgativno ("ciscenje" organizma od otpadnih materija) djelovanje.

Ìz nasih krajeva poznati je aperitiv bermet, koji je prikladan za pice i nakon obroka, dakle i kao dizestiv. Temelji se na vinu,
gorkast-slatkast, s aromama raznog bilja, a dobro se prepoznaje pelin.

Tradicija bermeta pocela je dolaskom Napoleonovih vojnika u nase krajeve, pa i u Samobor, gdje je nas poznati proizvodac
ovog napitka Vojko Filipec. S bermetom su se okusali i Zelincani, i vinari s Pljesivice. Jaskanski enolog Franjo Jambrovic, dipl. inz.,
uspio se domoci naputka po kojem je bermet spravljao kardinal Seper.


!reporuka:

BERMET (stari samoborski liker, specijalno aromatizirano vino, od raznih crnih sorata $amoborskog vinogorja, proizvedeno
2002., 16,5 vol %) - obitelji FÌLÌPEC:

Obitelj Filipec iz Samobora jedna je od prvih, ako ne i prva, koja je pocela finalizirati bermet i reklamirati ga kao stari
samoborski aperitiv. On inace moze dobro, cak, s obzirom na sadrzaj pelina, mozda i bolje, posluziti i kao dizestiv.

Vojko Filipec ima svoj recept po kojemu izlazi ovo preintenzivno aromatizirano vino slatkasto-gorkastoga okusa i s izrazito
dominantnim bolje reci agresivnim senzacijama pelina, poduprtih rogacem, susenim juznim vocem poput npr. smokve, te korom
agruma. Vino - na bazi crnih sorata, uglavnom - veli Vojko Filipec, portugisca i frankovke, uopce se ne razaznaje. Pice profilom, koji
bi s obzirom na sastojke ipak trebao biti kompleksan a zapravo je tek jednostavan skup aroma, ide donekle u pravcu pelinkovca.
pise Zelko Suhadolnik


Pa, evo ga, pokusajte s bermetom i Vi!
$pravljanje bermeta 1
Potrebni sastojci:
200 l - starog crvenog vina jacine 11 vol. % alkohola i 7 g/l ukupne kiseline
100 kg - zrelog grozda 80 % frankovke i 20 % muskat hamburga (portugisca)
8 kg - kandiranog secera
8 kg - kristal secera
1 kg - susene smokve
1 kg - grozdica
10 dag - slatkog korjena
2 dag - anisa
2 dag - mukatnog orascica
8 dag - suhog pelina
10 dag - narezanog hrena
2 kom - korice vanilije
5 kom - debljih limuna
10 kom - debljih naranca
5 dag - gorusice
0,5 kg - rogaca

Kandirani secer, anis i orascice treba usitniti tucanjem, a rogac, hren, vaniliju, limune i narance narezite na kriske. Gorusicu
stavite u krpicu od gaze koju s gornje strane svezete na uzicu da se gorusica moze izravno umakati u vino i vaditi iz bacve.

U vec prikladnu cisternu od inox-a slozite po 25 kg grozda i po 1/3 ostalih dodataka ÷ osim secera ÷ i tako ponavljati dok se ne
potrose svi sastojci. Na kraju se doda secer.

Sve se zalije vinom u koje se umace gorusica. Vrenje traje tri tjedna, a svaki treci dan iz bacve se kroz slavinu pri dnu ispusti
30 l tekucine koja se odmah ulije u bacvu. Cim se jace osjeti okus po gorusici, vrecica se izvadi. Na kraju vrenja, bermet ce imati od
15 do 16 vol. % alkohola. Tada ga treba pretociti u besprijekorno ciste manje drvene bacve (50-100 l zapremine) i ostaviti neka
dozrijeva nekoliko mjeseci u tami, tisini i temeperaturi do najvise 15°C.

$pravljanje bermeta 2 (za 50 lit) - ranko Rossler - Krizevci
Potrebni sastojci:
0,5 kg - suhe smokve
0,5 kg - rogaca (cijeli ÷ izlomljeni)
2 dag - cimeta (cijeli)
2 kom - limuna (cijela)
1-2 kom - muskatni orascic
10 dag - gorusice (staviti u cistu gustu gazu)
2 dag - pelina (suhog)
5 dag - ananas zvjezdice (ananas sterne)
0,5 kg - kandis secer

Punu bacvu sloziti grozda crnog ÷ zdravog. Medu grozde posloziti gornje sastojke. Nakon toga zalijati s crnim vinom
i ostaviti da stoji 2 mjeseca.

Nakon dva mjeseca staviti u bacvu 1-2 kg razrijedenog secera (po ukusu). Kad se razrijedeni secer ''sljubi'' s vinom u
bacvi, propustiti nekoliko puta kroz pipu, opet u bacvu. Ostaviti nekoliko dana da se smiri ÷ i tada je za upotrebu.

Da se izbjegne refermentacija, moze se tretirati s kalijevim sorbatom!
!JENUSAVA VINA
!jenusava vina su posebna vrsta specijaInih vina sa odredenom koIicinom ugIjicnog-dioksida, koje pri otvaranju boce
stvara pjenu. Vino se u zatvorenoj boci naIazi pod pritiskom, a jacina ovog pritiska zavisi od koIicine ugIjicnog dioksida.
oIicina ugIjicnog dioksida zavisi od tipa pjenusavog vina i izrazava se stupnjem pritiska koji moze dostici i vrijednost do
5 bara. bog prisustva ugIjicnog dioksida pjenusava vina imaju rezak i osvjezavajuci okus, sto je i njihova osnovna
karakteristika. !roizvode se ugIavnom od kvaIitetnih i visokokvaIitetnih sorta grozda, te pored ugIjicnog dioksida na
njihovu kvaIitetu uticu i ostaIi sastojci, a i buketne materije.

Prema nacinu proizvodnje, pjenusava vina mogu biti prirodna i gazirana. U prirodnih vina ugljicni dioksid nastaje iskljucivo od
alkoholne fermentacije, dok se u gaziranih vina dodaje iz celicnih boca.

Postoji bitna razlika u kvaliteti prirodnih i umjetnih pjenusavih vina. U prirodnih pjenusavih vina pored slobodnog (plinovitog)
CO2 nalazi se i veca kolicina rastvorenog i kemijski vezanog ugljicnog-dioksida, koji se poslije otvaranja boce sporije izdvaja, pa
pjenusanje vina duze traje. Naprotiv, u gaziranih vina skoro sav ugljicni dioksid se nalazi u slobodnom i rastvorenom obliku, pa se
pri otvaranju boce brzo izdvaja u obliku krupnih mjehurica, uslijed cega pjenusanje vina traje znatno krace. Zato prirodna pjenusava
vina imaju rezak i osvjezavajuci okus, dok je okus gaziranih vina ostar i pali grlo.

Proizvodnja prirodnih pjenusavih vina pocela je prije tristotinjak godina. Prvo su se proizvodila u Francuskoj, a poslije i u
drugim zemljama; danas ih skoro sve vinogradarske zemlje proizvode. U nasoj zemlji proizvodnja prirodnih pjenusavih vina jos nije
dovoljno obimna. Prva pjenusava vina spravljena su u Francuskoj, u pokrajini Sampanji, po kojoj su i dobila naziv sampanjac.
Smatra se da je prvi proizvodac sampanjca bio svecenik Don Perinjon iz benediktinskog samostana Hautvillers u Sampanji. Ìdeja za
proizvodnju pjenusavog vina pojavila se poslije zapazanja da stvoreni ugljicni dioksid u toku naknadne fermentacije neprovrelog
secera u vinu daje vrlo prijatan i osvjezavajuci okus.

Tehnoloski postupak proizvodnje sampanjca u pocetku je bio znatno primitivniji nego danas, pa je i kvaliteta prvobitnog
sampanjca bio slabiji od danasnjeg. Sampanjsko pjenusavo vino je kvalitetom ubrzo steklo svjetski glas i visoku cijenu na svjetskom
trzistu. Na zahtjev Francuske sampanjac je zasticen posebnim medunarodnim ugovorom poslije prvog svjetskog rata. Prema ovom
ugovoru ovaj naziv moze nositi samo prirodno pjenusavo vino proizvedeno u pokrajini Sampanji u Francuskoj. Pjenusava vina
proizvedena u drugim zemljama ne mogu nositi ovaj naziv, makar bila istog ili boljeg kvaliteta od francuskog sampanjca. Otuda u
Njemackoj prirodno pjenusavo vino nosi naziv "Sekt", u Ìtaliji - "Asti spumante", a u Rusiji "Sovetskoe sampanjskoe". Pjenusava vina
proizvedena u Francuskoj van pokrajine Sampanje takoder ne mogu nositi naziv sampanjac.

Prvobitan nacin proizvodnje sampanjca je s vremenom usavrsavan kako bi se sto brze dobila pjenusava vina vece bistrine i
stabilnosti. Medutim, postupak je do danas zadrzao svoju osnovnu karakteristiku koja se ogleda u tome sto se naknadna
fermentacija ovih vina obavlja u bocama. To je tzv. klasicni postupak. Ovaj postupak se i danas primjenjuje u mnogim zemljama,
mada je neracionalan, jer je skup i dugo traje.

U cilju ubrzavanja i pojeftinjenja proizvodnje pjenusavih vina u novije vrijeme se primjenjuje industrijska proizvodnja sampanjca
u velikim metalnim tankovima. Ìndustrijski postupak se narocito primjenjuje u Rusiji, gdje je skoro potpuno napusten klasican nacin.
Klasicni postupak u proizvodnji sampanjca
Osnovna karakteristika proizvodnje pjenusavih vina sastoji se u tome sto se gotovom vinu dodaje odredena kolicina secera i
vinski kvasac, pa se izaziva naknadno vrenje u cilju stvaranja, ugljicnog dioksida. Fermentacija je u zatvorenom prostoru (boci), te
stvoreni ugljicni dioksid ostaje u vinu. Sam tehnoloski postupak proizvodnje sampanjca ima nekoliko faza.

1) !roizvodnja osnovnog vina za sampanjac
Pokrajina Sampanja se odlikuje umjerenom kontinentalnom klimom i suhim i rastresitim zemljistem, koje sadrzi veliku kolicinu
kalcija, te se dobiva grozde odlicnog kvaliteta. Centri proizvodnje sampanjca su okolina grada Epernea i Remsa. Za proizvodnju
sampanjca koristi se, uglavnom, sorta crni burgundac i nesto drugih sorta. Grozde mora bita zdravo i normalne zrelosti, a bere se i
probira u nekoliko navrata, pri cemu se vodi racuna da grozde, odnosno most, sadrzi 18-20% secera, da bi se dobilo vino sa 11 do
12 % alkohola i oko 8 g/l kiseline. Prema tome, vino za sampanjac mora biti umjerene jacine i s nesto vise kiseline. Ukoliko je vino
slabije, poslije dodavanja takozvanog ekspedicionog likera moze nastupiti naknadno vrenje i u gotovom sampanjcu. Medutim, ako bi
osnovno vino bilo jako, naknadno vrenje za vrijeme sampanjizacije bi tesko pocelo i bilo bi sporo. Ìsto tako, vino za sampanjac treba
da ima izrazito sortni buke visokokvalitetnog vina. Ìmajuci u vidu sve ove zahtjeve, u Sampanji se sorta crni burgundac pokazala
najpogodnijom za proizvodnju ovog vina.

Ubrano grozde prenosi se kosarama do podruma, da ne bi doslo do ostecenja grozdova toku transportiranja, sto u izvjesnoj
mjeri negativno utice na kvalitetu mosta i vina.

Grozde se ne mulja, vec se stavlja u cijedilice i most se direktno cijedi. Ìzostavljanjem muljanja izbjegava se jace ostecenje
pokozice, te se na taj nacin onemogucava prelazak vece kolicine bojenih materija u most i vino. Ovo se cini zato sto se za
proizvodnju sampanjca koristi bijelo vino kaje u ovom slucaju treba dobiti od crnog grozda. Grozde se cijedi najcesce pomocu
hidraulicnih cijedilica. Cijedenje je sporo i duze traje, a izvodi se u nekoliko navrata uz prethodno rastresanje komine. Prva frakcija
mosta je najbolje kvalitete, kako po kolicini secera i kiselina, tako i po odsustvu bojenih i taninskih materija. Za proizvodnju
sampanjca koristi se prva frakcija mosta, a od ostalih frakcija spravlja se obicno vino.

Po cijedenju most se sumpori sa 8-10 g/hl sumpornog dioksida, zatim talozi 10-12 sati, pa potom bistri i stavlja u bacve za
vrenje.

Most vrije u malim drvenim bacvama od 200 litara kojima se dodaje selekcionirani vinski kvasac. Za vrijeme vrenja temperatura
ne smije biti iznad 15-20°C. Na ovako snizenoj temperaturi, glavno vrenje obicno traje 2-3 tjedna, ali se dobiva bolja kvaliteta vina s
obzirom na alkohol, hlapive kiseline i buketne materije. Po zavrsetku vrenja vino se izjednacava, tj., mijesa se vino iz svih bacvi.
Zatim se obavlja hladna stabilizacija na temperaturi od -5°C tijekom nekoliko dana. Hladenje se izvodi bilo iznosenjem vina u
nadzemne podrumske prostorije odnosno van u zimskom razdoblju, ili na umjetan nacin pomocu rashladnih uredaja.

U tijeku prve godine vino se povremeno pretace i lakse sumpori, a po potrebi i bistri. Obicno treba primjeniti plavo bistrenje. U
toku sazrijevanja vina razvija se buke koji je vazan za kvalitetu sampanjca. Za sampanjizaciju se koristi jednogodisnje vino sa
odredenom kolicinom vina starosti 2-3 godine koje sadrzava vise buketnih materija. Vino za sampanjac ne smije imati veliku kolicinu
sumpornog dioksida, jer bi ometalo naknadno vrenje (maksimalno 80-100 mg/l ukupnog, a od toga 6-8 mg/l slobodnog sumornog
dioksida).

2) !riprema vinskog kvasca i secernog sirupa
U cilju izvodenja naknadna vrenja i stvaranja potrebne kolicine ugljicnog dioksida osnovnom vinu se dodaje odgovarajuca
kolicina secera i selekcioniranog vinskog kvasca.

Vinski kvasac se razmnozava u manjoj kolicini istog vina, koje se koristi za sampanjizaciju. Posto ovo vino nema secera treba
dodati ako 10 % saharoze. Vino se zagrijava do vrenja radi uklanjanja alkohola koji bi usporavao razmnozavanje selekcioniranog
vinskog kvasca. Potom se ohladi i u njemu se razmuti cista kultura selekcioniranog vinskog kvasca koji je specijalno pogodan za
proizvodnju sampanjca. Selekcionirani vinski kvasac se ostavi nekoliko dana na temperaturi ako 25°C, na kojoj se razmnozi i
kasnije 3-4 % kvasca doda osnovnom vinu. Selekcionirani kvasac za proizvodnju sampanjca treba imati ove karakteristike:
O da uspjesno obavi naknadno vrenje u vinu sa 11-12 % alkohola,
O da je sposoban obaviti vrenje pod relativno velikim tlakom (4-5 bara),
O da uspjesno obavi vrenje na niskoj temperaturi 10-12°C i
O da se po zavrsetku vrenja brzo talozi i daje kompaktan talog.

U Sampanji se za proizvodnju sampanjca koristi nekoliko sojeva selekcioniranog kvasca priviknutih na posebne uvjete vrenja.
Od ovih sojeva poznati su eperne, sampanj, i dr.

Ì secerni sirup se priprema u manjoj kolicini vina koje sluzi za sampanjizaciju. Sirup treba imati 50% secera koji se dodaje u
vidu saharoze. Posto se pri rastapanju 1 kg secera povecava volumen za ako 0,6 litara, ovo se uzima u obzir prilikom preracuna
kolicine secera i vina za pripremu sirupa. Tako, na primjer, pri pripremi 100 litara sirupa treba uzeti 70 litara vina i 50 kg secera, jer
dodati secer povecava volumen za 30 litara (50 x 0,6 = 30). Poslije rastapanja secera na 100 litara sirupa dodaje se oko 1 kg
limunske kiseline koja ubrzava inverziju saharoze. Tako spravljeni sirup filtrira se prije dodavanja vinu.

3) Dodavanje secernog sirupa
Potrebna kolicina secera, odnosno sirupa, koju treba dodati vinu prije sampanjizacije, utvrduje se na osnovu kolicine ugljicnog-
dioksida, koji se zeli dobiti, kao i na osnovu randmana ugljicnog-dioksida koji se dobiva vrenjem secera.

Da bi bio visoke kvalitete, sampanjac treba imati toliko ugljicnog dioksida da tlak u bocama bude 5 do 5,5 bara. Ako bi se u
toku naknadnog vrenja stvorio veci pritisak, pojedine boce bi popucale, dok manji pritisak slabi kvalitetu sampanjca.

Prema ruskim autorima, potrebna kolicina secera koju treba dodati vinu racuna se po formuli:
= (!t At/0,247) + 3
u kojoj je:
O X = kolicina secera u g/1 vina
O Pt = tlak koji se u boci zeli dobiti
O At = koeficijent apsorpcione moci vina (sposobnost rastvaranja CO2).

Prema tome, kolicina potrebnog secera direktno zavisi od pritiska koji se zeli postici, a zatim od koeficijenta apsorpcione moci,
odnosnu od sposobnosti rastvaranja ugljicnog dioksida u doticnom vinu.

Koeficijent apsorpcione moci vina (At) predstavlja zapremninu plinovitog ugljicnog dioksida izrazenu u litrama (na temperaturi
0°C i tlaku 1 bara), a koja se kolicina rastvara u litru vina. Koeficijent 0,247 predstavlja kolicinu ugljicnog dioksida izrazenu u litrama
koja nastaje alkoholnom fermentacijom jednog grama secera, racunato na osnovu Pasterove formule, po kojoj jedan gram secera
daje 0,48 g ugljicnog dioksida.

Koeficijent apsorpcione moci ovisi o sastavu vina, prvenstveno od kolicine alkohola. Alkohol bolje apsorbira ugljicni dioksid od
vode, sto znaci da se u alkoholu ugljicni dioksid bolje rastvara nego u vodi.

Na primjer, 1 ml vode na 15°C rastvara 1 ml ugljicnog dioksida (racunato na 0°C i pri tlaku od 1 bara), a 1 ml alkohola na istoj
temperaturi rastvara oko 3 ml ugljicnog dioksida. Vrijednost koeficijenta apsorpciane moci krece se izmedu 0,746 i 1,059, ovisno od
sastava vina, a oznacava kolicinu ugljicnog dioksida u litrama koja se rastvara u litri vina.

Pri izracunavanju potrebne kolicine secera u praksi se obicno koristi neka srednja vrijednost koeficijenta apsorpcione moci.
Osim toga, na velicinu koeficijenta apsorpcione moci utice i temperatura: ako je temperatura niza, to je veca moc apsorpcije, i
obratno. Zato se naknadno vrenje u tijeku sampanjizacije obavlja na nizoj temperaturi.

S obzirom na kolicinu alkohola u vinu, postoji tablica iz koje se direktno ocitava potrebna kolicina secera u g/l za postizanje
odgovarajuceg tlaka ugljicnog dioksida u boci.
!otrebna koIicina secera [g/I] u ovisnosti s koIicinom aIkohoIa u vinu [voI. %] za dobivanje tIaka 2 [bara]:

vo|Ŧ Ʒ 5ţ0 bara 5ţ5 bara 6ţ0 bara
9 19 21 23
10 20 22 24
11 21 23 25
12 22 24 26

Ovi podaci su dobiveni pomocu ranije spomenute formule. Na primjer, ako se zeli postici pritisak u boci od 5 bara, uzima se za
koeficijent apsorpcione moci vrijednosti 0,95 kao srednja vrijednost, da bi se izracunala potrebna kolicina secera:
= (!t x At/0,247) + 3 = (5 x 0,95/0,247) + 3 = cca 23 g/I secera

Na osnovu ovoga izracunava se i kolicina sirupa koju treba dodati vinu da bi se dobila kolicina secera od 23 g/l. Ovo se postize
unakrsnim racunom, odnosno racunom za kupazu. Polazi se od sirupa koji ima 50 % secera (500 g/l) i vina koje nema secera (0
g/l):
500 - 23 - 23 - 477

Znaci, na 477 litara vina treba dodati 23 litre sirupa da bi se dobilo 500 litara smjese koja sadrzi 23 g/l secera. Pomocu trojnog
pravila moze se izracunati potrebna kolicina sirupa za bilo koju kolicinu osnovnog vina.

Poslije dodavanja sirupa vinu se dodaje 3 - 4 % razmnozenog vinskog kvasca. Ova smjesa se dobro homogenizira pomocu
specijalne mijesalice ili kruznim pretakanjem pomocu pumpe, a zatim se razlijeva u boce za naknadno vrenje, odnosno
sampanjizaciju.

Za sampanjizaciju se koriste specijalne boce, tzv. sampanjske boce, koje su od debelog stakla i mogu izdrzati visok tlak. Boca
je zapremnine 0,8 litara, a tezina prazne boce oko 1 kg. Boce moraju biti besprijekorno ciste, pa se prije razlijevanja vina nekoliko
puta peru pomocu odgovarajucih deterdzenata. Vino se razlijeva pomocu specijalne punilice za punjenje boca. Za zatvaranje boca
koriste se cepovi od najkvalitetnijeg pluta, kako bi se spremio eventualan gubitak ugljicnog dioksida koji je u boci pod velikim tlakom.
Posto moraju izdrzati veliki tlak, cepovi moraju biti duzine oko 5, a sirine oko 3 cm. Stavljaju se u grlic boce pomocu specijalnog
stroja za zatvaranje boca. Pored toga, preko cepa se stavlja metalna kapica, koja sprecava eventualno izbacivanje cepa iz boce.

4) Naknadna fermentacija.
U Sampanji se naknadna fermentacija obavlja u dugim podzemnim podrumima (tunelima) u kojima je temperatura stabilna
takom cjele godine i krece se od 10 do 12°C. Boce se stavljaju u horizontalan polozaj na specijalne police, tako da zracni prostor
(mjehur) u boci dode na sredinu boce. Ako bi boca bila postavljena koso i zracni mjehur dosao ispod cepa, onda se cep ne bi vlazio,
pa bi se moglo desiti da uslijed velikog tlaka dio ugljicnog dioksida izade pokraj cepa.

Osnovni uvjet za dobivanje kvalitetnog sampanjca je da se fermentacija. obavlja na niskoj temperaturi (10-12°C), jer se na taj
nacin stvoreni ugljicni-dioksid vise rastvara i bolje vezuje. Vrenje u bocama pocinje nakon 2 - 3 dana. Uslijed niske temperature i
prisustva odgovarajuce kolicine alkohola u vinu (11-12 %) vrenje se obavlja dosta sporo i moze trajati 5-6 mjeseci. Ako vrenje ne
pocne na vrijeme, boce treba protresti i prenjeti u topliju prostoriju do pocetka vrenja, a. zatim ih ponovo vratiti u hladnu prostoriju.
Vrenje se moze ubrzati povisenjem temperature, ali se u tom slucaju dobiva losija kvaliteta sampanjca.

Dinamika vrenja se moze pratiti mjerenjem pritiska u bocama ili povremenim odredivanjem kolicine secera. Pritisak u bocama
se mjeri dosta jednostavno preko cepa, ne otvarajuci bocu, pomocu specijalnog rucnog manometra. Vrenjem treba sav secer da
prevri pri cemu se stvori oko 1 % novog alkohola i odgovarajuca kolicina ugljicnog dioksida koja sva ostaje u baci.

Ako po zavrsetku vrenja nije dobiven tlak koji bi trebao biti na osnovu dodanog secera, znaci da se vrenje zaustavilo prije
vremena i da u vinu ima jos neprovrelog secera. Da do toga ne bi doslo, za trajanja vrenja 2-3 puta boca se protrese. Ovim
postupkom se u izvjesnoj mjeri aktivira vrenje i omoguci bolje i pravilnije talozenje kvasca i ostalih cestica mutnoce u vinu. Boce se
protresaju na taj nacin da se grlo prvo okrene nadolje, a zatim se okretanjem boce oko osovine vino provalja i talog pokrene.
Pokretanjem taloga omogucava se bolje mijesanje njegovih cestica raznih dimenzija, te se kasnije bolje medusobno sljepljuju i brze
taloze. U protivnom se najprije taloze krupnije cestice, pa preko njih sve sitnije, sto bi kasnije otezalo spustanje taloga u grlo boce.
Talog se sastoji od celija kvasaca, kristala vinskog kamena i cestica proteinskih i drugih materija vina.

Po zavrsetku vrenja pristupa se hladenju boca radi potpunijeg izlucivanja nestabilnog djela kristala vinskog kamena i brzeg
talozenja i bistrenja vina. U zimskom razdoblju boce se iznose u nadzemne prostorije ili van gdje se nekoliko dana drze na
temperaturi oko -5°C, Boce se mogu hladiti u specijalnim komorama (boksovima) pomocu rashladnih uredaja. Po zavrsetku
hladenja pristupa se postupnom spustanju taloga s boka u grlo boce. Radi toga se boce postavljaju na kose police oblika kucnog
krova. Svaka boca ima svoje leziste u polici i postavlja se koso, grlom nadolje. Talog se spusta postupno da ne bi izazvao
zamucenje. Talozenje traje 45 do 60 dana i obavlja se u hladnom podrumu. Okretanjem boce talog se pokrene, a zatim se boca
stavi na policu u kosi polozaj. Za nekoliko dana talog se nakupi na mjestu blize grlu. Kasnije se svakih deset dana ova operacija
ponavlja, s tim sto se boca svaki put postavlja u sve okomitiji polozaj. Radi pokretanja taloga boca se djelomicno okrene i oko svoje
osi, tako da kada talog dode u grlo bude okrenuta za 360° u odnosu na prvobitan polozaj. Ovaj posao obavljaju posebno obuceni
uvjezbani radnici.


5) Degorziranje
Prije nego se pristupi degorziranju, odnosno izbacivanju taloga iz grla boce, pripremi se tzv. ekspedicioni liker koji ce se dodati
gotovom sampanjcu. Ekspedicioni liker sadrzi obicno 70 % secera i priprema se u manjoj kolicini od vina koristenog za
sampanjizaciju. Obicno se na 100 litara likera dodaje oko 5 litara vinskog destilata i 200-300 g limunske kiseline. Vinski destilat
treba da je star 5 - 8 godina, da je dobiven dvokratnom destilacijom kvalitetnog vina i da ima veoma fini buke. Ekspedicioni liker se
dodaje sampanjcu radi zasladivanja i poboljsanja ukusa i mirisa. Zasladeni sampanjac je harmonicnijeg i prijatnijeg ukusa, a
buketne materije destilata pojacavaju mu miris.

Nakon sto je iz vina dosao u grlo boce, talog se izbacuje. Ovaj postupak se naziva degarziranje, a predstavlja najosjetljiviju
fazu sampanjizacije koju obavljaju samo specijalno obuceni i uvjezbani radnici. Sastoji se u vadenju cepa i izbacivanju taloga, a
odmah zatim brzom cepljenju boca. Tokom ovog postupka uvijek se izgubi odredena kolicina ugljicnog-dioksida. Da bi ovaj gubitak
bio sto manji, boce se pred degarziranje ohlade na oka 0°C, jer je pritisak na nizoj temperaturi uvijek manji, pa su i gubici manji.

Da bi mogao biti izbacen iz grla boce bez zamucenja, talog se pred degarziranje zamrzava, sto se postize zamakanjem grla
boce do iznad povrsine taloga u specijalnu rashladnu smjesu temperature od -16 do -18°C. Zatim se cep polako izvlaci pomocu
specijalnih klijesta. U pocetku on sporo izlazi, a na kraju ga sam pritisak izbaci zajedno sa smrznutim talogom. Kada cep ispadne,
pjena pocinje polako izlaziti kroz grlo, unutrasnja povrsina grla se brzo ocisti od taloga, a pjena sve ovo izbaci van. Boca se zatvori
privremenim, cepom koji ce stajati do dodavanja ekspedicionog likera. Za vrijeme degorziranja iz boca u obliku pjene izade 40-50 ml
vina.

Sada se u boce dodaje ekspedicioni liker pomocu stroja koji automatski odmjerava kolicinu likera, sto zavisi od tipa sampanjca,
odnosno slasti koja se zeli postici.

U tom pogledu postoje tri tipa pjenusavih vina:
O suhi sampanjac - sa ostatkom neprevrelog secera 1-2 %,
O poluslatki sampanjac - sa ostatkom neprevrelog secera 5-10 % i
O slatki sampanjac - sa ostatkom neprevrelog secera 10-15 %.

Na osnovu ovoga, a uzimajuci u obzir kolicinu secera u likeru, izracuna se kolicina likera koju treba dodati. Tako, na
primjer, pri spremanju pjenusavog vina sa 5 % secera treba svakoj boci dodati 50-60 ml ekspedicionog likera.

Po dodavanju likera boce se zatvaraju novim cepovima od najkvalitetnijeg pluta. Radi sigurnosti preko cepa se
stavlja metalna kapica, a preko nje mrezasta zica koja se pricvrsti za grlo boce. Boce se promuckaju radi mijesanja likera
s vinom, a zatim stoje 2 - 3 mjeseca u hladnoj prostoriji radi harmoniziranja sastojaka likera i vina. Poslije toga potrebno je
da boce odleze jos nekoliko mjeseci radi sazrijevanja i starenja sampanjca, kojom prilikom se formiraju i buketne materije
u ovom vinu.

Industrijska proizvodnja sampanjca
Proizvodnja pjenusavih vina na klasican nacin prilicno je skupa i neracionalna. Cjeli postupak, racunajuci proizvodnju
i njegu osnovnog vina, traje oko tri godine i zahtjeva veliki podrumski prostor za naknadnu fermentaciju, puno radne
snage i za pojedine operacije specijalno obucene radnike. Osim toga, gubici koji nastaju uslijed pucanja pojedinih boca,
ponekad mogu dostici i 10%.

Zbog svega ovoga se odavno doslo na ideju da se potrazi brzi i jeftiniji postupak. Opet su Francuzi prvi poceli
proizvodnju pjenusavih vina u velikim posudama. Medutim, ovakav sistem nije previse primijenjen u Francuskoj, niti je u
vecoj mjeri usavrsen. Razlog je, svakako, to sto se, prema postojecim propisima, sampanjcem smatra samo pjenusavo
vino koje je u bocama proizvedeno u Sampanji.

Proizvodnja pjenusavih vina u velikim posudama vise se primjenjuje u Rusiji i Njemackoj. U Rusiji je narocito
rasprostranjen i usavrsen postupak industrijske sampanjizacije u metalnim tankovima od nekoliko tisuca litara. Na ovaj
nacin je znatno skracen proces sampanjizacije, traje svega 40-45 dana i zahtjeva mali podrumski prostor i malo radne
snage, a, osim toga, proizvodni gubici su minimalni. U toku naknadne fermentacije temperatura se regulira umjetno
pomocu rashladnih uredaja. Kvaliteta ovako dobivenog pjenusavog vina malo zaostaje za kvalitetom pravog sampanjca.


nacaj i uIoga ugIjicnog-dioksida u pjenusavim vinima
Osim od sorte grozda i osnovnog vina, kvaliteta sampanjca znatno ovisi i od kolicine ugljicnog dioksida, odnosno o
pritisku u boci. Tlak treba biti 4 - 5 bara na temperaturi od 10°C. U praksi se smatra da je sampanjac dobar ako poslije
otvaranja boce u obliku pjene spontano izade polovica vina.

Pored kolicine ukupnog ugljicnog dioksida, na kvalitetu sampanjca u najvecoj mjeri utice i kolicina vezanog ugljicnog
dioksida. Dio ugljicnog dioksida se kemijski vezuje uglavnom s alkoholom, a djelomicno s glicerinom. Pozeljno je da
kolicina vezanog ugljicnog dioksida bude sto veca. Vezivanje je intenzivnije ako se naknadno vrenje obavlja na nizoj
temperaturi. Ali kemijska veza s alkoholom dosta je nestabilna, tako da prilikom promjene uvjeta u kojima se vino nalazi,
dolazi i do oslobadanja ovog djela ugljicnog dioksida. Vaznost vezanog djela ugljicnog dioksida ogleda se u tome sto se
on poslije otvaranja boce sporije oslobada i odlazi iz vina, sto omogucava duze i kvalitetnije pjenusanje vina.
upina (Rubus fructicosus)
upina u danasnje vrijeme nije vise divIja biIjka koja se pokraj Ijeta nade uz putove, danas postoje mnoge sorte, vrIo
privIacne izgIedom i okusom. ako je reIativno ne zahtjevna, mozemo obogatiti okucnicu tom biIjkom, koja ne mora biti
samo ruzan i neuredan grm, nego se moze obIikovati.

Jeste li znali:
O Narodni nazivi: crna jagoda, crna jagoda, crna kupina, jezina, ezina, kupinjaca, kopinje, rbida, maljuga, robidnica
O Zastupljena je u svim krajevima svijeta, a pretpostavlja se da je porijeklom iz Evrope i Azije
Kupina u prehrani:
O Plod kupine sadrzi etericno ulje, tanin i pektin, jantarnu, jabucnu, oksalnu, mlijecnu, salicilnu kiselinu i veliku kolicini
vitamina C (na 100 g kupina cak 21 g C vitamina)
O Vrlo je bogata vlaknatom tvari, a sadrzi zeljezo (sto je osobito vazno uprve dvije godine zivota, te kod trudnica, dojilja te u
pubertetu i klimakteriju) i kalcij
O Laboratorijski testovi upucuju na mocno antioksidacijsko djelovanje, te smanjenje stvaranja LDL kolesterola tkz. loseg.
Nije medutim istrazeno kakav antioksidacijski ucinak imaju smrznute kupine, sto je znacajan podatak s obzirom da im je
vijek trajanja u svjezem stanju vrlo kratak
O Sok od kupina sadrzi betaine, koji poticu rad jetrenih stanica, te stite jetru i zucne putove od raznih tegoba.
O Osim ploda upotrebljavaju se korijen (oguliti koricu i osusiti je na suncu) i list koji imaju veliku kolicinu tanina koji ima
stezuce djelovanje, te se koristi kod dizenterije (tezih proljeva)
O Sakupljaju se mladi i njezni listovi i gornji cvjetni vrhovi, od travnja do kraja svibnja
O Nekada se smatralo da jedenje plodova sprjecava povracanje

Proizvodnja kupine na okucnicama se prosirila i na vece nasade jer je rentabilna. Trosi se i prodaje kao svjeze voce, a postoji
mogucnost smrzavanja, konzerviranja i proizvodnje vocnih vina.

U dobre osobine uzgoja i prerade kupine mozemo ubrojiti:
O Kupina vrlo rano pocinje radati vec u drugoj ili trecoj godini po sadnji. Po jednom hektaru moze dati 5 - 15 tona ploda.
Plodovi kupine mogu biti krupni i doseci tezinu i vecu od pet grama.
O Plodovi sadrze vitamine, zeljezo, magnezij, fosfor, kalcij, secere, tanin, pektine, boju. Sve je to korisno za
rekonvalescente, djecu i starije osobe.
O Kupina sazrijeva kada nema drugih poslova u polju u tijeku srpnja - kolovoza, pa je pogodno vrijeme za berbu.
O Relativno visoka cijena ploda i relativno visoki prinosi cine tu kulturu zanimljivom i s dohodovnog stajalista.
O Cvijet kupine je odlicna pcelinja pasa, a listovi se mogu susiti (posebice kod divlje kupine) za dobar, aromatican caj za
uklanjanje tegoba mokrenja i probave. Suseni listovi upotrebljavani za cajeve poznati su vec u staroj Grckoj.
U nepovoljne osobine kupine mogli bi ubrojiti:
O Plodovi ne zriju istovremeno. Vrijeme berbe je produljeno i do trideset dana.
O Plodove treba brati vrlo cesto, svaki treci dan ili najkasnije jednom tjedno. Dozrijevanje s cestim branjem plodova je
povoljno za potrosnju u svjezem stanju, kada i prijevoz mora biti brz. Cesto branje plodova je nepovoljno za preradu u
vino.
O U svrhu prerade u vino nacin povremene berbe je nepovoljan te treba odrediti pravi cas berbe. Crna boja ploda nije
istovremeno znak zrelosti ploda. Javlja se prije tehnoloske zrelosti. Berba se obavlja obicno poslije podne, predvecer.

Svjeza kupina sastoji se od:
O vode oko 87.5%
O ekstrakta 6.8%
O celuloze 1.5%
O secera kao invert oko 5.7%
O kiselina, kao jabucna 1.3%
O pektina 1.5%
O pepela 0.5%

U tehnoloskom smislu kupina sadrzi oko 5% kostica - sjemenki, a od 100 kg ploda moze se dobiti soka:
O na rucnoj presi 62-65%
O hidraulickoj presi 68-72%
O modernim presama 80-85%

Gustoca dobivenog soka krece se izmedu 35 i 50°Oe. Kupina je pogodna za proizvodnju tezih vina, analognih tzv.
medicinskim vinima. Upotrebljava se za slabokrvne, rekonvalescente te starije osobe. Vino od kupine sadrzi mnogo
provitamina A, P, E. Osim toga cijelu grupu vitamina B, folnu kiselinu, H vitamin (biotin), K5, niacin. Svjezi sok sadrzi
dostatne kolicine vitamina C. Osim siroke skupine vitamina, kupina sadrzi i vazne mineralne tvari osobito zeljezo,
magnezij, kalcij, kalij, cink, molibden, mangan.
VIN - ono sto niste znaIi
Vino je aIkohoIno pice, proizvod potpunog iIi nepotpunog vrenja aIkohoIa svjezeg grozda iIi njegovog soka. Vino
sadrzi razIicite koncentracije aIkohoIa (9-15 voI %), a sadrzi i izvjestan broj mineraInih sastojaka, ugIavnom soIi natrija i
magnezija pretezno vezane za organske kiseIine (vinsku kiseIinu), koje se Iako razgraduju u organizmu i koje daju vinu
aIkaIna svojstva (u mokraci). Vino sadrzi oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrijednost je priIicno maIa. Isto tako, vino
je bogato vitaminima grupe B, narocito B2 i nikotinske kiseIine B3, a hranjiva vrijednost 1 Iitre vina je 600-700 kaIorija, a
kod sIatkih vina moze se kretati i do 1.400 kaIorija. Jedna casa (130 g) vina sadrzi prosjecno 90 kaIorija - kao jedan
sendvic.
DVJN JE 2 CASE DNEVN DA SE U RGANIAM UNESE 180 ARIJA, IST A TANJUR TJESTENINE
ACINJENE UMAM D RAJCIE, UJEM, CESNJAM I !ARMEANM, AI TAVA !REHRANA VDI U
AHIAM!

Vina sadrze razlicite kolicine vode (800-900 g/l), alkohola (90-150 g/l) i secera (2-30 g/l).

KADA $E $MIJE, A KADA NE $MIJE PI%I VINO?
Konzumirano u malim kolicinama vino izaziva osjecaj veselja. Stanice zivcanog sustava su podrazene te postoji osjecaj
sigurnosti i jacine, dok se refleksi lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze slijedi depresivna faza, koja je ponekad
popracena neprisebnoscu. Konzumira li se u malim kolicinama, vino ima pozitivno djelovanje: podize razinu dobrog kolesterola u
krvi. Alkohol potice stvaranje enzima cije djelovanje dovodi do povecanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoce), koji nije stetan
za organizam. Napokon, vino potice probavu, jer njegova kiselost omogucuje najvecu probavljivost bjelancevina (mesa, sireva, jaja).

Kiselina koju sadrzi vino slicna je onoj koja se nalazi u zelucanom soku, te vino predstavlja lako pice koje pomaze probavu
bjelancevina. U umjerenim kolicinama pojacava apetit, izlucivanje zuci i cak mokrace (bijelo vino), medutim vino je alkoholno pice pa
dovodi do nastajanja svih losih pojava koje prate alkoholizam.
Ìako su preporucljive kolicine vina vrlo razlicite i zavise od individualnih mogucnosti, ipak se svi slazu da dozvoljena dnevna kolicina
alkohola ne smije biti veca od 10-30% od kalorijske vrijednosti dnevnog obroka, sto znaci oko litru vina 11 vol % i to ukoliko se
hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno potpuno je
zabranjeno u slucajevima kronicnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino stetnije od bijelog.

Zbog toga sto nadrazuje zivcani sustav i izaziva nesanicu, vino (bijelo narocito) je stetno u najvecem broju zivcanih oboljenja.

Medicinsko vino ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih ljekovitih tvari. U ovom slucaju vino
predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lakse unesao u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s razlicitim
sadrzajem alkohola. Postoje obicna vina koja sadrze samo jedan ljekoviti sastojak i slozena vina s vecim brojem ovih sastojaka.

Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a cuvaju se i odrzavaju svjeza u bocama koje su do vrha napunjene i
dobro zacepljene. Uporaba ovih vina je bila nekada znatno veca, ali danas iscezava. Osim toga, po medunarodnoj konvenciji
(Brisel,1925.g.), lijekovi jakog djelovanja ne smiju se koristiti u obliku "vina¨ zbog toga sto bolesnik moze steci naviku ÷ ovisnost ÷ pa
postupno povecava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s grozdem
i druga.
VINO NIKAD NE PIJ%E NA PRAAN ZEL&DA!

Dijetolozi preporucuju samo pola case po obroku tj. Jedna casa za rucak ili za veceru. Ne preporuca se piti vino kao aperitiv.
Na prazan zeludac negativno djeluje na jetru, koja sadrze enzim koji moze probaviti alkohol, pretvarajuci ga u octenu kiselinu, tvar
koju organizam koristi na isti nacin kao i secere, i izaziva osjecaj gladi. Bolji je sok od narance ili rajcice: ima malo kalorija, a ne
potice apetit.

Enzim u jetri moze ukloniti iz organizma zdravog muskarca 0,75 litre a u zena 0,5 litre alkohola dnevno. Vise od te kolicine
postaje otrovom i pretvara se u kolesterol i masnoce, a da bi ga se otklonilo, organizam je prisiljen unistavati vlastita tkiva, pocevsi
od jetre i gusterace. Neke namirnice imaju pozitivan ucinak na konzumente vina: vocni seceri i bjelancevine ( koje se nalaze u
mesu, ribi, jajima, i mlijecnim proizvodima), otklanjaju otrovne ostatke alkohola.

Pijete li vino nataste, iritirati cete sluznicu zeluca, a to zbog toga sto nataste brze prelazi u krv a jos brze iz krvi u jetru. Jedna
casa na taste prijede u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok produzava na blizu 3 sata ako ga popijete za vrijeme jela.

Kalorije koje se unesu vinom su neiskoristene, ne pomazu radu misica, jer alkohol sprecava gomilanje secera koji je osnovna
namirnica za misice. Zbog toga lijecnici vino smatraju antinamirnicom. Od vina se deblja. Doduse, na posredan nacin.
Dobra kapljica i dijeta, dobra kapljica i sport ne idu zajedno!
Kalorije koje se nalaze u vinu ne pomazu u zastiti protiv hladnoce! Alkohol, odmah nakon sto smo ga popili daje varljivi osjecaj
topline, buduci da siri krvne zile, dok u dubini uzrokuje hladenje organizma. Alkohol uzrokuje i pojacano mokrenje; u engleskim
pubovima gdje se pije velike kolicine piva, odlazak u zahod znaci visoku kvalitetu pica.

Nasi su stari govorili da alkohol uklanja brige, i, zapravo, reakcije mozga mogle bi dati potvrdu toj pretpostavci. Ìako alkohol
smatramo picem koje uzrokuje euforiju, u medicinskim terminima naziva se depresorom zivcanog sustava. U stvarnosti, uzbudenje
koje se osjeca nakon nekoliko dobrih gutljaja vina, dolazi se do cinjenice da etanol utjece na strukturu mozga, koja odreduje
ponasanje pojedinca. Posljedica je gubitak kontrole te osjecaj euforije, koji traje dok je alkohol prisutan u cirkulaciji, da bi zatim
nestao.
ENE A!SRBIRAJU ETAN BRE D MUSARA - DAE BRE SE I !IJU!

Velike kolicine alkohola stete srcu i jetri. Alkohol je opasniji nocu! Najnepogodnije razdoblje za pijenje vina je od 2
sata ujutro do podneva. Nakon 17 sati do vecere alkohol je podnosljiv. Nocu probavni sustav ima manje energije za
probavu alkohola. Oni koji vjeruju da vino pomijesano s vodom ne skodi, zrtve su predrasuda. Kolicina alkohola se u
takvom vinu ne mijenja a voda olaksava njegovu apsorpciju. Vitamin C suzbija ucinak alkohola.
asto od vina boIi gIava ?
Cesto se vinopije poslije obilnijega konzumiranja vina zale na glavobolju. Zasto neka vina uzrokuju glavobolju, a
druga ne ostavljaju taj neugodni trag?

Analizirajuci s fizioloskoga gledista pojedine sastojke vina, ponajprije upozoravamo na alkohol, jedan od najvaznijih
sastojaka vina. U vinu se osim najzastupljenijega etilnog alkohola pojavljuju u malim kolicinama i mnogi drugi alkoholi koji
na ljudski organizam djeluju stetno, pa i otrovno. Ti alkoholi imaju razlicite vrelisne tocke, pa se destilacijom mogu
razdvojiti. Pri destilaciji alkoholno provrelih tekucina, kakvo je i vino, u prvom se toku javlja metilni alkohol (metanol), u
srednjemetilni alkohol (etanol), a u trecem toku odvajaju se visi aIkohoIi: propanol, butanol, pentanol i dr. Dok je
umjerena kolicina etanola za zdrav ljudski organizam neskodljiva, svi ostali alkoholi iz prvoga i trecega toka uzrokuju,
ovisno o primljenoj kolicini, glavobolju, sljepilo, pa i smrt. Vino kao alkoholno pice sadrzava ponajprije etanol, a ostali se
alkoholi javljaju u kolicinama koje ne mogu izazvati sljepilo i smrt, ali mogu biti uzrokom jakih glavobolja.

Metanol nastaje dijeljenjem pektina, a u vinu iz plemenite loze ima ga tek od 0,02 do 0,1 g/l, pa je njegovo djelovanje
zanemarivo. Vocna vina imaju vise metanola, a narocito su metanolom bogata vina izravno rodnih hibrida. Njihova
dugotrajna i obilna konzumacija moze dovesti do teskoga ostecenja zdravlja. Otrovno djelovanje metanola nastupa brze
nego opijajuce djelovanje.

Etanol je proizvod alkoholnoga vrenja, djeluje opijajuce a nakon navikavanja ljudski ga organizam razgraduje brze ili
sporije pomocu encima alkoholne dehidrogenaze.

Propanol i svi ostali visi alkoholi su proizvod alkoholnoga vrenja, odnosno djelovanja mikroorganizama. Opijajuce
djelovanje tih alkohola je trajnije, jer ljudski organizam u sredisnjemu zivcanom sustavu ne raspolaze encimima za njihovu
razgradnju, vec se oni vrlo sporo razgraduju u jetri preko specificnih encima. Upravo su ovi alkoholi najodgovorniji za
glavobolju (Meyer, Villforth, Smith). Visih alkohola bit ce vise u vinima koja su proizvedena vrenjem na visim
temperaturama dugim lezanjem na talogu po zavrsenom vrenju, te vinima koja imaju manje ukupne kiseline. To su
najcesce vina toplih podrucja proizvedena u podrumima bez mogucnosti hladenja vina u toku i nakon vrenja. Toj se pojavi
moze doskociti pravilnim sumporenjem mosta i mladoga vina, hladenjem mosta u toku vrenja i mikrobioloskom higijenom
u podrumu.

Mucnine i glavobolje pri konzumiranju vina uzrokuju i organski spojevi - amini. Amini nastaju u vinu djelovanjem
mikroorganizama, pa se stoga nazivaju biogeni amini. Ti su spojevi, uz vise alkohole, odgovorni za tegobe nakon pijenja
vecih kolicina vina, a na duzi rok dovode do ostecenja jetre. Jedan od biogenih amina, histamin nastaje u mladome vinu
djelovanjem mlijecnih bakterija. Sluzavost, jedna od bolesti vina ciji su uzrocnici mlijecne bakterije, govori o tome da su u
vinu prisutni stetni biogeni amini. Nastanak tih spojeva moze se sprijeciti vrenjem vina na nizim temperaturama, a ako to
nije moguce, vina treba prije potrosnje bistriti npr. bentonitom koji uklanja iz vina amine. Treba izbjegavati konzumiranje
mutnih, pogotovu bolesnih vina.

Postoji jos jedan sastojak vina koji moze, ako je u preradi vina nepazljivo upotrijebljen, izazvati kratkotrajnu,
intenzivnu glavobolju. To je sumporni dioksid koji se vinu dodaje zbog zastite od bolesti i prekomjernih oksidacijskih
procesa. Umjerena kolicina sumpornoga dioksida (vinobrana), dodana u pravo vrijeme, korisna je i nuzna za ocuvanje
kvalitete i zdravlja vina i nije stetna za ljudsko zdravlje. Ponekad, medutim, neupuceni proizvodaci dodaju mnogo vise
sumpornog dioksida nego sto je potrebno i dopusteno, pa takvo vino moze takoder izazvati glavobolju.

Stoga valja piti samo vino koje je strucno proizvedeno, zdravo i bistro, a piti ga valja umjereno, primjereno tjelesnoj
tezini, dobi i spolu.
Vinski ocat
Vinski ocat dobiva se octenim vrenjem vina iIi razrjedivanjem koncentrirane octene kiseIine a praviInik o
vinskom octu moze se naci u NN 121/05, bitno je da bude bistar, da sadrzi 60 g/I ukupne kiseIine, da aIkohoI nije
veci od 1 voI. % i da ne sadrzi vise od 30 sIobodnog, tj. 170 mg/I ukupnog S2.

Tradicionalan nacin proizvodnje je dosta spor i obavlja se tako da se u otpraznjenoj DRVENOJ BACVÌ (dakle, ne u
plasticnoj u kojoj gotovo da i nema pristupa zraka) cuva vino i u njega se moze nadolijevati vodom razrijedeno vino i
temperatura prostorije mora biti oko 24°C. Octena kiselina otapa metale pa ocat treba cuvati u staklenim ili drvenim
posudama. Za proizvodnju octa najbolje je koristiti vino cija je hlapiva kiselost veca od 2 g/l. Za brze pokretanje octenog
vrenja u vino se mogu dodavati i ciste kulture octenih bakterija Acetobacter xylinum koje ce u relativno brzom roku stvoriti
i vise od 12 % octene kiseline

344,

82,97,548;05470 32 0570907:024,4, 024/,0 2:934 ,;3,:744;,34/7 ,302;3, 3,;38429,4: %70-,3,9/,80;389,4 /74 /0 -78, 8,89480489,9,,30570;704 0 07, ;.,;,8., -,907, 20 34 
804;703, ,4-,907,40574;4/0-44 :7,7,/3:,-: 30;3808030   %2-44 2574.084282,3:08080489;3,9; 5 ,,45480/.,82,303080489 82,3:080945;48984;380 8030  94,;,2: 03,;3,3,3,/329,4 030284;3808030 '3,4,803,;7020305709, :8,9,4, ; 08: 54/4 3,-40892,2,3,2,    834;30-4089;3, 403,89,:/04;,3027,3-,907,;., 8:;38.;09 4.9,;489 ,;70.,2,3934;7030 908:,;489 , 0 02,30;3, 403,89,:/04;,3027,3028574.08,032,897,32,907, 8:278;3,54 8:25474;4/: 27854/7;: 3,-, ;: 278545083 -,703 .7;03 820  54820 ;,30 .73 5,; 8;-042   '   820 03,-4083;3,247,240 98: 0 -, ;0 :420-4-40834;34  

,48570 954,;:-40892,3,;3,
&4,'34-7,3,:8570 ,;,3:54,;0-40892,3,;3, $:;70203454/7:2,789;43024 080,289-0:54970-08:2547, /7,;,89,-3,;3,24:80574;0898,24: 57203:8:254703,24 9,57054 09,,4434;703, 
1072039,.0 ,4,;7020300;3, 
5709,,3, 4/;0 30 3, ;347,/,7,3,5749;54894;083,,;07,3,;34-7,3 3482,97,:/,0;34-7,3 909,3,/7,;0:/ /,4/30, -4,;, /,;3454572,2785432,2,8 0 :92,47,:234897: 34478924;34-7,34330 909,354:/84 /7,;0 &54970-,;34-7,3,70:7,3,0,43424;3: /0094 344/70 03444304;3424 04/348348208,/7 ,;,9

:0/3497::53484-4/348:8:254734/48/, , 2,4382574582,/4;403402,82,3,4 3,::534 8:254734/48/, 2

84-4/34 2.

3428..80574.803. .0.248.8.:5:9.2:380 8030543.7030 2:.384.70/:.:24 95:90274 ..   &57./4  3.03.3.0 -.3.902507.08.:.4.0/0/7.::24 80:.0 03.89.32:38:803:89.4703.308:2547.3.3. 07808:.40 0804/2.7..384..9:74/S '38.09..38..89:5.3.38.34-7.3. 703-4089..3. $4-4/3/48:2547.98:84748. 0578:89.8807..2.38.9 -. .8908030: 24 9.34-7..3.-.47890.-9 49.4.38 8570 .3:9..4/48/.342 40.3.7.7348:2547.09 070940/3.89. 0804789..54.470. 348:2547030.3. .:574209: 0 32-4.... 3.703. .5089.7.248.4//43054 03278.24:5.48:25472424 9570 3. &74 3-4089.48024 07.074/.4/570.3-./..-4300-40892.08570 .9070544 .0.4.  5480-34.8:254703.9..9070:74 30-4089. 7.3054 03048/.70 .9048:.8:.9.742: $:254703022. :3..8:.3044. .0 5.0.3948/..247.0 0 .. ..803.907.34-7..:8:2547... 4 08047899.7 3:.0 9954..: ..4 0/04.--4305495:34 .4/3/:8978 4/.308:2547.::..3 /.43/4.: 340/4.34-7.-40302.002039. 0::53803.24489.:94:300. .803..8:.  0893.789:24 0243.   .09.8:2547030 ..2.305757020/47. $:.38 $:25473/48/.9. '3.3.-47.70.34970-.3570/:.342 570547: .09 494. 0897.0489.4. 3.. 30 -.0 2/042.0 4/:2.437. 0..3.. 3489-..44./7 08. 8:254734/48/.074-30 7.54970-0:..902507../.4703.09.4/3.3. ..8:495473.09.4/454/80 ..-. 08: 843.:97:24 9.308:254734/48/. 80-408:73090/:0 :.3. 5.-.27.74 9430840.80..0 0/408:254734/48/..3548905034484-.0  S .3 $   -40/3489. 8:2547.248:...:7.80574.4/8:..3.:.489. 8:254734/48/.8:254703057. 08:25473/48/:4-:2.0397.3948/. .574.2..4 03. '34-7.:8:2547.34-7.  592.3480 :.90 30/4  .934. 0 070.344/70/9  8:2547.32-. %25489:542:3.92489. .9..   !74.  .9070:-40892.3:570.8:254724  $:2547....384./7 ...3.4 . 07808:2547030.9224 9..8:254734/48/.9 895.384 . 4082447895749./0/   34./7 ...4434..730457.393.4..4  O O O 90: 8:25473/48/ $   /4. 4/34834.489 07 ..:43.804/70 0344 3. 7.3:484-.25489:542-0.-54850 8.2.  .34 57.34 !7.970-.09: /4..4.83.4302.34-7.:.44..05083.09 54820 . 8:2547.0 84-4/3.3.3..324 9:.7.. . 0542 0 :92 .-4089 . .. 5.570/0237.80/0 0 48:2547248:0-.703.4/072.248:25479.92:3808030: 4207: '34-7.8./4 .3.3.4247.09. 348/.8:25473/48/ !489:5....8:.8908030/0:0. 04-403.9/.30. 03.24 0570. /.89:803: $:2547..73474 .93./.32/042489.34-7.7.3 &.574.3842.. .4.8:9.3.9202490-./.4534. .34-7.-9.098090 08:-.09.8057094/34:3:97.:5.3424 98.3.3022:3808030.3.. /.480..3..50503. .89.09/..9430/40.2.5432. $:25473/48/.9:7..93.98:2547 /48/ 5.57. .3 2..347..030297..30 24 02482.2.09.384. 3. 0807.: -.4 .  .384.-8:19.570.7..34 ...4209.5720342. .3.489..3470/4..308:2547..24/072...3447.90:8.7  '38.48.3.89.8908030 90800.:. /4850.:3.../7 .248.384././. 04./4/.8:254703024 9.3.:54:57.3//.209.4.0.7.   -.9403:274147: 909300320   .54/34803.5:39.3.7.908:2547.247.3.. 8.90934. 0 0575702.24 9..3./. 32-.398059827934/0:0 3..8:25474. .47 903..8. .2.3.3.89:803:4.  .-8:19 ..57030454 30.30/47..-/04.3024 90.4 03029..0 90930-. 5. ./3492.0:74 30.398059.34.09.789..80 3.3.5720342 .3//.7.3: 3:207:..470. $   8:25473/48/807.0 3:-:0 .3.. 07:5749.../4/.....9404834.2.8:2547..9303:.2.   $:25473/48//4/../3.48:254724247:-.34/...4/95702./.430543. ..045.. 0 :923082024 .8:254734/48/.24 9.4 03. . 7.4.3. !7428:254703.347...3.

2...342 ..044 S  .907. 38.9403-.54.3.803..454./4 .9.0-40/48......3./04.70.30 94-40 894 0-.308:254734/48/.302..57.48/.3.80574.. 870  .3.   .8:254703:-.384./7 .4-44 . 54 0340 /.9-./7 .-:0.: 34/48/.08030../3:9.803.203 ..3. ../40.30 .0 30-4089.3.. .3. '3.47.   0 030.44:4.3.4/424.0 4-4 03.3.457094.943.. 54970-34 09020944/897.4.7. 7.. 2.5.3..44.074-309 7.384. .5. 08:25479 078:.9:7..073.09.3. 3489-.7. 4. %70-....9. /089.3.703..80: 3/48/ 454/ 09./7 05704.3.09 24 0243..44./4-74857./0/.3..24 0-99.90 4804/7 . ::.4/.4/.0980 08947.09.03054703.7.2470/4.3.5..09.0 07. 07 089249.90707.. 08:54/4 3. 0.9034.4.703.489  . 247.9032-. '3. .3.9 8:-.. /4.894.384.. 45703457094 9.3:4.203970-..384.34-7...-0.3.:.384. -0...903: 803:   592.384..3.   %70-.39.78897: 3.094 : .3..348.7 3 ..970-. 902. 3: '34-./ .7..:94:/470..7 33.0-40894.:3..3..:-7./.44.   .5.907080:...08.0:54970-0970-.7. ..9..7449547303.09../...703.094 95704550 .7.3./04.3.3..4943024: 043/. .0.5489 08070/4.3054/0 :. ./42: 03.7.: 3/48/..903-..3.: 2: 03.../40.09. .7.4 3.9030-.0 4/348343030/: .4/7 .3.0-:/:484-4 030.09.447..: 4.9/.4. 8.907..39-. 8:.0.3.  .890 -4578:934894..2.902507..8:08.44.3.5.345748947.../0-..574285439. 3 3024 0/4 /45:347.203.4..8..234 . .. ..9 30 -:09309.470308:/7..203.. 3.4-40.302-.: !424: 3489:5.92.:544 . 8:25470302... .548.44.7 3.7.09..34 .  894 54/7:2.4/: . 348.947 9030:203 5.907.0....7...89 3.3842.54./:.9 8.0:3:97. 354.342:-..438.09.3.0...95704473049.30.89080303. .7.907..345704550: 89:...384.-.0 478924 .9030-....903-.. .8944/ 9.7. .3.. '38.7.802...7/0/.0/9  25720924/./40. . ..0 3...907..970-.8.424: :02457034 030.9403-.9.42.72.-..0.0307.0 ..489 '0 :90:94.30/8709348/. ....3828.....9 20 .4.-4089.907. .:80:5789:57...34..903-.9.0.8: .8948.  9093489.420 :574/:948/.09..5.: 08945704 .3.438..48024 9308:25477.3.443. :0.4.90308030 5.-. :74 3.0995:3:5.4. 030.384. .923.40:74::-4089.. 5.8.89480:9420 944305489050347.2. 07..9. .903.   0..478993..384.384..2.8574..30 28:2547. 89.57044804/.8...09:   4/.7042494534284/0 '38.09..0348..3.3427.. 99.-0.805:345.2...38 .384.742.4.4/897.3.5.0.4.38.703. -44.44 .742. '3.. ::3.302/7.08. 8942 3.02..4 :54.

24..489.4570. ..4. 0894-494.3./7 .703. 038..42.90308030 4: 08943.4..:89.90308030  5.24 90..:30570.4434./4./4.5.70 !4.5.

.2.8:25479/.005470 34 903.903-... .3. 07./ 904.34   0/3857.34894 24 -.304.:8:2547.   0 0304 95703.4285:3030 7.43403.3. 257089.3:0574209 54974 3.3057..3474 0:49.44..3084/09 3.40 /4.3.30..2.44.:.3.4. -.30-./342.4/. 3/..894524 84/0 . .8.70/4/.. .57./40.0/4...30-. 40570489.4. 99.5.9 9080-.4.08.4 3024 0248..4 0347.89.9. 07.47244405470 .34 48/7..2.-7.9...478924 93:49453:789.03489.7.92089.30/..92.903-../7 .4/348340 03.3..5..:4.:.47032-0/30.89:5.5.72.8.08:73.4/4.30-:734./.43 94.92:.85439.:450702457..::4./ 4804 4. 5: 0.80:34489.7030 .4/42 .3...54.3.3.3.7..4/:4/480..2.7020348570 .35489:5.907..-.3.9.4.   #0/4.4509..249.. .570430/7.../.34234 9.9.5702.34. 0/3.3..97.04/  .../0809. .4. .8:2547 548.47/0.8.35489:5. .548940 02.0/.3.9:7.304..842902507.9.9030-..:-.30 89274 02 ..8:2547030.800:57.99/.4/42 . 3:34824:-:/: 0..4434...907038:570.70424945342 :38084/0 5. .57..3-.9..4 4. :..3:82.489. .90308030 7.9248: 248::8:2547248:25473297.903-..30: 34/48/. .703. .907..907. .4.347.489    - .240/3:97.8944:. ..702034439747./-.94570547: :024.90320 3-.357489473./342.8.70 4 %2082489. .43:4.. .9/7.04/34834 4.808570 /04./57.4/07.42 8424549542.907..80-40832 9080.943.4:203-.. .

./4-403..0   '34:4020.5.: 7.9030-.9..54/7 :!.8907: 4049744..0 .4/05489:5.3..5.%# 574.8570 .5.34-7.903..489..803.3. 4.8907.8907..903-.8.3..708570 .3.44.3.  28:2547.8907.. ..8908030 $:.9 .702030.907. ./4/..5704.4342/4.-8:19..3.40307.:2209.5.4.3:5489:5.0   %45385489:5.9070: .

970-.4.802.4:8 &.0 548949.:24 9:2.09.907.2454.489.5.4 030224 9.4.703.9.703.7030  %.32.7-43.3934.7-43.3.93057.24 9. 90805434.907.. 570 :.9:7.0-4054/:0957.-447..907:22.3:24 08082.:47.44.480309..24. . 7.3.803.33.:5:837.57/7:  .427.73.0. 4.5742.8445 4:.95742.3.9 S.4 3 0 07 17:94... /4/.  -40. :30570.2.34 02...4/3: ..7-43. 0570489.S. 803./7 0.24 9382457094/34 8:2547   0 030&54 09:902507.  592..7042.92080305489 03 9.703.:20 30 -..54/3. .9.70 0 078. .7.90308030:..894.43030454/34578:934898.394.9070 4.703.59.3. 9054572..4.3.4.70. ..9.907020 34804..902507.903.7030 4089.8::.8570 .080305424 :.02070/.957..4.89 /./44.05490 03.7..903080305424 :..38.4./:3.9.39450:2 43/.5489.7 .704 0 07.70.5489:5./42-.20 34804.:-:9.9.094..4. :20  90:54.:234. !48949.742.3.....3.: 34/48/...3934.4.5709...90932 .5704 S .: 20:7 .3.9..303044548949.24 9.2.308:843.70./7.0 20 : S   '3.38:803: 2:38: .3.84.3:544/:0.70.-0.0 0.489. .7020328:25470309.-4089543...34./4230/4..84 480:74 3:..  !7.2. 570..0.4.3.907.70/34 :854/5 7094807...:4:83.30 8.3844.947 $.2..703.489.-4089   4/4 0/4.. 0/348024 047899.9.399 :5.30 8:-.4/309:.902507.703.428.8..304.9:7.7.24 9.903:803: .0..7.30/4 0  . ..4.7.7020348. 09.9:7.420 3480-.307.38.4.  073.3:30570...234 .442.7.302 :57094/344/:2..4.48:902507.38..9:70./7 0..09 20 34802-.  .4247.9. 90.2.574... ..703024 054....7.8:54/4 3.39 4/.903:5.:4. 2.903...30820570...4/:2.8.5..24 9.32.:4.3 %70-.4.92.-47.0 /0897.::20 3:4. 3..9030570.

3.43/490/..3:970-...7020343907.34970-.9./.-..9.30570.20..430-/4 4/4.48.9...: .9420457..47.. 803.437. ...:  /4/.545:9:.3.3/7 . ..302 .942...!.4..:-4089   0 030 ..4.43.4-57 9.3./7 .85.57.4/. 030.3.0 54.. 0/4.:..4:  $:.3..3.4 :57094/348:25470308   .9 304.489.74/...3:489.703.2348030.  !4..484-.8.98:25470302 ..9.:909..3.. 0: .33../...5700.489:74::27447.34 5709.38080309.3.38.54/4.57094 98.7.24 02454703:93./.8.09.3.4/.4  74342841..3.:9442.4 3...92054.33.:.9..507290: .40 94-05480/.4 940'704 &.. .70-:   480-4089.. !702.3803:.9.8::89.0 /7:0-4089 4.3...48:8.. $:.234 8: 0..8.907. :7..302800.5454970-/4/.3.:8.:80.907..34.30.43:..80-4089.549 :4.704 0 07..3..420 3-./34.0.8903..789..8.8.32.7..4 7.5:250:820724 5702.3025424 :5:250 .:940.7030701072039.4574. .037.9070.7 09:.8.420 3-.. 080 $:./0:-.

903. 40. .34489.8:2547.4.48.9.3.704 .803.34-7.89080305702. ..894 30570.4 .30570.:5:9 574.

. 90934/04./34.043.30. 97..  8/.../30447.3.4780448/7.-42800.   ! .307.3.78 ..247.320  9:7470 034 940028.0/4-.4.3.7030 :547.0 ..93..3420.030570547:0...8..08404/.8.3: 4- 3480283.3.7 954970-940 030  8/.- .70.3.38.-47.0574.80574.0/030.8 4. 03.80:47..348: . /489.947903.384904:5..... 9480 -..408.3.3.0893...80-0570547: .::3.: 047.4834.:574..437.  .

.3..:.9.422..:278:803.34.0.42304:. !4894020 :9230954.:542.045 03943.4..4/30.:/4-744/7 ...2.8.30:2...2. $940 2. .97./0/3.3.3.-08:2547. 74/7.3.0. /4.2094/.444.8:-4.   80/44/70 03020703: .89.0:03440/./7 ..548940/.8.3.344789 8:2547   ./005495:348570 03/4/78..342 3.3:./30 ..30..49.3.4 0405.7 9443700#4.894 820 .33.:348 548:/.. .028.. 3.20.891..2.032 9. 948057: 3.8..3.03./. .09. .. ..0.0 0/.054.33.3..0.89073.3..24/3..: .347.3..032-.8024 0/44/9:8.. 344:348: 3.3342 57207./3..:-8:3.043.2.2:73489 4/.20..0 80..3: /.5729./0/95 38:2783.7/433.7420408:54 030 484-944/30.-4.0-.: 24:800237. .70203. .30:547.5709.7. .4/47.420 .89.-::903. 2.9.4/3.: .0..49.480-3024:57: 999:857. .4/30-0.3:0:.028.0 3. 03. 99348:2547..8907308.93.7.. 3574.207343./.3.80.   8/.278.30...32/7.9030 -..3474/7..857.3.8 . 04-403...3. !457 .890730.13429.9.34..34.03428: : 3.4/: ../9.: . .3057.85439..4.804/.3:48/.480.5480-.030/: ./..489.4 ..4:4/..3.. .0:-.3..3..310897..4:8.2073:48/..93574. .34302. 904-0/07.90948: 357 8077 54794 2./240:03049.4-805489-470:9.-089. #0/:9. 2..08543.9420439. .49445:8980:54433.59.  4/0 .3.03:89:504.54 09:  8/.73.43 4/ 0503.  300/3..8:8057.8020 :9224 0/44/9:4434892.-9.542 9480 0/4/3.825.830.54894090 4-.48/.3..:.5../4.-3103438540.80/0 3.-4/4/78.770 .32: ..83027.8..:7.94208..30/0.03: .30804-.38.8.3.20 ::80.1072039.4448/7.3342/..408: 4/4.0.34../.89.3489.3.09.7020.43944../347.3.8.90308030 3..:90.48/7.-40./.0 30448..73.880...3.495:89057094/34028.307./.  0 :92 :85:9.:/7..3:48/.20 :89380574-020  8/.3./43:. 03..  8/7.3 5.23:90/423:9: 4/..3.80 -4.7. ..:402:808 : ..8.480:34.-40 278..  : .3.3.9..493427.747..802..47... -4../470.489744439747.4..3..4809./0/ ./0/48/7. .348/.3480439747.2.:0 484-9454..4348.5.747.34:.../4-0 30 947.4- 80-0.  8/7.4/:4/470.7./:.03.994.: .480:.4224 94. 2744803.48../4048/7. 03./570/43..24 9.4/.:24 9.3307020 0390 /470.7020489.. 307094570/.7.42 4370934 .80.5.9080139..09: 54494..04/.47: 4 5489.4..3.3.429703:9:574.73.9344809.-0897.3.73.9428.7..0 3.03.70/4.: /.4-0 !480-.854903.4-03:9..34439747.4 03:  94424: :0.341.78.9/    8/....907040.9.9:..4254970-.305774/0 744803..3:./.345489:534 /07.:30./3...48:890..9./4.344 0347. /40..4 .3489903.-8043405 07.: 0 0.3.  4/348348 3.9.248.3430 54..3439.89073.80.. &574.0::/84247./.776:0/0084-742/. 03.47897.3489/44/70 0302070 4/3803.7.434//.82.897:9:73.3.9 4/07....::-.34: 0:3:    8/.3. /./.:..:  20 .90 909423.20-4.3. 0-402.80 47890 803.3.. .742..-073098. 054 :905489.4724: 0.0 2/7.7../..3..73. %:80:208947.30:/7.89.9    8/.457095489.3.0 5702.33..49444/70 03. 48:.:/44./4/470.74 5.4: 574.434303.:.8.3. %.370:9.424/34834842 0. /470.030 .3.. 9934/48/.09.4-934.4-. 9....4/307 ..803054 032574203. 13429.:. .8302 .793072..8803./470.3: /.3.495/4-7457.2.38:-09447.4730..3. 907.. . ...83034892..:-:90 .0-..4-030 .::5430. 4 3.4/0 ..5.4/48/.48/.4:5480-323..:1342 9./0907237./...4/577.9..0 5430 94/7: 0304 94094-4570 &574../34 357 3.302.3.- 39:9.489..7.: 3..344080 :.0:89.09../0:./9.-4...7..   !4/:90.  .4/8:589. 4803. 278.3. 0 05745007423.8909434.4 30. 4/24 9.3...3943 /0:0:24734 0.54... 2/7.35489:5.85439.-.04/ 3. ..3.2..08:57493489 70/:9.9453 5:90380 058: /45: 9..89...4 34 :. 0 .2. ..70203.05454970-  :.32..2.:  744803.: 548:/::44803.3 0   .   !7/470.0 542.7.9.8.489 7.3..8.3.7.9077.3.348.7 03:304.890:757.338:420 .3.89./08089./7 .0 30 2.3:4 3:.42. ..480548:/.20734574.8:254780/4/.308. 5454970- 0./470.44.3.3.34548:89.0-. .70 0.4 ./.457../4-...9.47. 0-49../7.3.9405489:5.94/.8:.48/./0....-./7 03.94 80:574.54.: 2 70. . %4542.2./../44/03054 030574203070/:9.7.:805.20394:8!..9579...3.:-:90:909.3.45457..74/:4 5430444/3.702054/:90..: 7.94:-.48/..247./07.7.0 .54...43.3.0. .4-80-40.032-.:.3.:-7.34:-7.5.0 .4.2094/.. .02808.24 02.. 090-4..08:549420-3.4/3.02 57.45:30 702430 90.85..2.2.9:8.57.54:889..93.5847-7..:..3.8:.3.. 7494.7020328... ./.479  7.38.7489.9.89073:-.039:. /4/.2..04: 942.3.30.34 4 3.57.4.103420348/.9.. 3.4/..04-.548:.8  .7.8.:-..:24 94.9.:300.4/35./4-:../4 ::/4/784/4.923.3 .3.3 /. !4.5480/..4 34898.

35:9830 94..89.0 0103434-4.344. 08: 00305.-4.3:-.789.3 . 0394390.9 570434  54.789.4030.5. 42/442 /4/.957030480:0: -.244/: 24/4/.44945034970-.4 /./ 34 .894 820 ..870/3..30 4.-897030.34570547: .:5:570. 8077 943 73.3.70/3489 .4/0 %.04/   3.3... .544/9 4..2457.. .0  !75702.:4/ .0 8. .. 3.3: 40130.3.24-.49459:.495473.489..7420 7.7 20 .08024 05434.89.3.3.4/.9 . 039.9/.70.7.:7:-2.7407.3.3. %43.8:3...:27889.449459  94524:4207: :.443.4/.34 :.5489.::247343..25.-:-70/348.3.-4: 089....94 0/..9304/7:4-8974   039439247..-039439.3..70203420 ..842:934  . :-0130.0 5489.3.820 .7..989.:   42. .7.900 90 44/2.

9.7.  - 340. .703.944../.40/: 00 3.3.3.:8:25474.0.039:.8:254734/48/.0/0328: .75.548:/.8942803425702. 03903909.8:25474.8094 . 03.-07.342 :4 3  .. ..4 .-:-7 !7420 .:-.3. 8:2547325705.345748947.7020-89703..27:90/..3.970-..7.34:. 8.2. 40278.8....738:2547..9 .3. -.5420 .8:24574.3.54..48074 03054870/34570-07-097097.34-7.80 0 054...04..4394.3.24 -039439.2.7.-8:1942 .4/05480/.:8:25474.34..:5.9.348:254703.002039..7.3..:/. ..248.43457094 9.5.99/.54..703.7.395:89248.0..70203457..3 /.7.3.: 5.2.4/  /.40 54970-34  78.0./. .302 897: 3.9:2.2209.3..3.4570 :0.4/0.3057.73808:254770/:.4/$ 2783.2..34.4434.:24 9 788024 054.23.4/4./4.345434.24.403057. .0109. .89.:90:. 5789:57. 03903909..9/..   $:25474..3.-0 ...24:548:/ .3.:0:2.7.2.34 %449452457420 .08:1.:5:9574. -9 0/4.002039.3. 4.3./4-.:548:/ 8:254732 .92.3.9. .754970-34054.:85484-348970/:.43:0.57. .:343.4024: 0  89.84/489.808.2.  783.703.0/349.4/0  9.4/   0 030!4..243..4/ !702.  :.4:   &8.8:254703028:2547.4/ $ 2.

9:59.7489 :74::23430.2457094 9 $:25474.83$ :74::7.9.3 .742.-..3029.4/30-89.90002039.3.3::84-4/342 89.32783.  480.4574-02.808:25474.34 .4/ 97:.9... 207.3.734 8:2547.9.59.:. #.4/80..  O O O  ./3:9.:024 .738:25479.3057...5083 89.4 803.4 0302-40.88:254732/48/42 $  .35497:2.3:4//.34247.85.7490 4:.980:5:989.4/030:4/34278.0 .4 034002039.:97.. 89.497024 8:25474.7032 8:1.3.47445097../40:. .2809430820/089  !8.89.. ..4/2.4:.3048/470/:. 3457 3480.3..../...0 45 73444.738:2547 $ $  $   02039..$ 5480-.0 08.942  $&! # '  '342.3: 30:4324.330:4/3.3 7: 3278 30:4/.70203.489.2.3070 7. ...    $ 4. .8342 :5942-.8. 457094: -.444289.278.94.39-0807/7 .70:9.70 /.3.7034289: 701072039.7.3:74 3.59. 357094 3.8 3$ 8:25474.4/ .. 9. 2.8 38:25474.3../3:-.340.5742/4/.854207.

.24-897030 7.348:2547030  57.32784:85497:2.8.8.O O O O O O         &74:0578:9348953.3..703489.70328:1.437.7020357. 30-8970324 9 578:93489 .48057.3400 90 0:439  $570 ..  !74203070/:.4.43974.234803.:4/897.. 74 . /897.9.$:.0.30800.70203430:.8..47.308.4. /4/.8543.470357094 2... .548:/. 57...:.3.8:...7.3.8:2547..0207. 0$ 7.7.3.:$ #. 8:254703.3:02457094425704-.:54...24 9...2...3: !4850 :0578:934898:2547...30../3.942 :$  /4.3:54.-.4/578..90789 .59...328:25470302 .57..3024 9.:4/897.57094 70/4.89.3049..3.3:0248. 489.

2/..8:2547.3.-. 0./3:948.4703257094423824:8504/897.970-. . . .4. .3. 0.9478  - 3480/4/.947 /0 0804-.9....:970-.20 .3:970-.0 80 570:54970-0970-.834.0/47.9.2:9:.. ...344/74 .2.34/4850:5083.90932-03943942   02857../7.057.8.3428:254734280342 5072.04/  98:25473./.57094 9: 89:/7.. .5..3.3.9.-:-7030 .039439.:  $9.30445:9.80:547.43 94824/4/.7.4.42 ../489.400-43.34:03.3/09/8:1/.34:03.-.9:.7 0 030.425083 4979842   .80247.8.435.9 0-.03977.970-.48:254703: ..33.8.0  0.0  !4970-3:4 3:.3.97.44:827854-.3: 039439 !039.:4/9.43857.8. 030$     $ $:2547030$ $    $ .:57094/348:2547030 $:254.9.0894  -.:-../4.: 3. /4  7.3. !039.3 4..954:8  03.703. .2.0/03.4/:/48.-47.24..78.3/:-44.9:.:304. .947. &47.   !4970-34054/7:2805748947054.3.42 5434.303:-.398:25474.  :59 42 -... .34805434..7.92:.40:54/7:2:574. .  . 03/4.4340/4/.48: 98::.30$0/. ..'34-7.3.7/.93428 320344 2 870/89..30234.43.!4970-340.70302  .92.3845470.4 -.34/4-045474:854/7.508.9.30 .80570:54970-0247....3.3. ..0 030289.932307.-47.. .92.:4-..4/42 -. 8949.97.3.4:203-.804/70 :0./342.:/7.0   40278545083-.8570 94.93..3./4-98.24-89703:.-44  03-..: 57094/34.3.930-039439. 7. .9  22.34:34...: .9303.970-.3457094 9:/7.3.89./3:./342 .9..4/ .4./7:9.9$ :$   $ O O O  :$   O 78.93.342'34-7.2.3..43 9480.342 .7038:1.7 94800897.:-.3 :/4/..4 970-.4:..457.4.49459:2.8.344/897.701072039..-42 0.83 42 8.957.7/9   !09/448.-.4/24 02480548: 98.   0 030%:2.: /7.:207.92807.4-8070. .943.9478:9.: 434 05457294:8278545083 7854508324 0545729.34-../4-0.3.32..:  .342 '34:-. 9.3:03 5789:5.0.43 /4/.4/7 .7020345747..34 8:254798..3:/4/.3.70424945342:38084/0/4  3234.3.3457094 : 890-.59. .4  7.09  78.49. 9.:42-3..84:8423. :8: .3..34 40 05707.   0 0305083.039...40508.: 89:-.-47.3.7.54/7.9903..70357042 .0:0307 34 20 ..894280342 $:254. 07. . .4.344/89.-40 0.8:25479 3.4. .

7.. 820 .1481.8942 44.8:3.3. 54/0 :43..0:..092.33802.7.9420 574. 5.04/3483454..0:1..09489.574.34.74 0 97:4 9.39.578:934 004:.   !702. 4.34-107 408.57.4/3.9.0::3.0-/:.3::4-:1079.5083.3843..-8979 89.7. 9 9.342 489.0 . 994230 0805:90274 .028....33.:970-./7 .302:9..7...   0 :92 434 ..3:89.034:-04-4.:489.7.30945.73 570423089.0 .0 54970-944-.9308030 !7... 3.-. &70/:9./809.4.3.9.348....09/. 004:...24 9.-::    .8.3.8.:/.0...48:2.342.3.:080:4/304.34:3093-.9308030 ...-42-.43 /. 854203:9...3458:-0442.43:4-:893  089.0..74 .-40 9.0/4..4 803.8..72..84..1481.7.3.4.9 9.3..72.70.4.89.430.32./7 05704 2.3.5742030-40.70/4.3. 54.02.4:03:3.9342  . 3.8085410342..4 9 .2.  107 4/-..: 3.4-.: 54.4.8:.300/039 .0970-.3 '34-7..24/042 34945.0 357 3057.422.02... : 289.32.4. -08.3.27.30  0.03:.2:99 .. .3..854-...1481.54/80 .49..9 48070 42.894...2... 82..93 1941.3.34929.9/0209.3  4-4.73442.422..4. .4/.3:..4. 08:2547030 $:254.94 080.3.731481.3.7. 94 5708/.8:30945..2.489.4:.4  :82789.3:/4.:0 0 :92 2809.85.0342  584.3425704207342:547. 20.89..4.308.03.3425489.3342 0.89.30 00. 4083.../-0574.32..38.8. 07.2..3454572..3. 89427.09489-. .3...32.:42..3030/4 0 48:0803 4. -05789:5.:24 9 .7.9070.....90 .9 494 9 89745.9308030 0 :92 /48:4/ 00.8 4-../..7..474 . .0:98870/89.0/03.42/.8.805434.:204.34 1074 004 400945.347.02.3.../7.  7.2-8979   !4.2325748947.3.:2:93.734 5.97:.2: 030..054./.:9. . 87.-.9745: &9.32.731481.72... ././ 903.4/9.7342.:9703:9:5707..3484..341074 004570 0:974. 42 &208948./.948054.32:.73.344 /.9/./44.. 08:25479  73 5.  :9.//.:  $20 42 54820 .3.3  :574 48/.094 :90-40 .73.3 0.

894-0 .7: .8:3.02.38.:5489.. 00.2: 030 94.2. 2:..42 .148147308030 40 803.9/.02.54.342  489.54. 030.054 .7..3..034:-04-4. 09.. .3  .. 85. .:24 9 4/34834.42 !480-343.3./4/.4-4-4.3../-0242423. -808570 . 24 9. 5050. 00.409. .0 .94/4.-3-0. 0042 .3../7 .9.8....7./7 .2. 54/7:2.54.:   .5.30.../.028. 47.1342 30:97..7.9:7.-40--4/. :3..:3:97.4842 .4.33.0 1074 8540.:5.   . 5704 2 /4850.38.3.245742-07-05707...8570 98. 00.957-47422.32...89..3.3. 00.8049.4::53080307.35:7.. 00. 30897.3.7.3 0. 00.89..0:-02.3023854.2.3. 03902507.14814738540.0 004  $.4/74817..5704 003570 .057094/34 47.4/0:945.  /.. .345:902020 /49..: 2-4..803.3.3.3090724. 8:.30- 49.1071481.. 4.32.09489570 ::074945. 003:54 .4/07.93:4.:74:03.8.. 4/34834. ..0 .3..570.9.30. .54203.-.2: 03.54/:90.9422:3808030 208030945.8./4/.90.:-74-897 4-7403. .4803024 9.30 089.0 .30.3400342.4/34834.:20 348. .422.8:30945. 107 4-./04.4.:2. 5742-07-0:2032548:/.. ' .:4.3: 074-.4- '3484./0970-.0:.8  74 040097097.730.805430.

348. 04/ .

4/-0 .

4348030 2.343.902507. ./7 090724.308: 843.7.-40.4/4/4..  -0 .80 ../.: 9.34 45./03.7..24802..54974 924 04/70/90/34 54.0/.-0.4-8970308024 0574.7./:30.44..5749.030-. ..24 20 .3.9.7.789.0 0/3489.3 0.2.4/ 4 /.9093847.3..3. 9.. ..4.3.33/4237./470.9703:9...30434.3.0/03:54/7:2: 4 0 2.-7.442:0-454970-34/.347.73.3. 34 570489.:8::3057.3.0 -4:609-4.47348957410843.3.2902507. .7..3.:.9.3454-4 .302   0/344/3058. -07-0   '0 3.844..7:3.8900/3422./..4/30..5490. '4 30...4 304:80 .54. %480/4. 489.34 -4:609   74..8./4.0..80570547: :0574.:3.24.4. 4.57:: .4 30./4. .2994/3..-30-0.7:3.    84-3::8 43.7:3... %..80...34 : .089:578:89..:944.7834/ 9..435. ./4.429 7: .33.4/..0 4/3483444/:4 080304./4.425083. '3.230 02. .-30 943.340/0..24:194.. 489054.7./3254/7:282 57489472./.3./.089/0209..304 3.../:/.909344/704.70203.74279./. 04/-0.3.4:5.7420 -0/0 .3.343.. 7.734. .43 4/3..74/3.0574..3342 0.70203845074/...0  380/: 2   43..3..8...0948:89../.73.970-..4  042 .574203../0.9 03.74204:82.8...574.8:89.3 0.34489.8909.2.79.70/3489 .45:3470489 40890 43/.0574.. 347. .7897:- 9....2.: 0:4-:9.2. ...308.2. 0704.302 -0.74204:80 70489 %089:7.3.3.: /4-.78:90724.:304.-4:6099089:7.4/.098.8. 9034897: 3.890::892./4.8:.4 3:8.:305434.574257094.   ' $%#  ' $%# &./.73.934:870/494 034  .572.899..4 34:854. 9 : 04/70 .30 /..8: 2.4..93. 0780.89./4 7: . 842007. :4-:2.3. ./7 0/4.3.3024:543:/9.. ..30 5489:542 9480 3. :.3 0.:803. 0. 94809703:9.9:732574203.4    /70 ..2: .03.3. /4/7:5701077.-40 0.8054-4 .89.3.899.89.357..4 070.:4 :.8:-4:6099089:7.057090 3474 .80/2039.4 40 0905.4.9.0.894 820 : 804899.8:5930 4250830.7.9    . /.4 8974 034 57089.3.3 0.42:0-454970-34/4 4/3.4.704.4:7.3.   . 5...3.92.09470 .3. '345489.9./7 .8942: 03.7.40. 0 '0 3.3.3.3 0.0 3: 2.4/3./47: .37. &.783.08.054890503424.:.4 03.. 9.7020 9089:7. :574203:-40::- ...23.   .3:54974 3:   .9:7.5.348024 0458.-8979 89.854203:92424.3.3.3.09.4:7.34 704  '343...3.2.3.3.3.. .020 08..3. .3.7. 0/3..24..3.7030 &89. 38020 42 .: 3494303.7:3.40.7.0.30 .73489 8.7:3.03.8074 . 34 484-3::8 40-0843. 548930 .3./0 30 8.03-0 302.54970-34/. 70.   04242:54/0 :.907.702054-4 ..4 8..2.34 /470.3.0/4.:9.4-897030 !.57207 .:893:54-4 .042  /7:20344 25705.3.402..903490.9..9.0.44.:-494. 4//0:89.:434 94054970-34/.9 803943942 !039. /.0.89 9.30 -4:609-4.302:80/0 /4 4/3.403.489 9080 920702094/348-0.098.574 489 9057: .7 09.:.304 .90/344/..3. 83.

3.89:3    /70 0300280570/854.3 0..394.8.33   394.342542070/2070 3.  ./.3.702034245. 54 0930 4 30   394.7890.354/:90.   .89...82.77.-3./7 0:.934.08:89.980. .09.-40 :20894.80:--4. /./: 0 . 34..094.0342 74 :..3.33.32.4342804 :  545:930..72080. %4042508. 943.7. .489.303.732.33   ..90789. %48:9.032.7.970-..3 -4.390390989.  4 .4 4/70 ::. 2    4 3.90/./7 80203.0 52039309.4:850.3.3./7 080/0 04 30.89..7.7408:3.3.43 4/ 348.4834.0.3413.3. &89.0.3..   .4 0-0.: 89.3.0 04 30304-0.840240:8090 30:-09754894547489:4:8: ...094.  .:. 045474:8.32.38:.73.72.4/...0/.3..3.8030.2.33.348.35774/34307.09.49054598.034.08:.33809.8./490.0 0:307.0 ./80 4 3.33.:34../94. .3:080.8..73.4.4 03.89.34970-.4-0.542078:8020 :84-34 854  ..7..5.44/240:8090 304..0:540/:54970-...4540/3.. .:0.:.08.:..3.89.30020391072039. &74 .. 94 .:3.4:7.3.:- 9.2.8548.3%..79894/:4..80/2039.43.9574. 2307.30.3848074./470.7020    948:94:8.  028082073. &74 :3...89..-847-7. 2 .343 2 $7.4 9.3. .: /4/7:..././34-4.0540/30.9..3.08.:..   &9089:480/54: ...33.7.7030224 9...9.3: -4: 034/.:4:80.3 9..703.078..:-0.4.70302..0   02807..3: 54/ :  304.47080/0 8..40/.: .89.30220 :-0..3.8:2547..24.08.3.-0...33.4370...8.485484-34897.7.38:9.9. 0 07. 1034.520392.8. /470.73.2.4-0.4:8 /480489.4. 948030.9.489.8.7.7..3948 .394..330 . 09././4-04/7 70 .44.420/3 47.1034. ..:08907 .8949.394..703.0:0:44- 7 0:48-0  943..7..::57.90.8.:.7 09.08540. 545:9540/3#083 .4/. 34.3.   %./470.7.0 2 4743.7.370:9.434.3:0805742574. .073 '34.8.742: %.00030 73.47.. 8:3 0.894..3.8 .570.7420480 24:458..8.3:574.94434 9417.7.49.348.73 .8:9754454744:8. .90347.-40570/854.338:5774/34307.7.338:54103440 4 24 02454/093.974.8:7.34/402../0/  834.4 03.408..::7:5:..9 ..703. 394.7.:..90901034.23:-4: ..03.9030 0:4..93: 80301034 20 .2307.0780.02..09489 .3:. 9.030 5. 2 %07. 9089./7 8.394.3.04804..028:254734/48/.4 0 %.3.3.29./3:-4.89.38:.703..7..70209.49..3 2  0749 2 !.89948:89...3.309.   2084   5090.3..084790408.0 04/98540.:234 2-03.0404/70 ::40.2.3.73.4:. 0/3489.3.3:/.09 .7.34:--4: $9..0 8.:902: 1.43-:907.4/89.30.3.840240:8090 30 &57.3./0/42 $2.7/433.:540/324/3.742. 89..35774/34307./0897:.947044/70 ::8207 .3:. 304/3.3....:.809././43 9.7. 90.:3028: .3.803..:%## # 9002039/.098.4252039.  544 .3085.0 :47893.394.9.03 .33 .8.:43:27. ... 9. :.7.24 0904/4.570 :: .9 024/09.0870:97.3.7.7404/./.:.47.394.3:8:541034 %04289.3574.0/034.34-74022434207..4.2390570. %..0:4..0 :7.7.33.38:.309.  48094424/3. 4703..5 0 /48:2./7 0 .8.: 908.. /.08:402:4:7.03047.:.38080489 '3.807. 0/3489.70302/470./7 03. 0   4 309.703...3809.4709.33..5847-7.:4-403070..82.:8.734 -04 90540/3084790570/:.44:-0 7:-4 : 14727.&4029703:9:0.:-4.80.89. ..7:90 :3.33:-0 47 3: . 04:82.394. 00.033-... /...3.3.93044 90703857207.33 ./.489.88.842.7420 98.98.0 4828479203942 %## # 42 2. ./7 03.-07309$.30574.540/30847908.9.: 34..:4:3484. ..00:.4.3.0  38:7.7342 .0./.:   /4.3.394.479 3.4/4573484:8:7..740/.4895..94059.:-4.30 .0 : 4 3.9342.52039.0348 5.2.:80/0 541034394..9.70203428054-4 .-3489-40.304-7.098::850 342574.1 3:4 3:803.574.:. /./4.743.: -4:.4 00.0: 4-:9..3..32..80:3.03..907  8030 0 078:. 24:89.0342.4432.4  570:2.08540.

3..90 4/70 034.:/84/7.9./4.42970-.8.3:..30 458: . 34: 03.4/97543: 03084:. !748947.90957. .  80-:34894..8344 7354/7:2.42480.35748947.8: .8:.7 309. !702.809442.7..98.7..3..54/7:285748947.#.:/7.089.   !748947. 7.2.7 309.0..34 304.7430441..3.045.. 2..2.3.:/7. 35705489.870/89.308.2 ..3.9:7.54970-389740.0 &02. .95707.3..09403.4.744/3::7..2.. 0/.: 280347/09097.34944 :.7 309.924: 348970:.9 /4-7:.48.2.90 9. '703024 9.09/0. 8054/3...2.3.9:7:  S .9:7..9.: :902507.54/7:2.:89.30 57.24:749.07574.54/7:2.57.2.3 1.9078.3054.3..789.4/.4--424: 05489  94/0.9.02..2 $:.4./489..9.-93.5707.030-4. &5749.89.3./470.0/43.3494428.7/./:74 .20 :-..247.30 94854/7.38:70./54.30/4-07-0 5748947247.8./023054/7:243.8:3 0.7:380.4.3.:80/:-9..834894/-.8:.90.  .247.42 5748947:30 948:2.5489..574.. !748947.8:.7.4-0 .3..3.4..40 3024: 0574. ..0889...09.247.34.30  ..2.3. #.354/7:2043. 3:./:74 .7 309.870/89.../4..2.30 ..3...:..4/0.7.   %./023454/7:2.8:. 0 0:/.. 574.:540/3:1.489.:24 9.: 34/48/.3..30   .980/0 0:..3:90. 47. 54-0..3:8574/:9 ..0834.30.:89..09442 4/308:8.:-4.7854/7:2.4:4..054/7:2024 0245702.3.-9854/   080543..-943.2.9043.8 -445.7 3:4.-...8.032-4.93. 54 24: 348907.3.4..8:.703024 9.9770/...  !748947.789. 92954. !748947..3.3. 574. 34897.:89..83054/7:2.574.34257489475489.703054970-340/4-74574...:70 .2.0304-32....954/7:2 .9:7.703024 9.4 .0903070/.347.:4/70 03574. 34897.08-9 54-4 .13.30.3. .2 20 :-.30.789. :3./0230 54/023042-37. . 3.57.854/7.2. 8.9:70. .7.3.2. .4/0..7. 548940:.95489.. 3/..  !4/7:254/7:28057489470 0/3.:5480-34.090247.-3.3054 0.947070..0/0303.080:54/7:2:8.-93403..907.094894.4 3.:   !702.41.0904544/::4/70 034:9:7.034.9 57.   !4/02354/7:2043. 34897.7 3:54/7:2.30:.37.032-.94-7..9.9/.3...9.494208:.3. .420'%%! #&  $.748903089.08 .  '4/038570 480 . /0.40384/7 .30  . ..:8:53: %02507.2-039-0/709345789:5.032-4. ....4.032-4.232:2 %02507..3.4:.   0/3408:734 4/4/70 ./4.703.425748947:494.030/0.2.:45702.. . 97. #..   !748947.7.30..2.0902507.34059 ..8.090 54./.:53..3.0.3.:57.3..3.303044/3.3.-94-4 032.3.8.425748947:902507.04893..3 .424: .0/..2..354/7:201 54/003:30445748947.994.85..484-.9089.:42. !748947.54/7:2..954970-3:54.3.30902507.9:7307.957480 304 30874. . 94-7 : 5707.89..4.4803.0 35.1072039..2.4.4/0 .8. &4/4.3.0288.054/.3054..3:4. &9.4--424: 05489 .3.09.20 :-.3..        !748947.247.9420/0.7..30-820.040744/3::9.4 030./454/7:2..3/./:874.49. 7.-..4-3.2.7 342247.30../470.. 709.4 074-0 .425093:54.9:7307.2.482 940/:497.703024 9. .089-4542.2.9.7.4/3..3-.054 0307.74-9.4/0.. %40-934078:3 0.37.4/../.. 902507.4/0 . 3090 47.354./805.   !748947.8..9:7307./34942090.33./ 0-.8509.0..00 902507.9.54/7:2.30.004/3070 020 :S   ..0/-054/093..94205748947.98.5..425748947:24:/480 /4 S /4 S &9.::530.3854793.:.84...039. 502039050834..789.. :3.57..70.  2 /40489.540/34..9..9090   42-37.3.970-.480:.7323. .0:4. 80:4.2 054 .8400380:.40 .032-.: 34/48/.

9 303.89/4...4703/7.9.3.323032548:/. 4/ 897.4 7 57.42.03.30:-. 7. . /4/.4.3.3 5.:59:85423080.48:/7.0:/7:: 8.7 7284.54894.424: . 3422089:/.2..30 5707..9. 348.7. .. 30570/3489/7.   7.5847-7.3.3..34-:907..547430/7..-:54743489/. .43.4-0349048048930444/3.0 /.   4/30570789...!. .8. 40.8.834.454743094083.30.947:574.3470.9   !74.302. ...428940 :570789. 0304//7.3.89.-08:7./: .8942974.3:7.5489.:.854.:-.3487.3474 05 574.:89.9.:84.030-.0-. 9.02.:3. .0  4/ !70789. .:5:2344.34.3.0.803.0942/.3:0 70/:.083. 0-3.94:8 54 7./7 .0. /.8:497.. 30897.89 0.703.0 0-:907.   .4 3.::74:07.5747.789.0:. $9.8.:- 54/:..8.0.8030.0.5.34. . .7. 7. 030 /. 72845083.:80 234.3854797.7.857 03.2..494.742.79.07.930..83.789.24434 0 .: 7. .7030.30.© ¾ n -f  ¯°½ ¯ ¯ °f°½ ¯ 9  ¯°½ ¯ % ¯  ° %   S  S  S  S   S   S   S   S $0 ..-. .. 00/30 -..848:4804/54 09.97.7.7.8:/7.034-4.9 34/.48:80974.9309.-7 07. .47030-.  2.30.857..0889.2030/48.030-. ..:77.242.03.583.34/470.4-93407.0-08: 57. 48:: .907.032548:/. 8:17.4548:/0.3..0 0589.43.03.3..90: 3...54.89.-.89: 7.8: -4.890 :09340. :20%743.0574-02.97../.0 8:-0: 744:54970-...3443.9 307.3. 349.8.97.3. 45702..9080-.. ./.7./.3 %7.742.789.08:94.9.  .  304974/.4894./ 9030.345709.3.7.03 548:/..4 03489.3. . .89..:/0 ..8. .903030548:/0 570/4/08:/7.70:74:: 5745.890:7.:70. &94 :.3 44.083 .:07209 ..3430.08:/470.-42   4570/:4489..3:07.7894 .89. 5.89: :224:83:7.47034-4. .302.089708494.2.:0804/4344804/.7420 ..: :024/.3. 384:8 .4 30.24 /. :.8:8:3:97.:8. .030789. !495:34...3./4850.8085423:9042 0034/4-. 7.4 34.030-. .2147..0:543.3 4.30..54 30 2..4:82:5489.3304:90 :3.2.03.9034 80384.3:8.8540..70.3.574-. 08054-4 .3049.3.14730/.89: 207 7.80.3.7044 7089.3...43-:907.8..  940/7. 3 :2. 82. .4/408:7..34.45.: .:.9..:57.30 7.74-747.4.9574547. ../..703.0 57. 570. $/7:0 897.8./7.4 4- 347.8..7420 .34:--4:.8.4804/.  .0.7.4   S  S  S   S &4.3: .930103404:90 :3.3 . !4704-.0 :/7:428940 : 5480789.742..857 03:. .4:.480.7420.3. .9874 /:0 3.85702.2..:.909-. -4 0.344-7: 2.7030  7. .909.0889.43. 70.24 70/:9.0.89.74-931.0308:-.3.09..8....34.4 3.344./3-...4 30.854707. 20..8.3. :.9.3.89.: 4/.454 047../4.0417.404- 34 434403.-.5:9.34  '0 3. 303548:/.0..-73:9489870/342 9 $94. 97.489.3. 34:8/4.3::74:: 54.9  :2.30..703.43.570/:.472. &20894/.:843.3.9.70:-74 3.4 3.890 .7..3.3489.703.47.. 3.2.34/4850:-.3.89..5847-7.4/0   .    4/ !70789.389..4:5495:3489...0234457.0.7..3.3:/0..4:8/4/.54 30.7. .7. 574.:.023444/3..057.3:5489:53482.742: .3. 5.54./. 3030348: 0   .

3:0 08942:547.4/8../-424: 0:30:97.570 :054-4 . 904:80.47 903.30 8.8344903. 30/489. ..7.3. .0 424250834 : 9020 .7:7.78..0 93. 349..33574/:97.570-:907. :89. .074./:.70:97.: :..3.289 -...8:. .43.-. 8..30.3: 3.545:934.90750308448:7.....9.35:.57/4348.   02.4/30-.7..3.9.3.03.:.809442/470.:/203:7.3. .....02.78907. ./:4 30.7:38. $540..0/7:0570/3489400/7. 48:85./4.3..-934807.3.0 ./7 0.9:2.4:0934425./7.3.789.0  - 34 0897.4 9424 090..742:7. 9..0/4.::8.742. :0.7:574  ..789.8304/209.3:45474894/34834 4:8..2.74/:5074/4/3.8 9/ /. 24:83 0.4/ 545:9. 827030 24 0804-.:  02:809:7.90/749 9.4/307....03.032-.7420 3490 . 82.70 5774/3453.54.89.742:/7./.09: .3030245474899054-4 .0 4834./.43. 4/.3489/. -09438..4/.207 7.0:-..5709.4/0 5.0-.2../4/.:90...-. ::8:-930.574.80:7.0 47:4- 940:.3.8.4/48.:573..4 07-4//7.9.349 . .3.7.9042508304:809089:7:304 94-94. .32 43903072.. -..4...8082.7.38390982.5: 380/0 0424: ..0478924/7.7030.0: 8...:8 ..::892.43.89....4/30 3. 3484-9489574.4 :54970- :/7:4903.894.-40-. ..7.894.30   '34 54 ...302-4089.8.907.0..1473. 207 7..89.4:90 :3./ 9030.030-.2 70.1072039.7402.4 0034 902:054970-.4.3243903072.08:2./7 01:71:7.4:.7.3.0428.-.3.740 089570/2097.08. ...34:90 :3..  .7. 439747.3489...70/307. 0.34/4850.9089:704. .: -4.57.789.-. 574..48/..4-80484-4/44/8:.-42890-.:244/.:    ./7:4 -.3.. 2..894./0:/.0:4-:/.34/70 035074//.  $9..970/7.   &90..7:38./ 903.0./..4038:30:97..24 02484 9089/.4.4 :-9 7.89 7.8:807.74 .9:3...0  .-3489.90:7. ...907540/34/7.4/7...070:97.540/3574.7.34: :080:57.8: .3.89420/.2/7.9:30:97..3.7.3..894.3. .:2.:/7.3.3.34:0/389.: 70.7..3.:8.905709.203: ./8-:7 .89 .808.89. .. .4.3. 94.8547:4803... . ..7.97423442080.7.3.3.004.087093.747./: .0-.894..-/.:7.42.90904:8.789.742.54970-3.: 0 0.34  %.484-9.4:7./7 3044.08 5:303.9:94.44589.:::2 03:44574..48030 ..897:9:73.9.7030.. .08.0-. 2.34/7..89 ":07.04-.9054. 900280574203040577..:1072039.:30.0850720397..85.: . 24 02470 /../470.34 .489.-804.23.89.. 0 4:8.3. 90./7.24 07. 3008:4/3.3..:908. .0.33.. 74:54970-8:17..9.7.57.9.3. 3.3027:-9.3.03-.2474/.302:-..570/3489439.:.083... 970. 94:90.890738 8024 04-...943084/. 94408:570/34892.9:.:874-:7 5034.2.9 970 0 497480/.0.4 3:4250830.80 827 %489.934/../ ..0-.8.4 07:74:00.894./.9 3. . &90.98:4:8. 7.3.543.4783: 3./2.33448:7. . . ./:.04/ 704. ..:8.:3490 . 90 94907. .  7.4897:4:..8.:4/7..09.9.348030445:9...../.:87.03.0443444 0.4-0320 0/3.   7:4 7. .332.7420 #.4.:4- .4 . .302.3.30-.. . 9954.7420 74574. :.3.:8.:./. .894.3.2.078 %743.03.7.: 2408:80497.804789. ...0.!489407.4...4.90103448..   !7.:/7..347:-4  874.48. %..424:8429089:734234942 .34 8:89.   ..2. .3.09:307 .3.3/4. :3..9094...7.7/4 3..  ./. :90 03. 4250834899.3:8.4 3.89 ":07.:7./7.   ..3..9.9.30   !#$ $.03. 574.70$ 0.4.24/.7890/7.3.0-..04834.3.890 494.048.-0.: 47894/8.30:97.034-.7 09.3. 944 :.3.7.48.3.40-.857.540/30. .4.7.970 .030-.3.7.570/34895489.4 5774/34:20934 8: 034 47 90309450. ....3.0570/89..3. .894.:3./7. 948:7..08.54 09:9.:..33./ 9030.8.0288540.. 3024/0734-.-.48/.   $.2-..3./40.090 47 9034/7.4-./4:830/4 ..3434. .30  34549.0 3. $94.

88: 780870/34.:/44/3.94 0-.3.74 . .25: 0./90/4-.857.44/7./:/: .8:89373..7..2.4 0303. .:4:8089.3.57.0:4:8:8.44/70 03..4 4/9.. ..34908:.4 .4-:0.9/:  0/344-7: .797..3430-440 !4970-. .048:80/49..47..430..4/3:-./.-04.42.3447899 080-.4/4.47898. 34943./40 ..743..57..0..:20-4 0.-05702. 482309/ /430/4 0243.909347.342:74542/.7..4/0305.407.07..4/70 03:/: 3:903.8479.7 09..40. 3./.4/0 . :7:3/8.:703..  .342.9  !489407.8908547089./: .: /7.32..3:9/: .0.95.34209489.. ::3..3.343..903. .. .0:4:82.54.  94 3.247..-.90897:9:742.0342.3250302 97:5.4/42..33.3:   %:548.07.:/7::. 47899 080-.0/03-.:4:80 0/34289.890: :2854/7: .04.3.4897:4.. 03. 9489:897:9:7/7.90 /4-745748: 030 7:-0/: .: 2. ..7890-./0-3:/4.09847. ..8.4807.34-0 .3544 .07:92:.3057..:/7.3.34 489. .090575./4/.430.3032: .4  :2.0   . :74:::4 .3.09.::80:.:-.40 -.. .4--..  .3..90:59/7.0 54.8:9. %0-.93.3.:54970-340/: . :0-. -.. &:53.3.07.4/434/7.03.90789 342..97:5.. 93.70207.. ./ 9030   . .0%./ .-.30-937.30 04 :. :57.3.3-./0/4.37.938:574203.0.-.93454/ 04 3:9.3.:847.8479.89...5./4/.3.48.890:/7 ./.07: 347.34402970-..3.7.734 -9 04-4.9  7.47.9.-04.734   .00/3.702032.497:5.474.3. .34 .:874-:7 0/3.54.438: 03..9 90 30 .2.7.:0934897: 32850.7.907.7.2 5F.5707.47...:2:/..#:80 343.54970-3401344-7..203...-98:5749304-7: 054970-3408./: . %07. ' 970-.4/3/7. .4-8.83..78.3428.:9:/203: .9/7.742.2. 344-.7.4/.4/3.:704.4540/34.9.:/ -.3047.32970-..7.307..24574.-.8.4--4/4-74-.705489 :8.4/  ./398: 04/3./7. ./805489.80970-.4 32. 38349.3082.7905470/. 0 0:/..78902..0:43.132. .%743.4789080:574.48:  54970-34...2.97.080.970-.0 4/40 -.4-7.007809.3.732.7:3:7.-04.9 !7./3020 /0/7..4.::44010720397.834289  02:0:80/43.8390982..9.0/.032 -..90789. 030/.0:/: .: 89540/34-. .89.3. 90.93. 30/489.33.0 -74/: .70538 . ::804/7.4 3.40. #.7...482:4-: :.304/300.342:8982.90/7.030-.7.4 -8.: !774/348: 0303.07. .8.- 243.3424-73:94  .442. .44-0 .343.7./470.8:80:#2:5:34570789.2..09.$5701077.47899 080-. .. :0 !48.4:82. 5F.080:/.4357 $2.47 9030 /7. 0 $.7..4970-..0 027.0/3489.4703.4/03.7930 5. '3.389.4270/: 209.3034224: 34 :.. 8.4 . 302..0.3. 03.776:0  -0. 5770.4-948./:4/3..789.:2.48024 03.2..0 4 090/4-9/...4789:: .7..8544/4./:/: . .0.2.7$ 4-.. ...   '970-.0207.20":07.04. 08..2.0 :574...0 47/0.20 2..402.3570/3489570/:20932 3.84:7.:70:97..742.7. ...34:5495:3. -4-04 .-.9-.574.7.0   $0/0 47.4 4-.3.7020344703:99054578. 3.2.44 $..  :2. 34890780.32 3087.:874-:7.7. #.7:3.0308:/4.8035489:5..57207  .9570.7.3: 2.95. 7428.4-13. .90/7..7. ":07...8:/7:2.3.570233:44  20 :4. 54 0.804.894.9/7.3./..387.4407.4010720397.89.4.89.  08047899.30 8.9.34 4 02:4/: :0/..430 .9. . .:84/07.. ./:30/4.:.0  82. :870/ 34 894 347.38. ..43.348. .0 /.7.3.2.38020393.32 :2.78.30-424: 0/: . 09.47:-44-7..480/7.307.43:.4/7.43 94097:585033.0/443.2.2..0   &..:..89.04..05489.03297:542904580424/495702097.45474897.. .0 027..403. .2497:5 4/9.34  !7.7 03457.440089.-9 :8948.734489.054970-34.8907./9/: .-. . 30.3.3487F708 5F.092.4..7 0942 .803082020 .0 %70-.4.09..54.809.57089 30-..2.:.934-7 2 8: 0302 ..8...4-7: .0970-.34 ././457.30 4/3.8: 93.0 $.3029.9080574/.3. 8.0.907.0/.9: 8:574934-7: . .43 0.8 07 0.. 5.545:93.7.3.7..7 548.24 090/4-9/4-.890-7 0357:7024:83 $94./7.776:0 .078'4808 !48940/7:.- /480.

0/..  /4 . /.80:32.74.304-7.7. !.:  0310.9. .203957..4.24.840. 07.48:/48.. .7.074.:5.700...3..3.032 054242./08074 05707.343./. 304:543..94.7/40.548940 20:754:0303840..:-....4.302780 #.4:5.03.054 0  4/4.3/$.2..789.34-.7$43.89./4.: :380:0.3/7:7.0   8.. 94.4.45083 .7020304-7: 097..35705707.3802: .897.3::402803.4724 !4/7:2:4028074 05707. ..09054 30.059.054/7:2.   04-7./70:-.:970-.3.4497:/.-.-9425. .8...89..3024 04/7 . S 44.7:4 4:7..:- 3209.3.3.3. 30897./0070.3. 74 080/45702.480 . 894 0:54/7:2:54/-970-..  .. .039:. 4 894 3054/7:2.9/....19:  870/89.70 ..53.03054870/34570-07-09020944 899 /4. ../30. .3.54/: .094970-.94 0247.. 90209:3850.957489470/4-745747.9:0.3/4-.97../0809../.9   $..742. .8930:.30 -05445...93. 24 $:25470302574894700237..:- 3209.34/470.4574.0: 574./.702030.98:2547 .3 .. . !4/7:2 4/34834 3. 3:970-. .98.208990/.7.1072039.. ....  5748947.54 30-07-.7497.../ /7.-4 870/30 ..203.43..44./.2447. .244834.9002039. 03/.3.  42..:574.0 :.:2 .:-./80/4..5707.3007..:0 305745:83489-. 04/7 .97:257 705: 00 4./4.302.7400/3489../. /: . .95.30:..-.574.4-7: .54970-340 8:2547.2 254 ..903.934: 845:54 04/..31.7. .3:8089.3.90.4-94/-0943.54970-340.35...:.: :4:2.5480/::54/7:24--.5480-34/.894. 3489-. 903. 00304-7: 03.0323.:209.:...0 &57.9:-085704734 894  !4970-34.4 90 03.0 -.74-.4-80:9. :4/38547:090.3.:4/4.7002.3:5.-.:-.: . .0 470 9.313.90897.3. &54/7:2825748947.34.-4024: 0484-30   .3420 ..0 !7.... .5..94/4. 3: 30...080 890575702..:570:54970-0 !4970-340:9.8930:.7/433...347..:5495:3489./ 029.  23 3..0.7:3. .. 247.4/..0-.0574.03489.43.43 8.3.302 5798.. . . .4-./.   . /..:7..43..433057089.3.:3:97.20.7:$574. 0 009 9.-. .7030 24 9.  .4/090/4/...45480/.2.0-.2.2.5700/4-..4/089.3.343  84-05789:5.03.8:.3.054970-304397403.  07534. .57570254/7:2.48:7.0 .4-:3:97.0 4../03.08:5./074 ..07.34.. 5489.0 40-.7.. 02089..54970-34054/7:2/031.480.3& .57425./: . .989.4-.5742. ..3574947..:. 23:9.3. .-.7: 4  0.9.8:.203.470302 0424: 9/4-..570.:970-. .9 3.5:308   7:5700/4-.2.4.85:39 4 0.: 9 44.920808570 .033.34.324: 3489..030454/3.3082073.: .43. 49453.70...:..: 3.-07309 $. -.7. 34898.../7. 42..89.07. 904 305..470 84382 0542 .80/7 ..8.5702. :0 24 9.4/090803.049570/. 0. 4./4.5748947..304. 0342 8./ 5742.: 57. 99:-.40203.07.308203/05745: 9.0-.2 . 999 0030/04..3082024/7 .0078..3.3094.4892..90 9030 .5.. 8:.:02.30494534224/70. .7.7.:7030  .42..7.24/48:25473097.54/7:2..8. -..8.9 %4804-.34 54/./:-. -.3.:-74/8424390307:9420 :53.8. . 03.20303..7 3:4-7./: /:3:/0-3:/: .547934.8.0.54/7:2./80 05/: . 5742077:503..0-.90 90301072039..0-. 05.: .4509424: .97474343974./. ..8:2547.08. 8:254732/48/42 .89..  !70547: ..-..32. 574.0590/3489.0/4..4-8.740..90.:.3825.48:8./.:.702/43004/4.040/4 ::.0803..:3:97.894./..7 54970-340.32548:/.75748947.4--.0 .0:3:97.80.. ./3.0570 04/4740 89494. 824.:.24 08054..43.48: 0570547: :080578.:5.902507. ./.743.530322042 #0.9:7. 54704. 3850.:-.4.74574.4834.24 9....45454 . .89 3421442 3. 57.4 574.3.:.3. ..7/9/.0344  3574.0 4057034804.. . ..54970-34 0-...:9400/3. .3 !7570280 93.438.75748947. . .5.7. 948570 ..57. .9.907092082.4-... :0 24 9. 30 894 .. . .330:/: .0 89.4 .4.:./0:540/:5. 3489-.738:2547: 57.3: .570234.490  5./4-7427 0 $9:5.0 /34 . 54-7:89132-7:8325..-.:...4/.574 08.30:.3./..7:  #..7.7057/.0 4 024.3.4/4305745:83.247.89948:89..789.039:..   !742/0310. .89:5.

30.734.9:7.4//4 S ...2.7..4 074. .3.. .902: 3. .. .90932..07.:.4 . 495./342.92 024-.7 9.503..9 ..30   '..247. . .39:  $:25473:803:457034:0. .30-.4/. 03/74147 3.24 0942 .3.3.-920 :    !70.789.304/89:5...9 0./0/. 89.0 4-..324-.. . 5489:5.890803090 /. 03./4-74089.3808030.30.854...-454.34-.: 4.90:. .30 .3.34.-8248570 54..9:7. :.0  94.8:25473..3:.3.40970-./:03.0 305748947.909.4 4/34834545729 04:8278545083 . 4-.457.7..7.970-.0/9 48: 98::8:25479 078:25473/48/:/49.890730 9.7445703577:4.309/.: 57.97..9 0248.24..0 . .. 3. ..4349.4.8.4-90854/7:2 !7489470 . ..354 944-7.89..8:/..89.408:49547303.30  :/90.4/0 .820 9.0 3.:3..:.:54/7:2:970-. .34 :44/4 0:4.83489 5..43.457.:4.730897.37.7.3../7 .4.:54/7:2:82.9...03428:/:   . $./4.3:0. .5702.7.820 9.9 09.-.0.4/0/4-7 0.84792...3.057480 30-07-0  940.  -085704734 894  54/7:2. ..2.489.4.3:8:254734280342 :44804/: 90.:302:5.4/  970-.2. -.0 .3024 0244.0. . !748947.02.820 9..4578. 970-.-.0902507.4780 3./. 92.8479.:548:/..: 7.0/7.: .-.95424: 3489.4. .9 0.820 9.2...32/0425748947.0 ...4/7.97.3. 57207.. 4308::84.2.84 2548:/04592.:8..4/42 9445:9./7.73.3.430-3.99.7. 2./-03/4 &302:8:820 9030548:/0. 4/ 3.38.804/34803..24 0 57290/3:54/4/.3... .  2857. . .:8:25473:803:4.13884 247. 05748947..909342847934274 : 3044/7.509/4 08990/.: 5489...0 5:30 -494..::45702:54/7:2..2. :42.. 4/24744307.:/30..8:/....3.234 .30.4.3808030  '7... 40-.3.24 0-95480-3. .-...342. 9. -094380 8940 34 0 0 34 /7.30-..45702.4/.8 4230 .743.5489:5./494.30..548:/..4/42 4/5480/30857.4/: ./-034 4/34834../020.4 /4-744/7 .5748947.9:7.:-.789.030 . .702034254 3:97:3:9-4.89.5700/. 04/3.054970-342.. . 3489902507.38:5489:5...244.4 0 .34:.30.  .9:7.-0.090/.039.73.7030.0:.....3024.480548:/0.:. !4/.7042.4/4.94.9. .4-804/7 .570..54970-30.3.2.908:-. ..4/:54/7:2.7.-403.:5.3. 940/34 3.3..0548:/08: 0..80 24:82.080/0  3.4/0/4/.2.34.20384/0.3.:.970-..24/4.3.0 .8: 0 570547: :0809.:30 02447899.34.970-. /4.8-.03-..934 .:./.8:254703..3. 5702..854/-.80-...:-.34 '. 30-/4 454970-34054/:093207.54/7:2. 30:0  -.803: 70 04340280/.4/.7 4..7. 30.3424744307.. .. .. 24/.24 9 4/34834..907./7.2../4.7 3.924: 3489.3  /7 ..3.43 9480-.7030-0424 9.43490: 0.88.90970-..9./4-.902507.9 3.. 0 5748947.9/4-7:.72. .4302.304.5748947./30..0 4084...34/: 04/0 ../ 85:8924.347..343.( .04/ 9. 04/8.34/4-748507024.. 92.9.07-.4/3.4/:..54.94538..4-54850  85.3.5707.4:203-.894/0.0 54970-3.7. 3054870/34:5707.4/.90250709:7.30-. 4 90 035..5748947.54 ..:: :04/30   !4970-3...5434.3.3.4382574582.34247.24/..40 4/70 034.9047.3... . '0 3.4/. 0-.34:. .4080574.30:5748947 :20/:84-348:.98. :/4.7.. .. . ..:5083.32902507. %409...4/42570..0/7 24:8:.3. 4- 340944/ /4  4/::534...73442. /4./342..08024:4 9.7...3..:.. 574 0309.248:2547. 8:254703.4345.54/7:285748947.0                                                    . 0 0439747. !49420970-.2.:/7.5083 . 74..9:70 &54/7:2:0.  4/34834.4/4-7:.2.479.0  !748947.5434. 574-02. -.02:57070508...347.3.2.3.30: :.574.:-...548:/..809.424: 97.4/0 .:25748947.3.3...4/ /4S !4970-34048:7..00/3. .5...4/42 .74.9.3.097.030 .3.2. 454/7:27.44/7 . 54/7:2.789./4 :548.03..3:30 54 03. .209 .: 9.89/483:9.44/7 . 0 8:25748947. .920 5434.4/0 &4454/7:23057: 033./7 ../7 . 073054.:7.9.

0-:0 .3082073.3.4/  0894-4....093...089.8024 05489.. 4./93.380/4..30  .9:7.40247. .20342 /.3842.4/ ..4/30.34.3.34 08097.9-02.9:7:494..-247. :.04207:90 03...092.3..3....2.4/2.9.30:: :080. 54/4.30.3. 990:8.-40 :.0 94538.24 0:-.2.. 3/.34.02..: .80..30302974 4..3.42.870/89..3..3.385479. 4..3804  :5. ./30854/4/70 0307. 902507. . 0.:2:7.-04-7./4254..357489474 80304789.89...54/.../::54/7:2::40280494.4703 4-4 03307 .84902507.3.80. -0943 :5. 4/7.7.73.42 #.32870/89.4/./7 ..3.909342.:854/-09438054 03.434:90 03..3..32.3.34247..3054 0..5748947.3.3.5.4..3.5748947.38/4....4/0..9:7.3404..4/9 44 :54/70/9:....4-74490 : #0 090807..7.09.907.8054 089.9:570 3.8.5749:.382548:/.934:90.4/./3.0970-...9072447.02.2.. .4548:50307.8544 .3.3 .403024: 04/7 .08209.80 857..24: 3489.8/430897./3234 327.9:5748947:82.98473089.02.3. 54.4/0 3.3.7.. 34897.97.                    &5748947::40280 :.74 ..0./305748947.:3..48..30 57447. 54 03:902507.3.30 .0907244.809072489.-0943.: 3..4/: '740.3.-2.9 942.93. .280548:/./4...3094530:5748947   #.902507.203254 . ::804/307/....043/037.3804                      09438.3...3094530.907.3.495.308: 5..303.3. .2:7.4 97.8094 5708:54 !470/.. 4080:7. 99301:3.03.8.4./30.2...57447 400:4.-482../3. :3:97.3.3.4 07 3.9....7 3..2./...909 !7427.20 #. &3../7 424/448.4//4S %02507.03.3.47030:804/.9:74/ /4S.4/07.4/4305745:83. 3/30..9.. 4/348347.2..7.-.2.9:7327.30577../... 0... 03. 420 :74.3.30.4...: .9:7.4/.4 0/3.039./30 07 0804385...380897.94/70 03. 5.90420932080./30..495. 24 0:5748947574/709908.47. 340 -7.. 4/.32902507.820 9.424:-95949..3.4/307/. :04/.:34894//45702.4..3247.982 57.8089.430 0804/7. ::4/.0397..37.2039./7.  9457/4348 304.38/4..30-09438054 0489../4-7.99 82..4/07-99072 /74 47. -44/7 ./.143./ 9034.4:8547.247..38/4.5702.54/02354/7:28 5748947../ S3054.. :.. 4.08.7.9..3..9072 47.34 :.38/4..970-. :.0 49. 9403./..4/./023254/7:22.0397.342574-02./305748947.    834.4.3: 3.9:7.:/7. 857.2. 970-.98 4 :.2.3.42032. 9574-02 7. 03.2.24 0.: 02. .4/328.. 0.3.2..-.084-4/.4/.:.9 -4/. %74 4.9:70 3:970-.8089..7. :.:3./..7 3.3 4.3.2( '7020:8547.70:7.089098/4.-9495473.9453.425748947:2.:../4.3.708.0:.24/0802574.574/47.3./8..92.804.891.79438:9.80:7..2.. :..3 /4-.: :574894790445434 .5470/3480 0.9.4.489.7.9. 354/.3..:8.   &.0370 09.99.0 .323./.9:7.3 4789. .:-9897454./..4 0307.3: 894 02.. 0/74.54 ./:::3:89..3054. 20/: 74..32.03.92.489.0/0354/857. . 0-3.20 :70/...30.30.9 .95748947.8:50 7..32.4/.907.3847.2.902507. :.:442805489 085474574/7. 30.9.4/0.305748947..04459070 03..45.909342 4-7. .302 945.0 ../:::-094380.902507..4809./ 5748947.0.30.0.3. .2./3234 32 8./4.. 030 4803.30/...3. 202. 257489472..947.5470/.8.:...48./ 90357 .3. 94 357  '789.54.: .   .4/32.8484./30.7.3.. 54894:.7 3..-.30 .4/7 .43897:. /:-547.89..382548:/..49./34 0 .74.450.-./7 ..9 09.-454.3.084-0897. 0030902507..907.3.: 0 0.30   4074.450.804..039.2.945384:/.89745/43057489470 !4.907..345474. /.: .742 247.-40  5702...4/30.90930494. 4: 003.( -0943 450.2.:808.3489 548:/0  89740. .73.3. 480854/.30:8207035702...430970-.57.-.4/.032-..3.-4743 97:.   '.3..24-09.78254/7:22..

8:5..3..09030  :  .30.48:7....: 3.57042073.30-:89745.05443970-.809.93.32459070 032. 03054.7894 . 4: 34/48/.30197.4 495.4 90 03. 0 2574582.: . ..57.357/3: .3./07..08954970-34:02030 ..54/7:28454/.079897: 32.54/247.0247.74 94./93.57489470/.:5470-0943.3:845:.. 34.:-9 94- 02089:54974 30 4-7448. '0  4/7.:30/4850.3:034.9/.2.9 5:899/..970-.0/03. ....0 50900 .4898:73489577....89740..-.:.907.3. 438024397.8034..8:574932/4./.970-. 03.30254../.9 80449547325749:.43.0..4 :.0308..2.874 !4/80 24 09.4/0   097 30389.0/0304/897.0247.5708.:-97.4 075454 ..05489:53482.8.203.7020.2.2.097..302   4805748947.  257037.4/3:54 :..0/744... 0548824...0./309020.../05437:94 4/5. . 57-0.34 0305702.8:5749342/: !74.. !4/4../30.7 ::4/-.090305748947...4 3:/0/:.495473489-09438454/.0942/.99.34 &88.459070 03. 070 4.: 254 .247.3022880449547321:7. 07.9472.4/: 5489 080.7 30-0943.703.7.90742/0-304//422834  4 0.3.../3.2.4/489:534202089: !7: .809.2. 257037.. .89 322..90: 25./.20 /0-303.24/..89 322. 2.49 074.94 897.: 0390: 25./: . 54/. 3..4 :..039. 03:8.80-:54/.:54/7:2:54970-3405..834430  :0495.4 7:9/44/.300 3..8: %0427. %0425707.034..0  45.9.4.:.4 5457.: .4/0  .0 4 ./4/-89703.870/89..802089.574207 ....80 5708..2.3.5.03.574..: 0870/89.2.0.304.307..54/309. 54../023054/7:28057489470  54/:.8:8057.804/. 903897: 3484-.:7:90 089./.8570 .7..24 9...575702: 54/403.4/20.   09438.8 03: 32/48/42:88.34..8208993..5390 4/7.3. 970-.54803  8.  354/305745:832 .4 . 54.54 .3.097. :.3..24 0804-7.

4/489:534/3. .4 948:89:-0 49..:897::3 0. 2 2089. 054..897::4/. :908.032-. .805489.0.3.4/.4/: &4.../.:-9. 57..85.48./3:945:.5489..92:2:.4807. 3489..4/0 ..382548:/.:/7.74 .3:897::8.4/4305745:89327.2. . . 0805480-..3.49.3..3.:/7:4-4 '4/4.8..347.57..:74 03.3.:870/3424/3... .0.30:20   '4/4.3.970-.. 3.9/:-8:/45078.4 /489:532:9 3.8..2..0932902.2 80 48:7.2. & 5748947:. 2089.0903.8..2. ::54574582..... .4.30.4/2.49.32.30..09.4/357: .4/4./098.-4057494 34-407..31.3..3054/9..30:3:97.4205748947:54970-3.570/...342.2.:9 3..4943024: 0:70 .4/8.4/4.4789080570348308.42  !4/7:2.038 34 .970-.547093..-:/: 057: 0 $..89 354709.38548:/..49741.  8.305.099970-.945.57.247.3. 30 247057489470 .. 4.2089:894.8.4703-..7.85470/9: 5748947:8.397..2. ..9470 908570/54/7:2.5742/0..8.

.02949.8:50. 4/ /7.54..803.57...034548940 70/.. :7..:.97.4/30.: -4402/7:428: : /...89.8:3. .30 4/3.357447. 03.    /.:5748947:5489 0803.-7:5748947.308.-.0 3. .9-.-. 34254/7:2:/7.097.570/.7:-2 :342  . .3.0893.3.3024:-9.07..489. . .. 73.... .0:.3.0894/-0943.-..:   &57..970-..544/3:  73: 4/3.7..2.48:7.0.4/  /4  2 .9 574.039.54/7:28.54/7:2.0 944 070 030 078057.8249.8945741.4/3.4-.:0804/ 0/30/4/7:0-.470 40 99 54/7:24/7.4/328974542  94054/7:2/:-0:02  902507.9:70 ./. 54/7:2.0/32/042..3-.5.. . 303048.30.57. 5...9.4.24: .80709. .0899.3.:-...:34.4-45774/3489:3:.4-80-07.47034/. .0370/. /..:0/3424 08: 9. 077../04. 7..8543:  2030-..38457.3..9 30 90 480 4/7 .78...479 0:.7.8:5. .07.2 .3. .94/ /4 94805489 0:. .472..93..2..54/..95747.490 0:4/.-7.9:709042.30254/7:2.3: 70 .  5470/5.304/3..3... ::. 030902507...0 '83.2.4/407.3.3..    47:..776:0 !. 03.03.:   4-7470 030.. .. &942808: . ...494-.:9..32.38.:/490709.0/030/2030-.80/454/./. -.8024:542.. .7 3: .00 4/304/ /4S 4..4/024: 00..3.380902507.4/.20 9. .43.88.30-09437.0/3 . .57049.854/7.:7.3.7..   .89. .8.243.0/489745. ¾f f©   ½¯©  n¯  Á°f n¯  °f n¯  ¾°f n¯   -.-.43703.2 480.043.93. ::804/..  897..43.0 .3.:32..3 .8:-.2/: 30 ..3.489/7.3..4054/7:2 5495:3454/0242 #. 0  9.4970-.8570 .0 /4 2 20 :/.44/.5703:9408..80:.9.5. .. :: .3.2./.7.5 49.854/-.  408057490 0..30./09570/. .:/7.4/.084-0897.4/342.493.097..4547093. .4/-. . :./4-. .-. 030:7. ...030478903-.5748947247... 3249.2. -.::8974:9.4/4/. 3/4-.03428:/: !470/380:0/3.54/023.2.                        ..4/.47..0/-..4/.9.    4..0..4/70 :03. .30954/7:2.:-09437. 0 0044 .7.3.0 3. 54894.0 807.970-.870/34/3.2.-0943..3.54.. 43..203.897..... 54 0340570/./02354/7:238:544/3..34:302:97.030-.8.570/3.042/: 3424/3.. ..807..80574.54/7:2.3.9257070 054/..30 54/7:2.897.70 5.. 999 5:32/7.:..4/3. 07..... '.776:0   4.73-.80/308/7:0897. 974:9.032..489.574472./. 3.870 0942 . !744708.3.776:0./.54/7:2.2.47.4/57.0:4/.. .4/.03.:-745745. .702544:-.7.304. 3 /..8:05.24/703.304809...805424 : 2.08.9.94.34:90..-...3.07..9..35748947 $:3./ /4 4/870/305702. !74.0  9. . .03.4254/7:2:2.7.3..-400.-.3.3.472.548940805489.5:39: -4.75.4.3.4. 8:0   -447039./..3.570/300  90-. .2 .302.0. &.9. 9..472.48:/7..0 80 5485.3. .2/: 30 . .3:..4/.8:300207043.9.84:70.80-0570:2..8...3054/023454/7:2..2.5742574.89...45748947.2 .3.380548:/0 ..2..907032..7 . 0-9:0/3... . 30.97.24870/ 34/3 4970-.3.0  0:8.24.90. /0803....03070/038:3.4 424: .54970-3. 9/: 3.  --.74804/: :0897: 30-...03. 34.020.0348:/0.30  2 480: 54/02354/7:28-.  &4- .9:7.308:3 0.5424 :.897.

../.9/.    4.30-.-..2038257489474224:-97..4892..47. 3.3.30..47/4 2 .2..9./08074 05707. ..090   480:54/023/454/7:2.    .30 '0 3: 49. . :9 3.948:709 3.890 .7./09:89745::.02 7.4970-.4-4. -.0370/...4305745:83.30::54970- 49..570/.4247.3 .47. 89..0..04/70 :03.9 .4774 480574.0.98..31.0.03038:54/7:2 .: 0 0.5445.. .54894.90.3.05748947574 09742.079.4.57.84730 09. 30 897:0. .    4.3:54970-0 49.4330-./.8..04/8.7:3.    4..3.4 04789054/7:285748947 .347...70/..    47:.7..:970-.305.47.37./430270/:-.                                                             '83:54/7:2845748947.2.   47:..890 .4.3090709.. 3.0 . 94.5489.8.. #.0 90709.702/43004/4.   &4. !4/7:2 4/34834 ..09:.2.2449. .3: 5. :.2.5702.489 0894.24 080:34. .430:4/.2742. .985:899544:5. .. .24 080489.54/. .85: 9.802.0 ..957: 0..3.380..727.. 0 -9 054970-34570/. 05454970-5470930.0370/. 03.4/4//.54.4780.. 45748947/45: 9.. ..24 0548: 99070934/.93. 70 0804/   2 . .8.94208024 0/484 99.47.8048:7.3:5:343.48:7.  ..3.9248107.8.:54/0230574894708.:-95749:307.:3.54970-3.970-.9 49.325445..3./4..093..570348308.8./3: 89:- 9.247..    47:.203.  47:.30.. 0 .34307 .24: 2890503.0 &57.54/0234/0.3.83 & 942808: .9427..    4.7.43.3/89:549.5480/::54/7:24--.3054/7:2.49.38548:/..0942/09./.. 03425748947:89.702030.-.24 08054.70.54/7:2.. /.-400489..4-03/4.385479.9248107: 54/023454/7:2.80..3.3.54.90.:.. 03070 09.. :0 24 9.4/.42/0:54/7:2.02   & 089:-04085.3. 5424: 3489970-.4. 8:.4/9-.574.4/5.30.479 003./.:5489.970-./0 '7.4/3..:-9.3. .2..4/: .40/3489.-.:9400/3.4/.9.0. 8:5: 90327: .4780547.54970-34048:7.5748947.9.4//7....  /7 .0 03.5: 903 7:-424/0737.    47:. .80 035748947 3. .2.3  .4/384...3085: 9..34/307 . 0324//7.. '34. 5.  0310..39 324/348425702./ 0970-.: 0 0.05489.. 9 03054574582.-402./09:89745:49.9/4.0 .3 .::/.97.9454 54...894.3.24 0-989.34/470.   4.

.. #:3. 04//. .4 948:1. 74 .3..909.2.  5748947....5. 03/74147 3. 3:970-./342 7:3.0/4...24234057. 3..5.4/3:2. .7.4/0 4/50900 -030 03.32548:/.80.8..:./3:70 .3:0.8:..4 . 030289740..4.../074 .2. $9740..7:/4-.2.5702.   $9740./..4../:.: .4/:54/7:2..302 :...50904.97:257 705: 00  4. :0 24 9.8:894/4-34 7:3.:.3.0570 04/4740 89494..99.75748947..9:7.7895707.2447. 42 2:.3024 0244. 247..7400/3489.3...703.924: 3489.94204.094970-..0 247.34284:  24 9: %.24. 24  !702. %.957489470/4-745747.3.9:7.07. 00304-7: 03.19: 870/89.-454.8: 02:. 940/34 3. 07534.8..3. .4049....0 54970-3.789.970-..45083 .0 4.73.37.530322042 #0..74 .2.3030 03074 .3. .40-.. 03/.2. .32902507..4/4 .454.7.:-3209.. :40/.  $9740.94/70 034. /0.247. 80203..3. 574 89.34:.:574....74.3:5.: .45454 .0 5:343./0 -04.0 .32-4. . 4/34834.44:48089. 3489902507.: . 4.7030 24 9.803:  '.9002039.43490: 0.0 0.9:7..0342 3... 8:2547.9:7.34.3089:53.::/4.24-4-.54 .24/48:25473097..0909.3..30:. !4970-34048:7.:54/7:2:82. 07.750 247..30:.03054870/34570-07-09020944 899 /4. 2.-0.8:-7..4-804/7 ..0  $9740..80:32.2. 0   :.20 8...8:.34.0 5702..8:.2 .8457.403.970-.3 !7570280 5095489493.2449.5.  . 07. .-./03.57.7./3.0 ..030454/3.0:24 9:304:.548:/.94.3./0 90344 5489:5.57425.03971:0 5.30-4-..3./3:434. .0:54/7:2: . 54/7:285748947../0..3082024/7 ./47.342-:-3:4/.743.5707.7.89740.897.-:/: 0.2.3./80/4. .-9 20 :   !70..5. 894 0:54/7:2:54/-970-.74.30494534224/70.0802030   #:.4 03 00342.89..   ..490  5.0323.7.921:3.5083 -494. 0 009 9.. 7:3.08:2:.. 908.309.04507..4302: 30 570547: .49453.01.408:49547303.4.4/5090030 .73./0245702.34.920808570 .54/: .304/89:5.0 :.3..2..338/7:9. !4970-340.3074 .-.//7:4 &54/7:2825748947.989.80/7 . 4-9 0/4.8:2547.4057094/3427.8:0:7:941. 054. 30 030074 .3.3.302:. .:942.3...:.2./074 . 0:.7.5480-34/.097.. 0 . 4304/.3::402803.3057.3484.8.:/30...0..3..435702.9 3. 24/.3: 8570 .4834.4/0 &4454/7:230 57: 033.30 /.9:-085704734 894  !4970-34.039... 99:-.8.5.:02.54970-340 7.3424/..3.....034274 .054970-342..89 3421442 5702.34 '.209 .4/  89:530.4/. ... 2:.43 8.2..4302. 5489.4 .48: 0570547: :080578.2 254 .:4/4.403.0 .3 & 9.3825.4/ 89:530..4870/30.4 -94/-0943.03971:. 02:.:3. 32:..30/4.3..5707..0902507.0 :4/..2.4:5..: .349042.5479 34.94/4. ..540/3:7.7:3..090/.9:70 &54/7:2:0.74 .  -.454/7:2.4/.9342074.30   #:3.53.4/./08 .9.0590/3489.24/4.2.9/4-7:.   ...0 4 024. 7.   -085704734 894 54/7:2..0 470 9.34290344 425489:5:574.7.94538.384   ..30.3.4 057207..57.902507.3.4/089./:74 .2.93054/7:20 -47 54/7:2889740..9 %480 4-..57..302:.9:7..4/4-7:.. 50904..0 . .3..059.74..3....734.70302   .4/30/47.347..850. .2./0/47.574... /.304.80/:4-./.302780 #.3489: 3:5707.8:030 03474 0 :7:9490: 41.3024 04/7 . 4 894 3054/7:2. .4.2.24 9..80 484-4/84 24 9 .4/ 970-.-957..0.574..48:7.304 .0 .4/4.-80-4-.....7..789.:57.548948..4/47. 999 0030/04. .8...54970-34054/7:2/031.4/..-7:8974. . 0 2089. 04/7 .479.  -.9.7:-35748947..3.35705707.7.4/3447039../3:574./0.4/3:2.8.2450904.234 . . 90: .98:2547 .8:254732/48/42 .738:945.8...738:2547: 57.7.3007.209.08:5707.80/./850.:-4././../0070. 57207. !.4724 !4/7:2:4028074 05707.7.9574./7 5:3030.902507.70 .54/7:2. 424/.743.3.

    &2:..3024 9...4/50904.5. 570 0 5702.3:  9430.: 03:242   !702..30 .   &90:5707.432:.8:.98.-4-.3: 30574.95..32579842 8.0 030 . 0  82-74.4-808570 43..490 903.02..1 3::894 : 90 3: 4 3:0897.3.8.4-0570/.9203..0 .8..302:. /7. .3.3.24 9..3. 90 90308 54.:95:908.9092:.574./.245789:59.909:90 0 574207.30.230325480/.24 9.24:-9    73 740/34.2 7. ...8:. 530:2..:8..4834..907..9.57.3:3054 03:48/.24 9. 3:7..5789:5.4/3024 9.490 9030 3..  %.3030.042.89..57080:..98570/2.   %0 9030 570 .4-:3..74 .97.9203.8..443897:.9.3.4 ::90 :4 90 03.20 :7:9 089. 030570547: ::80575707.. 4. 24 02470 %0 9030..304.89 :4-:48:/: 3 0-4.5.894. 4.9093:9.0-:/: 0../4-0245489:5.:2...3/..5480/..704574.489. 07804 ...5.89748.9.   !489:5:90 903....    .24..3054 034 07/03.2448:7.4/0 .7... 7:5 .4.0 8.89. 308.83080:893042. .   .  8.974 .0/:.247.30 ..:.3..4/.4.894804/0.3/2.3.702038 94570 ..247.   03971:.890...3.3. ..-9 947. 4393:7. 94804 9:0:304.3. '.  24 9.4 :.3 847 9030 .7.4- 34  . /84393:7...-73..9.3.4 .8443897:. 8.09420.0 03: 90 903: 570 .4 074 .0 07.7042.494204.0 ..2.8:.34    834.3./ 0 .    8:89.84790 :9.30-4-. 0304/ 0:70 .457094/090 903: 2:.9.103432. 5480-344-7423.3024 9.4:203.34 ..24 0-9:2034/1-07. 7:.2.87.3.  0-..9420/.3457..4 3..50900..5798.844.74 ..:24 9:  8294.482..8:.8./.-9&5489:534490.480304/. 0 . 9404  .   .24 9.4250904.2. 3 -0  024570907.0 .3 .90 90302 /4-024489..247..2 574207. ..247.305798.7./3. 4 909 7.7..8924:-95708.. %0 903080 24 04-..40  828.2.: 3.4709. 35489..908.430 -4-.3.054..03454.4 024 9.90 903..0 .3. 4393:7. .0 3.. 909:.3/2.304/7 ..03971:.. 5.  %4054970-34.850. 24:-90/.8.:/:-3:/7:4.34:90 03..30./074 .47.4 0..0  .8.

..789.   . 030.3.3 .902 4808. %08..9325480/2./:99084.4 :.3. 570/:4028057.8:02 . %0 9030 80574.443'3.77.2.2. 458... 3./:57.5704.48:89.:7.043897:.789.98908.242 / 40 3.0 0   7: 0  3.2./42805703489.%08.9084.30 8570/42:7.3 47439.3 908.84 02 .389084.70..4 .4.254/7:22. 2 . :3.1 -.    0.. 904.  8.48:3.5./43. 48057203:::. 4..4 .5702.0 22.7.083903 7. 8. 570 .....8944/4-3.3.3.9.8944/ 09789:5.548940908. !4:.89:5. .30 -0570/.54/.3.39084.909204- 344/ /4 9.7.. 027. 4.:3..7 03..54 305434.2.:4/70 0342 4854/../9894/4-327.3./: 4393:7.: 32 544342 &870/34 .909..3.3 908.83445789.34  !70/:7.4/97.9880908...4/47../3  4-78:94908./074 .3:74 .803.4/97..:    %084.8990 0: .08:20..92804-.925489:5.257.57 .9 02489...     8..495..909:84-7423..7...3 .2.8:4. 8. 87: 32/7.5.3.4 3:74 . . 0 ./497908.0/0243..:857.5: 9..54:: 43..42 1 :807..0 3.24.5:30304 . 4/30  7.8:: 4 : .48:7.45.5./  .../42/.80:..4:8.7.3#99458.90 9030 548090 903.84-742 3.2.24 0803.3.789. 90 9030 ..2. 9 .3.9:0..8570/42:7. 8.3.. 894.  !7-47:908./:    4/908.0 ..34 . !70489. 8.:  !4.:5707.    /84393:7. 02..:7.203 0908..:/ 085: 9.05741 .247.8::4 :/0:020.5.01.:23445748947.95.909: 54/7:2.

039.7.90 903.74 ..0/0243.9.30.8:. 3.3908.54 ..820 9038::5 ...9.9.570.80890...: 3.709.. 2.807./7: .3028..::3/:89784.54/7:2.0 . 4230    &857.4-.   !702.....80/347. .0 03.4 0-47.: 9.570224 9. 54.329084.4/70 030. .4709.8: 5342.0/3.. 84 025071477.82074709.909908..-73:709.24 9. 8.304 .054970-:.304 . .93.2.: 4290: 342 .: -73.07208    '4/47. . :70 .4 ./7: 3 549.0/-908.54 .98: .:3.. %04290 903.3 5747.4/47. 4230 8.8489:5. .9.0/./ ..303.3/:5747.43..424 9 8.2.....82:2./9/.80/342549834254 42   2.4/47....970-.:0/3428207: ..824. .3.7.:4 :820 90303.:942.90570/.:942..544/.0/34-738..::5:9047:4. 303.: 38:89../3 &3:9..:942..83 :.:.3.89:503908.30 /7. /7..03.3:. 5.054448070 : 54 0 0097424947.30 4 . 3.2.  '4/47..34 .89708.  5434...574.:84 4/309..0.3:.844. 5430.:. $.0. 3./0854/908.:0 5498:04/0/30897.302. 5:9:908.424/307 .8807.: 309084.89708..43.7.908. !43480 4/8.43808:5.4 .54 057- .790/..3.95.3.:857.2.7: 37..543.4-73800974249478: . !7.380908.0/-09084.3.3.43. .. :34/..0802.947.3.9.750. 3030 /4804 470 090425:303....0/34   %.9.3/34054 570/..034289.7.57022...27. .:942..8/7.   !70.8903:954/: 34 .: 3428:89.0 54/7:2.4.0:8:57493428207: 4:7.4709.790'..4 .:49.2494.57.: 0 0.03.342097.:942..894.    /7.2.34 ./7: .90 9030   &857.302...909.789..470805445.3.3454 3090 9030 57- .:942.2.380897.09.. 74:/: 305747003..908.4709. 07.3 570454089078578903..7954. :70 .3.31.2494..70 03003.3.-4 .32.3...3..3.5704484.304 .2.2. .54983.5.:078:.47..304 ..7.83448479/7.807: 345747.89708.0/-.5. :0:.. 57.4/90 903. 54 30890. 8054 .857489790/34 3454.805747.: 3908. -7..3./7:4 .7.3..304-.. 7.8.42.:7.5:303057.97.8:.570233.89708.903.039.90 9030  . ..320.30 4-7: . 8.8.2. 0 0:54970-./4/. 3..: /7.8940804/4.... &.894804/ 097.89.98:70:./04.47034 .2.54/: 3820 903. 54089078./.8. 4 :490 024 9:..4....3:54983:954 .909..4 .4/30:7.8:7.54/7:22..4034.30:54970-.8:.0 .3.894804/.5.: 3908. 5434..3:90/42.304 .3.0..44 082.89708. 70 0540/3.3. 034/7.89708.7 0323427043897:. 8..3:4 80470 0:4-73:942 8207:-7 03045790 903: .89.4/ /4 9..080.07 . 5071477.470348:89.89.0 .8. 4397432. '0 82470/.2494 3/4 24 9. .3.:8054983054 054. 0308. 034:/7..8:   !489:5. ..5.3.3:.4/47..7.4344./3083.320.24947.0 34 ..342908:54894:70 . .: .:7..94.:: 0308: 030 0097424947.3   %.303..97....9084..3 908.3.:890 9032.90 9030.43.43.5702.987.30290 902.309.3024 9../3.50920 :5498354 . 54. !4983../:854/908.27.8:. 2.8.039.0...80425708.342. %40424: 4 .57 4/2.484.3.9254 30 4709.5498354 .0897.4/..0424 : 894 ...4-73:4709.   4/2349084. 8:734834.8:908.90.7..7.3/7.42.2908..97.3 908./47... 49....435:303.3424/89.8: !4894.3/.7.4 .:3.49420082457094/344/. 4/89.348074 0 2.98 !77.3.5789037.:540/37.:0:908.8:   &70 .   4 5470 :0097424947 4- 34  9.5490 : 4/30 7..8:8.5:3 . :70 ...93 20.  /70 :0249..7.8542 . 2:..:402803.30 5424 :/7..95.54983.54..2.290 903.34209.3480203../: 09. 54983:9./8054983054 0.45.3:74 . 549830 54 0489.2. '4/47..   /57.308 4-7423.32.7542:-. 4 ..0 0. 480908.42 90 92.70203.  857023.2494 34/0.4/.08.909908.908. 89. ..79.0574..

7.3.34 :.0:8942544 .57203:0804/  4/30 .804/570459070 03489 8.3..3.7.7.: 28:89.24:883.03. 03:4-:...4..97.3 48/. 0 08:47 90389740.30.385479.4/4007.7908.42  . 3.. 0.4..    549830749.30802.42570847. 90.-4-. 08208:...907..247.4/ 4709348:89.8:.9084.803.. 03..8:8:89.702 .:54/7:2:  3054/7:2..42../..4/47. 0/04..4.4/5.24 00/3489..9.5495:34.80..84..039.4 308209./.8. 0 3 89:54.2. /.8:.38908..:98:0807.9. 57044080 579 02.75097.9:2.   !702.. ../.750 '380. $98.54.  4-7. 8.-:/08.0/: 3427. 57 02:/4-..-99.7503.34.2.7/0:20. 203009.0 . .480 4/30  4 07.4 03027..894.750-0.07.30. ::80 8.97.3.04. /400/.894.7 82.. 905484.7./020843897:7.9.9. 24 9.7. 03.830:/.3.3...20734 4/4.8909..94/70 030..:54/7:2::94:574. %.0..48: .9:-9. .30530:2.   !49830.870/ 30 !424 :42570847.90 903: /7:80575702. /. ./.3.. .0/03.8...2.: 0 0.4/870/305702.9248107./34.7034/7.75.4703  5.57034883...33.   %0 903054 303829..3080574....75.9 .9..:89.47030.   !702.3 .7 03009.:7.57023304//4 /9 &3:9.2./.899249.8.309.38.:203.8./307.4 .750    549830530.7507..0304/5..80 0 325789034...0392. . .5798. 0-3. 232.. . 894./0243. 4- 348:94/...484-.07 9...309.85:3.-949547.4. 9.5489. .457..80202-7.7508.7.. 0 7./..03489 8.4/97.  &3. 3:7.8.7.574./4 ..    !30:2. 7...579 02.7504789080.340-89.:02449.:7: 347. 0/.870/ 9:4 .0. 3.7..8:230/04.3:207:   '380..4/54709344 .9248107.80574897054 ..33.05789:57.7504.. 3:7.0/..3854792.::4 :904290 903.. 03. -745789034./:-3424 ..4902094457.0 . 2..80.90924 070:7..   4. 4 .. 9.30.2....8:.9-.49.4/57094. 0054.3. 2. 90 9030   !702.2. :/: /. ..7502.  3.908.3..908.82.0     8.90.894..::/: 357080:7.92481070 4 94 57942890 070.::.80/.0/7./7:202-7. '.38547990: 3..080203  0894804/.5798: 4 807.2.4.38 %.7.103438.3..7 '83. 3::54970-04 24 0-94709.5..4-4/:4 ..47034.3 #.4 489.470304 0.7.9.9.4/5702.9.7.80. 820 903./: .: .4.4/304/30302./.2. 3.57.0 34 .:4.4 908.9 $.24 9. ::4/307 ..80:4...70 0 .424/ /4 .98 .48:7.247..750.3.0 34 . 4.4/70 03.347.4709.3054 0340/74-03030 0304 .3:9.202-7.:90.7.3 908.5.2.0 54/7:2 247.:4.8: 423: 744  24 9890 0:54/4 3:.8:/4.//..89..24 5489424 9.0 & .9..0:54970-03. 340/.90 903074 . ..89.49. %8.4820734 /. 8./4.70 .7420-:0.:4/ 3054970-347.7..247. '380..: :..-.. 5.. .548:89.34:.909..98908.4.247. 03042.04/: 34 .

.947.0392.3.0:-.4:8097.3039.:908.9.890.7020304570202.7503024:80 47899./-42570/.7542 2434 :4:2.039. :07.1977.75.743.:/.24 080203.750854897.4 948:2. 034 !49830.:3.42..57.2.32.:-4.8927.034893.32.750  .75: 342.380.97..95.4709.4789.0 4/8:.8:.039.750    25007.7508047890.03971:.704 /042 34574.0 ./4.9: 34.    08. ./3. .-897090: 30  4...42 .3. 402.7042.9489.3.7557420342-74./54970-340..8:804/2:.8: 24 9 9.75.04/70 0343897:.80 089447890. 3 .30870/3054/7:204789080.  !49830.83.347.8:4.3.  4/4.3.3/.750   03971:.7 .750   .89..757.: 090: 30.34 078:2.75: 30..: 3.89423:   .0 034574.750     730.7508459.490 .3:90.3.3854797.30.750    :5 . 0/4908.. 0 08047890530.8:5.:/..20/302.30.2.5:3030.0 .30.2.:0 08.7.40947./.84-4/34 .2:934 0 7:90 089.0 03 ..3854792:934.750    202-7. 5.    530.80.03.7508: 3424/ /4 . 0 0570-.31.7. 3030 304.9 90: 3:.304809.4.4.

75049420 970-..7490 45489  .3:: 5.44-.0344-.5480-34-0.0 /4-.489 .:202-7.0:547.  . 30 97  9097...9 .-05480-344/5709. .482.7890/.034548.. 5798.:574  .0.. 02-7.:70 .8:.9 04.:8.      8.034857.574  . 8.05443.4/.3...7..3..:-98.8.4 0302 .5..5424 :19.385479345:9.702032574  ..24 9../47.  4/24 9. 97..4247.34-897..4/97..484-3..:8...8:70 .7504/44-.0-730  /.: 3.0. 8: :07.8197805774/349.3....: 5:3030570940-8974.0 .3.4789080..438:4/307 .30224 9. &8.: %7.702030574..5705:303.803./4. 9 ::805454970-..4/30.3.48207308:  943.9./47.9  .  308:304809.34.7...3031:47800205079...3080:-7..380.0.3024 9.4302.845..843.83...9.././ .:90 0:.2..9 4/.8 :053424 089. 8.57047 903. 99..7500303./4-70.  /: ..897432 &34...9 ..4/4./...803.753054 034 4/-47...:89.9248107847...574  .438.303057494.:57203::80:870/3254/7:22.9..970-.4/4.750 .-:/:789..574  .03971:. 99342-442   $57.7503. !424 :.30.3...750:90 0574207. 894 0.754.4247.. .03971:0 1907570 0 749.894 ...5774/329.. 993..:/..57. :3.: 0 0.3489: 3.30197.. 247.3308:5.7. 0 08047890.75402.3:   .. -4 4/7 ..434 .3..54..:2. 89740. 0 0054970-344-.54970-3403..: 3.75 0.21.3870/354/7:24-..:-4.3.30 357 4/3. 3.0 8.197.30804-.4 948:149.4/9 0544382:.7..  2:9380 24 9.9.092.  8.438.89. .7..7 3:840804/897.  /7 &208945.902094457...75:4/570459070 03.54.:8834897.3254/7:22. 3:4/7 . 324 9574  .2.  9405774/32-8970302.149./9457.  .3.4-.0 2.9344. 9 9. /.30.04207.8054970-.3.4 03042-37.02:934 03483.3.

3:704805489.0970-.4/ 30 574.: 0 0..  84. 9.. : .3 2.4/197.4/2:934 4/.3.:. 8.3.0 '3.84.44. .5.:-4..: .:440/042 34:74303-:-.0 20.85470 :0805444292:/:-032.4 03.2....7 3 .5.13.  .4/0 .0.4/897.3/8190747. !74  .870/3054/7:20-4003./4.89.8. 04/3.89.4047899./8:.-.302.30197.:942..744801977./3.32.:54970-034..3.4: 970-.079.8.54 .73054 08:3.890/4/45: 90307. 3.2974 42 .92548:/.478908054.325.0193054574503...74804789.3.03. .3..342.9... 0304/20 .8.05749480.302..80.42   :8924 99.0 0/4 42.5704/4730.3 .089 !7203..574-0270 .:./4/.5../0.24197.745.3054 .5.8 03 2:934 .3.7. .54/9.3.5.-4.573./.:34:.48:5774/3.7  80748431:4780020 5079.7354 .. 8. 4.907.:2819..:.430  0343.343.3.:90:7.0.4. :20 :4.::3. 02.8089.570547: .3.../.705430444/3.1907570 ..54 .7.   !702../.87.94891907..02:934 0 3.270 ./..342097454.-7.  34 83:4.0:43.34/4-.0 0 31:478.907.:7:-:897. .2.907.5.3480 3..3:20 ..57.3.93030 .57./..3.442 %0420/344709.13:197.0 2.203 30.43-89703.3:0 907809.5480-325489:542 !7...970-.30.2.5790.3.: 0:43.3484.0 3.575702:3. .480470 0 /042 34:74303:548:/89.0   97. 48: 0349.907.54 ..434:90./408..   .$:207.75..38454/709.0 : 089.384 54 30197.3.342..57423.97: 34. 9.197..4.304.42805054 0 !4974 30190754 0.9 7.2 74 4.:7.47.5:3.870/324-9082 .932.93./47./..9 .548:/0./ 4-. 030-44/307 ..34 747:5.80570/.70 080.3..3.4-80197.:024 0974834..4280.7:-:197.8:47093-:-. 08948042-37.0 254/7:22.3.34.30572030 089404.0308./7 #..3.:88. 028940 :57203.44801977. 54743..   .78254432..94208..3. &57../3. 54/ :..43.3.3.:/7..34-400.. !4974 3080190754 0:.319078: 0.509.47.3054/9.408:7..89190748047890:54432.9091907.: 0/342.70..0349. 80:7 574.02:934 ..::40.424: 9 :.3 03.:0575702. 19...7 .: .3.-089 40/..308024 04-.3.0.7... /.::.94897.197.7354 .3 3. .30804-.33..30::3:97.3 7.30:97..57.054970-344/34.80743..3 84  54 0202-7..33.1907..5./3089.3:402.3. :2.5079 20.0-78.303 04.7:-: 870/3: 13:89073:197.5.4020/4/.7 30-:-3.:80190754 0 #..884.5. 0. .8344 :54970-03254974 32190754 .0384 197.3..02:934 .0 73..742:394:8...7 4.0190784 03857..435774/34 9.4/3024:80478991907854 ..97..73.:7:-0130 089. 478980..02. 90097 33.: $907308054 0 4-.4-4:3.75.923.. 857...3004834.89. 0 08047890.3.308033.4..2..:  3.7354 ..3.4//457447.30. .43.0 &974 ....: .3.41977.3472.../.754 .94:.5. 908.3447899    .9. :5.. .0.72.54/7:20/4 9 .-:-3.24:548: 9..5.30.8.4/-8974.85.3082:3054.30.0942/.3.35798.809. 3/.84.7354 .197.57044. 029..:..:-4..4/307 .034478904/.34../47093.: 0 0.54 09:197.2 . 5./7 .3974 .5790.. 34 ..5.345489.82.84 .307.807454974 30190754 07...3.0343.890 9.41907. $..2.5... .854.0. .8.2:.54 .4.4/0820 .0:40  5079.4 038009.870/89.790$09 .4.03.:8:04/70 03.5..8942573.-0.3..90: 3.3..01907070 0804/ /4 42.3..4/439740-8974 0 439743489.8484.-4. .98 4 3. 5079..308034.093470 0347:-:197.30-74. .  .970-.-8974.4 .904240803.0.3 /0.. & 34.0 0 089.1977...3457903:9 .3.1907:803.07: 32..34:...4197.70 0 4 80:3...2.4704...30: .3819073. .-.4043.4/.3:54974 30190754 0744:80574  .2.. :. ./.30.30870/3054/7:204//42   !4 .0:574472.7.   !489:5.2:934-8974.5: .5.7 3.-: 34 20 34.907..3..8:.-. 5.9.907.3/04.3843.2. 2:93424 9....5.../:4. 9582030:5:90   !700/190754 .07.8844/7 . 348954 0 .197.8.4..7 384.47890.803.-. !74  .30 54.. 1907.809. 0034289:53:-8974 0-7.054893:954 0933.:9..-:-..03.30:47.750705434.40/31907:2.: 4809.80-78..3..2:934.3. 19.8489.34.3.4.78904.4.:::.7354 .9090304894.5.079.919070/2030  .1907.345745: 9..3..907.../.35745: 9.4/70 :054.3:89073:197. :80/7.4.30247.3.-4741977.7..0197.3.3..:.:4.3..::8054 0.270 .3.0197./8475.3:7.4-.7501907...3.....30..4/804/3.357044007.3..843.:8. .:57425:303.0 894...-9439747.:570/89.3484.7:7..8:5495:34 574.25745:832 .343.5.3.0 3-74:4.-.0 0/3:7:-:0/3:13:3054870/34570/5:3030.8:.302..3.9...30 9.1907805070 !7.3447439./::54..3844054:8: 8/.02.84 5.7.970-.#2./..5.942 0 07..:....8/.02.342..4..8/..0-0197..574. 0.54. 5 .342.80. .789.: 2.4.70305:3080:-4..3 4 .

7.3.0 .30 9.342  .4.. 4.99-48:73489:548:/:4080../459070 03.89830830 94 890.7..478908054 0 .9.8489...5754974 319.0 970-...3.4.7:-:197..0 3.38 .42:3808030 5489493.94/540/3.02074/.942 0 07.5.403.34.493.49453..302439747. .2.34054 9..24 23:9.4/4224 0548: 9. 3425748947:5..74 -89745749480:4/348:3...89073:197.8: 5430.50 0307.7 197./4-74857. 7.3227842 54494. /4  ..0 ¯f½qf  f€°f€fn©f  °f€fn©f   .3  .:20 .               $  $   $  !7054 09..-.9280 4.13:197.3./3 9./45757020197.2897.3.478908054 0 .-08:. .4857.478908054 043.3.. 3.0.9.:3.489.3440801977.:850197.7..1907. /454894   !70547: 0357494.43-89703.:1907:54 .0 40.4/.0 3197.2   .:4/5:303.3057494.48054 0 :.13:197.2 .738:.24:5457292783.4/.80247.43857.197.13:197.:57425:303..508.0 .3.5490 0 894.2. 4:489.3.57427.4.7.:57../.4/42 7430.4.3..:24 054.54 .489./43:9.3.9.3. 4.197.8344.:197:.7.54 9.540/30843.-74.30278.4809.2   .: .:478908054 0843.-.::.40-45420 .8190742  !74 03.84 031907970-.924/.9.54.0-4.0 . 30/4850:.42 .802.9.4/0 $.0 .3.0..4/0 &..3.:048057494247..089:.:57425:303.805498:0./..19.34 ..5745:8994...754 .49453.0 31907..8344.

5454   .

5454  .

5454  .

5454  .

5454   .

2.08 $09 54 .4/47 903.0574.   :4 0354 ./203./.24 0243. .9 4/890730197.8.8.91977. 3. .5454   9.944  .1907. 54 .-.4:4 24 54 .8..

 .8. 54 . .

.2. 0789073.: :.702034..3.457425:303. 34.89.70/4...38054/7:20 97....75:3.4/7..3082.30.325749:9.4/42..4/7.343..342.40 24: 0..:302.....   !470/439747.9.5.3.970-.430 89.9254.5480/.7.0.0.0:9843/:897908:57490 4/3.:970-..042.7.919. .5. -. 4/570/.470308.247.33.30 894 019.83409.34.0391907.7.  ..:  /4 .8903.7.3...:-949.92:.742.4/3./.4/130197.7.343.40.2089.548.75.72.4/0. :0/3.574..9..0 894.74/890730197./4..34204397434289..5705:899:5443 5:25:.9094243897:.197.570/197.08.:808: :0.49.9428.4/03425..    /7 . 320:7 .:/.:.  5.7.03.907..3. 4.-03..3457494...30:850 3.3.480.3819079. ..5.3.:850197.   02-7.801977......9.:.7.7..344/19.039 '039.2.3:1.7..7. .80. 24:4 9099 54 0 977.37.039 .342097./.4 0747899./45:3.7.7...547.3.7423845798. 3: ./47.7.0207..8489./8190742 073.4-.8.0 .5.301977.3.0 0 47890808: .20 ::..8: 19. 4//4  274209.47. . !742.7 54.5.3080 .479:.80197./0304/840.5703:9.099 894 .30 .741907 . 3.744 90 03..34.43 197.38.5489 08 ./.7...7.0/0324:2..42 ./.4/54 09. 2741907  0/3489. .3449.30.9457.42304/4.7.5:9:4/19.894.857...7.0 '0 5798.-.7.../45:3.702  23:9. !480-3:5... $94.0 . 894..3097...0/0804-73:9270/42  .197.9...750408.0:40.3.9/45: 9039.574503. .19.5./19.57080.197.0390. 34054 9...30190754 . -.7.30309..7 74 :4 07.7. 4-7.:.7. 039.424/  /4  -.-.757203.994542. .805: 9.: 574-.

&2.305030 7.4:.  4/305 3 0 40.57207:89.7/4 054743489/7.0 . 3.3. .. .2. 2.:5:9.08:94570/3489/7.:2. 5..083 .89..794 0305.-..38801907247..0 3...83..8.24:57294//4:4 .2.9743.  .909: 54/7:2. 5. 4789080:.203.3.0. .30 .30 5.703.8:8. 3::4:: 574.. .305745: 9../47:2-.980570 0 908. 98:3.197.3054/7:20/4.0-.. .18: 73: 4/3.754/7:2..548:/.3.07.894.9 4 3 548944/. :. . .9070 02-7.4/ /4  .: .7030-. 1977.574..3489 570/348904./54/. 0 0/0245702..-93.44//7.0/3.4:  #' ' 834.3.9093-0.../7. ..: :024/.-3489 ..03:-.9 030.057.4/0.3 .. . 0894857.94.02:9343. ..03-. 034/54574503.3..0807.703:...3.73474 . 9.. 02-7.0254432.0/030 5.:54/7:2: 9442.0247.342..0 489.7. 3.574.03489-.-.  94424: :0574./7..1907.305474.4/503.92:54970-30570/30300 484-9457.89. 93. /4/49434./35798.20 3.4382 :2.820 9.574.042-7342:.03.:7..93.0  .38:  274209.2  82/7.3. 079404834.243.34.:: 587.89.78.473. :.  7. ..019.  /72845083.:7: 39448:7.3.7.3 . .894.319..3. 054/: 354/7:2.090897. 34-. 9.8024 0:700307.3.489 40804 9:::8..7.3480..7020  7.04/.197.345489:534 -.0  7.:7: 394  9..0.0 . :080:7.484-7423. 3 089.30970-.:54/7:2:80:54970-./2478:.380 4/307 ..9..3.8.932.0: 304254/7:2:38:4/894/7../:.07.  %08:. '384548: 02. .489./49..2039 $.75.203030.30 !70/34894..3....8::54970-89.. 5480-34094.2../7.3.0:302870/402327. :../0/4 -.7. 9. 548:/.348. 2.:197..0307. 92. 9.4..0 2:934 0309.30..024:-947:04..202-7.: :54.. 24 0805703489:54/7:2 .039.-..0/4-.3.24:20 347.0 38:8944-.803..94247. 89..84.847898. 34/7 ..89.49380 4 0  308:804 /.03-.42 &234254/7:22.7 0. :--0 !43990892094/..03...33.5.3. :3.54 .84. '344030 574 474202-7.. 3. 38:890/0-30/: . . 9:5:9043.5.4 9:080:9420 94-4084789054/7:285748947 357 3.3:5434. 484-949042/470..7.7.438:4380/32:4 42 070304...0348342 .4.433044 4/3.3:.-..24:47.54.33.400: 4:5489:5. ..97:5. #.7.8.. .9420 -.7488 1427419078:3.  &90.570 . .3.. 19..8:/7. 5.3. . .20 304/ .8.. $.039. 03..3489 4: 3489574./7 .89.0..93.94204/408:2.3 034.. 308:43:830.2 :/.. 04/34880948.4 ..4 :.8.030-.7.  .3430897:44294 . .907.8.:570./.30.34:57494:8. 54.4.8907.-.203.1 -7039. ..049420/007..0:4-:893./7.... .83:047..54..34574  0343. ..:2.89 30 &/.-40489..3.3. ../497.3.202-7.5889708494.73. 03.8032.-..-094384/7.3.2.4.. 3.8:.3. -9:.   %.34574 489 3.97:5.894..707.54743489/:.:3.4-..4 ..03-.454/7:2.24 7. .:47899.448/7...4-...3. .03. .: 0 0..080/470.-. . .0.857.3:7.7.84.8.4 8:/.42.380 548:/0 '380548:/03./89.8344 73 .7 3: 3 202-7.7897.3. . $.894. :/.4.2.19..4/7 .744:.0.2./7. . 57044.0847 90348944 54894  .. 5702.04.7.7 3.0397. . 2743..0 ..7.03.0 .3424-:.97.3..: 0 0.0.  .47:.: 3043.9770/.970-.030548:/0 . ::4/.4/ 24 0805489.:44/30 089..4/3:/:..:8: 3.809030 977.3.7897.34940/.7.2 .3.470 7.0425.548940/7.7.7.8024 07.0-./8570 .90934.2..03.3.3.24 080.:4 .2. 34.4-4.  /4 .. 03070-..743:.7.7.9070 :  9. !7423.0308: .3.030-.21470 . ..7...894.  ..43..489.030 -094380 4..95434.7.4..34..307.8907304/307 ..789.4 03.. .7. .7.  !4/7:280 . .42: 2/0424703:908:5702.... .4/.-:0./7 .  274209.034548940 408054..19..57.3.-42 847 903:54/7:2845748947..308:508: 078057.570.0/4893: 0197.0 . ..070857.747 4#2: ::54970-8:-0.4 :.3254/7:22. 024440-.945093.894.84-7423..30-.8..3.. 894./7.894.344/7 . .3.7.080:54/7:2:54. .5480/319.24.34574.303. !702.897..7.32 4-908254/7:22..: 3.094 :90 03.894.3..424 9.. 3:90897.30..89 30548:/0 . 34 5.30/7..7 354/7:2.934:90 03.. .0-.0548:/0489.8993...4 7 57.:57054 09.. :.880:234054/7:20.4/3 484-94: :. 7: 030.75..4//.4057094/34. .78570/5:3. 0 7.0 3..89421907: -45495:30 8:73489202-7.:.4/7./7:422089: 89454/7:2.0 .

. .97. . .-./7 .'097.  4//4  4-7: .82.3: .0 .308:-..0348: .:54/7:2:2.890548:/0 8. .-.. 254897.0 257.5702330-.0 (         # &'!#! $& .7. .0 3-.2(         !4/7:28574894754970-. 4-7: . .4-. /:-3.4./07.0 3.348920 /4  4/3.30.84..054970-3404-7: .(             $%## #& ' $.894.04/7. &870/32 .47:0-.0 894 .74 05 -0/0-30/:. .0949./7.570233.3.082.0308:548:/0/.8..::.  /:-3.902..0..0 5.8...2(              73. .3.4854/.7: 307. 744-7: .30 -.  //: 3.0 0-..  ' /        '. 04-7: .32-4 0302 '     /   . :3..789.. .057/3: -0/0-30/:.54.324-7: 2.8:50  834.4 8.-. . 94. . 820 9.  .894.2(        : 3.080890 :209.7 3.4/7 .:..890.0970-.-. 90 ..-.32-4 032. /  %0 3. ../0/7.570233.57.548:/.09.020703.2(           73.93254/7:22..-. -4..30-. .789/7.3489/7.47:-.  .7.. .3.2(             . . .840.2(            !4970-3.3.3834.570233..9 1472:.030/7. 04.-.97.54494.245424 :2.-. .894.47:04. 9.4.0(                : 3.8.0./.83. 482 7..570233:7.-. .0 30 4//4970-.. ..0 .890737.84. .0 .. ..  4/ /4  4-7: . ...  ! '# &! #&&! %## %'  ' . .3254897.

'34-244545729278 2..:..7: 0./:.:857024 548949342494534284308030 ..7: 42 .-.: 50708094542..137. .:8507024.:...024 7.7: 42 . 8945.3. 3./342.4/42/0907/ 0392.:80-.209.48.0/4-.34-7./.540903.40807.4/034:504/ /4 89:530. .928.4/42 39/7 .4/.3.38.4/0970-./.03254 .3.0  .2. 9.. . .34/4-744/7 . !494280-.   73.30.0/3489. 9080.137.30-.494580 3. 7.3..: 4.-0-43.3.2..-.347.570233. :0548:/.30 ..137.2.30/3.   '     /  '.-.03894 .-..09424 024: 39.1342/4-745702.570.9354970-3404/ /4  7.3089.5.7./3: -0/0-30/:.30 804-..4/.  .034548:/0.4/0/4/.55: 4970-.48.92. 3.  /:-3.84/0 !48094.  .. 0:3:97. #0.  030-.. 543.34-7..7: 425095489493424945342 84/0 3..3.47/34/4-7480548:  !.034548:/.7.24 024-98:73/.7: 0494530789.4/42&44805.57080:4730 05..247.-04.30.4/0/4/.. 344-400548:/03.4/42 .9. 3489 . .902507.203 .057/3: -0/0-30/:...457570203:-.248570/2.3.13. .. .5480-327. 0897:4857..570233.2.83.5072.7.203  5424 :.:4.570233.74 05 -0/0-30/:.3./: 0/7 .059080/0   .138.57. 754:2072. .300 .7.: :448057094/343.3../342.4 ..324.38548:/..9.4/42/0907/ 0392. .  !.42.97.3.3-..89..473.89 34548:/0.90: 3.3.9:74//489:530.770.02447.7.8030 %.803.92. !48094.57: 0343.857 .0/7:489.7: 0.0-.4/42 90: .057.3 3.. 9.03.80 8.134 909 5489:5. . 0254/579842 3494807../342...7. &44 024:-./. .570233.2494 8.7. -0/0-30/:..924/897.4548:/0:-7..0 0/3. ..5.570/4-7490209445070:4380..   73.34 9.-.907.2./.0 29.3.24:. .734. . . 754:207/3. . .2.30570547: ..0348047890.7.7.7.3.  ' '.7.7.3489.4. .. .9-04..8.3854797.0 / .2. ...  /7 .4049.3.930445:9..3430 05457297:  .2489:5757029 !75702.057. 9.. 9.85703. -4-04.:570547: :024870/89.0389.8:3../0310../7.890730408:4-4 03089.30.84/0  !.3..57...03082:8:25479 3957.8944/97097.020703.54970-34.0/24 90 9. .85702494542 5.. 0344/54.734./342.923044 5:9.4.83.2.4340857. ..85702449453425072..49453428430803084/0 ..4.548:/0    /7 .../342..457083:94/34 !.:/.570233./7.89 3489.38.45489493449453 &4.890548:/0 # 7     '7  '.4/ /48..7: 25. .34-7. 80543.0344/5408907.034548: 0 !. #574207.03.93. 9. /:-3.43 /02 434//4 9.4/42:4482449452:38: 803:.2:3808030 !4942-..570233.02447.4/0/4/..89943 8949.-.928049.4/0494524 7.030. .7.570-.-. .3084/0 3. 9:7..734 %080-.4/42 !48:/07.

.3034:05.750/7:4  4...034548: . 5 030.42.0:2030.. &.48089.5749.70.9.34 30 9 545:95. . 5:9024804-.3842!7247: ...0-0.:448:.5: 903027 :3.3.49.4/42 :/4/.9.-808.2.4/0 $. &54/7:2857-47:-7.9 .249.2.94. 74442  .-:/0:89..4394.9.30.5742039/343044/: .305702. 42: 3.3...45489493.2.-400.4/42:440/.9.-400.7.3.30.9.43482:8042..4/4-74857..899.8./.80/7..0 04.:-.08. /.7.5...5703.342 40 :..3054/7:28457-47. ./7 .094494543.84 . %.2./342..994542. 08.924.84/.975.:5.3:97084.97:.34-7.342 /7..2.   .7:2.4/42 :440494503.0/24548: 24 $.: 4-824.7.4/04945947.3.3.48.   8:2547. ../7 248.4/0 7./..4 /..-92.3.342 ..-:/.3970-.3. .3489.0..380897.9 .9 .0.034548:/030247..84/0  .9 . ..4/429430445:9.34-7.97 942080/4/... 03.:304.  ..-40 505044/85.4/42:/4/./7.33./.89 7.925434.03:-.9.. :-.30 9020342-442 .8024 0.8208.4/42 .248...0.4.9.42 024 .570:54970-0970-.030 054..3..3 /7.0.3:84/: 3.4.0574  03 5748. ./.489   .4.49453.4/42:/4/. 824.70. . 570:54970-0247.  /7 .42 %.2. 1907 .70/4..-.7.3:9 !7./342..44.4/.0/.7-40/7....49453../: ...:-.24 94542.:44824247..3.:3.4/42 8945489:5. 9.8.9.24-. 9 ::804/7 05702. .3802.3.5:39.9294542.3.7.9173..3094542.03.09.894280342 .5..: 48.80. 5070248 /4 548949342494534284/0 857024.35:. ...4/: .24430570/209043.9.923.5:324.44/7 ..30...2.34/4-748507024.-..3.43..79..  .0945.7-43.4/.4/42:44494524789.3..4/42  '48.2.0/45:9..3.:38084 47.7-43. .080-.7: 42 494534284/0 3.5:324.4.48/.  94 .. 0-954970-3..4/.:024.7..8903.870/89.3080574...054970-34057..3.7.30 9.30804 9:0:4/897.30-. 4/348348./342. %.:-9/4.3802: ..9.5702.80 7.7.: 434-/7..4.. 9.75.434..3.45:9.5:4930 !:49303.53. !50/7.30 5707.92804-. ..80/0 3.   7. 3 :2.95:4930575702./342. ..2.732.0342548:/:970-. :572. .5:30:.05702.43.4/42:384284/4/..3..4080/04.4/42 4. -7: 3. /: ...7: 0.3.0350504 3.3.  7.. .0 408::74 3..5..4/42489...970.48.742  .2542. . ..304 '48.:3./87093.4/03425.:9.3.342.9480570547: :0.302 .0:2470 2478..948::2030... ..-7 . 3.9 3.92:49453.0 ..024.970...3.4..3.740824854203:5495:34 -805742034:8-4.9.2.. 0/0809 5489493./4-740-.970-.907...03 054.:4 4.4857.8945..0342 ./342.803. 49453.497092../342.5:303:.789.:34.34.4/42 ..84/0 3. 4. .30/7.:54703.2..489.3.857../342./342.39  94943..92.2.03040 :4 34.347. . 02490-..2.1384:0 574..244.304-./342.:.   ./7...2.

4394.7.2./342 90489.24 /./ 944/.934 073. 354 944-7. ... . .: .:. .8:2547308030 $   570$:25473:803:457034:0. 9.3.7..30 %.9.4/0/4/..5434.4/:024 8507024-./.80 7. . .304.9...45093.:4/ 9.9450.3084/0 %.. 9.-..7.3084/0 .03090 0 89.4/4-.4724497.7. :024 9.340857024 /4-. .4703.3.5:324.240/480. .9 .89.4/: .3..: 0942 7457094/3449.4/42:4:824/4/.24 /.789.-. .4394.4/.90:..4/0 357 :-.4/0 :4404945034 789.0578.4:8.4/42 30445:9.8507024-. .308:254734280342 .9248: 248:254724  . ..92. 24 0247-.:489.7.4/.:90: 42. -0278.03:49453::024:-.

92048: 24.0.7. 9. /.75.. .24:-.-. .:8507024. 89.3.4394.  9453:489. ./342 . .8:254724 8:254730.030.4/. .4/42 8.0/4-.-04:8.278..

5. 055702.4/.7:49.49..5.3024:47897./: ..7.34.342.3. 94890 0-.3.5. 5489:5. .4/.0 :54 09:9.302 '4/03.742 .8.30804-... ..305707.849.473.. .805.49.7.4/:4/443/037..089.247.5.  34302.. .4/.7.7.:49.70.3..23.734..-94703:9. -.4742.4/03425.02  .5702330  ..:7449. 34.7.4..4240 .7.308. . 305489.0 03.2-897. 9.5..-43...4/05480-32. 43897:7.3.9...-.4 9.5. .5.-.7..

 0254970-3.. 0. 4- 34 0. /4/.0/4. .803..   2..7894-:2.:70890393489307 .3. 9. 07 . .3 03./7 0 24-/03.924810784474 '0 /4/.0..7. ..:3:97. . 7.-:9..303:-..2.054970-3.380.44/7 . 4954738:5702.0 3-.0 .9. 0454/.92.385702. .3.890730 4.  4.0284-4/348:254734/48/.4 3.:23.  !70/34894.3024945342 .3.%.4834.8907307.82457094/3457 .3057427...405:390:9: -.494530 49430: 390 -./8/4/.54/7:2.7.24 /.9-../0 54.89073.48:734.97.: 502039 0.382803./34234.89073:42.. 0.. 8:1.. 8030.2..703: . .34054970-34  742...4340: 9.854.3808030 .742.4780708903.80/7 . -8:192. .. 0804 .423../0  &4.3. 0. 0598. : 480 /4/. ./30857.87.08099.3 :8.: 0: .849.3...4/049459/.. ::804/      5020394307 .:970-.: 0 0.4   ! 0942...:4954734895702...: 0 0.0 .4.4:70 03: 4..0 .2.2.5702.890730-48...9434. 480304.4-7...:3082024.8344./7 .4004342 3489 847 903.:..982089.3424 94..2842.4 48:7.92 3.34.:54/7:2: 943.34893047.3808030 4./.7 3054.0 . 0328.380. .  30.300/3489.134 .89. 09. 47/2.347.:54/7:2:904954734893.48./ 079424 0/4./4809857.30-.. /.345489..742..5480.89. 92/4/.380.44-::  07 .: 0.5748947./:. .0 0 -..5.  8907304/5020394 307 .9093820 9.7: :-.0..4   !708:254703.3.3024-/03:8.24 0-9:4-:.3 2..89.. 07809 0. 3..: 5..:  000:7. 0570:09/480304/57./30820240542.002039.: 0 0.4.089/4 /01472.0 0: 742.0/480/4-74304.7.890734 9:080:-402847 903:5748947../: .79.7.:45 03. 4. 5.474: 48:7..9424 % . 7 3.34.

34.57....928:73483.3-.: 0 0..548949.203 870 854. 943897:.438:2547.247.  72.../3.:5:341:3.489 2743.7 30307 .47..804-..8:254732/48/42  &3/:89787.30  .4489.8907308/. :0804/307 .427..4-..0.3428. 07/4..: 0 0.-95702.94.. 0. 030550...::54970-.742 ..-95495:34.5.247...73.7/.247.: 0 0..34247.34-4.. .7.3.2.3.7. $   8907304/4- 34 0.8. .80 .043.230:97..4.:-94983:903.30.4/094203 34945.7 3. 8907304/4- 34 0.4-.03.8449.2. .54.:7.54.9..02830:97...3422.89073 !495:3. :8..209..425749..-..870/89.34.  030 &54970-.7 30. 49. ::80.42 90: 0.890730 9.30 4.3.  $907.. 30.:-93:97... 9 0344/:90.89073.. '38..54970-342.342/4/7:8.4134 . 9.30 /4.. 854.7.9:7.0.928043.4/03425.73..-9 .4..9./0 &3:9..5.4/.403.3082080:54970-.2 8: .72.:::  # .34  /7 ..43.89073 .7..7. 303./0310.0.4-.:.2. .089. /4- 34 0.890730570:54970-08507:80-. .039..:: 0: .8028282-42.03202...:2.30 0:708043.890730.8054/2. .870/89.-94570203.9.89.803.0 .. 247.0247.47.32870/89.7 :0:7  .9.3/.7.98:25473 /48/ $  .3. .. 0.72./44 90 03./4./0 4-7..20 :.0397./.48:89..905480-34:7..89073 ./0-5741.134547.-74443.3057425:303. .890734/307 .9:70 .30 :47.9:742 %48:.89073.....4740   &3:9.

574.890730570:54970-03..89073.45420 .3.203.8.0 -74: .3.4748:97.34895702.3489 . 57020308:8.:3:9..89 30.2..-7.703.0974/:7 2749 .:4:-0943.-: 34 3..:90344 0:54970-0/00803.8024::54/7:2:5489...92. 2.4.0  5488240 4/3472./.     $9.4 ./.89 302.03.89 30.:3.:303.89073 004 -0943  .::574.402.   !.-805770/4/4-74.4.3.430-8244 909.89...4/42 .4 34. 80/4-0/4/.5798.44/-09438.03942.302.  9547.89 302.70/348940/.05..4/08054/3.92::745 !7.34. 034/ 0548/308240 !7047 903.890730   !.2.70203.944 904/30 3.... 08:4/3 5:9..89030...-.824..3.89.570:$ . .434/70 034.7: 0.34..7.   5:9.   0  !..89 3.34 .-4/897.9:70824.380.3035480/3489..824..7 .7894 : .4/38:. .:3.4/.03.7384/0-30220..902507.: 0 0..4/0203 34 . &54970-..348803.30 4.2.3.030.:3.703024 9.. 0/7  8907308:57..4/080. ..3..3 : .89073.:/..  /7 .748:5.3..89030.. -40..303.80247..3.9 078.85:899.0/7.3849.3.. 2.7./34 !702. 4 0  0 44 30202.3 03.49547308:3.80:34..24 9:.4/ 90 44   O O O  %0344 .85070248 9327.:.308: ..80.490... ....54/7:2.94570/89.89 30570..890730  /5.:307.890730/4 4/44 90 03.4-47. /.890730943.80.90 30 948:2.9:54/7:2: 5.9:7./3:89. .42..74/: :02.342 .805.090 305.30.020393  020393. 30  !.7.4-.354 94 8/.038:5495:34. 32. !4/3480902507.89.3: 054970-3.30902507.890730/0-8903 . :20 .3 %400/3.-4.5:308094542... .3020.89073..3..945030540890784282442 !408907 48:7..0302.5.3..8903.3.7 :0:54970-:.4834.54970- & 574.4/ 90 44  0 3./0:4: 00.:548.0 0030484-30 9425 :   4-7403.890730. 8030 .9.44/48:25473/48/  4. ..-40.42 90724209742 2.89 30..-: 34.5.891.4 34.80:54970-. 02 3.3.3 25:902 .4574.74.3...: !74.750342  4..0 0.89.4/03425.7 3: $907.34. 0840.4/.  &  '  &7.3480809452 5489:542: 840.34 .4/.49.3.07:9.3.804-... %.890730 9.8.7 ..54089078..89073..7.. .0 574.. 54207..3.5798.3248/2.890730570547: ..0 !74. 8..8903:.4/89.890730 9.3..3.0 -70390 ...47422:380 8030 .4. 30.94/3483457020 9.:54 008:80:54970-.4890  5:9.89 34894954738:3..: 0 0.4397/..30 894.3.45495:3430:97.73.8907303.3.3. 4.8449.42549.4/080.89073.300.:84 02.9:7:/4  S   &4/348:3.0.890730 ..308024 0 4-.....8974 07:5749. 5489.89 30. &3:9.0 47..70. 023./3:. 3:54.4/70 03:570/3489   548570.74 94.38...34209742 8:734832.430-5742:/..789.0 .742  72.03942 .4 030/.3424 05457292785449.-95495:34 .3..4/3.927.030.4 0970-..5.:230.20.95702.9:7:5798.34 .8: .-40.08.89 ./ 9030.97..38547924 9..945493..384..4-920/47.789./ 9030./30.8907304/307 .7..4/ 90 44  !..-089.:97.7.2.9 30-42.923.3424/307 .890730:.8.090: .9::3:97.7 03.4789 /42/7 ..8:254732/48/42 $   .4/897./308:.89 30 .89.42.209.

547.2. %.30280/4-0-89724 9 8570 ./.75...7.. %2080-030/4/78.20 ..-:08.-408:.-3.-: 34.-:./5: 0 80..8.3.4-.570 0 07/04..054/.4348.../ 89:/0357483.70203480570..4 4/4 034 5.9 !705707.302874..7...454983:9:90: 3 24 03.7:8024 04789923.430 94:50 57489473.03. /4-74054983:9054/54..3.03..9 7.4 .-304/.4 30 5707.473.457.907.9 .-42489.472...7:3.3:8 .89.:-.7030:74::27447.4 0970-.::975074/.3. &.542344/.84 45490 0 830344..803.80 %20808570 24: 348948/. .30-:80.4/897.54/.7.0.8.4 057:53 5. 70.-: 342 .7.7..398930/04.435:303.8.8024 047899.8.-0  -:9..-:070 08044  .4: 0903.975 /0..0  /.3449.073.9205489.:/4-7.3...3.37. 0/4704.4/072./470.48:30454/3./024 024/4/..03034  $%  !  $' '%&  '  ! $&  #  .9.4 /473...-:.30-4/4.4 -043457.. ..8908030 $&! ' 3.400574..9:8      0./.70/47. 089.9.490.49420/.943.930 0030 01090   .3.-30..30 9 :8939 &9:8.7..302/4-....8949.7834.034 0.3..38:/4-74/4 :.4..4 . :0.32$.90428. 0544 .3.-: 34. 04/ /.54 094253. 570 0 7.8.4/4/4-.842/43. ::50930 .8 209.9/..7 90540542. 04/ 30 5.57094 9 '4 34.348090 0 89 8:.9.2.2. 9093027447.57-47. 808.30 5789:5. %.70203:  84-94054.:800.54/4.4 .  %70 57094043.4805707.:74.4 040807.570..434.9./47.: .34 8945. 4:24 9:4/..703.344 3890545574/.30  .970-..4/4//0.0..27447.: /0:.:3:9..0.4 97:4570704 30478980.8.93. 054 09424 :.3/80.54805707.03 24 98094 :-.742../.48024 054/0897.880/4/. 085:397...3.0.3454.3/04.7..74 . 2.   .570940 2804 893.74 0 . .4. .9/0. .7030  ./..809425489:5:  4/8570 .5./.030 0342.. 07: 3.7 034.8:54/4.-7:.870/3 %.304/.2.400504/05442.7 3:. 8.4209...57../9 .:.   '4 040045.24 0847899: . 70 09..4.0. .:704254/:.05489.92744.:4 94.070.   &17.9. 20780 24 9342.4 .8:20.8947.7 3:24 9.4/3/4-74./...8.32042.3.34-897034 970-.3430--48.3 0:7.3/709.7425 .970-. ' #  /. 078090 0570 .4..9: 030/04.: .42 0042 .4020..0/457304-44.3.90428.0 :-4308.34 &472...44:: 3:803:.34224 9: 24 0808.. .804/:570489745574894702494244890:7.44  8..2.137.2.90/.4054970-34 54/4.-:. &4- .0 0584/0:8 5. :080:.3.7.3480.3.4/: '34549.434207.037.-8:19 8:2547. /4-.4.209.7030/4.4   4-7543../47.34-989./.9207.34805709.438.-47.. %:8:57.4 34..4/0/4484-..0.209..5:9.34/4.0... 478990-89724 9 .:/48.544 .02.742.4 3.820 903.28570 ..8:2547..84.-:08.303054970-34:9  57..90$%'%'# & %' # '  $%$!# %#&& ! %#& $&! '# '   .43 9402.:82547.0970-.48570 ./04.9 3..73 !70940.028.5430/0.3.3 07/4 0/4439..34./9 !74220703.894. .0 30 0/. /4-7404/2.-:.34-:/: 94893 .: :.. ..3.4 .32 43.8543 4 308. 4/ 5707.-:.4/7:-05.: /4570:54970-05.3.70 .4 07.842.-: 34./.22920. 30 030./4.-:0.   !75.320 4-24:744.7.54.:.920/4...57.2:980   . 08.03.-: 34.54/.   4434.08.489.3..:/4/7-:/:47.08.43570.3:   .4.8570 .574.4.:54.489.309.-0 .7020./:57574. :3.0.4-80390421072039.  080/4-9 ..70 0805704505702.93./47.3.79570940:7:3:8945..8..7 3 .54/./:  !09570940:57483.4/.0434..3.20. 89:/03  7:57094043.9032047. 80. :::.473:309428570 . 027838..4- 94.4/.05:3.344/.-:03082:89.8949.-8:19./.-:0 -7448/7.4 0408.544/:0 .894.7.0974.2.-:080489.437. 0.5707.57423.4 34./0 .. :4/.3.830.489 7.34 !74.42    /2.4/07. .03.37. :3 9.9...2548: 970 09.   09.894.5 /7.0970-.  !7...20 .-: 34.  34.-:..7.7. 94.3054/4.0/0344/. 394/57094/345.137.

.7:2.../0..970-.43.43057.34-.89 8. &/484.3. 024 0/4-74  .-40 548: 9.97.034/.0.9-0720970.30   3.894.8-02 .5 03.49.9.59.0.544020-07209857.: 43895.  #% 89.:70/4...3:24: :207:  07209 502039.3.3. 0. 4.3.. 902.2.  7.:$. 7.90.9./4-7480570543.!& %70-.8:94..3..0 5.54/7094.. .503..4:8.9.-0. 54/:57974..8.13.7420 !489420 :92 ..2.3:  47.94 /423./32.0'4450.2.4 02545:9357 824.7.24-4784.570230 .805700.30-07209..87.0/4. .034..543.9328: 027./7 . /.45703903.: .34.  5 0 04$:.98.24-47807 850. 5479:8.5079.342570...35:7.434-74.5079.342 %./.3.3.57. '34 3. ..2.90454850 ::.74.:3.97..32.    89.0503   %7. 8940 .0 .'4450.8.27.  4....24-478.4. 543.489. !4970-38.38:5./. %020803. 02 8: 032: 32.03 ..540434.30.:.9457.4 .93840.789.024:9.3803447.9.. 4..503.0 904742 .9.342 .. 07.43..908-0720942'  $57..4.:03.3 .9.24-47.3844.479  94:4./.0/3.. :. . 54: .44345 0408.7/3. 30.3:/0503: .543..73847.5... /0/4300:57.-494.0/034    . .4/3./7 -300897..742..9.73847.-07209 4057.78.3..9.3. 0507    !70547:.70.894.:5034.32803.34.5079.30 0: .40900/3489..842.5770  94..0 .3447.34   03047.854.054 0.4/ 089..: 0. 5:7.::.0.480310..34.4 .742.8..428: .3.34.78!0 . 574.0 :45 080307..7 8...54. 24 /.3. 90.....34. /5 3  :85480/424 3.742. $-07209428:804: .4/ 089.54 0..97.44.-07209.  33.$.4  4-90!   -9050.7.5079..80:4- .34 8570 .7.9574.8.4-942508.7. 84-7423.4.470.   '4450./43   !.4/:943..2-74.4/ .7. 3030.34 4/7. /04.34: ..-.348.89405.5099  .5:9..87..3.24-47 /003..3932-4070 .5099 ..4.8.4/495.05954402:.0 ! 0574142 4 -84-7423.34.30:97..8.3.894 47.708.43.04/57.4748:7.89 8..742. 49.17.4.4-8024404342 34 2.38420: .907.$.9.3.8.

34 0 07..   8: 030824.9..0   74 . 17.  /.    . .  8.   789.::5308030    70474 .34.2-:7.3/7.944703. 5479:8.0 2: . 0 07.

  8:4503./9-.9:.:/..54..34703.0 57.  . 42  47./.  47: .74.  0970-.24 07.3847..3/7.3: 2:303.. /.:4/.7.3 0 07 .308.30 42  /0-2:3.34.302 .  42  /0-3.93447.70. /.3 ..  2:.0   74.0 0903.0./3:..  .04:84730897.: 89.7 0 47: . 703 .  3.  /. /.34:2.3 03.0   &..84 905474 .70 903..90:75. .38.7.8047: .:.:89399:.89073:4/34 . .

%.0.:  280.  .   8:0824.9:7/43.9/48030 54974 08. 9  7..894.7.7./ .  47: .3.970-.080.8. 047: .3.70 ..3.   42  2: . .  503.8890730    . ./4/.30442080.57094 9:-085704734 8902.30-07209.09790/3.8.0   74.930.9.080748. 9..4543..0   .9347.570230 489.34#48807 7 0.3/8 0 07 ..:0:-.342:4080:2..44.0 4203  /. .30/7.:  /.894. .94/ /4. .. .0..    /.:80/4/.. 482 0 07..489.0/.3-. . .80. 8:4  /.. /470.8.209.703..  .. 048094:85447: . -07209 02. . . 0S   $57.4 .3:57/3:85:89  90: 304.0 89.3./.030-. 0 07   $.  .:9. .804/2.970 /.... !4970-38.0  42  2:3. '703097.9: 89::89:.2 9 39020507.0 .:.

42 :4..704 0 07..3.7./301072039..3 .:#:8$4.3. :80/ 0.38.0.. :. 0 07.3./.9/. -4578:89..4.7....5: 903.0/03.90942:-7489048.....3..503: . 8985:2.3.3 /0..7.../: 097.342 489..3. 480548049.05709789493.3.74/32:4..:..909.3.4/30 503: .. .54 0.34574.84748.503: '3480:.30..74 0 4/3483424 9 8.70/3489/4 -..3.857203:0:234202..8942080.. .3.:.3024:34894.4/0 &3.7.424 0/489 .8 5.94   3.9093.3.0 .2.  834.43472.3.5.25.4.3.. .. 34..: 4:8   %0344 5489:5.3.. 9 035480-3220 :3.4/30 .0.4/17..3. 072039.8940 .30..3.574.50730..4703: 3/48/489.9:-.25.48:80574.3.. 54::8: ..8089:53025798. ..574..57.0:4 3: .7.789.:9.4/30 ...3.3./7    0 07. .: 4:8  94034.3. 3574.7.4834.8040/.348.2489..  .03.0/034:547.:./7 .:54970-:   .8. 0397574. 574.9070   !702.34: 34 /48/.90789.: 3/48/803.0 0 3-4.34.844.3.2.3...74   !74.342: -.3...3...9095774/3:2093503: .8.:84....7.4-80 94-7 0/4-..70 03 0 07 8:- 8.97.0. 405749.4/. !7.0:..:84 . !7..4 073024:34893./.89./3.7.4/3.805480.3.4.48.347..03:3.   .4/30503: . :.43.4834.098..4344-23.3..3:-4.309.0 .3..0   &..42.4/3..33. 3.4703: 3/48/:94:3.8 . 574. 5745:89930445:9.0.:9420 94803.0307.3..5489:5.25.89.97.47034-4.89. &5774/3.:80 .:30443.245774/34503: ..25..0.. .70 034 0 07.4-..8.25.390 .84/95. &5774/3503: .4703425748947: -4.342 8479.90.09842 97  9: . 503: .30441. 5.. 574.3.4/30 .4 3...4/7.24 034898.0 0-89730 89.-48.4 0 :74 05484 947308.5774/3503: .9345729.0.:84 :547. 24 08097097.3:-4.5470/84-4/34 534.3..348.0 ... .  ..74 04/ 34..2./7.4 30 /4.. !74.48. : 34/48/.4/3.:84 974 ../.503: .4..7 .54.0/03.909. .3.74 9457203:0:#:8 /0084745495:343.3840 !03: .894.80 5749.../....3.80/. 1072039..09847.:84 !03: . 57 02:80.33.3..850.80. 5.9.03..897089202 902 408.04/70 03..25.7-.   !7..4 .09840 .3.. 3/:89785489:5.4. 30  .9.4.780020574.84/4 30: 34/48/.3 54448:/4-.3.574.54/579842 .3.4/3 . 74 0247.9..857.:/7:202.0.3.90789:4.25..25..4/3: .803.   !4894-93.25..:89. !:3:-.4/3:503: .70208057203:03/:8978..3.-4//.25.8 35489:5..25.3./. :3.942 !& '' !03: .34..#028....3. !47.340.0 .4/3.25.:70./807.3.4 9.057.44301072039..3..3:/...3.3547.884748.  $2.8 35489:5..078: ..7.0 89.2080.3:.. .384503: .. .25..732. .909.08.25.48.3.3 0708:5/:497.-07080 574-7.: 7.47034028.-4. 90 89.:7. .4/3.-:09302.25.75.7.30 .734 /7.3.4703424-: 5.:-4. .08: .25.3.3.3.43/.:4-:7:5320:7 .80..-3489 0 :92 5489:5.9347.909::9 :489.80827 9..4.7455: 4509:-.2.290344 5489:5.4/30503: .45798.8..3422428:27..3:/4/.8.503: .3. 402574.945774/3.3.574...:84-4/3427...8:443.3.3304/.98..3.:84 .  9:/..3.3..2.3..:34.: 34/48/...    !74.48.3..7. 45774/34503: .343483.....3.. .30 94/7:8479.574...7.5480: /7:202../4/...80/.5749.44/ .3424/.8.3..25.80-030701072039.7.7.3.24:-95774/3.030574.  4 3. 3  .3..894-40. %409.:  89.3./.....73-:7:3/.574.8.4394.7...9.-9...98.3. .7./34.3:7.2847-.503: ...3.3.4-934 .478980 :.84:. 0 .3.4/70 03424 342: 34 /48/.7./. 2.47:4..3. ..574.4742548057.54019303.0:.::-7.3070489 ../7 .7..:70.8::7.3.: 4:8 /404:8.0 0343!07343-030/93848.4/080:.: 34/48/.:574.-80/4-4.89....89480:9420 9480494.3.085470/..2. /.4/30 .0-74/.4:4834.-48./4 .503: .3.2.25.503: .  2.: 02.0 .7.0/4/.4.0 /480:..3. .$09 :9.9.3.25.3.3. 3:574..329.4 3.804/:0:20703424393039.0.3./.:54 09:0-43..2.93044/.7030:.3.89...02209.90789...25.3: $.. 905470/: 34/48/. 9080/4-.25.5774/3503: .8:5480-3..:7.4-9. !702.3.3 .90938479.7020342:8.: 3/48/3..74 ..7457.

44..44.

4789-04.4/3: .   &-7.4 3.  ./34.80..7030:494..857..024 980/70934..2.3.3.:.3.90.3022:.4 .2.. 24 9. 04 90 030 544 . 9.7.89708.7030.574...4/3:4.../454/7:2.3.0-90 454 04-4-85474 8949.4/3: .25..:-4039.804- 34... .:57094/347.3.90934..480 3.9. .7. 574...-40.3474 0570348804 .3382...8030 !702.24 9. 74 080. ..340850/..34   !4.73-:7:3/. 0 05424 : /7.54.25.304230 !7.0 03:24 9808:25478../4-94/..247..544/342. 08030 &440.89:593.   74 080302:.428: .34.0 : . /.04.574.803.30-/4 4/44 90 03. 3.-9:207030.34.: 3. .4544 3 0 07..3808479.0 8089.25.17.94 9480.17.3..844..03.: :..4544/8:89.34:9 03.34.907.73474 .9484793-:0.4/80:30443.9. 30830 94..9420 .9.17.4./34.570. 0 030085474/: 097.3..94:97.4/489.3.0/.:24 9.7.-0 5480/4/.0:4.34. .34  .3.4- 4834.: 0 :92 .4..0 .47898057...25.74/4..:970-..3.3.9.907.  94:.3.0834 20730.970-. 343024: .34 8.3.43407.42 . 2..0 90803...25.3854797.0 04 30-4032.34-4. /.-0...3.0/./:8.7020 .909:24 9.25.0/3..9090 .0/ 489..0..25..3.24 03.

35424 :7.032-.7489 4/30408.9 5.-.4  8..3.89.7 09:.-.25.9:7../023054/7:280574894704/34834..8:254734/48/.:209. .80/4/...703..42..25.703..   &90:57. .. 03080../4-: 3.0 90/3.3. 4/70 03424 342.7.:-..70304- 3497. 08:2547 ..0800.348. ./34. .5720395../3:70 .348054..7030 2.8.907.929.3..80/4-.308202.33.04/30.4/ 9.. '34.5.3.25..92804-.54942-89789..8 4-7423. 07-4209.70:2..4.3.3.70.7030   4 9.2/7.3.  .44 . .89.7..7020345709.0:4 3: 8:254734/48/.43.3.483 034902507.9:7 .902507. ./7 .902507.5454970--897  - 34970-.. .2.9:74/ S90423044/.4/-434 0302.3..437.34.82.: 3.-4..3. . . . .7020..909..08030-:09302.8. 0-:0932...3:28427.. 0../  S ../3.0...3. .....80.3.34800/3.3.4-897030 & 94:8..:8047890/344/ 30.38.9070 !4. 30820-93. .80-:040.909: .9. 9 20 .34  2..348.

::534 . 2.4/94.

34.87:5.437.4/3: .3.437. 4:970-.384.4/3: .25.4 8..7.  /.3..:850 344-.3.5.4-:8547.0 .3.7030:.07:8.4 3.830 .:09 9.3: 0 07.7....800.:850 344-..090.9.87:5.4834.543..4  O O O O  & ..4:203.9 0 0754.89.2.34.0 .3: $00. 40804789..480:2./4/.807.840.80489...4834.. 0 07.. .0 :9. 07 /4/..703.3044/.44.70302 0 07.44807..0.3:    4/. 4/3483487:5.437. 0 073487:5.9.8..8..:2.3.3.3..    !75702.30 0 073487:5..25.25.4/3: .9  0 07.4./:.47893044840.4:203.3.25.7 :0803.7./4/.902507.3.4 /.384902507.30800.:4 30: 34 /48/.3:93.7..437..38. !4970-3.34-.: 34 /48/..7..703..: . &.4834.344 3894.4 03.:.34 ..:2. .4834..970-.3..7..9:7 S /..3:570 .380.54970-304 30: 34/48/.3.800.3.80570/4/.234 ..4 3.029. 0 07.89..3/2. .740 !4 9480577.574..4 9.98:050730  .57...3./4/.. %.970-.. 4 3.:7... !4942804...:4-757425707.8..234  .907890 /... 0 07..970-.: !4 944.25.703054/70. 480 0/4-9 .... $00.40850..4S 3..342. /4/.34302.0425.3..3.08044 2:38080304..: $7:5970-.4857. 0 07. 574./3.575702:87:5.  /.3:80/4/.740 %. 4.3.44.:-7.8.. 4 30 0 07.703.0: .2.43.94.3./4.437..3.3.3:8.574.3 /7    0 07387:580575702..085484-.54.  /4.34544/.    !4807./:302:807.-749.8054.9:7. 9.740 '3480..  0 07.9.39.   '38.5..480/4-.:9:7.480/4/..8..800.7.408: ../:8.25...57207 57575702 9.9.3....342.   .3.25.7.8.7.703.3.437.9.5480-30:..384.3.42  -..7 09:.3.8... 9.3.384./34.04/4.89.0387:51977.70303.25.3.34..84-4/348:24734 /48/.7.34.7.3.384.2:9 89.8.344 3. :3.8.47.234 ..

54970-3.--4.25..703. :3.9.3:7.7:82. 4-80: 94:3. 0 07. 540/30-4.25.35798..3.0 5798.4:970-.:9472.4 3.-:/0/4 -.3.474..2./../34..970-.909: .0 /42.9090  .-.840./4/.:-4.3.0-545:.2.7.89..9944: 34/48/.   !702..80541472:  !99.8.9.

:.    :440 4 3. 0 07.

43.4080/709344 9.804 3. 0 07.58475. S579.3:54970-304 30 0 07.4/   ..: 3/48/4/ .89.039.2.:-.7.4 3:: 34/48/.7.43024 ..0 : 34/48/. :3.70/3489401..7.807.039.58475.58475.. /...37.3 4902507.:!.44.2..4.039./34.4 3:.0344/4 30.3.4/03.. 44-40. 57..25.54970-3.2.:97. 3.9:77.4 3..3.9:7   $4-7423.039..0 3:401.89..943.3.7. !99..480:-4.934 ..: 34/48/.94803..3.3.4834.7030:90: ./70934.443421072039.3...:97...3: 548949.3.924/401.3.   401.43024   8294..94: 34/48/.7.902507.89. 940.8344/ 8.43024 :9 0902507.:57.5847-7.039.943..04-. :3.7..   !77.9:7 S9.40902507.-.58475.44..870/3. 9 570/89.9420 4 3.:/49 342.039.039 570/89.3.:..89.848.3.57207 2.58475.43024   4/3483:4/85484-34897.8804- 34478930.43024 4.. .7. 7.44.80:.89.0  4-7...3. /.3024 70 08020 :   4..89. 3. .89.442: 34/48/.:.039.0 ..3:   401.9:7.2.58475.89074.4/0  943..570233:534.3.480 05489  ..3.9:7.0. 7.84/5798.7.01472:0 54440/.  O O O   !702.894 902507.58475. 0/4-9 9401..0389.. 401...24 .54970-34 0 07.4 3:: 34/48/. 0 07.3.2. :3. 4.7.S7.58475. ..:.304:.. 03::97. 85484-34897.89.7.2: 34/48/. .7.4.44:: 3/48/-407.43024 ..89.89.:97:.3 .:4/-.420/347.2 0 07. '70/3489401.7. 03::97.

:-4.  !4970-3.4 3.: 34/48/.7.5489..30 4/4...: 09. 0 07..

035424 :7.7.80.  !99.:-4.44. -.480 05489 5798. 401.(        ff   ff   ff                     .58475..-807..54970-3.309.8:/4-.3:.30854203:901472:0 .4870/3.4 (..70/3489 /.4 3.70/3489 . :2. 0 07.(:4.4/-..7./4-.43024 .57207 .54/..:.039. :3.8348984 342.

    .

..   ..

 0 07. .

/4/. 0 07.804 3. :3. .4:970-.-80/4-.7.9.:4.4/.4...4 3.87:5.4834.3:/.

:342 4/348347.  0 07.4805489 0 :3.  .  . : !4.804/87:5.78327.:5.42. :342.

  . .3.40302. 0 07.

.7.7.        3./7 .3./4/.-80/4-4 9.997087:5.9./.8.970-.  3.820804.

. 089./7 03.4 3.1072039.7.34 8974.30-4. 4..-4.0.384.30 05.30 !70304805789:5/047 7. /.54.3..7..4-..::48544 .384..080 5749708./4 03..: 5424 :850.3.203.3.4.-3.3803...247.044484.09.:.92807.3:9.30-/4 4 .25.4/3...4.. 9.3024 30 0 07. 089./489....4. .0834207.3.2...87:5..0  %.0:-.302-4.309.3.     047 7.9.4-808570240. 4789080 054..3: 4/34834-..345704 05.... 3.2089:- 07: .703.029. 9080.80-4020 ..7..7.7030804-. 3049.830490 .3.0.0970-..3.3: 4..9:70 578:89.302-4..0.0803480:3..8.4-93.25..7.3.801072039..2.:8.7.3.:/4-..4547030  !4709.:-4..4.25.42.  .3020 . $.3/203.7.. 089.: /0907/ 03..0 5.909305:9.54/.8089.7 09:.548.203.4-.850.789.757 02:8089.-80244/089/. 4.37.3/0803044/./54709.:80:7 -4../40 .9 2080.830808..9:744 S 4.: 34/48/. 5424 :7..3029.2.08930  94-.   !480/4/.30-4..    834. 0.8547424 097.4.30/4-.8.0.9..2.4703: 3 /48/.54 303.43 /..-4.48054...34 0 07..703030 54 303.80484 7423./.7.870/3:-4.:-4.:89..2:934 0:.. 05.234 034.:8047890850.4 03097.0/.3025424 :5:250 . . 3...954970-3.8.4854/ 05.0 9.3.......:5480-344-: 03 :.7...805707.1072039.97. .7.: -4.0 4--4.3. 902507.03.80/042 3447030448. 0850/.7030424: -4057.08024:. !470/94.4803. !798.. 89..8057497080  ./4-...3.8024 057..4/4. 07.3054.-4.24:/7 . 5704 05.2: 030 %.7 09:.4..384.44..   3.90 3../4-:-4.4 03.384902507. 43/.7030.  & ..80:.. 0547..40 48 9.3..8570 .4 0 &5749..  .../3:70 ..3089.4 07:530 089.9..3.305:3.7.044 4.830-4020 :84-34805::-7 0 9..2 $9.:74-4.: 34/48/. ./5495:30: .9. 389.4-970-..4 030.:53..703.:3. .89.54.:-9/: 3044 ..3..04429544 . 73044./023057489470...:/:254/023254/7:22../34..8.9:70 .. '34807.489. -484. 80207/489.5:95489..8.9.342097.30-.30. 570..90934 .3:.3044/.342803..347: 342.400  90:54.5..09..925434.40:-4. 0302902507...   454./3.3044 5:9./3:5748947:  '70308024 0:-7.4/. .5702330 9.70203.5:3030-4.09. .:-4.9.5789:5.807457.9. 789..0.324247..039:.7..30..7.:/4/.039:.909.380-4.5489:534/.08089.507:5424 :4/4...92804709.:80/.3..5709.2.4507.25..039.-. 5:9.....57.0247. ./9:850./..3:   .5489.....5789:5.57..0 575702809..3.  054.99:..0.3:9.80/4-74424037.44.25..209..7020324/70 .4 . 03..44-.7 09: ..34-.7030 4/34834 .907.07: 325709. 4  5. 320:7/4 ..9.480547030 .3:-9../3.3..9 .4847./40 %...30-4.3. :3. #.954.309...0    ./0809/.30304.703.-89703.3544 .849.3.5749038/7:2..::47439. 543.0:0 '7030:-4.0 -.-4.0 #.25.4/4 0:74-:/04703:9.48085: 9.:. 3/. 35748947 20:7 :-4...: 34 74. 4.3.3.703..0/3489.:3.2.4/4.4.8../3..8-4..3:2...5489.. 03:-4.8208.4 .424: .4470303.4 30574.704 0 07.24 0807..004/3070 0804/ /4S 4.4. 0 07/.8...2 5489:54280:.: 04 30.0 9.05424 :850.0 408:4//0-0489.9.805489:534285: 9.04-. :42.4/.   !4..049.30-4..7.4 3.-34/0..89.0/4 /.2.42  !4 94247..9280-4...-40.474434...4808.:74-4.9.8944/ 0. &80/380902507.87:5.0 7. '70302970-..3:80/4/.34574. 892 9480-4./94.9:7  S 07803.4-9. &28427.80:9428: . 4-..8.4. 9:302.:/7 .:-9-085704734 890 5..3.  .80.0902507..4834./34254/7:2:  709..489.34... 0 07.9920703025798.3.80..-4.703.3544 .:   ...43074 080/4/. .9..3.4570 .80 0530-.5424 :850..5424 : 850.80-4..9:7.3. !424 :97434 57. S:4/348:3.570438.7020 -4.-7 0 9...3.9. !4.-44:4 3:4834..57497089570309:945:5748947:/454 09./494.485: 9.05489../4: 34/48/..: ..

.9  20850/..304.2.8070:7.494../.7 03 #. 0  2 .: 574.2. 4/348344 5798::-4.43...:4..909...4.0/034: .:. 97./4/. 0 :92 4.2: 03.-24. . 08057203:0:#:802.704 0 07.42 .7 7.25.:.0.97474 :3:97..07.2 054.2..034503: .. 4/2.47.:  - 34803.97.7..:4.54/7:2857489472. 03: 05.54 3054.:./.30.89480:.3.0 . 303.7 035489:5.3.37. .84/95.805497. .:34. ...30 ..  824/8479074 .4.8..  94805489 0.894.0/4-.25.3.574. 0585.: 34 /48/.804/.9 970-.90../3457489477.3 &94:3.. %4424.24850./4 .: 5:347.: 850/.548940 2574582.3.:57...0..80 05489    &942540/:5489409795. 3.4:970-.:-:09302.0:209.. .4.4 .894.24503: .54-4 ... #. 57207 5785702./3:8208:902507. .4 3:07.4809.9.90.74 94 7.25.94230570./.34.:.3/:89780 .4/3.25.4./0:/.430780 /4/.7./8:734895704 05.:2:278   ..4-9-.4.43407...442 .80-744 894/9.503: .80:-4.-.25./30  8294.0/43.43 940. .8..07... 48294.70...0805742: .54970-340 /.25./...3. -4 942.3. 05720303:7.3:503: .4:74-4../30 83..-9 -.902507.25.25.9.3.42.3.3..540/3-4.-4.47. :3./.0 ..9 .7.:07: 7.4834.0449.00850/.9280 0554.   $.3. /..: 34 /48/..:.5489:5.9/4/4/. $. 8: .03/.8057 .080:-4/70 03.7 7.25.:8.3 -4.3.480-. .3.45489:5. 7.4.. 9.984/207.2.:503: .344-: 0307. 8.08.080. -4.3.0 4207:8.4... &54 09:4385474.930::8. .042.0-0.3.:7.9342/089.42.93487.3.92-742 0503:-4...0 -. .84/4 30: 34/48/.0902507.7.45480 49.. 4 &#:803.3:07.7.4/3: 30:4834.:7.2..3.0/4/..970-.7 309...25..:84 390: .3..: .4....::8.9.7..2.0850. .3.89. .34/4 43. 5424 : 850. :3.40 8.928940 2080.2.8.34.702032  05424 089.  5098:7.:-9..34.    ...9344..789.25798.278.3. 8..-4.88082./0./4/.384/089.503: . :-.8.2.8890230570.4.8. /.7.3.503.04:4-.4 ..503: .34400:-4...344 34/.....3:   3/:8978.-4.909305:9.3.3.25./4/.    3./3:70 . 03 .. 037.3.30 9.0/348.: 1.3.044974/30.:4-:5030.3..54 0 574.3 4.07.3.570/89.  2:3808030 '38/089....90934.303:8...7.7 4/3. 574..43075424 :8974.575702..3.13-:0 850/.7./20 .3.9..0850/.7.2. ./.4/3.4..4 3.489.02548:/. ..   8..704 0 07.307. .9 %..25.080570//0. 357 3408:5.  4/348348..3.209.25.489.4.02548:/.. S 0705798.97.02.4/3:503: .3.9:7:.-...   !4/4/.3.3..89.80.4.94230570.8574897.4/304498: .3.43078. . -7 01935489:5.. .8..0 97.8.3.0 9.4834.3.0./.7020/047 7..7 7...3:7.::80/5:.74-4./03.0:4-:503085439.3.:0  .-4../3.-4./7 4- 34  0 07.4..47 57.94230570.0.3..   O O O .3.3..25.344-: 03:.80:2.80 89.8::-.  5430.3.489.4-4..8.4.570430270 ./301072039.27.  .089.9:74/ S &57..9070 :4..2.25. 3.: :4-74 3: 0 07.32.89..3.2. ..7243 3057./3:1072039.9:7.54.3.25..:850.25. 8.803.7 3.43. !48094.970-..8273:929.04/0 04 30442080.3...0 .0.5.054/7:285748947... 9.9./30 83.4 3./54.43407.:942. 03574./8. -:09302../4-.3. 0 07.3.34..07.. 44257428014727..574.3.4/4-.:20934 5424 :7.540/304507.4/3.4..04. .4/3..4/3:-.25.489.8.4.3.   54:8.33.8:232. 0544.4-.3027.. !74. %..3.-4..3.909.704 0 07.3.0282. ./24:/489     -48.3   !74.54.8.72437.3.9070/089.08 . 8.480570//0.703.3:9..9094257.3.3 4902507.8 ./30  503..3 5.3..9:704/ /4 S . 05489:5.342 .9 .0 4.  94.804 3.4 94 9480 5702.3   .47 9034.3.329..:2.

 9.8.89:503.5707.... ..7.33.8570 .30  !74.8.354/.3.:54970-./7 0.434..  '740-4.34: 34/48/.:. .70304-.3948/. 4 3.27.42.0 $: 03894..8057090344 070489 07-. 7043.. :53.343.0543.4.0 /.702030-07-003054..30 908047894//039070 90 5740.  !4/4.7048954/.  /4.04/30 .54/././47.3 .4 0 . ... :. 30./.247: ..  :53.48.7:5707.0 03.3.0.2. 44.0 :89. 4530 7-/.3.5.30904-.8.4070.73.30254/4..7 .4/. '.0 .0/03054/4. ..03054.8:3.30247.  94424: ..80.3./7  004 940484-94.0 .4247.303089.:5707.9 4 0  020 :92897..34  &8.54/..0 :/7:4970 44/3548.8..  73.07342 !4 0340/..7 . #:-:817:.-3.40/.0544/34.:3.:.3 O O O O O O O !4/:5308.:53024:-97:53/480 90 3:. 354.4/.30 148147 .3.25.-9 8./4-..80547.57095489...8. 0.. .7.09./: 0.742.3.9.3.970 /.4/.4/..4/0.:8.3054/4.90.4/70/957../30 3894.84/04. .434.-3.894.54974 3::8.   &/4-70484-30:4.3.473.747.4- 34548054/30 570/.70. O O .74500 :53.5 03.570.9. 4: 34/48/...08.-: 3: 48...3./0:.20 .:5303...  $.0 0289.994: 3.  !4/4...-7.7.8.3.3..335093 .:54::90:8753. ..3 4 902507.!470/4 30::534: 34/48/./4484-./7:5484.98:.80028. . '0.9   08903. 890 : 0/04. 034.84-742/.-:/0 94.093.9429.23.:48: 903.80574 7..9. 34:57.33 50930 -4: $..54894 24: 3489827..3:..09.-9-7  0894-7.-4.9..3948/.  73.5707.4/.4./7 -09.3./0970389.8.4442 .4/3..3489.74 0894 8.3.9.:53. .0.54.. 3..  0 070 9.3454 307.0547042.7:24 0/.0.307:894.0970-./0:53024 024:-749 O O O O O :53.0 4207:9 04 3.48:8  :53. 904/97:/3..230  004 2./3 !40/34209..34/0.54/.  !4/4.-4. :53.8082.702030..372 3048024 04-4.3.: 8942. .574-./:: .302.8: 3.747.8548940234084790 .097.0.24703. %74 80574/..:8273:90:530  9403.4803.3.9:7 028.747 4  &3054. 0/.9 .4.3003903.03...8.09.3904-..3.30 9082.894804/ .0 54. 0 3./34.34./..8457348 309::9:7:. 3489. .8-07-0 73.74 57.4442/489.-07-:  #0.24 34.80:9420 9480 43548049.0:0:.33.-47..343.-. ..:5: ::3.3430.70...9 943.30. 24 0244-4.9.9.. 9.430484-30:53024-:-749 O O O !4/4.4 3.574..90930503: .4: 3.0:4 3 .:5.0 07   $.428/44/4.23.907: .390970-..0:530 .0..57425742030:.39.0/. 0:5:94.0:8.:802.4089074. .30 894.7.30..3: .97./00707039.34: 34 /48/./042 348.0.2.4/30.8.0390 /0.0 0289. 74-/3.8024:8: 9 5480-. . 4/97./7 0907 34:0 9.34.. 300/424:842 .3..0..: 34/48/.2.009447834.3..947890894.. 0 3...  8254/.9..:53.: 34/48/.73: .  .49.-3.0 0.:89.03089..804-.09:53004/ 3.3. $44/:53.330:70/.0:4 3:9...90: 5:-07909:2.9.9. 2.32.84.3.:54970-. 90 990097: : 305:94.308 0892-7..9. .74/33.3: 20 3: 8.0 :4/5097. 3..9..04/7.8300/34290/34 470..3.74. 5.70484-0  :53.085470484-.:804703 4:947.3.3..4.3:803:..7020343.909: .2. 4307..80/...3428.04//. /4..:/.30 4549 :7..702034 '7020-07-00574/:034/497/0809/.7020.:942-42 4.:42.

9. '340.8.47. .7.74 943493808030 ./7 57480 34 ..0:40  0 07. &54970-.3.9304 30. 8949.47.9/4  ..4/5495:34305495:34. .9.O O O O O O O .   :894 .23 -493  3.382.08.8. ..34 0-4. ..30 7043.24 080/4-984. 2.703. !   8294.0:7:5:.30.40/.7.70 08020 : S 0 :53.07944  803.  '348..44.4/044  0897.3.9.-: 3../7 2344 574.0  .4/ 54/.4/3:90 .3.3808030 ./7 44 8.8./7 444 9.   '    ' $& #&$  # $%  %&#%$%  &  #  &    !#  % '!##' &     '3.   .. :247...23.57090 34.9.9....-47.574..8.03484. 3434.47.232.80.0544/3.. :::47..439.3. .:.. .23.70/3489970.97.7.7484-94 004  2./7 ./4-.3.3..3 24-/03 2.0 074 .489.43.3-742307.0 848.9.4/0   .0.3. 143:803: ..2.309. :.44345 0 574.8.  20/.32:40/.304./7 07.23.894.47. 904 30. '34 8.44.089.70484-0 '344/:5308.3 $.23.24 080709.3. O O O 3.32. ..  5093. 9043.894.3.47.38:803: 4080.4.8.7:50 3.484.03909089..70/3489057 342.  ./7 . . 0/3.3  '  434 9438903. :53.: 4570   24/0732570 .7: 34570   /7. 4/8.  5050.8.0.30...4 .0397.9..3: .8. 80203 .3 803/.4 .38./7  /489.342843./7 7.30 . 302307.9..94.  82 7408:530.  .   &90344 42828::53.

 .   .44.

   .  0 07.

: 7.34570/89.44.../7 ..344-74..48:570547: .24 3. 943.3. .3.804/3/. 30 /48070108.3:: ...3 0.30032..803.90.0970 .34549 0574-.3054/ 07. '34 .340.38:89.480 ...24 3.747.   803.3:/4-744089074.80489424: :03..998.   $$ $!%'  43:27..: 07304.-7.403.47.45 040542.494:4480 7. 870. 90.  943..44. /4.0 ..54.34:2...549.2... 89.70/3489/30.4//43..34 20 :92.3 .3...4057094/.1.04 30.74 .734-04 30820805934/0/344-403.34:348 .097:0.308.342/30.2.5495:345495:340 .80:2.0 02-74: . 03.342.34-403.: 0: .   .4057.3.. :/.. &:2070324 3. .2 ..4780.74 94 0 90934:3. .8:54/7.89. . 208. 4497:. 0 -04.4//454..348:89.34284: 90..03..4089074.34.3./7.489-0.44345 05.34/04../30.4:8.89.5443 .0 .30 :  .247.2.0. 44549 089..0 :574-.2  .34 909304/-04   -494.840:894 0 430 909.8..: .04344.0 . 8:73489.47.2.743 34.3 0.734.34 -043.3034:8: . :0 . $9.080.8. ..3..30820-9.3.3.348 3.... .7..: -0.808.324: 3489 5..3482. 0309054894480 ./4./:.5099 : .5.0970 05./ 4089074.05430..3. 0574-..080//05708.4 3.305780-34 : 43:27..3.4357.30/4.4 54.4/  4/.0:4/301.3./ 5457. .9059 3.3. 4. 0/04.

02.43:20390.:4974.3.:804/7 .3482.3. 90570 0:7..7.24 3.8 0.345054804-30.408:/4.3.7:80:54970-.445745.80:40890742..382907232. .44.30. :7. 4/.. &.03. !480/.:7./.: 03.. ./..44.4 3 0 07-0.0 07: 0570547: .393.545/...970 0.8.0/003025093.9.34 .98.442.943..34./7 08. -494.58475.7 &4.894.2.4/3...30 549 0..44054/34 .. .74.: ..2  0 -494.33.438.30489.42.80/4 303.0/.-. 4 :574-..30540/3.84:. /7:.30.3.921977.3.480 ...4...  089480.7. 90 797.03.5030.0:1470 497.3.7.4.343.3./7.47.:74::.:80.3.903:803: 9.7.:8.3 0:/.3.34 %...243.7.-:8.4 3.0:.  ' !%!# &  0944570547: ::8.3003070.7.9.545090....32.893.3 07.44 0/. ./:2  .4-4..343.. .304. 5420 :3..4 70..87.34/7 40 :20703.0:-9.3./ 40844/3.302.38.4974.3: 3.57.5:3030 /4-74..97..4.40.89:5030.30 0 /4:/:-3:74:0.2 &9:8.384.4/70 :0 543.8542032430.3..897:9:7:24..4-4: .2.3.4 -7 07. .3.7090: 3.03.::4 3.:9.2.:...:/:2549.:4.80/0-. 54 0...44345 08../4-0.. 970.3.: 8144 4.3082:8047899:4-: .3428:30847 9030 30542.234/7:.2057803:3 9. 3.004 305..8:/. 8.  .0-.4  !$ ##&% #  & # # $ !&   '004 30.34 5039.7:.4..4-4: .230 4/.. 0:308. 90.9./7 0032424 0574-.04974.4.2454...0/.74...2./.. .403024:..44.420/..0: 208: 7- .89.448570 .7/:9457095489.4:2.7 4:47.7..  23:9./7 .572.: '9.34.83445720344 3 .. ::.24:-9:7442..0 ... ...240/...3.9.. /4.43974090480 . 4.097: 4.3.0 070.. 03047.70200.8.02.89407.3.34 570/89..09.33.80/089.4/..2.4434574.4/2.42: .5099   32:09724 0:43947.:-4.0/.3..3..304.245 0240:74:00:147: :20/.8059.934./30.273. 574-.3..7..80: 9.3. 3  4-7..44578:9. 970.:70874 02 /7:./09.:097 44045.94-494. /.. /4-7..80/057084742 .240-/.  8294.9.348.3..:.43:27.  ..9 0908:3.34 ' 04/904 30 5489..3440348:.273..2/0:: 90934 5.34/3..8940.7: ..489...302 .9.3. 9430.3:5020390402.3.. 44:74:054.4.44 5709.57.:/847. ..:.433044/4-7:9. 943. 780   04.444 3.30 40803.57009./7 . .3..:.8.../..97...480 .47/...273.99.3:....30 .0 .9.30:4/397..4-4: 8054 5.2.08:570/7. 05030 &547.   ...348:89.5.44...73489 :-: 030 4080480 .. 07.3:30542. :.:.90.3.34:90 03. 94530 -:/: /.:7..0934.. 0 003.   !090.3.2093.44 82.44.4.-804.74/3443.4457.8279 '34.80857.4.:970 0294:4/.   . .0/34 .9..9...04/ 8.34 : 870/302093.4/4230 4/  79. . .54.3.3. 995749.909:5 .3.304./..49 !7/089..34 :57.9..834 0 .3.4704080:308:.247893. 92 8.44 209.32..  34.43 94824.5079.0 2-74024..-70  .38:89.8.0 .34 .84 03..4224: 7.899. 3.44 09.570:5447.0 3.2.345420 .0/40...304.2. 4/: 0 3.9/4.34 -:9.9549.. 0544-74:9 0/3.8334 :.34/0:03.47040803.3.83489 5..    3../08050..3.41..30 0 07.. ..404834. .980548279 .904/ /4 .:.  3.540/308.8.80 ..:097: 0/3.3.3. .07::/.44.  4/0970: 907... .425709..-..02.4:47.-... 8:89.44:.894.344/3. .-4.70 3094 0 5..:/847.. .30544/307.4.8049434 47.42  /.4 0 070 . &89. 4 3. 90-7 0570.7.... 20 32574.44./34 044 4/2.: 3.: 0:.: 4. 3 8.85484-3489.42.238:-. 77.30489.3:30203.:::2.:7..:549.. 543./7..543.3. 49..:74::  4.92 3089.894.34247030:03082 5:-4.44.   09.5.. ..8547930/:.834. 944/.0/ 9... . 94-408324 0890 3.5... 5489:53454. !489404- 3.::974/454/30.0.428: .024. /4809.428094:.44. 909087.4/04.74574/: .489...3:804823.3.3 0.89.34 ...94.09.54870/..

30 .3.....3442-4. 0209.34.7.3.3.302. 5.:. .9. 4.7.2.0304.74 948:209.3474/3-7/. ..4 '4 3.4/04.

43:2.2.443.30 9093.598.7020 4783.34-7.03: 3.3.44. 2 902507..30 07:/847.22.. 5.9/4-.9.34400897: 34574..57.-7 0 30445.3.7.4-4: %408:25473/48/480..08.23 .3.. 003.3428:89.24 0/4..3424 09.473.0970 0/.:/84/7. .-0./420....3. .4434.494 3024: 0 ..43503.3:578:93 9093-403..7.:57.433..4 :.4 07.3:.  974.34..3.3.-024: 3489.89./: 74/4.4-8974 .9.274-44 420342 :54/7:2:   : 330..943:27. $:.4.30209.440 4/4.3: /04.44..3.30 2:93 54494.48:4..4 3..../ 20 :92 30:5: 03574.3.43.2.:94:3.4.70302.1 303.24.3.4 90 03..3023.4/-4089.90308030.3..703023.: 0 /04..57054974 30-8979357 -039439424:.03977. .0/03..3.38424.94554/7: .3..3.:-4083.0-4.2.3.0/03.23 %8:8540.3.4./4.4-3.9:7....340574.309.24 0808570 9.3:  3903..9090/7..89.0:2..:207034 57207034900834 90 3 /4-854:  '384... :::0975704850.34 .904-03.27.907.4-4:   $94.8:: ..70 .30243.4434.328:2547030224 9.89:5..32.489 0/3./:497.4-4: 007 '1479 $29 ' . 4/34834/04.305. :0-7 0 854705424 :03.7./48/.970-...9:7. 0:.8:574..703.304.3.854..2.3:/4/.473./7..233.2.097.4:54.2..4/0/44 90 03.8:254734.089/490 4./.230 %70-.  5.894. 0 0.2:870/ 302: .:94:.9 '384. &57..9070 4..34/-403..703.3.3.   !48944 0/.30220 3-.304 94054970-34/45: 9034 5.34/04.3... .4-405743:27.27447. /0:045.3.:2.3:.: 0/04.302 27447. :.388540.2.-9 0.3.. &20703.9032. 03.4/. 0...59...3.:74::47.348.47..20 30-.::.3.74854747..3.2.448:574.97. 030224 9..:-403.: 7.: 0. 89.. .4 .574.3 2902507.89.3./:20 . . 0 8:254734/48/. .3.489.30 .4/.8 574.7..3.23 233. :.0   !745.3..4430/0/7403. ..9:24 0803. %48054.7 0342..../3: .4.9.4:54970-03 ..30::5308030 %48: 3. .703. /4/.:/8.38. 9904/-40895704207348/.703: 90.3..804.32.0 !430.23.703.0 8043..3.9497.30   9... /4/.98540.70302.. 8::74 3.:307.:54/7:22...80894..4/4.40:5707.424 0 .:2344.0 4 3. 24 0/484 957.3:/04.34.4749420/. .0/034 /7...

7 /.-:/0-89.  -9340/.8./7  .

.804/ 84-4/34 9  2.4 /.0 4/.4430 .::5308030 /./7 .308.

032/7.4./.903.5789:5.0 30: 5.4/3:4.4/.89 34:44494.574..80489.0 .4/427.7...032 548:/./40.4/.302.-944S  .43.0.2.9..5.  :..-40047899.57489470247.34 ..49..4/300/489.::534$    %7.80:4957.5.803.3.. :. .809.9:7.85474-. 3034#'  ' /.9970-.34 902507..33.9.70 034.4/.8024 03.34:30.05.9:89.209. 3574..

304. .-7054709.903-.90308030  .9 890:9:704..34-74274:89.9073:240..0:70.348024:/4/.9.703.907..:.804/4.094-.479 .9034 ..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->