Professional Documents
Culture Documents
Dejan Krstić
INŽENJERSKI ALATI
U ELEKTRONICI
Protel 99SE MicroCap 7
-SKRIPTA-
NOVI SAD
2007
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Predmet Inženjerski alati u elektronici slušaju studenti Fakulteta Tehničkih Nauka u Novom Sadu, na
Departmanu za energetiku, elektroniku i telekomunikacije, u 3. semestru na smeru Mikroračunarska elektronika.
Predmet je koncipiran kao uvod u osnove rukovanja softverskim alatima koji se koriste za projektovanje,
modeliranje, simulaciju i ispitivanje električnih kola kao i za dizajn i izradu gotovih štampanih ploča. Tokom kursa se
radi u dva osnovna programska paketa namenjena tome: Protel kompanije Altium (verzija 99SE) i MicroCap
kompanije Spectrum Software (verzija 7).
Za savladavanje rada u ovim programskim alatima nije neophodno nikakvo prethodno poznavanje ovih alata, već
samo osnove korišćenja kompjutera u Windows-ovom okruženju.
Ova skripta je nastala sakupljanjem prepiski i materijala koji je korišćen na laboratorijskim vežbama školske
2006/07. i beleškama studenata, te kao takva ona predstavlja objedinjeno štivo za praćenje vežbi i polaganje ispita iz
ovog predmeta. Mnoštvo slika i ilustracija bitno olakšavaju razumevanje i usvajanje izloženog gradiva.
Autori se zahvaljuju svima koji ukažu na određene nedostatke ili greške prilikom štampe teksta. Sve nejasnoće i
primedbe možete poslati autorima na mirjam@uns.ns.ac.yu.
U Novom Sadu,
novembar 2007.
Autori
2
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
SADRŽAJ:
1 PROTEL
Uvod u programski paket Protel 99SE str. 4
Vežba 1 – PIC programator (JDM interfejs) str. 6
1.1.1 Izrada električne šeme za PIC programator str. 6
1.1.2.Izrada PCB-a za PIC programator str. 17
Vežba 2 – Bežični mikrofon str. 22
1.2.1. Izrada električne šeme za bežični mikrofon str. 22
1.2.2. Izrada PCB-a za bežični mikrofon str. 32
1. MICROCAP
2.1. Uvod u programski paket MicroCap 7 str. 36
2.2. Osnovna linearna kola sa OP str. 39
2.2.1. Invertujući pojačavač str. 40
2.2.2. Neinvertujući pojačavač str. 41
2.2.3. Jedinični pojačavač str. 41
2.2.4. Diferencijalni pojačavač str. 42
2.3. Zadaci (upotreba simulatora 7) str. 43
2.4. Analize u MicroCap 7 str. 45
2.4.1. DC analiza str. 45
2.4.2. AC analiza str. 45
2.4.3. Tranzijentna analiza str. 46
2.5. Uticaji na prenosnu karakteristiku str. 46
2.5.1. Uticaj neidealnosti OP na prenosnu karakteristiku OP str. 46
2.5.2. Uticaj Voff na prenosnu karakteristiku str. 47
2.5.3. Uticaj Vos na prenosnu karakteristiku str. 50
2.5.4. Uticaj R1 (IBIAS) na prenosnu karakteristiku str. 50
2.5.5. Konfiguracija invertujućeg pojačavača sa OP str. 51
2.6. Pojačavačka kola str. 54
2.6.1. Položaj mirne radne tačke stepena sa zajedničkim emiterom str. 54
2.6.2. AC analiza stepena sa zajedničkim emiterom str. 56
2.6.3. Microcap analiza stepena sa zajedničkim emiterom str. 60
2.6.4. Microcap AC analiza stepena sa zajedničkim emiterom str. 66
2.7.Kombinacione mreže str. 68
2.7.1. Signali u digitalnim elektronskim kolima str. 68
2.7.2 Digitalni pobudni generatori (Stimulus Generators) str. 71
2.7.3. Osnovne logičke operacije str. 76
3
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
GLAVA 1. PROTEL
Programski paket Protel firme Altium1 nastao je sredinom devedesetih godina XX veka kao jedan od prvih
programskih paketa za dizajn i izradu štampanih pločica. Na svom početku postojanja nije imao izgled kakav danas
poseduje, niti se pojavio pod imenom koji danas ima. U početku su postojala dva odvojena programa od kojih je jedan
bio za izradu shema električnih kola (Schematic Editor), a drugi za prenos tih shema i izradu u tzv. PCB 2 oblik (PCB
Editor).
Svojom verzijom Protel firma Altium objedinjuje ta dva programa u jedan programski paket koji sada predstavlja
jedinstveni alat za izradu štampanih pločica od sheme do gotove štampane pločice.
Pored Protel-a pojavili su se i još uvek se pojavljuju i drugi programski alati drugih firmi koji služe istoj svrsi,
međutim Protel je ostao kao jedan od, u potpunosti, zaokruženih programskih alata namenjenih projektovanju, dizajnu i
izradi štampanih pločica zajedno sa svojom velikom bibliotekom elemenata koji se koriste u tom cilju i više nego
funkcionalnim interfejsom za rukovanje procesom koji omogućava vrlo pregledan i brz pristup svim važnijim
funkcijama u programu. Od verzije Protel 99SE koja je objavljena u nekoliko Service Pack-ova (tačnije od SP1 do SP6)
do danas su se razvile još verzije Protel DXP (verzija 2004) i najnovija verzija Altium Designer 6 (verzija 2006) počev
od koje Protel više ne nosi svoj stari naziv.
UVOD U PROGRAMSKI PAKET PROTEL 99SE
U katalogu proizvođača ili pretragom na internetu možete pronaći data-sheet 3 svake komponente odnosno
podatke o komponenti: simbol, kritični parametri komponente, kućište u koje je upakovano, dimenzije kućišta, raspored
nožica na komponenti, koju funkciju obavlja svaka od tih nožica i sl.
Ako imate shemu, komponente i njihov tehnički opis koji znate da protumačite, vi onda imate osnovno znanje za
pravljenje uređaja, jer znate kako da povežete komponente.
Međusobno povezivanje komponenti očigledno se ne može vršiti u vazduhu već nam je potreban medijum koji će
to sve povezati. Kakav medijum?
Čvrst, minimalne zapremine i provodan. Rezultat toga je vitroplast odnosno ploča tankog izolatora čije su obe
strane prekrivene provodnim materijalom (bakrom).
Šta je naš zadatak tokom učenja Protel-a? Zadatak je kako na vitroplastu (p)ostaviti provodne površine samo
tamo gde mi želimo. Provodne površine predstavljaju veze između komponenti kao i njihovih footprint 4-ova (lemna
mesta) koji su potrebni svakoj komponenti da bi se mogla montirati na štampanu ploču.
Takođe je moguće na štampanoj ploči napisati dodatne podatke o komponentama odnosno o njihovim nazivima
ili vrednostima kao i o samoj shemi na ploči (šta predstavlja, autor, datum...)
Da bi zaštitili štampanu ploču od daljeg procesa oksidacije kao i od fizičkih oštećenja nanosi se sloj stop-laka
koji ima dodatnu ulogu da spreči razlivanje lema po štampanoj ploči i vezama. Što je štampana ploča složenija to je i
broj slojeva, a samim tim i broj maski sve veći.
STRUKTURA I PRINCIP RADA PROTEL-a
Pod jednim krovom Design Explorer stavljeno je više manjih programa:
- Schematic Library
- Schematic Editor
- PCB Library
- PCB Editor
-
Kako Protel funkcioniše najbolje prikazuje sledeći dijagram toka procesa realizacije projektnog zadatka koji se
postavlja pred inženjera (slika i).
Ne samo da su svi programi pod jednim krovom, već su i svi delovi projekta na istom mestu unutar projektne baze
podataka *.ddb (Design Data Base), shema *.sch (Schematic), štampana ploča *.pcb (Printed Circle Board), biblioteka
komponenti *.lib (Library), biblioteka futprintova *.lib (Library), NET lista *.net (Net List).
11
Više informacija možete naći na www.altium.com
2
engl. printed circuit board – štampana pločica
3
engl. datasheet – tehnički opis (specifikacija)
4
engl. footprint – otisak štampe elementa na pločici
4
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
- čuvanjem u okviru jedne baze podataka isključena je mogućnost da se deo projekta izgubi,
ako želimo da zaštitimo naš projekat od radoznalih pogleda moguće ga je zaštititi šifrom tako da su podaci dostupni
samo nama ili određenoj grupi ljudi.
NETLIST
SCHEMATIC PCB
EDITOR EDITOR
SCHEMATIC PCB
LIBRARY LIBRARY
U cilju razumevanja programskog paketa i samog postupka kojim ćemo od početne šeme odnosno crteža na
papiru doći do konačnog rezultata odnosno do izgleda naše štampane pločice, analiziraćemo i uraditi dve vežbe. U
prilogu je takođe urađen i jedan projekat.
5
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
6
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 1.4. Kreiranje novog dokumenta Slika 1.5. Preimenovanje novog dokumenta
Na kraju, kliknite dvaput na istu ikonu i pred vama će se otvoriti dokument sa praznom radnom površinom
spremnom za rad, slika1.6.
Kao što primećujete, sadržaj linije sa alatima i linije sa menijima su izmenjeni tj. dodati su novi meniji i alati. To
se dešava svaki put kada pokrenete neki program iz Protelovog paketa (Šematik Editor, PCB Editor, Editor PCB
biblioteka, Editor Šematik Biblioteka). Bitno je napomenuti da svaki od tih programa prikazuje svoje menije i alate.
7
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Klikom na ikonicu u gornjem levom uglu može da se sakrije ili ponovo prikaže površina Explorera.
Radno okruženje – Glavni Prozor (Design Window)
Igra višestruku ulogu: prikazuje sadržaj selektovanog foldera u Exploreru (slika 1.8), duplim klikom na
dokument koji vas interesuje automatski otvara program specijalizovan za rad sa njim (slika 1.9). Glavni prozor je sada
radni sto na kome možete imati gomilu otvorenih fajlova a da vam njihova organizacija i kretanje kroz njih uopšte ne
predstavlja problem (za to služe tabovi ili u slučaju više otvorenih dokumenata strelice).
Slika 1.8. Prikaz sadržaja selektovanog foldera Slika 1.9. Duplim klikom otvaramo dokument i njegov program
Radno okruženje – Kontrol panel (Browse Sch)
8
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 1.11. Pretraga komponenti opcijom Browse Slika 1.12.Pretraga komponenti opcijom Find
Korak 5 – Učitavanje potrebnih biblioteka
Ako pogledajte skicu sa početka ove vežbe, slika 1.1, videćete da su vam za crtanje šeme potrebne samo 4
različite komponente:
9-to pinski konektor za serijsku vezu
Otpornik (2 komada)
18-to pinsko DIP podnožje
Priključak za napajanje
Da biste komponente postavili na radnu površinu potrebno je u Kontrol panelu prvo učitati biblioteke u kojima
se one nalaze. U ovom slučaju to je samo jedna biblioteka Miscellaneous.lib koja se nalazi u istoimenoj bazi podataka.
Njena tačna lokacija je: C(ili D):\Program Files\Design Explorer 99SE\Library\Sch\Miscellaneous Devices.ddb
Ukoliko navedena biblioteka trenutno nije prisutna u spisku učitanih biblioteka, pratite sledeće korake da biste je
učitali (slika 1.13):
1. Kliknite na Tab Browse Sch da biste prikazali Kontrol panel.
2. Kliknite na dugme Add/Remove.
3. U dijalog boksu koji se pojavljuje pronađite a zatim kliknite na traženu biblioteku da biste je označili
(gornja polovina prozora).
4. Kliknite na dugme Add i odluku potvrdite pritiskom na OK.
5. Sadržaj biblioteke je izlistan u levoj polovini ekrana.
9
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
10
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
11
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
12
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
13
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Pretraga
14
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 1.24. Atributi Pad-a Slika 1.25 Pinovi kućišta DIP18 Slika 1.26. Futprint DIP18
Na integrisanom kolu sa DIP kućištem postoji polukružni žleb koji nam pomaže da ga pravilno orijentišemo,
slika 1.25. Bez obzira na broj pinova na kućištu, kada ga orijentišemo kao na slici, pin 1 je u gornjem levom uglu a
ostali su raspoređeni u smeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu (counter-clockwise). U Protelu, kod DIPx
futprinta, pin 1 je obeležen pravougaonim padom, slika 1.26.
15
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 1.29. Kreiranje novog PCB dokumenta Slika 1.30. Preimenovanje novog dokumenta
Kao i u prethodnom slučaju, novom dokumentu dodelite neko prepoznatljivo ime (npr. PLOCICA) i zatim dva
puta kliknite na ikonu da bi se u glavnom prozoru pojavila prazna radna površina. Ukoliko se PCB dokument otvorio
odmah nakon pokrenute naredbe, promena njegovog imena je moguća nakon zatvaranja dokumenta (na ikonici PCB
dokumenta pomoću desnog tastera na mišu i opcije Rename promenite ime željenog PCB dokumenta).
Korak 2. Učitavanje potrebnih biblioteka futprintova
Radna površina u PCB Editoru je prazna i spremna za unos podataka koji se nalaze u Net listi (mostu između
Schematic Editora i PCB Editora). Da bi prilikom učitavanja Net liste u PCB dokument sve prošlo bez greške (All
Macros Validated, odnosno da bi PCB Editor pronašao futprintove) neophodno je prije njenog učitavanja u PCB učiniti
16
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
dostupnim sve biblioteke u kojima se nalaze futprintovi komponenti. Drugim rečima, biblioteke od interesa se moraju
naći na listi Libraries u Browse PCB prozoru (Kontrol panelu). Ukoliko ovaj uslov nije ispunjen, kliknite na taster
Add/Remove i potom dodajte potrebne biblioteke (slika 1.32). U slučaju PIC programatora, korišćeni su futprintovi iz
dve biblioteke:
PCB Footprints.lib (...\Pcb\GenericFootprints\Advpcb.ddb)
D Type Connectors.lib (...\Pcb\Connectors)
Slika 1.31. Prazna radna površina PCB editora Slika 1.32. Učitavanje potrebnih biblioteka
Drugi način za učitavanje potrebnih biblioteka je komandom Design Add/Remove Library.
Korak 3 - Učitavanje Net liste
Na redu je unos Net liste sa podacima bitnim za fizičku predstavu uređaja (međusobne veze između
komponenti kao i njihovi futprintovi). Odaberite: Design Load Nets. Tasterom Browse označite Net listu
(SHEMA.NET) i unesite je u rubriku Netlist File.
17
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika u glavnom prozoru je električna šema uređaja u kojoj su simboli komponenata zamenjeni njihovim
futprintovima, slika 1.35. Vaš zadatak je da ih rasporedite po površini buduće štampane ploče i da odredite pravila za
njihovo povezivanje (rutiranje):
Podešavanje okruženja
Podesite radno okruženje, odnosno opcije kojima određujete šta će biti prikazano na ekranu i kako će se program
ponašati u toku razmeštanja objekata. Izaberite opciju ToolsLibrary Options. Automatski se otvara prozor prikazan
na slici 1.34.
U kartici Options je moguće podesiti:
tip grida (Visible Kind=Lines, Dots),
merne jedinice u kojima vam program saopštava neke od informacija (Measurement Unit=Imperial, Metric),
minimalno pomeranje komponenti duž x- i y- ose (ComponentX, Component Y)
minimalano pomeranje kursora tokom pomeranja i menjanja objekata i provodnih linija duž x- i y-ose (Snap X,
Snap Y),
selektovanje i definisanje veličine Electrical Grida omogućava postavljanje dodatne (električne) mreže koja će
omogućiti električno povezivanje komponenti čiji se pinovi ne nalaze na glavnoj mreži.
Promenite vrednosti Snap X, Snap Y, ComponentX, ComponentY sa 20mila na10mila.
Odaberite karticu Layers u prozoru Document Options, slika 1.34. U ovoj kartici se podešava:
vidljivost pojedinih slojeva (Signal Layers, Silkscreen, Other),
vidljivost sloja koji automatski, tokom rada, prikazuje grešku dizajniranja (DesignRuleCheck Errors),
vidljivost veza pojedinih komponenti (Connections),
vidljivost rupa na padovima i vijama.
U ovoj kartici se podešava rezolucija vidljivih mreža 1 i 2 (Visible Grid1, Visible Grid 2).
18
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Nakon što ste razmestili komponente i podesili pravila za njihovo povezivanje definišite oblast u kojoj će Protel
umesto vas pokušati povezati komponente. U KeepOutLayeru postavite graničnu liniju.
Kliknite na tab u dnu ekrana da biste odabrali KeepOutLayer .
Alatom za crtanje linija definišite površinu proizvoljnog oblika koja obuhvata sve komponente, što je
vidljivo kao ljubičasta boja na slici 1.36.
19
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Na kraju, kada budete zadovoljni rezultatom, možete da izvedete nekoliko zahvata iz „estetske hirurgije“ i da
doradite sitne detalje na Trekovima (bakarnim linijama koje povezuju futprintove komponenti). U tu svrhu iskoristite
komande Edit menija:
Move Move
Move Drag
Move Break Track
Move Drag Track End
20
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 1.39. Kreiranje novog projekta Slika 1.40. Kreiranje novog Šematik dokumenta
Korak 2 - Kreiranje novog dokumenta u Šematik Editoru
U okviru ovog projekta otvorite fajl u kome će biti nacrtana šema (slika 1.40). Kliknite na: File New
Schematic Document.
Novom fajlu dodelite ime (npr. SHEMA) a zatim dvaput kliknite na njegovu ikonu. U desnoj polovini ekrana je
sada prazna radna površina. Zumirajte je nekoliko puta pomoću tastera Page Up dok se u krupnom planu ne pojavi
pomoćna mreža.
21
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Schematic Operational Amplifiers.lib biblioteci. Selektujte je. U polje Filter upišite LM358, slika 1.42(d). Na ovaj
način ste pronašli integrisano kolo LM358 koje u svom sastavu ima dva operaciona pojačavača (Part1/2 i Part2/2).
Strelicama Part prošetajte se kroz LM358 integrisano kolo, slika 1.43. Ukoliko
uporedite oznake pinova LM358 u datasheet-u, slika 1.42(b), i oznake pinova LM358 iz Protelove biblioteke, slika
1.43, uočićete slaganje oznaka i brojeva pinova integrisanog kola. Napajanje i masa (VCC i GND) se u šemi dovode
samo na prvi operacioni pojačavač (Part 1/2) jer drugi operacioni pojačavač (Part 2/2) koji se nalazi u istom kućištu ima
sa prvim OP zajedničko napajanje i masu.
22
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
23
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
PRIMENJENO NA
OPERACIJA: KORIŠĆENO:
KOMPONENTU:
Simetrično
Taster x u toku
preslikavanje duž x- MIC
premeštanja
ose (lik u ogledalu)
Simetrično
Taster y u toku
preslikavanje duž y- LM358
premeštanja
ose (lik u ogledalu)
Taster Spacebar u
Rotacija za 90 stepeni ...
toku premeštanja
Promena elemenata u Edit
okviru jedne LM358 Increment Part
komponente Number
Tabela 3. Operacije nad komponentama u toku crtanja šeme Slika 1.45. Numerisanje komponenata
Korak 5 – Numerisanje komponenata
Ako ste završili sa crtanjem, na redu je numerisanje komponenata. Najlakši i najsigurniji način da to izvedete
pomoću komande Annotate: Tools Annotate (All parts), slika 1.45.
Korak 6 – Dodela futprintova komponentama
24
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
U Šematik Editoru morate pripremiti sve informacije neophodne tokom pravljenje PCBa. Jedan od obaveznih
atributa komponente je futprint komponente. Izgled futprinta je u direktnoj vezi sa fizičkim 3D izgledom komponente
(čija projekcija odgovara crtežu u Top Overlay sloju) i rastojanjem nožica komponente (što odgovara rastojanju pinova
futprinta). Od komponenti potrebnih za realizaciju ovog projekta do sada smo se susreli samo sa standardnim
otpornicima (AXIAL0.3, AXIAL0.4). Nove komponente su elektrolitski kondenzatori, promenljivi kondenzatori
(varaktori), “obični kondenzatori“, mikrofon, antena, LM358, BC108 i kalem. Neophodno je sagledati fizičke dimenzije
komponenti jer jedino na osnovu njihovih dimenzija možemo videti kako bi trebao da izgleda futprint odgovarajuće
komponente.
BC108 (http://www.ic-on-line.cn/IOL_bc108/PdfView/1032796.htm)
Na osnovu datasheet-a npn tranzistora BC108 dobijene su osnovne informacije o fizičkim dimenzijama
komponente, broju i značenju svakog pada futprinta, slika 1.46. Proizvođač je naveo da je kućište komponente TO-18.
3 1
25
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
protvrdite promenu. Na simbolu komponente su se pojavile oznake pinova. Vidite da je broj koji odgovara bazi
1, emiteru 3 a kolektoru 2. IMAMO PROBLEM. Ukoliko ostavimo simbol ovakav kakav jeste kolo sigurno neće
raditi jer će pobuda umesto na bazu biti povezana na emiter. MORAMO izmeniti oznake na simbolu. Zašto ne na
futprintu? Generalno izmena može da se uradi i na TO-18 ali ne u Protelovoj biblioteci. Taktički bilo bi
pametnije izmeniti simbol iz prostog razloga što su oznake TO-18 standard koji koristi ogroman broj
proizvođača komponenti. Simbol NPN tranzistora ne možemo izmeniti na licu mesta, u šemi, već u biblioteci
simbola komponenti. Pitanje je da li je zgodno menjati simbol u opštoj Protelovoj biblioteci (Miscellaneous
Devices.lib) ili je bolje napraviti svoju ličnu biblioteku najčešće korišćenih simbola. Plan je sledeći: otvoriti
biblioteku simbola, iskopirati odgovarajući simbol a zatim ga korigovati u skladu sa podacima dobijenim od
proizvođača i izgleda upotrebljenog futprinta.
26
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
27
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
(a) Počinje se od futprinta RB.2/.4 (c) Premeštanje padova (d) Rezultat je RB.1/.2
(b) Podešavanje kruga
Slika 1.51. Prepravljanje futprinta RB.2/.4 u RB.1/.2
Kondenzator C4, C5, C6 (0.001uF=1nF)
Na slici 1.52(a). je prikazan kondenzator vrednosti 1nF. Rastojanje između nožica komponente je 400mil.
Dužina tela komponente je oko 700mil dok je širina komponente oko 250mil. U PCB Footprints.lib potražimo futprint
koji bi odgovarao ovim zahtevima. U polju Mask Kontrol Panela pretražite ovu biblioteku sa r*. Spisak futprintova je
sledeći: RAD0.1, RAD0.2, RAD0.3, RAD0.4, RB.2/.4, RB.4/.8, RB.5/1.0. Pogledajte oblike ovih futprintova. Po obliku
ali ne po dimenzijama najsličniji su RAD0.1, RAD0.2, RAD0.3, RAD0.4. Najpribližniji traženom futprintu
kondenzatora je futprint RAD0.4, slika 1.52(b). Plan je sledeći: u već postojeću biblioteku futprintova otisak.lib
iskopirati RAD0.4, korigovati izgled futprinta u skladu sa željenim dimenzijama, promeniti mu ime u RAD0.4C.
Udaljenost padova je korektna (400mil) ali je oblik realne komponente veći (700mil*250mil u odnosu na
560mil*150mil). Objekte nacrtane u TopOverlay sloju korigovati uz pomoć opcije EditChange (ili dupli klik na
liniju koju želite promeniti) nakon koje se otvara prozor Track, slika 1.52(c). Izmenite dužinu trake (koordinate početne
ili krajnje tačke ili koordinate obe tačke). Korekciju veličine linija možete izvesti opcijom EditMoveDrag Track
End. Rezultat je prikazan na slici 1.52(d). (Prilikom razvlačenja linija je potrebano da rezlucija pomeranja kursora bude
28
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
što je moguće manja. Zbog toga opcijom ToolsLibary Options podesite Grid opcije na 1mil). Opcijom Rename
promeniti naziv futprinta u RAD0.4C.
(a) Fizički izgled (b) Futprint RAD0.4 (c) Menjanje dužine linija (d) Futprint RAD0.4C
Slika 1.52. Kondenzator 1nF
Kondenzator C2, C3, C8 (0.01uF=10nF i 33p)
Na slici 1.53(a). je prikazan kondenzator vrednosti 10nF.Udaljenost između nožica je 200mila. Debljina kućišta
ne prelazi 100mila. Plan je sledeći: otvoriti standardnu biblioteku futprintova, pronaći isti ili sličan futprint. Ukoliko je
potrebno korigovati ga nakon kopiranja u biblioteku otisak.lib.
U PCB Footprints.lib i već poznatom spisku futprintova u (RAD0.1, RAD0.2...) ove zahteve ispunjava RAD0.2,
slika 1.53(a).
29
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Opcijom ToolsNew Component ili desnim klikom u deo prozora BrowsePCBLib Components otvorite prazan
list papira za novu komponentu – PCBCOMPONENT_1. Opcijom PlacePad nacrtajte dva pada na međusobnom
rastojanju 300mil, slika 1.54(c). Za procenu međusobnog rastojanja koristite mrežu VisibleGrid1 čiju ste rezoluciju
postavili na 100 mil. Duplim klikom na pad 0 otvorite prozor u kome se definišu karakteristike pada. Promenite sadržaj
polja Designator sa 0 na 2 (jer brojevi na simbolu i futprintu MORAJU da se slažu), slika 1.54(c). U dnu Kontrol
Panela pronađite opciju Current Layer. Promenite trenutni sloj u kome ćete crtati oblik komponente iz TopLayer sloja u
TopOverlay sloj. Desnim klikom na radnu površinu otvara se meni (Place, Tools, View, Library, Options, Properties).
Opcijom PlaceTrack simbolički nacrtajte jedan namotaj kalema (kosu liniju) pomoću tastera Space kojim birate mod
crtanja linije, slika 1.54(d). Prilikom crtanja segmenta koristite jedan levi klik je za promenu putanje linije, jedan desni
klik za završetak linije a dva klika za izlazak iz moda crtanja linije. Selektujte nacrtanu kosu liniju selektovanjem
površine (oblika pravougaonika) oko nje ili istovremenim aktiviranjem tastera Shift i levog klika mišem na
komponentu. Nakon selektovanja boja selektovanog objekta se menja. Segment je spreman za manipulaciju. Opcijom
Edit Copy (ili Crtl+c) iskopirajte kosu liniju klikom na nju. Opcijom EditPaste (ili Crtl+v) kursor se pretvara u
plus koji drži iskopirani objekat. Postavite objekat na željeno mesto. Ponovite opciju EditPaste kako bi postavili još
par simboličkih navojaka kalema, slika 1.54(e). Deselektujte objekte opcijom EditDeselectAll ili aktiviranjem
ikonice . Gotov futprint kalema je prikazan na slici 1.54(f). Opcijom Rename promenite naziv ovog futprinta u
L400.
1 1
0
2
30
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 1.56. Mikrofon (a) Fizički izgled (b) Simbol (c) Futprint
31
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
U biblioteci otisak.lib otvorite Kontrol Panel. U delu Kontrol Panela u kome se nalazi spisak komponenti
kliknite desnim tasterom miša. Otvara se meni (New, Copy, Paste, Rename, Delete). Odaberite opciju New. Pojavljuje
se prazan list papira imena PCBCOMPONENT_1. U radnom prostoru postavite dva pada opcijom PlacePad na
rastojanju 100mil. Koristite mrežu Visible Grid1=100mil za prostornu orijentaciju. Kliknite dva puta na pad kako bi se
otvorilo prozor Pad. Promenite atribut Designator za padove kako bi brojevi na simbolu i padovima bili isti. Opcijom
PlaceArc (Center) postavite krug oko padova. Krug je crvene boje jer je u Top Layeru. Kliknite 2x na krug kako bi
se otvorio prozor Arc. U njemu promenite Layer sa TopLayer u TopOverlay. Ukoliko pogledate nožice na mikrofonu
uočićete da je jedna vezana na kućište koje često ide na masu što je ovde slučaj. U našem slučaju, gledajući simbol
komponente, to je pin 1. Opcijom PlaceTrack u blizini pada 2 nacrtajte znak +.Nakon što ste nacrtali futprint
promenite mu ime u EMIC opcijom Rename iz već viđenog menija. Rezultat je prikazan na slici 1.56.
Promenljivi kondenzator C9 (Varaktor, 5-60p)
Na slici 1.57 je prikazan fizički izgled jednog promenljivog kondenzatora kao i njegov simbol. Ukoliko
pogledate pažljivo sliku komponente vidite da komponenta ima tri nožice odnosno njen futprint ima tri pada. Ukoliko
pogledamo simbol iste komponente vidite da postoje dva (za program bitna) pristupa. Ova razlika ne predstavlja
nikakav problem jer su u slučaju ove komponente dve nožice kratko spojene i zaista imamo dva pristupa. Padovi leže na
kružnici prečnika 300mil, slika 1.57(c), dok se pogled odozgo na komponentu može predstaviti kužnicom u TopOverlay
sloju prečnika 400mil. Da bi vam crtanje bilo lakše promenite sa Tools Library Options VisibleGrid1 na 50mil.
Padovi koji su dijametralno suprotni su u realnoj komponenti kratko spojeni. Kao rezultat moraju imati istu oznaku
pada (Designator) koja se slaže sa brojem na simbolu komponente. U slučaju promenljivog kondenzatora nije bitno
koja je nožica 1 a koja 2. Konačan izgled futprinta, naziva VARC (dodat string), je prikazan na slici 1.57(c).
Slika 1.57.
Korak 7 – Dodela vrednosti komponentama
Iako to nije neophodno, dodela vrednosti komponentama je sledeći korak i to ćete morati da uradite za svaku
komponentu pojedinačno ( na primer: dupli klik na R1 Part Type = 4K7). Kao i numerisanje, ovo možete da uradite
u toku postavljanja ili premeštanja pritiskom na taster Tab.
Korak 8 – Kreiranje Net liste
Ako je sve na svom mestu preostaje vam da napravite Net listu: Design Create Netlist, slika 1.58. Time ste
završili posao u Šematik Editoru. Na redu je izrada PCB-a.
1.2.2. IZRADA PCB-a ZA BEŽIČNI MIKROFON
Korak 1 - Kreiranje novog PCB dokumenta
32
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
U okviru projekta “FM MIKROFON” napravite PCB fajl: File New PCB Document, slika 1.59. Ikoni koja
predstavlja novi fajl dodelite ime (u ovom slučaju FM.PCB) i dvaput kliknite na nju da bi se pojavila radna površina
PCB Editora.
Slika 1.58. Kreiranje Net liste Slika 1.59. Kreiranje novog PCB dokumenta
Ako želite da proverite da li je sve pravilno podešeno, ovo je pravi trenutak za tako nešto (u tu svrhu možete da
iskoristite tabelu koja se nalazi u prethodnom poglavlju). Pored toga, potrebno je da proverite listu aktivnih PCB
biblioteka u kojoj moraju da se nalaze PCB Footprints.lib i Otisak.lib. (Komponentama u Šematik Editoru su dodeljeni
futprintovi koji se nalaze u ovim bibliotekama).
Korak 2 – Učitavanje Net liste
Učitajte Net listu iyborom opcije Design = Load Nets. U dijalog boksu koji se pojavljuje kliknite na Browse i
odaberite Net listu SHEMA.NET.
Prazna Error kolona je siguran znak da ništa ne nedostaje. Ako se pojavi greška, unesite potrebne izmene u
električnoj šemi, napravite novu Net listu i ponovite postupak.
Ako je sve u redu, kliknite na taster Execute i pojaviće se komponente povezane rastegljivim linijama koje
označavaju buduće veze.
33
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Linijama u KeepOut sloju iscrtajte ivice budućeg PCB-a. U ovom primeru nije predviđeno kućište za uređaj i
pločica ima oblik pravougaonika. Ako niste sigurni koje će biti dimenzije konačne pločice, iscrtavanje ivica možete da
odložite do početka rutiranja (ovaj proces zahteva postojanje ovakve granice).
Korak 4 - Raspoređivanje komponenata
Raspoređivanje komponenata je ključna faza u radu i od nje najviše zavisi krajnji izgled PCB-a. Za premeštanje
se koristi postupak „povlačenja“ (klikni premesti spusti) ili komanda Edit Move Component (prečica –
MC). Ako tragate za određenom komponentom uradite sledeće: posle komande Move Component kliknite na prikazanu
radnu površinu. Sa spiska koji se pojavljuje odaberite komponentu i postavite je na željeno mesto.
U svakom slučaju, cilj razmeštanja je postizanje kompromisa: gusto i pravilno postavljeni elementi uz
minimalnu dužinu i ukrštanje veza. Pored ovih, često moraju da budu zadovoljeni i drugi uslovi. U ovom primeru, pošto
je radna frekvencija mikrofona oko 100 MHz, dodatni uslov je bio i izdvajanje stepena oscilatora (tranzistor sa
pripadajućim elementima).
Na slici je prikazano jedno od mogućih rešenja koje zadovoljava postavljene uslove. Korišćene komande:
Move Component
Rotate (Spacebar)
Move to Grid
Select PCB Components (Šematik Editor)
34
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Ako Autoruter nije postigao uspeh 100% ili ako iz nekog drugog razloga niste zadovoljni rezultatom, uklonite
bakarne veze (Tools Un-Route All), promenite raspored komponenata ili pravila za rutiranje i ponovite postupak.
Korak 6 – Postavljanje bakarnog poligona
Kada ponavljanjem prethodnog scenarija dođete do konačne verzije, komandama iz menija Edit Move (Move,
Drag, Break Track...) popravite sitne nepravilnosti na vezama.
Potom treba postaviti bakarni poligon. U našem slučaju, bakarna površina koja štiti VF deo kola od spoljnih
uticaja će biti postavljena samo u donjem sloju (BottomLayer) i biće povezana sa zajedničkom masom: GND-net.
Odaberite: Place Polygon Plane i postavite sve kao na slici 1.64. Kliknite na OK i potom postavite poligon preko
VF dela kola.
Slika 1.64. Dijalog boks Polygon Plane Slika 1.65. Bakarni poligon postavljen preko VF dela kola
Korak 7 – Podešavanje prikaza oznaka
Ako želite da na površini budu odštampane oznake i/ili vrednosti komponenata, omogućite njihovo prikazivanje
(ukoliko već nisu prikazane) komandom: Tools Preferences Show/Hide Strings Final.
Na kraju, veličinu oznaka prilagodite veličini komponenata (u ovom primeru visina – Height = 35mil, debljina –
Width =7mil.) i postavite ih na komponente kojima pripadaju. Selektujte komponente i onda odaberite:
Tools Interactive Placement Position Component Text
35
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
GLAVA 2. MICROCAP
Programski paket MicroCap firme Spectrum Software nastao je devedesetih godina XX veka kao jedan od
prvih programskih paketa za ispitivanje i simulaciju električnih kola, pri čemu se dato kolo želi samo ispitati i proveriti
da li ispunjava željene karakteristike, a ne želi se obavezno i fizički načiniti. Izdato je nekoliko verzija ovog simulatora,
trenutno je u opticaju verzija 9, dok ćemo se mi tokom ovog kursa pozabaviti verzijom 7. Više nego funkcionalan
interfejs za rukovanje procesom koji omogućava vrlo pregledan i brz pristup svim važnijim funkcijama u programu
svrstava ovaj program u sam vrh alata za simulaciju.
2.1. UVOD U PROGRAMSKI PAKET MICROCAP 7
Nakon startovanja programa Mcap 7 aktivira se editor šema, slika 2.1. Ako je prostor glavnog prozora prazan
ili zauzet drugim projektom novi editor šema otvaramo sa File New. Izborom ove opcije otvara se prozor na slici
2.2.
36
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Radna površina
Slika 2.2. Izbor opcije New Slika 2.3. Neinvertujući pojačavač sa dodatnim komponentama
Od tri ponuđene mogućnosti Schematic (otvaranje fajla koji omogućava šematski opis električnog kola),
SPICE/Text (otvaranje fajla u kojem će se opisati električno kolo u tekstualnoj formi - NET lista koju je Protel
automatski pravio će biti obavezan deo ovog fajla) i Library (kreiranje nove biblioteke modela komponenata)
odabraćemo Schematic i potvrditi unos sa OK.
Pre nego što krenemo dalje pogledajmo električno kolo, prikazano na slici 2.3, koje bi trebalo nacrtati u
MicroCap 7. Možemo primetiti da ovo električno kolo liči na neinvertujući pojačavač sa OP (ako pogledamo gde je
priključen ulazni signal) što i jeste slučaj. Pojedine komponente su dodate kako bi se efekti u kojima se realan OP
razlikuje od idealnog lakše uočili.
Da bi nacrtali neko električno kolo moramo znati gde se nalazi biblioteka komponenti koje ćemo tokom crtanja
koristiti. MicroCap 7 ima meni pod nazivom Component. Ako ga otvorite, slika 2.4, možete uočiti tri dela. U prvom
delu se nalaze biblioteke, u drugom delu se nalazi linija Find Component za lakše pronalaženje potrebne komponente
dok se u trećem delu nalazi deset poslednjih komponenti koje ste prilikom crtanja koristili. Opcije Analog Primitives i
37
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Analog Library se razlikuju u tome što Analog Primitives predstavlja skup analognih komponenti čije osobine vi
definišete prilikom postavljanja u električno kolo dok je Analog Library skup komercijalnih komponenti čije
karakteristike daje proizvođač. Opcije Digital Primitives i Digital Library imaju isto značenje samo što se u njima
nalaze digitalne komponente. U Animation se nalazi nekoliko komponenti koje omogućavaju interakciju između
procesa simulacije i korisnika kao što su LED dioda, 7-segmentni displej i digitalni prekidač, slika 2.5.
38
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Podešavanje OP
OP je postavljen na
radnu površinu
Slika 2.7. Izbor modela i promena naziva komponente Slika 2.8. Info prozor o postavljenim
napajanjima za OP
• Ukoliko nam položaj komponente ne odgovara i želimo da je zarotiramo selektujemo ciljanu komponentu i dok
držimo levi taster miša pritisnut aktiviranjem desnog tastera miša rotiramo komponentu (alternativne metode su nakon
selektovanja komponente odabrati opciju Edit Box Rotate ili odabrati ctrl+r kombinaciju na tastaturi).
• Vreme je da dodamo otpornike prelaskom u mod za crtanje otpornika - direktno biranjem odgovarajuće ikonice
u liniji alata ili izborom opcije Component Analog Primitives Passive Components Resistor. Nakon
39
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
postavljanja otpornika automatski se otvara prozor sa njegovim parametrima od kojih nas trenutno interesuju PART (u
Protelu Designator) ime komponente u šemi i VALUE odnosno vrednost komponente. Vrednosti otpornosti i oznake
postaviti u skladu sa vrednostima prikazanim na slici 2.3. Interesantno je primetiti da MCap7 izvršava automatsko
indeksiranje odnosno smatra da postavljate otpornike redom odnosno R1, R2...
40
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.11. Simbol OP, test kolo za crtanje prenosne karakteristike OP, prenosna karakteristika idealnog OP
Sa prenosne karakteristike možete jasno videti tri segmenta. Dva horizontalna segmenta predstavljaju režim
saturacije OP kada je izlaz OP dostigao najviši i najniži napon u električnom kolu odnosno napone napajanja ( VC=15V i
VE=-15V). Pojačanja nema odnosno A=0. Treći segment predstavlja linearnu oblast rada OP čija strmina upravo govori
o izuzetno velikom pojačanju OP u ovom segmentu, odnosno A→∞. Osnovna mana OP je vidljiva upravo na tom
segmentu. Linearna oblast rada je izuzetno uska te moramo pribeći triku kako bi je proširili. Trik se zove negativna
povratna sprega. Kad god vam zatreba da linearizujete kolo i da poboljšate sa tog stanovišta njegove performanse
upotrebićete negativnu povratnu spregu. U slučaju OP negativna povratna sprega predstavlja povratnu spregu sa izlaza
OP na invertujući ulaz OP V-.
Kao posledica ove povratne sprege u linearnim kolima sa OP uvodimo pojam virtuelne mase odnosno virtuelnog
potencijala kojeg možemo objasniti na sledeći način: izlazni napon je konačan (od VE do VC). Ako izlazni napon OP
podelimo sa pojačanjem OP A dobijamo vrednost (V+-V-)=Vout/A=0 odnosno da su V+ i V- na istom potencijalu.
Znajući osnovna ograničenja i poboljšanja OP možemo prikazati osnovne konfiguracije linearnih električnih
kola sa OP kao što su: invertujući pojačavač, neinvertujući pojačavač, diferencijalni pojačavač, bafer i instrumentaiconi
pojačavač.
2.2.1. INVERTUJUĆI POJAČAVAČ
Na slici 2.12. je prikazana konfiguracija invertujućeg pojačavača. Kako je u pitanju kolo linearne elektronike
neophodno je prisustvo negativne povratne sprege (ovde realizovane pomoću otpornika R2).
Za invertujući pojačavač možemo da zaključimo da je sve u znaku minusa: naponsko pojačanje je negativno, a
ulazni signal je usmeren ka ulazu invertujućem ulazu V-.
41
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Kao dodatak primetimo da je ulazna otpornost invertujućeg pojačavača koju vidi pobudni generator R1 (jer je V-
priključak na masi te VS generator “vidi“ samo otpornost R1).
2.2.2. NEINVERTUJUĆI POJAČAVAČ
Kod neinvertujućeg pojačavača (pojačavač = linearno kolo = negativna povratna sprega) takođe postoji
negativna povratna sprega realizovana pomoću otpornika R2, pobudni generator je priključen na neivertujući ulaz OP,
slika 2.13.
odnosno:
Možemo da zaključimo da je kod neinvertujućeg pojačavača sve u znaku plusa odnoso da je njegovo naponsko
pojačanje pozitivno i da mu je ulazni napon priključen na V+ odnosno neinvertujući ulaz OP. Ulazna otpornost
pojačavača je ∞+R1 odnosno ∞.
Ako uporedimo ulazne otpornosti invertujućeg (R1) i neinvertujućeg pojačavača (∞) vidimo da je neinvertujući
pojačavač bolji, jer ne oterećuje električno kolo koje mu daje pobudni signal VS.
2.2.3. JEDINIČNI POJAČAVAČ
Ako u prethodnoj konfiguraciji zamenimo R1=∞ dobijamo električno kolo prikazano na slici 2.14. kod koga je
vrednost naponskog pojačanja:
Osim jediničnog naponskog pojačanja specifičnosti ove konfiguracije su velika ulazna otpornost (ona potiče od
velike ulazne otpornosti OP) i mala izlazna otpornost (R2||Rout, gde je Rout izlazna otpornost OP koja je takođe mala).
Zbog toga ne bi trebalo da čudi što je alternativni naziv jediničnog pojačavača – bafer. U programiranju pojam
bafera označava memoriju koja preuzima podatke od jednog procesa i daje ih nekom drugom procesu. Pri tome ne
postoji nikakva veza između ova dva procesa tj. ne znaju za postojanje jedan drugog.
42
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
43
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.16. Vo kao funkcija V1 (V2=0) Slika 2.17. Vo kao funkcija V2 (V1=0)
Vo kao funkcija V2 (V1=0)
Konfiguracija sa slike 2.15. se zamenom V1=0 svodi na konfiguraciju prikazanu na slici 2.17. Ako uporedimo
sliku 2.17. i sliku 2.13. neinvertujućeg pojačavača možemo primetiti da je jedina razlika u položaju ulaznog napona. Da
bi primenili formulu za naponsko pojačanje neinvertujućeg pojačavača neophodno je pronaći vrednost napona V+ u
konfiguraciji prikazanoj na slici 2.17.
Kako je ulazna otpornost OP beskonačno velika to struja koja teče iz pobudnog generatora V2 prolazi samo kroz
otpornike R1 i R2 odnosno V2, R1, R2 i V+ formiraju naponski razdelnik na osnovu koga lako vidimo da je vrednost napona
V+ sledećeg oblika:
Na osnovu formula je izlazni napon samo kao posledica ulaznog napona V2 oblika:
Vo konačno
Primenom teoreme superpozicije i formula dobijamo zavisnost izlaznog napona od ulaznih naopona V1 i V2:
Na osnovu prethodne formule je jasno zašto se ovaj pojačavač zove diferencijalni pojačavač odnosno pojačavač
razlike ulaznih napona.
2.3. ZADACI (UPOTREBA SIMULATORA MICROCAP 7)
MicroCap 7 kao i bilo koji drugi simulator štedi vreme i novac jer omogućava da se uređaj projektuje i analizira
bez njegove materijalne realizacije. Prikazaćemo njegovu upotrebu na jednom vama već poznatom primeru.
1. Pokrenite Mcap 7 pomoću prečice na desktopu
2. Opcijom File Open, slika 2.18, otvorite fajl D:\Program Files\Mcap7\II godina\proba.cir.
3. Na slici 2.18(b) je prikazan izgled vašeg ekrana nakon otvaranja fajla proba.cir. Konfiguracija koja će biti
podvrgnuta analizi od strane MCap7 je instrumentacioni pojačavač. Na radnoj površini pored električnog kola koje
predstavlja instrumentacioni pojačavač je ispisana zavisnost izlaza od ulaznih napona VA i VB. Na osnovu brojčanih
vrednosti otpornika dobijamo Vout=10 (VA-VB).
4. Da bi MCap iskoristili za dobijanje prenosne karakteristike odaberite opciju Analysis DC...
5. Automatski se otvara prozor u kome su već urađena potrebna podešavanja, slika 2.19. Nas interesuje kao i
uvek u slučaju pojačavačkih kola sa OP kakva je zavisnost Vout (Y Expression) od razlike ulaznih napona (VB-VA) (X
Expression).
44
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.18 (a) MicroCap7 prozor Open (b) otvoren fajl proba.cir
45
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
pojačanje Av bi mogli izračunati na osnovu podataka ispisanih ispod grafika. Jedno rešenje bi bilo da očitamo
vrednost za svaku tačku ponaosob i da oduzmemo x i y vrednosti za dve na grafiku selektovane tačke (na osnovu
formule za k).
Bolji pristup je iskoristiti već izračunate razlike u delu Delta te je Av=14.652\1.465=9.999, ali najbolji iskoristiti
direktno opciju Slope koja nam direktno daje nagib Vout u odnosu na VB-VA vrednosti 9.999 što je u stvari naponsko
pojačanje AV.
Odstupanje od predviđene vrednosti (10 vs. 9.999) je malo i posledica je upotrebe realnog modela OP.
2.4. ANALIZE U MICROCAP 7
U MicroCap 7 električna šema nije naš konačan cilj. Od interesa su nam rezultati simulacija odnosno
odgovarajućih analiza električnih kola. Analize koje su nam na raspolaganju se nalaze u meniju Analysis, slika 2.21.
Osnovne analize koje ćemo koristiti tokom ovog kratkog kursa MicroCap-a su tranzijentna, AC i DC analiza.
46
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Ova analiza odgovara jednom laboratorijskom instrumentalnom merenju kada su ulazni signali elektronskog
kola nekakve funkcije vremena. Tokom analize utvrđujemo kakve se struje (naponi) javljaju u granama (čvorovima)
kola kao odziv na pomenute ulazne signale.
Prilikom instrumentalnog merenja kao ulaz koristimo funkcijski generator, a kao uređaj za merenje koristimo
osciloskop. Radi lakše uporedivosti odziva različitih kola i lakše ponovljivosti merenja, kao ulazni signal obično se
koristi jedinična odskočna, nagibna ili impulsna funkcija. Kod simulatora njih dobijamo iz programljivih impulsnih
generatora. Inače samo ime “tranzijentna analiza” upućuje na analizu prelaznih pojava u elektronskim kolima.
Rezime:
Tranzijentna analiza nam kao izlazni rezultat daje promenu signala (od interesa) u vremenu.
AC analiza nam prikazuje ponašanje amplitude i faze signala (od interesa) u zavisnosti od frekvencije.
DC analiza nam kao rezultat daje prikaz struja, napona u mirnoj radnoj tački. Takođe je pogodna za prikaz
međusobne zavisnosti bilo koja dva signala odnosno dobijanje prenosnih karakteristika.
2.5. UTICAJI NA PRENOSNU KARAKTERISTIKU
2.5.1. UTICAJ NEIDALNOSTI OP NA PRENOSNU KARAKTERISTIKU OP
Za električno kolo koje smo nacrtali proanaliziraćemo uticaj parametara OP na prenosnu karakteristiku celog
električnog kola, prikazanog na slici 2.10. Za to će nam biti potrebna DC analiza i dodatna opcija Stepping. Pre bilo
kakve analize da pomenemo gde se nalaze parametri koji su nam u ovoj analizi interesantni.
Kliknite dva puta na simbol za OP u nacrtanoj električnoj šemi. Automatski se otvara prozor koji prikazuje
osnovne parametre kao i nivo modela OP, slika 2.22.
Ako želimo da u električnoj šemi prilikom simulacija koristimo model idealnog OP tada je LEVEL=1 a
parametri OP koji se prilikom proračuna uzimaju u obzir su A (pojačanje OP u otvorenoj petlji), ROUTDC (izlazna
otpornost OP pri DC analizi), ROUTAC (izlazna otpornost pri AC analizi). Ako niste sigurni šta koja skraćenica
parametra znači pokažite kursorom na njega i u dnu prozora će vam se dati njegovo kratko objašnjenje, slika 2.22.
informacija za VOFF.
Type
Level
Voff
Ioff
47
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
komponente koje su potpuno potpuno iste (uparene) tada kao posledica te neuparenosti nastaje V OFF i IOFF različiti od
nule.
MicroCap će nam prikazati kako se ta neidealnost odražava na prenosnu karakteristiku. Idealizujumo OP što
možemo više sa stanovišta neuparenosti odnosno upišimo VOFF=0 i IOFF =0.
• Odaberite Analysis DC. Automatski se otvara prozor, slika 2.23, u kome su za vas već postavljeni parametri
analize.
• Za Variable 1 odnosno izvor koji se menja iz padajućeg menija ispod Name izaberite Vin (jer želite da dobijete
prenosnu karakteristiku električnog kola). Unesite opseg promene od -50mV do 50mV sa korakom od 5mV. To sve je
upisano u prozoru ispod Range.
• Za X Expression ostavite DCINPUT1 jer se to odnosi na Vin a u Y Expression polje unesite oznaku za izlazni
čvor OP. Kliknite desnim klikom u to polje i pogledajte šta sve MCap može da prikaže (napon čvorova, napon, struje i
snaga komponenti...), slika 2.24. Izlazni napon OP možete predstaviti na nekoliko načina: kao napon čvora na kojem
stoji oznaka Vout odnosno V(Vout), kao napon čvora 6 odnosno V(6), slika 2.10. ili kao izlaz OP Vout (OP). Odlučite se
za varijantu koja vam odgovara.
48
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
49
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.27. Prenosna karakteristika električnog kola prikazanog na slici 2.10. pri promeni napona VOFF OP od -1mV do
1mV sa korakom 1mV
50
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
51
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
beskonačna i da je ulazna struja nula. U slučaju realnog OP to nije slučaj. Struja koja teče kroz R 1 je struja polarizacije
IBIAS. Promenom IBIAS u šemi OP pogledajte kako se menja položaj preseka sa x-osom.
2.5.5. KONFIGURACIJA INVERTUJUĆEG POJAČAVAČA SA OP
• Otvorite novi šematik fajl u vašem direktorijumu (npr. invpoj.cir *.cir as circuit).
• Nacrtajte električno kolo prikazano na slici 2.33(a). Ukoliko MicroCap7 nije automatski dodato napajanje na
mestu VE i VC dodajte baterije od -15 odnosno 15V.
• Za model OP izaberite već korišćeni LM741. Ne menjajte njegove k-ke.
• Pokrenite DC analizu.
• Popunite prozor za DC analizu na način prikazan na slici 2.33(b).
• Rezultat analize je prikazan na slici 2.34.
52
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
u polje F, slika 2.36(b). U polje A se unosi vrednost amplitude sinusnog generatora, u DC jednosmerna vrednost
generatora, PH fazni pomeraj signala, RS otpornost koja opisuje neidealnost sinusnog generatora.
• TAU (exponential time constant) i RP (repetion period of exponential) imaju veze sa prigušenim sinusoidama
što je jasnije iz načina na koji MCap definiše sinusni generator:
if TAU=0 then
V=A*sin(2*PI*F*TIME+PH)+DC
else
V=A*exp(-T/TAU)*sin(2*PI*F*TIME+PH)+DC
where T=TIME mod RP
RP must be specified for TAU to have an effect.
Slika 2.36 (a) Prozor MCap modela sin generatora 1MHz (b) prozor modela sin generatora IIgod
Odaberite opciju Analysis Transient. Automatski se otvara prozor za podešavanje parametara analize.
Popunite polja u skladu sa slikom 2.37.
Interesuje nas promena pobudnog (čvor 3) i izlaznog signala (čvor 5) u vremenu. Ta podešavanja se unose u
polja Y Expression. Grafici za ove signale su različiti što se vidi ispod polja P (od Plot).
Kako je pobudni signal frekvencije 1kHz bilo bi dobro sagledati u nekoliko perioda ponašanje celog pojačavača
sa OP. Perioda pobudnog signala je 1/kHz=1msec. Kao Time Range je odabrano 10m kako bi se videlo 10 perioda
pobudnog signala. Opcija Auto Scale Ranges je uključena.
Opcijom Run pokrenite analizu. Aktivirajte ikonicu Data points. Na signalima koji su rezultat tranzijentne
analize, prikazano na slici 2.38(a), pogledajte gde se nalaze tačke koje je proračunao MicroCap.
• Sinusni generator ne deluje kao sinus jer je gruba promena između njegovih “susednih” tačaka. Problem leži u
vrednosti Maximum Time Step-a.
• Definisanje Maximum Time Step-a koje pronalazite korišćenjem opcije Help Contents Index
Maximume Time Step Transient Analysis Limits dialog box.
53
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.38(a) Rezultati tranzijentne analize za kolo prikazano na slici 2.35. za difolt vrednost Maximum Time Step-a
Slika 2.38(b) Rezultati tranzijentne analize za kolo sa slike 2.35. za korigovanu vrednost Maximum Time Step-a
Maximum Time Step:
This field specifies a maximum time step for the run. Micro-Cap will choose as large a time step as possible,
consistent with maintaining the specified error tolerance, RELTOL. Error tolerance is primarily determined by
monitoring the time rate of change of the charge and flux. For circuits containing capacitance or inductance, the time
step control routine will eventually increase the time step to the specified Maximum Time Step value. By selecting a
54
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
small Maximum Time Step value, more data points are produced and hence smoother waveforms are generated. This
does not necessarily imply greater accuracy, just smoother waveforms. Accuracy is controlled by the internal LTE
(Local Truncation Error) time step control algorithms. The default value for Maximum Time Step is (tmax-tmin)/50.
• Difolt vrednost u ovom slučaju je 10m/50=0.2m. Iako nije unesena u prozor Maximum Time Step ona se
podrazumeva. (Ako ne verujete unesite videćete da promene u rasporedu i broju izračunatih tačaka nema)
• Trebalo bi nam bar 5-10 puta više tačaka odnosno vrednost Maximum Time Step-a treba podesiti na bar 0.04m.
Promenite vrednost ovog parametra i ponovo pokrenite tranzijentnu analizu. Rezultati su prikazani na slici 2.38(b).
• Isključite opciju Data points.
• Da li je kolo linearno? Na osnovu čega ste to mogli i ranije proceniti?
• Opcijom Stepping promenite vrednost amplitude A sinusnog generatora IIgod kako bi proverili svoja zapažanja
(npr. slika 2.39).
55
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
U DC režimu naizmenični izvori ne postoje te ih izbacimo ako su prisutni u polaznoj šemi, slika 2.40.
Naizmenični strujni izvor zamenimo prekidom (strujni izvor 5mA sin(ωt) izbacimo tako što ga svedemo na 0A čije
ponašanje opisuje prekid) a naizmenični naponski izvor kratkim spojem (naponski izvor 5mV sin(ωt) izbacimo tako što
ga svedemo na 0V čije ponašanje opisuje kratak spoj). Osim naizmeničnih izvora problematični su i elementi čije se
ponašanje menja u zavisnosti od frekvencije signala u električnom kolu kao što su kondenzator i kalem.
Podsetimo se modula impedanse kondenzatora |ZC| i kalema |ZL|:
|ZC|=1/ωC
|ZL|=ωL.
Iz formula se vidi promena modula impedanse kondenzatora i kalema sa promenom frekvencije. U DC režimu je
frekvencija nula. Vrednost modula impedansi kalema i kondenzatora u DC režimu je tada |ZL|=0 i |ZC|=∞.
Na osnovu Omovog zakona pišemo: |Z|=|U/I| gde je U napon na impedansi Z, a I struja koja teče kroz impedansu
Z. Možemo zaključiti da je kalem u DC režimu modelovan kratkim spojem jer je |ZL|=|U/I|=0 odnosno U=0 što je napon
na krajevima kratkog spoja.
Razmislimo kako bi do ovog zaključka mogli doći na osnovu znanja iz Osnova Elektrotehnike. Komponente kao
što su kalem i transformator postoje jedino u slučaju prisutnog promenljivog elektromagnetnog polja. Ako tog polja
nema (samo konstantne pobude, nema dinamike u električnom kolu) kalem će se svesti na ono što zaista jeste, a to je
komad žice (da budemo precizniji namotan komad žice odnosno kratak spoj.
U DC režimu je kondenzator modelovan prekidom. Moduo impedanse konenzatora je |Z C|=∞=|U/I| i struja I koja
teče kroz kondenzator je nula kao što je slučaj kod prekida.
Kako smo do istog zaključka mogli doći na osnovu znanja iz Osnova Elektrotehnike? Šta se dešava sa
kondenzatorom u DC režimu. Struja teče samo u jednom smeru. Kondenzator se nakon izvesnog vremena napuni
(naelektrisanjem) i kroz njega više ne teče struja. Zaključujemo da je u DC režimu kondenzator zamenjen prekidom.
Kondenzatori i kalemovi su akumulacioni elementi koji akumulišu energiju. Kondenzator akumuliše energiju u
DC režimu pa se stoga može njegovo ponašanje modelovati prekidom jer na sebe preuzima svu energiju i prekida
strujni tok u grani u kojoj se nalazi.
Nakon što se u električnom kolu pojačavača prikazanog na slici 2.40. izvrše potrebne izmene specifične za DC
režim rada dobijamo električnu šemu, prikazanu na slici 2.41. Ukoliko na linearan deo kola (R1, R2, VCC) primenimo
Tevenenovu teoremu tada je električno kolo dodatno pojednostavljeno, prikazano na slici 2.42.
Vrednosti Tevenovih ekvivalenata su dobijene na osnovu formula:
odnosno:
Slika 2.41. Električno kolo pojačavača koje se koristi Slika 2.42. Električno kolo koje se koristi prilikom DC
prilikom DC analize analize nakon primenjene Tevenonove teoreme
Pretpostavite da je bipolaran tranzistor u aktivnom režimu. U tom slučaju za njega važe sledeće jednačine:
IC=hfeIB i VBE=0.6. Ove jednačine predstavljaju model bipolarnog tranzistora i da bi važile moraju se zadovoljiti određeni
uslovi: VCE>0.2 i IB>0.
Ako primenite II Kirhofov zakon u konturi I dobijate sledeću jednačinu:
56
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Pod pretpostavkom da je bipolaran tranzistor u aktivnom režimu, na osnovu prethodne jednačine dobijate
vrednost bazne struje IB:
Proveravamo da li je tranzistor zaista u aktivnom režimu odnosno treba proveriti uslove važenja modela (tj. da li
ste dobro pretpostavili i da li ste zaista u tom režimu i da li će vrednosti koje proračunate zaista biti vrednosti koje bi se
dobile u realnom kolu) odnosno VCC>VCE>0,2 i IB>0.
Iz rezultata formula vidimo da je bipolarni tranzistor zaista u aktivnom režimu. Tek sada izračunavate preostale
napone i struje potrebne za određivanje položaja mirne radne tačke.
Na osnovu gore navedene pretpostavke i jednačina dobijate vrednost struje kolektora:
57
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
gde je C kapacitivnost kondenzatora, uC napon na krajevima kondenzatora, iC struja koja teče kroz kondenzator.
Diferencijal u jednačini govori da je nagla promena napona uC na krajevima moguća samo u slučaju velikih struja
koje teku kroz njega. Želimo da u prelaznim procesima teku što manje struje kako bi potrošnja bila što manja. Stoga je
velika struja kroz kondenzator odnosno velike promene napona na kondenzator u kratkom vremenskom intervalu
rezultat havarije (a vrlo retko projektantove želje).
Moduo impedanse kalema je |ZL|=ωL =2πfL=∞=u/i, odnosno kroz kalem teče nulta naizmenična struja.Kalem u
AC režimu zamenjujemo prekidom. Do istog zaključka ste mogli doći na sledeći način. Kalem je komponenta koja je
nešto više od komada žice samo u naizmeničnom režimu. U tom režimu kalem akumuliše energiju. Šta kalem govori
ostatku kola: ja akumulišem i u sebe preuzimam svu AC energiju. U grani sa kalemom ne teče naizmenična struja jer se
on opire promeni struje (Osnove Elektrotehnike)
pa ga u AC režimu rada zamenjujemo prekidom (jer je AC struja nula) ukoliko je prisutan u kolu.
Ukoliko uvedemo sve gore navedene izmjene malosignalna šema za stepen sa zajedničkim emiterom je
prikazana na slici 2.44. Otpornosti R1.2=R1||R2, Rpc=Rp||Rc.
Slika 2.45. Ekvivalentna šema za male signale stepena sa zajedničkim emiterom nakon primene Tevenenove teoreme
Određivanje naponskog pojačanja celog električnog kola Av=vo/vg
Ako želimo naći naponsko pojačanje tada je potrebno naći odnos izlanog napona vo i pobudnog generatora vg
odnosno Av=vo/vg . Na osnovu konture I izlazni napon je oblika:
Na osnovu II Kirhofovog zakon primenjenog na ulazni deo ekvivalentne šema za male signale prikazane na slici
2.45. dobijamo izraz za struju baze ib prvo kao funkciju napona vgt a nakon toga kao funkciju pobudnog generatora vg.
58
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
gde je
Slika 2.46. Malosignalna šema stepena sa zajedničkim emiterom pri proračunu izlazne otpornosti pojačavačkog
stepena
Izlaznu otpornost pojačavačkog stepena definišemo na sledeći način:
Zadatak bismo mogli pojednostaviti ukoliko pogledamo koliku otpornost vidi test generator vt . Po njemu je
izlazna otpornost pojačavačkog stepena,
59
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Očigledno je
Što se tiče napona vY nemoguće je naći konturu u kojoj bi on bio jedini nepoznat napon.
Primenom II Kirhofovog zakona u konturi I dobijamo
gde je vce napon na strujom kontrolisanom strujnom generatoru. Napon vce je nepoznata veličina koja se ne može
izračunati ni iz jedne druge konture što se može videti ako primenite II Kirhofov zakon u konturi II.
Napon vbc je nepoznata veličina kao i vY (za struju baze ib smatramo da je pomoćna promenljiva). Ponovo imamo
jednu jednačinu a dve nepoznate ne možemo vY eksplicitno izraziti kao funkciju ib.
Primenom II Kirhofovog i Omovog zakona u konturi III dobijamo
Proizvod dva broja jednak je nuli ako je bar jedan član proizvoda jednak nuli. Kako su otpornosti u kolu
pozitivne veličine tada je
60
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Nacrtati šemu stepena sa zajedničkim emiterom prikazanim na slici 2.48. Prilikom crtanja komponenti unesite
njihove vrednosti, navedene na šemi. Naknadni unos i izmena parametara komponenti je moguća otvaranjem prozora sa
karakteristikama komponente duplim klikom na komponentu. Prilikom povezivanja komponenti vodite računa o
položaju čvorova.
61
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Selektovana opcija Operating Point omogućava određivanje napona i struja u mirnoj radnoj tački. Kao polazna
osnova se koriste inicijalne promenljive stanja. Proračunavaju se nove promenljive stanja kao odgovor električnog kola
na sve pobude u T=0. Ova opcija omogućava MC7 da proračuna polaznu tačku za tranzijentnu analizu.
Selektovana opcija Operating Point Only omogućava samo proračun položaja mirne radne tačke. Tranzijentna
analiza nije urađena. Rezultat ove analize se vidi u State Variables Editoru, slika 2.50(a), ili povratkom u Schematic
Editor selektovanjem ikonice Node Voltages iz linije sa alatima, slika 2.50(b). Da bi mogli uporediti ove dve slike
selektujte ikonicu Node Numbers iz linije sa alatima kako bi oznake čvorova postale vidljive.
Slika 2.50. Vrednost napona u mirnoj radnoj tački (a) u State Variables Editoru (b) u Schematic Editoru
Ako želimo proveriti prethodno izračunate vrednosti promenljivih koje definišu položaj mirne radne tačke Q
rezultati prikazani na slici 2.50. nam mogu pomoći. Bolje rešenje je otvoriti u folderu Data (na disku gde je MC7
instaliran) naziv_fajla. TNO (transient numerical output), slika 2.51.
U pripremi za vežbu ste izračunali Qul (VBE=0.6, IB=44.38μ) i Qiz (VCE=10.69, IC=12.87m). Uporedite te vrednosti
sa vrednostima koje je izračunao MC7.
Primećujemo dobro slaganje rezultata. Tokom ad hoc izračunavanja koristimo pojednostavljen, linearizovan
model bipolarnog tranzistora koji je daleko jednostavniji od SPICE MC7 modela. Zbog toga su rezultati dobijeni MC7
analizom tačniji.
Selektujte opciju za automatsko reskaliranje prikazanog opsega (Auto Scale Ranges).
Na dva odvojena grafika (upišite redni broj grafika desnim klikom miša na prazno mesto ispod P) predstavite
napon pobudnog generatora i izlazni napon (desni klik na Y Expression, odaberite opciju Variables Device Voltages
ili ako su na šemi prikazani čvorovi opcijom Variables Node Voltages).
Opcije X Range i Y Range označavaju opsege prikaza rezultata simulacije za promenljive selektovane u prozoru
X- i Y- Expression ukoliko nije selektovana Auto Scale Ranges Opcija. Deselektujte Operating Point Only i selektujte
Operating Point opciju.
Slika 2.51. *.TNO fajl u kome se nalaze vrednosti napona i struja u mirnoj radnoj tački Q
Rezultati tranzijentne analize za stepen sa zajedničkim emiterom
62
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Svi parametri tranzijentne analize su uneseni. Pokrenite analizu opcijom Run ili sa F2. Rezultati su prikazani na
slici 2.52.
Za stepen sa zajedničkim emiterom je karakteristično da jedino ova pojačavačka konfiguracija (u odnosu na
konfiguracije sa zajedničkom bazom i zajedničkim kolektorom) ima negativno naponsko pojačanje. Pojačavač koji
analiziramo predstavlja invertujuću pojačavačku konfiguraciju kod koje kako ulazni napon raste izlazni napon opada.
Da li možete da na vašim graficima uočite takav tip promene? Ukoliko se pojačavački stepen ne ponaša kao
invertujući a šematski prikaz kola je korektan razlog može biti otpornosti Rp ukoliko ste označavanje signala koji treba
da se iscrtaju realizovali opcijom Variables Device Voltages.
Zatvorite prozor tranzijentne analize i u Schematic Editoru otvorite, duplim klikom na Rp, prozor sa
parametrima ovog otpornika.
Selektujte opciju Pin Names kako bi imena pinova otpornika postala vidljiva. Sa OK potvrdite izmenu.
Slika 2.53. (a) Izgled otpornika Rp u Schematic Editoru (b) Stepping prozor SIN 1MHz generatora
63
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Ako ne želimo da menjamo oznake u prozoru za podešavanje parametara tranzijentne analize rotiranjem
otpornika Rp rešavamo ovaj problem.
Preostale opcije su da označite tekstualno izlaz ili da prikažete brojeve čvorova te da opcijom Variables Node
Voltages unesete čvor u Y-Expression polje.
Pokrenite ponovo tranzijentnu analizu.
Uočimo da je ulazni napon sinusoida koju smo definisali pomoću standardnog 1MHz modela MC7 za sinusne
generatore.
Vidimo da izlazni napon nije sinusoidalni. Šta je razlog? Kako bi vi rešili ovaj problem? (R: promeniti položaj
mirne radne tačke Q ili smanjiti amplitudu pobudnog generatora vg)
Odlučićemo se za opciju variranja amplitude pobudnog generatora. Selektujte opciju Model. Na ovaj način
možete menjati samo parametre složenih modela kao što su npr. za sinusni generator SIN 1MHZ i za bipolarni
tranzistor NPN Personal.
Opcijom Stepping menjate parametar sinusnog generatora (Step What=SIN 1 MHZ). Parametar koji se menja je
amplituda (A). Metod promene je linearan (Method =Linear). Promena amplitude je od 0 (From) do 1 (To) sa korakom
0.1 (Step Value). Selektujte opciju Step It=Yes. Sa OK potvrdite unos.
Pokrenite analizu. Rezultat tranzijentne analize je prikazan na slici 2.54.
Slika 2.54. Ulazni i izlazni napona nakon Stepping promene amplitude pobudnog generatora
Šta nas interesuje? Izlazni napon, ulazni napon ili oba napona?
Interesuje nas pri kojoj amplitudi ulaznog napona je električno kolo pojačavač odnosno kada se vratio u linearni
režim rada. U zaglavlju svakog grafika se nalazi informacija o parametrima stepping funkcije što znači da već imamo
informaciju o ulaznom naponu tako da je njegovo predstavljanje višak.
Otvorite prozor tranzijentne analize i isključite prikazivanje ulaznog napona (desni klik u polje koje opisuje redni
broj grafika i opcija None ili samo obrišite vrednost rednog broja grafika (u ovom slučaju je 1 V(vg)). Pokrenite
tranzijentnu analizu.
Opcijom Scale Mode u kojoj se nalazite nakon završetka analize zaokružite jednu periodu signala. Uđite u mod
za očitavanje vrednosti kako bi parametri Stepping funkcije postali vidljivi. Konačan izgled ekrana je prikazan na slici
2.55.
U zaglavlju grafika se osim naziva fajla (ZAJEDNICKI_EMITER.cir) nalazi informacija koja komponenta ili
model (SIN 1MHZ) i koji njihov parametar (A) je Stepping opcijom izmenjen kao i koju vrednost trenutno ima (A=1).
Sa strelicama gore/dole na tastaturi prođite kroz sve krive. Pri kojoj vrednosti amplitude A sinusnog generatora
1MHZ stepen sa zajedničkim emiterom prelazi u nelinearan režim rada. Granična vrednost amplitude između A=0 i
A=100mV.
64
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.56. Jedna perioda izlaznog napona u kursor modu, smanjeni koraci u Stepping prozoru
Za koje vrednosti amplitude sinusnog generatora električno kolo sigurno nije u linearnom režimu rada?
(A=100mV i 90mV). Odaberimo npr. amplitudu sinusnog sinala A=0.01. Isključimo Stepping funkciju.
Određivanje naponskog pojačanja celog kola Av=vo/vg
Promenimo u Schematic Editoru parametar A=0.01 sinusnog generatora. Pokrenite tranzijentnu analizu.
Očitajte vrednosti amplitude izlaznog signala V(Rp) (R:1.18V). Znajući vrednost amplitude pobudnog (0.01) i
izlaznog (1.18) signala moguće je izračunati naponsko pojačanje celog kola odnosno Av=v(Rp)/vg=-118. Znak minus
proističe iz invertujuće prirode stepena sa zajedničkim emiterom. Ukoliko pogledamo rezultat formule (Av=-122)
zaključujemo da je slaganje rezultata dobro.
65
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.57. Šematski prikaz stepena sa zajedničkim emiterom, prikazani smerovi i vrednosti struja u električnom kolu
66
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
tranzistor ne bi bio u aktivnom režimu. Superpoziciju i linearizaciju inače nelinearnih komponenti smo uveli jer su naš
matematički alat i sposobnosti ograničeni. To programu nije potrebno i on istovremeno rešava jednačine dobijene na
osnovu I, II Kirhofovog i Omovog zakona iz konfiguracije električnog kola i nelinearne jednačine koje definišu
ponašanje nelinearne komponente (u ovom slučaju bipolarnog tranzistora). Rešenje ovih jednačina (grafički presek
različitih krivih) daje položaj radne tačke.
•Izmenite polazno kolo pojačavača sa zajedničkim emiterom sledeći gore navedena objašnjenja Rešenje je
prikazano na slici 2.59. Generator vt je modela SIN 1MHZ.
• Pokrenite tranzijentnu analizu. Interesuje nas odnos test napona vt i struje koja teče kroz test generator. U
skladu sa tim unesite odgovarajući Y-Expression u prozor tranzijentne analize, slika 2.60. Pokrenite analizu.
Slika 2.60. Prozor za podešavanje parametara tranzijentne analize prilikom određivanja izlazne otpornosti R o
pojačavačkog stepena
Očitajte vrednost izlazne otpornosti (Ro=-1kΩ). Da li je ovaj rezultat očekivan? Šta je uzrok neslaganja?
(Pogledajte smer struje kroz test generator. Setite se kakav ste smer struje prilikom ad hoc proračuna izlazne otpornosti
imali.) Unesite u prozoru prozoru tranzijentne analize potrebnu izmenu. Očitajte vrednost Ro. Uporedite sa prethodno
izračunatom vrednošću (Ro=RC=1kΩ).
2.6.4. MICROCAP AC ANALIZA STEPENA SA ZAJEDNIČKIM EMITEROM
Ukoliko nas interesuje frekvencijska zavisnost pojedinih signala električnog kola tada u MC7 pokrećemo AC
analizu. Interesuju nas granične učestanosti i naponsko pojačanje stepena sa zajedničkim emiterom, prikazanim na slici
2.61.
•Odaberite opciju Analysis AC. Automatski se otvara prozor za podešavanje parametara AC analize, slika
2.62. Interesuje nas moduo amplitude izlaznog AC signala (moduo amplitude napona u tački 5 izražen u decibelima) ne
i njegova faza (ph (v(5)). Frekvencijski opseg je od 1kHz do 1THz (1E12). Unesite parametre AC analize.
• Pokrenite AC analizu. Rezultat je prikazan na slici 2.63.
67
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
68
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Na predavanju iz Uvoda u Elektroniku ste definisali propusni opseg (BW=bandwidth) kao BW=fg-fd, gde su fd i fg
donja i gornja granična učestanost odnosno učestanosti na kojima vrednost pojačanja u decibelima opadne za 3dB.
Pomoću komandi Go To Y =41.533dB-3dB=38.533dB očitajte položaj donje i gornje granične učestanosti (R:
fd=3.11kHz).
2.7. KOMBINACIONE MREŽE
Digitalne logičke mreže se mogu klasifikovati u dve grupe, kombinacione i sekvencijalne. Izlazni signal
kombinacionih logičkih mreža zavisi samo od trenutnih vrednosti ulaznih signala.
Kombinacione mreže sadrže proizvoljan broj logičkih kola, ali ne sadrže povratne sprege, odnosno izlazni signal
sa bilo kog kola se ne sme dovoditi na ulaz mreže, kako ne bi uticao na ulaz istog tog kola. Na takav način se izbegava
uticaj prethodnog stanja na sledeće stanje mreže što je tipično ponašanje sekvencijalnih mreža.
Analiza već gotove kombinacione mreže obuhvata formalan opis funkcije koju mreža izvršava na osnovu date
logičke šeme, odnosno predstavljanje mreže kombinacionom tabelom ili logičkom jednačinom.
Postupak sinteze kombinacione mreže počinje formalnim opisom željenih funkcija mreže, sledi minimizovanje
logičke funkcije (korištenjem Karnoovih mapa ili osnovnih zakonitosti Boolean algebre) i formiranje logičke šeme
pogodnim metodom (u zavisnosti od raspoloživih logičkih kola). Detaljnije projektovanje mreže podrazumeva dalju
nadgradnju sinteze mreže, gde se u obzir moraju uzeti realne karakteristike logičkih kola, kao što su vreme propagacije
kroz kolo, margine šuma, vreme rastuće i opadajuće ivice signala, faktor grananja i slično.
Kombinacione mreže se koriste u svim digitalnim sistemima, počev od najprostijih digitalnih uređaja do velikih
¨super¨ računara. Zbog veoma široke primene, a i zbog specifičnih, standardizovanih, funkcija koje su zajedničke za
raznovrsne digitalne sisteme, pojedini tipovi mreža su dobili naziv prema funkciji koju obavljaju, na primer: dekoder,
koder, multiplekser, generator parnosti.
Ukoliko imate malo vremena na raspolaganju molim vas da pogledate I, II i III deo prezentacije iz digitalne
elektronike na adresi http://www.kel.ftn.ns.ac.yu/predmeti/2/el.html.
2.7.1. SIGNALI U DIGITALNIM ELEKTRONSKIM KOLIMA
Ukoliko nas interesuje frekvencijska zavisnost pojedinih signala električnog kola tada u MC7 pokrećemo AC
analizu. Interesuju nas granične učestanosti i naponsko pojačanje stepena sa zajedničkim emiterom, prikazanim na slici
2.61.
Do sada smo, prilikom učenja MC7, analizirali analogna elektronska kola posmatranjem (analognih) signala u
kolu. Uočili smo da je broj dozvoljenih vrednosti analognog signala neograničen, u granicama napona napajanja
analognog kola.
Tokom ovih vežbi analiziraćemo digitalna elektronska kola odnosno elektronska kola koja obrađuju digitalne
signale. Za razliku od analognih signala, broj dozvoljenih amplitudskih nivoa digitalnih signala je ograničen i zavisi od
numeričkog sistema kojeg koristite za predstavljanje podataka (binarni – 2 različita nivoa, oktalni – 8 različitih nivoa,
decimalni -10 različitih nivoa, heksadecimalni- 16 različitih nivoa). Iako je ljudima prirodan decimalni numerički
sistem njegova implementacija bi u digitalnim računarima bila skopčana sa velikim poteškoćama u pogledu tehničke
realizacije. Ova digitalna kola bi morala da imaju deset jasno definisanih različitih stanja što bi se moglo realizovati po
cenu velike složenosti. Sa stanovišta jednostavnije i pouzdanije realizacije je daleko bolje koristiti binarni brojni sistem
koji je reprezentovan sa samo dva stanja odnosno dve različite vrednosti signala (digitalni binarni signal), prikazano na
slici 2.64.
69
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
70
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
71
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Digitalni prekidač se nalazi na ulazu digitalnog kola. Promenom njegove vrednosti mi analiziramo napravljeno
digitalno kolo odnosno određujemo njegov princip funkcionisanja. Da bi kontrolisano proverili sve moguće
kombinacije ulaznih promenljivih potrebno nam je više vremena nego što nam u ovom slučaju MC7 daje. Izborom
ikonice Animate automatski se otvara prozor, slika 2.68(a), čijim podešavanjem možemo delimično da usporimo
analizu MC-a jer se sa Animate Options definiše interval između dve tačke računanja MC-a. Najčešće selektovana
opcija je Wait For Time Delay koja zahteva unos vrednosti kašnjenja (Time Delay) između dve uzastopne tačke
prilikom računanja MC-a. Izborom Help Contents Index, slika 2.68(b), pronađite više informacija o ovoj opciji.
Dodatno vreme za osmišljavanje položaja prekidača se dobija ukoliko se MC7 uposli kako bi proces
izračunavanja tekao sporije. U MC se to postiže ubacivanjem digitalnog pobudnog generatora.
2.7.2. DIGITALNI POBUDNI GENERATORI (STIMULUS GENERATORS)
Promenom položaja digitalnog prekidača morate proći kroz sve moguće kombinacije kako bi utvrdili funkciju
gotovog digitalnog kola, što zna da potraje. Drugi način za testiranje kola je pomoću digitalnih pobudnih generatora čiji
su ekvivalent u analognom svetu naponski generatori.
• Izaberite opciju Components Digital Primitives Stimulus Generators, slika 2.69(a).
• Odaberite sa spiska generator Stim1, . Klikom miša na željeno mesto ga postavite na radnu
površinu. Automatski se otvara prozor sa njegovim parametrima, slika 2.69(b). Kao i do sada parametar Part predstavlja
ime komponente. Parametri koji su izuzetno bitni za definisanje oblika digitalnog pobudnog signala o kojima ćemo reći
nešto više su FORMAT, COMMAND i TIMESTEP.
FORMAT
Parametar FORMAT definiše format signala na izlazu pobudnog generatora. Ukoliko želimo da je signal binaran
tada je FORMAT=1, oktalan FORMAT=3, heksadecimalan FORMAT=4. Zbir svih brojeva koji su predstavljeni u liniji
FORMAT moraju biti jednaki broju bita na izlazu pobudnog generatora. Npr. FORMAT=134 nam govori da je prvi bit
izlaza binarni, sledeća tri bita predstavljaju oktalni broj i preostala 4 bita predstavljaju heksadecimalni broj. Da bi se
ovakav pobudni generator mogao realizovati morali smo na početku izabrati Stim 1+3+4=Stim8.
TIMESTEP
Parmetrom TIMESTEP se definiše perioda takt signala u sekundama. Difolt vrednost je nula.
COMMAND
Pomoću parametra COMMAND pisanjem par linija koda definišete izgled signala na izlazima digitalnog
pobudnog generatora. U liniji COMMAND se navodi ime promenljive .define naredbe koja definiše i kreira izlaz
pobudnog generatora. Glavni deo koda kojim opisujete ponašanje pobudnog digitalnog generatora se nalazi iza .define
naredbe. Da bi znali da napravimo pobudni generator, odnosno da definišemo kako se njegovi izlazi menjaju u
vremenu, nepohodno je da se upoznamo sa osnovnim naredbama.
72
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
U 0ns signal poprima vrednost 1 što traje do 50ns kada mu se vrednost menja na 0.
Signal je vrednost nula sve do 150ns kada vrednost signala ponovo postaje 1. Ova
vrednost ostaje do daljnjeg.
Ovaj signal smo mogli definisati i na sledeći način:
.define pob
+0ns 1
+ 50ns 0
+ 150ns 1
Kakva je razlika u odnosu na prethodni zapis? Generator nije definisan u jednom redu
već se naredba nastavlja u više redova. U SPICE-u je oznaka za nastavak u novom
redu + što je upravo novina u odnosu na prethodnu definiciju pobudnog generatora.
Vreme promene signala se može definisati relativno u odnosu na prethodni trenutak.
Ispred vremena dodajemo tada +. Prethodno definisan signal možemo tada napisati na
treći način:
.define pob
+0ns 1
+ +50ns 0
+ +100ns 1,
gde prvi znak plus predstavlja nastavak naredbe u sledećem redu dok drugi znak plus
govori o relativnom računanju vremenskih trenutaka u kojima nastaje promena signala.
Ukoliko u igru uvedemo parametar Time Step prethodno definisan signal možemo
predstaviti na sledeći način (npr. Time Step=50ns):
+0ns 1 +0ns 1
+ +c 0 relativno ili +c 0 apsolutno
+ +2c 1 +3c 1
LABEL=<label name> Ovom naredbom se definiše početak petlje realizovane naredbom GOTO. Bitno je
znati da će nakon izvršenja naredbe GOTO <label name> program skočiti na prvu
naredbu nakon definicije labele i da labela mora biti definisana pre GOTO naredbe.
<time> INCR BY <value> <time> predstavlja momenat u kome se izvršavaju naredbe INCR BY (increment by=
<time> DECR BY <value> povećaj za) ili DECR BY (decrement by= smanji za).
<value> je vrednost za koju se u ovom slučaju smanjuje ili povećava vrednost signala
na izlazu digitalnog generatora.
<time> GOTO <label name> <time> GOTO <label name> <n> TIMES
<n> TIMES U trenutku <time> idi na labelu <label name>. Ponovi ovaj postupak n puta. Ukoliko
je n=-1 formiramo beskonačnu petlju odnosno definisana petlja se non-stop vrti.
<time> GOTO <label name> <time> GOTO <label name> UNTIL GT <value>
UNTIL GT <value> U trenutku <time> idi na labelu <label name> sve dok signal ne postane veći
(GT=greater than) od <value>.
U preostalim naredbama logika je ista. Skraćenice koje su prisutne su značenja:
GE= greater or eaqual tham=veće ili jednako od
LT= less than=manje od
LE= less or equal than=manje ili jednako od
<time> GOTO <label name> UNTIL GE <value>
<time> GOTO <label name> UNTIL LT <value>
<time> GOTO <label name> UNTIL LE <value>
Bitno je znati da se u GOTO petlji vreme iako zadato apsolutno nakon prvog prolaska
kroz petlju računa relativno.
REPEAT FOREVER Ova naredba generiše beskonačnu petlju.
REPEAT <n> TIMES Ova kombinacija naredbi kreira petlju. Sve naredbe između REPEAT i ENDREPEAT
ENDREPEAT će se ponoviti n puta.
73
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Tabela 2.1. Definisanje izgleda signala na izlazima digitalnog pobudnog generatora naredbama u liniji COMMAND
Program kojim opisujete ponašanje generatora signala se piše nakon .define naredbe. Napisani program se može
editovati direktno u prozoru parametara komponente, slika 2.69(b), ili na text strani MC7.
• Generišite binarni digitalni signal koji se ponaša na sledeći način: Signal je periodičan periode 60ns. Od 0ns do
40ns signal je vrednosti 1, od 40ns do 60ns signal je vrednosti 0 i od trenutka 60ns počinje nova perioda. Signal je
prikazan na slici 2.70.
Slika 2.70. Binarni digitalni signal periode 60ns trajanja jedinice 40ns i nule 20ns
Dva načina na koji se može generisati ovaj signal su:
.define POB .define POB
+LABEL=petlja +repeat forever
+0ns 1 ++0ns 1
+40ns 0 ++40ns 0
+60ns GOTO petlja -1 TIMES ++20ns 1
+endrepeat
•Napravimo heksadecimalni generator digitalnog signala koji se ponaša na sledeći način: Početna vrednost
izalaza generatora je F. Svakih 20ns izlazna vrednost generatora se smanjuje za 1 sve dok ne postane manja od 2.
Nakon tog trenutka nema više promene izlaza generatora. Na slici 2.71. je prikazan izgled prozora ovog generatora.
Koji je to Stim generator? Kakav mu je format? Kako je definisan ovaj generator? Da li će izgled signala odgovarati
postavljenom zahtevu?
• Da bi videli da li smo dobro definisali promenu izlaza heksadecimalnog generatora u vremenu moramo
pokrenuti tranzijentnu analizu. Pre nego je pokrenemo bilo bi dobro sa linije sa alatima aktivirati Node Numbers
ikonicu kako bi lakše definisali tačke koje posmatramo tokom tranzijentne analize. Simbol pobudnog generatora je sada
oblika
•Nakon pokretanja tranzijentne analize otvara se prozor u kome podešavamo parametre analize i unosimo
nazive signala koje posmatramo, slika 2.72. Time Range smo postavili na vrednost 320ns=20ns x 16 kako bi ukoliko
postoji potreba generator prošao kroz svih 16 stanja zadržavajući se u svakom 20ns. Heksadecimalan zapis se može
realizovati pomoću 4 binarna zapisa. Zbog toga se u polja ispod Y Expression unose (desnim klikom na polje izborom
Variables Digital States...) d(1), d(2), d(3) i d(4).
74
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
75
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.75. Prozor pobudnog digitalnog generatora binarnog i oktalnog tipa signala kombinovanih zajedno
• Obratite pažnju na redosled zapisa u FORMAT liniji (13 a ne 31). Pogledajte kako je definisan mešoviti izvor
signala (+0ns 17- u 0ns početna vrednost binarnog signala je 1 dok je vrednost oktalnog signala 7, DECR BY 01-
smanjuje vrednost binarnog signala za 0 (tj. ne menja ga) dok vrednost oktalnog signala smanjuje za 1 itd.).
• Pokrenite tranzijentnu analizu. U prozor tranzijentne analize unesite podatke kao što je prikazano na slici 2.76.
76
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
77
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
78
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
79
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
Slika 2.80. – Demokratski princip većine prikazan na primjeru tri glasača u formi Karnoove mape
•Treći korak je prilagođenje minimizovane funkcije logičkim kolima koja su nam na raspolaganju, što su u
ovom slučaju NI kola. Da bi funkciju Y izrazili isključivo pomoću NI logike neophodno je primeniti dva zakona
Boolean algebre:
1.
2. De Morganovi zakoni
dobija se sledeće
• Poslednji, četvrti korak je realizacija funkcije u MC7, slika 2.81. Iz oblika funkcije prilagođenog NI logici
vidimo da su potrebna 3 dvoulazna i jedno troulazno NI kolo.
U MC7 NI kola se nalaze u Components Digital Primitives Standard Gates Nand Gates ... Prilikom
postavljanja logičkog kola na željeno mjesto na radnoj površini se otvara prozor sa parametrima logičkog kola, prikazan
na slici 2.82.
•Isključite prikaz naziva komponente na ekranu. Za TIMING MODEL odaberite od ponuđenih modela
D0_GATE. Izborom ovog modela ponašanja logičkog kola u vremenu smo smatrali da je logičko kolo idealno odnosno
da nema nikakvog kašnjenja kroz njega jer nas u ovom slučaju ne interesuju hazardi već samo osnovno a to je logika
mreže.
80
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
81
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
82
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
•Iz prethodno nacrtane šeme obrišite sve nepotrebne komponente (digitalne prekidače, LED diode) i unesite tri
digitalna pobudna generatora, slika 2.85.
Slika 2.85. Princip većine realizovan u MC7 sa digitalnim pobudnim generatorima umesto digitalnih prekidača i LED
dioda
• Isprogramirajte ulazne digitalne pobudne generatore npr.
.define CSTIM .define BSTIM .define ASTIM
+Label=startC +Label=startB +Label=startA
+0ns 0 +0ns 0 +0ns 0
+5ms 1 +10ms 1 +20ms 1
+10ms GOTO startC -1 TIMES +20ms GOTO startB -1 TIMES +40ms GOTO startA -1 TIMES
83
M.Videnović-Mišić, M. Đurđević, D.Krstić INŽENJERSKI ALATI U ELEKTRONICI
84