You are on page 1of 36

STROPOVI –

PROJEKTIRANJE I IZVEDBA
Sitnorebrasti stropovi
Za sve konstrukcije je stalna težnja smanjenja njihove vlastite težine.
Potrebna debljina ab ploče je oko 1/35 raspona, što kod većih raspona dovodi
do vrlo debelih ploča pri čemu je odnos korisnog naspram stalnom opterećenju
manji od 0.2.
l
l = 14 m ; dpl = = 40 cm ; gpl = 0.4 ⋅ 25 = 10.0 kN m 2
35
∆g ≈ 2.0 kN m 2 ; g = gpl + ∆g = 12.0 kN m 2
p = 1.5 − 2.5 kN m 2 ⇒ p g = 0.13 − 0.20
Smanjenje stalnog opterećenja kod monolitne
izvedbe stropa u armiranom betonu, može se postići
izvođenjem sitnorebrastog stropa ili stropa s
šupljinama. Sitnorebrasti stropovi proračunavaju se
kao gredni nosači (T presjek), pri čemu ploča
preuzima tlačna naprezanja.
Sitnorebrasti stropovi mogu biti monolitni,
polumontažni i montažni. Monolitni sitnorebrasti
stropovi rade se uz upotrebu limene oplate, koja se,
uz kvalitetno održavanje, može koristiti više puta.
Zbog lakšeg skidanja oplate, rebra su obično
trapeznog oblika. Sitnorebrasti stropovi raspona 3-6 m
moraju imati jedno poprečno rebro za ukrutu, stropovi
raspona 6-9 dva, a stropovi raspona 9-12 tri rebra.
Proračun sitnorebrastog stropa izvodi se kao za T nosače, oblika T-presjeka
u polju i pravokutnog presjeka na ležaju. Za kontinuirane sitnorebraste stropove
ponekad je potrebno proširiti širinu rebra pri ležaju, što se postiže horizontalnim
vutama.
Rebra se redovito armiraju parnim brojem šipaka armature (dvije ili četiri),
od kojih se polovina povija u blizini ležajeva (poprečne sile!), a druga polovina su
ravne šipke koje idu uzduž cijelog rebra. Poprečna armatura (vilice) dolazi na
razmaku ne većem od 25 cm, a najčešće je oblika takva da može preuzeti i
negativne momente u ploči.
Ploča sitnorebrastog stropa se ne proračunava ako je λ≤50 cm. Najčešće
se armira R mrežom, površine 0.1% presjeka ploče, s nosivim smjerom okomito
na rebra. U strop dolaze još i montažne šipke i to jedna u rebro i jedna između
rebara. λ-b
3 Ř6/<25 cm

hp
R-mreža

h
h-hp
vilica

b b b
λ λ

Uobičajene dimenzije:
b = 8 ÷ 10 cm ; λ = 40 ÷ 75 cm ; h = 25 ÷ 35 cm ; hp = λ/10 (najčešće 5 cm)
Stropovi s šupljinama

Umjesto izvedbe sitnorebrastih stropova kod potrebnih većih visina


presjeka, mogu se izvoditi i stropovi s šupljinama. Šupljine se izvode na način da
se u ploču umetnu cijevi (kružnog, eliptičnog ili pravokutnog oblika) od plastike,
vodootpornog kartona i sl. Najmanja debljina ploče kod koje je isplativo izvoditi
šupljine je 24 cm.
Razmak između šupljina odabire se prema njihovim dimenzijama i veličini
glavnih kosih naprezanja (dimenzioniranje na poprečnu silu), ali ne smije biti
manji od 6 cm.
Ove ploče, s obzirom na način armiranja mogu biti nosive u jednom ili dva
smjera.

h
h
Polumontažni strop sustava
“Omnia”

Strop se sastoji od montažne


ploče (obično napravljene na
vibro stolu), debljine min. 4 cm,
armirane mrežastom armaturom i
dodatnog betona, debljine prema
proračunu. U Omnia ploči je
obično sva potrebna armatura za
cijelu ploču. Po potrebi je moguće
postaviti armaturu i okomito na
Omnia ploču te dobiti ploču koja
nosi u dva smjera (pri čemu je
potrebno pripaziti na statičke
visine u svakom pojedinom
smjeru). h ≥ 10 cm ; λ ≤ 5h ≤ 75 cm
Naknadno saliveni beton
mreža na spoju mreža u gornjoj zoni R-nosac
(po potrebi)

h-ho
h
ho
λ λ
mreža u Omnia ploci Montažna Omnia ploca
širina Omnia ploce - prema mogucnostima vibro stola
POLUMONTAŽNI SITNOREBRASTI STROPOVI

Sustavima polumontažnih sitnorebrastih stropova, uz neznatan gubitak na


krutosti u odnosu na monolitne sitrnorebraste stropove, ostvaruju se znatne
uštede u gradivu (prvenstveno oplati) i radu.
U svijetu je bilo patentirano i izvođeno čitav niz ovakvih stropova, kao npr.
- sustav Herbst
- sustav Avramenko
- sustav Perković
U nastavku će se spomenuti sustav koji je najčešći u našim krajevima i s
kojim je izveden čitav niz stropova u razdoblju 60-ih i 70-ih godina XX stoljeća, a
to je sustav Isteg.
SUSTAV “ISTEG”

Sustav “Isteg” se sastoji od montažnih ab gredica i betonske ploče betonirane


na licu mjesta.
Gredice se izrađuju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na
gradilište. Na njih se postavljaju jahači od tanke žice na koje se oslanja svođena
limena ploča, kao oplata za betonsku ploču. Gredice moraju imati dvostruku
armaturu da se ne bi slomile pri transportu i montaži. Monolitnost se nadoknađuje
naknadnim istodobnim betoniranjem ploče i podvlaka. Veza ležajne armature
gredica provodi se pomoću petlje ili zavarivanjem nastavaka.
Proračun stropa izvodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop, s tom razlikom
što se kontinuirani strop proračunava za opterećenje vlastitom težinom gredica i
ploče kao greda na dva ležaja.
Strop mora imati rebra za ukrućenje kao i monolitni sitnorebrasti strop.

~ ~
Neki podgledi gotovog Isteg stropa
STROPOVI S ISPUNAMA

Stropovi s ispunama proizvode se po raznim sustavima, koji ovise o


proizvodnim mogućnostima tvornica. Ispune mogu biti šuplja tijela koja pak
mogu biti betonska ili opekarska, a mogu biti i puni blokovi od laganog, plino ili
pjeno betona, npr. siporexa ili ytong-a.
Stropovi s ispunama se proračunavaju ne uzimajući u obzir sudjelovanje
tijela ispune. Izuzetak su neki sustavi gdje je eksperimentalno dokazano
sudjelovanje ispune u nosivosti.
Ovi stropovi se, u pravilu, izvode s krutom ab pločom, kojoj je zadatak da
primi tlačna naprezanja i poveže nosiva rebra u jednu cjelinu. Ako se izvode bez
ploče, tada se moraju izvesti gušća poprečna rebra za ukrutu koja će povezati
montažna rebra, omogućiti raspodjelu opterećenja na više rebara kada djeluje
koncentrirano ili nesimetrično opterećenje i općenito pridonijeti većoj krutosti
stropa.
U nastavku će se spomenuti nekoliko najčešćih sustava koji se
upotrebljavaju u našim krajevima, a to su:
- sustav “Voljak”
- sustav Monta
- sustav Fert
- sustav “Bijeli dom”
- sustav “Sivi dom”
SUSTAV “VOLJAK”
Sustav “Voljak” je sustav od adheziono prednapetih gredica, ispuna od šupljih
betonskih blokova i betonske ispune - lijevane na licu mjesta. Primjena Voljak
stropa može biti za:
- međukatne i krovne ravne ploče
- kose krovne ploče
- pokrova konstrukcija industrijskih objekata
- manji mostovi i propusti
Nosive gredice sustava su adhezijski
prednapete sa 6, odnosno 4 snopa pletenih
žica od hladno vučenog čelika 3Ø2.5 mm.
Predložena su dva tipska stropa MK-17 i
MK-20, koji s kombinacijama s jednom ili
udvojenim gredicama, te tipom gredica T4 i T6
čini ukupno 8 mogućih rješenja, s kojima se
mogu prevladati rasponi do oko 6 m za korisno
opterećenje i do 500 kg/m2.
Ovaj sustav je bio vrlo popularan u
području oko Splita. Glavni nedostatak ovog
sustava je relativno velika težina gredica i
ispuna.
Vrste stropova od “Voljak” gredica
Gredica T4 sadrži
MK-20; T4 ili T6
4×3Ø2.5 mm adhezijsko
prednapetih žica

3
MB-30 MB-30

20
17
60

12
MK-17; T4 ili T6

11 MB-30 MB-30

17
60
Gredica T6 sadrži
6×3Ø2.5 mm adhezijsko MK-20; 2T4 ili 2T6
prednapetih žica

3
MB-30 MB-30

20
17
12

71

MK-17; 2T4 ili 2T6


11 MB-30 MB-30

17
71
Odabiranje konstrukcije vrši se na temelju traženih parametara: raspona (l0), i
dodatnog opterećenja (dodatno stalno + pokretno). Vlastita težina konstrukcije je
dana tabelarno po tipovima.
Dužina gredica se određuje tako da se rasponu l0 doda 2×7 cm. Gredice su se
jednostavno pilile na traženu dužinu.
Opterećenje TIPOVI KONSTRUKCIJE I MAKSIMALNI RASPONI
konstrukcije
MK-20 l0 max [m] MK-17 l0 max [m] MK-20 l0 max [m] MK-17 l0 max [m]
bez vlastite
težine [kN/m2] T4 T6 T4 T6 2T4 2T6 2T4 2T6
2.0 4.50 5.50 3.40 4.10 5.50 6.80 5.20 6.05
3.0 4.40 5.30 3.10 3.60 5.00 6.20 4.80 5.65
4.0 4.00 4.80 2.80 3.30 4.70 5.70 4.40 5.35
5.0 3.70 4.50 ----- 3.10 4.40 5.30 4.10 5.05
Težina konstr.
3.60 3.60 2.85 2.85 4.10 4.10 3.40 3.40
[kN/m2]

MK-20 MK-17
Montaža se vrši na
5 3

pripremljene podupore. Za

5
MB-30
20

17
sve raspone potrebna je
12

12
jedna podupora na sredini
5

7
raspona. Podupori je 7

potrebno dati nadvišenje od 4


mm za svaki metar raspona.
Tlačna ploča (debljina 3 cm)
se armira mrežom po sredini.
MONTA STROP
Montažni sustav tipa Monta ima obilježje vrlo dobrog zvučnog i toplinskog
izolatora. Sam sustav je vrlo razgranat te se oblik opekarske ispune i sustav
postavljanja mijenja od proizvođača do proizvođača. U principu, stropnu
konstrukciju čine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka između kojih se
betonira rebro, a iznad ploča. Monta opeka proizvodi se visina 8, 12,16 i 20 cm. U
žljebove opeke ulaže se nosiva i montažna armatura, te se oni ispunjavaju
cementnim mortom.

Monta 16
• dimenzije 250 x 250 x 160 mm
• težina 3,6 kg/kom
• utrošak 16 kom/m

Monta 12
• dimenzije 250 x 250 x 120 mm
• težina 3,2 kg/kom
• utrošak 16 kom/m

Monta 8
• dimenzije 250 x 250 x 80 mm
• težina 2,8 kg/kom
• utrošak 16 kom/m
Strop se proračunava kao puna armiranobetonska
ploča, statičke visine d = h - 2.5 cm i kraka
unutrašnjih sila z ≈ 7/8 d.

4
16
12
Monta blok Armatura 25
FERT STROP
Montažni sustav tipa Fert ima također obilježje dobrog zvučnog i toplinskog
izolatora. Sastoji se od nosivih gredica i ispune od šuplje opeke. Ciglarski uložak s
armaturom i betonom unutar ciglarskog elementa čine montažni dio nosivih
gredica. Primjena Fert stropa može biti za:
- međukatne i krovne ravne ploče
- kose krovne ploče
- nadstrešnice
- industrijske objekte
(i) STROP S POJEDINAČNIM
GREDICAMA S1
- masa stropa ≈ 280 kg/m2
- monolitni beton ≈ 0.102 m3/m2
- šuplji blokovi ≈ 8 kom/m2
(blok 250/390/140)

(ii) STROP S UDVOJENIM


GREDICAMA S2
- masa stropa ≈ 320 kg/m2
- monolitni beton ≈ 0.116 m3/m2
- šuplji blokovi ≈ 6.5 kom/m2
(blok 250/390/140)
Podupiranje FERT stropa
Gredice treba podupirati na razmaku do 1.5 m posredno preko podvlake.
Podupore trebaju nalijegati na čvrstu i nepopustljivu podlogu, te biti horizontalno ukrućene.
Kod raspona do 5.0 m u sredini gredici dati nadvišenje L/300, a kod raspona preko 5.0 m L/200 (L = duljina
gredice).
Ako se gredica izravno oslanja na zid, dužina nalijeganja ciglarskog uloška treba iznositi najmanje 5.0
cm. Kod toga zid/gredu treba prethodno izravnati.
Ako se gredica direktno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na krajevima izvesti podupore. U
svakom slučaju, armatura na ležaju treba biti usidrena u dužini od najmanje 15 cm.
Podaci o tipovima FERT gredica
armatura dopunska ukupna granični
duljina radni moment
visina svijetli čeličnog armatura armatura moment
stropa
vrsta tip FERT
otvor
gredice
nosača nosača (svedeno na
εa/εb nosivosti
nosivosti
stropa gredice L=Lo+30 (‰) presjeka
d (cm) Lo (cm) Č RA RA 400/500) presjeka
cm (cm) Mn (kNm/m')
500/560 400/500 (cm2/m') Mu (kNm/m')

G1 do 280 do 310 2Ø7 / 1.92 0.8/10 11.59 7.02


300, 320 330, 350
G2 2Ø7 Ø8 2.97 01/10 17.82 10.80
340, 360 370, 390
G3 380.00 410.00 2Ø7 Ø10 3.49 1.1/10 20.88 12.65
G4 400, 420 430, 450 2Ø7 Ø12 4.18 1.2/10 24.93 15.11
G5 440.00 470.00 2Ø7 2Ø10 4.49 1.3/10 26.70 16.18
14+4=18 cm S1 G6 460.00 490.00 2Ø7 Ø8, Ø10 5.06 1.4/10 29.99 18.18
G7 480, 500 510, 530 2Ø7 Ø10, Ø12 5.75 1.5/10 33.97 20.59
G8 520.00 550.00 2Ø7 2Ø12 6.44 1.6/10 37.93 22.99
G9 540, 560 570, 590 2Ø7 Ø12, Ø14 7.26 1.7/10 42.63 25.84
G10 580, 600 610, 630 2Ø7 2Ø14 8.08 1.9/10 47.14 28.57
S2 nosivost stropa S2 u odnosu na S1 veća je za oko 60 %

16+4=20 cm nosivost stropa visine d=20 cm, u odnosu na d=18 cm, veća je za oko 10 %
IZVEDBA MONOLITNOG DIJELA STROPA

Izvedba monolitnog dijela stropa može započeti nakon što stručna osoba utvrdi da su
podupore ispravno izvedene.
Za izradu monolitnog dijela obično se koristi beton MB-30, koji treba biti ispravno ugrađen,
nabijen i njegovan.
Prije ugradnje betona postaviti svu potrebnu armaturu (zavarena armaturna mreža okomito
na gredice, armatura rebra za ukrutu, te armatura konzolnih ploča i serklaža), koja treba biti
nepomična za vrijeme betoniranja.
Okomito na pravac pružanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa, postaviti zavarene
armaturne mreže R-139 po čitavoj površini stropa.
Rebro za ukrutu armirati sa po 2Ø8 u gornjoj i donjoj zoni (vilice Ø6/50 cm).
Prije betoniranja podlogu treba očistiti i dobro zasititi vodom.
Otpuštanje podupora gredica u uobičajenim uvjetima nakon 7 do 10 dana, odnosno kad
monolitni beton postigne najmanje 70% računske čvrstoće.
R-nosači Izrađene FERT gredice

Presjek FERT stropa


Ciglarska ispuna
Postavljanje gredica s
određivanjem međusobnog
razmaka gredica

Povezivanje armature – strop je


spreman za izvedbu tlačne ploče.
Ukupno eksploatacijsko opterećenje koje može nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm*
kada je sustava slobodno položene grede

q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko opterećenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija može nositi
tip gredice
tip stropa

Lo... (m) - svijetli raspon između zidova (greda)

2.0 2.2 2.4 2.6 2.8 3.0 3.2 3.4 3.6 3.8 4.0 4.2 4.4 4.6 4.8 5.0 5.2 5.4 5.6 5.8 6.0

G1 11.60 9.75 8.31 7.16 5.84 5.48 4.86 4.33 3.89

G2 15.00 12.78 11.02 9.60 8.44 7.47 6.67 5.98 5.40 4.90 4.46 4.08

G3 9.88 8.75 7.81 7.01 6.33 5.74 5.23 4.78 4.39

G4 10.46 9.33 8.37 7.56 6.85 6.22 5.69 5.22 4.81 4.45

S1 G5 8.96 8.09 7.34 6.69 6.12 5.62 5.18 4.79 4.44

G6 9.09 8.24 7.51 6.87 6.31 5.82 5.38 4.99 4.64

G7 9.34 8.51 7.78 7.15 6.59 6.09 5.65 5.25 4.90 4.58

G8 8.69 7.98 7.36 6.80 6.31 5.86 5.47 5.11 4.78

G9 8.97 8.27 7.64 7.09 6.59 6.15 5.74 5.38

G10 8.45 7.84 7.29 6.79 6.35 5.95

S2 Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% veća od S1 (na istom rasponu)

Vlastita težina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2
* Nosivost konstrukcije visine 16+4=20 cm, približno je za oko 10% veća od one s visinom 14+4=18 cm
Primjer proračuna “Fert” stropa

Prvi korak je proračun mjerodavnog opterećenja:

a) stalno opterećenje
d g d×g
(m) (kN/m3) (kN/m2)
Završna obrada poda 1.50
Toplinska izolacija 0.04 5.0 0.20
Fert strop 2.80
Podgled (žbuka) 0.025 19.0 0.48
g = 5.00 (kN/m2)
b) pokretno opterećenje
p =1.5 (kN/m2) (stambeni prostori)

c) ukupno eksploatacijsko opterećenje


q = g + p = 6.5 (kN/m2)
Primjer proračuna “Fert” stropa

Drugi korak je određivanje svijetlih raspona:

350
260 500
Primjer proračuna “Fert” stropa

Treći korak je određivanje tipa gredice:


tip gredice q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko opterećenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija može nositi
tip stropa

Lo... (m) - svijetli raspon između zidova (greda)

2.0 2.2 2.4 2.6 2.8 3.0 3.2 3.4 3.6 3.8 4.0 4.2 4.4 4.6 4.8 5.0 5.2 5.4 5.6 5.8 6.0

G1 11.60 9.75 8.31 7.16 5.84 5.48 4.86 4.33 3.89

G2 15.00 12.78 11.02 9.60 8.44 7.47 6.67 5.98 5.40 4.90 4.46 4.08

G3 9.88 8.75 7.81 7.01 6.33 5.74 5.23 4.78 4.39

G4 10.46 9.33 8.37 7.56 6.85 6.22 5.69 5.22 4.81 4.45

S1 G5 8.96 8.09 7.34 6.69 6.12 5.62 5.18 4.79 4.44

G6 9.09 8.24 7.51 6.87 6.31 5.82 5.38 4.99 4.64

G7 9.34 8.51 7.78 7.15 6.59 6.09 5.65 5.25 4.90 4.58

G8 8.69 7.98 7.36 6.80 6.31 5.86 5.47 5.11 4.78

G9 8.97 8.27 7.64 7.09 6.59 6.15 5.74 5.38

G10 8.45 7.84 7.29 6.79 6.35 5.95

S2 Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% veća od S1 (na istom rasponu)

Vlastita težina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2
* Nosivost konstrukcije visine 16+4=20 cm, približno je za oko 10% veća od one s visinom 14+4=18 cm
Primjer proračuna “Fert” stropa

Četvrti korak je propisivanje potrebnih gredica za svako polje:

G3

G8

G1
Izvođenje polumontažnih stropnih konstrukcija
BIJELI STROP (KROV)
Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A, autor: Prof. dr. Ante Mihanović

Bijeli strop je roštiljna lakobetonska ploča debljine 15 cm i težine 130 kg/m2. Izvođenje
započima postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili manje što se postiže piljenjem blokova)
i jednim redom Ytong blokova na svakom kraju. Gredice su nadvišene, a po potrebi se mogu
dodatno nadvisiti podupiranjem, podupiranje se obavezno izvodi na rasponima većim od 3.0
m. Potom se postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova, širina bloka 25 cm, a zatim poprečno rebro
čiju oplatu s donje strane čine ležajnice. Poprečno rebro se armira sa 2Ø8 RA na licu mjesta,
po jedna šipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji
sitnozrnim betonom u gredice i poprečna rebra u količini od 10 l/m2. Sitnozrni beton čini
tucanik Ø 0-4 mm, cement i voda. Nakon 4 ili više sati gornja površina konstrukcije prelije se
rijetkim tankoslojnim mortom sastavljenim od 50% Ytong morta i 50% cementa. Dovoljno je
zaravnavanje metlom. Tankoslojni mort se ne smije polijevati. Dvadeset četiri sata nakon
postavljanja morta mogu se ukloniti potpore.
Isti je postupak kod izrade krovnih ploča. Sigurnosti radi tankoslojni mort se može djelomice ili
u cijelosti ponoviti. Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija (elastična)
koja nije parna brana, potom slijedi jednostruko ili dvostruko letvanje. Između letava se zavisno
o klimatskoj zoni postavlja polistiren debljine 2 cm ili više. Učvršćivanje letava obavlja se
čeličnim čavlima u beton gredica i popr. rebara i/ili pocinčanim čavlima u Ytong blokove i/ili
tiplovanim vijcima.
Za posebne slučajeve izvođenja stubišta, otvora, spajanja gredica u dva smjera, jako
opterećene ploče ili velikih raspona i uporabe povišenog bijelog stropa konzultirati proizvođače
konstrukcije. Proizvođač isporučuje gredice, ležajnice, blokove i tankoslojni mort. Obrada
konstrukcije s donje strane vrši se: (1) gletom za poro betone u dva sloja ili (2) impregnacijom
a potom bilo kojom žbukom. Dodir sa zidovima prethodno zaštiti rabic mrežicom.
BIJELI STROP – OSNOVNI TIP BIJELI STROP – POVIŠENI

Dimenzioniranje Bijelog stropa je praktički isto kao i Fert stropa. U donjoj tablici prikazano je
ukupno slomno - računsko opterećenje koje može nositi stropna konstrukcija kada je sustava
slobodno položene grede. Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko veće opterećenje.
SIVI STROP
Patentirano u Hrvatskoj br.
P990191A, autor: Prof. dr.
Ante Mihanović

Sivi strop je armirano


betonska ploča debljine 15 cm
sa šupljinama, roštiljnog tipa
nosivosti. Izvođenje započima
postavljanjem gredica (na
razmaku 68 ili 20 cm) i jednim
redom blokova na svakom
kraju. Gredice su nadvišene, a
po potrebi se mogu dodatno
nadvisiti podupiranjem, koje
se izvodi na rasponima većim
od 3.0 m.

Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju poklopnica (gornji
dio bloka). Poprečna rebra se izvode na razmaku cjelobrojnih blokova 4-6, širina bloka 25
cm. Oplatu s donje strane čine mu ležajnice, a bočno dvije bočnice. Poprečno rebro se
armira sa 2Ø8 ili 2Ø10 RA na licu mjesta, po jedna šipka u gornju i donju zonu. Nakon
postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i poprečna
rebra. Spojevi blokova (i po želji površina bloka) preliju se cementnim mlijekom uz dodatak
kamene prašine. Dovoljno je zaravnavanje metlom.
I dimenzioniranje Sivog stropa
je praktički isto kao i Fert tj.
Bijelog stropa. U donjoj tablici
prikazano je ukupno slomno -
računsko opterećenje koje
može nositi stropna
konstrukcija kada je sustava
slobodno položene grede.
SIVI STROP - osnovni tipovi

normalni

povišeni

puna ploča

obrnuti

obrnuti - povišeni

You might also like