Saobraćajni koridor 5c i njegov uticaj na razvoj društva i privrede

Deset Panevropskih transportnih koridora su definirani na drugoj Panevropskoj transportnoj

Konferenciji, održanoj na Kreti u martu 1994. Dopune su učinjene na trećoj konferenciji
održanoj u Helsinkiju 1997. godine. Zato se ovi koridori ponekad zovu "Kretski koridori" ili
"Helsinški koridori", neovisno od njihove geografske lokacije.

Korodor prolazi kroz:

 Mađarska
o Budimpešta
o Dunaújváros
o Paks
o Szekszárd
o Mohács
 Hrvatska
o Beli Manastir
o Osijek
o Đakovo
 Bosna i Hercegovina
o Bosanski Šamac
o Modriča
o Doboj
o Zenica
o Kakanj
o Visoko
o Sarajevo
o Konjic
o Jablanica
o Mostar
 Hrvatska
o Metković
o Ploče

Značaj
Autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c: Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, jedan je od
najznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog autoputa je već počela, ali
intenzivan početak izgradnje ovog autoputa bit će ključni pokretač privrednih i društvenih
aktivnosti i omogućit će uključenje BiH u glavnu evropsku saobraćajnu mrežu, te globalni
evropski društveni i ekonomski sistem.

Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi koridor V (rimski broj

5), ogranak c
Koridor V sačinjavaju slijedeće trase: (Istok-Zapad) Venecija - Trst/Kopar - Ljubljana -
Maribor - Budimpešta - Uzhhorod - Lavov - Kijev. Dužina: 1600 km.
  Ogranak A - Bratislava - Žilina - Košice - Uzhhorod
 Ogranak B - Rijeka - Zagreb - Budimpešta
 Ogranak C - Ploče - Sarajevo - Osijek - Budimpešta

Prometni Koridor Vc (cestovni, željeznički, riječni i zračni promet) je složena poveznica

Sjeverne – Srednje i Južne Evrope i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa
privredne i saobraćajne integracije srednjoevropskog prostora. Izgradnjom Koridora Vc
povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog
prometa direktno će uticati na razvoj šireg i snažnog prometnog čvorišta za cijelu Evropu i
Aziju.

U toku je gradnja autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru koridora Vc. Osnovni podaci
o projektu autoputa su:

 autoput je projektovan prema Trans-European North-South Motorway (TEM)

standardima od februara 2002. godine, sa dva odvojena puta – svaki sa po dvije
prometne trake i odgovarajućom zaustavnom trakom. Projektna brzina je 120 km/sat,
 od ukupne dužine trase kroz BiH, koja iznosi 337 km, dionica Kakanj-Vlakovo
(dužine 45 km) je u izgradnji i financira se iz budžeta Federacije BiH, a za preostalih
292 km u toku je izrada Projektne dokumentacije, (tehnička studija, idejno rješenje,
idejni projekat, prostorno-planska dokumentacija i procjena uticaja na okolinu),
 trasa autoputa prolazi kroz različite geomorfološke terene. Oko 30 km trase se nalazi
na mostovima, a 74 km u tunelima,
 preliminarna kalkulacija troškova izgradnje za 292 km autoputa je 3,2 milijarde eura,
 okvirni rok izgradnje za cijelu trasu je do 2013. godine
 26. jula 2006 završena Studija izvodljivosti o projektu. Pokazala da se radi o 290,6
kilometara autoputa sa 20 čvorišta te da će ukupna investicija iznositi 6,9 milijardi
KM. Projekat ocijenjen kao visoko isplativ.

Dužina koridora Vc, od sjevera prema jugu, podijeljena na dionice:

 Dionica 1: Rijeka Sava (spajanje sa koridorom 10) - Doboj (Jug)

o 64 km

 Dionica 2: Doboj (Jug) - Sarajevo Jug (Tarčin)

o 150 km

 Dionica 3: Sarajevo Jug (Tarcin) - Mostar (Sjever)

o 58 km

 Dionica 4: Mostar (Sjever) - granica sa Republikom Hrvatskom

o 68 km
 Ukupno: 340 km

Željeznički koridor Vc
Željeznički koridor Vc će većim djelom slijediti pravac autoputa na koridoru. On bi trebao biti
važna poveznica Mađarske (ostatka Evrope), Hrvatske i BiH. Povezati će i BiH sa RH
morskom luku Ploče, koja je vrlo važna, kako za BiH, tako i za RH.
Bosmal d.o.o. želi da izgradnjom autoputa na koridoru 5c otvori javne radove u Bosni i
Hercegovini. Ovaj "new deal" za BiH donijeće 330 kilometara najsavremenijeg autoputa u
Europi.

Koridor 5c se proteže trasom Budimpešta - Osijek – Sarajevo – Ploče. Auto-put na ovom

koridoru je najznačajniji putni pravac u BiH i najkraća putna komunikacija izmedu Srednje
Europe i Jadrana. Put prolazi kroz centralni dio zemlje u pravcu sjever-jug od Donjeg Svilaja
do granice BiH sjeverno od luke Ploče, idući duž rijeka Bosne i Neretve. Više od 50 posto
ukupnog stanovništva i privredne aktivnosti Bosne i Hercegovine su u gravitacionom
području ovog pravca.

Predviđeni troškovi izgradnje autoputa iznose 2,5 milijarde EUR, koji će se obezbijediti kroz
konzorcij svjetskih banaka. Prema Bosmalovom planu i analizama vodećih svjetskih
kompanija u ovoj oblasti, put bi se mogao napraviti za pet godina.

Na njegovoj izgradnji će biti angažovano oko 20.000 radnika, a uposliće se sva građevinska
operativa i industrija Bosne i Hercegovine. Kao najveći infrastrukturni projekat, autoput će
pokrenuti razvoj privrede u BiH. Autoput će skratiti vrijeme putovanja, te će se od Save do
mora stizati za samo tri sata.

Bosmal d.o.o. je obezbijedio garancije Bank Islam Malaysia Berhad na 300 miliona EUR,
samo mjesec dana nakon zahtjeva Vijeća ministara BiH. Ta inicijalna sredstva će se
upotrijebiti za pripremu studije izvodljivosti, izradu dokumentacije i djelimičan otkup
zemljišta. Očekuje se početak pregovora o koncesionom ugovoru sa Komisijom za koncesije
BiH.

Autoput bi se gradio po sistemu DBFOT (Design, Build, Finance, Operate and Transfer -
projektuj, izgradi, finansiraj, koristi i prenesi). Po tom modelu, koncesionar obezbjeđuje
sredstva, snosi sve poslovne rizike i, nakon isteka koncesionog perioda, prenosi auto put na
državu Bosnu i Hercegovinu.

Ukupno 169 građevinskih kompanija javilo se na Bosmalov poziv za iskazivanje interesa za

učešće u izgradnji Koridora 5C. Američka firma Somerset Trade Finance LLC angažirala se
na pružanju pomoći u obezbjeđenju potrebne finansijske podrške za nabavku mašina i
građevinske opreme. Bosmal namjerava da u izgradnji autoputa angažira sve raspoložive i
kvalificirane domaće građevinske firme, a također predviđa angažman građevinskih
kompanija iz susjednih i zemalja iz cijelog regiona, kao i iz SAD i Europe.

Sa autoputem smo bliže Europi!

AUTOPUT NA KORIDORU 5C - JAVNI RADOVI U BIH

Bosmal d.o.o. je bosanskohercegovačka privatna kompanija koja želi da izgradnjom autoputa

na koridoru 5C otvori javne radove u Bosni i Hercegovini. Ovaj "new deal" za BiH će, kada
se završi, donijeti 330 kilometara najsavremenijeg autoputa u Europi.
Projekat je od vitalne važnosti za BiH i ima izuzetan značaj za razvoj regiona, jer predstavlja
vezu sa postojećom mrežom europskih autoputeva, povezujući istočnoeuropske zemlje i
poslovne centre sa lukama na Jadranskom i Baltičkom moru.

Iako su bosanskohercegovačke kompanije gradile puteve i autoputeve širom svijeta, ovo je

pionirski projekt, jer će to biti prvi autoput koji je ikada izgrađen u Bosni i Hercegovini.

KORIDOR 5C

Ogranak "C" koridora 5 prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu i proteže se pravcem Budimpešta -
Osijek - Sarajevo - Ploče.

Put prolazi kroz centralni dio zemlje u pravcu sjever-jug od Donjeg Svilaja do granice BiH
sjeverno od luke Ploče, idući duž rijeka Bosne i Neretve. Više od 50 posto ukupnog
stanovništva i privredne aktivnosti Bosne i Hercegovine su u gravitacionom području ovog
pravca.

Tri od pet velikih gradova u Bosni i Hercegovini, koji su najznačajniji administrativni,

kulturni i ekonomski centri, nalaze se uz trasu koridora (Zenica, Sarajevo i Mostar), dok su
druga dva značajna grada - Banja Luka i Tuzla udaljeni 30 kilometara od predložene rute
autoputa. Ova činjenica je od velike političke važnosti jer će projekt povezati dva entiteta
prelazeći međuentitetsku graničnu liniju između Federacije BiH i Republike Srpske.

VAŽNOST PROJEKTA

Cjelokupna važnost koridora 5C za Bosnu i Hercegovinu mogla bi se definirati kroz osam

tačaka:

 Povezivanje sa razvijenom transportnom infrastrukturom Europe

 U razvojnom smislu, donijet će ogromne prihode (novac, radna snaga, materijali i
oprema).
Djelovat će poput "dvosmjerne ulice", stimulirajući razvoj lokalne ekonomije kroz
angažman domaćih građevinskih firmi i svih pratećih usluga. Povećat će
konkurentnost domaće ekonomije na međunarodnom tržištu
 Kohezivni faktor za BiH u ekonomskom i političkom smislu
 Pokretač svih ostalih vrsta tehničkog i tehnološkog napretka
 Osnova za obezbjeđenje ekonomske i političke stabilnosti zemlje i regiona
 S obzirom na veličinu, vrstu i nivo, projekt će pomoći u izgradnji i daljnjem razvoju
državnih institucija BiH
 Fundamentalni prvi korak u integraciji BiH i Hrvatske u europsku i globalnu
ekonomiju
 Sve veću podršku stanovništva BiH prati odgovarajuća potpora na političkom nivou,
koja dolazi iz domaćih krugova i međunarodnih predstavnika, trenutno prisutnih u
BiH
REGIONALNA SARADNJA: MAĐARSKA - HRVATSKA - BOSNA I
HERCEGOVINA

Koridor ima veliku regionalnu važnost za BiH, Hrvatsku i Mađarsku. Ekonomski razvoj i
integracija sve tri zemlje u europsku ekonomiju umnogome će zavisiti od dobrih transportnih
veza. Hrvatska će, preko ovog koridora, imati kraću vezu između svojih regiona: Slavonije
(istočna Hrvatska) i Dalmacije (obalna Hrvatska). Mađarska će imati solidnu vezu sa BiH i
lukom Ploče u Hrvatskoj.

STRATEŠKA VAŽNOST

U trenutnoj globalnoj geopolitičkoj situaciji u svijetu, region Balkana sve manje je

problematičan. Reforme u BiH uzimaju zalet, a tranzicija vlasti u Hrvatskoj prošla je bez
ikakvih problema. Jedine nedoumice izaziva aktuelna politička situacija u Srbiji.

Sa izgrađenim koridorom 5C, US i NATO vojne snage u regionu bit će mnogo mobilnije.

Autoput će integrirati ovaj ratni region, time što će uvesti novu ekonomsku i geopolitičku
viziju. S druge strane, on će pomoći međunarodnoj zajednici u postizanju cilja - približavanju
BiH Europskoj uniji.

Sa autoputem smo bliže Europi!

http://www.bosmal.com/ba/?lg=ba&nav_ID=19

Tema broja/Glasa Trebinja <967>  <28. decembar> 2007.

Evropska zajednica stavila u drugi plan

jadransko-jonski autoput

ŠTA REĆI INVESTITORIMA

  

Izgradnja jadransko-jonskog autoputa odlaže se u nedogled. U

našem regionu o tome se malo govori. Ljudi su valjda svjesni da
odluka nije u našim rukama, iako trpimo sve teže posljedice baš
zbog činjenice da Jadransko-jonski koridor, kao opcija, i u
prostornom i u privrednom smislu koči razvoj ovog područja.

Nepostojanje nikavog validnog, opšteprihvaćenog rješenja, neizvjestan

status projekta koči ekonomske procese, počev od trgovine nekretninama,
do ulaganja u ozbiljnije privredne projekte. Da skratim: kako ulagati u
ovaj region kad još uvijek niko ne zna da li će se njegov novi hotel ili
kakav proizvodni pogon naći sto kilometara od puta ili na samom
kolovozu.

Svojevremeno, nama iz Trebinja moglo je izgledati da su Crnogorci došli

do boljih informacija. Crnogorski ministar pomorstva i saobraćaja Andrija
Lompar govorio je eksplicitno, bez gotovo ikakvih upitnika:

- Jedan od najznačajnijih ciljeva strategije razvoja saobraćaja Crne Gore

odnosi se na integraciju njene saobraćajne mreže u saobraćajni prostor
Evrope. Izgradnjom tog autoputa Crna Gora bi bila bliža hrvatskim
autoputevima, ali i i koridoru Vc, odnosno preko njega  koridoru X.
Hrvatska odlučno nastavlja izgradnju autoputeva prema Dubrovniku.
Albanija je iskazala spremnost da nas prati u izgradnji autoputeva kroz
iste ili slične aranžmane koje mi postignemo na našoj teritoriji. Ne bi
smjeli dozvoliti da autoputevi dođu do naših granica, a da mi postanemo
nedostajuća karika. Naravno, govorim o vremenskom periodu od pet do
10 godina.

U PODGORIČKOM Monitoru, Lompar je opisao i trasu budućeg autoputa

na crnogorskoj dionici...

- Trasa ide od Božaja prema Podgorici, južnim obodom područja  Čeva,

zatim južnim obodom Grahova i dalje prema granici sa BiH u pravcu
Trebinja.

Što se Lompara tiče, nije imao dileme ni oko toga da li graditi tzv. brzu
cestu duž jadranskog primorja ili Jadransko-jonski autoput?

- U strategiji je kao prioritet predložena izgradnja Jadransko-jonskog

autoputa. Izgradnja brze ceste predložena je kao rekonstrukcija postojeće
Jadranske magistrale otklanjanjem uskih grla na primorju. Postupno bi se
gradile dionice po trasi brze ceste, a prioritet bi imale one dionice gdje
postoje najveći problemi. U prvom redu, zaobilaznica oko Budve, zatim
zaobilaznice oko Herceg Novog i Tivta, pa eventualno most preko Veriga,
pa dionica između Budve i Petrovca, zatim zaobilaznica oko Bara... Ova
izgradnja bi trajala duže, ali bi na kraju ipak rezultirala izgradnjom brze
saobraćajnice i rješavanjem problema u saobraćaju na primorju prema
utvrđenim prioritetima.

Interesano je da se cesta i autoput već uvode u isvjesnu kontradikciju...

- Sve analize - citiramo ponovo Lompara - govore da se u brzom roku ne

mogu realizovati i brza cesta i Jadransko-jonski autoput. Jednostavno,
autoput koji se namjerava graditi koncesijom moraće da ima određenu
frekvenciju saobraćaja i ako je ne dostigne, država će biti u obavezi da
koncesionaru isplaćuje dio sredstava. Brza cesta bi svakako odvlačila dio
saobraćaja, koji bi onda država iz budžeta morala da nadoknađuje.
Jednostavno, ako postoji frekvencija saobraćaja koja ekonomski
opravdava izgradnju jednog od ova dva rješenja, u kratkom roku ona
sigurno nije dovoljna da opravda izgradnju oba. Naš prijedlog ne ugrožava
autoput, a rješava probleme saobraćaja na najugroženijim dionicama na
primorju i na dugi rok, kada se frekvencija saobraćaja poveća, dovodi do
realizacije oba projekta.

Naravno, u ovakvim debatama javile su se i strateške dileme, jer brza

saobraćajnica, koja ide brdima iza uskog pojasa na primorju,
koncentrisala bi razvoj prema moru...

- Mi mislimo da nije dovoljno razvijati samo taj prostor, i da ga već treba

štedjeti. Trasa Jadransko-jonskog autoputa prolazi centralnim dijelom
Crne Gore, koji je ekonomski veoma zanemaren. Autoput bi potpuno
otvorio taj dio Crne Gore za ekonomsku valorizaciju i obezbijedio razvoj
prvenstveno poljoprivrede, kao podrške turizmu, a takođe i industrije i
turizma.

SLIČNE relacije evidentne su i u Hercegovini, sasvim je neizvjesno koja

opcija (trasa) bi bila najpovoljnija (da bi se o tome moglo raspravljati, bilo
bi potrebno znati mnogo više o uticaju ovakvih saobraćajnica na pobočnu
privrednu strukturu).

Stvar, dalje, komplikuje i mogućnost po kojoj bi manji projekat bio skuplji,

naime, brza saobraćajnica, zbog niza specifičnosti, bila bi skuplja od auto-
puta...

- Autoput prolazi platoom Crne Gore - objašnjava Lompar - na 500 do 700

metara nadmorske visine sa vrlo malo tunela i mostova, dok brza cesta
prolazi visinama od 180 do 250 metara, padinama brda koja su
ispresijecana usjecima te bi broj mostova i tunela bio mnogo veći, pa je i
taj razlog imao određenu težinu.

DA se malo primaknemo Trebinju. Hoće li autoput proći Popovim poljem?

Činjenice govore slijedeće (iako je g. Lijanović svojevremeno tvrdio da je

kod Mesića u Zagrebu vidio mapu Koridora): Jadransko-jonski saobraćajni
pravac još nije uvršten u vuropsku saobraćajnu mrežu koridora, premda
povezuje sedam zemalja (od Trsta do Kalamete u Grčkoj). Jadransko-
jonski autoput, koji bi trebao biti dugačak oko 1160 kilometara, prema
procjenama koštao bi oko šest milijardi dolara. Poznato je da Hrvatska
svoju dionicu od 586 kilometara, vrijednu tri milijarde dolara, gradi
vlastitim novcem. Grci grade dionicu Atine do albanske granice, a za nju je
zainteresovana i Albanija, koja je već sagradila 40 kilometara, te nastavlja
gradnju prema granici s Crnom Gorom.

Susret baltičko-jadranskoga i jadransko-jonskog koridora planira se u

trouglu Split - Mostar - Dubrovnik. U izradu zajedničke prostorno-
saobraćajne studije trebale su dogovorno krenuti hrvatske i bosansko-
hercegovačke regionalne zajednice, čiji prostor dotiču ili će koristiti nove
saobraćajnice.

Zajednička studija je izostala. Hrvatska, BiH i Crna Gora još nisu uskladile
svoja gledišta kuda će prolaziti budući Jadransko-jonski autoput. Na
jednom od sastanaka triju državnih ministara saobraćaja u Trebinju
(Božidar Kalmeta, Branko Dokić i Andrija Lompar), podsjećamo: potpisana
je zajednička izjava, u kojoj se kaže da će posebna radna grupa odrediti
trasu buduće autoceste.

Varijante trase autoputa od Ploča do Dubrovnika analizirali su i u

Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) iz Zagreba. Po mišljenju pojedinih
stručnjaka iz IGH-a, bilo bi najbolje da autoput uđe na teritoriju BiH iza
Hutova blata, što se poklapa sa zahtjevima iz Crne Gore i BiH. Oni
smatraju da nema razloga da se taj nastavak autoputa spušta preblizu
moru, nego da nastavi slijediti logiku autoceste od Zagreba do Splita koja
ide iza Velebita i Biokova.

Nakon sastanka bh. mediji optužili su ministra prometa i komunikacija u

Vladi BiH Branka Dokiæa da "provodi suptilnu politiku saobraćajne
izolacije središnjeg dijela BiH". Strelice prema ministru Dokiću - izvijestili
su hrvatski mediji -  odapeo je i Šefkija Čekić, dekan Fakulteta za
saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, izjavivši da Dokić pokušava izolovati
BiH i da je usmjerio dobar dio novca za izgradnju autoputa Banja Luka -
Gradiška.
 

Navodimo sve ove finese i nesporazume, da bi detaljnije ilustrovali

situaciju, odnosno da bismo vidjeli gdje smo danas u projektu koji se
najavljauje, i podvlačimo - koži razvoj kompletne regije.

Danas, izvjesno, malo je onih koji imaju jasnu sliku, onih koji imaju i
novac i neupitna saznanja gdje bi ga u prostornom smislu najbolje bilo
situirati.

No nismo problem smao mi. I naše evro-okruženje prosto je u cijelu stvar

unijelo niza dubioza...

PODSJEĆAMO, prvo smo čuli (ili nam je neko tako prenio vijest) da će
Evropska zajednica podržati izgradnju Jadransko jonskog autoputa.

Nakon te informacije, prođe malo vremena pa se onda najavi da u

zajedničkoj evropskoj politici razvoja saobraćajnih pravaca EU vraća
status prioritetnog saobraćajnog koridora pravcu Salzburg - Ljubljana -
Zagreb - Beograd - Niš - Skopje - Solun.

EU je donijela odluku koja će - saopšteno je nedavno u američkim

izvorima - nesumnjivo na duže staze odgoditi realizaciju koncepta
Jadransko-jonske autoceste. Riječ je o vraćanju među kontinentalne
prioritetne saobraćajne smjerove tzv. koridora X, o kome se u našem
susjedstvu govori sve više.

Ovaj koridor - ističu isti izvori - bio je doslovno zaboravljen za vrijeme

sukoba na Balkanu, no sada je došlo vrijeme, ocijenjeno je u Evropskoj
Uniji, za njegovo oživljavanje. Odluka znači da će se u modernizaciji
koridora koristiti povoljni krediti (evropskih financijskih institucija)
namijenjeni unapređivanju strateški značajnih saobraćajnih pravaca, te
poticati ulaganja privatnog sektora. Takođe, većina evrospkih zemalja, a i
admnistracija u Briselu, smatraju da će se povratkom koridora među
kontinentalne prioritete pridonijeti ubrzanju privrednog oporavka,
povezivanja i stabilizacije regije jugoistočne Evrope.

U ovaj koridor ulazi 2.260 km autoputa i 2.445 km željezničke pruge,

trećina pravaca je, ugrubo, modernizovana, koridor je kompletiran
ubacivanjem solunske luke. Princip Evropske unije je da učestvuje u
finansiranju samo glavnih, dogovorenih kontinentalnih saobraćajnih
koridora. To automatski znači da je vraćanjem "desetke" među prioritete,
ideja Jadransko - jonskog autoputa, pošto nije ugrađena u dogovorenu
zajednižku evropsku politiku, osuđena na status drugorazredne i njeno će
se finansiranje stoga ograničiti na skuplje i teže dostupne izvore.

Kad se podvuče crta, ničeg izvjesnog nema na vidiku. Pitamo se kad je

već tako, kad je projekat nominovan pa uklonjen, kako uopšte u ovom
regionu ući u proces strateškog i svakog drugog planiranja? Kako budućim
investitorima odgovoriti i na najjednostavnije pitanja vezana za namjenu i
tretman pojedinih subregiona? Kako nekom savjetovati gdje da gradi
hotel, gdje apartmansko naselje, gdje turistički rezort, gdje nekakav
proizvodni pogon, da ne govorimo o putnim spojnicama nižeg ranga ili o
željeznici koja je, takođe, bila predmet regionalnog dogovaranja?

Danas, eto, s jedne strane imamo trendove koji rezultiraju rastom cijena
nekretnina, ali, istovremeno, imamo i potpunu suspenziju bilo kakvog
pokušaja da se sagleda prostorna budućnost Hercegovine. Ovaj drugi
trend, nema sumnje, obara cijenu nekretnina.

Dakle, na sceni su dva suprotna procesa, koji zbunjuju i nas kao građane,
ali i sve one koji imaju namjeru da ulažu novac u Jadransko zaleđe.

Nema sumnje da je vrijeme da se i sa državnog nivoa traže neka

razjašnjena u evro-institucijama, a, svakako, i da se, maksimalnim
autoritetom s iste razine, ubrza rad na studiji koja bi definisala pomenute
spojne tačke autoputa u Hrvatskoj, Hercegovini, i Crnoj Gori?!

Pojavila se i nova mogućnost - tzv. Jadransko-jonska inicijativa -

geopolitička asocijacija u kojoj se nalaze sve zemlje regiona, uključujući i
Srbiju i Makedoniju, države koje nisu zainteresovane za ovaj projekat.
Naše predstavnike u toj grupaciji, nema sumnje, trebalo bi pozvati na
razgovore o konkretnim pitanjima u južnu Hercegovinu.

E.G.T.

KORIDORI NISU DOVOLJNI

O koridoru X i njegovom uticaju na regionalni razvoj više informacija

možete pronaći u tekstu Marije Maksin - Mićić (UTICAJ TRANSEVROPSKIH
SAOBRAĆAJNIH KORIDORA NA REGIONALNI RAZVOJ I AGLOMERACIONE
SISTEME.

U ovom radu polazi se od pretpostavke da se uticaj transevropskih

transportnih koridora različito manifestuje na interregionalnom,
intraregionalnom, makro i mezoregionalnom planu, odnosno da se
povećava sa snižavanjem regionalnog nivoa.

Polazeći od iskustava evropskih zemalja, ukazuje se na moguće pristupe

istraživanju pozitivnih i negativnih efekata transevropskog saobraćajnog
koridora. Jedno od pitanja je da li i koliko oni mogu da utiču na razvoj
makro i mezo regionalnih cjelina u pogledu kretanja, rada, stanovanja,
raspodjele i specijalizacije funkcija naselja i sl.

Stav je da transevropski i magistralni infrastrukturni koridori predstavljaju

jedan od značajnih preduslova i podsticaja za razvoj, ali da ne mogu sami
po sebi da generišu očekivani razvoj, bez podrške odgovarajućih mjera i
instrumenata različitih politika. Kao jedna od mjera predlaže se izrada
analize prostornog uticaja za transevropske i magistralne transportne
koridore u procesu sektorskog planiranja i pripreme tehnike
dokumentacije.

Onima koji žele više da s einformišu o ovoj temi, preporučujemo slijedeći

izvor: EUROPEAN ROAD TRANSPORT 2020: A VISION AND STRATEGIC
RESEARCH AGENDA, koji je dostupan na Webu.

AUTOPUT TRASOM IZNAD POPOVA POLJA?!

PRIJE  dvije godine mediji su informisali da je Ministarstvo komunikacija i

saobraćaja BiH usvojilo najpovoljniju trasu autoputa na koridoru 5C i
njeno reklapanje sa Jadransko-jonskim autoputem koje se situira u zonu
od Ploča do Počitelja. Ova zona, navodno, najbolje odgovara interesima
obje države i stoga je jedno od mogućih i vjerojatno najboljih rješenja.

Od Počitelja trasa Jadransko-jonskog autoputa vodi sjevernije od parka

prirode Hutovo blato, te potom istočnije padinama iznad Popova polja.
Ova varijanta bi osigurala brzi spoj na čvor Ploče, a nepovoljan ekološki,
socijalni, ekonomski i drugi uticaj na prostor kojim prolazi bi bio znatno
ublažen jer jedna trasa autoputa zadovoljava dva saobraćajna koridora.

http://www.glastb.com/arhiva/967/tema_broja.htm

autoceste_http://www.mkt.gov.ba/bos/aktivnosti/VC-plan/Plan%20javnih%20rasprava-
koridor%20Vc.pdf

Corridor Vc
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jump to: navigation, search
Map of the part of Corridor Vc passing through BiH

Corridor Vc (Corridor 5c) is a branch of the fifth Pan-European corridor. The path of the
corridor is presently the European route E 73, and a new highway is being constructed as part
of the upgrade of the corridor.

Vc connects Budapest in Hungary to the Adriatic Sea at the Croatian port of Ploče. The
corridor does not only feature the highway, but rail upgrades and airports of significance
along the way. The longest part of this corridor goes through Bosnia and Herzegovina and is
widely touted as a road instrumental to the development of the country. The road also
connects the eastern and southern parts of Croatia directly.

The corridor passes through or near:

 Hungary
o Budapest
o Dunaújváros
o Paks
o Szekszárd
o Mohács
 Croatia
o Beli Manastir
o Osijek
o Đakovo
 Bosnia and Herzegovina
o Bosanski Šamac
o Modriča
o Doboj
o Zenica
o Kakanj
o Visoko
o Sarajevo
o Konjic
o Jablanica
 o Mostar
 Croatia
o Metković
o Ploče

Contents
[hide]
 1 Significance (BiH)
 2 Development
o 2.1 Hungary
o 2.2 Croatia
 2.2.1 Northern part (Beli Manastir - Svilaj)
 2.2.2 Southern part (BiH border - Ploče)
o 2.3 BiH
 3 Progress
 4 References

 5 External links

[edit] Significance (BiH)

As for Bosnia and Herzegovina, the Corridor Vc highway is one of the most significant and
project of the highest priority. The construction works on the road have already begun, but
intensified beginning of the construction will be a key starter of economic and social
activities, and will enable Bosnia and Herzegovina to be connected to main European traffic
network, as well as to global European economic and social structure.

Construction of the highway, whose total length is 340 km, will provide: rational connecting
to neighboring countries and regions; stabilizing and developing effects will be reached;
transport conditions and quality of life improvement; economy competitiveness enhancement;
new projects launched and national and international private investments enhancement

[edit] Development
[edit] Hungary
This section requires expansion.

Corridor Vc in Hungary starts at Budapest and continues south along the M6 highway to the
Croatian border. As of 2008, 61 km (38 mi) stretch between the M0 Budapest beltway and
Dunaújváros is the only Hungarian part of the Corridor constructed as a highway.

Between Dunaújváros and 118 km (73 mi) of highway is under construction, planned openig
April 2010.

The rest 19 km (12 mi) between Bóly and the Croatian border planned until 2013.
[edit] Croatia

The Croatian Corridor Vc is divided into two parts: the northern and the southern one. The
Croatian parts of the corridor, while 112 km long, together form only 18% of the total length
of the corridor. Osijek, a major Croatian city is located on Corridor Vc.

[edit] Northern part (Beli Manastir - Svilaj)

Main article: A5 highway

The northern Croatian part of the Corridor Vc is signed as A5 highway. It is 88.6 km long and
intersects A3 highway. Seven highway interchanges are planned. The highway will also
feature a closed toll collection system, as well as several noteworthy objects including bridges
over Drava and Sava rivers and a railway overpass north of Sredanci. The most important
interchange of this highway is Sredanci, where A5 highway crosses the A3 highway, which is
a part of the important Pan-European Corridor X. A5 goes from Hungarian border (near Beli
Manastir) to Bosnia and Herzegovina border (near Sredanci). The highway will be
constructed in five sections:

Section Length Notes

Hungarian border - Beli 5 km It will be constructed when Hungarian part reaches the
Manastir (3.1 mi) border.
25 km
Beli Manastir - Osijek In construction.
(16 mi)
32 km
Osijek - Đakovo Completed and tolled.
(20 mi)
23 km Already completed and tolled. (Toll: 9 / 12 / 19 / 29
Đakovo - Sredanci
(14 mi) kn)
4 km Construction will start when Bosnia finishes Corridor
Sredanci - BiH border
(2.5 mi) Vc up to the border.

The segment between Đakovo and Sredanci (23 km) was finished and officially opened for
traffic on November 9, 2007, while the segment between Đakovo and Osijek was officially
opened for traffic on April 17, 2009. The rest of A5 is currently in construction.

[edit] Southern part (BiH border - Ploče)

Main article: A10 highway

The southern part is signed as A10 highway. It will be tolled between Mali Prolog and the
Ploče interchange. The highway has already been planned and there are means to construct it,
but it will be built upon construction and opening of A1 highway up to Ploče because it will
be effectively useless before. Ploče, a Croatian seaport used mainly by Bosnia and
Herzegovina is located at the southern terminus of the highway. When finished, A10 will be
only 23 km long. It will thus be one of the shortest highways both in Croatia and as a part of
Corridor Vc.

The highway is divided in three sections:[1]

 Bosnia and Herzegovina border - Mali Prolog interchange (A1, 8 km)

 Mali Prolog - Ploče interchange (6 km)
  Ploče interchange - Ploče harbor (9 km)

[edit] BiH

Japanese International Cooperation Agency (JICA) funded provision of Transport Master

Plan for Bosnia and Herzegovina (March 2001), which represents the first document in
afterwar period at this level in transport area, and it was used as basis for many other studies
and decisions, even for provision of Planning and Study Documentation for the Highway
along the Corridor Vc.

This Study provided priority transport corridors in Bosnia and Herzegovina, which were
afterwards confirmed by subsequent studies, to a great extent. At the same time, this Study
defined main goals in transport sector in Bosnia and Herzegovina, as well as Development
Scenario by 2020. Development Scenario includes three phases:

 Phase 1 (short-term): 2000-2005 – Rehabilitation & Stabilization

 Phase 2 (medium-term): 2006-2010 – Full functionalization & Modernization

 Phase 3 (long-term): 2011-2020 – Structuring & Progress

By now (2009) there are only two parts of the Bosnian highway already built:

 The Kakanj-Visoko section

 A small section bypassing Ilidža

[edit] Progress
The transport Corridor Vc through Bosnia and Herzegovina includes:

 E-road E 73 Šamac-Doboj-Sarajevo-Mostar-Čapljina-Doljani, with exit to the Adriatic

Sea in the Port Ploče.
 The railway Šamac-Doboj-Sarajevo-Mostar-Čapljina-Metković.
 Sarajevo and Mostar Airports.
 Waterways and quays on the Sava, Bosna and Neretva Rivers.

Length of the Corridor Vc highway, from the North to the South divided by sections:

 Section 1: The Sava Svilaja River (connection Corridor X) - Doboj (South)

o 64 km

 Section 2: Doboj (South) - Sarajevo South (Tarčin)

o 150 km

 Section 3: Sarajevo South (Tarčin) - Mostar (North)

o 58 km
  Section 4: Mostar (North) - Republic of Croatia Border
o 68 km
 Total: 340 km

The tolls currently are estimated to be around 1.50 convertible mark.

http://en.wikipedia.org/wiki/Corridor_Vc

Project description

Parallel financing with the European Investment Bank (‘EIB’) of key sections of Trans-
European Corridor Vc (‘Corridor Vc’), which is the main north-south Corridor running
through BiH.

Project components/locations

 Kakanj to Drivusa section (length = 15.2 km);

 Vlakovo to Tarčin section (length = 18.9 km);
 Pocitelj to Southern Border with Croatia (length = 21.4 km).
 Odzak to Northern Border with Croatia (length = 10.9 km).

http://www.ebrd.com/projects/eias/38716.htm

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/9465.pdf eng
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/9465.pdf
http://www.mkt.gov.ba/bos/aktivnosti/VC-plan/Corridor%20Vc%20-%20PCDP%20English
%20FINAL.pdf

http://www.uki.ba/doc/zakljucci.pdf