You are on page 1of 168

^ITANKA

za drugi razred osnovne {kole


Uputstvo Vodi~

Pri~e i pesme tvoje ~itanke


zadatak
skrivaju tajna zrna lepote
i ovde-onde u wima ~u~e
crtamo i bojimo
rasuta sjajna zrna dobrote.

Prona|i gde su te lepe re~i, seti se {ta smo nau~ili


podvuci neke slike sna`ne,
objasni likove i ose}awa, glumimo
zapamti wihove misli va`ne.
pi{emo
Kada otkrije{ taj tajni svet,
probaj sad i ti u svome srcu, gramatika
u svojoj ma{ti i svojoj svesci
da stvori{ sli~an il’ boqi cvet. kwi`evnost

govorna ve`ba

istra`ujemo

re{avamo

doma}i zadatak

smisli, ispri~aj i napi{i

re~nik

2
MOJE DRU[TVO I JA

^ITAMO
pri~e i pesme o drugarstvu

U^IMO I VE@BAMO
‡ basna
‡ osobine lika u pri~i
‡ poslovice

TVOJ ZADATAK ]E BITI


‡ da napi{e{ ~estitku
‡ da objasni{ kako se igraju `murke
‡ da re{i{ ukr{tenice
‡ da napravi{ limunadu s medom prema receptu
Jovan Jovanovi} Zmaj
Dobri prijateqi

Prijateqi dobri
{to imaju dele,
dok im sre}a sija,
zajedno s’ vesele.

A kad im se desi
zlo i naopako,
tad zajedno pla~u,
na primer ovako:

[ta zna~i kad se ka`e sre}a sija? Navedi igre kojima se igra{ sa svojim
prijateqima.

Navedi {ta jo{ mo`e da sija.


Oboj samo ona poqa na lopti u kojima su
re~i koje opisuju prijateqstvo.

[ta zna~i izraz desilo se zlo i naopako?

PA@QIV
ISKREN

QUBAZAN

SEBI^AN
LUKAV

DOBAR

GRUB

[ta zajedno rade dobri prijateqi u ovoj pesmi?

4
Miroslav Anti}
Tajna
Svako ima neku tajnu: Hodi bli`e: {u-{u-{u...
{u-{u-{u... Sutra rano ... {u-{u-{u...
Neko lepu i beskrajnu, Ba{ onamo ... {u-{u-{u...
neko tu`nu ili sme{nu,
neko zlu. Ali nikom to ne ka`i.
Sam potra`i.
Neko svoju tajnu sla`e. [u-{u-{u...
Neko odmah mami ka`e.
Neko svoju tajnu ne bi Prona}i }e{ vrlo lako
ispri~ao ni u snu. i vide}e{ da je tako.
Neko {apne: samo tebi...
kao drugu ‡ {u-{u-{u... Obja{wewa nepoznatih
re~i mo`e{ da na|e{ u
Obi~no su tajne glavne re~niku koji se nalazi
izmi{qene i qubavne. na kraju ^itanke.
Potra`i u re~niku
Al’ i druge kad se zbroje, {ta zna~i re~
na{e, va{e, moje, tvoje, zbrojati.
leve, desne, ~udne, sjajne,
sve jednako mnogo zna~e,
jer ‡ ina~e
za{to bi se zvale tajne?

I ja imam tajnu jednu


vrlo va`nu, vrlo vrednu.
Nikom drugom ‡ samo tebi
pri{apnu}u jutros wu.

Smisli i napi{i kakva se tajna krije u


Podvuci i objasni re~i koje kazuju kakvih sve
re~ima „{u-{u-{u“ u slede}a tri stiha:
tajni ima.
Hodi bli`e:
Drugom bojom podvuci stihove u kojima se Sutra rano:
kazuje kako se pona{amo kad imamo tajnu.
Ba{ onamo:
5
Toma Slavkovi}
Ogovarawe
Ih, te devoj~ice! Ih, ti de~aci!
Znaju samo za lutke Samo se biju kô ludaci.
i sli~ne trice. Ko za wih mari,
Sve su to mamine maze izvode samo glupe
i bakine princeze. stvari:
Ama, ka`em ti: ~upaju nam kosu
ili se keze...
devoj~ice su
Ama, ka`em ti:
bezveze! de~aci su
bezveze!

Prona|i u re~niku [ta misli{, koja se ose}awa kriju u


{ta su trice. ovoj pesmi?

Objasni {ta zna~i: Ko za wih mari?

Re{i ukr{tenicu.

Napi{i {ta zna~i ogovarawe.


1.

2.

3.
Posavetuj de~aka i devoj~icu
kako da se boqe dru`e. 4.

1. Kada nekog sretne{ to je onda su . . . t


2. Kada se s nekim rastaje{, to je onda . . . . . . . .
3. Najlep{i deo biqke
4. 7. slovo azbuke

6
Ho}u-ne}u
[ta ne}u da uradim svom drugu ‡ drugarici [ta ho}u da uradim za svog druga ‡ drugaricu
(nastavi daqe): (nastavi daqe):

‡ Ne}u otkriti wegovu tajnu. ‡ Ho}u da mu poka`em kako da uradi


‡ Ne}u da budem cicija. zadatak.
‡ Ne}u mu podmetnuti nogu. ‡ Ho}u da mu pozajmim kwigu.
‡ Ne}u ‡ Ho}u

Napi{i svom drugu ili drugarici ~estitku za ro|endan. Adresiraj je. Pazi na veliko slovo.

7
@an Lafonten
Lav i mi{
Bio jednom jedan lav ‡ i to kakav! Velik,
zubat, grivat, repat, sa {apurda~ama kao lopate.
E, taj je jednom uhvatio oma{kom mi{a ‡
ovoli{na!
„Lave, pu{taj“, pisnuo je mi{, „nemoj me Prona|i u re~niku {ta
u`inati, mo`da }u ti nekad u `ivotu biti od zna~e izrazi i re~i:
koristi!“ itekako se zapetqati,
„Ti?!“, podrugnu se lav. „Kako ti, bre malac, ovoli{ni, malac,
mo`e{ meni ovakvom biti od koristi?“ podrugnuti se i
„Nikad se ne zna“, odgovori mi{. parampar~e.
„Neka ti bude, de~ko“, re~e lav i pusti mi{a.
Podvuci u tekstu re~i kojima se opisuje lav.
Ubrzo posle toga lovci razape{e mre`u za
divqa~ i lav se zaplete u wu. Trzao se, kidao,
besneo, urlao ‡ uzalud, iz mre`e se nije mogao
Napi{i kako se lav pona{ao prema mi{u na
ispetqati. [to je vi{e snage upotrebqavao, sve po~etku pri~e.
se vi{e zaplitao. Bli`io mu se kraj.
Mi{ je, me|utim, ~uo lavqu riku i pohitao da
vidi {ta se doga|a. Stigav{i na lice mesta,
rekao je:
„Bogme se jedan itekako zapetqao!“ Podvuci re~enicu iz koje se vidi kako se lav
„Pro|i me se“, jeknu lav. „Sa mnom je gotovo!“ pona{ao prema mi{u na kraju pri~e.
„Neka, neka“, re~e mi{, „samo ti miruj, {ta je
gotovo a {ta nije vide}emo!“, pa izgricka mre`u
u parampar~ad. Objasni za{to se lav promenio.
Sko~i lav veselo i izqubi mi{a kao najboqeg
prijateqa. Sad je video kad ko kome mo`e
vaqati.

Ovo je basna. Basne su pri~e u kojima


`ivotiwe govore i pona{aju se kao qudi. Nastavi ovu pri~u. Smisli i ispri~aj kako je
lav pomogao mi{u.

8
Kako poma`emo jedni drugima

Razmisli i napi{i kako mo`e da pomogne neko ko je


visok onome ko je nizak.

Kako mo`e da pomogne nizak visokome?

Kako mo`e da pomogne neko ko je debeo onome ko je


mr{av? Smisli i napi{i.

Kako mo`e neko ko je mr{av da pomogne debelom?

9
Branko ]opi}
Do`ivqaji ma~ka To{e
Ma~ak To{o i [arov raspali{e da pje{a~e ‡ @iv, `iv, jakako! ‡ {epurio se @u}o. ‡
uz rijeku prema onome klancu na ~ijem je ulazu Eno ga sjedi pred ulazom u svijet, grebe po
bio ~i~a Tri{in mlin. Uz put se [arov svaki vratima i mijau~e: „@u}ove-juna~ino, pusti me
~as zadr`avao ~itaju}i pomo}u nosa ze~je da u|em!“
tragove. Dok je to iz kukuruza prislu{kivao, ma~ak
„Idi ovim tragom ‡ pisalo je mirisavim To{o sav se nakostrije{i od velike qutine i
ze~jim {apama ‡ i ta~no gdje on prestaje, tamo do|e sli~an velikom je`u.
po~iwe zec.“ ‡ [arove, pusti me naprijed, a ti se sakrij
Ma~ak To{o, opet, wu{kao je oko rupa iza mojih le|a, pa kad @u}o jurne ovamo, sko~i
poqskih mi{eva i po raznim znacima, samo i do~ekaj ga.
wemu vidqivim, ~itao spisak uku}ana. [arov prile`e na ivici kukuruza, a ma~ak
„Ovdje `ivi poqski mi{ @ivko Brki} s To{o stade ispred wega i povika:
familijom i s hromim ujakom Cijukalom.“ ‡ Mijau, izi|i mi na megdan, buvolov~e
[to su se primicali bli`e ~i~a Tri{inom @u}o, la`ove jedan, kradqiv~e bra{na, ze~ja
mlinu, To{ino srce sve je ja~e udaralo. Najzad porugo, prase}a wu{ko!
se izme|u vrba i jova pokaza siv mlinski Iznena|en, @u}o od velikog ~uda proguta
krov. la` koju je upravo htio da ka`e, pa onda, da se
‡ Eno ga! ‡ uzviknu ma~ak To{o. ne bi osramotio pred koko{kama, jurnu punom
U istom trenutku [arov pomirisa neki trag brzinom prema ma~ku To{i urlaju}i:
u kukuruzima i po~e da re`i: ‡ Oprosti se s repom i u{ima, vi{e ih
‡ Oprezno, To{o, ovuda je maloprije pro{ao ne}e{ vidjeti!
onaj tvoj @u}o! Poput oluje, @u}o se sru~i do kukuruza, ali
Obojica dobro otvori{e o~i i polako ma~ak To{o muwevitom brzinom odsko~i u
krenu{e kroz kukuruze prema mlinu, [arov stranu, a @u}o se istog trenutka sudari s
naprijed, a To{o iza wega. Tek {to su izi{li velikim [arovom i...
na kraj wive, ugleda{e na maloj zaravni pred ... i nastade okretawe, prevrtawe, lajawe,
mlinom gomilu koko{aka i vrabaca i me|u ski~awe, pra{ewe, kotrqawe i re`awe. Dvije
wima psa @u}u. On se tamo ko~operio i lopte muwevito su se prevrtale i letjele
glasno se hvalio: jedna preko druge, sve dok `uta lopta ne
‡ Au-vau, da samo znate kako sam jurio odsko~i daleko u stranu, pretvori se u @u}u
ma~ka To{u! Jurio sam ga, jurio sve do kraja i, koliko su je noge nosile, strugnu niz rijeku
svijeta i kroz jedna vrata na granici istjerao prema selu.
sam ga sasvim iz svijeta i zalupio vrata. ‡ Aha, dr`i ga, dr`i ga! ‡ podrugqivo
‡ @iv, `iv? ‡ pitali su vrapci. povika za wim To{o.

10
^i~a Tri{o je vidio iz mlina zavr{etak te
velike borbe, a kad je jo{ prepoznao i svog
To{u, sko~io je od radosti kao jarac, bacio
uvis bra{wavu kapu i povikao: U re~niku }e{ na}i {ta zna~e re~i:
‡ Ovamo, To{o, stara hajdu~ino, da te tvoj raspaliti, klanac, ko~operiti se,
~i~a zagrli! Ovamo i toga hrabrog [arova, jakako, nakostre{iti se, prilegnuti,
koji je protjerao kradqivca @u}u! poruga, pra{iti, strugnuti,
Ehej, bilo je tu zagrqaja da se od wih naheriti se i ledina.
naherio mlin, pa suza radosnica da se
orosila ~itava ledina pred mlinom, bilo je Doma}i zadatak:
uzdaha da su {umjele sve okolne vrbe i jele i Prepri~aj ovu pri~u po slede}em planu:
toliko pri~awa da o tome i danas brbqaju 1. ^itawe tragova `ivotiwa.
svrake i vrapci. 2. @u}a se hvali{e.
(Odlomak iz kwige Do`ivqaji ma~ka To{e) 3. @u}a i [arov se bore.
4. Susret prijateqa.

Podvuci mesta u pri~i iz kojih se vidi da su Opi{i borbu psa @u}e sa psom [arovom.
ma~ak To{a, pas [arov i ~i~a Tri{a
prijateqi i objasni ih.

Svaki lik iz pri~e ima neke osobine.


Glavni lik ove pri~e je: Te osobine se vide iz wegovog pona{awa.

Ostali likovi iz ove pri~e su: Popuni tabelu o osobinama psa @u}e.

pona{awe osobina
Mesto radwe ove pri~e je:
Hvali se pred koko{kama.

hvalisav je
Vreme radwe u ovoj pri~i je: (Zapazi neke detaqe
koji }e ti pomo}i da otkrije{ vreme doga|awa;
npr. po re~ima „[arov pomirisa neki trag u
kukuruzima“ mo`e se zakqu~iti da je godi{we
doba u kojem se de{ava radwa leto. Zna~i, vreme la`qiv je
radwe u ovoj pri~i je: leto).

11
Razbrajalica za `murke

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
U desetoj ba{ti,
mnogo vo}a raste,
kru{ka, jabuka, {qiva.
Na {qivi gnezdo,
u gnezdu jaje,
u jaju belance,
u belancu `umance,
u `umancu pi{e „I[“
‡ ti `muri{.

Nau~i ovu razbrajalicu napamet.


Treba}e ti za neku igru.

Ovde napi{i jo{ neke razbrajalice koje Navedi imena igara u kojima koristi{
zna{. razbrajalice.

12
Kako se igraju `murke

Gledaj ove slike i opi{i kako se igraju `murke.

13
Radomir Putnikovi}
Nilski kow i antilopa
Va`nije je biti dobar i qubazan prema drugima,
{to se za tebe ne mo`e re}i. Obi~no se bez
druga {eta{ obalom reke i govori{ sam sa
sobom. Mo`e{ li mi re}i koliko prijateqa
ima{?!“
Nilski kow je mislio ko mu je prijateq.
Mo`da majmun? No, priseti se da je jednom
upla{io majmuna. Mo`da mu je slon prijateq?
Wemu je neu~tivo okrenuo le|a. A mo`da bi
`aba mogla da bude wegov prijateq? Ovde se sa
`aqewem priseti da je `abu pre nekoliko dana
prigwe~io.
Nilski kow je mislio i mislio i izme|u svih
`ivotiwa nije mogao da na|e ni jednu koja mu je
Bio neki nilski kow koji je mislio da je
bila prijateq.
lep, jak i, uop{te, zgodan momak. Jednom, kad je
mislio da ga niko ne gleda, zagazi u baru pokraj
reke i zagleda se u svoj lik u vodi.
„Nije da se hvalim, ali ba{ sam lep de~ko!“,
re~e samom sebi. „Imam usta puna zdravih, jakih
zuba kao u kowa. Moje o~i su pitome i qupke kao
u `abe. Glas mi je zvu~an, podse}a na sviwsko
groktawe. Noge su mi stabilne i sna`ne kao u
slona. Kada hodam zemqa podrhtava poda mnom.
Ko jo{ mo`e da se pohvali da ima najlep{e {to
imaju kow, `aba, sviwa i slon?!“
Jedna antilopa, koja je do{la na obalu reke
da se napije vode, ~ula je {ta je nilski kow
rekao o sebi. Ona mu se pribli`i i re~e:
„Ti si mo`da lep kao nilski kow i verovatno
simpati~an drugim nilskim kowima. Me|utim, ja
mislim da nije mnogo va`no kako neko izgleda.

14
Nilski kow se zastide zbog ovoga. Skromna Nilski kow je bio veoma zadovoqan {to }e
i dobronamerna, antilopa je stajala pred wim antilopa da bude wegov prijateq. Da bi joj
i ~ekala odgovor. Izgledala je veoma qupko. pokazao kako mo`e da bude pa`qiv, zakora~io
„Zna{ {ta?“, re~e antilopa naposletku. „Ja je veoma polako u reku. Ni jedna jedina
}u da budem tvoj prijateq. Me|utim, `elim da kapqica tom prilikom nije poprskala
za mene u~ini{ jednu malenkost. Molim te da antilopu.
vi{e ne ska~e{ u vodu kad ide{ da se kupa{.“
Prijateqe sti~emo pa`wom i qubazno{}u.

Prona|i i podvuci jednom bojom re~i kojima se Upi{i u ukr{tenicu samo re~i koje ozna~avaju
opisuje kako izgleda nilski kow. prijateqstvo:

nesebi~nost, drugarstvo, pa`wa,


Drugom bojom podvuci re~enice u kojima se dobrota, istina, la`, tolerancija,
govori kakva je i kako izgleda antilopa. hrabrost, pravda, qubav, mr`wa,
saose}awe, po{tovawe, ponos.
Za{to nilski kow nije imao prijateqe?

p
r
i
j
a
Objasni {ta zna~i re~enica: t
Prijateqe sti~emo pa`wom i qubazno{}u.
e
q
s
t
v
o
15
Narodne poslovice o prijateqstvu

Kad led po~ne da puca,


zna}e{ ko ti je prijateq.
(eskimska poslovica)

Ni u {ali ne treba
vre|ati prijateqa.
(latinska poslovica) Nema zime dok ne padne iwe, ni prole}a dok
sunce ne sine, ni radosti dok ne deli{ s kime.
(srpska poslovica)

Prijateq se
u nevoqi poznaje. Prijateqi se ne vuku za nos,
(srpska poslovica) ve} jedan drugome ~uvaju ponos.
(srpska poslovica)

Prijateqstvo je kao biqka:


ako je ne neguje{ ‡ uvenu}e.
(srpska poslovica)

Objasni kako si razumeo ove poslovice. Poslovica je kratka i mudra


narodna izreka o `ivotu.

Oboj istom bojom dva lista sa poslovicama [ta zna~i izraz vu}i nekoga za nos?
koje imaju sli~no zna~ewe.

[ta zna~i izraz ~uvati nekome ponos?

16
Limunada s medom
Recept za dve osobe

1. 2.
Za pripremu
ove limunade
potrebne su:
• 2 ka{ike meda
• 1 limun
• 2 ~a{e vode
1. Limun iseci napola.
(Neka ti neko stariji
pomogne!) Iscedi iz
wega sok.
2. Sipaj sok u mawi bokal
i dodaj med. Dobro
prome{aj, sve dok se
med i sok ne sjedine.
3. Sipaj u bokal vodu i
dobro prome{aj. 3. 4.
4. Limunada s medom se
lako i brzo pravi.
Pripremi je i popij
zajedno sa svojim
drugom.

Doma}i zadatak:
Napi{i u svesci jo{ jedan
recept i nacrtaj ono {to ti
je bilo potrebno.

17
SETI SE {ta smo nau~ili...
Pove`i
po~etak
re~enice sa
pravim Basne glavni lik, ostali likovi,
nastavkom. vreme i mesto radwe

Poslovice su pri~e u kojima `ivotiwe


govore i pona{aju se kao qudi

U pri~i se su kratke i mudre narodne


odre|uje izreke o `ivotu
Proveri ta~nost svojih
odgovora u re{ewu koje se
nalazi na kraju ^itanke.

Upi{i broj osvojenih poena.

Podse}amo se
GLAVNI LIK u pri~i OSOBINE LIKA
vide se iz wegovog
pona{awa.
VREME RADWE u pri~i

MESTO RADWE u pri~i

18
[TA OSE]AM, [TA OSE]A[

^ITAMO
pri~e i pesme koje govore o ose}awima

U^IMO I VE@BAMO
‡ zagonetke
‡ re~i koje se rimuju
‡ re~i koje imaju sli~no zna~ewe
‡ re~enice (upitna, zapovedna, obave{tajna)

TVOJ ZADATAK ]E BITI


‡ da smisli{ i napi{e{ zagonetke
‡ da napi{e{ sastav o poklonu koji te je obradovao
‡ da sastavi{ spisak za kupovinu
‡ da dovr{i{ strip
‡ da napi{e{ vic
Jovan Jovanovi} Zmaj
Mrak
Mislio bi ~ovek
Kad pogleda mrak
Da je stra{no mo}an,
Da je silno jak.

To bi bilo naopako ‡
Al’ na sre}u nije tako:
Sve}icu za`e`i,
Mrak od tebe be`i.

Prona|i u re~niku i napi{i {ta zna~e re~i: Prona|i i upi{i re~i koje imaju sli~no
zna~ewe.
za`e}i ‡

mo}an ‡

se
Podvuci u pesmi re~i kojima se opisuje kakav

h me je, b ojim
je mrak.

`i,
,
jak
Napi{i za{to nam se ~ini da je mrak stra{no
a k,

be
mr
mo}an.
a
tr

s
se az i
pla{im odl
pomr~in tam
a a
{i mo}a n
bri n sila

20
Kako se de~ak ose}ao u mraku?

Za{to?

Kako se de~ak ose}ao kada je upalio svetlo?

Za{to?

Kako se ti ose}a{ kada si u mraku? Nacrtaj ovde sebe, upla{enog.

Napi{i ~ega se pla{i{.

21
Nikola Jeremi}
Prkosna kru{ka
Pored puta kru{ka `uta na visokoj stoji
grani. Poku{ali mali{ani, poku{ao mrki meda,
poku{ali svi odreda, pre vremena, jo{ za leta,
da je skinu sa drveta.
Al’ se kru{ka nije dala. Sve je redom
obrukala. A na kraju ‡ nije {ala ‡ sa grane je
sama pala.

Napi{i kako bi meda ispri~ao ovaj doga|aj.

Kako bi kru{ka ispri~ala ovaj doga|aj?

Smisli i napi{i re~i koje se rimuju.

meda, deda, , , U re~niku pi{e {ta zna~i re~ prkosan.


{ala, znala, , , Potra`i zna~ewe na kraju ^itanke.
drveta, leta, , .

22
Qubivoje R{umovi}
Lake zagonetke Malo te`e zagonetke
Ko }e prvi da se seti
KRILA NEMA Upi{i odgovaraju}i broj u kru`i} pored
POQEM LETI crte`a.
Setio se jedan Petar
TO JE VETAR. 1. Nit {u{nu, nit bu{nu, a u ku}u do|e.

2. Oca nema, majke nema, a svako se jutro ra|a.


A ko li }e ovo biti
IGLE IMA 3. Vodom ide ‡ ne bu}ka, travom ide ‡ ne {u{ka.
NE ZNA [ITI
Setila se Nena sama
JE@ S BODQAMA.

Ko se tako ve{to krije


OKLOP IMA
VITEZ NIJE
Setio se Miki {ta je
KORWA^A JE. Smisli i napi{i zagonetke za
stolicu i za prozor.
Zagonetka je igra re~i koja se sastoji od
neobi~nog pitawa u kojem se krije odgovor.

Smisli i napi{i zagonetke za


kru{ku i za medveda.

23
Zlata Vida~ek
Inat
Sima se sino} naqutio na mamu. Nije htela da ga pusti da se
du`e igra u dvori{tu. Bio je, istina, ve} mrak, ali neki wegovi
drugovi ostali su i posle wega. Samo je on morao da ode ku}i.
Za vreme ve~ere je }utao i oti{ao na spavawe qut. Kada se
jutros probudio, svega se setio. I qutina se vratila.
Sko~io je s kreveta. Usne stisnuo i napu}io. Namrgodio se.
Ni{ta ne pita. Ni sa kim ne razgovara.
„Simo, donela sam ti ~okoladu s le{nikom“, ka`e mama tek
{to se vratila sa pijace. U ruci joj pun zembiq.
„Ne mogu“, odgovori Sima.
„Uzmi! Vrlo je ukusna. Nisi, vaqda, jo{ uvek qut?“
„Ne mogu“, ponavqa tiho.
„Dobro, kad ne}e{. Poje{}emo je tvoja sestra i ja.“
Sima i daqe }uti. A kad je pod sestrinim zubima zakrckao
le{nik, samo je trepnuo. Ubrzo vi{e ~okolade nije bilo. Od we
je ostao samo komad svetlog staniola. Sestra ga je pa`qivo
ra{irila, ispravila savijene uglove i stavila me|u listove
kwige.
„Eto, kakve ste. Ni{ta mi niste ostavile!“, mrko je {apnuo
Sima.
„Mama ti je dvaput nudila. [to nisi uzeo?“
„Da mi je bar jo{ jednom ponudila, sigurno da bih uzeo. Ali ona
nije htela. Za inat.“
U re~niku }e{ na}i zna~ewe
re~i inat i zembiq.
Ko se u pri~i inatio?

[ta je Sima trebalo da u~ini?

Kako se ~ovek ose}a kada se inati?

24
Re~enice

U pri~i „Inat“ prona|i i iz we prepi{i Gledaj sliku i napi{i o woj


po jednu: po jednu:
upitnu re~enicu upitnu re~enicu

zapovednu re~enicu zapovednu re~enicu

obave{tajnu re~enicu obave{tajnu re~enicu

Na kraju svake re~enice stavi


odgovaraju}i znak: . ? !

Za{to pla~e{

Ja sam se naqutila

Kupi mi ~okoladu

Ne vi~i na mene

Gde je moja ~okolada

On me je obradovao

Doma}i zadatak:
Seti se nekog doga|aja kada si se inatio. Opi{i ga.
Smisli i napi{i naslov.

25
Jovan Jovanovi} Zmaj
Hvala
Evo, draga de~ice,
Vo}a svakojaka:
Gro`|a crna, gro`|a bela,
Jabuka, kru{aka!
Ove lepe darove
Jesen nam je dala.
Draga na{a jeseni,
Od srca ti hvala!

Setimo se prole}a,
Wegovih cvetova,
[to nam cve}e obe}alo,
Evo tih darova!
Ove lepe darove
Napi{i kako razume{ stihove:
Jesen nam je dala.
Draga na{a jeseni, [to nam cve}e obe}alo,
Od srca ti hvala! Evo tih darova!

Napi{i koje nam darove daje jesen.


Zamisli da treba da ide{ na pijacu.
Napravi spisak onoga {to `eli{ da kupi{.

Spisak

, , ,
Smisli druga~iji naslov za ovu pesmu. , , ,
, , .

26
Napi{i sastav o tome kako si se obradovao poklonu. Seti se nekih detaqa.
Pogledaj na strani 155 pravila za dobro pisawe.
emo
Pi { s as
tav

• Kada si dobio poklon?


• Ko ti ga je poklonio?

• Koji je to bio poklon?


• Opi{i kako je
izgledao.

• Kako si se ose}ao kada


si dobio poklon?
• [ta si tada rekao?
• [ta si tada pomislio?

27
Dositej Obradovi}
Pas i wegova senka
Nosio pas par~e mesa. Prolaze}i pored reke,
spazio je u vodi svoju senku. Pomislio je da je u
vodi neki drugi pas. U~ini mu se da je u ustima
onog drugog psa ve}e par~e mesa, pa sko~i da mu
ga otme. Pri tome ispusti svoj komad, te mu ga
voda odnese. Posle toga pas se ~udio kako u isti
mah nestado{e oba komada mesa.

[ta je pas pomislio kada je video senku


u vodi?

Jedna narodna poslovica ka`e: Ko tra`i ve}e,


izgubi iz vre}e. Objasni po ~emu su sli~ne ta
poslovica i ova pri~a.

Otkrij i napi{i re~i koje ozna~avaju ose}awa.

Objasni {ta zna~i re~ zavist. DOSTRA

TRASH

SEB

]ASRE
Zaokru`i odgovor za koji misli{ da je ta~an.
Ova pri~a je: a) poslovica b) basna v) zagonetka BAQUV

28
Dovr{i ovaj strip. Smisli i napi{i {ta je pas u sebi govorio.

1. 2.

3. 4.

29
Dragomir \or|evi}
Ej kako bih
Ej kako bih rado pisnô Ej kako bih da ne boli
Da je prawe beskorisno Rekô re~-dve i o {koli
I digao bune I uz zvuke reske
Na one sapune Pocepao sveske

Ej kako bih i to smesta Ej kako bih vi{e-mawe


Zabranio ona testa Ukinuo i spavawe
I pre{ao glatko I kô svaki pravi
Na {nicle i slatko @iveo na javi

Potra`i u re~niku {ta zna~e


re~i pisnuti, testo, rezak i java.

Napi{i protiv ~ega se sve de~ak buni u ovoj


pesmi.

1.
2.
3.
4.
U ~emu se ne sla`e{ sa ovim de~akom?

Napi{i u ~emu se sla`e{ sa ovim de~akom.

Izbroj koliko ova pesma ima stihova.

Izbroj koliko ova pesma ima strofa.

30
Postavi tri pitawa de~aku iz ove pesme. Zavr{i ove re~enice:

1. Dobro se ose}am kada


2.

3.

Objasni de~aku iz ove pesme {ta je to Qut sam kada


{to je lepo u {koli.

Brinem se kada

Radujem se kada

Re{i rebuse.

(iduq) (agonots) (subotua)

(a}uk) (atekar) (oatep)

31
Grozdana Oluji}
[arenorepa
U buci zoolo{kog vrta mali{ani su obi~no Devoj~ica je prosto bila op~iwena tim repom,
zastajali pred kavezima s majmunima, pa jer se ~as umilno uvijao tigru oko {apa, ~as
odlazili da se dive slonovima i fokama. gnevno udarao o re{etke. Aj, kad bi neko, makar
Samo je jedna devoj~ica, ~ije je plavo teme na tren, pustio tigra iz kaveza! Devoj~ica je s
jedva dopiralo ~uvaru do pojasa, redovno tugom gledala zarobqenu zver, a tigar je, kao da
odlazila do kaveza iza ~ijih je re{etaka ne{to naslu}uje, pru`ao {apu ka woj.
`iveo tigar. Zatim je, sve dok se vrt ne zatvori Majka s nelagodno{}u opazi suzu u oku
ili je roditeqi ne odvuku ku}i, stajala ne`no devoj~ice, tr`e je i odvu~e od kaveza, a te
gledaju}i u zver ~ije su se zenice pri jakoj iste ve~eri otkri da je ~itava devoj~icina
svetlosti skupqale u o{tru crnu prugu. crtanka ispuwena crte`ima mo}ne prugaste
^uvaru se ~inilo da i zver posmatra zveri. „Pa, ona tigra voli vi{e od roditeqa!“
devoj~icu s ne`no{}u u o~ima, kao da ‡ prolete joj kroz glavu.
pogledima vode neki nemi, tajni razgovor. Na ‡ Nema vi{e odlazaka u zoolo{ki vrt,
trenutke mu je jedva uspevalo da ga prepozna. zapamti! ‡ pripreti qubomorno, pa gurnu
Je li mogu}e da je to ona ista zver ~iji urlik crtanku u ladicu. ‡ Dosta je meni tih
ledi krv u `ilama i qudima i `ivotiwama, a gluposti... ‡ I majka qutito zalupiv{i
udarac {ape ugiba re{etke kaveza? vratima iza|e iz detetove sobe, a devoj~ica
S ~u|ewem i nevericom ~uvar je gledao kako
izvadi crtanku i stavi je sebi pod uzglavqe,
se tigar u detetovom prisustvu mewa, kako mu
pa le`e, ali ~itave no}i ne sklopi oka od
kretwe postaju bla`e a o~i, uprte u devoj~icu,
pitomije. „Pa, on bi se kao psi} sklup~ao kraj vatru{tine i povra}awa.
detetovih nogu, samo da je kavez otvoren!“, [ta sve nisu ~inili roditeqi da joj
pomisli ~uvar ne veruju}i sopstvenim o~ima: pomognu, pa ni{ta. ^ak su i crte` s tigrom
wu{ke oslowene o {ape, tigar je le`ao, stavili iznad detetovog kreveta, ali mala je
gledao u devoj~icu, i preo. nao~igled svih sve br`e kopnela.
‡ Pusti me da ga pomilujem! ‡ zamoli U svom kavezu, odbijaju}i hranu, kopneo je i
devoj~ica jednoga dana ~uvara, a ovaj zadrhta tigar. Niko nije mogao da odredi od ~ega boluje,
ali on je iz dana u dan postajao sve tawi i sve
od u`asa i odlu~i da je ni za trenutak ne
mawi. „Ako ovako nastavi, uskoro ga ne}e ni
ostavqa samu s tigrom. biti!“, promrmqa ~uvar setiv{i se da ve}
Ko zna koliko je puta devoj~ica dolazila! danima kraj tigrovog kaveza nije video plavokosu
Koliko dugo stajala i gledala u tigra! Zvezde devoj~icu, pa uzdahnu. „Verovatno tigar za wom
dane ne broje. Nedeqe i meseci su prolazili tuguje!“ ‡ pogleda jo{ jednom izmr{avelu zver,
ulivaju}i se u prole}a, leta i zime kao {are s re{en da sutra o svemu obavesti upravnika.
tigrovih le|a u rep. Zatim jo{ jednom obi|e vrt, pa le`e.

32
Dugo nije mogao da zaspi, a kada je zaspao, pred
samu zoru, tr`e ga urlik tigra. Zaboraviv{i ~ak
da obu~e kaput, on potr~a ka tigrovom kavezu.
Stigav{i nadomak kaveza, on zastade kao ukopan.
„Sawam li ja ovo?“, upita se kad vide zakqu~ana
vrata i prazan kavez. „Nije tigar vrabac, pa da
izleti kroz re{etke!“ Jo{ jednom optr~a prazan
kavez, pa ~itav zoolo{ki vrt, ali tigru ni traga.
Istoga trena, detetova majka ~u devoj~icin
razdragani smeh i, ne veruju}i sopstvenim
u{ima, sko~i s kreveta. Ulete u detetovu sobu i
gotovo zaneme od ~uda. Kraj samog detetovog
uzglavqa le`ala je prugasta, {arenorepa ma~ka
i prela, a devoj~ica se smejala.
Iza prozora rumenila se zora. I prozor i
vrata bili su zatvoreni. Otkuda ma~ka? Nikada
sli~nu woj nije videla, a ipak joj je odnekud
poznata...
Majka nehotice podi`e pogled ka zidu i
kriknu. Sa crte`a, pravo u wu, gledao je prugasti,
{arenorepi tigar. U detetovom krevetu le`ala je
ista takva prugasta, {arenorepa ma~ka sa
o{trom, crnom prugom umesto zenica. Od zebwe
majka zadrhta. „Da se nije tigar u ma~ku
pretvorio?“, pomisli, pa odmahnu rukom. „Ne
budali!“, prekori samu sebe. „Ma~ka je ma~ka,
a maloj je uz wu, o~igledno, dobro!“
Ve} pred kraj toga dana majka opazi da
devoj~ica lak{e di{e i, obradovana, zaboravi i
tigra i svoju zebwu.
Devoj~ica se sve ~e{}e smejala, a [arenorepa
se od we nije odvajala. U mraku, kao `i{ci,
gorele su wene o~i. „Pa ona to kao pas
stra`ari!“, prolete majci kroz glavu. „Kad jede?
Kada spava?“, upita se, pa ushi}ena detetovim
sve br`im oporavkom zaboravi svoja pitawa.
Kao ki{a niz oluk tekli su dani. Devoj~ica je
ve} po~iwala da ustaje sa kreveta i pomalo hoda
po sobi pra}ena prugastom {arenorepom ma~kom.

33
Kona~no, do|e i dan da krene u {kolu. Ona Smisli i napi{i poruku ove pri~e.
razdragano zgrabi torbu i polete niz ulicu,
unapred se raduju}i susretu s drugovima i
drugaricama iz razreda.
Istoga trena [arenorepe nestade, a ~uvar,
prolaze}i kraj nedeqama praznog kaveza, iza
re{etaka ugleda tigra.
Vidi u re~niku {ta zna~e re~i: Opi{i glavne likove iz ove pri~e ‡
{arenorep, neverica, op~initi,
ladica, uzglavqe, vatru{tina, devoj~icu i tigra. Prilikom opisivawa
kopneti, zebwa, budaliti, `i`ak, seti se re~i kojima ih pisac opisuje i objasni kako
ushi}en i razdragan. ih zami{qa{. Opi{i kako izgledaju, kako se
pona{aju, koje su wihove osobine.
Podvuci u pri~i slede}a mesta i objasni ih:

• devoj~ica gleda tigra u kavezu Lik devoj~ice:


• tigar gleda devoj~icu
• tigar se mewa kada upoznaje devoj~icu
• tigar i devoj~ica postaju prijateqi

Za{to je majka zabranila devoj~ici da odlazi


Lik tigra:
u zoolo{ki vrt?

Za{to se devoj~ica razbolela? Re{i rebus.

Za koji deo pri~e mo`e{ re}i da se u


stvarnosti nije mogao dogoditi?

(e{ip es jat ilov es ok)

34
Dobrica Eri}
^uo sam
^uo sam kako p~elica zuji
kad med iz cveta kroz wu prostruji.

^uo sam kako ki{a pqu{ti


i kako zrela p{enica {u{ti.

^uo sam kako livade zri~u


kako `ubore i pu}puri~u.
Objasni za{to pesnik ka`e da livada zri~e,
`ubori i pu}puri~e?
^uo sam kako majka pla~e
i krije suze u maram~e.

^uo sam kako ona pevu{i


kada joj sunce sine u du{i.

Sve sam ja ~uo i znam {ta zna~i


kada se otac naobla~i. Objasni stihove:
^uo sam kako ona pevu{i
Mada mi svaki ne`ni zvuk prija kada joj sunce sine u du{i.
meni je ipak najmilija
[ta zna~i: Kada se otac naobla~i?
Starinska svirka maj~inog glasa
blaga kô `ubor re~nih talasa.

Kako pesnik opisuje maj~in glas?


Zna~ewe re~i
pu}purikati prona}i
}e{ u re~niku.

Koje ose}awe u tebi izaziva ova pesma? Napi{i koji zvuci tebi najvi{e prijaju. Za{to?

35
Andra Frani~evi}
Zabrinuti roditeqi
Rekla guska gusku ju~e:
„Gde je, du{o, na{e lu~e, gu{~e na{e `uto?“
„Ne znam“, ka`e gusan beli, „nema lole ve}
dan celi. Nekud je odlutô.“
A guski je bilo `ao, pa sve:
„Jao, jao, jao, kuku meni, dru`e! Pojela ga
mo`da `aba, il’ prebila nogu baba {to joj jede
ru`e“.
[ta je gusan na to znao, no se i on rasplakao,
pla~e kao pqusak. Plakali su ispod duda,
plakali su prosto svuda i guska i gusak.
^uo jedan leptir ovo, pa ih pita:
„[ta je novo, dve gu{~ije glave?“
A kad ~uo koga tra`e, nasmeja se, pa im ka`e:
„Ba{ ste guske prave! Ta eno vam va{eg lole
na zelenoj bari dole, a gde bi ina~e? Najeo se
kao prasac, ne mo`e da ga~e“.
U re~niku prona|i zna~ewe re~i lola.
Za{to su roditeqi bili zabrinuti?
Izgovaraj glasno vi{e puta:

V, VA, VO, VI, VE, VU


Napi{i kako su se roditeqi pona{ali kada su
bili zabrinuti. L, LA, LO, LI, LE, LU
Q, QA, QO, QI, QE, QU
C, CA, CO, CI, CE, CU
^, ^A, ^O, ^I, ^E, ^U
Koja je osobina gu{~eta iz ove pri~e? Podvuci X, XA, XO, XI, XE, XU
odgovor koji smatra{ ta~nim.
\, \A, \O, \I, \E, \U
a) pla{qivo je b) pa`qivo je v) neodgovorno je

36
Za{to mama kengur
[aqiva strana ne voli ki{ne dane?
‡ Zato {to se tada
U~iteqica proziva |ake: deca igraju unutra.
„Neda Doki}!“
\aci u horu odgovaraju:
„Nije tu!“
U~iteqica se naquti,
pa podviknu:
„Mir! Mo`e ona i sama
da odgovori!“

Za{to ptice
u jesen lete
na jug?
‡ Zato {to
im je daleko
da hodaju. Napi{i jedan vic koji zna{.

37
SETI SE {ta smo nau~ili...

Zaokru`i slovo
ispred odgovora
za koji misli{ da
je ta~an.

Proveri ta~nost svojih


odgovora u re{ewu koje se
nalazi na kraju ^itanke.
Upi{i broj osvojenih poena.

mrak ‡ tama ‡ pomr~ina ^itav dan ide,


Ovo su: iz ku}e ne izlazi.
a) re~i sa sli~nim zna~ewem Ovo je:
a) poslovica
b) re~i sa suprotnim zna~ewem
b) zagonetka

Podse}amo se
OBAVE[TAJNE .

RE^ENICE
ZAPOVEDNE !

UPITNE ?

RE^I KOJE SE RIMUJU MEDA ‡ DEDA


38
KO DOBRO ^INI,
DOBRIM MU SE VRA]A

^ITAMO
pri~e i pesme koje govore o dobrim delima
U^IMO I VE@BAMO
‡ odvojeno pisawe re~i
‡ slogovawe i rastavqawe re~i na kraju reda
‡ potvrdne i odri~ne re~enice
‡ samoglasnici i suglasnici
‡ re~i sa uve}anim zna~ewem
‡ re~i sa umawenim zna~ewem
‡ pisawe dve ta~ke i zareza
TVOJ ZADATAK ]E BITI
‡ da napi{e{ pri~u o stonogi koja kupuje cipele
‡ da objasni{ kako se do~ekuju gosti
‡ da pomogne{ mravima da se mimoi|u na putu
‡ da popuni{ tabelu ‡ pesnici i pesme
Dragan Luki}
Pardon
Sreo slon
u {etwi
stonogu
i zgazi joj
trideset
i tre}u
nogu.

U~tivo surlu
podigô slon
i rekô: U re~niku na|i {ta zna~e
„Pardon“. re~i pardon i u~tivo.

Objasni iz ~ega se vidi da je slon bio u~tiv?

Upi{i u ukr{tenicu re~i u~tivosti: izvoli,


oprosti, molim, hvala, prijatno.

Zaokru`i samo one re~enice kojima se


i pokazuje lepo pona{awe.

z Kad nekoga gurne{.


Kad te neko
slu~ajno gurne.
v 1. @ao mi je. 1. Uh, to me boli!
i 2. Izvini. 2. Molim te, pazi malo.
n 3. Izvini, nisam namerno. 3. Budalo, ne guraj me!

i 4. Ha, ha, je l’ boli? 4. Gde gleda{, some?

40
Smisli {aqivu pri~u o tome kako je stonoga krenula sa
slonom da kupi cipele. Daj pri~i naslov.
Pogledaj na strani 155 pravila za dobro pisawe.

Upi{i u tabelu imena pesnika i naslove pesama koje smo dosad u~ili.

Ime pesnika Naslov pesme Strana


Dobri prijateqi 4
Toma Slavkovi}
Mrak 20
Qubivoje R{umovi} 23
Hvala
30
Dobrica Eri}
40

41
Ruska narodna basna
Lija i `dral
Sprijateqe se lija i `dral. Naumila lija da
po~asti `drala, ode k wemu i pozove ga k sebi u
goste.
„Do|i, kume, do|i, dragi. Ba{ }u te lepo
po~astiti.“
Po|e `dral na gozbu. A lija nakuvala ka{e, pa je
razmazala po tawiru.
Postavila i nudi:
„Jedi kumi}u, jedi golubi}u, sama sam
pripremila“.
@dral tup-tup kqunom po tawiru, lupkao, lupkao,
ali ni{ta ne mo`e da uhvati.
A lisica li`e li, li`e ka{u i svu je sama pojela.
Pojela ka{u, pa veli:
„Izvini, kume, vi{e nemam ~ime da te po~astim“.
@dral joj odgovara:
„Hvala, kumo, i na tome. Do|i ti sad k meni u
goste“.
Sutradan do|e lija `dralu u goste. On pripremio
~orbu s mesom, nasuo u bokal s uskim grli}em,
stavio na sto i ka`e:
„Jedi, kumo, nemam ni{ta drugo“.
Po~ela lija da se vrti oko bokala, pri|e mu s
jedne strane, pri|e s druge, i lizne ga i omiri{e ga,
ali nikako da do|e do jela. Ne mo`e da glavu uvu~e
u bokal.
A `dral kquca li, kquca, dok nije sve pojeo.
„Pa, ne quti se, kumo, vi{e nemam ~ime da te
po~astim.“
Liji bi krivo. Mislila je da }e se najesti za celu
nedequ dana, a ku}i se vratila prazna stomaka.
Kako je uzajmila, tako joj se i vratilo.
Od tog doba prestalo je prijateqstvo lisice i
`drala.

42
Kako je lisica po~astila `drala?
Postoje re~i kojima se ne{to umawuje.
Nekada se te re~i govore i iz milo{te.

Nastavi daqe:

kum ‡ kumi}
golub ‡ golubi}
Kako je `dral po~astio liju?
cvet ‡
ku}a ‡
list ‡


Za{to je prestalo prijateqstvo izme|u lisice
i `drala?
Napi{i na koga se iz ove pri~e odnose ove
poslovice?

Kako poseje{, onako }e ti ni}i.


Kako prostre{, onako }e{ i le`ati.

Podeli ovu pri~u na dve celine. Za{to?


Ozna~i to jednom crtom.

Smisli i napi{i naslov:

za prvi deo pri~e Objasni za{to je ova pri~a basna.

za drugi deo pri~e

43
Basnu „Lisica i `dral“ ispri~aj kratko, samo Podvuci re~enice kojima se opisuje kako je
u pet re~enica. lija poku{avala da pojede ka{u iz bokala.

Prona|i i prepi{i neke re~enice iz ove


pri~e koje su kazane qubazno, a nisu iskrene.

Napi{i pravilno ove re~enice:

svu pojela lisica ka{u je

se lisicu `dral na naqutio Re{i rebuse.

stomaka vratila praznog se lisica

i je `drala prijateqstvo lisice prestalo

Dopi{i re~i sa sli~nim zna~ewem.

nasuti
po~astiti

44
Kako se do~ekuju gosti

Gledaj slike i napi{i {ta ko govori.

Gost:

Doma}in:

Gost:
Doma}in:
Do~ek

Gost:

Doma}in:

Gost:
Doma}in:
Poslu`ivawe

Gost:

Doma}in:

Gost:
Doma}in:
Ispra}awe

45
Ma|arska narodna pri~a
Lakomi me~i}i
Preko devet visokih planina ‡ u desetoj
‡ u jednoj gustoj {umi `ivela je me~ka sa dva
me~eta. Me~i}i rasli, porasli i jednoga
dana re{e da po|u u svet i tra`e sre}u.
Na rastanku ih je majka zagrlila i
savetovala da se u `ivotu nikada ne sva|aju
i ne odvajaju jedan od drugoga. Obe}ali su
me~i}i da }e je poslu{ati i po{li na put.
I{li, i{li ‡ dan, dva... Za to vreme
pojeli su svu hranu koju su poneli.
Ogladneli. Oborili glave i jedva hodaju.
„Bato, ja sam mnogo gladan!“, kazalo je
mla|e me~e kroz pla~.
„I ja sam gladan“, kazalo je starije me~e.
I{li oni tako, i{li i najedanput, nasred
puta, na|u pove}i komad tvrdog sira. Kako
su se samo obradovali {to }e koliko-toliko
da utole glad! Ali im je ta radost bila
kratkotrajna. Po~eli su da se sva|aju oko
podele sira, jer se svaki pla{io da wegov
deo ne bude mawi. ^ula tu sva|u lisica, pa
do{la i upitala me~i}e:
„Oko ~ega se to sva|ate, me~i}i?“
Me~i}i joj objasnili oko ~ega se sva|aju.
„Ala ste sme{ni!“, kazala je lisica. „Pa
zar se oko toga sva|ate? Po{to ste mi oboje
dragi, evo, ja }u da vam podelim sir.“
„Ba{ ti hvala, teta-lijo, {to si do{la da
nam podeli{ sir“, re~e mla|e me~e.
Uze lisica sir i tresnu ga o jedan paw, te
dobi dva nejednaka par~eta.
„Teta-lijo, teta-lijo, par~i}i nisu isti!“,
viknu starije me~e.

46
„Polako, polako, mili moj! Nemoj da se brine{
zbog toga. Popravi}u ja to.“
I lisica od ve}eg komada odgrize pove}e
par~e, tako da je onaj mawi komad ispao ve}i.
„Opet nisu jednaki!“, viknu sada mla|e me~e.
„Ama, budite strpqivi, dragi moji me~i}i!
Znam ja svoj posao.“
I tako je lisica nastavila da deli sir
grickaju}i ~as jedan, ~as drugi komad, a me~i}i
su okretali svoje crne nosi}e ~as na jednu, ~as
na drugu stranu o~ekuju}i da komadi sira budu
jednaki. Lisica je delila, delila dok se nije
najela ‡ i pojela sve ‡ a onda im je kazala:
„Evo, sad su komadi}i sira potpuno jednaki.
Neka vam je prijatno, dragi moji me~i}i! Ako i
drugi put budete imali ne{to za deobu, slobodno
pozovite mene, ja }u vam majstorski podeliti“.
To je kazala i pru`ila im po jedno malo,
male{no par~e tvrdog sira, mahnula repom i
oti{la.
„Tako nam i treba“, kazalo je starije me~e,
„kad smo lakomi.“ [ta je iskustvo?
[ta su me~i}i nau~ili iz svog iskustva?
U re~niku }e{ na}i {ta zna~i
re~ lakom.
Doma}i zadatak:
Ozna~i deo pri~e iz kojeg se vidi da su me~i}i Prepri~aj ovu pri~u po slede}em planu
bili lakomi.
1. Me~i}i rastu pored majke
Napi{i jo{ neku re~ koja ima sli~no zna~ewe 2. Me~i}i polaze u svet
kao re~ lakom.
3. Majka ih ispra}a
4. Ogladneli su
5. Nalaze komad sira
Napi{i {ta je majka savetovala me~i}ima.
6. Sva|aju se
7. Lisica im deli sir
8. Lisica odlazi
9. [ta je reklo starije me~e

47
Predlo`i kako da se pravedno podeli sir. Zaokru`i najboqe re{ewe.

1. Podelio bih sir na pribli`no jednake


delove i pustio brata da izabere deo za sebe.

2. Dao bih mu sve i naqutio se zauvek na wega.


Rekao bih: „Evo ti, gladnice!“

3. Uzeo bih koliko ja ho}u, a wemu {ta ostane.

4. Sir bih podelio na dva dela, a onda bismo


bacali nov~i} ili vukli drvce.

Slogovawe
Prepi{i pravilno ove stihove. Pove`i slogove u re~i.

Hte o je mi{ Mi {a

da i ma slat ki {a.

Tres nu o je : tras,

po vi si o glas:

U staj, Mja o, tor tu me si

i na sto mi je do ne si.

Mja o mrd nu br kom,

mi{ u ru pu tr kom.

Rastavqawe re~i na kraju reda


Re~i se na kraju reda rastavqaju crticom. Crtica treba da se nalazi na granici sloga.
Jedno slovo se nikada ne ostavqa samo na kraju reda.
devoj- u~i- o-
~ica onica gledalo
48
AAAAAAAA
Samoglasnici i suglasnici BBB, MMM...
EEEEEEEE
IIIIIII
Ne mo`e da
OOOOOOO
se peva...
UUUUUUUU
Na{ jezik ima pet glasova koji mogu da se
pevaju i da sami ~ine slog: A, E, I, O, U.
Oni se zovu samoglasnici.

Ostali glasovi ne mogu da se pevaju i da sami


~ine slog, ve} slog ~ine sa samoglasnikom.
Zovu se suglasnici i ima ih dvadeset pet.
Ponekad R mo`e da gradi slog i tada se naziva
slogotvorno R. Na primer, u re~ima: dr-vo, pr-
vak, gr-lo.

Podeli re~i na slogove pomo}u uspravnih crta.


U ku}ice upi{i koliko svaka re~ ima slogova.
Dobi}e{ pravilan niz brojeva.

u
Re{i rebuse.
na{oj

ulici

zapa`amo

neodoqivog

qubopitqivog

zanimqivog
Kad se re~i
~upavog na slogove
ne bi de-
malog lile,
one bi se
psa preko strane prel

il
e.
49
Odvojeno pisawe re~i

Kada se li Li se pi{e odvojeno


pi{e kad se pita: Da li?
odvojeno? Je li? Jesi li?

Da li su me~i}i bili gladni?


Je li lija podelila sir?
Jesu li sada me~i}i siti?

Kada se
Ne se pi{e odvojeno
ne pi{e
kada neko ne{to:
odvojeno?
ne radi, ne peva,
ne zna, ne ume.

Izuzetka ~etiri
znam: ne}u, nemoj,
nemam, nisam.

Napi{i pravilno ove re~enice.

Dalisusvejabukedali?
Neznamdalisusvedali.
Jajabukavi{enemam.

50
Potvrdne i odri~ne re~enice

Odgovori na pitawa ili potvrdnim ili


odri~nim re~enicama. Ako ne zna{,
odgovor potra`i
u enciklopediji.
Da li je kru{ka povr}e?
Mo`e li pas da se popne na drvo?
Da li se papir pravi od drveta?
Znaju li mravi da naprave med?
Mogu li ma~ke da vide u mraku?
Mo`e li voda da se pretvori u paru?
Potvrdne re~enice: Odri~ne re~enice:

1. 1.

2. 2.

3. 3.

Dve ta~ke i zarez

Kada re|am il’ nabrajam,


zarezima re~ odvajam.
Ispred toga stavqam zna~ke
od dve ta~ke. Stavi : i , tamo gde je potrebno.

Najvi{e volim ovo vo}e jabuke tre{we


jagode kajsije i {qive. Od povr}a volim
gra{ak kupus paradajz i {argarepu.

51
Du{ko Trifunovi}
Dva jarca
Dva su jarca vrlo prosta
po{li preko uskog mosta
jedan s jedne strane a drugi s druge strane

Skupili se navija~i
da gledaju ko je ja~i
ili jedna strana ili druga strana

Stali jarci pa se mjere


onda po~e da se dere
jedan s jedne strane drugi s druge strane

Sklawaj mi se ru`na stoko


baci}u te u duboko
vi~e jedna strana vi~e druga strana

Kad su do{li nasred mosta


jedan re~e ‡ sad je dosta
i sa jedne strane i sa druge strane

Vratimo se svaki sebi


da do tu~e do{lo ne bi
ni sa jedne strane ni sa druge strane

Vrati{e se pa se smiju
pusti qude da se biju
i sa jedne strane i sa druge strane

Vi ste ovu pri~u znali


niste ni vi s kru{ke pali
jedan s jedne grane drugi s druge grane

52
Prona|i u pesmi i zaokru`i crvenom bojom Re~i sa umawenim zna~ewem
stihove kojima zapo~iwe sva|a. Dopuni:

Prona|i u pesmi i plavom bojom zaokru`i jarac ‡ jar~i}


stihove kojima se poziva na dogovor.
ruka ‡

Seti se i napi{i kako su se pona{ali jarci u ma~ka ‡


narodnoj basni „Dva jarca“.
kamen ‡
noga ‡
buba ‡

Re~i sa uve}anim zna~ewem


Dopuni:

jarac ‡ jar~ina
ruka ‡ ru~etina
ma~ka ‡
kamen ‡
noga ‡
buba ‡

Gledaj sliku.
Predlo`i kako da se mravi mimoi|u
na tesnom putu, a da se ne posva|aju.

53
Narodna pesma
Marko Kraqevi} i orao
Le`i Marko kraj druma careva, Ja ne mogo' s kril'ma poletiti,
Pokrio se zelenom dolamom, A moje je dru{tvo odletilo,
Po obrazu srmajli maramom, Ja ostado' nasred poqa ravna,
^elo glave kopqe udario, Te me gaze kowi i junaci;
Za kopqe je [arac kowic svezan, Bog donese Kraqevi}a Marka,
Na kopqu je sura tica orle, Uze mene iz krvi juna~ke,
[iri krila, Marku ~ini lada, Pa me metnu za sebe na [arca,
A u kqunu nosi vode ladne, Odnese me u goru zelenu,
Te zapaja rawena junaka. Pa me metnu na jelovu granu.
Al' besedi iz gorice vila: Iz nebesa sitan da`d udari,
„O Boga ti, sura tico orle! Te se moja krila poopra{e
[to je tebi dobra u~inio, I ja mogo' s kril'ma poletiti,
U~inio Kraqevi}u Marko? Poletiti po gori zelenoj,
[iri{ krila, te mu ~ini{ lada.
I u kqunu nosi{ vode ladne,
Te zapaja{ rawena junaka“.
Al' besedi sura tica orle:
„Mu~i, vilo, mukom se zamukla!
Kako m' nije dobra u~inio,
U~inio Kraqevi}u Marko?
Mo`e{ znati i pametovati,
Kad izgibe vojska na Kosovu
I obadva cara poginu{e,
Car Murate i kne`e Lazare,
Pade krvca kowu do strma{ca
I junaku do svil'na pojasa,
Po woj plove kowi i junaci,
Kow do kowa, junak do junaka,
A mi tice doletismo gladne,
Doletismo i gladne i `edne,
Quckoga se naranismo mesa
I krvi se qucke napojismo,
A moja se krila zakvasi{e.
Planu sunce iz neba vedroga,
Te se moja krila okore{e,

54
Le`i Marko kraj druma careva, Prona|i i podvuci stihove koji govore o tome
Pokrio se zelenom dolamom, kako se orao pona{a prema Marku Kraqevi}u.
Po obrazu srmajli maramom,
^elo glave kopqe udario,
Za kopqe je [arac kowic svezan,
Na kopqu je sura tica orle, Objasni ukratko koje je prvo dobro u~inio
[iri krila, Marku ~ini lada, Marko orlu.
A u kqunu nosi vode ladne,
Te zapaja rawena junaka.
Al' besedi iz gorice vila:
„O Boga ti, sura tico orle! Ozna~i stihove koji govore o tome koje je
[to je tebi dobra u~inio, drugo dobro u~inio Marko orlu. Ka`i {ta
zna{ o tome u nekoliko re~enica.
U~inio Kraqevi}u Marko?
[iri{ krila, te mu ~ini{ lada.
I u kqunu nosi{ vode ladne,
Napi{i koje osobine krase Marka Kraqevi}a.
Te zapaja{ rawena junaka“.
Al' besedi sura tica orle:
„Mu~i, vilo, mukom se zamukla!

Napi{i koje osobine krase orla u pesmi.


Marko Kraqevi} je veliki junak, za{titnik
slabih i branilac pravde.
O wemu su ispevane mnoge juna~ke (epske) pesme.

Epska ili juna~ka pesma je narodna pesma Objasni {ta zna~e stihovi:
koja govori o nekom doga|aju ili junaku. Spomiwe se Kraqevi}u Marko
kao dobar danak u godini.

U re~niku }e{ na}i {ta zna~e re~i:


drum, dolama, srmajli, udariti, kopqe,
zapajati, sur, besediti, mu~ati, zamuknuti
se, krvca, strma{ce, okoreti se, da`d, Prona|i pet re~i iz pesme koje u sebi imaju
dru`binica, varo{, nedarce, danak. slogotvorno r. Ispi{i ih na linijama.

Objasni kako zami{qa{ rawenog Marka


i orla koji stoji na wegovom kopqu.

55
Milo{ Macourek
Mah i [ebestova

Mah i [ebestova bili su |aci 3-b odeqewa,


stanovali su u istoj stambenoj zgradi i i{li
zajedno u {kolu. U ku}i je `ivela gospo|a
Brzonogi}ka sa psom Xonatanom i gospo|a
Luki}ka sa ma~kom Micikom i, kada bi se svi
~etvoro sreli na stepeni{tu, bio je to pravi
cirkus. Micika je frktala kao hr~ak, Xonatan
je besneo kao tigar, gospo|a Luki}ka je
vri{tala od straha, gospo|a Brzonogi}ka je
vikala: Xonatane, ti{e! A stanari su izletali
iz stanova ‡ {ta se to, pobogu, de{ava...?!
Zato se nemojte ~uditi {to je [ebestova
ponekad zadirkivala Xonatana:

Alo, alo, alo,


za{to je ma~aka malo? Jednom, kada su se Mah i [ebestova
A ja lajem kao grom, oprostili sa Xonatanom ispred {kole i seli
nek je maca milion! u svoju klupu, u u~ionicu je u{la u~iteqica i
rekla: Deco, danas }u vas ispitivati iz
Xonatana je to qutilo, a ina~e se dru`io poznavawa prirode. I prozvala je Maha da
sa Mahom i [ebestovom i povremeno je ujutru ka`e {ta zna o ze~evima. Samo, Mah je o
be`ao od gospo|e Brzonogi}ke, da bi ih ze~evima vrlo malo znao, dobro je znao za
dopratio do {kole. Gospo|a Brzonogi}ka nije ze~eve sa pavlakom, i tako je i govorio sve
takve izlete podnosila, svaki put je izokola ‡ obi~an zec `ivi u {umi, `ivi u
istr~avala za wim i zvala: Xonatane, ku}i, {umi, `ivi u {umi, sve dok u~iteqica nije
Xonatane, ku}i! Samo {to Xonatana nije bilo rekla: Slu{aj, Mahu, svako malo dete zna da
tako lako uhvatiti ‡ Xonatan je bio pas, a pas obi~an zec ne `ivi u po{ti ili u
tr~i br`e i od jedne Brzonogi}ke. Ali to poslasti~arnici, boqe nam reci ~ime se
tr~awe nije bilo ba{ skroz uzaludno: Mah i hrani, koliko ima zuba i ostalo. Ali Mah o
[ebestova su bar na vreme bili u {koli, a ze~jim zubima nije imao pojma i u~iteqica je
gospo|a Brzonogi}ka bi se izjurcala po rekla: Dovoqno, sedi. Sutra }u ponovo da te
sve`em vazduhu, {to je veoma zdravo. prozovem i ako ne bude boqe, dr`’ se!

56
I kada se posle, u podne, zavr{ila {kola i Mora da sam lud, ~udio se Mah, gde je taj
kad su svi oti{li ku}ama, Mah re~e ~ovek?
[ebestovoj: [ebestova, blago tebi, ti Ali [ebestova je rekla: Svejedno, nego
popodne mo`e{ da se igra{ sa Xonatanom, a ja boqe mi ka`i {ta }emo s tom slu{alicom. ‡
}u da sedim kod ku}e i u~im o ze~evima. Pa, Mo`e{ u wu da vi~e{, alo, alo, alo, za{to je
ka`i, zar nisam maler? Ali, samo {to je to ma~aka malo?, prasnuo je u smeh Mah i
izustio, ugleda jednog neobi~nog ~oveka koji je [ebestova se tako|e nasmejala i rekla u
~etvorono{ke puzio po travi i [ebestova {ali: A ja lajem kao grom, nek je maca milion!
re~e: Gledaj, Mahu, taj ~ovek izigrava psa, I samo {to je to rekla, iz slu{alice za~u:
vidi {ta radi! Ali Mah odmahnu glavom: Ka`ete milion ma~aka? Molim, po va{oj
[ebestova, al’ si ti }aknuta! [to bi `eqi!
izigravao psa? Tako star ~ovek ne}e da I Mah i [ebestova su zurili kao u
izigrava psa, da se kladimo da je taj ~ovek privi|ewe, jer se svuda naokolo odjednom
izgubio nao~are! stvorila u`asna gomila ma~aka, ma~ora i
I bio je u pravu, taj ~ovek je bio izgubio ma~i}a, belih, crnih i prugastih. Ma~ori su
nao~are i nije ih mogao na}i, jer nao~are je sedeli na ulici, ma~ke na drve}u, a ma~i}i na
bez nao~ara te{ko tra`iti. Samo {to je, krovovima i svi su mjaukali, da je zujalo u
sre}om, Mah imao nao~are, pa je na{ao te u{ima.
nao~are, i stari gospodin se obradovao i Prvo je do{la k sebi [ebestova i rekla:
rekao: Da znate, po{to tako lepo poma`ete Zna{ {ta, Mahu, to je nemogu}e, toliko
starim qudima, ne{to }u vam dati. Osmehnuo ma~aka! Zar je za to kriva ta slu{alica? I
im se, izvadio iz xepa istrgnutu telefonsku Mah re~e: Pa da, ali {ta sada s tim ma~kama?
slu{alicu i pru`io je [ebestovoj. Ako ih povedem ku}i, na{i }e me izbaciti,
I [ebestova je bila zblanuta od toga, pa je zna{ li {ta je to milion ma~aka? I
rekla: Pa dobro, ba{ lepo od vas {to nam je [ebestova se lupila po ~elu i rekla u
dajete, ali {ta }e nam ona, preko we ne slu{alicu: Alo, molim vas, mi ne znamo {ta
mo`emo razgovarati. I htede da je vrati. da radimo s tim ma~kama, mo`ete li ih
Samo {to nije imala kome, jer je taj stari ponovo skloniti? A iz slu{alice se za~ulo:
gospodin ve} bio oti{ao. Molim vas, kako god `elite! I u tren oka
naokolo nije bilo nijedne ma~ke, nijednog
ma~ora, nijednog ma~eta.
I Mah je rekao: [ebestova, pa ta slu{alica
ozbiqno radi, to je prosto fantasti~no! I
oboje su vrteli glavom sve do ku}e.

57
Xonatan je sedeo na prozoru, na prvom Ali [ebestova je rekla: Ja mislim da bez
spratu, jo{ izdaleka ih je pozdravqao veze brine{, ne mo`e{ samo da se igra{,
lave`om, i [ebestova je rekla: Sirotica mora{ da u~i{, sutra }e{ odgovarati
mala, ta Brzonogi}ka ga je ponovo zatvorila. o ze~evima. U tome je Mah ponovo prasnuo
Ali Mah je prasnuo u smeh: Ha, ha, ha, ako u smeh: Ha, ha, ha, imam ideju! Za{to ne bismo
ho}e{, bi}e odmah dole! I uzeo slu{alicu i mogli da se igramo sa ze~evima? I odmah
rekao: Molim vas, da li bi Xonatan mogao da rekao u slu{alicu: Molim vas, mi bismo
bude ptica? stra{no hteli da se pretvorimo u tri zeca,
A iz slu{alice se za~ulo: Za{to da ne?! a iz slu{alice se za~ulo: Polako, kad ho}ete
Kada `elite da bude ptica, bi}e ptica. da budete ze~evi, bi}ete ze~evi. I dok si
I ve} je Xonatan na prozoru imao krila, a rekao keks, Mah, [ebestova i Xonatan bili su
Mah je odozdo vikao da poleti ve} jednom, {ta ze~evi i skakutali su ka {umi.
~eka, i Xonatan je zamahnuo krilima i po~eo Tamo su sreli starog zeca sa sedim
da se spu{ta sve ni`e i ni`e, dok nije sleteo brkovima i kada su mu rekli ko su, doveo im je
pravo pred [ebestovu. Izgledao je ~udno ‡ mnogo prijateqa, i sa wima su se igrali celo
krila mu nisu ba{ mnogo pristajala. I Mah je popodne jurke, i pri tom su pri~ali o ze~jem
napr}io nos: Zna{ {ta, [ebestova, s takvim `ivotu, brojali zube i dlake, tako da je Mah,
~udovi{tem se ipak ne}emo igrati, zar ne? kada ga je u~iteqica slede}eg dana prozvala,
govorio gotovo ceo ~as o tome koliko ze~evi
imaju gorwih zuba, koliko dowih, koliko
dlaka imaju na stomaku, koliko na le|ima,
koliko obi~no imaju dece, kako se ta deca
igraju, {ta jedu za ru~ak, a {ta za ve~eru,
kada obi~no idu da spavaju i kada opet ustaju.
I u~iteqica nije htela da veruje svojim
u{ima i pomislila je da li je uop{te mogu}e
da |ak 3-b zna o ze~evima vi{e od we. I dala
je Mahu peticu kao vrata, a Mah je seo i
sme{io se, i [ebestova mu je {aputala: Mahu,
ta slu{alica je prava senzacija, ka`em ti.
I Mah je klimao glavom: Stvarno, ne{to tako
super jo{ nisam video, tek }e{ ti videti {ta
}emo sve do`iveti s wom.

Iz kwige „Mah i [ebestova“


Sa ~e{kog prevela: Slavica Markovi}

58
Odgovori na slede}a pitawa o tekstu: Napi{i imena glavnih likova ove pri~e.
Pazi na veliko slovo!
Ko je tra`io izgubqene nao~are?

Napi{i imena ostalih likova iz ove pri~e.


Za{to je stari gospodin poklonio telefonsku
slu{alicu Mahu i [ebestovoj?

Kako se pojavila gomila ma~aka?

[ta je u~iteqica rekla Mahu kad nije znao da


odgovori na weno pitawe?
Re{i rebus.

Gde je sedeo Xonatan po{to mu gospo|a


Brzonogi}ka nije dala da iza|e?

Kako je Mah nau~io lekciju o ze~evima?

Smisli i upi{i naslove u `ute ku}ice


iznad svakog poglavqa ove pri~e.

59
SETI SE {ta smo nau~ili...
Samoglasnike
Oboj glasove u tabeli crvenom
prema uputstvu bojom.

Suglasnike
plavom
bojom.

A B V G D \ E @ Z I J K L Q M

N W O P R S T ] U F H C ^ X [

Prepi{i pravilno re~enice:


Proveri ta~nost svojih
dali si zakasnio u{kolu odgovora u re{ewu koje se
nalazi na kraju ^itanke.

Upi{i broj osvojenih poena.

Je silise javila mami

Podse}amo se
KADA NABRAJAM, PRVO
STAVIM DVE TA^KE, A U {koli imam slede}e
ONO [TO NABRAJAM predmete: srpski jezik,
ODVAJAM ZAREZIMA. matematiku, svet oko nas,
likovno, strani jezik, muzi~ko,
fizi~ko i izborni predmet.

60
MA [TA MI RE^E

^ITAMO
pri~e i pesme o neobi~nim doga|ajima

U^IMO I VE@BAMO
‡ re~i koje ozna~avaju imena ‡ imenice
‡ pisawe velikog i malog slova
‡ re~i koje ozna~avaju radwu ‡ glagoli
‡ bajka
‡ {aqiva pri~a

TVOJ ZADATAK ]E BITI


‡ da napi{e{ {aqivu pri~u
‡ da napi{e{ bajku o princezi, princu
i zlom ~arobwaku
‡ da napi{e{ pismo detli}u
‡ da nacrta{ detli}a
Rusomir Arsi}
Nestrpqewe
Dosta mi je
zime suve,
staze prazne,
{ume gluve.

Dosta mi je
jakih slana,
maglu{tina
sa svih strana.

Nestrpqewe
ve} me ste`e,
hajde po~ni
jednom sne`e.

Za{to je de~ak nestrpqiv? Koja jo{ re~ ima sli~no zna~ewe kao re~
nestrpqewe? Zaokru`i.

lewost uznemirenost dosada

Re{i zagonetku.

Prona|i u pesmi i podvuci one re~i koje


slikaju suvu zimu, to jest zimu bez snega.
To su, na primer, re~i: staze prazne, jake
slane i dr. Bele p~ele na zemqu sele.

Objasni kako zami{qa{ te slike.

62
Re~i koje ozna~avaju imena ‡ imenice
Re~i koje imenuju predmete,
bi}a i pojave nazivaju se imenice.

Zajedni~ke imenice Vlastite imenice


• Ozna~avaju zajedni~ka imena bi}a, predmeta i pojava • Ozna~avaju li~na (vlastita) imena
• Pi{u se malim slovom • Pi{u se velikim po~etnim slovom

Bi}a Predmeti Pojave

i prezimena
Marko

imena
Sawa

qudi
~ovek olovka vetar Esma
devoj~ica ta{na ki{a [ebestova
qudi

de~ak {kola putovawe Petrovi}

`ivotiwa
obu}ar ku}a vatra @u}a

imena
u~iteqica put poplava Belka
brat voz buka [arac
je` lopta re~ Avala

planina
nazivi
`ivotiwe

pas xemper duga Fru{ka gora


lav haqina svetlost Kopaonik
koko{ka lewir mrak Sava

nazivi
reka
rak krov Dunav
bumbar kola~ Morava
kopriva Beograd

naseqa
nazivi
luk Ni{
biqke

masla~ak London
krompir Kupinovo
bor Sremska Mitrovica
zemaqa
nazivi
tre{wa Srbija
Francuska
Ma|arska

63
Narodna pri~a
La`a i Parala`a
Bila jednom dva ~oveka. Jedan se zvao La`a, a drugi
Parala`a. La`a srete Parala`u i re~e mu:
‡ Jesi li ~uo za onaj struk zeqa {to je iznikao u na{em
selu?
‡ Kakvo zeqe? Ne ja ‡ odgovori Parala`a.
‡ To je stra{ilo bo`je ‡ po~e da obja{wava La`a ‡ vi{e
od ikakvog hrasta, debqe od bilo kog jablana, granatije od
najvi{e jele. Ispod wega se mo`e celo selo okupiti i u
hladu spavati. Sve `ivo, {to zeqe jede, od wega se hrani,
a na wemu se ni{ta ne prime}uje, kao da iz morske pu~ine
zahvati{ ~a{u vode.
Kad je to ~uo, Parala`a uzvrati:
‡ A jesi li ti ~uo za onaj kazan {to ga mi seqani gradimo?
‡ Ne ja ‡ odgovori ‡ a kakav kazan?
‡ Kazan, brate, ~udo nad ~udesima! Bi}e ve}i od najve}e
ku}e u selu. Iznutra }e ga praviti sedamdeset i sedam
najve{tijih majstora. Toliko }e biti {irok da }e majstori
morati da vi~u iz sveg glasa kako bi se ~uli. Ali sve je to
lako, nego kuda }emo s wim? Mora}emo da spojimo sva
dvori{ta u selu, jer u jedno ne mo`e da stane.
La`a upita:
‡ A, pobogu brate, {ta }e vam toliki kazan?
‡ Bogme, ako i kod nas nikne onoliki struk zeqa koliko
kod vas, da ga u ovom kazanu skuvamo.

Ovo je jedna {aqiva narodna pri~a.


[ta je tebi u woj {aqivo?
U re~niku potra`i zna~ewe re~i parala`a.
Objasni razliku u zna~ewu izraza: struk
zeqa, {aka zeqa, naru~je zeqa, naramak
zeqa, tovar zeqa, kola zeqa itd.
Pogledaj u re~niku.

64
Ovde opi{i {aqivi doga|aj u kojem si i ti u~estvovao.
Pogledaj na strani 155 pravila za dobro pisawe.
emo
Pi { s as
• Prvo napi{i naslov. tav

• Kada se to dogodilo?
Gde?
• Da li je jo{ neko bio
tu?

• Opi{i {ta se
dogodilo.
• Ako je bilo drugih,
{ta su oni radili?
• [ta je bilo
najsme{nije?

• Kako si se tada
ose}ao?

65
Qubivoje R{umovi}
Utorak ve~e ma {ta mi re~e
U Novom Sadu svanulo ve~e
Ma {ta mi re~e
Ju`na Morava uzvodno te~e
Ma {ta mi re~e
Na svakom drvetu klikeri zve~e
Ma {ta mi re~e
U [tipu me~e u{tipke pe~e
Ma {ta mi re~e
U brzom vozu {i{ali kozu
Ma {ta mi re~e
I kao tre}e
Zemqa se ve~eras ne okre}e
Niti {ta radi
Niti spava
Zemqa ve~eras zabu{ava
Ma {ta mi re~e

Objasni za{to se u pesmi stalno ponavqa: Od slogova sastavi re~i.


Ma {ta mi re~e. Dobi}e{ neke re~i iz pesme.

ve zem {ti kli ra

mo ~e
[ta ti je u pesmi najsme{nije? ko pak qa
u va ri
ke za
Podvuci u pesmi sme{ne slike i ispri~aj kako
ih zami{qa{. ve~e

Podeli sa dru{tvom uloge i odglumi ovu pesmu.

66
Veliko i malo slovo

Odgovori za{to se neke re~i pi{u velikim,


a neke malim slovom.

Novi Sad ‡ vlastito ime ‡ grad


Suva planina ‡
Ju`na Morava ‡
Jovan ‡
Jovanovi} ‡
Zmaj ‡
ve~e ‡ zajedni~ko ime za pojavu
me~e ‡
drvo ‡
voz ‡
koza ‡
u{tipak ‡

Re{i zagonetke.

No}u svetao, Korice ima ‡ no` nije,


a dawu taman. listove ima ‡ drvo nije.

67
Gvido Tartaqa
Zna on unapred
(Pozornica je samo delimi~no otvorena, pa se vidi samo sredwi deo scene koji
prikazuje jedan kraj u~ionice. Vide se u~iteq i Mi{a, a iza wih tabla. Mo`e se
~uti `agor, ka{qawe i smeh drugih |aka koji se ne vide.)
U~iteq: Dakle, Mi{o, ka`i lepo za{to si opet zakasnio. Ka`i glasno da te ceo
razred ~uje...
Mi{a: Oprostite, pokidala mi se vezica na cipeli, pa sam tra`io drugu i
nisam je na{ao... pa sam tu pokidanu morao vezati u ~vor... evo, vidite.
(Zakora~i levom nogom da poka`e.)
U~iteq: Vidim, vidim, ali i ju~e si zakasnio.
Mi{a: Jesam. Oprostite... to je bilo zato {to sam se zadr`ao kod pekara. Sve
nas je zadr`ao neki ~i~a koji je vazdan prevrtao po xepovima da na|e
novac... a za to vreme otegao pri~u kako je hleb pre sedamdeset godina
bio mnogo boqe pe~en nego danas. „E, to su bili pekari!“ Tako je pri~ao.
U~iteq: Lepo, ali i prekju~e si zakasnio. Se}a{ li se?
Mi{a: Se}am se vrlo dobro, kako se ne bih se}ao! Jo{ me pe~e jezik koliko
sam se opekao. Doneli mi za doru~ak belu kafu tako vrelu da smo je
morali pretakati iz jedne {oqe u drugu... i sve tako...
U~iteq: Se}am se, se}am se i ja. Pri~ao si nam. Tako ti je u tome pro{lo pet
minuta. Dobro, Mi{o, to je bilo prekju~e, u sredu, ali ti si zakasnio i u
utorak. Se}a{ li se?
Mi{a: Kako da ne! U utorak smo hvatali mi{a po sobi. Niko nije smeo
otvoriti vrata. Tako nam je tata naredio, da mi{ ne bi pobegao...
U~iteq: Da, da, se}am se. Zato nisi smeo iza}i dok se ne zavr{i sav taj xumbus...
A u ponedeqak? Ako se ne varam, ti si i u ponedeqak zakasnio?
Mi{a: Da, da! U ponedeqak mi je bio ro|endan, pa dok su se svi izre|ali da
mi ~estitaju...
U~iteq: Znam, znam, i mi smo ti ovde ~estitali.
Mi{a: Jeste.
U~iteq: Pa lepo, sad znamo za{to si sve od ponedeqka zaka{wavao u {kolu.
Kad bi nam jo{ znao re}i za{to }e{ sutra, u subotu, zakasniti, imali
bismo ispuwenu celu nedequ i ti bi zaslu`io peticu iz ‡
zaka{wavawa.
Mi{a: Peticu?

68
U~iteq: Da, peticu. Ali, naravno, ti ne zna{
unapred da }e{ zakasniti... Ne mo`e{
znati danas za sutra.
Mi{a: Znam, znam i za sutra!
U~iteq: Kako to? Otkud mo`e{ znati
unapred?!
Mi{a: Znam. Ujutru, ba{ pred po~etak {kole,
treba da nam stigne tetka iz Ni{a...
U~iteq: Tetka? Pa {ta onda?
Mi{a: Pa onda... znate... nisam se video s
wom tri godine... Uvredi}e se ako
odem iz ku}e ~im do|e... Treba da
posedim s wom bar pet minuta...
Zavesa
[ta misli{, kako je Mi{a unapred znao da }e
da zakasni?

Re{i rebus.

Ovo je tekst za glumu. ^itaj ga sa drugom po


ulogama. Glumite Mi{ino i u~iteqevo pona{awe.

Sastavi re~enice u kojima }e{ upotrebiti zadate re~i.

|ak ‡ ki{a
pas ‡ vrata
u~iteq ‡ o~i

69
Jovan Jovanovi} Zmaj
Pera kao doktor
„Gospodine doktore,
zvala sam vas amo,
lutka mi je bolesna,
gledajte je samo.
Pipnite joj obraze,
pipnite joj ~elo,
meni se bar ~ini:
u`asno je vrelo.“
Doktor sedi uko~en
sa ozbiqnim mirom,
pipa bilo lutkino,
pa drma {e{irom:
„Influenca velika,
al’ umreti ne}e.
Nemojte je qubiti
da na vas ne pre|e.
Lek }u joj propisati,
pra{ak svakog sata,
uz to, nek je protrqa
va{a baba Nata. Re{i rebuse.
Limunadu pravite Prona|i u
u velikim ~a{ama, re~niku
ako joj se ne pije, zna~ewe re~i
vi popijte sama.“ influenca.

Kakav je lek doktor prepisao bolesniku?

Doma}i zadatak:
Odglumi sa nekim ovu pesmu. Na osnovu ove pesme napi{i tekst za glumu.
Smisli {ta }e govoriti doktor i devoj~ica.

70
Re~i koje ozna~avaju radwu ‡ glagoli

[ta ko radi? Ispod svake slike napi{i {ta ko radi.


Re~i: le~i, peva, zida Podvuci glagole.
ozna~avaju radwu i
Lekar le~i.
zovu se glagoli.
Peva~ peva.
Zidar zida.
Voza~ Ako sedim,
da li je i to
Svira~ glagol?
Lovac

Pisac

Glumac

Slikar

^uvar

U pesmi „Pera kao doktor“ podvuci neke


glagole i prepi{i ih.

zvala , gledajte ,
, ,
, ,
, .

71
Desanka Maksimovi}
Slikarka zima

Jedne godine slikarka Zima krete po svetu da raznese darove deci. Nije
imala, istina, ni{ta naro~ito da im daruje, ali je preko leta u dokolici bila
smislila da im naslika no}u po prozorima puno srebrnih {uma, zver~ica i ku}a.
Slikarki Zimi bilo je to lako: mahne jedanput svojom studenom ki~icom, a stvori
se na prozoru srebrn list paprati ili sle|ena jelova gran~ica; mahne drugi put, i
uka`e se sle|ena reka koja kao da te~e ispod vrba pod snegom; mahne tre}i put, i
nikne dvorac sav od biqura u kome umesto svetiqaka sijaju srebrne zvezde. Kako
se ovim slikama bila pro~ula, ~im se po selima i gradovima saznalo da opet
dolazi, deca su joj izlazila daleko u susret. Ona im je dobro}udno dozvoqavala
da se vaqaju i ska~u po skutovima wene bunde. A i {to ne bi! ^im bi ih deca
iscepala i isprqala, istog ~asa su nicali drugi novi, kao da je neka ~arobnica.
Predve~e stigne ona u neko selo kad su deca ve} spavala.
‡ Kuc! Kuc! ‡ pokuca na prvi prozor tiho kao kad mraz pucketa.

Iz sobe se ~ulo samo de~je duboko disawe.


‡ Spavaju ve} ‡ pomisli Zima ‡ sad }u im na prozoru ostaviti sliku, pa neka
se raduju sutra kad se probude ‡ i po~e {arati po oknu {apu}u}i:

Naslika}u borove
srebrom okovane
i srebrne dvorove
i srebrne grane.

Slete}e na borove
ptica svetlih krila,
u}i }e u dvorove
srebrnasta vila.

Ne sme samo mama


nalo`iti pe}i,
jer }e slika odmah
s prozora pobe}i. U re~niku pi{e {ta zna~e re~i: ki~ica,
biqur i skut. Potra`i wihovo zna~ewe.

72
Dovr{iv{i rad, po{la je daqe. Usput ~u kako je zove neki vrt:
Bajke su pri~e
o ~udesnim doga|ajima.
Zimo, dobra Zimo, U wima se pojavquju bi}a
hladno}a je quta, koja ne postoje: zmajevi,
daj mi malo svoga a`daje, patuqci,
mekanoga skuta. ve{tice i vile.

Ona otcepi levi skut svoje haqine, pokri vrt, pa po|e daqe.
Stvori se tad pred drugom ku}icom, pa opet kuc!, kuc! na prozor, a Re{i rebus.
deca i tamo spavaju. Ukrasiv{i i tu prozore, po|e daqe. Ukraj
puta su stajali ~etinari i molili:

Zimo, dobra Zimo,


pogledaj na jele,
daj im malo svoje
ode}ice bele.

Ona im odmah dade na glave bele {ubare i na zelene {iroke


{ake navu~e im bele rukavice pa, zadovoqna {to je u~inila
dobro delo, nastavi put, `ure}i da na{ara {to vi{e prozora i
{to vi{e dece da obraduje. A kad je jutro svanulo i deca se
izbudila, na{la su po prozorima srebrne slike {to ih je no}u
i{arala Zima. Samo deca nisu stigla da ih se dovoqno
nau`ivaju; svih wih brzo je nestalo: neke je otopilo sunce, neke
vatra u pe}i, na neke su de~ica naslonila noseve i svojim dahom
ih izbrisala, kako se slikarka i bojala.

Po ~emu ova pri~a li~i na bajku? Koja ti se od tih slika najvi{e svi|a? Za{to?

Prona|i u bajci i podvuci slike koje je zima Da li je tekst „Zna on unapred“ sa strane 68
naslikala deci. bajka? Za{to?

73
Desanka Maksimovi}
Polazak u {kolu
Vidim sebe prvog dana {kole. U~iteq Nedeqko
Savi}, koga sam do ju~e zvala ~ikom, stoji kraj stola Desanka Maksimovi}
i zapoveda: „Spustite svi ruke na klupe!“ je na{a velika
To mi se vaqda u~inilo odve} malo kao {kolski kwi`evnica.
postupak, pa sam upitala: „U~itequ, treba li lupati Napisala je mnogo
rukama?“ (Uo~i toga dana su mi rekli da ~iku ne lepih kwiga za decu.
Ovo je jedno od wenih
smem u {koli zvati tako, nego u~iteqem, kao i
kazivawa o detiwstvu.
ostala deca.)
Ne, rukama nije trebalo lupati, nego ih polako
spustiti jednu do druge da se vidi jesu li ~iste.
U klupi sam sedela sa jedinom devoj~icom u
razredu, Spasenijom, koja je u {kolu dolazila
povezana `utom maramom, zvanom {amija. Na odmoru
sam ponaj~e{}e bivala s wom. Ona je, kao i ostali
|aci, prvo zapo~iwala razgovor o tome koliko je
usput videla ze~eva ili veverica i jazavaca.
Otkako sam postala |ak, mene dugo nije bila
poslu`ila sre}a da sretnem kakvu zver~icu. I bila
je prava sve~anost kada je preda me u dedinom
bukviku isko~ila crnkasta vesela veverica.
Spuznula je muwevito niz stablo i za sekund me je
radoznalo pogledala.
Sutradan sam i ja, izjedna~ena s drugovima,
pri~ala kako sam srela dve veverice.

Koga je devoj~ica `elela da vidi u {umi?

74
Bajka o princezi, princu i zlom ~arobwaku
Nastavi da smi{qa{ i pi{e{ zapo~etu bajku.
Pogledaj na strani 155 pravila za dobro pisawe.

emo
Pi { s as
tav

75
Zorica Bajin-\ukanovi}
Kako zami{qa{ detli}a iz ove pesme?
Detli} Nacrtaj ga.

U zimsku ba{tu sleteo


detli} {arenog repa.
Ba{ta odjednom sinula,
postala nekako lepa.

Onda je ponovo prhnuo, nastavio let.


Dok je na stablu mirovao, li~io je na cvet.

U ovoj ukr{tenici kriju se imenice i neki


glagoli iz ove pesme. Zaokru`i ih i ispi{i.

S [ M V [ R D N
Imenice: Glagoli:
T O I E ] R E P

A X R B A [ T A

B P O S T A L A

L R V L S K I [

O H A E R N ] [

B N O T C V E T

U U N E I L N P

C O X O ^ H F M

K N S I N U L A

76
Detli}evo pismo

Napi{i odgovor detli}u.

77
Branko ]opi}
Bolesnik na tri sprata
Na{ega starog doktora Jana
telefon zove s Kalemegdana:

„Doktore dragi, hitno je vrlo,


imamo gosta, boli ga grlo!“

„Imate gosta? Da nije stranac?“


„Pravo ste rekli. Jest, Afrikanac!“

„Do}i }u brzo, za jedan sat.


Ka`ite samo: na koji sprat?“

„Na kome spratu? Te{ko je re}i,


boli ga ~itav ‡ drugi i tre}i.“

^udom se ~udi na{ doktor Jan:


„Kakav bolesnik?! Je l' trospratan?!“

„Doktore, jeste, to nije varka,


zovemo, znate, iz zoo-parka. Za{to je ova pesma sme{na?
@irafu jednu boli nam vrat,
a to je ‡ drugi i tre}i sprat.“

Kako je do{lo do zabune u ovoj pesmi?

Ovu pesmu je napisao

Ova pesma ima strofa i stihova.


^emu se doktor ~udio?

Pretvori ovu pesmu u tekst za glumu (dramski


tekst). Pogledaj tekst za glumu na strani 68.

78
Qubivoje R{umovi}
Jednoga dana
Jednoga dana Peti gotovan
pre sedam dana ve} je spavao,
srelo se sedam {esti ni glasa
gotovana. nije davao.

Prvi gotovan, Sedmi je sedeo


nao~it, mlad, budan i jadan
sede pa re~e: i ponavqao:
Prezirem rad! Ja sam gladan!
U re~niku }e{ na}i {ta zna~e re~i:
Drugi gotovan O sveto nebo, nao~it, prezirati, trud i mufte.
nema{e kud, o mo}ne sile,
dodade na to: bacite jedno
Prezirem trud! pe~eno pile! Koji ti je gotovan najsme{niji?

Tre}i gotovan Uto se javi


le`e pod dud: gavran sa grane:
Nek radi onaj Ne dajem ni{ta
ko je lud! za gotovane!
[ta je gavran poru~io gotovanima?

^etvrti brzo Dosta je bilo


prona|e hlad: mufte davawa,
Ima vremena, pro{lo je vreme
jo{ sam mlad! izmotavawa!
Smisli i napi{i {ta bi rekao osmi
gotovan.
Prona|i u re~enici re~ gotovan i napi{i
{ta ona zna~i.

Podvuci u pesmi re~i koje se rimuju.

79
SETI SE {ta smo nau~ili...
1. sedimo
Pove`i zelenom
strelicom re~i igram
koje pripadaju IMENICE
imenicama. selo
mrav
Pove`i
plavom strelicom GLAGOLI jede
re~i koje pripadaju
glagolima. Petar

2. Napi{i odri~nu re~enicu Proveri ta~nost svojih


odgovora u re{ewu koje se
I{li smo u bioskop. nalazi na kraju ^itanke.

Upi{i broj osvojenih poena.

Napi{i potvrdnu re~enicu

Ne volim da jedem spana}.

Podse}amo se
VELIKIM SLOVOM SE PI[E:

Devoj~ica Marija Petrovi} iz Kraqeva ide u drugi razred.

na po~etku re~enice li~no ime prezime ime mesta

80
5. PORODI^NO STABLO

^ITAMO
pri~e i pesme o porodici

U^IMO I VE@BAMO
‡ uspavanke
‡ subjekat i predikat
‡ pisawe znaka navoda
‡ kako se recituje
‡ zaplet u pri~i
‡ zagonetke

TVOJ ZADATAK ]E BITI


‡ da smisli{ dve zagonetke
‡ da napi{e{ pri~u o mla|em bratu
‡ da ilustruje{ pesmu
‡ da odglumi{ pri~u
Narodna pesma
Majka Jovu u ru`i rodila
Majka Jovu u ru`i rodila,
ru`ica ga na list do~ekala,
bela vila u svilu povila,
a p~elica medom zadojila,
lastavica krilom pokrivala:
nek je rumen kô ru`a rumena,
nek je bijel kô bijela vila,
nek je radin kô p~ela malena,
nek je hitar kao lastavica.
U re~niku je obja{weno {ta zna~i re~
radin.
Ova pesma je uspavanka. Pevana je deci pred
spavawe da bi lep{e i lak{e zaspala.
Hajde da upore|ujemo:

Rumen kao ru`a.


Napi{i kakav Jova treba da postane.
Rumen kao jabuka.
Beo kao bela vila.
Beo kao
Vredan kao
Ko mu poma`e da dobije te osobine?
Vredan kao
Hitar kao
Hitar kao
Jak kao div.
Kad bi majka `elela da joj Jova bude umiqat,
od koga bi sve mogla da tra`i pomo}? Jak kao
Sjajan kao rosa.
Sjajan kao

82
Subjekat i predikat

Jova spava. Majka sedi.


U re~enici JOVA SPAVA govori se o Jovi.
U re~enici MAJKA SEDI govori se o majci.

Re~ Jova je SUBJEKAT u prvoj re~enici.


Re~ majka je SUBJEKAT u drugoj re~enici.

Subjekat je ona re~ u re~enici koja kazuje o


kome ili o ~emu se govori ili ko vr{i radwu.

Subjekat se odre|uje pomo}u pitawa:


‡ O kome ili o ~emu se govori?
‡ Ko vr{i radwu?

Druga va`na re~ je PREDIKAT.

Predikat se odre|uje pitawem:


‡ [ta radi subjekat?

[TA RADI JOVA? JOVA SPAVA.


[TA RADI MAJKA? MAJKA SEDI.

PREDIKAT u prvoj re~enici je SPAVA.


PREDIKAT u drugoj re~enici je SEDI.

Predikat je ona re~ u re~enici koja kazuje


{ta radi subjekat.

83
Odri Korn
Laurina tajna

„Imamo ne{to novo u ku}i“, pevu{ila je


Laura. Skakutala je niz ulicu i ba{ je bila
stigla do Tomijeve ku}e.
Tomi se igrao u pesku i gradio zamak. Laura
mu je ponovila da je u wenoj ku}i ne{to novo.
„A {ta to?“, radoznalo }e on.
Laura se smejala: „Pogodi!“
Tomi je zatvorio o~i i uporno mislio.
„Psetance?“
Laura se zakikota: „Pogre{no!“
Nastavila je put niz ulicu.
„Mi imamo ne{to novo u ku}i“, vikala je dok
je prolazila kraj Davidove ku}e.
David se ba{ quqao u dvori{tu.
„A {ta je to novo, Laura?“, upitao je.
„Pogodi!“, uzvrati Laura.
„Pomozi mi“, zamolio je David. „E, ba{ si sme{na. To nije te{ko da se
Laura se zamisli: pogodi.“
„U redu. Da te podsetim. To budi qude dok je Meri di`e najve}u lutku, koja je bila mama
jo{ mrak“. ostalim lutkama.
David se nasmejao: „Ti ima{ lutku kao {to je ova moja. Ona
„Pa to je bar lako pogoditi. Imate nov pla~e i uz to pije iz boce.“
budilnik“. „Pogre{no!“, re~e Laura pobedonosno.
„Pogre{no“, otcvrkuta Laura i po|e daqe. I nastavi da tr~ka ulicom.
„Imamo ne{to novo u ku}i“, pevala je dok je De~ak Bili igrao se loptom kada mu je Laura
prilazila Merinoj ku}i. Meri je bila rekla {ta ima u ku}i: budi qude no}u, pije iz
priredila ~ajanku za svoje lutke i one su sve boce i ‡ da bi mu pomogla ‡ rekla je jo{ jednu
bile za stolom. stvar: „Pored toga {to si ~uo, ka`u da podse}a
„A {ta imate?“, upitala je Meri radoznalo. na mene“.
„Pogodi!“, uzviknu Laura. „Pomo}i }u ti ako „Znam, znam!“, vikao je Bili i ‡ pogodio je.
ti odam dve stvari. Budi qude dok jo{ traje A vi?
mrak i pije iz bo~ice.“ Da vas podsetimo: Laura je dobila sestru.

84
Prona|i u pri~i i podvuci re~i kojima je Laura Podvuci drugom bojom re~enice u kojima se
opisivala svoju malu sestru. ka`e {ta su Tomi, David, Meri i Bili radili
kada ih je Laura srela.

Navedi re~i iz kojih se vide Laurina ose}awa.


Prona|i u pri~i i ozna~i sve upitne re~enice.

Pove`i zagonetke s wihovim Podvuci u jednoj od zagonetki re~i sa


re{ewem na slici. umawenim zna~ewem.

Bockava lopta Drveno mi telo, Neka je crvena, Crn kaputi},


u travi stoji, zeleno odelo, a neka `uta, {iqat repi},
da je dodirne skriveno od lista neka je slatka, kratak kquni}.
svako se boji. slatko zrno blista. a neka quta. Ovde letuje,
tamo zimuje.

Doma}i zadatak:
Smisli zagonetke za {kolsku torbu i olovku.

85
Vladimir Andri}
Protestna pesma

Meni je dosadno, mama


imaj to u vidu, tata
svakom je potrebna sestra
i mora da ima brata.
Na brata ja imam prava
kao na ki{u trava
zar da idem u kra|u
da steknem sestru mla|u.

Za{to protestuje de~ak u ovoj pesmi?


U re~niku }e{ na}i
{ta zna~i re~ protest.

Navedi neka de~ja prava koja zna{.


(Prona|i ih u uxbeniku Svet oko nas.)
Objasni za{to je travi potrebna ki{a.

Objasni za{to bi voleo da ima{ brata ili


sestru.

86
Posmatraj ove slike o de~aku koji je dobio brata. Svakoj slici daj naslov,
a onda napi{i pri~u. Pogledaj na strani 155 pravila za dobro pisawe.

e
P i{ mo sa
stav

87
Narodna pripovetka
Sedam prutova

Imao otac sedam sinova, sedam sva|alica.


Sva|aju}i se zanemari{e sav ku}ni posao i sve im po|e
naopako.
Bilo je sebi~nih i r|avih suseda koji su se radovali
wihovom sva|awu i wihov nazadak skretali su na svoju
korist. Lako je grabiti onde gde nema ko da ~uva, kad se
~uvari me|u sobom sva|aju.
Videv{i da }e biti zlo i naopako, otac se veoma
zabrinu. Jedanput skupi sinove oko sebe, pa im pokaza
sedam prutova ~vrsto povezanih u jedan snop i re~e:
„Koji od vas ovaj snop prelomi, onome }u dati deset
dukata“.
Svih sedam sinova poku{a da prelomi snop: probali
su ovako i onako. I naposletku svaki re~e da ne mo`e.
A otac }e im onda:
„^udim se {to ne mo`ete, jer je to sasvim lako“.
On odre{i uzicu kojom je bio snop vezan, {tapi}i se
razmako{e i on jedan po jedan prelomi bez po muke.
Sinovi su se nasmejali:
„E, to je lako! Tako bi moglo i nejako dete!“
Otac zavr{i:
„Evo vam, deco, slike i prilike va{e. Ne budete li
snop, bi}ete sedam prutova koje, kao {to ste sami
rekli, mo`e slomiti i nejako dete“.

Napi{i kako je otac pokazao sinovima da je


va`no da se ne sva|aju.

Prona|i u re~niku {ta


zna~e re~i: nazadak i snop.

88
Prona|i sedam prutova. Objasni {ta zna~i poslovica:
Pove`i ih kon~i}em u snop.
Sloga ku}u gradi,
Poku{aj da ceo snop odjednom slomi{.
Probaj da prelomi{ svaki prut posebno. a nesloga razgra|uje.
Napi{i {ta si zapazio.

Zaokru`i ono {to misli{ da je potrebno da bi


qudi bili slo`ni.

1. Ne vre|ati druge.
Deca sa ove slike se sva|aju oko quqa{ke.
2. ]utati o problemu.
Napi{i kako bi ti re{io problem.
3. Uvek da bude kako ti ka`e{.

4. Slu{ati predloge drugih.

5. Otvoreno re}i kad ti ne{to smeta.

6. Biti o{tar i drzak prema drugima.

7. Biti miroqubiv.

8. Slu{ati druge, a }utati o svojim `eqama.

9. Razumeti druge.

10. Pokazati drugu da ti je va`an.

89
Miroslav Anti}
Ilustruj ovu pesmu.
Nezgoda Smisli za sliku druga~iji naslov.

Kroz dvori{te ju~e


sre}ni tata petao
s pili}ima svojim
prvi put pro{etao.

Pravio se va`an
krilima je lupao,
pa u bunar upao
i sav se okupao!

Smejali se pili}i
~ulo se do neba:
Ba{ si tata {eprtqa!
Tako ti i treba!
U re~niku
pi{e zna~ewe
re~i {eprtqa.
Pro~itaj ga.

Za{to je tata petao bio sre}an? Na ove stihove komponovana je pesma koju
peva Dragan Lakovi}.
Da li ume{ da je otpeva{?

Napi{i nazive kompakt diskova ili kaseta


koje rado slu{a{.

Opi{i kako se pona{ao sre}ni tata petao


u dvori{tu.

90
Napisao i nacrtao Dobrosav Bob @ivkovi}
• Siroma{na ro|aka
Ovo je strip iz de~jeg ~asopisa „Veliko dvori{te“.
• Ko je najja~i
Pro~itaj ga i zaokru`i naslov koji bi mu najvi{e odgovarao.
• Dobri prijateqi

91
Ruska narodna pri~a
Medved i devoj~ica

Jednoga dana po|e Ma{a s drugaricama u Dok se medved spremao za put, devoj~ica u|e
{umu po jagode. Naberu devoj~ice jagoda, u korpu i pokri se jagodama.
kad ‡ nigde Ma{e. Dozivale su je, dozivale ‡ Medved uprti korpu i po|e.
we nema. Ma{a lutala, lutala, pa nai|e na I{ao medved, i{ao, pa re~e:
jednu ku}icu. U|e unutra i sedne. Malo posle „Se{}u na travicu,
eto ti medveda. Pomilova devoj~icu {apom i poje{}u jagodicu“.
re~e: „Vidim, vidim!“, progovori devoj~ica iz
„E, lepo, sad te ne pu{tam. Osta}e{ kod korpe.
mene“. Medved se upla{i, uprti korpu i po|e daqe.
Mislila, mislila devoj~ica, pa smislila. Kad je stigao u selo, spusti korpu pred kapiju i
„Medo, odnesi u selo mome tati i mami malo zakuca:
jagoda.“ „Kuc, kuc! Otvarajte, doneo sam vam od Ma{e
Medved pristane. jagoda!“
„Ali ih nemoj usput pojesti“, re~e devoj~ica. Psi zalaja{e i pojuri{e medveda. On
„Ja }u se popeti navrh krova, pa }u gledati.“ pobe`e u {umu, a korpa ostade pred kapijom.
„Gledaj!“, re~e medved. Kad Ma{in tata otvori kapiju, a Ma{a
izlazi iz korpe i smeje se.

92
Glavni likovi iz pri~e su: Pro~itaj ponovo ovu pri~u i napi{i:

Vreme radwe u pri~i:


Kako se Ma{a dosetila da se vrati ku}i?

Mesto radwe u pri~i:

Napi{i koje su Ma{ine osobine.


Redosled doga|aja u pri~i:

1.

2.
Koje su osobine medveda?
3.

4.

5.
Prona|i u tekstu i napi{i:
pet imenica pet glagola
Sigurno si zapazio da radwa u pri~i
po~iwe da se zapli}e u re~enici: ... kad
‡ nigde Ma{e. Takvo mesto u pri~i zove
se po~etak zapleta. Posle ovoga zaplet
se pove}ava.

Proveri znawe na stranama 63 i 71.


Znak navoda

Podvuci u pri~i „Medved i devoj~ica“ re~i Re~i koje izgovaraju medved i Ma{a
koje izgovara medved. ozna~ene su znacima navoda.
Me|u navodnike stavqamo ta~no
Drugom bojom podvuci re~i koje govori Ma{a. navedene ne~ije re~i. Znaci navoda se
pi{u na vi{e na~ina: „ “, „ „, » «. Umesto
znaka navoda nekada se pi{u i crte ‡.
Odglumi s nekim ovu pri~u.

93
Qubivoje R{umovi}
Ima jedno mesto

Ima jedno mesto Ima u tom selu


iza sedam mora jedno roze cve}e
gde ceo svet spava jedan junak mamin
Spavati se mora koji jesti ne}e

Ima u tom mestu Ja predla`em za wih dvoje


gospo|ica prava da se na|u da se spoje
koja nikad nikad
ne `eli da spava Ne treba ih prutom biti
ve} ih treba o`eniti
Ima jedno selo
iza sedam gora Pa neka se cve}ka
gde sva deca jedu sa suprugom ne}ka.
jer jesti se mora.

Napi{i koje su osobine gospo|ice iz pesme.

U re~niku prona|i zna~ewe


re~i cve}ka i ne}kati se.

Spoj slova po azbu~nom redu. Dobi}e{ sliku.

Koje su osobine maminog junaka?

Uporedi ove dve ne}kalice sa likom Sime iz


pri~e „Inat“ sa strane 24.
Ispri~aj {ta si zapazio.

94
Recitovawe

Priprema

Slede}u re~enicu izgovori na vi{e na~ina:


upla{eno, besno, tu`no i veselo.

On ne}e da jede.
On ne}e da jede.
On ne}e da jede.
On ne}e da jede.

Izgovori jasno slede}e brzalice:

^etiri ~avke ~u~e na ~unu.


Otud ide crn trn, da odgrize crn vrh.
Svraka skaka na dva kraka.

Pesma mo`e da se recituje na vi{e na~ina.


Ovo je jedan od predloga.

Po{to je ova pesma {aqiva, treba je


recitovati na {aqiv na~in.

Tamo gde su stihovi ozna~eni sa treba da


recituje{ lagano, kao da pri~a{ bajku.

Znak zna~i: izgovori glasnije, odlu~nije.


Znak ozna~ava kra}u pauzu, }utawe, a znak du`u pauzu.

Pokreti ruku i tela dok se recituje treba da


budu umereni, kao kad se razgovara.

95
Feliks Salten
Eno gde leti cvet
Zelena livada bila je posuta zvezdama belih ‡ Ja te se ne bojim ‡ odgovori mali skakavac
krasuqaka, qubi~astim i crvenim glavicama {u{kavim glasom. ‡ Ja sam se samo u prvi mah
procvetale deteline i rasko{nosjajnim zlatnim prepao. Nikad se ne zna ko je taj koji dolazi, pa
zvezdama, koje je masla~ak pru`ao uvis. treba biti oprezan.
‡ Gle, majko ‡ povika Bambi ‡ eno leti cvet! ‡ Ja sam, eto, danas prvi put u svom `ivotu na
‡ To nije cvet ‡ re~e majka ‡ to je leptir. livadi ‡ objasni mu Bambi.
Bambi je zadivqeno gledao za leptirom koji (Odlomak iz kwige Bambi)
se ne`no odvojio od jedne stabqike i odlebdeo
u kolebqivom letu. Sad Bambi vide da je Prona|i u re~niku {ta zna~e re~i:
mno{tvo takvih leptira preletalo vazduhom kolebqiv i tratin~ica.
nad livadom, naizgled brzo, pa ipak polako,
gore-dole, u igri koja ga odu{evi. Zaista je Objasni kako zami{qa{ Bambija.
izgledalo da je to putuju}e cve}e koje ne mo`e
ostati mirno na svojoj stabqici, pa se di`e da
se poigra... Podvuci opis livade. A kako ti zami{qa{
Bambi je gledao za svakim leptirom. Rado bi livadu?
ih pogledao izbliza, tako bi rado bar jednog
dobro razgledao, ali mu se ne pru`i prilika. Kako zami{qa{ Bambijevu mamu?
Neprestano su se kome{ali.
Kad je zatim opet pogledao na zemqu, zadivio
ga je bujan `ivot koji je pr{tao pod wegovim Za{to je Bambi od leptira pomislio
koracima... da je cvet?
‡ Gle ‡ kliknu Bambi ‡ onamo ska~e komadi}
trave! Oho ... kako visoko ska~e! Za{to je od skakavca pomislio da je trava?
‡ Nije to trava ‡ objasni majka ‡ to je dobri
mali skakavac.
‡ Za{to on tako visoko ska~e? ‡ zapita Bambi.
‡ Jer mi ovuda hodamo ‡ odgovori majka. ‡ On
nas se boji. Navedi Bambijeve osobine.
‡ Oh! ‡ obrati se Bambi skakav~i}u koji je
sedeo nasred tawira jedne tratin~ice ‡ nemojte
se bojati, mi vam zaista ne}emo ni{ta u~initi.

96
Du{ko Radovi}
Lepo je sve {to je malo
^im se ne{to malo, malo rodi,
na kamenu, grani ili vodi,
prvi dan mu uz quqa{ku tepa:
Budi lepo kao {to je lepa...

... Svaka buba od hiqadu buba,


svaka ptica od hiqadu ptica,
svaka riba od hiqadu riba!... Potra`i u re~niku zna~ewe re~i:
bodriti, strepeti, klica, oglasiti se
^im se ne{to uspravi nad travom i damar.
‡ lupi glavom po prostranstvu plavom.
Dan ga bodri: rasti i ne strepi, Kako zami{qa{ da mama buba tepa
bi}e{ lepo kao {to su lepi... svojoj bebi? Kojim re~ima joj tepa?

... Svaka zvezda od hiqadu zvezda,


svaka klica od hiqadu klica,
svaka pesma od bezbroj pesama!... Smisli {ta govori mama ptica svom
mladuncu kad ga mazi.
^im se ne{to oglasi u svetu,
u pokretu, glasu ili cvetu
‡ sluti, ~uje kroz damare slepe:
ve} sam lepo kao {to su lepe...
[ta riba govori svojoj bebi?

... Svaka buba od hiqadu buba,


svaka klica od hiqadu klica,
svaka ptica od hiqadu ptica!...
Uporedi ovu pesmu s pesmom Majka Jovu u
ru`i rodila sa strane 82. [ta zapa`a{?
Za{to je lepo sve {to je malo?

97
SETI SE {ta smo nau~ili...
Zaokru`i slovo
ispred odgovora U~iteqica pi{e.
za koje misli{ Leptir leti.
da su ta~ni.
U prvoj re~enici re~ u~iteqica je:
a) subjekat
b) predikat

Podvu~ena re~ u drugoj re~enici je:


a) subjekat
b) predikat
Objasni {ta su to
uspavanke.

Proveri ta~nost svojih


odgovora u re{ewu koje se
nalazi na kraju ^itanke.

Upi{i broj osvojenih poena.

Podse}amo se
ME\U NAVODNIKE STAVQAMO
TA^NO NAVEDENE NE^IJE RE^I.

„Sutra idemo u selo“, re~e tata.

98
6.5. KAKO SE RASTE
^ITAMO
pri~e i pesme o tome kako se raste

U^IMO I VE@BAMO
‡ rod imenica
‡ jednina i mno`ina imenica
‡ pravo i prenosno zna~ewe re~i
‡ re~enice (obave{tajne, upitne, zapovedne)
‡ pesma, stih
‡ pri~a, proza
‡ kwi`evne i nekwi`evne re~i
‡ skra}enice za mere

TVOJ ZADATAK ]E BITI


‡ da napi{e{ pozivnicu za ro|endan
‡ da sastavi{ mali re~nik
‡ da izdvoji{ vest iz novina
‡ da napravi{ nevidqivo pismo
‡ da napravi{ spisak kwiga
‡ da sprovede{ anketu o povr}u
‡ da napi{e{ kratku pri~u
Branko ]opi}
Visibaba i razvigor
Razvigor zove
tiho i slabo:
„Budi se, ustaj,
o, visibabo!“

A cveti} ne`ni
glavicu mi~e,
pod snegom {ap}e:
„Ko me to vi~e?“

Pupoqci mrki,
~itav hor,
tiho joj ka`u:
„Razvigor!“

Prona|i u re~niku {ta


zna~i re~ razvigor.

Prona|i u pesmi i ispi{i


re~i koje ozna~avaju
Odgovori na slede}a pitawa u vezi sa ovom pesmom. radwu ‡ glagole).

Ko je pozvao visibabu? 1.
2.
Kada ju je pozvao?
3.
Gde je tada bila visibaba? 4.
5.
Kako ju je pozvao?
6.
Za{to ju je pozvao? 7.

100
Rod imenica
Imenice mogu biti mu{kog, `enskog i sredweg roda. Uz imenice mu{kog roda mo`e da stoji re~ taj, uz
imenice `enskog roda re~ ta, a uz imenice sredweg roda re~ to.

mu{ki rod (taj) `enski rod (ta) sredwi rod (to)


~ovek `ena dete
deda baba unu~e
petao koko{ka pile
brod stolica dugme
ma~ak ma~ka ma~e
medved me~ka me~e
ovan ovca jagwe
Slede}e imenice rasporedi po rodu (neka ti pomognu re~i taj, ta, to):
u~iteq, hleb, ta{na, poqe, sneg, jelka, }ebe, peva~ica, veverica, pero, zima, Uro{, brdo, igra~ka,
slovo, kqu~, Ma{a, pismo, klavir, u~enik, selo.

Mu{ki rod (taj):

@enski rod (ta):

Sredwi rod (to):

Dopuni re~enice imenicama u odgovaraju}em rodu i u kvadrati}e upi{i @ , M ili S .

1 je padala celog jutra.


2 je zakasnio u {kolu.
3 ga je upla{ilo.
4 mu je rekla da u|e u u~ionicu.
5 je bio zbuwen.
6 je bila ispisana.
7 je oglasilo kraj ~asa.

101
[aqiva narodna pesma
Sme{no ~udo
Ja sam ~udo video:
zec kolo vodi,
lisica ga dvori.
Na lisici perce,
na kurjaku zvonce.
Ja sam ~udo video:
}uran babi vodu nosi
u re{etu na ramenu,
a }urka joj tikve sadi
na drvetu, na kamenu.

Objasni {ta je {aqivo (sme{no) u ovoj pesmi.

Smisli jedno sme{no ~udo i napi{i


ne{to o wemu.

Skra}enice za mere se pi{u i }irilicom


i latinicom bez ta~ke.

Ispravi nepravilno napisane re~i. km m cm mm


km m cm mm
Dali }uran babi vodu nosi? santimetar
kilometar metar milimetar
centimetar

Zec kolo nevodi. ]urka tikve nesadi. One koje se upotrebqavaju za pojmove
koji ozna~avaju vreme pi{u se
ili s ta~kom ili bez we.
~., ~ ili h ‡ ~as d. ‡ dan
Jesamli ~udo video? s. ‡ sat o. g. ‡ ove godine
min. ‡ minut o. m. ‡ ovog meseca
god. ‡ godina g. ‡ godina
102
Jednina i mno`ina imenica

Napi{i imena bi}a ili predmeta sa slika:

Ove imenice su u jednini, jer ozna~avaju jedan Ove imenice su u mno`ini, jer ozna~avaju
predmet ili jedno bi}e. vi{e predmeta ili bi}a.

Slede}e imenice napi{i u jednini ili u mno`ini, kao {to je zapo~eto.

ruka ‡ ruke medved ‡ gradovi ‡ grad

kow ‡ `ena ‡ drug ‡

ma~ke ‡ jezera ‡ reka ‡

putevi ‡ ogledalo ‡ nos ‡

Dopuni re~enice slede}im imenicama u jednini ili u mno`ini:


drugarica, de~ak, ulica, dete, semafor, svetlo, strana.
su ~ekala da pre|u .

su pokazali zeleno .

Petar i Milan su pogledali u semafor i po~eli da prelaze ulicu.

Na drugoj ulice ~ekale su ih .

103
Andra Frani~evi}
Poziv na kreketawe
Jutros `aba `abama
uputila pismo:
„Cele zime, ro|ene,
kreketale nismo.

Pa nervozu zbog toga


dobila sam jaku,
te vas zovem: Do|ite
na `ur u vrbaku!

Izvolite, molim vas,


moje gospe fine,
da se iskreke}emo,
da nas `eqa mine!“

Prona|i u re~niku {ta zna~i re~ nervoza i


izraz da nas `eqa mine (vidi pod minuti).

Za{to je `aba bila nervozna?

Da se podesetimo: ovo je pesma.


Ona se sastoji od stihova.
Izbroj i napi{i koliko stihova ima u ovoj pesmi.

Po ovoj pesmi napi{i pri~u.


Tvoja pri~a ne treba da bude u stihu, ve} u prozi.
Ako `eli{, pri~u mo`e{ i da pro{iri{.
Pogledaj na strani 155 pravila za dobro pisawe.

104
Ovde ispi{i pozivnicu za svoj ro|endan.
Mo`e{ i da je ukrasi{. Ne zaboravi da je adresira{. Pazi na velika slova!

Pozivnica

Ko poziva:

Koga:

Za{to:

Gde da do|e:

Kada:

105
Dimitar Inkiov
Lopov
Otkad Klara zna slova, ~ita kao luda. ^im
negde vidi slova, po~iwe iz tih stopa da
~ita. Kad autom idemo u grad i stojimo na
semaforu, pritisne nos na prozor i po~iwe
glasno da sri~e:
„Hhhh...ooo...hotee...l... hotel.“
„Bbaa...nnn...k...aaa... banka.“
Za vreme vo`we ~ita i registarske brojeve
kola ispred nas. Pravi je dave`. Kad mama
ili tata donesu novine ku}i, sleti na wih kao
p~ela na cvet i ~ita glasno naslove, dok sve
nas ne zaboli glava i ne po~nemo da be`imo
od we.
Tako je bilo i onog dana kada je tata doneo
ku}i novine u kojima je bila pri~a o lopovu.
Tata je novine ostavio na stolu, a on i mama
su oti{li kod tetka-Eme. Klara je smesta
zgrabila novine i po~ela da ~ita.
„Ho}e{ da ti ne{to pro~itam?“
„Ne}u!“
„Ne zna{ {ta propu{ta{“, izjavila je i
po~ela da sri~e:
„Ppp...ooo...lii...cciiijss...kooo
uuu...poo...zo...reee...wee.
O...ppp...aaa...sssniii...l...ooo...pooo...v
pooo...ssseee}uu...jeeekkk...uuu...}eee“.
„[ta re~e?“
„Pooliciiijskooo uuu...poo...zo...reeewe.
Ooopaaasaaan looopov possseee}uuuje
kuu}eee. Ssssvaaakoog daaanaaa nnoovee
pqqaa~kee.“
„Gde?“, hteo sam da znam.
„Pooo graaaduuu.“

106
Odjednom sam se upla{io. Bili smo sami kod „Onda ga ujedi za nogu! Ti dobro ujeda{.“ „Ma
ku}e. to je bilo pre, kad sam bio mali. Ve} dugo
„Po na{em gradu?“ nisam nikog ujeo.“
„Sad sam ti ~itala!“ „Sad sigurno jo{ boqe ujeda{“, ube|ivala
„Klaro, {ta }emo ako lopov provali i kod me je, „zubi su ti ve}i. I, zna{ {ta, sigurno
nas?“ }emo dobiti nagradu. Puno para za koje }emo
Rekla je kô iz topa: kupiti `vake da ne}e stati u na{u sobu.“
„Veza}emo ga!“ Kad je tako, spreman sam da pomognem. Klara
„A ko }e da ga dr`i dok ga ne ve`emo?“, hteo je iz kuhiwe donela veliku varja~u, a ja sam se
sam da znam. „Klaro, ~uje{ li? Ne{to {u{ti naoru`ao viqu{kom. Onda smo oti{li u
ispod kreveta! ’Ajde da pobegnemo!“, {aputao spava}u sobu i Klara je izdavala naredbe:
sam. „Lopove, predaj se! Znamo gde si! Iza|i ispod
„Neee, moramo da ga uhvatimo!“ kreveta!“
„Ali ja se stra{no pla{im!“ Ali od lopova ni traga ni glasa. Ispod
„Kukavice!“ kreveta je iza{ao [nufi, grizu}i tatinu
„Nisam!“ papu~u. Laknulo mi je. Klari je bilo stra{no
„Doka`i mi to!“ krivo. I dan-danas kukumav~i: „Da ispod
„Kako?“ kreveta nije bio [nufi, sigurno bismo dobili
„Ti }e{ da dr`i{ lopova dok ga ja ne ve`em.“ nagradu i imali punu sobu `vaka“.
„A {ta ako poku{a da pobegne?“
Prevela: Sne`ana Turun~i}-Dauner

Za{to je de~ak pomislio da se ispod kreveta Opi{i kako si se ose}ao kad ti se u~inilo
krije lopov? da negde ne{to {u{ka.

Slede}e re~enice napi{i koriste}i


skra}enice.

1) Prole}e je po~elo 21. marta ove godine


u 6 ~asova i 22 minuta.
Objasni {ta zna~i poslovica:
U strahu su velike o~i.

2) Od Ivanove ku}e do {kole ima ta~no


2 kilometra i 11 metara.

107
U pri~i „Lopov“ prona|i i ispi{i: tri obave{tajne,
tri upitne i tri zapovedne re~enice.

1.
Obave{tajne 2.
re~enice
3.

1.
Upitne 2.
re~enice
3.

1.
Zapovedne 2.
re~enice
3.

Obrati pa`wu na koji na~in izgovara{ upitnu, Napi{i naziv nekih crtanih ili igranih
a na koji zapovednu re~enicu. Objasni kakvim filmova u kojima se pojavquju lopovi.
glasom ih izgovara{. Kakvi su ti pokreti?

Doma}i zadatak:
Opi{i lopova iz jednog filma.
Slede}e potvrdne re~enice pretvori u odri~ne:
1. Ja sam se upla{io.

2. Bili smo sami kod ku}e.

3. Pobegli smo.

108
De~ak iz ove pri~e ka`e za svoju sestru da je Iseci i ovde zalepi neku vest iz novina.
pravi dave`.
Objasni {ta ovde zna~i re~ dave`.

Napi{i jo{ neke re~i koje ti i tvoje dru{tvo


upotrebqavate kad ho}ete da ka`ete da je
neko dosadan.

Ovde napravi mali re~nik re~i koje


upotrebqava tvoje dru{tvo.

dave` ‡ dosadna osoba


‡ lep

‡ Napi{i ispravno nekwi`evne re~i:


sumqiv

‡ nesnosqivo
mlo{tvo
Napi{i koje se novine ~itaju u tvojoj ku}i. presednik
odelewe
Pavletov
Slavicin
Koje novine voli{ da ~ita{? Milicin
komadant

109
Qubivoje R{umovi}
Ako `eli{ mi{ice

Ako `eli{ mi{ice kô gvo`|e


jedi belo ili crno gro`|e

Ako `eli{ snagu zbiqa mu{ku


onda ne sme{ zaobi}i kru{ku

Ako `eli{ na sve biti imun


jedi cedi sredi `uti limun

Ako `eli{ ruke kao kanxe


prosto gutaj sve`e pomoranxe

Ako `eli{ ve{tine sa strane


okomi se na krive banane

Ako `eli{ da izgleda{ be{we


svakodnevno upra`wavaj tre{we

Ako `eli{ biti bistre glave


beri one jagode iz trave

I uop{te ko god ne{to ho}e


mora jesti i voleti vo}e Prona|i u re~niku {ta zna~i re~ imun.

Kako obja{wava{ posledwa dva stiha ove pesme? [ta zna~i: mi{ice kô gvo`|e?

110
Pravo i prenosno zna~ewe re~i
izrazi prenosno zna~ewe
Neke re~i mogu da imaju pravo i gvozdeni mi{i}i
prenosno zna~ewe. Na primer, re~
gvozden. Weno pravo zna~ewe je: bistra glava
napravqen od gvo`|a, a prenosno: glava porodice
~vrst, jak kao gvo`|e.
kameno srce
Proveri pravo i prenosno zna~ewe izraza. U kvadrati} ispred odgovora upi{i broj za koji misli{
da odgovara izrazu.

1. raditi ispod `ita u~initi ne{to zabraweno


2. dobiti zeleno svetlo izgrditi
3. pre}i punu liniju zlo pro}i
4. vu}i nekog za nos udariti po licu
5. o~itati lekciju po~eti sa odmarawem
6. obrati zelen bostan raditi potajno
7. dati nekome po wu{ci varati nekoga
8. di}i sve ~etiri uvis dobiti dozvolu

Prona|i u sadr`aju na kraju ^itanke nazive Podvuci nekwi`evne re~i u re~enicama:


drugih pesama Qubivoja R{umovi}a i tri pesme
Jovana Jovanovi}a Zmaja i ispi{i ih.
1. Zoricin brat mi se falio da je ufatio neke zecove.
, strana 2. Deda ka`e da ga mlogo bolu noge.
, strana 3. Na pijac sam kupila {angarepu, kompir i buraniju.
, strana 4. Bole me glava, pa nosim {em{ir.

, strana
, strana
, strana
, strana
, strana
111
Nevidqivo pismo
Napi{ite poruku koju niko ne}e mo}i da Ovo je odlomak iz kwige „Mali ku}ni ogledi 1“
vidi ukoliko vi to ne `elite. u izdawu Kreativnog centra.
Poku{aj da izvede{ ovaj ogled uz pomo} odrasle
osobe.
Potreban materijal: ~a~kalica, posuda sa
vinskim sir}etom ili limunovim sokom, par~e Tvoja zapa`awa pri izvo|ewu ogleda:
papira, sve}a, {ibica

Kako se ogled
izvodi
1. Prelomite
~a~kalicu ‡ wen
debqi kraj
koristi}ete kao
olovku. Kako si se ose}ao posle izvedenog ogleda?
2. Zama~ite
~a~kalicu u sir}e
ili limun dok budete
pisali poruku.
Re{i rebus.

3. Sa~ekajte da se papir
osu{i.
4. Prinesite plamen sve}e
papiru sa porukom.

[ta }e se desiti
Po{to se papir osu{i, poruka
}e nestati. Ako prinesete
papir plamenu sve}e, poruka
}e opet biti vidqiva.

112
Napravi spisak

Ovde napravi spisak kwiga koje ima{ ili za koje si ~uo, a koje govore o
biqkama, `ivotiwama, gradovima, zemqama, drugim narodima i sli~no.
1. 4.

2. 5.

3. 6.

Oboj broj ispred kwige koja ti se najvi{e dopada.

Napi{i kratku pri~u u kojoj


}e{ pomenuti ove tri re~i:
pismo, pas, torba.

113
Vladimir Andri}
[argarepa
Ja prihvatam vo}e i povr}e
i kukuruz i {e}ernu repu
i prihvatam orah ispred ku}e,
ne prihvatam samo {argarepu.

U ba{tama kad su no}i duge


i kad slavuj zavija u lugu,
slutim kako ni~e {argarepa,
na moj u`as i na moju tugu.

Ja priznajem praziluk i cvekle


i {qivike, pa i {ume guste,
al’ bi suze kao ki{a tekle
sve zbog one {argarepe puste.

Sudbo moja, moj ~emerni jade,


za me `ivot vi{e nema ~ari
i ve} znadem za me nema nade,
za mene se {argarepa bari.

Za{to je de~ak nezadovoqan? [ta je u ovoj pesmi {aqivo?

114
Mala anketa
Ispitaj svoje dru{tvo iz {kole i napi{i u
tabeli koje se povr}e voli, a koje ne voli.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Saop{tewe o rezultatima ankete


Rezultati pokazuju slede}e:

Omiqene vrste povr}a su: 1. glasova

2. glasova

3. glasova

Neomiqene vrste povr}a su: 1. glasova

2. glasova

3. glasova

115
Mom~ilo Te{i}
Prole}no jutro u {umi
Na brezi se wi{u viti
lastari.
Novim li{}em hrast se kiti
prastari.

Protr~ala mlada srna


proplankom.
Pobe|ena no} je crna
osvankom.

Zraci sunca {umu celu


zaliju.
Zazvi`duka kos veselu Zna~ewe re~i vit, lastar, osvanak i
ariju. arija mo`e{ na}i u re~niku na kraju
kwige.
[umskih ptica zazvoni{e
horovi Napi{i kojim re~ima se u pesmi opisuju:
i Suncu se pokloni{e
borovi. drve}e u {umi ‡

Kako razume{ stihove:


srna ‡
Pobe|ena no} je crna
osvankom.
ptice ‡

Zraci sunca {umu celu sunce ‡


zaliju.

Podvuci u pesmi re~i koje se rimuju.

116
Dragan Luki}
[kola
[kole su velike mirne ovce
koje oka~e veliko zvonce
pa zvone, zvone i decu gone
u `ute male avione.

[kole su velike i dobre mame,


stotinu dece neguju same,
napamet znaju svu svoju decu,
i bajke pri~aju o mesecu.

[kole su veliki ~udni dvorci


koje osvoje hrabri osnovci
svakog septembra pu{~anom paqbom
i olovkama ‡ duga~kom sabqom.
Za{to su {kole kao veliki i ~udni dvorci?
Svakog septembra
kad jesen stupi
po dva su borca
u {kolskoj klupi.

Za{to su {kolske klupe `uti mali avioni?


Za{to se u pesmi ka`e da su {kole kao
velike mirne ovce?

Smisli i napi{i sa ~im bi ti uporedio


{kolu.
Za{to su {kole kao velike i dobre mame? [kola je kao

117
SETI SE {ta smo nau~ili...
1. 2.

Zaokru`i crvenom
Podvuci nekwi`evne
bojom primere u kojima
i razgovorne re~i u
su re~i upotrebqene u
re~enici:
prenosnom zna~ewu.

Mlogi qudi su o{tar no` o{tar jezik


prekqu~e nosili bistar ~ovek bistar potok
neke bqak majce. zelena trava zelen momak

Proveri ta~nost svojih


odgovora u re{ewu koje se
nalazi na kraju ^itanke.

Upi{i broj osvojenih poena.

Podse}amo se
PRI^A JE PISANA U PROZI IMENICE MOGU BITI

mu{kog
u jednini
PESMA JE PISANA U STIHU `enskog
u mno`ini
sredweg roda
118
7. [TA SVE MOGU, [TA SVE UMEM

^ITAMO
pri~e i pesme o tome {ta sve ~ovek mo`e i ume

U^IMO I VE@BAMO
‡ pro{lost, sada{wost i budu}nost
– pisanje latinicom
‡ kako se pro{iruje re~enica
‡ re~i koje se rimuju
‡ basna

TVOJ ZADATAK ]E BITI


‡ da napi{e{ pri~u o mamama i wihovoj deci
‡ da napi{e{ oglas
‡ da napi{e{ natpis za pekaru
‡ da nacrta{ mapu mesta na kojem raste zelenvil
‡ da prepri~a{ pri~u
Du{an Radovi}
Mama
Kad seva ... MAMA!
Kad te neko juri ... MAMA!
Kad si gladan ... MAMA!
Kad ne mo`e{ ... MAMA!
Kad ne{to ne zna{ ... MAMA!
Kad se pewe{ ... MAMA!
Kad silazi{ ... MAMA!
Kad spava{ ... MAMA!
Kad se budi{ ... MAMA!
Kad ne zna{ {ta ho}e{ ... MAMA!

U celom svetu, na svim stranama,


re~ je uglavnom o mamama.

Najpre je bio mrak i tama,


a onda nas je rodila mama.

Mame su va`ne da nas rode,


da nas podi`u i da nas vode.

Svi {to po svetu tr~e i lete


neke su dobre mame dete.
Objasni {ta zna~e stihovi:

Kad seva ... MAMA!

Napi{i kada bi jo{ dozivao mamu:


Kad ne zna{ {ta ho}e{ ... MAMA!
Kad ... MAMA!
Kad ... MAMA!

120
Mame i wihova deca

e
P i{ mo sa
Posmatraj ove fotografije i smisli pri~e o wima.
Pogledaj na strani 155 pravila za dobro pisawe.
stav

121
Branko ]opi}
Oglasi „Kupusnog lista“
Nudi se direktor
Poletan, spreman de~ak osnovac,
ne pije vino, ne voli novac,
{e}erne stvari njegov su sektor,
zato bi rado bio direktor
negde u selu ili u gradu,
a u fabrici za ~okoladu.

Jedina mana –
priznajem gre{an –
mnogo sam je{an!

Podvuci u pesmi stihove koji govore o osobinama


Prona|i u re~niku zna~enje de~aka.
re~i poletan i sektor.
Doma}i zadatak:
Prepi{i ovu pesmu latinicom, pisanim slovima.
Razmisli o tome {ta ti voli{ i {ta ume{ da radi{, pa
napi{i jedan sli~an oglas za sebe.

122
Ukr{tenica

1 6
Re~ u re~enici koja kazuje {ta radi Na kraju zapovednih
subjekat... re~enica stavqa se...

2 7
Re~i koje ozna~avaju
Imenica ma~ke stoji u...
imena su...

3 8
Kratka pri~a u kojoj se govori o Kratka {ala ili dosetka
`ivotiwama, a misli se na qude je... zove se...

4 9
Re~ koja ozna~ava radwu Pesma kojom se uspavquju deca
zove se... zove se...

5 10
Koja je vrsta kazivawa: Ko tra`i ve}e,
U {umici na jednoj no`ici? izgubi iz vre}e je...

123
Engleska narodna pri~a
Tri kroja~a
Tri kroja~a otvore svoje radnje u istoj ulici.
Konkurencija je bila velika i poslovi su i{li sasvim
slabo. Sva trojica se po~nu domi{ljati kako }e
privu}i {to vi{e mu{terija.
Prvi postavi iznad svoje radnje tablu sa
natpisom:
Najbolji kroja~ u gradu.
Drugi ne bude lenj, pa br`e-bolje napi{e:
Najbolji kroja~ na svetu.
Tre}i se zamislio, nije odmah mogao da se seti
nekog jo{ privla~nijeg natpisa. Naposletku, i on
stavi tablu na kojoj je velikim slovima napisao:
Najbolji kroja~ u ovoj ulici.
Prva dvojica su bila stra{no ljuta {to ih je ovaj
tre}i kroja~ nadmudrio. Skinu svoje firme, zatvore
radnje i odsele se iz grada.

Re~ firma ima vi{e zna~enja, a u


re~niku }e{ prona}i {ta ovde zna~i.
Prona|i i zna~enje re~i mu{terija.

Za{to su se prva dva kroja~a odselila iz grada? Zamisli da si pekar i da ima{ pekaru.
Pi{i latinicom. Smisli i ukrasi natpis za svoju pekaru. Pi{i latinicom.

124
Pro{lost ‡ sada{wost ‡ budu}nost

Pro~itaj slede}e re~enice:

Ja sam ~itao. Radwa u ovoj re~enici se de{avala u pro{losti.


Ja ~itam. Radwa u ovoj re~enici se de{ava sada ‡ u sada{wosti.
Ja }u ~itati. Radwa u ovoj re~enici }e se de{avati u budu}nosti.

Napi{i kako nazivamo re~i koje ozna~avaju radwu.

To su

Zavr{i zapo~etu tabelu.

PRO?LOST SADA?WOST BUDU}NOST

Ja sam pevao. Ja pevam.

Ma[ka je sko[ila.

Pas ]e lajati.

Ja se /alim.

Sawa dolazi.

125
Qubivoje R{umovi}
Lave majka mu stara
Lave majka mu stara
Proglasi mene za cara
Pa onda iz nekog hlada
Gledaj kako se vlada

Izda}u naredbe stroge


Da prasci peru noge
Zebre da peru zube
I da se tigrovi qube

Naredi}u lukavoj liji


Da vi{e ne lovi patke
Nisu ni patke krive
[to su glupe i slatke

Lave majka mu stara


Proglasi mene za cara
Pa onda iz nekog hlada
Gledaj kako se vlada

Napi{i koje }e naredbe izdati de~ak kad Napi{i koje se re~i u pesmi rimuju.
bude bio car.

stara ‡ cara


Podvuci plavom bojom re~i iz ove pesme koje ‡
ozna~avaju radwu (glagole).

126
• Smisli i napi{i
sastav pod naslovom:
„Kad bih bio car“
e
P i{ mo sa
(„Kad bih bila
carica“). Pogledaj na
strani 155 pravila za stav
dobro pisawe.

• [ta bi ti kao car


voleo da ima{?
• Kako bi `eleo da
bude{ obu~en?

• [ta bi sve uradio


kad bi bio car?

• Kako bi pomagao
drugima?

127
Leopold Suhodol~an
O de~aku koji je mnogo znao

Ne znam da li ste ~uli za de~aka koji je tvrdio da mnogo zna.


On je imao tetku koja se tome glasno smejala. Ka`u da mu je
rekla:
– Eh, {ta pa ti zna{?!
– O, ja ve} znam koliko ima sati!
– Ih, ma {ta mi re~e! – podsmevala mu se teta... – Ali ti jo{ ne
zna{ kako se kuva supa i pravi salata... Ne zna{ kada su se rodili
na{i baba i deda... Ne zna{ kada je vladao najve}i austrijski car, ne
zna{ kako se pravi sapun...
De~ak razmisli, pa re~e:
– Znam da se cipela obuva na nogu i da je rukavica pravljena za
ruku.
– O, to nije ni{ta! – pu}nula je teta. – Pa to odavno i vrapci znaju.
De~ak je nabrao ~elo i jo{ jednom se zamislio, pa je upitao:
– Teto, a vi, da li znate ba{ sve?
– Sto puta vi{e od tebe i mnogo vi{e od toga.
De~ak se i tre}i put zamislio, pa je rekao teti:
– Po{to sve znate, recite mi gde raste zelenvil?
– Zelenvil? – zgranuto ga pogleda teta. – A {ta je pa to?
– Ne znate? Zelenvil je zelenvil. Raste na planini Kopavil –
objasnio je ozbiljno de~ak.
– Na planini Kopavil?! – zinula je od ~uda teta. – Gde ti je ta
planina Kopavil?
– [ta? I to ne znate? – ~udio se de~ak.
Teta je kao dete odmahivala glavom, a de~ak je nastavljao:
– Planina Kopavil se podi`e iznad reke Modravil... Reka Modravil
pak te~e dolinom Travavil... Dolina Travavil se prostire izme|u
Vrhovila i planine Stenovil... Planina Vrhovil i planina...
– Ohoj, moram zaliti salatu! – povikala je teta i pobegla.

Sa slovena~kog prevela: Slavica Markovi}

128
Podvuci u pri~i re~enice u kojima se tetka Kako zami{lja{ zelenvil? Nacrtaj mapu na kojoj se
podsmeva de~aku. vidi kako zelenvil raste na planini Kopavil iznad
reke Modravil koja te~e... (pro~itaj u tekstu).

129
Dragomir \or|evi}
Ja sam bio sre}no dete
Ja sam bio Sviram tetki Stru`em cvilim
Sre}no dete I susetki [kripim gudim
O kome se Babi dedi Kako koja
Mnogi brinu Ujni strini Zora svane
Dok mi nisu Znoj se s moga Mrzim svaku
Jednog dana Lica cedi Tvoju `icu
Kupili tu Svi me zovu Violino
Violinu Paganini Moj du{mane

Sad drugari Tata smi{qa


Qu{te fudbal Svetsku slavu
A ja note Ja tu nemam
I solfe|a [ta da brinem
Od ve`bawa Iz dvori{ta
@igaju me ^ujem ciku
Jadni prsti Ali ne smem
Vrat i le|a Da prekinem

U re~niku je obja{weno {ta zna~i re~ du{man,


a na}i }e{ i neobi~no zna~ewe glagola qu{titi.
Tako|e prona|i u re~niku {ta je solfe|o i ko je bio Paganini.

Za{to je de~ak u ovoj pesmi nesre}an? Opi{i jedan posao koji najvi{e voli{ da
radi{.

Napi{i {ta ti ne voli{ da radi{, a mora{.

130
Gramati~ka ukr{tenica

Prona|i u ukr{tenici i zaokru`i slede}e glagole:

lajati, te}i, veslati, pecati, pe}i, ploviti, vu}i, roniti, voleti, gledati,
misliti, piti, glodati, {iti, zvati.

m i s l i t i p |
g l o d a t i e r
l a j a t i d` c o
e ` ~ lj v z p a n
d f p l o v i t i
a v e s l a t i t
t e } i e t i m i
i h i { t i o j nj
z v u } i { i t i

131
Narodna basna
Bik i zec
Spazi bik zeca gde kao strela be`i preko
poqa, pa mu pozavide na brzini. Kad se jednom
sastado{e, re~e mu:
‡ Blago tebi kad si tako brz! Ti mo`e{ da
umakne{ i najopasnijem neprijatequ! Ni{ta u
`ivotu ne bih vi{e `eleo nego da sam i sam
tako brz. Tada bih mogao da pobegnem od svakog
neprijateqa.
Nasmeja se zec ~uv{i bika, pa }e mu re}i:
‡ Luda je tvoja `eqa, prijatequ! Dao bih
ja rado svoju brzinu za tvoje o{tre i
sna`ne rogove. Boqe ponosito se boriti s
neprijateqem nego celog veka sramno pred wim
be`ati.

Ovo je basna.
Pogledaj na 8. strani {ta su basne.

Podvuci i objasni re~enicu koja ti li~i na Re~i sa suprotnim zna~ewem:


narodnu poslovicu.
brz ‡ spor
jak ‡
Napi{i na ~emu je bik zavideo zecu.
o{tar ‡

pametan ‡

neprijateq ‡
Na ~emu je zec zavideo biku? vredan ‡

ne`an ‡

svetlost ‡

132
Pro{irivawe re~enica

Pogledaj ovu kratku re~enicu:

Ki{a pada.

Razmisli, pa ka`i kako mo`e{ da je pro{iri{.

Kakva sve mo`e da bude ki{a? sitna, dosadna, hladna, prijatna,


.

Na {ta sve ki{a mo`e da pada? na drve}e, na krovove, na ki{obrane,


.

Kada ki{a pada? danas, pre podne, cele ve~eri,


, .
Kratka re~enica „Ki{a pada“ mo`e da se pro{iri ovako:

Cele ve~eri hladna ki{a pada na krovove.

Pro{iri re~enicu „Ki{a pada“ na svoj na~in.

1.

2.

3.

133
Bra}a Grim
Tri brata
Be{e neki ~ovek koji je imao tri sina, ali od
imawa nema{e ni{ta do ku}e u kojoj je `iveo.
Svaki od sinova pri`eqkivao je da posle
o~eve smrti ba{ on do|e do ku}e, ali ocu su sva
trojica bila podjednako draga. Tako nije znao
{ta da zapo~ne, a da nekome ne u~ini na`ao. A
da proda ku}u ‡ ni to nije hteo, jer je ona bila
jo{ od wegovih predaka, iako bi prodajom
ste~eni novac mogao podeliti me|u sinovima.
Kona~no na|e izlaz, te sinovima re~e:
„Po|ite u svet i oku{ajte sre}u. Neka svaki
nau~i po zanat, pa kad se zatim vratite, onome
ko se poka`e kao najboqi majstor ‡ ostavi}u
ku}u“.
To sinove zadovoqi, pa najstariji re~e da
bi hteo da postane kova~, drugi ‡ berberin, a
tre}i ‡ ma~evalac. Zatim odredi{e vreme kad
}e se sva trojica vratiti ku}i, pa krenu{e na
put. Dogodi se ba{ da je svaki od wih na{ao
vaqanog majstora kod koga je ne{to ~estito
mogao nau~iti.
Onaj {to je postao kova~ morao je da potkiva
kraqeve kowe, pa je za sebe mislio: „Sada ti
vi{e ni{ta ne nedostaje: dobi}e{ ku}u“.
Onaj {to je nau~io za berberina brijao je
samo otmenu gospodu i tako|e dr`ao da je ku}a
ve} wegova.
Onaj najmla|i, ma~evalac, dobijao bi poneki
udarac, ali bi stiskao zube i ne bi se qutio,
jer je mislio: „Ako se pla{i{ od jednog udarca,
ku}u nikad ne}e{ dobiti“.

134
Kad je proteklo odre|eno vreme, oni se
vrati{e ocu. Ali nisu znali kako da na|u
najboqu priliku i da poka`u svoje ve{tine i
ume}e te sedo{e da se dogovore. Dok su tako
sedeli, odjednom dojuri zec preko poqa.
„Eh!“, uzviknu berberin, „dolazi kao
poru~en!“
On uze pliticu i sapun, pa po~e praviti
penu sve dok se zec ne pribli`i, a zatim ga u
punom trku nasapuna i obrija mu br~i}e, a da
ga pri tom ne pose~e i ne povredi ni za dlaku.
„To mi se dopada“, re~e otac, „ako se drugi
vaqano ne zalo`e, ku}a je tvoja.“
Ne potraje dugo, kad dojuri{e jedne ko~ije u
kojima je bio neki gospodin.
„Sad }ete videti, o~e, {ta ja umem“, re~e
kova~.
On dotr~a do ko~ija, pa kowu koji je jurio
odvali ~etiri potkovice, te mu, tako|e u trku,
ponovo prikova ~etiri nove.
„Ti si qudina“, re~e otac, „radi{ isto tako
dobro kao i brat ti, ja ne znam kome da
ostavim ku}u.“
Tad re~e tre}i brat:
„Dozvolite mi, o~e, da i ja poka`em svoju
ve{tinu“ i, kako je po~ela da pada ki{a,
izvu~e ma~ i zapo~e wime unakrst zamahivati
nad svojom glavom, tako da na wega ne pade
nijedna kap. A kad ki{a udari ja~e, i najzad
tako jako da je sipala kao iz kabla, zamahivao
je ma~em sve br`e i br`e, te ostade tako suv
kao da je bio ne~im potpuno za{ti}en. Kad
otac to vide, zadivi se i re~e:
„Ti si izveo najve}u majstoriju, ku}a je
tvoja“.

135
To zadovoqi ostalu dvojicu bra}e. Ali, kao
{to su se ranije zavetovali i zato {to su se
toliko voleli, oni se dogovori{e i ostado{e
sva trojica u ku}i, bave}i se svaki svojim
zanatom; i kako su bili tako dobro obu~eni i
spretni majstori, zaradi{e mnogo para.
@iveli su tako zadovoqno do starosti i kad
se jedan od wih razbole i preminu, ostala
dvojica su toliko tugovala da se i oni
razbole{e i ubrzo pomre{e. A po{to su bili
tako ume{ni kao majstori i tako se voleli kao
bra}a, polo`i{e svu trojicu u jedan grob.
(S nema~kog preveli
Bo`idar Zec i Milan Tabakovi})

Potra`i u re~niku {ta zna~e re~i:


plitica, zalo`iti se i zavetovati se.

Podvuci i objasni re~i iz kojih se vidi {ta


je otac ose}ao prema svojim sinovima.

Podvuci i objasni re~i iz kojih se vidi kako


se odnosio prema ku}i.

[ta je otac tra`io od svojih sinova?

Podvuci i objasni re~enicu iz koje se najboqe


vidi da su bra}a slo`na i da se po{tuju.
Prepri~aj ovu pri~u koriste}i podsetnik:
1) bra}a polaze u svet
2) izu~avaju zanate Koje su poruke ove pri~e?
3) vra}aju se ku}i
4) pokazuju ocu {ta su nau~ili
5) ostaju zajedno do kraja `ivota

136
Stevan Rai~kovi}
Kad po~ne ki{a da pada
Kad po~ne ki{a da pada:
[ta rade deca? [ta rade stari?
Gde to sa poqa nestanu stada
A s krova ‡ dimni~ari?

[ta rade {eta~i u parku


Kad ki{a se sliva niz pru}e?
Ribari: da li tad barku
Okrenu u pravcu ku}e?

Kad po~ne ki{a da pada


I po asfaltu da zvoni:
[ta radi ma~ka koja ba{ tada
Uveliko mi{a goni?

^ika li pile pod strehom kopca


Kad ki{a se na dvori{te sru~i?
Da l' pla~e `ena kraj konopca
gde prostrla je ve{ da su{i? Odgovori na pitawa koja su postavqena u
pesmi:
Kad po~ne ki{a da pada
svi tr~e: krov ili streha. [ta rade deca kad ki{a pada?
Samo se ribe ba{ tada
Zagrcnu pod vodom od smeha.

Ozna~i u pesmi strofu koja ti se najvi{e [ta tada rade stari?


svi|a i objasni je.

Za{to se Samo ribe ba{ tada / Zagrcnu pod


vodom od smeha? [ta rade ribari kad pada ki{a?

137
SETI SE {ta smo nau~ili...

Upi{i odgovaraju}e Zaokru`i zelenom bojom re~i u


slovo u kru`i} ispred nizu koje imaju sli~no zna~ewe.
re~enice.

tih
bistar
a pro{lost Crtam na ~asu likovnog.
mudar
b budu}nost Pevao sam u horu.
stra{an
v sada{wost Pliva}u na takmi~ewu.
pametan

Zaokru`i
naranxastom
bojom subjekat
slede}e Maja Proveri ta~nost svojih
re~enice. odgovora u re{ewu koje se
peva. nalazi na kraju ^itanke.

Upi{i broj osvojenih poena.

Podse}amo se
IMENICE SU RE^I KOJE OZNA^AVAJU IMENA

GLAGOLI SU RE^I KOJE OZNA^AVAJU RADWU

138
8. LETWE PUSTOLOVINE

^ITAMO
pri~e i pesme o letwim pustolovinama

U^IMO I VE@BAMO
‡ re~i sa umawenim i uve}anim zna~ewem
‡ narodne pri~e o `ivotiwama

TVOJ ZADATAK ]E BITI


‡ da potra`i{ re~ u re~niku
‡ da napi{e{ predlog za promene u {koli
‡ da sastavi{ adresar svog dru{tva
‡ da napi{e{ razglednicu
Ivica Vanja Rori}
^arolija
Iza le|a Prepi{i ovu pesmu latinicom.
jednog druma
izviruje
jedna {uma.

Iz te {ume
viri `bun,
a iz `buna
{evin kljun.

A iz kljuna,
kô iz ~esme,
i dan i no}
teku pjesme!

Obele`i stihove koje }e{ recitovati glasnije


i stihove koje }e{ recitovati ti{e.
Vidi stranu 95.
Za{to se ova pesma zove „^arolija“?

Podatke o ptici {evi mo`e{ da na|e{ jo{ i u


re~nicima i enciklopedijama. Evo primera!
U „Re~niku srpskohrvatskoga knji`evnog jezika“,
Podvuci u pesmi stihove koji govore o tome koji je izdala Matica srpska iz Novog Sada, pi{e:
kako {eva peva. {éva ` zool. mala poqska ptica peva~ica Alauda.

Nau~i napamet ovu pesmu. Potra`i u nekom re~niku srpskog jezika zna~enje
nepoznatih re~i.

140
U Prosvetinoj „Maloj enciklopediji“ o ptici {evi pi{e:

U knjizi „Ptice Srbije“, koju je napisao Javor Ra{ajski, o ptici {evi pi{e:

141
Simeon Marinkovi}
Sveti Sava i mlad ~ovek
Neki mlad ~ovek po{ao u svet da na|e dobro.
Putovao, putovao, pa ga susrete sveti Sava. Sveti Sava je Rastko
‡ Kuda ide{, prijatequ? ‡ upita ga. Nemawi}, prvi srpski
‡ Svetitequ, tra`im dobro po svetu ‡ odgovori mu kwi`evnik, najmla|i
mladi}. sin srpskog vladara
‡ Jesi li ga negde na{ao? Stefana Nemawe. Osnovao je srpsku
‡ E bogami, svetitequ, nisam jo{. crkvu. ^esto je putovao po zemqi i
‡ Tako ga, sinko, ne}e{ ni na}i, nego zagledaj se u savetovao qude kako da pametno i
sebe. Prona|i u sebi dobro, u onome {to radi{ i u pravedno postupaju.
onome {to misli{. Onda dobro ponudi drugima, pa }e
ga i drugi tebi davati.
Mladi} se zahvali svetitequ, vrati se ku}i i
u~ini kako mu svetiteq re~e, pa bi dobro i wemu i
onima oko wega.

[ta misli{, {ta u pri~i zna~i re~ dobro?

Prona|i u ^itanci naslov poglavqa


koji odgovara ovoj pri~i i prepi{i ga.

142
U u~ionici

Posmatraj sliku i napi{i da li de~aku wegovi Napi{i {ta bi ti rekao ovom de~aku da bi se
drugovi ~ine dobro. on boqe ose}ao.

Za{to?

143
Vlada Stojiljkovi}
Prgav momak
Na proplanku
(glavnom {umskom trgu)
zec lisici
udario ~vrgu.

Usred {ume
u gustom {ipragu
zec kurjaku
udario {ljagu.

Kraj potoka
svoj {umi na oku
zec medvedu
zviznuo frljoku.

Ze~e, ze~e,
prgav{tino divlja,
pomori}e{
pola {umskog `ivlja!

Podvuci u pesmi nepoznate re~i. Prona|i ih u re~niku i ovde napi{i {ta one zna~e.

Napi{i {ta ti je u ovoj pesmi sme{no.

144
Re~i sa umawenim i uve}anim zna~ewem

Mali momak je mom~i}, a veliki mom~ina.


Mali zec je ze~i}, a veliki ze~ina.
Neki potok je poto~ina, a neki je poto~i}.
Neki medved je medvedina, a neki je medvedi}.
Neka {uma je {umica, a neka je {umetina.
Neka ~vrga je ~vrgica, a neka je ~vrgetina.

Legenda:
Re~i sa umawenim zna~ewem
Re~i sa uve}anim zna~ewem

Odgovaraju}im bojama iz legende podvuci Dopuni tabelu.


re~i u prethodnom tekstu i re~i koje se
nalaze na listu.
umaweno uve}ano
re~i zna~ewe zna~ewe

ma~ka ma~kica ma~ketina

olovka
vu~i}
`aba
ru~erda gran~ica
~etka
listi} ta{netina
~a{a
planin~ina
kravica
ki{a
zgradurina
kofa

145
Prema Dositeju Obradovi}u
Kow i magare
Putovali zajedno kow i magare. Jadno
magare bilo je preko mere natovareno. Zato
zamoli kowa da mu pomogne i ponese deo
tereta, jer }e ina~e izdahnuti. A kow ni da
~uje. Kada magare sasvim oslabi i pade mrtvo,
gospodar natovari na kowa ne samo sav teret
nego i ko`u uginulog magareta. Sad kow
shvati, ali kasno, da bi mu mnogo boqe bilo
da je poslu{ao magare i da mu je pomogao.

Kako se ose}alo natovareno magare?

Smisli i napi{i re~i kojima je magare


zamolilo kowa za pomo}.

Smisli i napi{i re~i kojima je kow


Smisli i napi{i {ta je kow odgovorio. izrazio kajawe na kraju basne.

Podvuci pouku koja bi najvi{e


I ova pri~a je basna.
odgovarala ovoj basni.
Svaka basna ima
naravou~enije, tj. pou~an a. U nevoqi je dobro pomo}i drugome.
savet, zakqu~ak, pouku.
b. Starijem treba uvek ukazati po{tovawe.
v. Neki qudi od drugih tra`e samo korist za sebe.
146
Narodna pri~a
Staro lijino lukavstvo
Zimus je grupa lovaca opkolila jednu
lisicu u {umarku. Bili su sigurni da im ne}e
uma}i. Jedan lovac umalo da nagazi na wu. A
ona le`i opru`ena. Mrtva. Jo{ topla. Lovci
se okupi{e oko we. Psi je owu{i{e. Zalaja{e
nekoliko puta i ostavi{e je.
Jedan lovac se spremio da joj odere krzno.
Iznenada sko~i lija i za~as nestade u gusti{u.
Lovci nisu stigli da ispale nijedan metak.

Smisli i napi{i {ta je lisica u sebi


govorila kad se na{la u nevoqi.

[ta je u sebi govorila dok je smi{qala


kako da se sna|e?

[ta su lovci govorili kad su lisicu


na{li opru`enu?

Za{to narod ka`e:


Ne veruj lisici ni kad je mrtva? [ta se za lisicu jo{ ka`e u narodu?

147
Jovan Jovanovi} Zmaj
Patak i `abe
Ako ste dokoni Sloga, mir i qubav
pro~itajte ovo: blagoslov je pravi,
stari patak ukraj bare zato neka niko
dr`ao je slovo. nikoga ne gwavi.

Slu{ale ga `abe Slu{ale su `abe


velike i male, ovo krasno slovo,
slatke su mu re~i kad patak u}uta
jedva do~ekale. desilo se ovo:

Govorio patak Jedan `abac mali


o vrlini mira, pobli`e je stao ‡
i da niko nikog a patak ga zgrabi
ne treba da dira. pa ga progutao.

Svako ima prava Iz ovog se ne{to


da slobodno `ivi, i nau~it' dade:
niko ne sme tla~it one huqe lepo zbore,
{to mu nisu krivi. al' nitkovski rade.
Prona|i u re~niku zna~ewe izraza i
re~i: dr`ati slovo, tla~iti,
Podvuci sve ono o ~emu je govorio patak ukraj blagoslov, huqa i nitkovski.
bare. Objasni {ta je hteo da ka`e.
Podvuci i objasni stihove za koje misli{ da
Podvuci stihove iz kojih se vidi kako su su poruka ove pesme.
`abe prihvatale wegove re~i i objasni ih.

[ta je patak uradio u jednom trenutku?

Doma}i zadatak:
Po ovoj pesmi napi{i pri~u.

148
Vladimir Andri}
Daj mi krila jedan krug
More ima barku, U ribe peraja
jedro i katarku. srebrnoga sjaja.
More, more, budi drug Ribo, ribo, budi drug
– daj mi barku jedan krug! – daj peraja jedan krug!
Tako mi se baza Da me `elja mine,
{irom morskih staza... da vidim dubine...

Lasta ima krila No}u kraj `ivica


– leti sve do Nila. svetli fenjer svica.
Lasto, lasto, budi drug Svi~e, svi~e, budi drug
– daj mi krila jedan krug! – daj mi fenjer jedan krug!
Da obi|em lug, Pozajmi mi mo}
da odem na jug... da osvetlim no}.

Kad mrav zrno sru{i, Na nebu se zvezde


~uju ze~je u{i. kao ptice gnezde.
Ze~e, ze~e, budi drug Nebo, nebo, budi drug
– daj mi u{i jedan krug! – daj mi zvezdu jedan krug!
Da oslu{nem i ja Bi}u lep{i jo{,
kako `ito klija... kad stavim taj bro{...
Prona|i u re~niku {ta zna~e slede}e re~i
Objasni zna~enje slede}ih stihova: i izrazi: katarka, bazati, da me `elja mine,
`ivica i bro{.
Tako mi se baza
{irom morskih staza.
Koja ti se pesnikova `elja najvi{e svi|a? Podvuci
stihove koji iskazuju tu pesnikovu `elju i objasni ih.
Da oslu{nem i ja
kako `ito klija. Nastavi pesmu. Smisli {ta bi ti tra`io od nekoga
da ti da „jedan krug“. Zbog ~ega?

Da me `elja mine
da vidim dubine.

149
Vladimir Andri}
Predlog
Ko je bio miran Njegov `ivot to su
joj, nedelju dana trice i ku~ine
po njemu je, tugo, {ta sad {kolske vlasti
popanula slana sa njim da u~ine

Na njemu je, jade, Takav junak mora


kilo pau~ine bar do Zlatibora
{ta sad roditelji na zraku i travi
sa njim da u~ine da se oporavi

Ko je bio miran
dve nedelje dana
njegovo je srce
puno ljutih rana

Pogledaj na 111. strani {ta pi{e o pravom i prenosnom


zna~enju re~i. Objasni prenosno zna~enje stihova:

po njemu je, tugo, / popanula slana

Na njemu je, jade, / kilo pau~ine

njegovo je srce / puno ljutih rana

Njegov `ivot to su / trice i ku~ine

150
Seti se ne~ega {to ti smeta u {koli i {to bi `eleo da se promeni.
Napi{i svoj predlog.

Predlog

Zapazio sam da

Zato predla`em da

Re{i rebuse.

151
Doma}i zadatak:

Za`muri i zamisli mesto na kojem bi voleo da se lepo odmori{.


Opi{i to mesto na razglednici koju }e{ uputiti drugu ili drugarici.
Ne zaboravi da napi{e{ adresu.

152
Adresar moga dru{tva

Pre nego {to ode{ na raspust, upi{i adrese i telefonske brojeve svojih
drugova i drugarica. Ne zaboravi da bi mogao da im se javi{!

Ime i prezime Adresa Broj telefona

153
SETI SE {ta smo nau~ili...
1. fla{ica sukwa fla{etina
Pove`i re~ u sredini
sa odgovaraju}im re~ima torbica supa sukwetina
sa uve}anim i umawenim
zna~ewem. supica torba torbetina
sukwica fla{a supetina

Proveri ta~nost svojih


odgovora u re{ewu koje se
nalazi na kraju ^itanke.

Upi{i broj osvojenih poena.

Podse}amo se u prozi
kwi`evnost
pesma u stihu
pri~a
bajka
(pri~a o ~udesnim doga|ajima u kojoj se pojavquju
zmajevi, a`daje, patuqci, ve{tice i vile)

basna
(pri~a u kojoj `ivotiwe govore i
pona{aju se kao qudi)

poslovica
(kratka i mudra narodna izreka o `ivotu)

zagonetka
(igra re~i koja se sastoji od neobi~nog pitawa u
kojem se krije odgovor)
154
Pravila za dobro pisawe
1. Razmisli o tome {ta sve zna{ o temi o kojoj treba da pi{e{.

2. Zabele`i {ta sve treba da pomene{ u svom sastavu.

3. Potrudi se da smisli{ odgovaraju}i naslov.

4. Misli o tome ko }e ~itati tvoj rad.

5. Tvoj sastav treba da ima po~etak, sredinu i kraj.

6. Unesi ose}awa u svoj rad (tugu, radost, qutwu,


uzbu|ewe, iznena|ewe).

7. Na kraju re~enice stavi ta~ku, upitnik ili uzvi~nik.

8. Po~ni svaku re~enicu velikim slovom. Nazive mesta


i imena qudi tako|e pi{i velikim po~etnim slovom.

9. Re~enice ne po~iwi na isti na~in (seti se re~i sa


sli~nim zna~ewem).

10. Pro~itaj svoj rad i ispravi gre{ke koje zapazi{.

155
Re{ewa
strana 18 Basne su pri~e u kojima `ivotiwe govore i pona{aju se kao qudi (1 poen)

Poslovice su kratke i mudre narodne izreke o `ivotu (1 poen)

U pri~i se odre|uje glavni lik, ostali likovi, vreme i mesto radwe (1 poen)

strana 38 1. a) (1 poen)

2. b) (1 poen)

strana 60 1. (1 poen) A B V G D \ E @ Z I J K L Q M

N W O P R S T ] U F H C ^ X [

2. Da li si zakasnio u {kolu? (1 poen)

Jesi li se javila mami? (1 poen)

strana 80 1. Imenice selo mrav Petar


Glagoli sedimo igram jede (1 poen)

2. Nismo i{li u bioskop. (1 poen)


Volim da jedem spana}. (1 poen)

strana 98 1. a) (1 poen)
b) (1 poen)
2. Uspavanke su pesme koje se pevaju deci pred spavawe. (1 poen)

od 11 do 25 poena
strana 118 1. mlogi prekqu~e bqak majce (1 poen) ^estitamo!
2. o{tar no` o{tar jezik (1 poen) Odli~no si
bistar ~ovek bistar potok (1 poen) savladao gradivo
zelena trava zelen momak (1 poen) iz srpskog jezika
za drugi razred!
strana 138 1. v) (1 poen) 2. (1 poen) 3. (1 poen)
a) tih od 6 do 10 poena
bistar Maja peva.
b) Dobro je, ali u
mudar tre}em razredu
sra{an
pametan
budi jo{ boqi.

od 2 do 5 poena
strana 154 1. fla{ica sukwa fla{etina (4 poena) Moglo je i vi{e da
torbica supa sukwetina
supica torba torbetina se u~i, zar ne?
sukwica fla{a supetina

156
RE^NIK
A @
arija (italijanski) ‡ melodija, napev `ivaq ‡ qudi koji naseqavaju neki kraj,
stanovni{tvo
B `ivica ‡ `iva ograda od grmqa i {ibqa
bazati ‡ i}i bez ciqa, {vrqati, tumarati `i`ak ‡ ovde zna~i: fitiq koji gori u posudici s
besediti ‡ govoriti, pri~ati uqem; slaba svetlost, plami~ak
biqur ‡ kristal
blagoslov ‡ ovde zna~i: sre}a Z
bodriti ‡ podsticati, hrabriti zavetovati se ‡ zare}i se, zakleti se, dati zavet,
bro{ ‡ deo nakita, ponekad sa dragim kamewem, sve~ano obe}ati
koji se specijalnom iglom ka~i za ode}u zavist ‡ ose}awe nezadovoqstva {to drugi ima
budaliti ‡ govoriti ili ~initi gluposti ne{to {to sam nema{ i `eqa da se to ima
za`e}i ‡ zapaliti
V zalo`iti se ‡ ovde zna~i: potruditi se
varo{ (ma|arski) ‡ naseqe, gradi} zamuknuti (se) ‡ u}utati, umuknuti, prekinuti svoj
vatru{tina ‡ re~ s uve}anim zna~ewem koja govor, krik, zvuk. Izr. mukom (se)
ozna~ava visoku temperaturu zamuknuti zna~i: u}utati, umuknuti
vit ‡ koji je izrastao u visinu, vitak, tanak zapajati ‡ napajati nekoga nekom te~no{}u
vu}i nekoga za nos ‡ podvaqivati nekome, zbrojati ‡ sabrati; skupiti, prikupiti na jedno
obmawivati, varati nekoga mesto
zebwa ‡ briga, zabrinutost, nemir, strah
D zembiq (turski) ‡ torba, naj~e{}e pletena, za
dave` ‡ dosadna, nesnosna osoba, koja mnogo gwavi no{ewe namirnica s pijace
dugim pri~awem
da`d ‡ ki{a I
damar ‡ `ivac imun ‡ otporan prema zaraznim bolestima
da me `eqa mine ‡ da zadovoqim svoju veliku inat ‡ protivqewe ne~ijoj voqi, prkosno
`equ pona{awe, izaziva~ki stav
danak ‡ re~ sa umawenim zna~ewem, a ozna~ava influenca ‡ grip
dan itekako se zapetqati ‡ mnogo, veoma se upetqati
dobro ‡ ovde ozna~ava dobrotu, plemenitost, u ne{to, zapasti u te{ko}e, u te`ak
vrlinu polo`aj
dolama (turski) ‡ vrsta kaputa koji se ne
zakop~ava, ve} se preklapa i opasuje J
pojasom java ‡ stawe onoga koji je budan, koji ne spava
dr`ati slovo ‡ dr`ati govor, govoriti jakako ‡ naravno, dabome
dru`binica ‡ oni koji su ne~im povezani, jova ‡ listopadno drvo koje raste du` reka i
drugovi, prijateqi, dru`ina, dru{tvo potoka
drum (gr~ki) ‡ put izra|en za saobra}aj
automobila i drugih vozila, cesta K
du{man (turski) ‡ veliki neprijateq katarka ‡ stub za podizawe jedara na brodu, jarbol

157
ki~ica ‡ slikarska ~etkica nakostre{iti se ‡ di}i se uvis, uspraviti se,
klanac ‡ uzani prolaz izme|u planina, tesnac, naje`iti se (o dlakama, perju, kosi i sl.)
klisura nao~it ‡ dopadqiv, lep, zgodan
klica ‡ biqni zametak u semenu iz kojeg se naramak ‡ koli~ina ne~ega (ovde: zeqa) koja se
razvija nova jedinka mo`e poneti na ramenu
kola ‡ koli~ina ne~ega (sena, zeqa i sl.) koja naru~je ‡ koli~ina ne~ega koja se mo`e nositi u
mo`e da stane u jedna kola, zapre`no rukama
vozilo naheriti se ‡ nakriviti se, nakrenuti se u stranu
kolebqiv ‡ ovde zna~i: promenqiv, neujedna~en neverica ‡ neverovawe, sumwa
kopqe ‡ oru`je koje se sastoji od duga~ke motke sa nedarce ‡ re~ sa umawenim zna~ewem koja
{iqkom na jednom kraju ozna~ava grudi, nedra
kopneti ‡ ovde zna~i: gubiti snagu, slabiti, nervoza ‡ napetost, uznemirenost
mr{aviti, venuti ne}kati se ‡ odbijati ne{to, odri~no odgovarati,
ko~operiti se ‡ praviti se va`an, razmetati se; govoriti „ne}u“
uporedi: {epuriti se (2) nitkovski ‡ kao nitkov, ne~asno, podlo
krvca ‡ pesni~ki: krv
kurjak ‡ vuk O
ovoli{ni ‡ ovoliko mali, ovolicni, malecki
L oglasiti (se) ‡ ovde zna~i: javiti se; pojaviti se
ladica ‡ fioka na nekom mestu
lakom ‡ koji `eli da za sebe prigrabi, stekne {to okoreti se ‡ pretvoriti se u koru, stvrdnuti se po
vi{e, gramziv, pohlepan, nezasit povr{ini, otvrdnuti
lastar ‡ mlad list koji izbija na grani, mladica, op~initi ‡ o~arati, zaneti, osvojiti
izdanak osvanak ‡ svanu}e, zora, osvit
ledina ‡ neobra|ena zemqa, zapu{teno zemqi{te
lola ‡ mangup, vragolan P
Paganini ‡ italijanski kompozitor iz 19. veka i
Q nenadma{ni majstor svirawa na violini
qu{titi ‡ ovde zna~i: mnogo i dugo igrati neku igru parala`a ‡ osoba koja nekome ponavqa la`,
poma`e nekome u lagawu
M parampar~e ‡ mali deo, komadi} ne~ega
malac ‡ mali, mali{an pardon (francuski) ‡ izvini, oprosti
minuti ‡ pro}i pored nekoga ili ne~ega. Izr. da pisnuti ‡ progovoriti
nas `eqa mine ‡ da do`ivimo ne{to plitica ‡ plitka ovalna ~inija, ~inijica
lepo, prijatno podgurnuti se ‡ narugati se, podsmehnuti se
mo}an ‡ koji se odlikuje velikom snagom, koji ima poletan ‡ pun odu{evqewa
mo}, silu poruga ‡ ovde ozna~ava nekog ko je postao ruglo i
mufte (turski) ‡ besplatno, badava, xabe; sramota
gotovanski, na tu| ra~un pra{iti ‡ dizati pra{inu
mu~ati ‡ ne govoriti ni{ta, }utati; uporedi: prgav ‡ koji se lako naquti, naprasit, razdra`qiv
zamuknuti (se) prgav{tina ‡ prgav ~ovek
mu{terija (turski) ‡ onaj koji kupuje, kupac prezirati ‡ misliti o ne~emu sa
omalova`avawem, potcewivawem
N prilegnuti ‡ ovde zna~i: zauzeti le`e}i polo`aj
nazadak ‡ nazadovawe, zaostajawe, propadawe radi skrivawa

158
prkosan ‡ koji ne popu{ta drugome, koji radi po trice ‡ quske od samlevenog zrnevqa `ita koje
svojoj voqi, tvrdoglav pri sejawu ostaju u situ, mekiwe; tako|e i:
protest ‡ izrazito neslagawe s ne~im bezvredne stvari, tri~arije.
pu}purikati ‡ ispu{tati glas pu}-puru} (kao Izr. trice i ku~ine ‡ ono {to je bez
prepelica) vrednosti, bez zna~aja, bezvredna, neva`na
R stvar
radin ‡ vredan trud ‡ napor koji se ula`e pri vr{ewu umnog ili
razvigor ‡ prole}ni vetar koji poma`e da biqke fizi~kog rada
procvetaju i olistaju
razdragan ‡ veseo, radostan, dobro raspolo`en; U
uporedi: ushi}en udariti ‡ ovde zna~i: ukucati, zabiti, zabosti
raspaliti ‡ ovde zna~i: po~eti ne{to brzo, uzglavqe ‡ deo kreveta na kojem je glava
energi~no raditi (pevati, hodati, tr~ati, ushi}en ‡ odu{evqen, razdragan
pe{a~iti) u~tivo ‡ na u~tiv na~in, pristojno
rezak ‡ prodoran, o{tar (zvuk)
F
S firma (latinski) ‡ natpis nad nekom radwom
sektor (latinski) ‡ glavni posao, zadu`ewe frqoka ‡ }u{ka, udarac rukom po glavi
skut ‡ dowi deo haqine, bunde ili kaputa
snop ‡ skup ve}eg broja pojedina~nih predmeta, H
povezanih u jednu celinu huqa ‡ lo{, podao ~ovek, nevaqalac, pokvarewak,
solfe|o (italijanski) ‡ melodijsko ve`bawe (bez nitkov
re~i)
srmajli (turski) ‡ koji je od srme, srebra; srmajli C
marama ‡ marama protkana srebrnim cve}ka ‡ ovde: osoba koja ima mane
nitima
strepeti ‡ bojati se, strahovati ^
strma{ce ‡ re~ sa umawenim zna~ewem koja ~uvati nekome ponos ‡ brinuti da nekoga ne
ozna~ava metalnu papu~icu koja visi na uvredimo
kai{u sa svake strane sedla, a slu`i da se
u wu stavi noga pri jahawu, stremen, uzengija [
strugnuti ‡ pobe}i, brzo otr~ati, uma}i {aka ‡ koli~ina ne~ega {to mo`e stati u {aku
struk zeqa ‡ jedna stabqika zeqa (ovde: zeqa)
studen ‡ hladan {arenorep ‡ onaj koji ima {aren, raznobojan rep
sur ‡ pepeqastosiv, tamnosiv, siv {eva ‡ mala poqska ptica peva~ica
{eprtqa ‡ nespretna, trapava osoba
T {epuriti se ‡ 1. hodati ko~operno {ire}i,
testo ‡ masa od bra{na i vode ili mleka od koje kostre{e}i perje, dlaku (o pticama i
se prave pite, rezanci, hleb ili kola~i; `ivotiwama) 2. hodati di`u}i glavu,
ovde se misli na peciva dr`ati se oholo, razmetati se; uporedi:
tla~iti ‡ ugwetavati, mu~iti ko~operiti se
tovar ‡ starinska mera za te`inu; koli~ina robe {iprag ‡ gusto izraslo {ibqe, `buwe, grmqe
koja se odjednom mo`e natovariti na kowa {qaga ‡ {amar, udarac {akom
tratin~ica ‡ livadska biqka, krasuqak

159
SADR@AJ
UPUTSTVO

MOJE DRU[TVO I JA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
DOBRI PRIJATEQI, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
TAJNA, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
OGOVARAWE, Toma Slavkovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
HO]U-NE]U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
LAV I MI[, @an Lafonten . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
KAKO POMA@EMO JEDNI DRUGIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
DO@IVQAJI MA^KA TO[E (odlomak), Branko ]opi} . . . . . . . . 10‡11
RAZBRAJALICA ZA @MURKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
KAKO SE IGRAJU @MURKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
NILSKI KOW I ANTILOPA, Radomir Putnikovi} . . . . . . . . . . . 14‡15
NARODNE POSLOVICE O PRIJATEQSTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
LIMUNADA S MEDOM (recept za dve osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

[TA OSE]AM, [TA OSE]A[ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19


MRAK, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20‡21
PRKOSNA KRU[KA, Nikola Jeremi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
LAKE ZAGONETKE, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
INAT, Zlata Vida~ek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
RE^ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
HVALA, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
PI[EMO SASTAV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
PAS I WEGOVA SENKA, Dositej Obradovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . 28‡29
EJ KAKO BIH, Dragomir \or|evi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30‡31
[ARENOREPA, Grozdana Oluji} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32‡34
^UO SAM, Dobrica Eri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
ZABRINUTI RODITEQI, Andra Frani~evi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
[AQIVA STRANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

160
KO DOBRO ^INI, DOBRIM MU SE VRA]A . . . . . . . . . 39
PARDON, Dragan Luki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40‡41
LIJA I @DRAL, ruska narodna basna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42‡44
KAKO SE DO^EKUJU GOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
LAKOMI ME^I]I, ma|arska narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . 46‡47
SLOGOVAWE, RASTAVQAWE RE^I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
SAMOGLASNICI I SUGLASNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
ODVOJENO PISAWE RE^I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
POTVRDNE I ODRI^NE RE^ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
DVA JARCA, Du{ko Trifunovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52‡53
MARKO KRAQEVI] I ORAO, narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . .54‡55
MAH I [EBESTOVA, Milo{ Macourek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56‡59

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

MA [TA MI RE^E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
NESTRPQEWE, Rusomir Arsi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
RE^I KOJE OZNA^AVAJU IMENA ‡ IMENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
LA@A I PARALA@A, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
PI[EMO SASTAV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
UTORAK VE^E MA [TA MI RE^E, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . 66
VELIKO I MALO SLOVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
ZNA ON UNAPRED, Gvido Tartaqa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68‡69
PERA KAO DOKTOR, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
RE^I KOJE OZNA^AVAJU RADWU ‡ GLAGOLI . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
SLIKARKA ZIMA, Desanka Maksimovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72‡73
POLAZAK U [KOLU, Desanka Maksimovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
PI[EMO BAJKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
DETLI], Zorica Bajin-\ukanovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
DETLI]EVO PISMO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
BOLESNIK NA TRI SPRATA, Branko ]opi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
JEDNOGA DANA, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

161
5. PORODI^NO STABLO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
MAJKA JOVU U RU@I RODILA, narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
SUBJEKAT I PREDIKAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
LAURINA TAJNA, Odri Korn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84‡85
PROTESTNA PESMA, Vladimir Andri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
PRI^A PO SLIKAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
SEDAM PRUTOVA, narodna pripovetka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88‡89
NEZGODA, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
STRIP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
MEDVED I DEVOJ^ICA, ruska narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
ZNAK NAVODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
IMA JEDNO MESTO, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
RECITOVAWE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
ENO GDE LETI CVET, Feliks Salten . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
LEPO JE SVE [TO JE MALO, Du{ko Radovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

6. KAKO SE RASTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
VISIBABA I RAZVIGOR, Branko ]opi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
ROD IMENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
SME[NO ^UDO, {aqiva narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102
JEDNINA I MNO@INA IMENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103
POZIV NA KREKETAWE, Andra Frani~evi} . . . . . . . . . . . . . . . 104‡105
LOPOV, Dimitar Inkiov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106‡109
AKO @ELI[ MI[ICE, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
PRAVO I PRENOSNO ZNA^EWE RE^I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
NEVIDQIVO PISMO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
NAPRAVI SPISAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
[ARGAREPA, Vladimir Andri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
MALA ANKETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
PROLE]NO JUTRO U [UMI, Mom~ilo Te{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116
[KOLA, Dragan Luki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118

162
7. [TA SVE MOGU, [TA SVE UMEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
MAMA, Du{an Radovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
MAME I WIHOVA DECA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121
OGLASI „KUPUSNOG LISTA“, Branko ]opi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
UKR[TENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
TRI KROJA^A, engleska narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
PRO[LOST ‡ SADA[WOST ‡ BUDU]NOST . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
LAVE MAJKA MU STARA, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . . . . . 126
PI[EMO SASTAV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
O DE^AKU KOJI JE MNOGO ZNAO, Leopold Suhodol~an . . . . . 128‡129
JA SAM BIO SRE]NO DETE, Dragomir \or|evi} . . . . . . . . . . . . . 130
GRAMATI^KA UKR[TENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
BIK I ZEC, narodna basna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
PRO[IRIVAWE RE^ENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133
TRI BRATA, Bra}a Grim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134‡136
KAD PO^NE KI[A DA PADA, Stevan Rai~kovi} . . . . . . . . . . . . . . 137

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

8. LETWE PUSTOLOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139


^AROLIJA, Ivica Vanja Rori} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
IZ ENCIKLOPEDIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
SVETI SAVA I MLAD ^OVEK, Simeon Marinkovi} . . . . . . . . . . . . 142
U U^IONICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
PRGAV MOMAK, Vlada Stojiljkovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
RE^I SA UMAWENIM I UVE]ANIM ZNA^EWEM . . . . . . . . . . . . . 145
KOW I MAGARE, prema Dositeju Obradovi}u . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
STARO LIJINO LUKAVSTVO, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . 147
PATAK I @ABE, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
DAJ MI KRILA JEDAN KRUG, Vladimir Andri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149
PREDLOG, Vladimir Andri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
NAPI[I SVOJ PREDLOG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
RAZGLEDNICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
ADRESAR MOGA DRU[TVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153

SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

163
PRAVILA ZA DOBRO PISAWE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
RE[EWA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156
RE^NIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157‡159
SADR@AJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160‡164
TEMATSKI SADR@AJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .165‡167

164
TEMATSKI SADR@AJ

KWI@EVNOST
basna 8, 132, 146
razbrajalica 12
poslovice 16, 43, 107
zagonetke 23, 85
ime pesnika ‡ naslov pesme 41
epska (juna~ka) pesma 55
pore|ewe 82
glavni lik pri~e, ostali likovi, mesto i vreme radwe 11, 34, 59, 93, 100
napi{i naslov za svako poglavqe pri~e 59
re~i koje se rimuju 22, 79, 116, 126
stihovi, strofe 30, 104
{aqiva narodna pri~a 64
bajka 73
pesma 104
proza 104
pri~a 134
uspavanka 82
zaplet 93
naravou~enije 146
GRAMATIKA
re~i koje imaju sli~no zna~ewe 20, 44
re~i sa suprotnim zna~ewem 132
re~i sa umawenim i uve}anim zna~ewem 43, 53, 85, 145
pravo i prenosno zna~ewe re~i 111, 150
upitna, zapovedna, obave{tajna re~enica 25, 85, 108
dovr{i re~enice 31
slogovawe 48
samoglasnici i suglasnici 49
rastavqawe re~i na kraju reda 48
slogotvorno r 49, 55
odvojeno pisawe re~i 50
napi{i pravilno re~enice 44, 48
potvrdne i odri~ne re~enice 51
dve ta~ke i zarez 51
imenice 63, 76, 93
od slogova sastavi re~i 66
veliko i malo slovo 67
re~enice od zadatih re~i 69
glagoli 71, 76, 93, 100
subjekat i predikat 83
znak navoda 93
rod imenica 101
skra}enice za mere 102, 107
jednina i mno`ina imenica 103
kwi`evne i nekwi`evne re~i 109, 111
pro{lost, sada{wost, budu}nost 125
pro{irivawe re~enica 133
PI[EMO
ro|endanska ~estitka 7
kako se igraju `murke 13
spisak za kupovinu na pijaci 26
poklon 27
strip 29

165
{aqiva pri~a 41
kako se do~ekuju gosti 45
Marko Kraqevi} i orao 55
{aqivi doga|aj 65
bajka o princezi, princu i zlom ~arobwaku 75
odgovor detli}u 77
opis psa i ma~ke 77
zagonetke 85
pri~a o mla|em bratu 87
pri~a poziv na kreketawe 104-105
pozivnica 105
mali re~nik 109
spisak kwiga 113
kratka pri~a 113
mame i wihova deca 121
oglas 122
natpis za pekaru 124
kad bih bio car 127
posao koji voli{ da radi{ 130
~arolija 140
predlog za promene u {koli 151
razglednica 152
adresar moga dru{tva 153
GLUMIMO
utorak ve~e ma {ta mi re~e 66
zna on unapred 69
pera kao doktor 70
medved i devoj~ica 93
GOVORNA VE@BA
lav i mi{ 8
objasni poslovice 16
~uo sam ‡ objasni stihove 35
izgovaraj glasno 36
Marko Kraqevi} i orao 55
nestrpqewe 62
utorak ve~e ma {ta mi re~e 66
ima jedno mesto 94
recitovawe 95
lopov 107
tri brata 136
daj mi krila jedan krug 149
CRTAMO I BOJIMO
prijateqstvo 4
oboj listove 16
nacrtaj sebe upla{enog 21
nacrtaj detli}a 76
ilustruj pesmu 90
oboj broj 113
zelenvil 129
RE[AVAMO
zagonetke 23, 62, 67, 85
rebuse 31, 34, 44, 49, 55, 65, 69, 70, 73, 112, 151
ukr{tenice 6,15, 76, 123, 131
spoj slova 94
ISTRA@UJEMO
mali ku}ni ogled 112
mala anketa 115

166
mala enciklopedija 140-141
predlog 151
DOMA]I ZADATAK
prepri~aj pri~u 11
napi{i jo{ jedan recept 17
seti se nekog doga|aja kada si se inatio 25
lakomi me~i}i 47
pera kao doktor 70
bolesnik na tri sprata 78
smisli zagonetke 85
potvrdne i odri~ne re~enice 108
oglas 122
patak i `abe 148
razglednica 152
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
glavni lik, vreme, mesto radwe, osobine lika 18
basne 18, 154
poslovice 18, 38, 154
rima 38
zagonetke 38, 154
re~i koje imaju sli~no i suprotno zna~ewe 38, 128
subjekat i predikat 98
obave{tajne, zapovedne, upitne re~enice 38
samoglasnici i suglasnici 60
odvojeno pisawe re~i 60
dve ta~ke i zarez 60
imenice 80, 138
glagoli 80, 138
predikat 138
potvrdna i odri~na re~enica 80
veliko i malo slovo 80
subjekat i predikat 98
znaci navoda 98
uspavanke 98
pravo i prenosno zna~ewe re~i 118
pesma ‡ stih, pri~a ‡ proza 118, 154
bajka 154
pro{lost, sada{wost, budu}nost 138
re~i sa umawenim i uve}anim zna~ewem 154
SMISLI I NAPI[I
tajna 5
kako poma`emo jedni drugima 9
poruka pri~e 34
glavne osobine lika 34
Mah i [ebestova 59
jednoga dana 79
lepo je sve {to je malo 97
sme{no ~udo 102
objasni poslovicu 107
{kola 117
kow i magare 146
staro lijino lukavstvo 147

167
^ITANKA
za drugi razred osnovne {kole
tre}e izdawe
autori Dr Simeon Marinkovi}
Mr Qiqana Marinkovi}
Slavica Markovi}

ilustrovao Danijel Savovi}

re~nik izradila Violeta Babi}

recenzenti Prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet u Beogradu


Branka Popovi}, u~iteqica, O[ „Veqko Dugo{evi}“ u Beogradu
An|elka Ru`i}, profesor

lektor Violeta Babi}

grafi~ki urednici Du{an Pavli}


Neda Doki}

tipografsko oblikovawe Slobodan Miladinov

priprema za {tampu Neboj{a Miti}


CIP ‡ Katalogizacija u publikaciji
izdava~ Kreativni centar Narodna biblioteka Srbije, Beograd
Gradi{tanska 8 37.016:821.163.41+821(075.2)
Beograd
Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659 ^itanka : za drugi razred osnovne
{kole / [autori Simeon Marinkovi}, Qiqana
Marinkovi}, Slavica Markovi} ; ilustrovao
urednik Violeta Babi} Danijel Savovi} ; re~nik izradila Violeta
Babi}]. - 3. izd. - Beograd : Kreativni
centar, 2006 (Beograd : Publikum). - 167
za izdava~a Dejan Begovi} str. : ilustr. ; 22 h 24 cm

{tampa Publikum Tira` 30.000. - Re~nik: str. 157-159.

ISBN 86-7781-353-5
tira` 30.000 1. Marinkovi}, Simeon

COBISS.SR-ID 130093324
copyright Ÿ Kreativni centar, 2006

Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u drugom razredu osnovne {kole
re{ewem broj 6-00-28/2005-06/04 i produ`io va`ewe re{ewa za {kolsku 2006/07. godinu re{ewem broj 6-00-2/2006-06
od 4. januara 2006. godine.

You might also like