P. 1
Oslobođenje [broj 22927, 24.10.2010]

Oslobođenje [broj 22927, 24.10.2010]

|Views: 349|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 24, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/02/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 24. 10. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.927

CIKBiH unio novu sumnju

Rezultati provjera naredne sedmice
Dogovor skupine G20
Uskoro odluka o po~iteljskom mostu Serija pono}nih napada u Sarajevu

2. strana

Najvi{e {ansi ima sjeverna varijanta?
7. strana

Ja~i utjecaj Kine,
Tajni dokumenti o Iraku

Reuters

Eksplodirala ka{ikara ispred stana lica s potjernice
11. strana

Rusije i Indije u MMF-u
Amerikanci su dopu{tali mu~enje zatvorenika
15. strana

15. strana

Nakon odlaska pje{adinaca 3. strana u Afganistan

Kr~e put u NATO

DANAS PRILOG

U @I@I
CIKBiH unio novu sumnju

2

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NEW YORK TIMES: Mladi} “zreo“ za hap{enje

“U Beogradu ga {titi
{a~ica srpskih vojnika“
Times navodi kako je Tadi} raspolo`en da ratnog zlo~inca uhapsi pod pritiskom Zapada, o ~emu }e se govoriti sutra u Luksemburgu
RatkoMladi}, kojegsadaskriva {a~ica lojalnih suradnika, “zreo“ je da bude uhva}en, ali ubla`avanje stavova vi{e evropskih dr`ava, koje sada navode da njegovo hap{enje ne treba biti preduvjet za prijem Srbije u Evropsku uniju, name}e pitanje da li }e se on i kada suo~iti s pravdom, pi{e The New YorkTimes. List utekstu pod naslovom “Za{titnici u Srbiji blokiraju potragu za osumnji~enim za ratne zlo~ine“ pi{e da je Mladi} tokom godina - kako se evropski pritisak za hap{enje intenzivirao, a zatim smanjivao - dobivao“klju~nu i malopoznatupomo} srpske vojske i nekoliko biv{ih vlada“ . padna vlada predsjednika Srbije Borisa Tadi}a obe}ala hap{enje Mladi}a. “Uzev{i u obzir sve to, postoje sna`ni nagovje{taji da bi se kada se {efovi diplomacija EU u ponedjeljak sastanu u Luksemburgu, jezi~ak vage mogao udaljiti od zahtjeva za hitno hap{enje, odnosno mogao bi po~eti procespristupanja EU, za koji}e biti potrebne godine“ pi{e NYT. , List podsje}a na nedavne izjave najvi{ih du`nosnika evropskih dr`ava, kao i dr`avne tajnice SAD-a Hillary Clinton, u kojima se ohrabruje evropska budu}nost Srbije. Navode se najnovije izjave glavnog tu`itelja Ha{kog tribunala Sergea Brammertza da hap{enje mora biti prvi prioritet i primje}uje da je Berammertz posljednjih dana - na u`asavanje nekih evropskih du`nosnika - tra`io jo{ “agresivniji“ pristup prema Srbiji.

Glavni centar za brojanje glasova: Otezanja izazivaju nepovjerenje Foto: D. ]UMUROVI] i stranaka i javnosti

Rezultati provjera naredne sedmice
O~ekivalo se da CIK donese odluku i o ponovnom brojanju i provjeri navoda SDP-a i SDA o kra|i glasova u utrci za PSBiH iz RS-a, no ~lanovi su i u ovom slu~aju podbacili
Iako se o~ekivalo da Centralna izbornakomisija BiH ju~ersaop}irezultate ponovnog brojanja neva`e}ih glasa~kih listi}a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH, nakon njihove provjere do toga nije do{lo. Kako je saop}ila glasnogovornica CIK-a Maksida Piri}, nakon ju~era{nje sjednice ta dr`avna institucija }e izvje{taje iz Glavnog centra za brojanje o obavljenom ponovnom prebrojavanju razmatrati po~etkom idu}e sedmice. cijskih mandata. Ina~e, SDP-u nedostaje samo 230 glasova da bi pre{ao izborni prag. Sli~na situacija je i kada je u pitanju SDA, koja je tako|er osvojila vi{e glasova za NSRS nego iz RS-a za PSBiH, {to je krajnje nelogi~na situacija.

Bje`i iz stana u stan: R. Mladi}

Jezi~ak vage
“Po svim ocjenama, jedna od najdjelotvornijih ta~aka pritiska bilo je odbijanje razmatranje ~lanstva Srbije u EU dok ne izru~i Mladi}a. Ali, dok se Evropa bori s tom dilemom, vrijeme

je izgleda u~inilo svoje. @ivotnost u`asa ratnih zlo~ina smanjena je van Balkana. Mladi} je sve stariji i, prema izjavama mnogih, sve bolesniji i izoliraniji, vjerojatno se kre}u}i od jednog do drugog jednoli~nog stana na Novom Beogradu.” U tekstu se isti~e da je proza-

Nove odluke
Istovremeno, po slu`benoj du`nosti, CIKBiH je na ju~era{njoj sjednici donio odluku i naredio ponovno brojanje glasa~kih listi}a za Partijudemokratskogprogresa na redovnom bira~kom mjestu 034B081 (Banja Luka) za izborne nivoe Predsjedni{tvo BiH i Narodna skup{tina RS-a. CIK je usvojio i zahtjev PDP-a i naredio ponovno brojanje glasa~kih listi}a za Partiju demokratskogprogresa na redovnimbira~kim mjestima 034B082 i 034B083 (Banja Luka) za izborne nivoe - Predsjedni{tvo BiH i Narodna skup{tina RS-a. Djelomi~no je usvojen zahtjev Hrvatske stranke prava, pa je nare|eno ponovno brojanje glasa~kih listi}a i utvr|ivanje izbornih rezultata za Antu Bili}a i Berislava Eleza, kandidata hrvatske koalicije HDZ 1990 - HSP, unutar strana~ke liste na redovnim bira~kim mjestima u osnovnim izbornim jedinicama Fojnica i Vitez za Skup{tinu Srednjobosanskog kantona. Usvojeni su zahtjevi akreditovanih posmatra~a Stevana Sandi}a, Mirjane \okanovi}, Ne|e Davidovi}a, Ignjatija Mitrovi}a i Milo{a Ignji}a za ponovno brojanje glasa~kih listi}a i nare|eno je da se to u~ini za kandidata Gorana Mitrovi}a na kandidatskoj listi SNSD-a, pod rednim brojem 12 za NSRS na redovnim bira~kim mjestima, 054B004 Dom kulture (Lopare), 023B001 Osnovna {kola Donji @abar (Ora{je/Donji @abar), 054B010B Priboj (Lopare) i 023B003 Osnovna {kola Lon~ari (Ora{je/Donji @abar) u izbornoj jedinici 4. Ponovna brojanja po~et }e danas u 10 sati u Glavnom centru za brojanje.
A. TERZI]

Skepticizam
NYT podsje}a na Tadi}eve rije~i da Vlada Srbije ~ini apsolutno sve {to je u njezinoj mo}i da locira i uhvati Mladi}a, ali dodaje da “s obzirom na pro{lost, mnogi analiti~ari u Srbiji i {ire ostaju skepti~ni“ . Njujor{ki dnevnik navodi da istra`itelji i prijatelji Mladi}a ka`u da je sada mre`a njegovih pomaga~a pala na jednu do dvije osobe - na duboko lojalne suradnike, vjerojatno s vezama iz biv{e JNA.

Rasim Ljaji}: Znamo gdje se kre}e
“Znamo daleko vi{e o kretanju Ratka Mladi}a nego do prije nekoliko mjeseci kada smo imali podatke o njegovom kretanju do decembra 2005. i kada nam se trag o njemu gubio zaklju~no sa februarom 2006. godine“ kazao je za srbijan, ski Blic ministar Rasim Ljaji}, predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s Ha{kim tribunalom. Zbog uspjeha potrage Ljaji} je odbio dati vi{e informacija o kretanju Mladi}a, ali je odbio i komentarisati navede lista New York Times da je jedan istra`itelj motrio na ha{kog bjegunca koji se krio u stanu na Novom Beogradu tokom 2008. godine.

Sporni slu~ajevi
- Tek nakon toga imat }emo nove informacije za javnost, naglasila je Piri}. Ovim postupkom odugovla~enja cijelog procesa CIKBiH je jo{ jednom dao priliku za (opravdanu) sumnju da je postupak izbora srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH bio krajnje upitan. Razlika izme|u kandidata SNSD-a Neboj{e Radmanovi}a i Koalicije Zajedno za Srpsku Mladena Ivani} je samo 9.697 glasova ili 1,61 posto. Istovremeno, broj neva`e}ih glasa~kih listi}a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH je ~ak 66.138 ili nevjerovatnih 10,94 posto. O~ekivalo se da CIKBiH donese odluku i o pristupanju ponovnom prebrojavanju i provjeri navoda SDP-a i SDA o kra|i glasova u utrci za Parlamentarnu skup{tinu BiH iz RS-a, no ~lanovi su i u ovom slu~aju podbacili. - Dobili smo zahtjeve SDP-a i SDA za ponovnobrojanjeglasova, ali nismo sigurni da ima sasvim dovoljno elemenata da se tu ne{to uradi, ocijenio je ju~er Vedran Had`ovi}, ~lan CIK-a BiH. Kako je Oslobo|enje u vi{e navrata objavilo, postoje krajnje nelogi~nosti u tome da je SDPBiH u utrci za Narodnu skup{tinu RS-a pre{ao izborni prag od tri posto, odnosno ima 3,05 posto osvojenih glasova, a da je iz istog entiteta (ukupni zbir glasova) osvojio manje, odnosno 2,96 posto i tako ostao ispod crte za raspodjelu kompenza-

V I J E S T I

Dragan ^ovi} o ure|enju BiH

Hrvatska federalna jedinica, ali ne na {tetu RS-a?!
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} tvrdi da je BiH, kako je trenutnoure|ena, neodr`iva, te da hrvatski narod treba da ostvari potpunu ustavnu ravnopravnost sa druga dva naroda, {to podrazumijeva hrvatsku federalnu jedinicu u BiH. Ta jedinica, ka`e, trebala bi imati svoju zakonodavnu, izvr{nu i sudsku vlast, te da bude multietni~ka sa hrvatskom ve}inom, {to je, navodi, i dogovoreno u okviruprudskogpocesa, koji je podrazumijevao ~etiri teritorijalne jedinice u BiH.^ovi} je preksino} za Radio-televiziju RSa ocijenio i da bi takavstavpodr`ale i sve ostale stranke sa hrvatskim predznakom. On je dodao da se hrvatskajedinica ne smije stvarati na {tetu granica RS-a i o njima treba da odlu~uje isklju~ivo srpski narod i rukovodstvo ovog entiteta, s tim da }e HDZ svakinjenstav o tom pitanjumorati da uva`i. Ponovio je tvrdnje da postoje}e stanje onemogu}ava Hrvatima da izaberu svoje predstavnike na nivou BiH.

Izbor @eljka Kom{i}a za ~lana Predsjedni{tva BiH ve}inskim bo{nja~kim glasovima je udar na Hrvate. To je istovremeno poruka srpskom narodu, jer je bilo poku{aja da se srpski ~lan Predsjedni{tva izabere glasovima Bo{njaka, utvrdio je lider HDZ-a. Jo{ jednom je tako|er ponovio da mjesto predsjedavaju}eg Vije}a ministara treba da pripadne Hrvatu, odnosno predstavniku HDZ-a, kao trenutno najja~oj hrvatskoj politi~koj opciji u BiH, {to je rezultat kontinuiteta nacionalne rotacije na ovoj funkciji, “koji je ovih dana lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija poku{ao da prekine“ . Nezamislivo je da se na nivou BiH formira vlast bez predstavnika stranaka koje su osvojile najve}i broj srpskih i hrvatskih glasova, {to je i stav SNSD-a, kazao je ^ovi}.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.

U @I@I

3

Nakon odlaska pje{adinaca u Afganistan

Kr~e put prema NATO-u
Odluka Predsjedni{tva BiH da dozvoli anga`ovanje pje{adijske jedinice u sastavu danskog kontingenta, kao i da se uni{te vi{kovi naoru`anja i municije, blagonaklono je do~ekana u Sjevernoatlantskom savezu • ^eka se knji`enje vojne imovine
Daniel OMERAGI]

Hrvatska i Crna Gora dio ISAF-a
U misiji ISAF sudjeluju i oru`ane snage Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska ima vojnike u Afganistanu jo{ od 2003, a Sabor RH je u aprilu ove godine donio odluku o sudjelovanju jo{ 320 pripadnika OSRH u misiji ISAF 2010 i 2011. Iz kasarne u Danilovgradu u martu je u Afganistan oti{lo i 25 crnogorskih pje{adinaca. Pje{adijski vod Vojske Crne Gore je u sastavu ma|arske ~ete i pod njema~kom komandom, a ima zada}u da osigurava bazu Panonija u gradu Pol e Komri. Crna Gora je ovog septembra po~ela ispunjavati zada}e iz svog prvog godi{njeg nacionalnog plana MAP-a. mlji izgubilo i 1.200 civila. Njih su, u ve}ini slu~ajeva, ubili talibani, a neki su nastradali u udarima avijacije NATO-a. Anga`ovanju me|unarodnih snaga u Afganistanu prethodio je teroristi~ki napad 11. septembra 2001. na Sjedinjene Dr`ave. Misija ISAF je odobrena Rezolucijom 1386 Vije}a sigurnosti, a cilj joj je pomo}i vladi Afganistana u borbi protiv talibana i doprinijeti naporima me|unarodne u stvaranju sigurnih uslova za obnovu zemlje. NATO je preuzeo komandovanje i koordinaciju ISAF-a 11. augusta 2003. kao prve misije izvan svog euroatlantskog podru~ja.

Slanjem prve rotacije pje{adijske jedinice Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine u misiju ISAF (International Security Assistance Force), na{a zemlja je napravila jedan od najzna~ajnijih koraka na putu prema ~lanstvu u NATOu. I komandant Pete pje{adijske brigade OSBiH, brigadni general Senad Ma{ovi}, skrenuo je pa`nju na ovu ~injenicu, poru~iv{i vojnicima kako od njih o~ekuje da sudjelovanjem u najzahtjevnijoj misiji na svijetu, u sastavukoalicijskih snaga NATO-a, kr~e put BiH ka Sjevernoatlantskom savezu. ^etrdeset pet pripadnika Pete pje{adijske brigade OSBiH, me|u kojima je i jedna `ena, ve} su stigli u Islamsku Republiku Afganistan. Tamo }e provesti narednih {est mjeseci u sastavu danske borbene grupe i sudjelova}e u unutra{njem osiguranju dvije baze koalicionih snaga u provinciji Helmand, na jugu zemlje.

Ispra}eni na najzahtjevniju misiju na svijetu

Foto: A. KAJMOVI]

Senad Ma{ovi}: Spremni za zadatak

Preostali uslov
Ovoproljetna odluka Predsjedni{tva BiH da dozvoli anga`ovanje pje{adijske jedinice u sastavu danskog kontingenta, kao i da se uni{te vi{kovi naoru`anja i municije, blagonaklono je do~ekana u Sjevernoatlantskom savezu. O tome se vodilora~una i na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a u aprilu u Tallinnu (Estonija), kada je Bosna i Hercegovina uslovno primljena u Akcioni plan za ~lanstvo (MAP), {to je zavr{na stepenica na tom putu.

Na`alost, do septembra na{a zemlja nije uspjela uknji`iti 69 lokacija sa perspektivnom vojnom imovinom na Ministarstvo odbrane BiH, {to je bio uslov da u tom mjesecupo~nemogodi{njiciklus iz MAP-a. Predsjednica koordinacionog tima NATO-a pri Vije}uministara BiH i zamjenicaministra vanjskih poslova Ana Tri{i} - Babi} predala je predstavnicima Sjevernoatlantskog saveza na vrijeme na{ Godi{nji nacionalni plan (ANP). No, s obzirom na to da su u Bosni i Hercegovini i dalje opre~na mi{ljenja oko rje{avanja pitanja vojne imovine, mora}emo sa~ekati septembar naredne godine kako bismo eventualno tada krenuli sa MAP-om. Kamen spoticanja je u tome {to vlasti u Republici Srpskoj nude da Ministarstvu odbrane BiH ustupe na kori{tenje lokacije u tom entitetu, dok u Federaciji BiH smatraju da bi vojna imovina trebala biti upisana kao vlasni{tvo MO. Zamjenica ministra odbrane

BiH Marina Pende{ podsjetila je na taj uslov, nakon{to se sredinom oktobra - na ispra}aju prire|enom u Vojnoj bazi Dubrave kod Tuzle - pozdravila sa pripadnicima pje{adijske jedinice i za`eljela im da se `ivi i zdravi na prolje}e vrate u domovinu. Pende{ vjeruje da }e vojna imovina biti uknji`ena na dr`avu odmah po formiranju novog saziva Vije}a ministara BiH. Do tada }e BiH ve} prikupiti zna~ajno iskustvo u Afganistanu. Na~elnik Zajedni~kog {taba Oru`anih snaga BiH, general-pukovnik Miladin Miloj~i}, ka`e da se u~e{}em u ovoj i sli~nim misijama potvr|uje spremnost OSBiH da ravnopravno sudjeluje sa saveznicima i partnerima u izvr{avanju slo`enih i odgovornih zadataka na izgradnji kolektivne bezbjednosti. - Prate}i NATO-ove i svjetske standarde, Oru`ane snage BiH nastavljaju sna`no i odlu~no kora~ati na putu reforme u ostvarivanju cilja - modernih i dobro

uvje`banih OSBiH, koje }e biti spremne da u svakom trenutku efikasno odgovore na postavljene zadatke, kazao je Miloj~i}. Njih u Afganistanu ~eka opasan posao. U provinciji Helmand je, kako ka`e ministar odbrane BiH Selmo Cikoti}, “veoma vru}e“ . Olak{avaju}a okolnost je {to }e pripadnici OSBiH biti anga`ovani unutar baza i ne}e odlaziti na borbene misije izvan njihovog kruga, gdje se doga|a najve}i broj napada na koalicione snage.

Ljudske `rtve
Danas u ISAF-u, pod zastavom NATO-a i komandom ameri~kog generala Davida Petraeusa, sudjeluje gotovo 150.000 vojnika, od kojih su dvije tre}ine iz SAD-a. Procjenjuje se da je tokom devetogodi{nje misije u Afganistanu poginulo vi{e od dvije hiljade stranih vojnika (od kojih je 60 posto Amerikanaca), a ranjeno 15.000. U prvih {est mjeseci, prema podacima UN-a, `ivot je u toj azijskoj ze-

Sulejman Tihi}

Neboj{a Radmanovi}

Danis Tanovi}

Samit u Montreauxu

Idu}e sedmice sa Dodikom i ^ovi}em
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihi} izjavio je da mjesto predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH treba da pripadne nekome iz Socijaldemokratske partije BiH, jer je, kako ka`e, ta stranka osvojilanajvi{eglasovanaproteklimop{timizborima. On je napomenuo da bi SDPBiH kada je rije~ o toj poziciji, ipak trebalo da vodi ra~una i o etni~kom elementu. Tihi} je rekaodapravipregovorioformiranjuvlastitek predstoje i da jo{ ni{ta nije dogovoreno sve dok ne ~uje stavove lidera ove dvije strankeMiloradaDodikaiDragana^ovi}a, sakojima }e se sastati naredne sedmice.

Razgovori sa SDP-om BiH
Predsjednik Izvr{nog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata Neboj{a Radmanovi} izjavio je da }e SNSD razgovarati sa Socijaldemokratskom partijom BiH Zlatka Lagumd`ije o formiranju vlasti u zajedni~kim institucijama. “Na nivou BiH bi}e formirana matemati~ka koalicija, pa je realno da razgovore o organizaciji vlasti u zajedni~kim organima vode SNSD i SDPBiH. Stav SNSD-a jeste da su SDP i Lagumd`ija neprihvatljivi, ali je realnost takva da mi moramo da razgovaramo da ne bismo izigrali volju bira~a“, rekao je Radmanovi}.

Kusturica zahvaljivao JNA!
U intervjuu za zagreba~ku Novu TV (In magazin) na{ oskarovac Danis Tanovi} je na pitanje: Da li bi Kusturica trebao osuditi zlo~ine po~injene nad muslimanima u Bosni, odgovorio: “Ja sam to rekao odavno. 1995. godine kad je po~eo genocid u Srebrenici, on je iste godine dobio za svoj film Zlatnu palmu, na tom filmu pi{e da zahvaljuje JNA, istoj toj armiji koja je po~inila genocid nad Bo{njacima. Meni se tu zavr{a va sva ka pri~a. Ne mam {to da ka`em na to.“

BiH u organizaciji frankofonije
BiH je ju~er na Samitu Me|unarodne organizacije frankofonije (OIF), koji se odr`ava u {vicarskom Montreauxu, primljena u Me|unarodnu organizaciju frankofonije u svojstvu posmatra~a. Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj naglasio je da je na{oj zemlji ukazano veliko povjerenje. Istakao je da status posmatra~a zna~i pridru`ivanje porodici dr`ava koje dijele jednake vrijednosti i sara|uju u domenu politike i ekonomije, istovremeno {ire}i kulturnu i lingvisti~ku raznovrsnost u svijetu.

4

DOGA\AJI
Ambasada BiH u Australiji

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ivani} nema strana~ki legitimitet i to je ono {to ga sramoti pred bira~kim tijelom RS-a

Arnaut }e

godi{nje
u{tedjeti BiH

50.000 KM
Ambasador Damir Arnaut potcrtava da usluge voza~a nisu potrebne, te da tra`i od MVP-a da mjesto voza~a ne popunjava, ~ime bi porezni obveznici BiH u svakoj idu}oj godini ostvarili dodatne u{tede ve}e od 50.000 KM
Povodom Avazove tvrdnje da Damir Arnaut nije preuzeo du`nost ambasadora BiH u Australiji do septembra jer je “obavljao privatne poslove za svog {efa“ Silajd`i}a, oglasio se ambasador Arnaut pozivom svim medijima u BiH da pitaju dr. Ejupa Gani}a i Iliju Juri{i}a za{to je odu`io odlazak u Canberru sve do okon~anja ova dva procesa i koju korist je to imalo po njih dvojicu. “Pri tome nagla{avamo da su vlasti Australije tako|er bile obavije{tene o tim razlozima, da su iskazale izrazitu susretljivost i razumijevanje za ka{njenje, te da su tako|er pokazale iznimno interesovanje za cjelokupan londonski proces po dolasku dr. Arnauta u Canberru“, saop{teno je iz Ambasade u Australiji.
Damir Arnaut: Avazova ma{inerija radi za svoje, a ne interese gra|ana BiH

Nikola [piri}

premijer BiH u tehni~kom mandatu

DOBAR

LO[

ZAO

ZVONKO JURI[I]
U intervjuu za Oslobo|enje, predsjednik Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine ponovio svoj dobro poznati stav o licemjerstvu Milorada Dodika, koji Hrvatima nudi tre}i entitet, a da se ne sjeti da su u Posavini, koju smatra neupitnim dijelom RS-a, Hrvati prije rata bili nadmo}na ve}ina.

NERMIN NIK[I]
Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i ozbiljan kandidat za federalnog premijera u razgovoru za Poglede otkrio SDP-ove preferirane partnere za formiranje vlasti.

Patriotski razlozi
Iako se do sada uzdr`avao od ovakvih reagiranja, dr. Arnaut potcrtava da cjelokupna Avazova ma{inerija ne mo`e uni{titi sve {to je stekao isklju~ivo svojim radom, od diplome, magisterija i doktorata na Berkeleyu, preko pet godina advokatskog iskustva u Washingtonu, do povratka u BiH na dvadeset puta manju pla}u iz ~isto patriotskih razloga.

POZORI[TE MLADIH
U sarajevskom Pozori{tu mladih odr`an je svojevrstan hommage nedavno preminulom glumcu Neboj{i Veljovi}u u sklopu kojeg se direktor ovog teatra Nermin Tuli} prisjetio Veljovi}evih uloga.

“Ta ma{inerija, koja ve} godinama neuspje{no poku{ava uni{titi i svoje privredne konkurente, radi isklju~ivo u vlastitom interesu, a ne u interesu gra|ana BiH.” Tako|e, povodom selektivnog izvje{tavanja Dnevnog avaza o zahtjevu za preraspodjelu vi{ka sredstava Ambasade BiH u Canberri, Ambasada izvje{tava javnost o slijede}em: “Prije dolaska Damira Arnauta na du`nost, ova ambasada je u tri navrata od MVPa BiH tra`ila saglasnost za nova sredstva za zamjenu primar nog vo zi la Am ba sa de (volvo) koje nije u voznom stanju i ~ije je rashodovanje MVP ve} odobrio. Ovo je posebno bitno kada se u obzir uzme ~injenica da u dopisu jasno stoji da su u{tede Amba sa de os tva re ne di je lom zbog povratka voza~a u sjedi{te u maju ove godine, da ambasador Arnaut potcrtava da usluge voza~a nisu potrebne, te da tra`i od MVP-a da mjesto voza~a ne popunjava, ~ime bi porezni obveznici BiH u svakoj idu}oj godini ostvarili dodatne u{tede od preko 50.000 KM. Iako je Dnevni avaz bio upoznat sa ovim ~injenicama, ciljano je izostavljeno da je ambasador Arnaut vjerovatno jedini am-

basador u istoriji BiH koji se eksplicitno odrekao usluga voza~a.“

Ponude
Arnaut je, uz prethodne kon sul ta ci je sa MVP-om, kako se navodi, isklju~ivo zatra`io preraspodjelu sredstava kojima Ambasada ve} ra spo la`e umjes to da za tra`i nova. Umjesto tri formalne ponude za automobil koju dostavlja svaki drugi am ba sa dor, dr. Ar na ut je dostavio 10 ponuda, rukovode}i se isklju~ivo potrebama {tednje. “Najni`a ponuda predstavlja u{tedu od preko 30.000 KM u odnosu na rashodovani volvo kojim je Ambasada ranije raspolagala. Pored u{teda ostvarenih nepopunjeno{}u mjesta voza~a, napominjemo da je dio u{teda ostvaren i zbog dolaska novog ambasadora u septembru ove godine. Tako je zatra`eno da se vi{ak sredstava, koji je mogao zavr{iti kao plata voza~a i ambasadora Arnauta, preraspodijeli za nabavku osnovnih sredstava koja }e biti vlasni{tvo BiH i ~ime }e se pokriti sve potrebe ove ambasade za takvim sredstvima u idu}ih pet do sedam godina“ saop{tava Ambasada BiH , u Australiji.

VIJEST U OBJEKTIVU
Tuzlanska pivara kuha najbolji lonac
Ekipa Tuzlanske pivare, predvo|ena energi~nom Zlatom Smaji}, osvojila je prvo mjesto u kuhanju bosanskog lonca, koje je ju~er odr`ano u Tuzli, u organizaciji Tuzlanskog lista. Druga je bila Televizija Tuzlanskog kantona, a tre}a izdava~ka ku}a Book. Oslobo|enje, poja~ano Amelom Emri}em, fotoreporterom Associated Pressa, bilo je ~etvrto. U predivnom ambijentu Panonskih jezera, uz dru`enje i muziku, kuhali su novinari i privrednici. S. K.

FRANK CASTORF
Poznati njema~ki i evropski kazali{ni re`iser Frank Castrof dobio je Zlatni lovorov vijenac festivala MESS koji je upravo u toku. MESS je i time pokazao svoju uklopljenost u evropske pozori{ne tokove.

VIJEST U

BROJU

je pribli`an broj premijera odr`anih u zagreba~kom HNK-u u 150 godina postojanja.

4.000

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.

INTERVJU

5

Senaid [abanovi}, direktor Turisti~ke zajednice ZDK-a

Park prirode Tajan
}e Zenicu pretvoriti u atrakciju
Projekat je podijeljen u tri seta aktivnosti: razvoj turisti~ke infrastrukture i sadr`aja, razvoj ljudskih resursa, te marketing i promocija. Akcije su zapo~ete u prva dva segmenta
Razgovarao: Mirza DAJI]

• Turisti~ka zajednica ZDK-a nastavila je projekat urbane turisti~ke signalizacije, koji je zapo~et 2008. godine, a realiziran je i projekat postavljanja tabli dobrodo{lice i sme|e signalizacije. Koliko ~esto se susre}ete s problemom uni{tavanja ovih znakova? - Turisti~ka zajednica ZDK-a zavr{ila je 2009. projekat izgradnje urbane turisti~ke signalizacije u svim gradovima na{eg kantona. Ovom vrstom signalizacije obilje`eni su turisti~ki objekti u gradovima (hoteli, kulturno -historijski spomenici, muzeji, pozori{ta, izleti{ta…). Tako|e, na ulaze u na{ kanton postavljene su table dobrodo{lice i table sme|e turisti~ke signalizacije kojima su obilje`eni zna~ajniji objekti, koje su postavljene na magistralnim i regionalnim pravcima. Iako smo urbanu turisti~ku signalizaciju, kao i table dobrodo{lice i sme|e signalizacije, prenijeli na upravljanje i odr`avanje op}inama, op}ine nisu iskazale interes da u~estvuju u finansiranju popravke o{te}enih znakova, kojih je nedugo poslije postavljanja, bilo jako puno. U dogovoru sa Op}inom Zenica, 2009. finansirali smo popravak o{te}ene signalizacije u Zenici, u vrijednosti od oko 5.000

maraka. S obzirom na to da je i u ostalim gradovima uo~en ve}i broj o{te}enih i polomljenih znakova, po~etkom ove godine po~eli smo realizirati projekat revitalizacije urbane turisti~ke signalizacije. Vrijednost radova iznosila je oko 50.000 KM, a samo u Zenici za popravak signalizacije izdvojeno je 11.000 KM.

Za{tita naslije|a
• Prema va`e}im propisima, Turisti~ka zajednica du`na je ~etvrtinu ostvarenih prihoda po osnovu ~lanarine i po osnovu boravi{ne takse izdvojiti za ulaganja u projekte za o~uvanje, konzerviranje i obnavljanje kulturno-historijskog i prirodnog naslje|a. Koje ste projekte uradili? - U sklopu izdvajanja sredstava za za{titu i revitalizaciju kulturno-historijskog i prirodnog naslje|a, u 2010. TZ ZDK-a izdvojio je 271.386,69 KM, od ostvarenih prihoda po osnovu ~lanarine i boravi{ne takse iz 2009. godine. Izdvojena su sredstva za sljede}e projekte: Tragovima bosanskog kraljevstva - 60.000 KM, Restauracija Gazi Ferhat-bego ve d`ami je u Te{ nju 21.386,69 KM, Izgradnja Nak{ibendijske tekije u Zbilju, op}ina Visoko - 40.000 KM, Obnova Sabornog hrama ro|enja Presvete Bogorodice u Zenici - 70.000 KM i Sanacija crkve sv. Ivana

Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci 80.000 KM. • Dokle se do{lo sa projektom T.A.J.A.N. ~iji je cilj da se Park prirode Tajan iz prirodnog resursa pretvori u atraktivnu turisti~ku destinaciju? - Turisti~ka zajednica ZDK-a potpisala je ugovor sa Evropskom komisijom o realizaciji projekta Park prirode Tajan. Ukupna vri je dnost pro je kta je 468.000 eura, a Evropska komisija je odobrila grant od 350.000 eura. Projektom Park prirode TAJAN (Tourism - turizam, Adventure - avantura, Joy - u`itak, Atraction - atrakcija, Nature priroda) predvi|eno je da Park prirode TAJAN izraste u primamljivu turisti~ku destinaciju u narednih 30 mjeseci, koliko traje projekat. Realizacija projekta po~ela je 1. avgusta ove godine. Projekat je podijeljen u tri seta aktivnosti: razvoj turisti~ke infrastrukture i sadr`aja, razvoj ljudskih resursa, te marketing i promocija. Akcije su zapo~ete u prva dva segmenta aktivnosti i to kada je u pitanju infrastruktura. U narednom periodu slijedi odabir podugovara~a za izradu projektnedokumentacije za planiraneinfrastrukturneradove(sanacijajezera, sanacijastaza do pe}ina, ure|enjeulaza u pe}inu, izgradnja turisti~kog info-centra...). [to se ti~e ljudskih resursa, u

Zlatna turisti~ka ru`a
Direktor Turisti~ke zajednice Zeni~ko-dobojskog kantona Senaid [abanovi} dobitnik je ovogodi{nje presti`ne nagrade Zlatna turisti~ka ru`a 2010. u kategoriji “Projekt-menad`er u turisti~kim zajednicama/organizacijama u BiH“ za uspje{nu izradu aplikacije Park prirode Tajan i potpisivanje ugovora sa Evropskom komisijom. toku je trening o temi “Razvoj turizma baziran na potrebama zajednice“ u kojem u~estvuje 20 lo, kal nih akte ra (pred sta vni ci op}ine, {umarstva, NVO sektora, biznisa u turizmu, lokalnog sta no vni{ tva). Po red ovo ga, po~eli su pregovori s potencijalnim podugovara~ima vezano za obuku planinskih vodi~a, obuku ~lanova Gorske slu`be spasavanja, te obuku B&B (sve obuke po~inju novembar/decembar). ganizovana obuka za nove turisti~ke vodi~e iz ZDK-a? Kakvi su rezultati? - TZ ZDK-a i federalno Ministarstvo okoli{a i turizma u januaru su raspisali javni poziv za edukaciju kandidata koji `ele polagati stru~ni ispit za turisti~ke vodi~e za podru~je cijele Federacije BiH. U organizaciji na{e turisti~ke zajednice obuku za turisti~ke vodi~e poha|alo je ukupno 69 kandidata, a organizovana je u hotelu Dubrovnik u Zenici i trajala je mjesec. Ispit za tu ris ti~ke vo di~e odr`an je 13. maja i 68 kandidata polo`ilo je stru~ni ispit za turisti~ke vodi~e.

Obuka vodi~a
• U suradnji sa federalnim Ministarstvom turizma i okoli{a i kantonalnim Ministarstvom privrede nedavno je or-

TAKORE]I... VELIMIROVI]
Odlukom da priredi prijem za Iliju Juri{i}a, hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} jo{ jednom je pokazao da je politika itekako umije{ana u procesuiranje ratnih zlo~ina, rekao je direktor Republi~kog centra za istra`ivanje ratnih zlo~ina Janko Velimirovi}, koji je nedopustivim ocijenio prijem Juri{i}a u zgradi Predsjedni{tva BiH. “Na ovaj na~in Kom{i} je pokazao da se direktno stavlja u za{titu osumnji~enih za ratne zlo~ine u BiH“ rekao je Ve, limirovi} za Fokus.

6

DOGA\AJI

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Za ~etiri godine tek devet optu`nica
Tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona

Godi{njica zlo~ina u Stupnom Dolu
U selu Stupni Do ju~er je obilje`ena godi{njica je ratnog zlo~ina po~injenog u ovom selu. Snage Hrvatskog vije}a obrane iz Kiseljaka i Kaknja, kojima je 23. oktobra 1993. godine komandovao Ivica Raji}, ubile su tada, a zatim i spalili, 38 civila iz Stupnog Dola, Dabravina, Pomeni}a i Hod`i}a. Me|u njima je bilo petero djece. Istog dana, u Vare{u je zarobljeno oko 450 mu{karaca Bo{njaka, a {est osoba je ubijeno. Za zlo~in u Stupnom Dolu u Haagu je na 12 godina osu|en Ivica Raji}, a Kantonalni sud Zenica je Dominika Ilija{evi}a Comu osudio na 15 godina.

za ratni zlo~in
Tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona je u protekle ~etiri godine podiglo tek devet optu`nica protiv 25 osoba za ratni zlo~in po~injen 1992. godine u po drinj skim op {ti na ma Zvornik, Bratunac i Vlasenica. Od toga sedam optu`nica je ustupljeno Sudu Bosne i Hercegovine, dok je u dva predmeta donesena osu|uju}a drugostepena pravomo}na presuda.

Udru`enja nezadovoljna sporim radom • Za{to ne procesuiraju individualne po~inioce, jer postoje dokazi i svjedo~enja • Da li je nekome u interesu samo da ~uva radno mjesto

Kako vratiti Advijine stvari?
Upitali smo i za{to Tu`ila{tvo TK-a ne vrati li~ne stvari rahmetli Advije Ferhatovi} iz Vlasenice? Na{ list je i o tome pisao. Avdijina majka Remzija ve} godinama tra`i li~ne stvarinjenek}erke, koje su joj jedina uspomena. „U pogledu predmeta koja se prona|u u masovnim grobnicama prilikom ekshumacije skeletnih ostataka, ovo Tu`iteljstvo je uputilo upit Federalnom tu`iteljstvu i Tu`iteljstvu BiH, kojim se tra`i uputa kako postupati sa prona|enim vrijednim predmetima. S obzirom da se uvijek mo`e postaviti pitanje kome zapravo treba vratiti te predmete uzimaju}i u obzir da uglavnom postoji vi{e srodnika ili eventualno nasljednika, ali do danas nismo dobili odgovor ni upute kako postupati sa navedenim predmetima“ odgovorile su , nam tu`iteljice. suiranju po~inilaca, ali je problem {to svaki predmet ide na ocjenu na dr`avno Tu`ila{tvo. To treba prevazi}i. [to se ti~e saradnje, mi nemamo primjedbi“ kazao nam je Grahi}. ,
Samir KARI]

Lo{ rad
Za podru~je Vlasenice podignuta je samo jedna optu`nica. Kako nam je kazala tu`iteljica Alma D`aferovi}, {efica Odsjeka za ratni zlo~in, u julu 2008. godine je podignuta optu`nica protiv tri osobe zbog ratnog zlo~ina u logoru Su{ica kod Vlasenice. Kantonalni sud u Tuzli je ustupio op tu`ni cu Su du BiH kao stvarno nadle`nom. Vlaseni~ani su nezadovoljni. “Mi znamo da je Kantonalno tu`ila{tvo pro{le godine podiglo optu`nicu protiv Z. O. (Zaharije Ostoji}, op.a.) i da je dostavljena Kantonalnom sudu. Mi drugih informacija nemamo. Za nas je rad Kantonalnog tu`ila{tva lo{. Nema mjere za njihov nerad. Ne razumijem za{to ne procesuiraju individualne po~inioce, jer postoje dokazi i svjedo~enja“ , kazao nam je D`evad Bekta{evi}, predsjednik Udru`enja koje okuplja pre`ivjele Vlaseni~ane. I upitali smo tu`iteljicu za{to ne procesuiraju individuOve godine nijedna grobnica nije otvorena

Umro Goran Ve`i}
U Splitu je, poslije te{ke bolesti, umro uglednihrvatskinovinarGoranVe`i}. Novinarstvom se bavio od 1972. godine kada je, kao bruco{ na @urnalistici, u Sarajevu objavio svoj prvi tekst. Bio je suvlasnik i direktor novinske agencije STINA, jedine privatne agencije u Hrvatskoj, osnovane1991. godine. Tokomrata u BiH on se stavio na raspolaganjekolegamanovinarima i preko njegove STINE slao vijesti iz medijski blokiranog Sarajeva.

Samohrani roditelji na margini dru{tva

Foto: D. ĆUMUROVIĆ

alne po~inioce. Ta~nije, za{to se ne pro ce su ira Mio drag Mi}o Koroman? Jedan svjedok je ispri~ao da je dr`ao svije}e dok je Koroman ubijao ljude. Njegovo svjedo~enje se poklopilo sa uzrokom smrti Almase Dautovi}. “Napominjemo da je SIPA podnijela izvje{taj o u~injenju krivi~nog djela protiv Miodraga Mi}e Koromana i drugih lica zbog ratnog zlo~ina po~injenog na podru~ju grada i op}ine Vlasenica“, odgovorile su nam tu`iteljice Alma D`aferovi} i Fatima Had`ibeganovi}. Tu`ila{tvo TK-a je zbog ratnih zlo~ina na podru~ju Bratunca podiglo tri optu`nice protiv {est osoba, a sve su ustupljene Sudu BiH. I Bratun~ani su nezadovoljni. [uhra Sinanovi}, predsjednica Udru`enja @ene Podrinja, u nedavnom razgovoru sa ambasadorom Holandije i Sergeom Brammertzom, glavnim tu`iocem u Haagu, kazala je

da procesuiranje odgovornih treba ubrzati. “Ne znam dokle }e porodice mo}i da iz dr`e? Ne mo`emo biti zadovoljni, jer 18 godina je pro{lo, a niko nije osu|en. Ove godine nijedna grobnica nije otvorena. Ne znam da li je nekom u interesu samo da ~uva radno mjesto. Mislim da je u sve umije{ana politika“, kazala nam je [uhra Sinanovi}.

Ubrzati proces
Zvorni~ani nisu nezadovoljni, mada smatraju da cijeli proces treba i}i br`e. Tu`ila{tvo je za zlo~ine u ovoj op{tini podiglo pet optu`nica protiv 16 osoba. Od toga u dva pre dme ta su do ne se ne osu|uju}e presude. “Dosta su doprinijeli da se procesuiraju zlo~inci. Recimo, prikupljanje dokaza sa su|enje u Beogradu i u Haagu. Ne}u ulaziti u njihov rad, ali ~injenica je da je to sve sporo. Slabo se radi na proce-

Po nalogu Radovana Karad`i}a

Te{ka ekonomska situacija njihov je najve}i problem, pravni sistem ih nije prepoznao kao socijalno osjetljive, ne postoje programi potpore dr`ave, ~ak ni prava definicija, svrstani su u gra|ane drugog reda, re~eno je tokom ju~era{nje X-Press sesije o polo`aju samohranih roditelja u BiH koju je organizirala fondacija CURE. Du{ica Lukrecija Iki}-Cook, iz organizacija NORNE i samohrana majka izjavila je da su samohrani roditelji na margini dru{tva, ne samo jer su u te{koj materijalnoj situaciji nego {to ih dru{tvo posmatra kao gra|ane drugog reda. Samohrani roditelji moraju raditi dva posla da bi zaradili dvije pla}e. Ne znaju kome da se obrate, a centri za socijalni rad ne znaju kako da se pona{aju kada zatra`e pomo}, prenosi TVSA.

Logora{i Batkovi}a i{li na “radnu obavezu“ u Beograd
Radovan Karad`i}, biv{i predsjednik Republike Srpske i sada{nji ha{ki uznik osumnji~en za ratne zlo~ine, naredio je (rje{enje broj 01-827/92 od 8. septembra 1992. godine) da se iz logora u Batkovi}ima otpusti 16 Bo{njaka. I po{alje ih se na rad u Beograd, u firmu Jugoslovensko re~no brodarstvo (JRB), koja je i uputila zahtjev Karad`i}u za radnu snagu. Elem, po odobrenju direktora Jugoslovenskog re~nog brodarstva po 16 logora{a Bo{njaka iz Beograda u logor Batkovi} su do{la “ovla{tena lica“: Bo{ko Simonovi} i Branko Gaji}. Za odvo|enje robova na rad u Beograd, osimKarad`i}evogodobrenja, imali susaglasnostgeneralnogdirektora JRB-a. U Beogradu su, kao robovi, zavr{ili Abdulah (Sulejmana) Ibrahimovi}, Ekrem (Avde) Kuki}, Hasan (Avde) Avdi~evi}, Enes (Nazifa) Ra{idovi}, Hasan (Ra{ida) Rizvanovi}, Abdulah (Rame) Durakovi}, Fehim (Huseina) Had`ajli}, Hasan (Muharema) Sejdulahovi}, Sadik (Avde) Kuki}, Omer (Muharema) Zahirovi}, D`emil (Fate) Vili}, Mustafa (Rasima) Mujagi}, Ohran (Izudina) Huremovi}, Re{ad ([ehzada) Ra{idovi} i Mehmedalija (Osmana) Avdi~evi}. “Radna obaveza“ za ovih 16 robova trajala je od 7. novembra 1992. godine do “kona~nog rje{enja o statusu imenovanih“ Prema saznanjima Oslobo|enja, svi su . pre`ivjeli “radnu obavezu“ i ve}ina ih je zavr{ila u tre}im zemljama. Ina~e, praksa je bila da zato~enici logora Batkovi} robuju na poljoprivrednim dobrima, kopaju rovove ili su svoju “radnu obavezu“ odra|ivaA. B. li u `ivom {titu.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.

DOGA\AJI

7

Uskoro odluka o lokaciji po~iteljskog mosta

Najvi{e {ansi ima
sjeverna varijanta?
Objekat na mjestu prije prvog tunela, u blizini Po~itelja, ne bi ni po ~emu naru{io kulturno-historijsko i prirodno naslije|e starog grada, jednoglasni su ovaj put stru~njaci iz vi{e bh. institucija
Nazire li se to kraj trakavici zvanoj po~iteljski most? Sude}i prema onome {to smo ~uli u federalnom Ministarstvu prostornog ure|enja, najvjerovatnije }e se ta~na lokacija tog mosta znati naredne sedmice, kada }e biti odr`ana javna rasprava o prednostima i manama pet najozbiljnijih varijanti za njegovumogu}uizgradnju. “Dvije od njih su tzv. ju`ne, a tri sjeverne“, kazao nam je Adnan Efendi}, sekretar Ministarstva, obja{njavaju}i da su prije nekoliko dana o tome diskutovale stru~ne ekipe svih institucija uklju~enih u rje{avanje ovog jednog od dva najspornija pitanja autoceste na koridoru 5c. (Drugo pitanje se odnosi na Blagaj.) Naravno da je jedan od najva`nijih kriterija za kona~no odlu~ivanje cijena ko{tanja, a kako saznajemo od Efendi}a, nijedna od varijanti u tom smislu ne {tr~i. No, stru~njaci su ipak saglasni da je najbolja lokacija za most, a to zna~i i za sami grad Po~itelj, jedna od tri ponu|ene varijante sjeverno od Po~itelja, ona {to obuhvata prostor prije prvog tunela u blizini grada. “Objekat na tom mjestu ne bi ni po ~emu naru{io kulturnohistorijsko i prirodno naslije|e starog po~iteljskog grada“ pre, nosi Efendi} stav stru~njaka. Dilema oko toga gdje }e stajati most, izbila je u javnost nakon saznanja Oslobo|enja da su stru~njaci IGH, zagreba~ke firme koja je i u Hrvatskoj projektovala autocestu, objekat pribili uz sami drevni grad, s njegoveju`nestrane. A to bi,kako su kasnije upozorili mnogi, bilo katastrofalno rje{enje za budu}nost ovog grada. Ne samo zbog toga {to bi Po~itelj bio poklopljen betonskom kilometarskomgromadom, nego bi isparenja od automobila, kao i na svakoj drugoj autocesti, stanovnicima grada zagor~ala `ivot, a otjerala i ono malo sada{njih turista. Od teksta koji je obznanio

VIJESTI

BiH i evropske perspektive
Regionalna konferencija Transparency Internationala o temi Ima li BiH evropsku perspektivu, s podnaslovima Korupcija - maligni ~vor evropskog puta i Da li je nova vlast i opozicija spremna na odgovornost, odr`at }e se danas u Sarajevu. Konferenciji }e prisustvovati doma}i i inozemni du`nosnici, nevladine organizacije i predstavnici EU. Organizatori su TI i “Fridrich Naumann Stiftung“, a susret se de{ava u hotelu Europa u 14 sati.

Po~itelj: Koliko izgubljenog vremena zbog politike i privatnih interesa

ovakav plan protekle su ve} dvije godine, a u me|uvremenu su se uzburkavale i smirivale strasti, odr`alo stotinjak sastanaka na svim nivoima bh. vlasti, potro{ene sumnogednevnice zbog ispipavanja pulsa lokalne zajednice, ali se najvi{e govorilo iza zabarikadiranih strana~kih busija.

Na{a Kalifornija
Osim toga, most kojeg jo{ nema ni na vidiku, zamalo da nijepostaorazlogfizi~kogsukoba “naroda“ i pojedinih visokih politi~ara, ali i uni{tenja skupocjenih ma{ina, koje je neko, o dr`avnom tro{ku, dovla~io na teren po svom izboru, da prave rupe za stope mosta. Da i ne govorimo o legendi da je zemlji{te oko budu}eg mosta pokupovano jo{ puno ranije, a nisu nezanimljiva ni obe}anja koja su proteklih mjeseci u vezi sa ovom pri~om velikodu{no izvla~ena iz rukava. (Sjetimo se onog da }e most, postavljen

Cijena svih varijanti ista
“Na javnoj raspravi u ^apljini bi}e prezentovani rezultati istra`ivanja do kojih su do{li eksperti iz Federalne direkcije autocesta, Instituta IPSA, federalnog Ministarstva za prostorno ure|enje, dr`avnog Ministarstva za promet i komunikaciju..., nabraja Efendi}, doda“ ju}i da je proizvod njihovog vi{emjese~nog rada multikriterijska analiza mogu}e izgradnje na osnovu svake varijante.

ju`nije, od Po~itelja napraviti neku vrstu na{e Kalifornije). Doista, kada se na sve ovo stavi jednom ta~ka, bit }e zanimljivo analizirati i to za{to su pojedinci o lokaciji mijenjali mi{ljenje ~as gorljivo brane}i jednu, ~as suprotnu varijantu. Jedno je sigurno, svaki objekat koji bi okrnjio ljepotu jedinstvenog grada nema smisla i sa njim su svi gubitnici, pa i oni koji bi zbog kratkoro~nih interesa bili spremni sve u~initi da most krene gotovo od same gornje po~iteljske kule. O tome je, crte`om i fotomonta`om Po~itelja kojeg ni on ne `eli, uz pro{logodi{nji MESS, progovorio i poznati slikar Safet Zec, ali i mnogi drugi umjetnici. Evo, do|e jo{ jedan MESS, a most je jo{ u sarajevskoj magli. Ali je dobar znak da je Efendi} odbio pri~u o politi~koj dimenziji problema, naglasiv{i da iza varijanti koje su sada u igri stoje isklju~ivo stru~njaci.
E. KAMENICA

Delegacija BiH u Japanu
Izaslanstvo BiH s dr. Nevenkom Her ce gom, fe de ral nim mi nis trom okoli{a i turizma na ~elu, ovih dana bo ravit }e u slu`be nom po sje tu Japanu, gdje }e sudjelovati na desetoj konferenciji stranaka Konvencije o bi olo {koj ra zno li kos ti (CBD/COP 10), ko ja se odr`ava u Nagoy od 18. do 29. oktobra 2010. Cilj konferencije je posti}i novi globalni dogovor oko klimatskih promjena, ~ime bi se osi gu rao nas ta vak Pro to ko la iz Kyota, koji prestaje va`iti 2012. godine, a konferencija je ujedno kamen temeljac svih napora koji se poduzimaju u protekla dva desetlje}a kako bi se upozorilo na problem ubrzanog gubitka biolo{ke raznolikosti eko-sistema.

U organizaciji MDG-F i razvojne agencije HUN-IDA

Novinari iz BiH u posjeti Ma|arskoj
Predstavnici deset medija iz BiH od nedjelje do 30. oktobra boravit }e na studijskom putovanju u Ma|arskoj ~ija je tema Mediji i multikulturalizam, a koje MDG Achievement fund (MDG-F) program Kultura za razvoj organizira u suradnji sa ma|arskom razvojnom agencijom HUNIDA. Tokom boravka novinari }e posjetiti Dr`avnu regulatornu agenciju za medije i komunikacije (NMIA), gdje }e eksperti Levente Nyakas i Gyorgy Ocsko goste upoznati o pregledu tr`i{ta medija u Ma|arskoj, medijskom prostoru i pravnoj pozadini, te aktivnostima i odgovornostima NMIA. U Ministarstvu vanjskih poslova Ma|arske predvi|eno je da {ef Odjela za EU komunikacije Gyorgy Urkuti govori o izazovima u komunikacijafondacije romske produkcije). Glavna i odgovorna urednica Redakcije za programe manjina Judit Kein prezentirat }e i ure|iva~ke principe za pitanja manjina na Ma|arskoj televiziji. Predvi|en je i obilazak Radija C-Romski radio u Ma|arskoj ~ije }e djelovanje prezentirati Jozsef Ingnacz, glavni i odgovorni urednik. U sklopu posjete medijskim ku}ama bit }e uprili~en i obilazak sjedi{ta web portala Origo (www.origo.hu), gdje }e urednik vijesti Andras Petho upoznati goste sa tr`i{tem On-line vijesti u toj dr`avi, a planirana je i posjeta medijskoj kompaniji Sanoma Budapest, ~iji }e glavni izvr{ni direktor Gyorgy Szabo govoriti o {tampanim medijima sa gledi{ta multinacionalne kompanije.
Almir TERZI]

U BiH obilje`en dan UN-a
Povodom obilje`avanja 65. godi{njice UN-a, u godini koju je Evropska unija proglasila godinom borbe protiv siroma{tva i socijalne isklju~enosti, tim agencija UN-a u BiH skre}e pa`nju javnosti na probleme djece s posebnim potrebama. Kako se isti~e u saop}enju Ureda rezidentnog koordinatora UNa, djeca sa invaliditetom posebno su izlo`ena riziku siroma{tva i socijalne isklju~enosti, prema podacima iz izvje{taja o napretku u realizaciji Milenijumskih razvojnih ciljeva iz 2010. godine, kao i djeca bez roditeljskog staranja, djeca Romi i raseljena djeca. U izvje{taju se navodi da je siroma{tvo jedan od vode}ih uzroka uskra}enosti kod djece u BiH, pogotovo u smislu razvoja i obrazovanja.

Budimpe{ta: Planirane posjete brojnim medijima i dr`avnim institucijama

ma u predsjedavanju Ma|arske EU 2011. Tokom boravka planirano je i da Daniel Bene, generalni direktor ESZA Non - Profit Ltd, odr`i prezentaciju o komunikacijskim strategijama i radu sa medijima na razvojnim pitanjima EU. Uprili~it }e se i posjeta Domu udru`enja ma|arskih novinara, tokom ~ega je planirano da njegov predsje-

dnik Pal Eotvos odr`i promociju o dru{tvu i medijskom eti~kom kodeksu. Bit }e predstavljena i Akademija novinara Balint Gyorgy, o ~ijem djelovanju }e govoriti njena direktorica Marta Sasvari. Planirana je i posjeta Ma|arskoj televiziji (MTV), gdje }e se razgovarati o pitanjima romskih medija sa Janosom Daroczijem, predsjednikom (Ured

8

REPORTA@A

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Odred izvi|a~a “Safet Ribi}“ Nemila

Ponos nemilskog

i zeni~kog kraja
Odred je nastao na temeljima predratnog Odreda izvi|a~a 13. april, koji je djelovao od 1972, pa do rata u BiH. Njegov rad reaktiviran je krajem januara ove godine • Na izletima sudjeluje izme|u 80 i 200 mali{ana
Mirza DAJI]

zvi|a~i iz Nemile uvijek su bili ponos ovog kraja. Predratni odredizvi|a~a u Nemili bio je jedan od najmasovnijih i najuspje{nijih u BiH. Dana{njiodred ima vi{e od 250 ~lanova, a u proteklih devet mjeseci, koliko djeluje, imali su zapa`ene rezultate, te brojneakcije i izlete za svoje~lanove. Odred izvi|a~a “Safet Ribi}“ Nemila nastao je na temeljima predratnog Odreda izvi|a~a 13. april Nemila, koji je djelovao od 1972, pa do rata u BiH. Njegov rad reaktiviran je krajem januara ove godine.

I

Poletarci i p~elice
- Nemilskiizvi|a~ibili su u~esnici svih smotri Saveza izvi|a~a BiH, bilje`ili su izuzetne rezultate na mnogobrojnim takmi~enjima u BiH i {ire. Rad izvi|a~ke organizacije u Nemili krunisan je izgradnjomDomaizvi|a~a u Nemilskoj rijeci1987, u kojem su organizovane aktivnosti na obuci ~lanstva, {kole vodnika, predvodnike i predvodnice jata poletaraca i p~elica, sticanju radnih navika, sportske aktivnosti, obilazakprirodnihznamenitosti u podru~ju sliva Nemilske rijeke, za{tita flore i faune, logorskevatre, izvi|a~keve~eri... U znak zahvalnosti i priznanja za doprinos u osnivanju i uspje{nom vi{edecenijskom funkcionisanju odreda izvi|a~a nakon obnoviteljske skup{tine nosi ime po preminulom utemeljitelju - izvi|a~u Safetu Ribi}u, obja{njava predsjednik Savjeta Odreda Ramiz Mujkanovi}. Na Maloj olimpijadi krajem avgusta u Gra~anici poletarci i p~elice OI “SafetRibi}“ su pobijedileispredekipa OI Krin iz Tuzle. Izvi|a~i su se takmi~ili u disciplinama: test, semafor, karike na marike, zapamti predmet, prepoznaj putni znak, ga|anje vazdu{nom pu{kom, te topografija - upotreba ru~ne busole M 53 na terenu. Koliko se vrijednoradi u odredu~iji je starje{ina Damir Kljun, a na~elnik Nino Huseinovi}, pokazuje i to da su imalibrojneizlete za ~lanove na kojima je sudjelovalo izme|u 80 i 200-injak mali{ana. Od takmi~enja, osim Gra~anice, nemilski skauti su u~estvovaIzlet na Nemilskoj rijeci Mladi svih generacija zaljubljeni u izvi|a~ki poziv

Igre izvi|a~a uvijek zanimljive i pou~ne

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.

REPORTA@A

9

Doboj kod Kaknja: Replika Zgo{}anskog ste}ka
Ura|ena re pli ka Zgo{}an skog ste}ka predstavljena je ju~er u Vatrogasnom domu u Doboju - op}ina Kakanj, a stru~na komisija u sastavu: prof. Stijepo Gavri}, skulptor i Vojislav Vujanovi}, likovni kriti~ar, ocijenila je i repliku stupa i prezentirala rezultate. Tre}a faza projekta “Tajna zgo{}anskog ste}ka“ po~ela je 20. septembra 2010. u dvori{tu Javne ustanove za kulturu i obrazovanje u Kaknju i trajala je nepunih 30 dana. Zavr{etak izrade replike ste}ka u obliku stupa se o~ekivao 1. oktobra, ali kako ka`e gdin Ferid Sokolovi}, priprema kamena za obradu dugo je trajala i izazvala ka{njenje u izradi. Repliku je uradio klesar Nihad Kova~evi}.

Sa izleta na Pepelari

Nose ime po preminulom utemeljitelju Safetu Ribi}u

Te{anj: La|ar s Aheronta

O skautima
Izvi|a~ka organizacija je mjesto gdje se okupljaju ljubitelji prirode, dru`e, igraju i u~e korisne vje{tine i sti~u znanja koja }e im koristiti u njihovom budu}em `ivotu. Ovakav oblik neformalnog obrazovanja prisutan je u vi{e od 170 zemalja svijeta. Najmla|i ~lanovi zovu se poletarci i p~elice (do 12 godina), zatim izvi|a~i i planinke (do 20 godina) i br|ani i br|anke (preko 20 godina). Kao za~etnik ideje skautizma u svijetu smatra se Kana|anin Ernest Tompson Siton, koji je jo{ 1902. godine osnovao grupu dje~aka tabornika sa zadatkom da se vaspitaju u~e}i `ivot u prirodi i na principima dobrovoljnosti i samodiscipline. Tako je i za~eta organizacija koja se nazvala woodcroft. Osniva~ skautizma u svijetu je Englez general-major Robert Baden Pauel (1857 - 1941).

li na takmi~enjima u Mostaru, Ilid`i, Doboj-Istoku, Zenici, ali i organizovali takmi~enje u Nemili. Po~etkom oktobra u Omladinskom naselju Nemila odr`an je jedinstven i nesvakida{nji izvi|a~ki doga|aj, uz u~e{}e izvi|a~a i planinki iz BiH i Hrvatske.

U te{anjskom Centru za kulturu i obrazovanje iz opusa knji`evnog stvarala{tva Gradimira Gojera promovisana je njegova trideset prva knjiga, odnosno sedma knjiga poezija sa zanimljivim naslovom “La|ar sa Aheronta“. Knjigu je nedavno izdao Hrvatski leksikografski institut iz Mostara. Knji`evnik i knji`evni kriti~ar Atif Kujund`i}, promotor ove iznimno vrijedne autobiografije, naglasio je kako sve do sada ura|eno pokazuje da je Gradimir Gojer sjajan la|ar i krmano{. Ilustraciju i dizajn ove knjige sa ~etrdeset {est pjesama uradio je akademski slikar Ivica ^avar. M. B.

Tribina u Novom Travniku
Udru`enje za podsti ca nje ura vno te`enog ra zvo ja i kvalitet `ivota Fondeko u Novom Travni ku je upri li~ilo promociju 31 broja revije Fondeko svijet i razgovor o okoli{u i klimatskim promjenama. Predava~ akademik dr. Midhat U{~upli} je posebno apelovao na o~uvanje {uma i vodenih resursa konstatuju}i da su ljudi potpuno izgubili kontrolu u njihovoj eksploataciji. U~enici osnovnih i srednjih {kola, predstavnici lokalne uprave i nevladinog sektora predavanje su popratili sa velikim interesovanjem. ^lanovi Upravnog odbora Fondeko, me|u kojima su bili akademik Ljubomir Berberovi} i prof. dr. Vladimir Beus, posjetili su zavi~ajnu zbirku ba{tina koja, izme|u ostalog, sadr`i i ostatke H. A. d`inovske smr~e i stabla starog oko 2.000 godina.

Razne discipline
Uprili~eno je takmi~enje u izvi|a~kim disciplinama (orijentacija na karti, slanje poruke semaforom, vje{tina podizanja {atora, vezanje ~vorova, takmi~enje u ga|anjuvazdu{nom pu{kom, izradaskiceterena, itinerera, prolaz kroz minsko polje, testiranje takmi~ara iz prve pomo}i, izvidni{tva i drugih oblasti) te Izvi|a~ka alka 2010, kao i smotra Odreda izvi|a~a “Safet Ribi}“ Nemila, uz bogat kulturno-umjetni~ki i zabavni program. Na Nemilskoj alki u~estvovalo je vi{e od 300 ~lanova skautskog pokreta i gostiju. Takmi~ari su se trudili da “ja{u}i“ na biciklu pogode “u sridu“ . U konkurenciji 20-ak patrola prvo mjesto je zauzela ekipa OI Vrba Doboj-Istok, drugoplasirana je bila ekipa iz [irokog Brijega, dok je tre}e mjesto zauzela Ilid`a. Najboljem izvi|a~kom alkaru pripao je bicikl, koji }e ga podsje}ati na Nemilsku alku.
M. DAJI]

Na Vranduk biciklima

Vrbaska eko-regata: Danas u Banjoj Luci
Prva Vrbaska eko-regata u organizaciji rafting klubova Dabar iz Donjeg Vakufa, Jajce iz Jajca i Kanjon iz Banje Luke nastavljena je etapom do Jajca, gdje }e u~esnici, njih vi{e od stotinu, ~istiti prostor Vinca. Zatvaranje je kasno u danas, na posljednjoj ta~ki regate, u Rafting centru Kanjon u Karanovcu kod Banje Luke.

10

CRNA HRONIKA
Za sa da ne po zna ta osoba preksino} je zapalila otira~ i vanjsku stranu vrata stana L. E. koji se nalazi u Ulici dr. Fe ta ha Be}ir be go vi}a broj 21/1 u Novom Saraje vu. Ni je bi lo po vri je|enih, a vatra je o{tetila ulazna vra ta susjednog stana. Do dolaska va tro ga sa ca po`ar su ugasili stanari. Uvi|ajem je kon sta to va no da je otira~ posut benzinom i zapaljen. D. P.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Otira~ posut benzinom i zapaljen

Bacio se pod voz

^etrdesetpetogodi{nji V. I. izvr{io je samoubistvo baciv{i se pod teretni voz. Nesre}nimu{karacizvr{io je samoubistvo u petak oko 18 sati u blizini pru`nog prelaza u banjalu~kom naselju Zalu`ani tako{to je legao na prugu, a prekonjega je pre{aoteretni voz. PripadniciCentrajavnebezbjednostiBanja Luka obavili su uvi|aj tokomkojeg je utvr|eno da nad 45-godi{njakom nije bilo nikakvog nasilja.

Okru`ni sud Banja Luka

Crni bilans saobra}ajnih nesre}a u BiH

U pet udesa

POGINULE
Ku}a u kojoj se desio zlo~in

~etiri osobe
@ivot su izgubili Bo{ko ]urkovi} iz Banje Luke, Petra Vodnik iz Tesli}a, \emal Skopljak iz Viteza i Jovica Saki} iz Pelagi}eva

Za ubistvo {urjaka osam godina robije
Zdravko Milakovi} osu|en nakon prihvatanja sporazuma • Advokat pojasnio da su nagodbu prihvatili jer smatraju da je kazna prihvatljiva
Pedeset{estogodi{nji Zdravko Milakovi} iz Banje Luke, nakon sporazuma o priznanju krivice koji je sklopio sa Okru`nim tu`ila{tvom, u Okru`nom sudu osu|en je na osam godina zatvora zbog toga {to je 17. maja u selu Sutra{njica kod Banje Luke ubio svog {urjaka Dragu Vukovi}a (59).

Izvinjenje
Sutkinja Olga Male{evi} u obrazlo`enju presude je navela da su Milakovi}u kao olak{avaju}e okolnos ti uze te ~inje ni ce da ni je osu|ivan, te da je priznao djelo i pokajao se. Milakovi}ev advokat Jovo Pilipovi} istakao je da njegov branjenik odmah nakon izricanja presude `eli da ode u zatvor, te da je uputio izvinjenje porodici ubijenog i pristao da plati {tetu. Advokat je pojasnio da su sporazum prihvatili jer smatraju da je kazna prihvatljiva s obzirom na to da je utvr|eno da je on u vrijeme ubistva bio u stanju bitno smanjene ura~unljivosti. Okru`ni sud u Banjoj Luci optu`nicu protiv Milakovi}a, koju zastupa tu`ilac Radenko Jankovi}, nedavno je potvrdio. Podsjetimo, Milakovi}u se stavljalo na teret da je 17. maja u selu Sutra{njica kod Banje Luke iz pi{tolja valterposlijekra}esva|e u DraguVukovi}a ispalio dva hica i pogodio ga

Ubijeni Drago Vukovi}

u rame i glavu, nakon ~ega je ovaj preminuo. Milakovi} se, nakon {to je ubio {urjaka, sam predao policiji.

Tra`ila za{titu
Tokom pretresa Milakovi}eve ku}e prona|eni su pi{tolj valter i vojni~ka pu{ka M-48, te je on optu`en i za nelegalno posjedovanje oru`ja. Milakovi}eva supruga Dragojla, sestra ubijenog Vukovi}a, voljela je da popije, zbog ~ega se stalno sva|ala sa Milakovi}em. Za{titu je tra`ila od brata, te su se Milakovi} i Vukovi} ~esto sva|ali. Neposredno prije ubistva Milakovi} je mje{tanima Sutra{njice pri~ao da }e ubiti Vukovi}a i jo{ dvojicu kom{ija sa kojima je bio u sukobu. D. PAVLOVI]

^etiri osobe su smrtno stradale, a dvije te{ko povrije|ene u saobra}ajnim nesre}ama koje su se u petak i subotu desile na podru~ju Banje Luke, Viteza, Tesli}a, Pelagi}eva i Bijeljine. Bo{ko]urkovi} (26) iz Banje Luke poginuo je ju~er, dva sata iza pono}i u banjalu~kojUlici manja~kih ustanika. ]urkovi} je voze}i moped sletio s kolovoza i usljed povreda podlegao na mjestu nesre}e. Uzrok nesre}e je brzina neprilago|ena uslovima puta, potvr|eno je iz policije. Uvi|aj su obavilipripadniciCentrajavne bezbjednosti Banja Luka. U subotu nave~er u Tesli}u pedesetdvogodi{nja Petra Vodnik nastradala je voze}i bicikl kada ju je udario @eljko \uri} (48) iz Tesli}a, koji se nalazio za upravlja~em fiata bravo. Nesre}a se desila u 19.15 sati u tesli}koj glavnoj Ulici Svetog Save. Vodnikova se kretala desnom stranom ceste kada je iz suprotnog pravca nai{ao \uri} sa fiatom. Voza~ fiat brava je iz nepoznatih razloga skrenuo na suprotnu stranu ceste i direktno udario nesretnu `enu. Ona je odmah transportovana do medicinske ustanove, me|utim, premi-

Mjesto pogibije voza~a mopeda u Banjoj Luci

nula je na putu do doma zdravlja. Kako saznajemo, alkotestiranjem voza~a fiata ustanovljeno je da je u trenutku kada je izazvao udes bio pijan. Dvanaestogodi{nji \emal Skopljak iz Viteza izgubio je `ivot voze}i neregistrovani motocikl suzuki u petak popodne u mjestu Divijak, kod Viteza, nedaleko od trgova~kog centra FIS. Skopljak je poginuo prilikom izlaska sa benzinske pumpe i poku{ajauklju~ivanja na glavnu saobra}ajnicu. Dvanaestogodi{njaka je automobilom BMW (K48-K-012) udario voza~ K. R. (39) koji se kretao iz Viteza ka Travniku. Alkotestiranjem kod voza~a BMWa nije utvr|eno prisustvo alkohola u krvi. Jovica Saki} (64) iz Pela-

gi}eva tako|er je poginuo u petak. On se oko {est sati vozio lokalnim putem u Pelagi}evu, te je za sada iz nepoznatih razloga skrenuo je s puta u desnu stranu, sletio u kanal i poginuo. Dvojica mladi}a te{ko su povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~er u 1.25 sati u Gornjoj ^a|avici, kod Bijeljine. Do nesre}e je do{lo kada je s puta sletio pe`o 406 kojim je upravljao 18-godi{nji S. \, a na mjestu suvoza~a je bio 21-godi{nji S. S. Suvoza~ S. S. prevezen je u Urgentni centar u Beogradu na lije~enje, dok je voza~ S. \. zadr`an na Hirur{komodjeljenju Op{te bolnice Sveti vra~evi u Bijeljini. D. P.

Vitez

Napadnuti mladi}i iz Zenice
je|enima je medicinska pomo} ukazana u bolnici “Fra Mato Nikoli}“ u Novoj Bili, a Dogled je prevezen u Klini~kouniverzitetski centar Sarajevo, gdje je zadr`an na lije~enju. U saop{tenju MUP-a Srednjobosanskog kantona navodi se da su S. B. i S. D. iz Zenice fizi~ki napali mladi}e iz Zenice, te im nanijeli te{ke tjelesne povrede. Tu~a se dogodila preksino} oko 21.50 u mjestu Crnovlje, op}ina Vitez, a uvi|aj su obavili slu`benici Policijske stanice Vitez.

^e trde set de ve to go di{ nji Ismet Dogled i 19-godi{nji Ra{id Dogled iz Zenice zadobili su te{ke tjelesne povrede u tu~i u mjestu Crnovlje, op}ina Vitez, kada su ih napali Samir Babanovi} i Sumedin Dizdarevi} iz Zenice, saznaje Srna. Povri-

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.

CRNA HRONIKA
P. S, ro|en1969, iz Vitkovi}a kod Zavidovi}a, te{ko je povrije|en preksino} u saobra}ajnoj nesre}i na lokalnomputuizme|uZavidovi}a i Vitkovi}a. Prilikom upravljanja traktorom s prikolicom P. S. je sletio s puta, udario u ogradu i prevrnuo se, te o{tetio ogradu i tendu, vlasni{tvo V. Z. Povrije|enom P.S. ljekarska pomo} je ukazana u KantonalnojbolniciZenica. Uvi|aj su obavilipripadnici MUP-a ZDK-a.

11

Prevrnuo se traktorista

U tu~i ozlije|eno vi{e osoba

Vi{e osoba je povrije|eno, od kojih je jedna zadobila te`e povrede, u tu~ikoja se dogodila u petak u 14 sati u DonjimDubravama kod @ivinica. Nakon verbalne sva|e do{lo je do tu~e u kojoj su u~estvovali 49-godi{nja I. D. i njen sin M. D. (23), s jedne, te E. D. (72) i njen suprug H. D. (72), s druge strane. U tu~ite`e je povrije|en H. D. Njegovasupruga E. D. je lak{e povrije|ena, dok se ljekari nisu izjasnili o stepenu povreda kod M. D.

Nastavlja se serija pono}nih eksplozija u Sarajevu

Eksplodirala ka{ikara ispred

stana lica s potjernice
Nedugo nakon eksplozije, policija Tre}e PU je uhapsila Harisa Mili}a jer se za njim tragalo zbog bacanja bombe ispred kafi}a Music
Is pred zgra de u Pri je dor skoj ulici u sarajevskom naselju Aneks u kojoj kao podstana ri `ive Ha ris Mi li} (19) i njegova nevjen~ana supruga Sel ma B. sa tro go di{ njom k}er kom ju~er je, 50 mi nu ta iza po no}i, za sa da ne po zna ta osoba pucala iz pi{tolja, a potom aktivirala ru~nu bombu ka{ikaru. Ne dugo na kon eksplozije, policija Tre}e PU je do {la na mjes to do ga|aja i uhapsila Harisa Mili}a jer je za njim bi la ra spi sa na po tra ga zbog sumnje da se dovodi u vezu sa bacanjem bombe ispred kafi}a Music u Ulici Zmaja od Bo sne u Po fa li}ima. du broj 22 u Prijedorskoj ulici na|ene su pi{toljske ~ahure i ka{ika bombe. Prema rije~ima stanara Prijedorske ulice, 50 minuta iza pono}i ispred zgrade broj 22 zaustavilo se jedno vozilo, nakon ~ega su uslijedila ~etiri hica, a potom i sna`na eksplozija. “Na{ kom{ija Ramo S. iznajmljuje stan i tu se ~esto mijenjaju stanari. U posljednje vrijeme iz Raminog stana ~uli su se glasna muzika i glasovi. Nedavno sam na prozoru koji je o{te}en prilikom ove eksplozije vidio djevoj~icu od 3-4 godine. Dakle, puka je sre}a da prilikom sino}nje pucnjave i eksplozije nisu bile povrije|ene nevine `rtve“ , ka`e jedan od stanara Prijedorske ulice. Ramo S. ju~er je istakao da ne zna {ta se de{ava te da je Harisu Mili}u i njegovoj nevjen~anoj supruzi izdao stan prije 15-ak dana.

Krater ispod prozora

Zgrada ispred koje je ba~ena bomba
Foto: D. ĆUMUROVIĆ

Vozilo ispred zgrade
Prilikom uvi|aja policija je konstatovala da nije bilo povrije|enih, ali da je na zgradi i stanu u prizemlju pri~injena materijalna {teta (polupana stakla na prozoru). Ispred ulaza u zgra-

Pre ma ri je~ima Ja smi ne Omi}evi}, portparola Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, Tu`ila{tvo je otvorilo istragu protiv 19-godi{njeg Amela Ja{arevi}a (uhap{enog u petak) i Harisa Mili}a. Ja{arevi}u je u petak odre|en pritvor u trajanju od 30 dana zbog opasnosti od uticaja na svjedoke. Ja{arevi} je tokom saslu{anja u policiji tra`io da ga saslu{aju na detektoru la`i i odvedu na prepoznavanje jer smatra da je

nevin, no njegovi prijedlozi nisu prihva}eni.

Osvetni~ke akcije
Pucnjava i tu~a u kafi}u Music u kojoj su ranjeni vlasnik objekta Muamer Hela} i njegov drug Adnan Korora (29), s jedne, te Amir Suljovi} (22), s druge strane, pokrenuli su talas osvetni~kih akcija s obje strane. Pucnjava u kojoj je Adel Murtovi} hicima iz pi{tolja u obje noge ranio Hela}a desila se 19. oktobra, a nare-

dnog dana, u 1.35 ispred, kafi}a je ba~ena bomba. Naredne no}i, oko tri sata, ispred Murtovi}eve ku}e u Ulici Ru|era Bo{kovi}a ba~ena je bomba. Pukom sre}om, u ovom nasilju nije bilo povrije|enih, jer su bombe i ispaljeni hici imali za cilj tek da prestra{e one kojima su bili namijenjeni. Da li }e policija biti br`a u otkrivanju po~inilaca iz jednog i drugog tabora prije nego {to neko bude povrije|en, ostaje da se vidi. D. P.

Nakon po`ara kod Prijedora

Banja Luka

Preminuo 80-godi{nji Dragan Rado~aj
Osamdesetogodi{nji Dragan Rado~aj iz Ljubije, kod Prijedora, koji je u po`aru zadobio te{ke opekotine tre}eg i ~etvrtog stepena na 90 posto povr{ine ko`e, preminuo je ju~er u 5.45 sati na Odjelu za anesteziju i intenzivno lije~enje Klini~kog centra Banja Luka. Rado~aj je u ~etvrtak nave~er sanitetskim vozilom iz Prijedora dovezen u KC Banja Luka. Potom je bio priklju~en na aparate, no njegov organizam se nije mogao oporaviti od povreda koje je zadobio u po`aru koji je izbio u njegovoj porodi~noj ku}i u Ljeskarama kod Ljubije. Draganov sin Sretko lak{e je povrije|en i hospitalizovan je u Op{toj bolnici u Prijedoru. Po`ar je izbio u prostoriji u kojoj se, osim bolesnog starca, strastvenog pu{a~a, nalazio i alkohol, pa se pretpostavlja da je upaljena ciga-

Plja~ka Pavlovi} banke i Ne{kovi} osiguranja
^etiri nepoznate maskirane osobe oplja~kale su poslovnice Pavlovi} banke i Ne{kovi} osiguranja u Ulici kneza Milo{a u Banjoj Luci, iz kojih su odnijele za sada neutvr|enu ve}u koli~inu novca, potvr|eno je ju~er u policiji Republike Srpske. Maskirani razbojnici plja~ku su izveli u petak oko 18.30 sati, kada su, uz prijetnju automatskom pu{kom i pi{toljem, upali u poslovnicu banke i osiguranje, ~ije se prostorije nalaze jedna do dru ge. Uz pri je tnju oru`jem, razbojnici su prisilili radnice poslovnica banke i osiguranja da im predaju novac, nakon ~ega su se udaljili u nepoznatom pravcu. Uvi|aj na mjes tu do ga|aja oba vi li su pri pa dni ci CJB-a Banja Luka i nadle`ni okru`ni tu`ilac, a ope ra ti vni rad je u to ku.
D. P.

Banjalu~ka bolnica: Ljekari nisu mogli spasiti starca

reta ili njen opu{ak zapalila odje}u, nakon ~ega se plamen pro{irio po star~evom tijelu. Sin Sretko, koji`ivi na spratuku}e, zadobio je opekotine dok je oca poku{avao izvu}i iz ku}e. D. P.

12 Srbija

REGION

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Korupcija je najve}i problem

na putu ka EU
Korupcija }e, poslije rje{avanja pitanja Haaga i Kosova, biti najve}i problem i izazov za Srbiju na putu evropskih integracija, ocijenila je regionalna koordinatorica Transparency Internationala za jugoisto~nu Evropu Koni Abel
Prije ulaska u EU neophodno je izgraditi sna`na i odr`iva regulatorna tijela i antikorupcijske institucije koji }e biti nezavisni od uticaja spolja, ali ~iji opstanak i rad ne}e zavisiti ni od toga ko je na ~elu institucije, navela je Koni Abel u intervjuu za agenciju Beta. Ona je podsjetila da Bruxelles ima negativno iskustvo sa nekim zemljama, poput Letonije, Slovenije i Rumunije, koje su prije uslaska uspostavile institucije, ali su vlasti potom prestale da obra}aju pa`nju na borbu protiv korupcije i antikorupcijska tijela su se susretala sa mno{tvom problema i poku{ajima da ih ukinu. “Transparency International savjetuje Bruxelles da se to pitanje dobro rije{i prije pristupanja EU” rekla je Abel. , Na pitanje kako procjenjuje trenutno stanje u oblasti borbe protiv korupcije u Srbiji, Abel je navela da je prije ovonedjeljne posjete imala utisak da je zemlja na dobrom putu. Zakoni su usvojeni, mnogi od njih u potpunosti na nivou evropskih zakona, uspostavljena je antikorupcijska agencija, rade regulatorna tijela, ali kada se pogleda izbliza - rad mnogih tijela je ote`an ili je praksa razli~ita od zakonske teorije, ocijenila je Abel. Kao primjer je navela oblast koja je, prema njenim rije~ima, od ogromnog zna~aja i za EU i Transparency - javne nabavke, gdje u zakonu postoji Komisija za za{titu prva ponu|a~a kao nezavisno tijelo, a u praksi ona godinu i po radi na druga~iji na~in. Javne nabavke su, kazala je Abel, na vrhu liste antikorupcijskih prioriteta za EU i Transparency jer se tu tro{i najvi{e dr`avnog novca, a procjene su da se nepotrebno potro{i gotovo ~etvrtina jer se postupci ne provode na odgovaraju}i na~in. Abel je pomenula i politi~ku korupciju kao va`nu oblast, posebno sistem finansiranja stranaka i izbornih kampanja i najavila regionalni projekat u kome }e ogranci Transparencya i druge nevladine organizacije nadgledati provo|enje zakona, kampanja i finansiranja. U segmentu politi~ke korupcije klju~ni su i ~vrsto postavljeni standardi pona{anja politi~ara i javnih funkcionera, a to podrazumijeva, prema rije~ima koordinatorice Transparencya, oblasti sukoba interesa, kumulacije funkcija, prijema poklona. “@elimo da uspostavimo sistem koji funkcioni{e na demokratski na~in u korist gra|ana i u ko me se gra di po vje re nje gra|ana. Ako imate sukob inetersa, nepotizam, povjerenje se razara“ upozorila je Abel. ,

Beograd: Konferencija Transparency Internationala pokazala da se u borbi sa korupcijom zemlje jugoisto~ne Evrope susre}u sa sli~nim problemima

Ona je naglasila da je pitanje kumulacije funkcija pitanje sistema koji se mora po{tivati. Nije va`no da li neko ne{to radi volonterski ili za platu, ve} je bitan princip da demokratija funckioni{e samo ako je mo} razdvojena. Porede}i Srbiju i druge zemlje regiona, Abel je ocijenila da su problemi sli~ni, a razlike veoma male. Konferencija u Beogradu je to pokazala - zakoni uglavnom postoje, negdje su uspostavljene razli~ite institucije, ali sli~ni su problemi sa kojima se sre}u.

Upitana kada se mogu o~ekivati opipljivi rezultati borbe protiv korupcije, koordinatorica Transparencya je ukazala da ljudi nemaju mnogo strpljenja, ali da je ~injenica da je za uspostavljanje dobrog antikorupcijskog sistema potrebno nekoliko godina. “S druge strane, ako ka`ete potrebno je vrijeme i ne radite ni{ta - tada ni godine ne}e biti dovoljne. Treba se stalno boriti protiv korucije, to je najva`nije“ , poru~ila je Abel srbijanskom vlastima.

Problem zbog imena

Hrvatska

Ivica \iki} umjesto Rje{enje nije na vidiku Rade Dragojevi}a

Makedonija i Gr~ka:

U utorak je predsjednik Evropske unije Herman van Rompuy po`urivao Skoplje da iskoristi “veliku priliku“ kako bi rije{ilo spor s Gr~kom star vi{e od 20 godina. Makedonija je proglasila nezavisnost 1991. Od tada, Gr~ka blokira me|unarodno priznavanje svoje susjede pod imenom Makedonija smatraju}i da ono pripada njenoj ba{tini
Trebalo bi da Makedonija ostane pred vratima NATO-a nakon narednog samita zbog spora koji ima s Gr~kom oko svog imena, rije~i su glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena objavljene u jednim gr~kim novinama. “Nemam nijedan element koji upu}uje na to da se mo`e na}i neko rje{enje prije samita u Lisabonu“ izjavio je Rasmus, sen za dnevni list To Vilma. Odluka donesena 2008. u Bukure{tu da se blokira priklju~enje Makedonije “jo{ je na snazi“ kazao je on. Nove ~lanice mo, gu biti primljene samo jednoglasnom odlukom. Lideri Alijanse se sastaju 19. i 20. novembra u Lisabonu. U utorak je predsjednik Evropske unije Herman van Rompuypo`urivaoSkoplje da iskoristi “veliku priliku“ kako bi rije{ilo spor s Gr~kom star vi{e od 20 godina. Makedonija je proglasila nezavisnost 1991. godine. Od tada, Gr~ka blokira me|unarodno priznavanje svoje susjede pod imenom Makedonija smatraju}i da ono pripada njenoj ba{tini. Nova dr`ava je primljena u UN 1993. pod privremenim imenom Biv{a Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM). Atina ko~i ulazak Makedonije u NATO. Pregovorivo|eni pod okriljem UN-a ostali su bez rezultata. Makedonija je dobila status kandidata za Evropsku uniju 2005. godine. Ona se od tada nada da }e po~eti pregovori o njenom priklju~enju.

Dragojevi} je u {iroj javnosti postao poznat nakon {to je objavio naslovnicu Novosti nakon pada dva MIG-a sa slikom kako padaju uz komentar “Oba su pala“, {to je izazvalo zgra`anje u dijelu javnosti, dok su neki mediji stali na njegovu stranu tvrde}i da se tu brani ustavno pravo na slobodu govora
Predsjedni{tvo Srpskog narodnog vije}a na prekju~era{njoj je sjednici donijelo odluku o smjeni dosada{njeg glavnog urednika Rade Dragojevi}a i na njegovo mjesto postavilo Ivicu \iki}a, biv{eg urednika i sada{njeg novinara Novog lista. Rade Dragojevi} }e ipak ostati u uredni{tvu Novosti na funkciji odgovornog urednika. “Ovu odluku mo`emo nogometnim `argonom nazvati preokretu zadnjim trenucima“ izjavio , je Rade Dragojevi}, novi odgovorni urednik Novosti, za tportal.hr. Zadovoljan jer je izvr{io pritisak na javnost koji je ipak donio neki rezultat. Dragojevi}, koji je u {iroj javnosti postao poznat nakon {to je objavio naslovnicu Novosti nakon pavnosti da poka`emo da nas ne mogu tek tako zgaziti, dodu{e, ovako su me zgazilinapola“ konstatirao , je Dragojevi}, dodav{i da je njemunu|eno da se sve ovo odradi u ti{ini, ali on nije pristao na takvu igru. Biv{i glavni urednik Novosti ne smatra Josipovi}a direktnim krivcem za svoju smjenu, ve} ~ovjekom koji je “svojim nespretnim re~enicama isprovocirao rizi~ne efekte na koje smo idu}ih dana dobili odgovor“ . Podsjetimo, predsjednik Ivo Josipovi} je ju~e nazvao neistinitom tvrdnju Rade Dragojevi}a da predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi} sudjeluje u njegovoj smjeni nazvav{i je manipulacijom i uvla~enjem predsjednika u unutarnje odnose pojedinog medija.

Ivo Josipovi}

Anders Fogh Rasmussen: Gr~ka blokada jo{ na snazi

da dva MIG-a sa slikom kako padaju uz komentar “Oba su pala“ {to je iza, zvalo zgra`anje u dijelu javnosti, dok su neki mediji stali na njegovu stranu tvrde}i da se tu brani ustavno pravo na slobodu govora, ka`e da je rije~ o polovi~nom rje{enju te jo{ uvijek ne zna {to to operativno zna~i. “Dobro je da javnost ipak ne{to mo`e u~initi. Zadovoljan sam {to sam uspio senzibilizirati ja-

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION
Kriminal

13

Nakon 20 godina

Sna`an uzlet gospodarskih veza Slovenije

Ohrabruju}i signal
Ni u vrijeme naj`e{}ih prepucavanjapoliti~ara, u Hrvatskojnikadanijeza`ivjelaideja o bojkotuslovenskihproizvoda, iz Hrvatske se jurcalotada i dalje na skijanje u Sloveniju kao {to su i Slovenci uredno nastavili ljetovati na Jadranu. Ovaj polet gospodarske suradnje do`ivljava se u hrvatskojjavnosti kao ohrabruju}isignal da }e i preostalaotvorenapitanja u skorojbudu}nostibitirije{ena, na dobrobit i slovenskih i hrvatskih gra|ana. na susjedno slovensko tr`i{te, kao i zajedni~ke nastupe na tre}im tr`i{tima. Uz sve ovo, kao dobar primjer zajedni~kog nastupa Hrvatske i Slovenije Jandrokovi} je izdvojio zajedni~ko predstavljanje turisti~ke ponude na kineskom tr`i{tu u maju, potom u Indiji u septembru ove godine.

i Hrvatske
Hrvatski i slovenski biznismeni pohvaljuju politi~are {to su grani~no pitanje skinuli s dnevnog reda
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Darko [ari}: Poslovne veze sa visokom politikom

Gospodarski odnosi Hrvatske i Slovenije bilje`e novi sna`an uzlet, a najavljuje se i bliska suradnja u djelovanju slovenskih i hrvatskih konzularno-diplomatskih predstavni{tava u tre}im zemljama. Nakon sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovi}a s njegovim slovenskim kolegom Samuelom @bogarom, u povodu sve~anog otvorenja novih pros to ri ja Ge ne ral nog konzulata Republike Slovenije u Splitu, u izjavama ovih visokih dr`avnih du`nosnika s malo rije~i re~eno je puno toga. U okviru sve~anosti u Splitu, @bogar i Jandrokovi} susreli su se i s gospodarstvenicima iz Slovenije i Hrvatske, nakon ~ega su ministri sumirali svoje impresije.

I \ukanovi} i [ari} mu dali stotine hiljada eura
Protiv Milovana Boji}a, nekada{njeg ministra zdravlja i potpredsjednika Vlade, policija je pokrenula finansijsku istragu zbog sumnje da je zloupotrijebio nekoliko stotina hiljada eura, koje je kao kredit dobio od jedne srpske banke, pi{u beogradski mediji. Boji} je kredit uzeo za kliniku Ostrog, u kojoj je rukovodilac medicinskog sektora, ali novac nije vratio. Interesantno je da sporna banka u slu~aju Boji}a dati kredit nije obezbijedila hipotekama ili drugim garancijama, {to je zakonska obaveza pogotovo u slu~ajevima kada je rije~ o iznosu od nekoliko stotina hiljada eura, pi{e beogradski Blic. Policija je prikupljene dokaze dostavila Tu`ila{tvu, koje }e odlu~iti o daljem postupku. Blic pi{e i da je Milovan Boji}, prema saznanjima policije, uzeo i jo{ jedan kredit, ali u Crnoj Gori, od Prve banke, ~iji je vlasnik Aco \ukanovi}, brat premijera Mila \ukanovi}a. I u ovom slu~aju u pitanju je nekoliko stotina hiljada eura. Uporedo sa finansijskom istragom protiv Boji}a, policija je do{la i do podatka o njegovim poslovnim vezama sa Darkom [ari}em. Kako su ranije objavili beogradski mediji, [ari} je Boji}u dao pola miliona eura, a koje je on zatim investirao u medicinsku akademiju US Medical School. U ovoj {kolskoj ustanovi nekada{nji ministar zdravlja je na funkciji dekana i redovnog profesora. Boji} je, me|utim, te tvrdnje demantovao. Posljednjih petnaest godina za Boji}evo ime se vezivalo nekoliko afera.

Povezivanje
Hrvatski ministar vanjskih poslova je izrazio nadu kako }e povezivanje `eljezni~kog prometa pridonijeti uklanjanju administrativnih barijera te ubrzati i pove}ati prijevoz tereta na europskom prometnom koridoru X koji prolazi kroz Hrvatsku i Sloveniju. Ovi ohrabruju}e intonirani zaklju~ci nastavak su sve optimisti~nije atmosfere u politi~koj komunikaciji Slovenije i Hrvatske koju su gotovo dvadeset godina najvi{e op te re}iva li pro ble mi oko dr`avne granice. Iako svi problemi nisu rije{eni, postoji volja da se oni rije{e, a to je najva`nije. U nedavnom intre vjuu za je dan hrvat ski dne vni list gra do na~el nik Ljubljane Zoran Jankovi} sve zasluge za cvjetanje hrvatsko-slovenskih relacija pripisao je odli~nom sporazumijevanju hrvatske premijerke Jadranke Kosor s njezinim slovenskim kolegom Borutom Pahorom. No i na razini tzv. obi~nih gra|ana `elja za do brom ko mu ni ka ci jom s prvim sjevernim susjedima bila je uvijek prisutna.
Jadranka DIZDAR

Gordan Jandrokovi}

Samuel @bogar

Potencijali
@bogar je konstatirao da su upravo gospodarstvenici najzahvalniji {to je u relacijama Slovenije i Hrvatske grani~no pitanje skinuto s dnevnog reda. Jer, kako je rekao, ovo pitanje vi{e ne ometa odnose pa se ekonomske veze dviju zemalja, ~iji su potencijali veliki, sada razvijaju normalno. Prema rije~ima Jandrokovi}a, biznismeni su ih ohrabrili da nastave u ja~anju hrvatskoslovenskih politi~kih veza jer je i njima potpuno jasno da atmosfera prijateljstva i suradnje poti~e prostor i za ja~u

gospodarsku suradnju. Upravo u Splitsko-dalmatinskoj `upaniji nalazi se najve}i broj poslovnih zona u Hrvatskoj, pa je ministar Jandrokovi} gospodarstvenike izvijestio i o provedbi Vladinog programa gospodarskog oporavka i razvitka, te gospodarskim reformama u Hrvatskoj kojima se nastoje osigurati preduvjeti za odr`ivi gospodarski rast. Na splitskom sastanku istaknuto je i da u ja~anju hrvatskog gospodarstva iznimno zna~enje imaju gospodarski odnosi sa susjednim dr`avama, pa tako i odnosi sa Slovenijom. Slovenija je pro{le godine u Hrvatskoj ulo`ila milijardu i 107 milijuna eura, {to iznosi 20 posto od ukupnih slovenskih ulaganja u inozemstvu. Mogu}nosti ja~anja ove gospodarske suradnje su velike. Slovenija je ~etvrti trgovinski partner Hrvatskoj, a dugogodi{nja nastojanja slovenskih tvrtki za efikasnijom povezano{}u s hrvatskim tr`i{tem u poslje-

dnje se vrijeme sve intenzivnije nadopunjavaju pove}anjem prometa i ulaganjima hrvatskih tvrtki u Sloveniji. Rast trgovinske razmjene u prvih osam mjeseci ove godine za 6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri ~emu je hrvatski izvoz porastao za 20 posto, hrvatski ministar vanjskih poslova ocijenio je ohrabruju}im. Hrvatska strana izrazila je zadovoljstvo i tradicionalno velikim brojem slovenskih turista. U prvih devet mjeseci ove godine vi{e od milijun turista iz Slovenije posjetilo je Hrvatsku, ukupno su ostvarili 6,6 milijuna no}enja, {to je porast od 12 posto u odnosu na isto razdoblje u 2009. Osim toga, po broju dolazaka stranih turista u Hrvatsku Slovenija je pro{le godine bila na tre}em, a po broju ostvarenih no}enja ~ak na drugom mjestu. [to se ti~e daljnjeg razvoja gospodarske suradnje, Hrvatska o~ekuje pove}anje izvoza

Igra~i Hoffenheima posjetili Stuttgart

Ibi{evi} predao zahtjev za novi paso{
K1 spektakl u Sarajevu

Poturak dovodi seksi plesa~ice
Intervju

Mirsad Terzo, bh. bodibilder

14

SVIJET

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SAD

Obama bez drugog mandata?
ton i Reagan jednako su lo{e stajali u tom trenutku mandata, ali obojica su se poslije oporavila i pobijedila na drugim predsjedni~kim izborima. Budu}i da se izbori za Kongres odr`avaju za manje od dvije sedmice, manja podr{ka Obami zna~i da njegova Demokratska stranka mo`e o~ekivati te{ke gubitke. Predsjedniko va stran ka gu bi la je pro sje~no 36 mjesta u Predstavni~kom domu Kongresa kada mu je stopa odobravanja bila ispod 50 posto. Posljednje ankete predvi|aju demokratima gubitak od 30 do 60 mjesta u Predstavni~kom domu i gubitak ve}ine, te zadr`avanje smanjene ve}ine u Senatu. Rezultati se temelje na Gallupovom dnevnom istra`ivanju, provedenom od 20. jula do 19. oktobra, uklju~uju}i intervjue s vi{e od 90.000 Amerikanaca, prenosi Hina.

Gallupova anketa pokazuje da u ovom trenutku 54 posto Amerikanaca vjeruje da Obama ne zaslu`uje ponovni izbor 2012. godine, a 39 posto ih misli druk~ije
Popularnost ameri~kog predsjednika Baracka Obame i dalje pada te je na rekordno niskih 44,7 posto, a ve}ina Amerikanaca ne vjeruje da }e biti izabran u drugi mandat 2012. godine, pokazalo je novo ispitivanje Gallupovog instituta. Obamino obavljanje du`nosti u prosjeku je odobravalo 44,7 posto bira~a tokom sedmog tromjese~ja njegova predsjedni{tva. Prosje~na stopa odobravanja pada mu svako tromjese~je otkako je preuzeo du`nost - sa 63 posto na po~etku mandata stopa odobravanja u posljednjem je tromjese~ju pala za vi{e od dva posto. Obamin pad popularnosti do{ao je do nivoa da prvi put vi{e Amerikanaca (50 posto) ima lo{e mi{ljenje o predsjedniku, nego dobro (47 posto). Gallupova anketa tako|er pokazuje da u ovom trenutku 54 posto Amerikanaca vjeruje da

Barack Obama: O~it pad popularnosti

Obama ne zaslu`uje ponovni izbor 2012, a 39 posto ih misli druk~ije. Ranije ove godine izme|u 46 i 48 posto Amerikanaca reklo je da bi Obama trebao biti iza-

bran u drugi mandat. Prosje~na stopa odobravanja u sedmom tromjese~ju mandata Obamu smje{ta u donji dio ljestvice usporedivih prosjeka me|u devet ameri~kih

predsjednika od Dwighta Eisenhowera, a podjednako je s onom ne ko li ko ne da vno iza bra nih pred sje dni ka, uklju~uju}i Jimmya Cartera, Ronalda Reagana i Billa Clintona. No, i Clin-

Referendumi

Svemirski turizam

Prvi svemirski

AERODROM
Marihuana: Uskoro legalna u Kaliforniji?

Virgin Galactic, prva komercijalna tvrtka za organizaciju svemirskog turizma, ve} je utr`ila 50 miliona dolara
Britanski milijarder Richard Branson, vlasnik Virgin Galactica, okru`en stotinama budu}ih astronauta, otvorio je u petak u New Mexicu pistu prve ‘svemirske zra~ne luke’ odakle }e ve} 2012. polijetati turisti u svemir

Kalifornija odlu~uje o legalizaciji marihuane
Od 1996, kada je u Kaliforniji odobreno kori{tenje marihuane u medicinske svrhe, pove}ao se broj takvih du}ana. Ima ih oko 400 u Los Angelesu i preko 1.000 u cijeloj dr`avi
U najboljoj tradiciji svjetske avangarde, stanovnici Kalifornije }e 2. novembra iza}i na referendum da bi se izjasnili `ele li legalizaciju marihuane, pi{e Drago Pilsel za hrvatski T-portal. Vlasti, naime, misle da je jedini pravi na~in zaustavljanja ilegalne trgovine - legalizacija “trave“ . Oponenti smatraju da bi legalizacija stvorila haos u svijetu zbog prevelikog broja zemalja u kojima je sadnja, prodaja i upotreba marihuane ka`njiva. Za neke, poput Yami Bolaños, marihuana ne predstavlja nikakav problem, dapa~e. Njoj je pomogla da se bori protiv bolova dok se lije~ila od raka, a sada je prodaje u malom du}anu Pure Life Alternative u Los Angelesu, gdje ima preparate s nazivima kao {to su ^isti `ivot Hash, L.A. Confidential ili Woody Harrelson, u ~ast glumca koji ju je toliko promovirao. Od 1996, kada je u Kaliforniji odobreno kori{tenje marihuane u medicinske svrhe, pove}ao se broj takvih du}ana. Ima ih oko 400 u Los Angelesu i preko 1.000 u cijeloj dr`avi. Rije~ je o poslu koji stvara dobit od oko milijardu dolara godi{nje i koji pokre}e druge grane ekonomije. Prema slu`benim statistikama u SAD-u, posao vezan uz marihuanu donosi zaradu od oko 30 milijardi dolara. Pobornici legalizacije tvrde da }e deset posto toga i}i Kaliforniji s obzirom na sada{nju cijenu (300 dolara za 28 grama “trave“ u du}anima s dozvolom, a oko 40 dolara na ulici), a ankete govore da }e referendum uspjeti. “Marihuana je zlato budu}nosti“ tvrdi Clif, ford Schaffer, urednik internetske stranice marijuanabusinessnews.com. Guverner Schwarzenegger je ve} dosta u~inio za ubla`avanje restrikcija, jer je kaznu za ilegalno posjedovanje smanjio na visinu obi~ne svote za prekr{aj u prometu - 100 dolara. Washington predvi|a haos u zemlji, posebno za administraciju Baracka Obame koja upozorava na nelogi~nost da }e se u San Diegu na jugu Kalifornije slobodno prodavati, a samo nekoliko kilometara dalje, preko granice s Meksikom, ljudi }e se i dalje ubijati u borbama za kontrolu tr`i{ta marihuane.

PROBNI LETOVI Spaceport America trebao bi biti u potpunosti dovr{en po~etkom 2011. Bit }e brojnih probnih letova tokom sljede}ih 12 do 18 mjeseci prije nego se po{alje ljude u svemir
“Ovo je po~etak novog svemirskog doba i ponosni smo da smo zaslu`ni za tu novu etapu povijesti”, izjavio je `ivahni milijarder po dolasku u Spaceport America, futuristi~ki kompleks koji potpisuje arhitekt Norman Foster, podignut usred pustinje u New Mexicu. Richard Branson predstavio je prisutnima Sama, jednog od svojih sinova, koji }e ga pratiti na prvom letu Virgin Galactica u svemir, predvi|enom za po~etak 2012, na koji kani povesti i roditelje. “Iz ove }e baze nedvojbeno svako dne vno po li je ta ti bro do vi s tu ristima u svemir, ali i oni sa znan-

Richard Branson: Vlasnik Virgin Galactica

stve ni ci ma”, ka zao je Bran son. Inauguraciji je prisustvovao i guverner New Mexica Bill Richardson, “politi~ki” saveznik projekta. Spaceport America trebao bi biti u potpunosti dovr{en po~etkom 2011. Bit }e brojnih probnih letova tijekom sljede}ih 12 do 18 mjeseci prije nego se po{alje ljude u svemir, tvrdi Branson. Virgin Galactic, prva komercijalna tvrtka za organizaciju svemirskog turizma, ve} je utr`ila 50 miliona dolara od 380 klijenata koji su rezervirali mjesto u svemirskoj letjelici sa {est sjedala.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

15

Dogovor skupine G20

Ja~i utjecaj Kine, Rusije
i Indije u MMF-u
Prema sporazumu, evropske zemlje odrekle bi se dva mjesta u 24-~lanom Upravnom odboru u korist gospodarstava u razvoju poput Kine, koja }e postati tre}a po utjecaju zemlja u MMF-u. Sporazum tako|er rastu}im gospodarstvima daje dodatnih vi{e od {est posto glasa~kih prava
^lanice skupine 20 najve}ih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 postigle su na sastanku u ju`no ko rej skom gra du Gyeongjuu u subotu dogovor o reformi Me|unarodnog monetarnog fonda, kojom bi brzorastu}a gospodarstva dobila ve}e ovlasti u upravljanju tom me|unarodnom financijskom institucijom, javljaju agencije. Prema sporazumu, evropske zemlje odrekle bi se dva mjesta u 24-~lanom Upravnom odboru u korist gospodarstava u razvoju poput Kine, koja }e postati tre}a po utjecaju zemlja u MMF-u. Sporazum tako|er rastu}im gospodarstvima daje dodatnih vi{e od {est posto glasa~kih prava, javlja agencija Reuters. ^elnik MMF-a Dominique
Najve}a reforma upravljanja MMF-om u povijesti

Strauss-Kahn pozdravio je dogovor ocijeniv{i ga “povijesnim“. “Ovo je najve}a reforma upravljanja ovom institucijom u povijesti“, rekao je Strauss-Kahn. MMF je me|unarodna finan-

sijska institucija sa sjedi{tem u Washingtonu i okuplja 187 zemalja ~lanica. Agencija dpa javila je, pozivaju}i se na izvore me|u pregovara~ima, da reforma odra`ava

premje{tanje globalnog gospodarskog utjecaja s tradicionalnih zapadnih gospodarskih sila na nova, brzorastu}a gospodarstva poput Kine, Indije i Brazila.

Reforme o kojima se raspravlja godinama stupit }e na snagu 2011. Mi nis tri fi nan si ja vo de}ih svjetskih gospodarstava tako|er bi se na dvodnevnom sastanku koji je po~eo u petak u Gyeongjuu trebali obavezati da u budu}nosti ne}e nastojati umjetno odr`avati te~aj doma}e valute na niskoj razini. Time bi trebali pokazati da su spremni jasno se suprotstaviti globalnom ratu valuta kojeg se svi pribojavaju. SAD i Evrop ska uni ja op tu`uju Ki nu da umje tno zadr`ava juan na niskom nivou da bi njeni izvoznici ostali konkurentni. Vlada u Pekingu tvrdi da je pre tje ra no po pus tlji va monetarna politika Washingtona neodgovorna.

Tajni dokumenti o Iraku

Wikileaks: Amerikanci su
dopu{tali mu~enje zatvorenika
Internetska stranica Wikileaks ju~e je po~ela objavljivati najavljena 391.832 povjerljiva vojna dokumenta povezana s ameri~kim operacijama u Iraku, objavio je ameri~ki javni radio. Ameri~ki mediji izvje{tavaju da dokumenti nude nove pojedinosti o ubijanju ira~kih civila, te o zlostavljanju zarobljenih ira~kih pobunjenika. Do sada je web stranica koju ure|uje Julian Assange dokumente dala na uvid samo odre|enim medijima - me|u njima ameri~kom dnevniku The New York Timesu, britanskom dnevniku The Guardian, njema~kom sedmi~niku Der

Glasnogovornik Pentagona Geoff Morrell izjavio je da dokumenti koje objavljuje Wikileaks iznose tajne informacije koje bi ameri~ke vojnike u budu}nosti mogle u~initi jo{ ranjivijima na napade

Spiegel, te arapskoj TV mre`i Al-Jazeera. Mnogi od dokumenata su ono {to se vojno naziva izvje{tajem o “zna~ajnim aktivnostima“ odnosno sirovi obavje, {tajni izvje{taji koje su pripremili ameri~ki vojnici na terenu. U radijskom izvje{taju se navodi da je The New York Times objavio izvje{taj o pogibiji civila, postupanju sa zatvorenicima i sudjelovanju Irana u ira~kom sukobu. Al-Jazeera je usredoto~ena na otkri}a o mu~enju, posebno na mogu}nost da su ameri~ke snage dopustile ira~kim snagama mu~enje zarobljenika.

Vojni analiti~ar Daniel Ellsberg govori na press konferenciji Wikileaksa

Guardian slijedi iste izvje{taje, prenosi Hina, uz dodatni izvje{taj o smrti oko 15.000 civila. Glasnogovornik Pentagona Geoff Morrell izjavio je da dokumenti koje objavljuje Wikileaks iznose tajne informacije koje bi ameri~ke vojnike u

budu}nosti mogle u~initi jo{ ranjivijima na napade. “Wikileaks nikada nije imenovao izvor koji mu je predao tajne dokumente. Ali obavje{taj ni ana li ti~ar ame ri~ke vojske Bradley Manning uhap{en je zbog navodnog cu-

renja tajnih podataka“, rekao je Morrell. U julu ove godine Wikileaks je objavio 77.000 povjerljivih vojnih dokumenata o ratu u Afganistanu za koje je utvr|eno da su do bi ve ni od Manninga.

16

BIZNIS I EKONOMIJA
Velike kompanije se sve vi{e oslanjaju na rije~ni transport

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Pla}anje obaveza u roku od 30 dana

Dokovi u Br~kom veza sa Evropom
Luka ima izvanredne karakteristike i predispozicije koje, bar za sada i prili~no nedovoljno, nisu prepoznate u mnogim bh. kompanijama
^etiri bar`e plovnog objekta MP Sloga uplovile su u Luku Br~ko natovarene sa pribli`no 5.100 tona uglja za Fabriku cementa Lukavac. Iz ukrajinske luke Izmail lukava~koj cementari ugalj se doprema na osnovu dogovorene saradnje i sti`e u Luku Br~ko, sa kojom je potpisan godi{nji ugovor o pretovaru uglja. To je, kako isti~u u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, samo jedan od uspje{nih poslova Luke u ovoj godini zna~ajnoj po pove}anju obima rada, ali i realizaciji osmi{ljenih planova razvoja. Luka je me|unarodni status dobila 2006, a na spisku kompanija koje sa njom rade osim lukava~ke su Tvornica cementa u Kaknju, Global ispat koksna industrija Lukavac, Arcelor Mittal Zenica i Prijedor, Agro-group, Bimal Studen & CO Logistika Br~ko, UNIS Derventa i drugi. Luka ima izvanredne karakteristike i predispozicije koje, bar za sada i prili~no nedovoljno, nisu prepoznate u mnogim bh. kompanijama, posebno onim koje gravitiraju distriktu Br~ko. Luka Br~ko ima 14 hektara povr{ine, operativnu obalu du`ine 180 m sa maksimalni gazom plovila od 2,5 metara. Opremljena je velikim zatvorenim i otvorenim skladi{nim

Klijenti ne pla}aju

NA VRIJEME
Evropska unija je problem nelikvidnosti malih preduze}a rije{ila dono{enjem nove uredbe o pla}anju dugovanja. Naime, ove sedmice je donesena uredba prema kojoj su dr`avni i privatni sektor u ~la ni ca ma EU ob ve zni pla}ati dugovanja prema malim preduzetnicima u roku 30 dana. Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozari} smatra da bi sli~an propis pomogao i u na{oj zemlji. “Problem u BiH je {to klijenti ~esto zadr`avaju svoje obaveze jer nemaju ~vrstu zakonsku prepreku da to ne rade. Sli~an zakonski propis doprinio bi popravljanju likvidnosti klijenata u platnom prometu“, kazao je Kozari}. On je dodao kako je platni sistem u BiH dosta moderan i gotovo kompatibilan sa evropskim platnim sistemom. “Mi radimo u realnom vremenu, vr{imo poravnanja tri puta dnevno, svaka transakcija ako se u toku dana procesuira, klijent je ima na ra~unu. S te strane, nije problem u platnom sistemu nego u kli jen ti ma ko ji neo prav da no zadr`ava ju svo je oba ve ze pla}anja“, rekao je on.
J. Sa.

Br~ko: Zna~ajna karika u rije~kom saobra}aju Evrope

Bh. pivari }e tu`iti dr`avu?
Predstavnici pivarske industrije BiH poru~ili su da }e ozbiljno razmisliti da tu`e dr`avu zbog {tete koju godinama trpe zbog prekomjernog uvoza piva, koji prema{uje 60 posto ukupne prodaje ovog proizvoda u BiH. Pivari podsje}aju da su od po~etka pro{le godine u vi{e navrata zahtijevali za{titu doma}e proizvodnje, ali da su za{titne mjere izostale, pi{e banjalu~ki Fokus. Predsjednik Grupacije pivara Vanjskotrgovinske komore BiH Edin Ibrahimpa{i} rekao je da je posljednji put u julu od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zahtijevano da za{tite doma}u proizvodnju piva, {to je predvi|eno i Sporazumom o slobodnoj trgovini, ali da do danas ni{ta nije poduzeto o tom pitanju. On je naveo da je nelogi~no da, i pored pet doma}ih pivara, postoji veliki uvoz piva. Prema podacima Grupacije pivara VTKBiH, u 2009. godini u BiH je uvezeno oko 1,4 miliona hektolitara piva, proizvedeno je ne{to vi{e od 900.000 hektolitara, a izvezeno iz BiH oko 40.000 hektolitara piva.

prostorom, kompletnom pretovarnom mehanizacijom, dizalicama, vilju{karima, utovariva~ima, damperima. Dakle, svi uslovi da se profesionalno, kvalitetno i sa povoljnijim finansijskim uslovima odgovori na sve zahtjeve koje pretpostavlja multimodalni sistem prevoza robe, koji se ostvaruje pru`anjem kvalitetnih lu~kih usluga. Planirano je da se do 2015. Luka osposobi za kori{tenje pre to var nih ka pa ci te ta od skoro pola miliona tona godi{nje, kasnije i do milion tona, uz uslov da se istovremeno radi na osposobljavanju plovnog puta rijeke Save i izgradnji `eljezni~kog pristupnog kolosijeka. Preko ove luke mogu}e je uspostaviti direktne robne tokove rijekom Savom sa podunavskim lukama zapadne i

isto~ne Evrope, kao i sa lukama na Sjevernom i Crnom moru. Luka Br~ko je sa Evropskom `eljezni~kom mre`om povezana saobra}ajnicom Tuzla - Vinkovci, blizu je autoput Zagreb - Beograd, magistralni putni pravac M 14.1, sve pretpostavke su ispunjene, osim one najva`nije. Predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanovi}, kao i menad`ment Luke Br~ko, o~ekuju da }e se u narednom periodu - imaju}i u vidu prije svega sve ve}u zagu{enost drumskih koridora, a uz du`no po{tovanje luka u susjednim zemljama - brojne kompanije osloniti na Luku Br~ko. To }e im omogu}iti ve}e kori{tenje doma}ih kapaciteta, lak{e i br`e poslovanje, u{tede i zarade.
H. A.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 200 - 23. 10. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 ^e{ka R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Ma|arska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norve{ka 578 NOK 1 [vedska 752 SEK 1 [vicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 10. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 10. 2010 =

1.955830 1.374095 1.364389 26.592250 0.079222 0.261600 0.708531 1.723750 0.565032 0.239585 0.210765 1.441617 0.980569 2.198738 1.400130 0.045958 1.836307

1.955830 1.955830 1.377539 1.380983 1.367809 1.371229 26.658897 26.725544 0.079421 0.079620 0.262256 0.262912 0.710307 0.712083 1.728070 1.732390 0.566448 0.567864 0.240185 0.240785 0.211293 0.211821 1.445230 1.448843 0.983027 0.985485 2.204249 2.209760 1.403639 1.407148 0.046073 0.046188 1.840909 1.845511 USD1.57656 BAM2.199976

Zaustavljanje gubitka u Aluminiju
Nadzorni odbor mostarskog kombinata Aluminij odlu~io se za sazivanje skup{tine ovog dru{tva za 29. idu}eg mjeseca. Na sjednici je, izme|u ostalog, usvojen prijedlog odluke o uskla|ivanju Statuta Aluminija d.d. Mos tar s Pra vil ni kom o upravljanju dioni~kim dru{tvima, sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, kao i izmjena i dopuna Statuta. Usvojen je i izvje{taj o poslovanju Dru{tva u razdoblju januar-septembar 2010. te izvje{taj uprave o u~incima izvr{enja prijedloga mjera za zaustavljanje rasta gubitka u 2010. godini. Na pri je dlog di re kto ra Dru{tva Ive Lasi}a, usvojene su izmjene i dopune organizacijske sheme Aluminija, a odobren je i pripremljeni djelatni kalendar Dru{tva za 2011. godinu, saop{teno je iz ove kompanije.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Poslovni susret sa slovena~kim firmama

TUZLANSKI KANTON
privla~an za investitore
Tokom petog tradicionalnog susreta predstavnika slovena~kih i bosansko-hercegova~kih firmi Tuzlanskog kantona re~eno je kako je ukupan izvoz sa podru~ja Tuzlanskog kantona u sedmom mjesecu 2010. u odnosu na {esti mjesec manji za 14,6 posto. Za prvih sedam mjeseci zabilje`en je porast izvoza iz Tuzlanskog kantona i u odnosu na isti period 2009. godine pove}anje izvoza je za 2,2 posto, saop{teno je iz Kantonalne privredne komore Tuzla. Uvoz robe u TK iz Slovenije u sedmom mjesecu je ve}i za 25,6 posto u odnosu na {esti mjesec. Za prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period pro{le godine

VIJESTI

Uvoz robe u TK iz Slovenije u sedmom mjesecu je ve}i za 25,6 posto u odnosu na {esti mjesec
rizma i bankarstva. Tu se misli na investicije kompanija Tu{ koja je otvorila novi trgova~ki centar, Energogroup koja gradi hotelsko-uslu`ni centar i na Novu ljubljansku banku d.o.o. Ljubljana, koja je kupila 3,84 posto vlasni{tva u NLB Razvojnoj banci Banja Luka. “Ako govorimo o investicijama iz Slovenije u ovoj godini, treba pomenuti da je FIPA evidentirala investicije u vrijednosti od 14 miliona eura. Tu su obuhva}ene investicije firmi MLM Mariborska livarna, Hidria, Ilirka Group, Perutnina Ptuj, Holding Slovenske elektrane d.o.o., Iskraemeco Kranj, te Kolektor Group i Kolektor Sikom“, istakao je Begi}.

Pove}ava se broj nezaposlenih
U augustu 2010. u pravnim subjektima u BiH bilo je 675.999 zaposlenih osoba. U odnosu na juli ove godine broj ukupno zaposlenih smanjio se za 0,2 posto. Istovremeno, u augustu je registrovano 517.565 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih u augustu 2010. pove}ao se za 0,3 posto u odnosu na juli 2010. Najve}i broj nezaposlenih osoba je s VKV i KV kvalifikacijom 187.385, zatim slijede osobe s NK 159.953 i sa srednjom stru~nom spremom 124.699 osoba. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba vi{eg obrazovanja, tj. V[S - 7.673, te osobe s visokom {kolskom spremom 21.849, saop}ila je Agencija za statistiku BiH.

Izvoz u Sloveniju porastao samo 2,2 posto

zabilje`en je pad uvoza proizvoda iz Slovenije u Tuzlanski kanton i to za 5,9 posto. Privrednicima se u ime Kantonalne privredne komore Tuzla obratio Jorgovan Be-

gi}, zamjenik predsjednika Kantonalne privredne komore Tuzla. Kada je rije~ o investicijama iz Slovenije u 2009, najvi{e je investirano u sektore trgovine, tu-

Cijene proizvoda i usluga za li~nu upotrebu

Godi{nja inflacija 1,9 posto
Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za li~nu potro{nju u Bosni i Hercegovini mje re ne in de ksom po tro {a~kih cijena, u septembru u odnosu na august ove godine vi{e su u prosjeku za 0,3 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. Najvi{e su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pi}a za 0,9 posto zbog vi{ih cijena hrane za 0,9 posto, a {to je uzrokovano vi{im cijenama hljeba i bra{na za 1,4 posto, mesa za 0,5, mlijeka, sira i jaja za jedan, masti i ulja za 10, {e}era, meda i ostalih konditorskih proizvoda za 1,4, te ostalih prehrambenih proizvoda za 0,6 posto. Do pove}anja cijena hrane i bezalkoholnih pi}a uzrokovano je rastom cijena kafe, ~aja i kakaa za 2,4 te mineralnih voda i sokova za 0,2 posto. Cijene alkoholnih pi}a i duhana u prosjeku su porasle za 0,9 posto i to zbog vi{ih cijena jakih alkoholnih pi}a za 0,3 posto, vina za 0,4 i piva za 0,1 posto te zbog vi{ih cijena cigareta za 2,1 posto. U ovom periodu zabilje`en je prosje~an pad cijena odje}e i obu}e 0,5 posto, prevoza i obrazovanja 0,4 te zdravstva 0,1 pos to. Za bi lje`eno je sni`enje cijena odje}e za 0,4 i obu}e za 0,7 posto, a {to je uzrokovano sezonskim sni`enjima cijena. Tako|er, sni`ene su cijene prijevoznih sredstava za 0,5 posto zbog ni`ih cijena mo-

Prosje~na plata 800 KM
Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za august ove godine iznosila je 800 KM, {to pokazuje nominalni pad za 0,3 posto u odnosu na decembar 2009. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a za august 2010. u odnosu na isti mjesec pro{le godine nominalno je vi{a za 1,9 posto. Prosje~na mjese~na bruto pla}a u BiH za august 2010. iznosila je 1.219 KM i ni`a je za 0,3 posto u odnosu na decembar 2009, saop}ila je Agencija za statistiku BiH.

Porasle cijene prehrambenih proizvoda

tornih vozila za 0,5 posto, zatim upo tre be pri je vo znih sredstava za 0,5 posto zbog ni`ih cijena goriva i maziva za 0,8 posto. Evidentirano je sni`enje cijena pred{kolskog i osnovnog obrazovanja za 1,3 posto zbog ni`ih ci je na pred {kol skog obrazovanja za 1,3 posto.

U oblasti zdravstva evidentirano je sni`enje cijena u grupi medicinskih proizvoda, pomagala i opreme za 0,1 posto zbog ni`ih cijena lijekova za 0,1 posto. Godi{nja inflacija, prema podacima Agencije, u septembru ove godine u BiH bila je 1,9 posto.

Ekonomski fakultet Sarajevo

Prezentacija mogu}nosti za studiranje u inostranstvu
Svake srijede do decembra ove godine na Ekonomskom fakultetu odr`avaju se prezentacije zemalja ~ije se ambasade nalaze u BiH. Do sada su ambasadori Japana i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava prezentirali svoje zemlje, a na redu je Norve{ka. Projekat pod nazivom Bringing the World to SEBS podrazumijeva dugoro~nu saradnju izme|u Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i ambasada i obuhvata saradnju sa 41 zemljom, kroz partnerstvo sa njihovim ambasadama. “Projekt ima stalni karakter, {to zna~i da na{a saradnja ne prestaje samom prezentacijom, ve} tek po~inje. Dogovorili smo saradnju po pitanjupartnerstva sa njihovim univerzitetima/fakultetima, gostuju}im predava~ima, mobilnosti studenata i mogu}nostima (u budu}nosti) uzajamnog priznavanja diploma“ , kazala nam je PR Ekonomskogfakulteta Lejla Halidovi}. “Imaju}i u vidu izuzetno nisku stopu mobilnosti bosanskohercegova~kihstudenata i najavljenuliberalizaciju viznog re`ima, na{ fakultet aktivno djeluje s ciljem {irenja granica BiH i uspostavljanja globalne akademske komunikacije“ dodala je ona. , Cilj projekta je razvoj dugoro~ne saradnje sa univerzitetima i fakultetima zemalja ~ije su predstavnice u na{oj zemlji ambasade te upoznavanje razli~itih kultura. Prema njenim rije~ima, na ovaj na~in }e se pove}ati internacionalizacija, ve}i priliv stranih studenata na drugi i tre}i ciklus studija, ali i odlazak na{ih studenata na studij u inozemstvo. ProOdr`ane prezentacije Japana i SAD-a

jekt je namijenjen studentima Ekonomskog fakulteta, ali i ostalim studentima Sarajevskog univerziteta te nastavnom i nenastavnom osoblju. Prezentacije obuhvataju obra}anje ambasadora i prezentaciju zemlje, njene ekonomije, historije, obrazovanja i kulture, a od posebnog zna~aja za studen-

te i za nastavno osoblje je predstavljanje stipendija za obrazovanje koje im stoje na raspolaganju. Osim ve} nabrojanih prezentacija Japana i SAD-a, te predstoje}e prezentacije Norve{ke, svoje zemlje }e prezentirati, izme|u ostalih, ambasadori [panije, Gr~ke, Pakistana, ^e{ke, Palestine itd.
J. Sa.

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Pripreme u KJKP Rad za zimsku sezonu

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Desetogodi{nji humanitarni projekt Kinderarche

Uto~i{te za djecu i nezaposlene `ene
Ku}a Damira Vrdoljaka otvorena je za one neza{ti}ene, koji sate provode u igraonici, kroje}i pid`ame...
Pored specijalnih vozila, potrebno sanirati i rupe na cestama

Snijeg nas ne}e iznenaditi
U KJKP Rad po~ele su pripreme za zimsku sezonu, a prema rije~ima portparola Ahmeda \ipe, industrijska sol za posipanje ulica je nabavljena. “Od pro{le godine ostala nam je jedna i po hiljada tona soli, a naru~ene su jo{ ~etiri hiljade. To bi trebalo biti dovoljno za prosje~nu zimu, a ukoliko se uka`e potreba za dodatnim koli~inama, one se mogu naknadno nabaviti“ istakao je \ipa, te dodao , kako to nije jedino ~ime su se dosad bavili u zimskoj slu`bi. “Izvr{en je remont specijalnih vozila i ona su spremna za rad. Tako|er, nabavili smo dva no va spe ci jal na vo zi la za ~i{}enje i spre~avanje poledice. Ona }e biti kori{tena za ~i{}enje u padinskim dijelovima grada“, kazao je \ipa. I administrativni dio posla je u toku, pa su tako, prema \ipinim rije~ima, pregovori sa ~etiri gradske op}ine u toku. “Na{e preduze}e ima ugovor sa Direkcijom za ceste Kantona, tako da mi ~istimo ulice od kantonalnog zna~aja. Do sada smo potpisali i ugovor sa Op}inom Stari Grad, a uskoro bi trebali biti zavr{eni pregovori i sa ostalim op}inama o ~i{}enju saobra}ajnica na njihovim podru~jima“, pojasnio je \ipa. Da bi se olak{ao i {to kvalitetnije uradio posao zimske slu`be, \ipa je kazao kako moraju biti ispunjeni odre|eni uslovi. “Za kvalitetan posao potrebno je pripremiti saobra}ajnice, odnosno ukloniti sve prepreke i sanirati udarne rupe. Na{e ekipe redovno imaju problema sa parkiranim vozilima, ivi~njacima, stubi}ima i neregulisanom odvodnjom povr{inskih i oborinskih voda. Sa vodom imamo problem na tridesetak lokacija, a u takvim uslovima bespotrebno se tro{e ve}e koli~ine soli“, istakao je \ipa. Iz KJKP Rad uputili su apel voza~ima, ali i sugra|anima da pomognu rad zimske slu`be. “Apelujemo na voza~e da budu strpljivi, ali i da koriste zimsku opremu na vozilima. Tako|er, na{i sugra|ani trebaju se uklju~iti u ~i{}enje, pa tako bi trebali ~istiti snijeg ispred ulaza u zgrade, ali i sa krovova“ kazao , je \ipa. Veliku podr{ku, prema \ipinim rije~ima, u KJKP Rad o~ekuju i od pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo.
S. HUREMOVI]

Za deset godina dug humanitarni projekt u Sarajevu, koji je do sada promijenio ili bolje re}i pobolj{ao `ivote stotina djece i nezaposlenih `ena saznali smo slu~ajno. Da mir Vrdo ljak, ma gis tar evropskog prava koji `ivi i radi u Njema~koj, predsjednik je i njema~ke udruge Herzundhand i bosanske Kinderarche, objasnio nam je da oni ba{ i nisu za medijsko eksponiranje, ve} im je bitnije pomagati.

Vrdoljak sa djecom u svojoj porodi~noj ku}i u naselju Stup

Posjete Njema~koj
Nevoljko nam je rekao i da je ku}a u Ulici tre{nje na broju 14 na Stupu, gdje je smje{ten Kinderarche, njegova porodi~na ku}a koju su u potpunosti ustupili za potrebe socijalno ugro`enih, onih koji su slabog imovinskog stanja, djeci koja trebaju pomo} u {koli i svih drugih koji im pokucaju na vrata.

Ma{ina na poklon
Nezaposlene djevojke i `ene informacije o kursevima stru~nih radova mogu dobiti na broj telefona 033/622-320. Radi se u tri grupe od po 15 `ena, od 9 do 13 sati, utorkom kurs krojenja, srijedom pleteni pa~vork, a ~etvrtkom {ivani pa~vork. Po zavr{etku kursa koji traje godinu svaka od njih dobije certifikat, ali se u Udruzi trude da im poklone i {iva}u ma{inu i {tofove. U Udruzi isti~u da su neke ve} uspjele dobiti posao, a jedna je otvorila i privatnu radnju. skim kolicima imale lak{i pristup. A koliko se nedostatak donacija odrazio na njih, govori ~injenica da su morali odustati od ranijih kurseva njema~kog i engleskog jezika te muzike.

Razgovor i dru`enje
[ta djeci i drugim korisnicima ove humanitarne udruge zna~i svakodnevni dolazak, mo`da najbolje opisuje izjava jedne od polaznica kursa stru~nih radova: “Ovdje sam kroz razgovor i dru`enje do`ivjela najsretnije sate u `ivotu“ . Umjesto poziva onima koji su u mo gu}nos ti da nov~ano ili na bilo koji drugi na~in podr`e rad ove udruge, navodimo motiviraju}i primjer. Za otprilike 20-ak dana, ta~nije 3. novembra, Kinderarche }e dobiti vrijednu donaciju, kombi-vozilo za djecu kupljeno sredstvima koja su obezbijedili njema~ka ambasada u BiH i udruga. Po~etni kapital bilo je 250 eura, koje su u Kinderarchu skupili od prodaje svojih zaista prekrasnih ru~nih radova.
A. SMAJOVI]

Kroja~ki kurs za nezaposlene `ene

Ogor~eni stanovnici Osenika

Osta}emo bez pitke vode
Nekoliko mje{tana Osenika pozvalo je redakciju Oslobo|enja i po`alilo se kako se u ovoj mjesnoj zajednici priprema kr~enje 300 duluma {ume, a sve kako bi se spasili posrnuli privrednici. “Ovdje su do{li i kazali kako ho}e da prave kamenolom iz kojeg }e kopati kamen za izgradnju koridora 5c. Me|utim, mi imamo dovoljno kamenoloma za te svrhe. Ovdje neko ho}e da oplja~ka na{e prirodno bogatstvo“, istakao je Suno Be}arevi}, mje{tanin Osenika. Kako je Be}arevi} dodao, svi nivoi vlasti u ovom poslu imaju odre|eni “tal”, tako da nikome, osim mje{tanima, nije stalo da se ovo sprije~i. “Oni imaju nekakve ekolo{ke dozvole, ali ljudi koji su stru~ni u ovoj oblasti kazali su da }e oko 20 hiljada stanovnika ostati bez pitke vode ako se po~ne kopati kamen“, dodao je Be}arevi}. S. Hu. Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

“Stotinjak djece nam dolazi, neki redovno, a neki povremeno. Muamera Memi{evi}, sociolog, vodi stru~ni rad sa najmla|ima u igraonici, PC {kolu trenutno vodi Jasminka, socijalni pedagog, koja Muameru mijenja jer je trenutno na bolovanju. Ukupno je sedam zaposlenih, a imamo i volontera. Djeca u igraonici, desetak njih dnevno, i `ene koje poha|aju neki od kurseva dobiju jedan obrok. @ene na kursu za krojenje djeci u igraonici skrojile su pid`ame i posteljine tako da imamo jedan lijep krug“, opisuje nam Vrdoljak prakti~nu stranu njihove humanitarne misije.

Udruga od 2007. godine, zbog sve te`eg dolaska do donacija, fokusirana je na Sarajevo, a u Njema~koj, isti~e on, svi rade volonterski u slobodno vrijeme. “Organizujemo festivale i predavanja o BiH, a ve} dva puta smo za 40 na{e djece or ga ni zo va li po sjet Nje ma~koj. Djeca su tamo bila smje{tena u |a~ki dom, imali su kulturni program i ba{ su u`ivala“ prisje}a se na{ sago, vornik. Predanost poslu koji obavljaju ilustruje i podatak da su gara`u uz ku}u u potpunosti preuredili u prostoriju za PC {kolu da bi osobe u invalid-

Ure|enje pje{a~ke staze
U toku je sanacija pje{a~ke staze u pasa`u kod pijace Sirano, koji povezuje ulice Mar{ala Tita i Branilaca Sarajeva. Projekt je uvr{ten u ovogodi{nji bud`et Op}ine Centar na zahtjev stanovnika MZ Trg oslobo|enja - Centar. Naime, zbog ulegnu}a asfalta na stazi su se prilikom padavina stvarale velike lokve, {to je ote`avalo prilaz trgovkama. Radovi su po~eli13. oktobra, a zavr{etak je planiran do 7. novembra, ukoliko to dozvole vremenske prilike. Izvo|a~ je firma Sela, dok je za

Lak{i prilaz trgovkama

nadzor zadu`en Energoinvest. Nakon toga, planirano je asfaltiranje pje{a~ke staze. Projekat finansira Op}ina Centar sa 23.000 KM. S. Hu.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.

SARAJEVSKA HRONIKA 19
O[ “Behaudin Selmanovi}“ u Brije{}u i dalje bez sale
DE@URNI TELEFON

276-982

Fizi~ko u

VA@NIJI TELEFONI
MUP

hodniku
[kola na fiskulturnu salu ~eka ve} 65 godina

Od svih institucija imamo podr{ku, ali na papiru, ka`e Veli}
Stru~ni saradnik za projektno investicione programe u kantonalnom Ministarstvu obrazovanja Sanela Hercegovac isti~e da se u ovoj godini po~etak radova sigurno ne}e desiti. “Napravili smo prijedlog sporazuma o sufinansiranju koji smo uputili Op}ini Novi Grad i ~ekamo odgovor. Projektna procjena je milion maraka, a trenutno nemamo ni 50 posto. ^ak i sa sredstvima ko je je Op}ina No vi Grad spremna ulo`iti ne bismo mogli obezbijediti dovoljno da se raspi{e poziv za izbor najpovoljnijeg izvo|a~a radova“, poja{njava Hercegovac. Ako bi odgovor od Op}ine

Svi koji su u proteklih 65 godina poha|ali O[ “Behaudin Selmanovi}“ u Brije{}u ponijeli su iz nje i sje}anje kako je to ne imati fiskulturnu salu. S obzirom na to da nema dovoljno sredstava kako bi se krenulo u raspisivanje javne ponu de za naj po vo ljni jeg izvo|a~a radova za njenu gradnju, ovaj problem mogao bi do`ivjeti i svoju 66. godi{njicu. Di re ktor {kole Sa fet Ve li} ka`e nam ka ko ovih da na o~eku je od go vor od Mi nis tar stva obra zo va nja Kan to na Sa ra je vo da li }e 200.000 KM pla ni ra nih bud`etom biti upla}ene Zavo du za iz gra dnju KS-a,

kao no si ocu pro je kta. “Dva puta je ra|ena revizija projekta i na kraju smo pristali i da predvi|enu lokaciju pomjerimo za tri metra od najbli`ih privatnih ku}a. I dalje smo prinu|eni da nam djeca ~asove fizi~kog imaju u uskom hodniku ili u~ionici, a u najboljem slu~aju na vanjskom igrali{tu, ako je vrijeme lijepo“, napominje Veli}. Nakon stotine sastanaka i korespondencije sa svima koji bi im mogli pomo}i u rje{avanju ovog problema, Veli} isti~e da od svih imaju podr{ku na papiru, ali se jo{ ne nazire tre nu tak ka da }e gra dnja po~eti i to ga, priznaje, veoma boli.

bio pozitivan, dodaje, onda bi do kraja godine raspolo`ivi novac bio dozna~en Zavodu za izgradnju, koji je nosilac realizacije projekta, a sljede}e godine bi se u bud`etu planiralo jo{ sredstava koji bi osigurali po~etak gradnje fiskulturne sale. Nakon revizije bud`eta i raspodjele preostalih 450 hiljada KM na jednu gimnaziju i tri {kole, O[ “Behaudin Selmanovi}“ bi od Op}ine do kraja 2010. dobila 50.000 KM, doznali smo od Tajiba Delali}a, pomo}nika na~elnika, koji ka`e da mu nije poznato da su od Ministarstva dobili neki prijedlog sporazuma.
A. SMAJOVI]

U Ulici Hamdije ^emerli}a

Zasa|ena 62 stabla
Na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o zajedno sa vije}nicima Novog Sarajeva i radnicima KJKP Park zasadio je ju~er 62 stabla sorbusa u Ulici Hamdije ^emerli}a. Na taj na~in zavr{ena je realizacija projekta sadnje drve}a u ovoj ulici na dionici od Ekonomske {kole do raskrsnice sa Zvorni~kom ulicom. Op}ina Novo Sarajevo za sadnju stabala u Ulici Hamdije ^emerli}a izdvojila je oko stotinu hiljada maraka. “Prije dvije godine studija je pokazala da su stabla u ovoj ulici dobrim dijelom o{te}ena te da neka od njih predstavljaju i opasnost za na{e sugra|ane. Projekat sadnje drve}a u ovoj ulici radili smo fazno, a sada je on i zavr{en. Za nekoliko godina na{i sugra|ani dobi}e jo{ jednu prekrasnu aleju. I u narednom periodu na{a Op}ina ulaga}e u hortikulturno ure|enje, tako da smo planirali zamjenu stabala kestenja u Ulici Zmaja od Bosne, kao i u Vilsonovom {etali{tu, gdje je o{te}eno pedesetak stabala koja tako|er predstavljaju

Javna tribina o RP Logavina
Javna tribina o konceptu regulacionog plana Logavina odr`a}e se u ~etvrtak, 28. oktobra ove godine u 14 sati, u prostorijama MZ Logavina. Iz Gradske uprave pozivaju gra|ane i pravna lica na javnu tribinu o ovom planskom dokumentu.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e u navedenim vremenskim intervalima bez napajanja elektri~nom energijom ostati sljede}a podru~ja: od 9 do 13 sati Union banka, a od 10 do 11.30 sati Templ. U terminu od 9 do 15 sati struje ne}e imati Osjek 2, a od 8.30 do 10 sati Gimnazijska. D`eneti}a ~ikma ne}e imati napajanja od 13 do 15 sati, a od 11.30 do 13 sati Branilaca grada.

PORODILI[TA

opasnost za gra|ane“, istakao je Kold`o. Sadnji stabala u Ulici Hamdije ^emerli}a prisustvovali su predstavnici organizacije Misericordia di Prato iz grada S. Hu. Prato.

7 10

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog i Kaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55,a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

Banja Luka 12 i 21.45, Minhen 13, Istanbul 14.25 i 18.30, Frankfurt 15, Ljubljana 16.25, Kopenhagen/[tokholm 9.45

Dolasci:
Banja Luka 6.15 i 13.30, Istanbul 8.50 i 13.25, Cirih 11.05, Minhen 12.25, Beograd 13.45 i 21.40, Be~ 14.35 i 20.55, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 15.45 i 22, Ljubljana 15.55, Frankfurt 21, [tokholm/Kopenhagen 17.45

Dolasci u Sarajevo iz:

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.30 i 11.30, Zagreb 6.30, 16.15 i 18.45, Cirih 7.15, Be~ 8, 14.45 i 15.20,

Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sa-

AUTOBUSI

ti, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati

svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki

20

KULTURA

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Na {estu godi{njicu smrti pjesnika Velimira Milo{evi}a Velje

Pjesni~ka monografija “Zato~enik svjetlosti“
Knjigu je Vojislav Vujanovi} napisao s nebroj pojedinosti koje }e opstati kao istina zauvijek
“Zato~enik svjetlosti“ je pjesni~ka monografija Vojislava Vu ja no vi}a po sve}ena dje lu pjesnika Velimira Milo{evi}a Velje, i koja je predstavljena na {estu obljetnicu njegove smrti u prostoru Srpskog kulturnog i prosvjetnog dru{tva Prosvjeta u Sa ra je vu. O njoj su go vo ri li knji`evnici, ujedno i recenzenti djela, Atif Kujund`i} i @eljko Grahovac, a prisutnima se obratio i njen autor likovni, teatarski i knji`evni kriti~ar Vojislav Vujanovi}. Atif Kujund`i} }e kazati da je Velimir Velja Milo{evi} bio pjesnik koji je stasao u vrijeme kada je “pjesnik bio medijska institucija oblikovana najvi{im estetskim zahtjevima i o~ekivanjima stilske formacije u umjetnosti i `ivotu poznate kao moderna, u vremenima koja su ispunjavali pjesnici sna`nog glasa i ~udesne energije kao Ste van Rai~ko vi}, Slo bo dan Markovi}...” Za samu Vujanovi}evu monografiju, Kujund`i} }e kazati da ovakva knjiga ima svoj duboko kulturalni i povijesni smisao, jer se s Velimirom Milo{evi}em zavr{ilo jedno karakteristi~no vrijeme `ivljenja, kulture, kazivanja stiha i pjesni{tva, a Vujanovi} je “neporecivo, duboko i sna`no zaslu`an pa je ova knjiga napisana korektno s nebroj pojedinosti koje }e opstati kao istina zauvijek“. Ovom knjigom na dostojan na~in, smatra i zaklju~uje @eljko Grahovac, Vujanovi} se odu`io osebujnom i plodnom knji`evnom stvaratelju kakav je Milo{evi} bio - “postavljaju}i i eventualnim budu}im istra`iva~ima i interpretatorima standarde ispod kojih se ne mo`e i}i“. Pje snik Admi ral Ma hi} pro~itao je pjesmu koju je svojevremeno posvetio Velimiru Milo{evi}u Velji, a glumica Nada \urevska ~itala je Milo{evi}eve pjesme.
An. [.

Milo{evi} je bio pjesnik velikog srca

Foto: A. KAJMOVI]

Protok, Centar za vizuelnu komunikaciju

Na Uskopaljskim jesenima

Intrada - na~ini pripovijedanja
Banjalu~ka izlo`ba Vibke Elcel i Jane Miler (Njema~ka) i Borjane Mr|a (BiH)
U banjalu~koj Galeriji “Terzi}“ 22. oktobra je otvorena izlo`ba pod nazivom Intrada. Rije~ je o terminu pozajmljenom iz teorije muzike koji ozna~ava uvodni dio kompozicije odre|enog muzi~kog djela. Sama rije~ poti~e od latinske rije~i intrare i prevodi se glagolom u}i. U duhu tog tuma~enja, naziv Intrada uokviruje koncepte izlo`be Vibke Elcel i Jane Miler iz Njema~ke, kao i Borjane Mr|e iz BiH, na sljede}i na~in.
Sa predstavljanja knjige “Ljudi koji su sadili drve}e“

Nova knjiga Josipa Mlaki}a
Bosna i Hercegovina i nekoliko godina nakon osamostaljenja ponavlja odre|ene diskurse. Proces dono{enja politi~kih odluka jo{ je uspo ren i po dje la ze mlje po etni~kim i nacionalisti~kim osnovama samo se produ`ava. Na~in na ko ji se sve tri umje tni ce obra}aju publici je nenametljiv. Svoje radove zasnivaju na ukazivanju na sporni subjekt i posmatranju iz daljine. Ukazuju}i na dru{tvene ekstreme, ne osu|uju niti nude svoje istine.

Paralelno sa SpaPortom
Intrada je doga|aj koji se odvija paralelno sa godi{njom izlo`bom SpaPort, ali se zasniva na nezavisnom konceptu i slu`i kao uvod za doga|aje koji }e tek da uslijede. Po{to je ideja za izlo`bu zasnovana na latinskom zna~enju rije~i intrare, tj. na tome da se radi o pojmu koji ozna~ava ulazak u odre|eni prostor, pozvali smo dvije umjetnice iz Njema~ke Vibke Elcel i Janu Miler da zakora~e u Bosnu i Hercegovinu kao predio koji im je nepoznat, gdje }e izlo`iti svoje prethodne radove, ali i stvoriti nekoliko novih djela tokom svog kratkog boravka u Banjoj Luci. Njihov ulazak u nepoznat prostor nije jednostran, ve} se odvija u saradnji sa lokalnom umjetnicom Borjanom Mr|om, ka`e se u informaciji koju smo dobili od Protoka, Centar za vizuelnu komunikaciju, organizatora izlo`be. Umjetnice, dakle, izla`u svoja prethodna ostvarenja i koriste specifi~ne uslove svoga boravka za ostvarenje novih djela. Ispituju na~in komuniciranja u okru`enju u kojem se o odre|enim temama i dalje ne raspravlja i gdje rije~i ~esto nisu dovoljne.

Mali grad pokazuje veliko po{tovanje prema svome piscu
U Gornjem Vakufu/Uskoplju, a u sklopu 14. uskopaljskih jeseni, koje uspje{no organizira tamo{nja podru`nica HKD Napredak, a koju predano vodi dr. Tvrtko Krajina, predstavljena je najnovija knjiga uskopaljskog autora i jednog od na{ih naj~itanijih knji`evnika Josipa Mlaki}a, ‘’Ljudi koji su sadili drve}e’’. Predstavljanje je odr`ano u gradskom Centru za kulturu i bilo je istinsko zadovoljstvo svjedo~iti ~injenici da tako mali grad pokazuje veliko po{tovanje prema svome piscu (i) tako {to su Mlaki}evi sugra|ani napunili kino-dvoranu, {to je za knji`evno-predstavlja~ke doga|aje prava rijetkost. Uz doma}ina ve~eri dr. Krajinu, o novom Mlaki}evom romanu govorili su prof. dr. Antun Lu~i} i popisnik teksta. Su{tina mi{ljenja predstavlja~a u tome je da je ovo do sada najozbiljnije Mlaki}evo romaneskno djelo, da je Mlaki} ponovo uspio biti aktualan s problematikom koju pripovijeda, ali i u svemu tome nekako “mlaki}evski“ originalan i odgovoran. Roman se bavi psiholo{kim sumrakom ljudi u provinciji, u virtualnom gradi}u na granici BiH sa Hrvatskom, a koji nastoje pre`ivjeti mir nakon {to su u njega iznijeli sve umne i tjelesne pe~ate stra{noga rata. Zato sade drve}e, zapravo vo}ke, uvjereni da produljuju nadu. No, te`ina njihova stanja takva je da oni na sve, samo na nadu nikako ne mogu ra~unati... O ovoj knjizi u nakladi zagreba~kog (i beogradskog) VBZ-a ugledna hrvatska knji`evna kritika ve} je izrekla svoj pozitivni sud. Istu ve~er predstavljena je i nova zbirka poezije “Bljesak sje}anja“ zavi~ajnog pjesnika Zdenka Antunovi}a, s istim predstavlja~ima.
D. MARIJANOVI]

Posmatra~ki, nepristrasno
Sasvim suprotno, njihov na~in pripovijedanja ostaje posmatra~ki i nepristrasan. Izo`ba ide dalje od kompleksnih politi~kih de{avanja u Bosni i Hercegovini, postavljaju}i pitanje o na~inu pripovijedanja u vizuelnim umjetnostima. U svojoj knjizi “Bilder trotz allem“ (Slike uprkos svemu), Georg Didi-Huberman se zala`e za to da slike treba da budu svjedoci svega o ~emu se te{ko razgovara. Uzimaju}i ovo zalaganje u obzir, Intrada se bavi mogu}im na~inima pripovijedanja kroz vizualne umjetnosti, i to ne samo u BiH.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

“Sa~uvati filmsko naslije|e - unaprijediti filmsku kulturu“

U Saveznom arhivu milijun

filmova, u Kinoteci BiH
milijun i po metara vrpci
Za onog ko posjeduje film treba osigurati mogu}nosti da ga odr`ava desetlje}ima, stolje}ima… Kinoteci BiH s te strane je potrebna pomo}
Sarajevo je iznjedrilo mnoge vrsne redatelje i to se ne odnosi samo na trenutno aktualna imena nego i na njihove prethodnike, zahvaljuju}i kojima su i Sa ra je vo i BiH ste kli epi tet va`nog filmskog grada jo{ za vrijeme ex-Jugoslavije, a posebno treba naglasiti rad Sarajevske dokumentarne {kole, s filmovima poznatim {irom Evrope. Polaze}i i od te ~injenice, Goethe-Institut u BiH pokrenuo je projekt pod nazivom “Sa~uvati filmsko naslije|e unaprijediti filmsku kulturu“ s ciljem pomo}i Kinoteci BiH kako bi se omogu}ilo da se filmovi i prate}i materijal stru~no prikupljaju, ~uvaju i u~ine dostupnim javnosti. Da bi se ne{to u~inilo takvim, treba biti pohranjeno u adekvatnim uvjetima, s opremom koja }e omogu}iti da se stalno “provjerava“ njegovo stanje, da bi moglo biti ostavljeno generacijama koje dolaze. U Sarajevu, u prostoru Arhiva Kinoteke BiH na Mejta{u, zatekli smo Egberta Koppea, rukovoditelja odjeljenja za restauraciju, konzervaciju i skladi{tenje Saveznog filmskog arhiva u Berlinu, koji je tijekom tri radna dana sagledavao situaciju i pravio analizu stanja da bi vidio {to treba jo{ nabaviti, a za drugu posjetu koju je najavio, ka`e da }e biti dulja od ove. Jesu li zadovoljavaju}i tehni~ki uvjeti da bi se ne{to uradilo na za{titi filmova i u kakvu stanju pretpostavlja da jesu, Koppe ka`e da se radi o filmovima me|u kojima ima puno i kopija, da su one vjerovatno kori{tene, a nisu adekvatno odr`avane, te misli da postoji mogu}nost da su u jako prljavu stanju i da treba na njima dosta poraditi. Ali, nagla{ava da je to samo pretpostavka, po{to nije pregledao sve trake. Za onog ko posjeduje film, ka`e da mora imati mogu}nost i da ga odr`ava, te isti~e da su bitni stolovi koje Arhiv Kinoteke BiH posjeduje, dakle stolovi na kojima se mo`e pregledati film, slika, tonovi, bitno je da se mo`e re}i u kakvom su stanju po tom pitanju trake, a ono {to jo{ nedostaje je jednostavan stol za premotavanje filmova. Za{to je potreban? Izme|u ostalog, da bi se film, ako se vidi da je jako prljav, da se ne mora premotavati i gledati preko ovog ure|aja, nego da se pregleda na tom stolu manualno i da se onda donese odluka da li film treba obraditi, preraditi, o~istiti prije nego se po~ne provla~iti kroz ovaj sistem. Uglavnom, ovi stolovi su dobra osnova koja je potrebna za jednu kinoteku. Filmski arhiv u kojemu je rukovoditelj odjeljenja za restauraciju, konzervaciju i skladi{tenje raspola`e s preko milijun filmskih traka i posjeduje vi{e od 150.000 filmskih naslova, a neki od filmova postoje samo u jednom primjerku. Kad se govori o mjerama za{tite, od Koppea saznajemo da bi filmovi trebali biti na suhom i hladnom mjestu, odnosno tako bi se trebali skladi{titi. - Ono {to je bitno je da se filmovi podijele, odnosno na kojoj vla`nosti, temperaturi bi trebali biti dr`ani, a to ovisi i od toga koliko su oni bitni, koju vrijednost daju toj zemlji, zatim da li su to doma}i ili strani filmovi. Ovisi i od toga. I naravno, bitno je i to koliko dugo `elimo imati te filmove, `elimo li ih imati par desetlje}a ili stolje}a... i to daje odgovor na to kako bismo skladi{tili te filmove. Zna~i, moramo znati koliko su nam bitni ti filmovi, koliko su va`ni {to se ti~e historijskih stvari i koliko ih dugo `elimo imati.

Egbert Koppe, slijede}i boravak u Sarajevu bit }e dulji

Otvorena vrata
Kinoteka BiH je jo{ u decembru pro{le godine otvorila svoja vrata Martini Werth - Muehl, zamjenici direktora odjela Saveznog filmskog arhiva iz Berlina, koja je sa~inila iscrpan izvje{taj o stanju u instituciji od posebna zna~aja za dr`avu BiH, koja jo{ nema rije{en status.

Stol za kojim smo zatekli Koppea je, ustvari, monta`ni stol na kojem se pregledaju filmske trake i nabavljen je putem projekta “^uvanje i za{tita filmske trake nacionalne zbirke filmova“, {to je financiralo kantonalno Ministarstvo kulture i sporta Sarajevo, obja{njava nam Devleta Filipovi}, rukovoditeljica Arhiva Kinoteke BiH, a za drugi stol koji posjeduju ka`e da je stol za prebacivanje filmova na DVD i slu`i za istra`iva~ke potrebe. Nabavljen je zahvaljuju}i pomo}i kantonalnog Ministarstva kulture i sporta Sarajevo. Stolovi su dobiveni pro{le godine. Prostor Arhiva opremao se od 2006. godine, a pomo} je dobivena i od federalnog Ministarstva kulture i Fondacije za kinematografiju. Ako Savezni filmski arhiv u Berlinu ima milijun filmskih traka, Arhiv Kinoteke BiH ima

milijun i pol metara filmske trake.

Nastavak suradnje
Devleta Filipovi} ka`e da se suradnja sa Saveznim filmskim arhivom Njema~ke nastavlja. On }e ih opskrbljivati sitnijom opremom, dok }e ljudi iz Kinoteke BiH i}i u njihov arhiv na usavr{avanje. Vidljivo je da izme|u dva arhiva postoji dobra volja: kod jednih je izra`ena u nakani da i materijalno, ali i preno{enjem znanja, pomogne, a kod drugih da se bh. kulturno naslije|e u vidu filma sa~uva i spasi od daljnjeg propadanja. Na kraju }emo dodati da }e najve}a pomo} Kinoteci BiH (i ostalim institucijama od zna~aja za dr`avu BiH) biti rje{avanje njena statusa, {to }e joj omogu}iti mnogo toga ~ega sada nema.
An. [IMI]

Na osnovu ~lana 8. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FBiH'' br: 8/05,81/08 i 22/09), ~lana 43. Statuta KJKP "Pokop" d.o.o. Sarajevo i odluke Nadzornog odbora broj: 817A/10 od 22. 7. 2010. godine, Nadzorni odbor raspisuje

J AV N I K O N K U R S
za izbor i imenovanje izvr{nog direktora KJKP "Pokop" d.o.o. Sarajevo 1. Objavljuje se javni konkurs za izbor i imenovanje izvr{nog direktora KJKP "POKOP" d.o.o. Sarajevo - 1 izvr{ilac 2. Opis pozicije Izvr{ni direktor Preduze}a nadle`an je da: - predsjedava Upravom - rukovodi procesom rada i poslovanja Preduze}a - zastupa i predstavlja Preduze}e u unutra{njem i vanjskotrgovinskom prometu, bez ograni~enja - predla`e razvojnu i poslovnu politiku - odobrava organizaciju Preduze}a - odgovoran jeza zakonitost rada u Preduze}u - podnosi izvje{taje o poslovanju i godi{nji obra~un - donosi pojedina~ne akte u skladu sa Statutom i op{tim aktima Preduze}a - izvr{ava i organizuje provo|enje odluka organa Preduze}a - utvr|uje prijedloge op{tih akata - odlu~uje o potrebi za radom i raspore|ivanju radnika - odlu~uje o pravima i odgovornostima radnika u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu - preduzima radnje vezane za registraciju Preduze}a - zaklju~uje ugovore i poduzima i druge pravne radnje Mandat izvr{nog direktora traje 4 (~etiri) godine. Polo`aj, ovla{tenja, odgovornosti i prava izvr{nog direktora Preduze}a ure|uju se ugovorom izme|u direktora Preduze}a i izvr{nog direktora. 3. Kandidat treba ispunjavati slijede}e uvjete: a) Op}i uvjeti: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu) - da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja (dokaz: izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili kopija CIPS-ove li~ne karte) - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prestup nespojiv sa du`no{}u u Upravi i da mu presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti Uprave (dokaz: uvjerenje nadle`nog suda i izjava ovjerena kod nadle`nog op}inskog organa ne starije od 3 mjeseca) - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (dokaz: uvjerenje nadle`nog suda ne starije od 3 mjeseca) - da se na njega ne odnosi ~lan IX ta~ka 1. Ustava BiH (dokaz: ovjerena izjava od nadle`nog organa) - da nije na funkciji u politi~koj stranci (dokaz: ovjerena izjava nadle`nog organa) - da nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sukobu interesa (dokaz: ovjerena izjava nadle`nog organa) - da ne postoje druge zakonske smetnje za obavljanje funkcije izvr{nog direktora (dokaz: ovjerena izjava nadle`nog organa) b) Posebni uslovi - da ima zavr{enu visoku ili vi{u {kolsku spremu (VSS ili V[S), dru{tvenog ili tehni~kog smjera (dokaz: univerzitetska diploma ili ovjerena fotokopija) - da ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u struci, od ~ega najmanje 3 (tri) godine na rukovodnim poslovima (dokaz: potvrda o radnom iskustvu) - da poznaje proces rada i razvoja Preduze}a u pogrebnoj djelatnosti (provjera-intervju) - da ima stru~na znanja iz oblasti komunalnih djelatnosti (provjera-intervju) Kandidat koji bude izabran naknadno }e dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije ne starije od 3 mjeseca. Kandidati su du`ni uz prijavu dostaviti kra}u biografiju, adresu i kontakttelefon. Kandidati koji u|u u u`i izbor bi}e pozvani na intervju. Kandidati sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 10 dana od isteka roka za podno{enje prijava ne}e se uzimati u razmatranje u daljem toku kandidiranja. Konkurs ostaje otvoren 7 dana od dana posljednjeg objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Konkurs }e se provesti transparentnim, nezavisnim i selektivnim postupkom i bit }e izabran kandidat koji po menad`erskim znanjima i iskustvom najbolje odgovara za izvr{enje operativnih i poslovnih potreba Preduze}a. Konkurs }e se objaviti u dnevnim listovima "Dnevni avaz", "Oslobo|enje" i "San". Prijave sa tra`enim dokumentima dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: KJKP "POKOP" d.o.o. Sarajevo Ulica Mula Mustafe Ba{eskije br. 38 71 000 Sarajevo Na koverti obavezno nazna~iti: prijava na javni konkurs za izvr{nog direktora — ''NE OTVARATI" Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. NAPOMENA: Kandidatima se vra}aju samo originalni dokumenti.

22

MESS 2010.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ljubljan~ani u Kamernom teatru 55

Proklet bio izdajica

SVOJE DOMOVINE
Ansambl Slovenskog mladinskog gledali{~a iz Ljubljane, ve~eras u 22 sata, na sceni Kamernog teatra 55 igra predstavu “Proklet bio izdajica svoje domovine“, koju je re`irao Oliver Frlji}. U svom originalnom projektu, Frlji} radikalno pristupa ljubavi i mr`nji prema teatru, izla`u}i kako glumce, tako i publiku ispreplitanju ludila i bola. Okvir za ovakvo preispitivanje granica umjetni~ke i gra|anske slobode predstavljaju fragmenti pri~e o kolapsu druge Jugoslavije, jedan simboli~ni prostor koji nastanjuju glumice i glumci, koji se susre}u sa dilemama, kao i svi mi uostalom - samo {to ih mi ~esto izbjegavamo, okre}u}i glavu od njih. Prema rije~ima reditelja, “inflacija smrti, neprestano ponavljanje onoga {to se ne mo`e ponoviti, slu`e da se istakne teatarski mehanizam koji uvijek os ta je pred stav lja nje odre|ene vanjske stvarnosti“. Reditelj izaziva teatarsko predstavljanje smrti, kao i sam proces predstavljanja ideja u teatru, kompulsivnim poku{ajima da na sceni prika`e kolektivno umiranje. Ponavljanje scena smrti, koje se na sceni javljaju gotovo u redovnim intervalima, i nakon kojih se izvo|a~i “vra}aju u `ivot“, otkrivaju zastoj u mehanizmima teatarske reprezentacije. Upravo su ti mehanizmi, koji proizvode fikciju i naj~e{}e
Radikalan pristup ljubavi i mr`nji prema teatru

ostaju skriveni, oni koji prevazilaze bilo kakav okvir u pogledu sadr`aja i teme, ostaju}i tako jedini vidljivi elementi. U predstavi igraju Primo` Be-

zjak, Ro ma na [a le har, Ol ga Grad, Uro{ Ma~ek, Dario Varga, Uro{ Kaurin, Draga Poto~njak, Matija Vastl, Boris Kos i Matej Recer.

“Proslava“ Ateljea 212

Rasizam, incest, seksualno zlostavljanje...
Ve~eras u 19.30 sati na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo izlazi ansambl Ateljea 212 iz Beograda. Nedavno su pred sarajevskom publikom odigrali “Kosu“ a ovaj put u okviru pro, grama 50. jubilarnog MESS-a predstavit }e “Proslavom“, u re`iji Ive Milo{evi}. Poslije velikog uspjeha Vinter ber go vog fil ma “Fes ten“ (Proslava) iz 1998, prvog filma snimljenog po pravilima mani fes ta “Do gma 95” ko ji su Vinterberg i Lars von Triers napisali 1995, po narud`bini danskih teatara, nastala je pozori{na verzija ovog filmskog scenarija. Rasizam, incest, seksualno zlostavljanje u porodici, pedofilija, samoubistvo, silovanje, poricanje i potiskivanje, zanemarivanje, tek su vrh ledenog brijega problema koji razaraju porodicu danskog indus tri jal ca Hel gea Klin gen fel dta Han se na. Na ro|en danskoj proslavi {ezdesetogodi{njeg pater familiasa oko sve~anog stola okuplja se cijela porodica i njihovi prijatelji. U prazni~nom tonu punom zdravica u obliku sve~anih govora, izlaze na vidjelo patolo{ke crte koje su odavno uni{tile identitete i `ivce svih gostiju ovog nesretnog skupa. U atmosferi iz Kafkinih pri~a, misti~nost i demonsko ne nalaze se ni u jeziku, ni u prikazu “stvarnosti“, ve} u pore me}enom odno su ele me nata. Neobi~ne stvari se opisuju na obi~an na~in, raciona li zu ju se i kad nam se u~ine normalnim i bliskim, tek tada nas istinski {okiraju… Glume: Renata Ulmanski, Bojan Peri}, Suzana Luki}, Radmila Tomovi}, Ivan Jevtovi}, Bojan @rovi}, Jelena Petrovi}, Sofija Juri}an, Miodrag Krstovi}, Milan Mihailovi}, Radovan Vujovi}, Branislav Jevti}, Vlastimir Velisavljevi}, Fe|a Stojanovi} i Gorica Popovi}.

Don Kihot
Na sceni Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica danas }e u 12 sati, u okviru CHILDREN MESS-a, bi ti izve de na pred sta va “Don Kihot“, M. Servantesa - Z. Smaji}a, u re`iji Petra Pejakovi}a. Predstava je namijenjena teatarskoj publici dobi od 12 godina pa nadalje. Ra|ena je u `anru komedije. Sadr`i sve vrste komike: komiku situacije, karaktera i komiku u je zi ku, te obi lu je ele men ti ma gro tes ke, farse, burleske i pu~ke komedije. Insceni-

u Zenici

rana je u prostoru velike scene BNP-a Zenica, kao, uslovno re~eno, kamerna postavka. Dvije tre}ine prostora scene ~ini prostor za igru, ostalo prostor za gledaoce. Igra se i na galerijama, po hodnicima, na prosceniju, u sali, a tokom predstave u nekoliko navrata koristi se i propadali{te. Scenografskih elemenata gotovo i da nema - tu su samo jedan veliki improvizirani ekran (na kojem se povremeno prikazuju videoklipovi) i tri mala kubusa. Sva pozornost je, dakle, na glumcima, sve bazirano na gluma~koj igri. U predstavi igraju: I{tvan Gabor, Faketa Salihbegovi} - Avdagi}, Lana Zablocki - D`ehverovi}, Adis Mehanovi}, Miroljub Mijatovi} i Nerman Mahmutovi}.

Puls na FUTURE MESS-u
Na sceni Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu danas, u 18 sati, u okviru FUTURE MESS-a IYME studentskog programa, bit }e izveden performans “Puls“ ko, ji su spremili diplomanti odsjeka Mime Amsterdamse Hogeschool voor de Kunstena iz Holandije. Re`irala je Jolika Sudermann, koja ovako predstavlja “Puls“: - Vibracija je unutar na{ih }elija, vena i atoma, udar pulsa le`i u na{im najva`nijim akcijama - na{a srca kucaju, mi di{emo, {etamo, tr~imo, ple{emo, `va}emo, imamo seks, ra|amo. Pet ljudi, svi vo|eni istim, konstantnim udarom pulsa. Svaki od njih se njime bavi na svoj na~in. [to se oni du`e kre}u, to vi{e postaju nalik na veliku pulsiraju}u `ivotinju. Put, ekstati~na grupna ceremonija, tehno-meditacija, ples na arhai~ni ljudski udar pulsa i na granici izme|u osobnosti i kolektivne svijesti. Istra`ivanje najjednostavnijeg od svih ritmova: pulsa. Igraju: Erwin Boschmans, Tim Senders, Alma Söderberg, Annina Lingens i Dwayne Toemere.

24

24. oktobar 2010. godine

BOSNO MOJA, LIJEPA LI SI...

[to je vila no}u poru{ila, planinari obdan obnovili!
Ramo KOLAR

e bi Vilinac na ^vrsnici nikad se tako zvao da u legendi vila nije ovim strminama i visinama svoje perje prosipala, svoju magi~nu no} ra{irila ovim uzvisinama, svojim dahom prosula nevi|ene, rajske i nebeske ljepote. Ali kako je radila i gradila, tako je i ru{ila. Neka ~udna posestrima joj, u vidu hahara i ru{itelja, mrzitelja svega ljudskog, sru{ila i planinarsku ku}u koju su neki drugi, davni ljubitelji visina, stijena, brda i penjanja na pra vi li za odmo ri {te umornom, iscrpljenom, zalutalom... namjerniku, planinaru. I zato, ka`u ~lanovi jablani~kog Planinarskog smu~arskog dru{tva Vilinac, subota ostaje zlatnim slovima upisana u povijest ovoga dru{tva, jer prije heftu su otvorili obnovljeni dom na Vilincu. Uradili su ga svojim rukama, materijal nosili na le|ima i na konjima, danju i no}u, za ki{e i pripeke, nedjeljom i drugim danima, sve od temelja grade}i do krova. I tako godinice ~etiri. Dakle, na Vilincu (1.961 m), na ^vrsnici planini, jo{ tamo one 1939. godine, napravljena je ku}a Vilinac, ispod samog vrha Veliki Vilinac (2.118 m) i bje{e tada jedan od najatraktivnijih u tada{njoj zemlji. Kako se to znade kazivati “modernim“ rje~nikom, devastiran je u ratu i agresiji na RBiH, a planinari su 2006. krenuli s inicijativom da ga se obnovi. S nimalo novaca, a golemom voljom za ovih pet godina su iznijeli na golim le|ima 10 tona raznoga materijala! Ne treba, ruku na srce, zaboraviti ni neophodnu pomo} helikoptera Oru`anih snaga BiH koja je prepoznala va`nost ovoga projekta. Pri obnovi pod budnim okom glavnog majstora Fadila [iri}a Skulja gledalo se na svaku sitnicu prilikom radova. Sve je ra|eno vrhunski i po ugledu na sli~ne domove u Alpama. U njega komotno mo`e ovih dana stati 50 gostiju. Koliko je dobar i za boravak ugodan, uvjerili su se proteklih dana i gosti iz Splita i Beograda koji su pohodili ^vrsnicu. Narednih dana o~ekuje se jo{ planinara iz Beograda... Sve~anost otvaranja uveli~alo je vi{e od 100 planinara iz vi{e krajeva na{e domovine, a vrpcu je presjekao stari, ugledni i zaslu`ni ~lan PSD Vilinac Alija Krnji} Levi koji je, uz sve drugo, dao i neizmjeran doprinos izno{enju materijala za dom. A tek nakon otvaranja, ko-

N

Pogled na ^vrsnicu
^vrsnica je jedna od najvi{ih planina u BiH i sastavni je dio Parka prirode Blidinje. Smje{tena je u sjevernom dijelu Hercegovine i s najve}im vrhom u njoj (Plo~no 2.228 m). Zbog neobi~ne ljepote njenog prirodnog okoli{a redovito je odredi{te planinara iz zemlje i cijele regije. Planinarski dom Vilinac se nalazi na ju`noj strani planinskog vijenca sa najve}im vrhom Vilincom koji je smje{ten u centralnom dijelu ^vrsnice i nijedna skupina planinskog sklopa ne mo`e se ni pribli`no mjeriti s Vilincem u pogledu opse`nosti vidika. Ne samo da se s njega jednako i u detalje vide grebeni Velike ^vrsnice, Muharnice i sva veliko~vrsni~ka visoravan, nego s njega vidik se`e daleko do bosanskih planina: Vranice, Vlasica, Lisina, Bjela{nice, Treskavice, Radu{e, Vrana, Star~evice i Tu{nice. Jednako i u detalje vidik se`e do Prenja, Vele`a, ^abulje, Biokova i [atora. Veliki Vilinac gledan s Glogova na Prenju nalikuje na vulkanski {iljak. Isti je takav i kad ga promatramo s Mijatove jame pod Velikim Vranom. Crvenjak jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1.970 m. Smje{teno je zapadno od grebena Strmenice. Jezero je kru`nog oblika, ima povr{inu od oko 100 m2. Voda je bistra i pitka. Hajdu~ka vrata su prirodni fenomen u stijeni kojeg je vijekovima stvarao vjetar i kamen. To je prsten od stijene kroz koji prolaze vjetrovi, a nalazi se na rubu kanjona Dive Grabovice. Planinarska ku}a Tise (1.359 m) pru`a mogu}nost no}enja za 20-ak ljudi. Raspola`e ~atrnjom. Iznad ku}e nalazi se vidikovac sa kojeg se mo`e gledati stijena Velikog Kuka kao na dlanu. U lova~koj kolibi @lijeb (980 m), mo`e se preno}iti i za{tititi od nevremena...

ja se pjesma zaorila! Ve} u tom trenu, a narednih dana, mjeseci, nadati se i godina, sve }e goste ljubaznom rije~ju, dobrom mezom i toplim boravkom do~eki va ti do mar ka Rem za Dre`njak. U planu je da, kona~no u na{emu planinarstvu, jedan planinski objekt radi na komercijalnoj osnovi i planinarsko dru{tvo samo sebe financira u ovoj, a i ina~e, besparici kad su ovi sporta{i i zanesenjaci, ekolozi, u pitanju... Za one koji ne poznaju staze i bogaze do Vilinca, napomena kako se najbr`e sti`e putem preko Risovca, za neka 3 sata planinarenja po prekrasnim nedirnutim predjelima. No, najbolje se javiti doma}inima u Jablanici... Treba pri~i dodati i podatak da Vilinac slavi i 60 godina rada i postojanja, a u narednim danima }e se objelodaniti kad i gdje }e biti organizirana sve~ana akademija tim povodom. Ono {to krasi jablani~ke planinare je njihova volja da i dalje promi~u prirodne ljepote, i ~uvaju ih, ove op}ine i kraja. Zato }e nastaviti i ure|enje staza, ~i{}enjem i markiranjem da se ni jedan namjernik ne bi izgubio na njihovoj planini. I mene su zvali, hvala im, na sve~ano otvaranje svoga dragulj-doma. Nisam mogao sti}i, ni{ta me opravdati ipak ne mo`e. Odavno nisam bio tamo, odavno ba{. Nadam se da }e se prigoda uskoro ukazati... Ali zato su posjetom ^vrsnici i Vilincu odu{evljeni srbijanski planinari, o ~emu pripovijeda Mariana Luki}: “...Na{li smo se u jutarnjim ~asovima u Jablanici i uputili se ka Blidinjem jezeru i ^vrsnici. Auta smo parkirali nekoliko kilometara od skija{kog centra Risovac, u blizini Blidinjeg jezera, i krenuli ka planinarskom domu, koji se nalazi isto~no od vrha Veliki Vilinac, na 1.950 m n.v. Do doma nam je bilo potrebno oko 4 sata hoda. Planinari iz Jablanice su nas veoma lepo do~ekali i ugostili, a ve~e je proteklo uz lepo dru`enje i odli~nu ~orbu. U ne de lju je osva nuo pre lep, sun~an, vedar dan bez obla~ka. Oko 8.30 h krenuli smo ka vrhu Veliki Vilinac (2.118 m). Od doma do vrha potrebno je oko sati} laganog hoda, uz u`ivanje u fantasti~nom pogledu i fotografisanju. Vidljivost je bila odli~na, tako da je u`ivanje u pogledu bilo jo{ ve}e. Neopisivo. Po povratku sa vrha, svratili smo do doma da se pozdravimo sa na{im doma}inima i uzmemo stvari i uputili smo se ka Hajdu~kim vratima... “

24. oktobar 2010. godine

25

POGLED U EVROPSKU UNIJU

Amsterdam
Amsterdamski kanal Singel 1900.

msterdam je glavni grad i va`no gospodarsko i kulturno sredi{te Holandije. Smje{ten je na u{}u rijeke Amstel u Ijsselmeer, pripada Sjevernoj Holandiji. [ire gradsko podru~je s Randstadom broji vi{e od 1,36 miliona stanovnika, {to ga ~ini {estom metropolom u Evropi. Stariji dijelovi grada ispresijecani su kanalima, nizozemski gracht, na kojima su brojne stare gra|anske ku}e. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 oto~i}a. Po tome se uz njega ~esto ve`e naziv “Venecija sjeverne Evrope“. Amsterdamski kanali iz 17. stolje}a su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske ba{tine u Evropi, kao i odbrambena linija Amsterdama (18801920). Amsterdam je smje{ten u zapadnoj Nizozemskoj, u pokrajini Sjeverna Holandija. Rijeka Amstel protje~e kroz gradsko sredi{te te se ulijeva u jezero het IJ. Mre`a gradskih kanala povezana je s rijekom i jezerom. Sredi{te grada ~etvrt Centrum nalazi se 2 m iznad razine mora, dok je okolica nekada bila potopljena. Jugozapadno od grada je {uma het Amsterdamse Bos. Grad je povezan sa Sjevernim morem Noordsee kanalom. Amsterdam ima svje`u oceansku klimu, na koju jako utje~e blizina Sjevernog mora. Godi{nje je prosje~no 186 ki{nih dana, ali prosje~na godi{nja koli~ina padavina iznosi umjerenih 780 mm. Naziv Amsterdam se prvi put spominje u ispravi od 27. oktobra 1275. godine, kada su stanovnici koji su gradili most i branu na rijeci Amstel oslobo|eni pla}anja mostarine grofu Florisu V Isprava spominje sta. novnike kao homines manentes apud Amestelledamme (ljudi koji `ive uz Amestelledamme). Do 1327. godine taj naziv je evoluirao u Aemsterdam. Nakon {to je dobio status grada, u 14. stolje}u Amsterdam je zahvaljuju}i trgovini s Hanzeatskom ligom gradova procvao. Zahvaljuju}i ^udu euharistije u ulici Kalverstraat 1345. godi-

A

Znamenitosti Amsterdama slijeva nadesno: Rijksmuseum, Kip u Vondelparku, Keizersgracht, Zuiderkerk, Kraljevska pala~a u Amsterdamu

ne, Amsterdam je postao i odredi{tem mnogih hodo~asnika, sve do protestantske reformacije. Tiha procesija Stille Omgang se jo{ odr`ava i dan-danas kao skromna procesija nekada velikog hodo~a{}a. Nakon Nizozemske revolucije, kojom je Nizozemska ostvarila neovisnost od [panjolske, kralj Vilim I. Oranski uvodi vjersku toleranciju zbog koje se u Amstedramu naseljavaju brojni @idovi iz [panije, Hugenoti iz Francuske, i brojni protestantski trgovci i vjerske izbjeglice iz Flandrije. Veliki broj flamanskih {tamparija na~inili su od Amsterdama prijestolnicu slobodnog tiska, tako je Galileo Galilei nakon inkvizicijskog su|enja u Rimu, odabrao upravo tiskaru Lodewijk Elzevir u Amstedramu da {tampa svoje krunsko djelo “Dvije nove znanosti“ (1638). Tokom nizozemskog zlatnog doba u 17. stolje}u Amsterdam je postao jedan od najbogatijih gradova na svijetu. Trgova~ki brodovi iz Amsterdama su plovili Balti~kim morem, obalom Sjeverne Amerike, afri~kom obalom, ali i do Indonezije, Indije, [ri Lanke, te Brazila. Amsterdamski trgovci su imali ve}inu dionica u tvrkama kao {to su nizozemska isto~noindijska kompanija i nizozemska zapadnoindijska kompanija koje su kasnije postale nizozemsko kolonijalno carstvo. Tada je Amstedram postao vode}om evropskom lukom za prekookeansku trgovinu i finansijsko sredi{te svijeta. Tokom 18. i 19. stolje}a, zbog ratova Nizozemske s Engleskom i Francuskom, Amsterdam je pro`ivljavao pad koji je dosegnuo vrhunac tokom Napoleonskih ratova kada je postao dio francuskog carstva, do 1815. godine kada postaje dijelom Ujedinjenog Nizozemskog Kraljevstva. Nacisti~ka Njema~ka je izvr{ila invaziju na Nizozemsku 10. maja 1940. godine i zauzela je cijelu zemlju. Tokom njema~ke okupacije oko 100.000 nizozemskih @idova je deportirano u koncentracijske logore. Najslavnija od njih je bila Anne Frank, koja je preminula u logoru Bergen-Belsen.

26

24. oktobar 2010. godine

Dr. Mirela MEMI]

Moj
Eto, 18. juna 1992. stigli smo u Be~, kako moji roditelji ka`u, sa kesama u rukama, a 18. juna 2008. sam doktorirala sa odlikom na glavnom Univerzitetu u Be~u. Tu se taj moj prvi va`an `ivotni ciklus zavr{ava. Po~eo je novi i vidje}emo {ta mi `ivot u njemu sprema, ka`e Mirela Memi}

Edina KAMENICA

vorni~anka Mirela Memi} (30) je u Be~u u redovnom roku paralelno zavr{ila dva fakulteta: publicistiku i anglistiku-amerikanistiku. Na prvom je magistrirala 2005, a doktorat je odbranila odli~nim uspjehom tri godine kasnije. Na drugom je tako|e magistrirala 2005. i stekla akademsku titulu mr. phil. Predaje engleski jezik na privatnom institutu u Be~u. Za dosada{nji nau~ni rad, dobila je brojna priznanja. Mo`da bi dobro bilo u ovom razgovoru po}i od pojma “genocidno reporterstvo“ koje ste prvi definisali u doktorskoj disertaciji? - Postoje mnoge definicije o temi ratnog reporterstva, ali ono ne obuhvata genocid, kao

{to ni rat ne predstavlja sinonim genocida. Zna~i, htjela sam saznati {ta je ustvari genocidno reporterstvo, a spremaju}i koncept za disertaciju, shvatila sam da je to ostalo nedefinisano od nauke. U literaturi se samo spominje. To je bio dovoljan razlog da poku{am stvoriti precizniji opis spomenutog termina, koji svoj validitet crpi iz moje medijske analize, odnosno rezultata istra`ivanja.

DVJESTO ^LANAKA O GENOCIDU
Koje nedjeljnike ste analizirali? - Istra`ivanja sam provodila u vi{e slojeva, odnosno pravaca kako bih obuhvatila sve fasete tematike po~ev{i od analize tri nedjeljna magazina, preko razgovora sa urednicima istih, sa isto-

ri~arima i, naravno, sa `rtvama masovnih silovanja. Analizirala sam bh. list Dani, austrijski Profil i ameri~ki Time u periodu od 1992. do 2000. godine, dakle punih 9 godina njihovog rada o temi genocida, masovnih silovanja i etni~kih ~i{}enja i pri tome sam i{la po parametrima i kategorijama koje sam prethodno definisala. Neke od kategorija su kontinuitet u pisanju, objektivnost, definicija pojmova genocid, masovna silovanja, etni~ka ~i{}enja i samo opho|enje sa tim terminima, kao i kategorije istorijskog konteksta i analize konflikta, zatim perspektiva pisanja, tematiziranje i tabuiziranje kao i pitanje cifara koje su vezane za `rtve. Za vrlo va`no sam smatrala pristup svemu tome u godinama nakon Dejtonskog spo-

GRANICA BOLA I kao istra`iva~ica i kao mlada djevojka nai{la sam samo na jednu stvar: na sopstvenu granicu bola. Tema genocid nije nimalo laka, ali tema masovnih silovanja je sasvim druga dimenzija. Ako ~itate o djevoj~icama koje su sa 11, 12 godina pre`ivjele taj, po meni najgori, oblik zlo~ina, a i sami ste imali 11, 12 kada ste u posljednjem momentu imali sre}u da iza|ete iz Bosne, onda se tu sasvim logi~no zavr{ava moja „uloga“ pukog i racionalnog istra`iva~a. Nisam o~ekivala da }e me razgovori sa tim `enama toliko pogoditi

razuma i zbog toga moja analiza obuhvata i period do 2000. godine. Pored analize sam, naravno, razgovarala i sa glavnim urednicima pomenutih magazina, dodu{e sa izuzetkom magazina Time, jer oni nisu bili spremni odgovoriti na postavljena pitanja. Sa Vildanom Selimbegovi} i sa Herbertom Lacknerom sam imala izuzetno konstruktivne i informativne razgovore, kao i sa profesorom Smailom ^eki}em kao ekspertom za istorijsku podlogu mog rada. [to se `rtava masovnih silovanja ti~e, obratila sam se Bakiri Hase~i}, koja mi je preporu~ila nekoliko `ena iz isto~ne Bosne, ali mi je i sama dala dug intervju. Kakve su razlike, a kakve sli~nosti me|u tim medijima? - U periodu koji sam istra`ila objavljeno je ta~no 200 ~lanaka o temi genocida. Tu ne spadaju ~lanci u kojima je rije~ o ratu ili konfliktu, nego isklju~ivo o genocidu i onim terminima koji po me|unarodnoj definiciji genocida pripadaju toj kategoriji. Dakle, od pomenutih 200 ~lanaka o temi genocida, Dani su objavili 138, Time 32, a austrijski Profil

24. oktobar 2010. godine

27

`ivotni krug
30, {to i ne treba ~uditi s obzirom na to da faktori geografske blizine i same involviranosti kod magazina Dani stvaraju posebnu relevantnost koja u druga dva slu~aja nedostaje. Generalno gledaju}i, do{la sam do zaklju~ka da su bh. Dani i ameri~ki Time po skoro svim parametrima moje analize koristili isti princip rada: kontinuitet, kontekst, analiza, retrospektiva u 80-te i 90-te, tematiziranje tema i jasan stav o tome ko su `rtve, a ko agresori. [to se ti~e austrijskog Profila, to je, ina~e, magazin koji je jako ugledan i koji slu`i kao jedno od glavnih mjerila javnog mnijenja u toj zemlji, priznajem da upravo zbog toga sa dozom gor~ine govorim o njihovom radu. Naime, dok su Dani i Time precizno i studiozno obja{njavali i informisali o zna~enju genocida, masovnih silovanja, masovnih grobnica, koncentracionih logora i etni~kih ~i{}enja, spektar tema u Profilu su bile uglavnom dvije teme: problem izbjeglica u njihovoj dr`avi i posljedice „balkanskog konflikta“, kako su ga nazivali, na ekonomsku situaciju u Beogradu i uop{te u Srbiji. Zvu~i nestvarno, ali ~injenica je da je Profil za vrijeme ratnih de{avanja imao samo jednog dopisnika koji je obavje{tavao austrijsku javnost iz Beograda, pa stoga i ne treba da ~udi njihova agenda tema. Jako iznena|ena sam bila i negiranjem doga|aja u na{oj dr`avi od Profila, nevjerici kad su u pitanju pri~e koje su im donosile izbjeglice tih ranih 90-ih kao i samim predstavljanjem na{ih politi~ara. Profil je prvi put 1999. godine spomenuo „mogu}nost genocida“, ali ~ak ni tada nije prestao da Aliju Izetbegovi}a naziva „vo|om muslimana“ dok su Slobodan Milo{evi} i Franjo Tu|man u samom startu bili oslovljavani kao predsjednici. Kada sam u razgovoru sa glavnim urednikom Profila poku{ala da saznam ~emu takav stav i tolika i o~igledna pristrasnost samo je zbunjeno ponavljao: „Mi nismo znali {ta se de{ava“. Kasnije sam sa svojim profesorom diskutovala o Profilu i on mi je, tako|er iznena|en i razo~aran, savjetovao da ponovo nazovem urednika. Me|utim, gospodin Lackner mi je u kratkom mailu saop{tio da nije zainteresovan za dalje susrete. Profil naravno i dalje u`iva reputaciju uglednog ekonomsko-politi~kog magazina, ali {to se ti~e genocida i de{avanja u BiH, prekr{ili su glavna pravila korektnog novinarstva, a pri tome su sedmi~no uticali na svijest i mi{ljenje velikog broja svojih gra|ana. Jedina svijetla ta~ka u njihovom izvje{tavanju bio je jedan kolumnist, koji jeste pisao o genocidu od prvog dana, koji je tako|er prili~no nepristrasno prilazio temi, ali je to bilo nedovoljno s obzirom na to da kolumna odslikava individualno mi{ljenje i da je mnogi vjerovatno i presko~e.

OGULJENO DO SR@I
Koliko su otvoreno mediji prilazili analiziranoj temi? - Najvi{e genocidne tematike nalazila sam, kako sam ve} napo-

hovih novinara redovno slao reporta`e. Radili su zaista predano, iako su vjerovatno mogli jednostavno preuzeti materijal od na{ih novinara. Sa druge strane, iznena|ena sam radom Profila, kako sam ve} objasnila. Jeste li nai{li na apsolutno neo~ekivano? - I kao istra`iva~ica i kao mlada djevojka nai{la sam samo na jednu stvar: na sopstvenu granicu bola. Tema genocid nije nima-

menula, analiziraju}i Dane, koji su, direktnim tematiziranjem svake teme, zaista, bez ustezanja, pisali o tako bolnim i stra{nim stvarima, mo`da tabuiziranim u drugim medijima, a koje ja sad ~ak ne bih `eljela ni da citiram iako imam punu dokumentaciju u disertaciji. Takvim pristupom Dani su pokazali da se od onoga {ta se de{avalo nema i, prije svega ne treba ni{ta sakriti. Njihovo bavljenje temom bilo je apsolutno direktno i „oguljeno“ do same sr`i. Da li Vas je ne{to posebno iznenadilo u tom istra`ivanju? - Pozitivno sam iznena|ena ameri~kim pristupom temi. Njihovi ~lanci se ni po ~emu nisu razlikovali od onih u Danima kada je u pitanju obim, sadr`aj, dublje analize i aktualnosti uprkos tome {to su njihovi novinari itekako nailazili na barijere, poput nepoznavanja jezika i samog terena, {to su nerijetko i opisivali u tim prilozima. Bili su na mjestima de{avanja kao i na{i novinari, ~ak su imali pristup koji je novinarima Dana bio nepojmljiv, kao npr. u Srebrenici, odakle je jedan od nji-

lo laka, ali tema masovnih silovanja je sasvim druga dimenzija. Ako ~itate o djevoj~icama koje su sa 11, 12 godina pre`ivjele taj po meni najgori oblik zlo~ina a i sami ste imali 11, 12 kada ste u posljednjem momentu imali sre}u da iza|ete iz Bosne, onda se tu sasvim logi~no zavr{ava moja „uloga“ pukog i racionalnog istra`iva~a. Nisam o~ekivala da }e me razgovori sa tim `enama toliko pogoditi. Zbog toga, i zbog knjige „Molila sam ih da me ubiju“ bila sam izgubljena u vakuumu. Imala sam previ{e ura|enog da bih odustala, a nisam znala kako dalje. Iskrena da budem, brinula sam se za svoje zdravlje, jer sam nakon svega o~igledno precijenila svoju mentalnu snagu. Ostavila sam sve po strani i poslije odmora mi se ponovo iz ni~ega javila `elja da nastavim.

HTJELA SAM ODLI^AN USPJEH
Bavili ste se i ratnim izvje{tavanjem iz BiH i pore|enjem tog s izvje{tavanjem evropskih, odnosno ameri~kih novinara. - Da, moj magistarski rad je bio

o temi bosanskog ratnog reportera izme|u 1992. i 1995. Fokus je bio na bh. reporterstvu kako su ga obavljali Senad Had`ifejzovi}, Arijana Sara~evi} i Sejo Omeragi}, a „strance“ sam obuhvatila samo kroz prizmu tih sagovornika. Interesantno je bilo razgovarati sa gospo|om Sara~evi}, koja je naravno kao `ena, a kasnije i kao majka ako se ne varam, izvje{tavala sa ratnih linija. Zanimljiv oblik novinarstva je bilo ono {to je Had`ifejzovi} radio. Ne podrazumijeva se da se sve zara}ene strane javljaju u`ivo u dnevnik jednom te istom novinaru, koji u tom momentu preuzima ulogu pregovara~a, medijatora i donekle ~ak psihologa. Ti rezultati su mi posebno dragi, jer se dosta u njihovom novinarstvu, ako ne i sve, odvijalo spontano, onako kako situacija nala`e. Oni su se prilago|avali a pritom nikad ne znaju}i {ta je sljede}e. Mo`da je to tajna moja fasciniranosti temom rata i medija. Tu nema plana, kojem uvijek te`im. U vezi sa tim radom sam naravno imala `elju sresti i Christianu Amanpour, ali tada je to bilo nemogu}e. Doktorska disertacija Vam je donijela maksimalnu ocjenu, ali i svrstavanje u kategoriju Mladi nau~nici na Be~kom univerzitetu? - Li~no mi je ocjena i taj krug obe}avaju}ih nau~nika prvenstveno satisfakcija. Nije mi bilo dovoljno doktorirati, htjela sam odli~an uspjeh, iako mnogima ocjena ni{ta ne zna~i. Meni itekako. Austrija nudi niz projekata i subvencija, ali moj izbor, konfliktne situacije i mediji, jako je nezahvalan. Takve teme rijetko tamo privla~e sponzore. U Njema~koj ve} imam drugo iskustvo. Za mjesec dana izlazi moj ne{to obimniji prilog u nau~nom magazinu. Ina~e, mene ta tema prati od prvog semestra na univerzitetu. Pisala sam neki rad o tome i nakon njega jo{ brojne, uvijek gledaju}i iz nekog drugog ugla. Zna~i, sve sam podredila toj temi, vjerovatno najvi{e zbog moje li~ne pozadine i mojih korijena u zemlji, u kojoj se sve to de{avalo... Globalno gledaju}i, ne bih znala re}i {ta su mane takvih istra`ivanja, samo znam koju oblast sam iz tehni~kih razloga zanemarila, ali to }e biti vjerovatno tema mog sljede}eg rada ili neke knjige. Kako BiH mo`e bolje da iskoristi Va{e i sli~ne kapacitete iz bh. dijaspore? - Moji radovi su dostupni u univerzitetskim bibliotekama, ali i u nacionalnoj biblioteci i samo mogu biti zadovoljna i ponosna njima, jer su ve}inom na ~itanju. Malo~as sam Vam rekla da su se u Njema~koj zainteresovali za

moj rad, a i jako sam po~astvovana {to ste i Vi stupili u kontakt sa mnom. Mislila sam da je moja tema samo moja, jer ne spada u mainstream teme, ali, sre}om, izgleda da sam se prevarila. Ina~e, ne volim rije~ dijaspora. Zvu~i mi kao neka linija podjele, posebno u vremenu kada se Evropa ujedinjuje i kada i BiH te`i toj ujedinjenoj zajednici. Potencijal kod na{ih ljudi postoji – u BiH ili van nje, to vi{e nije ni va`no, a pitanje ~uvanja, organizacije pa i kori{tenja tog istog potencijala je ve} pitanje za autoritete u na{oj dr`avi. Kada ste posljednji put bili u Zvorniku? - U Austriju sam do{la u junu 1992. Zvornik smo napustili u aprilu iste godine kad je ve} bilo gotovo nemogu}e bilo iza}i iz njega. Posredstvom prijatelja mog oca smo uspjeli pre}i u Srbiju, pa 2 mjeseca kasnije u Austriju. U rodnom gradu sam provela bezbri`no i predivno djetinjstvo i hvala Bogu {to sam bila jo{ dovoljno dijete da u datom momentu ne shvatim o ~emu se radi. Najvi{e sam kroz oca i njegovo pra}enje medija nau~ila i spoznala {ta se ustvari de{ava. On je pratio {tampu i danono}no slu{ao vijesti na nekom malom tranzistoru i to je zasigurno bio kamen temeljac za moje bavljenje temom, samo {to sam tada bila mala, pa je to sve ostalo u predjelu podsvijesti. U na{oj bli`oj familiji nije bilo direktnih `rtava, mislim, nije bilo ubijenih, ali jeste bilo postratnih trauma i tragi~nih ishoda u vezi sa tim. Na nagovaranje roditelja sam sa njima prvi put 2000.godine oti{la u Zvornik iako su oni i{li i mnogo ranije. Bilo je to jako neprijatno iskustvo. Ni{ta se nije poklapalo sa mojim slikama iz glave, sa uspomenama, tako da se nismo ni zadr`ali. U godinama koje su slijedile sam vrlo rado dolazila u Tuzlu, Sarajevo, Mostar i druge gradove, ali sam zaobilazila Zvornik. Tek ove godine na ljeto, zna~i 10 godina kasnije, odjednom sam osjetila neopisivu `elju da ponovo odem. Ovaj put sam se odli~no osje}ala, pro{la sam pored svoje {kole, svojom ulicom, bila sam ispred ku}e u kojoj smo `ivjeli i nevjerovatno emotivno sam do`ivjela taj susret sa svojim gradom tako da sad opet `eljno i{~ekujem da ponovo odem. Izgleda da su korijeni ipak ja~i od nas. Eto, 18. juna 1992. smo stigli u Be~, kako moji roditelji ka`u, sa kesama u rukama, a 18. juna 2008. sam doktorirala sa odlikom na glavnom Univerzitetu u Be~u. Tu se taj neki krug, moj prvi va`an `ivotni ciklus zavr{ava. Po~eo je novi i vidje}emo {ta mi `ivot u njemu sprema.

28

24. oktobar 2010. godine

Indijanski logor
Napisao: Ernest HEMINGVEJ Ilustrovao: Bo`o STEFANOVI]

a obalu jezera je pristigao i drugi ~amac. Dvojica Indijanaca su ~ekala stoje}i. Nik i njegov otac su sjeli na krmu ~amca. Indijanci su odgurnuli ~amac, a onda je jedan od njih po~eo da vesla. Ujak D`od` se smjestio na krmu logorskog ~amca. Mladi Indijanac je odgurnuo ~amac i odvezao D`od`a. Oba ~amca su krenula dok su mrak i magla prekrivali zemlju. Nik je ~uo udaranje po vodi vesala ~amca koji je bio daleko ispred njih. Indijanci su veslali brzim zaveslajima. Nik je le`ao na o~evoj ruci. Na vodi je bilo hladno. Indijanac koji ih je prevozio veslao je {to je mogao ja~e, ali nikako da sustigne drugi ~amac. - Kuda to idemo? - upitao je Nik. - Tamo, prijeko, u indijanski logor. Jedna `ena je jako bolesna - rekao je otac. - Oh. U zalivu su zatekli onaj ~amac, izvu~en na obalu. Ujak D`od` je pu{io cigaru u mraku. Mladi Indijanac je izvukao ~amac na `al. D`od` je obojici Indijanaca dao po cigaru. Napustili su obalu i uputili se poljem mokrim od rose kora~aju}i za Indijancem koji je nosio fenjer. Za{li su u {umu i usmjerili se stazom {to je vodila na {umski put koji je vijugao uz bre`uljak. Na putu je bilo mnogo vidljivije, jer je s obje strane drve}e bilo isje~eno. Indijanac je zastao i ugasio fenjer. Produ`ili su putem. Kada su se na{li blizu zavoja, jedan pas im je poletio u susret laju}i. Na uzvi{enju su se vidjele svjetiljke iz baraka u kojima su `ivjeli Indijanci {to su gulili koru s drve}a. ^opor pasa je poletio na njih. Dvojica Indijanaca su ih potjerali nazad u barake. Kroz prozor barake koja je bila najbli`a putu izbijalo je svjetlo. Pred vratima je stajala starica i dr`ala svjetiljku. Unutra, na drvenom krevetu, le`ala je mlada Indijanka. Ve} tri dana poku{ava da se porodi. Sve `ene iz logora su joj pomagale. Mu{karci su se povukli iznad puta gdje su sjedili i pu{ili u mraku, izvan doma{aja njene vriske. Zavriskala je u trenutku kada su Nik, ujak D`od` i dva Indijanca dopratili Nikovog oca u baraku. Le`ala je na donjem krevetu, vrlo krupna, pod jorganom. Glava joj je bila okrenuta u stranu. Na gornjem krevetu se nalazio njen mu`. Prije tri dana dobro se posjekao sjekirom po nozi. Pu{io je lulu. Soba je zaudarala smradom. Nikev otac je rekao da se ugrije voda na pe}i. Dok se ona grijala, on je razgovarao s Nikom. - Ova `ena }e da rodi bebu - rekao je otac. - Znam. - Ne zna{. Slu{aj me, ono {to se njoj sada de{ava zove se poro|aj. Dijete ho}e da se rodi i ona to `eli. Svi njeni mi{i}i poku{avaju da ga izbace van. Zato vri{ti. - Tako. Upravo tada je zavriskala jo{ bolnije nego prije. - Oh, o~e, zar joj ne mo`e{ dati ne{to za umirenje? - Ne. Nemam nikakav anestetik. Ali,

N

Velikani
Pri~u Ernesta Hemingveja Oslobo|enje je objavilo 1. oktobra 1983. godine. Naime, bilo je uobi~ajeno da pored pri~a pristiglih na redovni konkurs za kratku pri~u, Oslobo|enje svojim ~itaocima ponudi i djela istinskih velikana doma}e i strane knji`evnosti. Hemingvej je, nesporno, to bio i ostao. Za svoj naj~uveniji roman “Starac i more“ dobio je 1953. godine Pulicerovu, a 1954. godine Nobelovu nagradu za knji`evnost.
njeni vrisci nisu va`ni. Zbog toga ih i ne slu{am. Mu` se okrenuo prema zidu le`e}i na krevetu. @ena iz kuhinje je javila doktoru da je voda ugrijana. Nikov otac je u{ao u kuhinju i polovinu vode iz kotli}a salio u zdjelu. U vodu {to je ostala u kotli}u stavio je nekoliko stvari koje je odmotao iz rup~i}a. - Ovo mora da se otkuva - rekao je on i po~eo da pere ruke u zdjeli komadi}em sapuna koji je donio iz logora. Otac je dobro oprao ruke. - Vidi{, Nik, kada se ra|aju bebe, najprije se pojavljuje glava. Ponekad to nije tako. A kada nije tako, onda to svakome zadaje puno glavobolja i nevolja. Mo`da }u morati da je operi{em. To }emo doznati malo kasnije. - Ho}e{ li da skine{ taj jorgan, D`od`? - rekao je Nikov otac - ja ga najradije ne bih ni dotakao. Kada je po~eo da operi{e, D`od` i trojica Indijanaca su je dr`ali. Ona je udarila D`od`a po ruci. „Prokleta da si, bludnice indijanska!“ - rekao je on. Mladi Indijanac koji je bio s njim u ~amcu se nasmijao. Nik je dr`ao ocu zdjelu sa vodom. Trajalo je to dugo. Najzad, otac je dohvatio dijete, izvadio ga, zatim ga malo udario da prodi{e, a potom ga je predao jednoj starijoj `eni. - Pogledaj, to je dje~ak, Nik! - rekao je on - Kako ti se dopada zvanje medicinskog pomo}nika? - U redu - rekao je Nik i zabacio glavu u stranu, da ne bi gledao ono {to otac radi. - Tako, mom~e - rekao je otac i ne{to stavio u zdjelu. Nik to nije ni pogledao. - Sada }u da je sa{ijem. Mo`e{ da gleda{ ako ho}e{, kako `eli{. Moram da spojim rezove koje sam napravio. Nik nije gledao. Njegova znati`elja je prestala. Otac je zavr{io i podigao se. To u~ini{e D`od` i trojica Indijanaca. Nik je ostavio zdjelu u kuhinju. D`od` je bacio pogled na svoju ruku. Opet mu se nasmije{io onaj Indijanac. - Stavi}u na ovo malo peroksida, D`od` - rekao je doktor. Poslije je osmotrio Indijanku. Bila je mirna a o~i su joj bile zatvorene. Izgledala je blijeda. Nije znala {ta se desilo s djetetom, niti je uop{te bila svjesna svega. - Do}i }u ujutro - rekao je doktor i ustao - bolni~arka }e do}i iz Sv. Igriaca u podne i donijeti sve {to nam je potrebno. Bio je uzbu|en i govorljiv kao {to su govorljivi fudbaleri u svla~ionici poslije utakmice. - Ovaj slu~aj je za medicinski `urnal, D`od` - rekao je on - Napraviti carski rez obi~nim no`em i izvr{iti {ivanje ni mnogi poznatiji stru~njaci za to ne bi imali hrabrosti. D`od` je stao kod zida gledaju}i u svoju ruku. - Oh, veliki si ti ~ovjek, u redu! - rekao je on. - Da pogledam ponosnog oca. Oni su obi~no najgori mu~enici u ovim malim stvarima - rekao je doktor. - Moram da

priznam da je on ovo sve izdr`ao sasvim mirno. Otkrio je jorgan s Indijan~eve glave. Ruka mu se ovla`ila. Stao je na stranicu donjeg kreveta i pogledao. Indijanac je le`ao licem prema zidu. Grkljan mu je prerezan od uva do uva. Pod njim se nalazila lokva krvi. Le`ao je na lijevoj ruci. No` s otvorenom o{tricom je stajao na jorganu. - Izvedi Nika iz barake, D`od`! - rekao je otac. To nije bilo potrebno. Stoje}i na vratima kuhinje, Nik je imao dobar pogled na gornji krevet. Otac je samo dotakao glavu Indijanca. Po~eo je da svi}e novi dan. I{li su {umskim putem vra}aju}i se na jezero. - Jako mi je `ao {to sam te poveo, Nik - rekao je otac razveseljavaju}i i sebe i njega poslije operacije - bila je to stra{na gre{ka. Nisam smio da ti priredim. - Da li `ene uvijek imaju ovakve probleme za vrijeme porodaja? - Ne, ova je bila izuzetak. - Za{to se on ubio? - Ne znam. Vjerujem da nije mogao da ovo izdr`i. - Da li se ubija mnogo Ijudi? - Ne ba{ mnogo. - A `ena? - Rijetko. - Ikada? - Da, desi se ponekad. - Tatice! - Molim. - Kuda je oti{ao ujak D`od`? - Vrati}e se. - Je li umiranje te{ko? - Ne, mislim da je to dosta lako. Sve zavisi. Bili su u ~amcu. Nik je sjedio na krmi. Otac je veslao. Sunce je izlazilo iznad bre`uljaka. Jedan lubin se pra}aknuo u vodi prave}i krugove po njoj. Ujutro rano, sjede}i na krmi ~amca kojim je veslao otac, on se osje}ao sasvim sigurnim da nikada ne}e umrijeti.
S engleskog preveo: Milenko M. MARI]

24. oktobar 2010. godine

NAŠIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO

KNJIGA

PRINCEZA SULTANA

josip.vricko@oslobodjenje.ba

za koga se pri~a
Ne znam, veli jedna zagreba~ka kolumnistica, je li Ivo Sanader homoseksualac i to me, iskreno, i ne zanima, ali znam da je Jadranka Kosor - peder, odavno nisam pro~itao bolji politi~ki komentar
rlo me je za bri nu la vijest iz Osla; norve{ki su vojnici u sastavu me|unarodnih mirovnih snaga, {to vi{e od sedam godina Afganistancima utjeruju demokraciju u glavu, ot kri li ka ko je rat vo|enje ljubavi, ali drugim sredstvima. Slijedom ~ega sam, nadam se inteligentno, zaklju~io kako je ovdje u nas, na brdovitom Balkanu seksualna revolucija bez prestanka. Nije me, me|utim, to zabrinulo, nego jedan drugi podatak iz toga vrlo interesantnog istra`iva nja na te re nu, ne go tvrdnja tih veselnika kako jedna `estoka borba mo`e zamijeniti tromjese~nu apstinenciju od seksa... da sad ne koristim adekvatniji glagol. Odmah sam, naime, po~eo ra~unati koliko bi mi valjalo ratovati da namirim ovu moju apstinenciju?! Ma, najmanje dva svjetska i nekoliko gra|anskih ratova.

Nije peder onaj

V

mena, tra~ po kojemu je, ba{ kada je Ivo Sanader bio u usponu, do poglavara do{lo kako taj nao~iti hrvatski mu` voli - de~ke. Milana tvrdi kako je, ru {e}i Do kto ra Ivu, Tu|ma nu ovaj mu {tu luk uhvatio hrvatski doktor Flick, znan jo{ i kao Ivi} Pa{ali}. No, koliko ja znam o tomu, ]iro Bla`evi} je vrlo va`an u toj pri~i.

DR@’ GA!
Nije, me|utim, to va`no; bitno je, naime, da su na istu temu Sanadera denuncirali i kada je iznenada utekao iz premijerske fotelje. Zapravo,

po~ela pri~ati kako nije imala pojma {to se radi u Vladi, smi{ljao koji bi je joj atribut najbolje pasao. Sva{ta mi je padalo na pamet - ve}inu ne bih napisao ni da mi upere reflektor i puste ventilator, ali, zapravo je u sridu pogodila Milana. To {to proteklih dana isijava Kosorica, doista je pravi - pederluk I zato bi potpisao svaku Milaninu. Osobito ovu: “Da mi sin bude homoseksualac, poku{ala bih shvatiti da je moje dijete druga~ije i sve {to bih mu u `ivotu po`eljela jest sre}a da prona|e osobu koja }e ga voljeti. No nikako i ni-

„Zapanjuju}a, {okantna istina o velovima zastrtim `ivotima saudijskih `ena...“ napisano je u Sunday Expressu. Saudijska princeza u o~ima prosje~noga ~ovjeka izaziva asocijaciju na `enu koja blje{ti oki}ena gomilom dragulja i koja `ivi u nevjerojatnoj rasko{i. Ima zlatninu, pala~e, bazene, sluge, dizajnersku odje}u. No, to je zapravo `ivot u zlatnome kavezu. Nema slobodu, pravo glasa, kontrolu nad vlastitim `ivotom. Vrijednost joj se svodi na ra|anje sinova. Skrivena ispod vela, ona je zatvorenica, a njezini tamni~ari su njezin otac, mu` i sinovi. Princeza iz knjige Jean Sasson pripadnica je saudijske kraljevske obitelji, sultana, u bliskom srodstvu s kraljem. Ona iznosi pri~u o vlastitu `ivotu – od turbulentnog djetinjstva do dogovorenog braka, sretnog sve dok njezin mu` ne odlu~i dovesti drugu `enu – i o `ivotima njezinih sestara, prijateljica i slu{kinja. To je pri~a o zastra{uju}oj potla~enosti `ene koja bi u svakoj drugoj kulturi bila smatrana {okantnim kr{enjem ljudskih prava. “Princeza Sultana pru`a uznemiruju}i pogled na svakodnevni `ivot savremene `ene u saudijskoj kraljevskoj porodici... Apsolutno fascinantno.” People’s Magazine. Knjiga je svjetski bestseler.

FILM

[ERBED@IJA U NOVOM TRILERU ZA HARRYA POTTERA

SRE]A DA NIJE KAKAV SRBIN!
No, dok Norve`ani (ma, tko bi od njih o~ekivao) vrte svoju, do du {e ma lo ne obi~nu (mogu mislit {to bi bilo da je to ka kav Srbin, ili, ne daj Bo`e, napa}eni Hrvat ispalio) pri~u, u povremeno prijateljskoj Hrvatskoj - druge su teme. A vi prosudite koliko imaju veze s seksom. Rije~ je opet, kazao bih - o pederima. Jedan je, eto, kolumnistica, ina~e, supruga jednoga biv{eg hrvatskog nogometa{a - a(li) nije sponzoru{a, napisala kako je Jelena Karleu{a, i sama bolja polovica jednog srpskog fudbalera - ali srbijanska sex bomba, inteligentno secirala (svoje) homofobno, pa, zna~i, i primitivno i licemjerno dru{tvo. I to u otvorenom pismu jednoj tamo{njoj novini. I re~ena (sumnjam da vam ime Mi la ne Vla ovi} ne {to zna~i) je Karleu{ina poklonica, {to bi kazali, u kontekstu pedera, podsjetila na jedan davni, jo{ iz Tu|manova vre-

HRABRO I NA VRIJEME Puno je, brate, pederluka i u Sarajevu. Evo sada, oni {to su mirno stajali pred Harisom Silajd`i}em, nakon izbora, o{tre pera ko pravi novinari. Tako je jedna na{a Televizija, koja je, ina~e, dvaput dnevno objavljivala londonske dojmove i pravne ekspertize gospo|ice Gani}, ovih dana Silajd`i}a napala (i) zbog toga {to se anga`irao u slu~aju Gani}. Hrabro, i {to je najva`nije - na vrijeme!
tek tada je lov i otvoren. Slijedom ~ega se, kako kakav refren, pojavila pri~a o biv{em premijeru koji je i lopovi i peder i to u novinama ~iji mu se najva`niji novinar obra}ao s “dragi Ivo”, a da se nitko nije upitao je li to samo puka kurtoazija, ili je, pak, i ~lankopisac “sumnjivih“ sklonosti. Jasno, Jadranka Kosor ni{ta o tomu - niti jednom, niti drugom nije ni{ta znala. I tu je gospo|a biv{ega centarfora - uhi ti la. Pa, ka`e: “Ne znam je li Ivo Sanader homoseksualac i to me, iskreno, i ne zanima, ali znam da je Jadranka Kosor - peder“! [to me je, jasno, fasciniralo. Dugo sam, jo{ od trenutka kada je prva ispod Sanadera, potpredsjednica, naime, kad se ne bih mogla pomiriti s time da mi k}i postane Jadranka Kosor“.

„Harry Potter and the Deathly Hallows“ prvi dio dobio je svoj pro{ireni triler u kojem se nazire da }e ovaj novi nastavak biti mra~niji od prija{njih. A nama zanimljiv i jer se u njemu pojavljuje Rade [erbed`ija. Filmska verzija zadnjeg Harrya Pottera podijeljena je u dva dijela, a prvi dio u ameri~ka kina trebao bi do}i u novembru ove godine, a drugi u julu sljede}e. Prvi dio prikazuje zavr{nu bitku Lorda Voldemorta (Ralph Fiennes) i Harrya Pottera (Daniel Radcliffe). Lord Voldemort je oja~ao i preuzeo kontrolu nad Ministarstvom magije u Hogwartu. A nazire se i ljubavna pri~a u kojoj je glavni lik Harry Potter. Rade [erbed`ija se pojavljuje u ulozi Gregorovitcha, majstora u izradi ~arobnih {tapi}a kojega Valdemort tra`i zbog posebno mo}nog {tapi}a i na kraju ga ubije.

TEATAR

I BOLJ[OJ U — KINU

I MI PEDERE ZA TRKU IMAMO
A cijela je ova pri~a, zapravo, samo podu`i uvod za ono {to sam htio kazati: Puno je, brate, pederluka i u Sarajevu. Evo sada, oni {to su mirno stajali pred Harisom Silajd`i}em, nakon izbora, o{tre pera ko pravi novinari. Tako je jedna na{a Televizija, koja je, ina~e, dvaput dnevno objavljivala londonske dojmove i pravne ekspertize gospo|ice Gani}, ovih dana Silajd`i}a napala (i) zbog toga {to se anga`irao u slu~aju Gani}. Hrabro, i {to je najva`nije - na vrijeme!

Elitnom dru{tvu svjetskih kazali{ta ~ije je pred sta ve u izra vnim pre no si ma HD te hno lo gi jom mogu}e gle da ti i u kinima Me tropo lita na, La Scale, Nati onal Thea trea, Royal Thea trea i pa ri {ke Ope re, pridru`uje se i – Bolj{oj. Od 19. decem bra. Revolucionarni koncept izravnih prenosa kazali{nih predstava HD tehnologijom u svjetske kino-dvorane zapo~ela je 2006. njujor{ka Metropolitan opera. Tim je konceptom, osim pozama{nog prihoda, Metov direktor Peter Gelb osigurao i zna~ajno mjesto u povijesti savremenog teatra, jer su se u samo nekoliko godina kino-prenosi prometnuli u obaveznu figuru za vode}e svjetske teatre. Danas redovite kino-prenose imaju milanska La Scala, londonski National Theatre i Royal Opera, od lani i Balet pari{ke Opere, a u decembru tom se elitnom dru{tvu pridru`uje i ruski Bolj{oj.

MUZIKA

SHAKIRA OTKRILA PJESME S NOVOG ALBUMA

Shakira je svojim fanovima najavi la ka ko }e zvu~ati no vi al bum „Sale El Sol“. Album „Sale El Sol“ kolumbijska pjeva~ica Shakira najavila je ljetnim hitom “Waka Waka“. Nastup Shakire i Freshlygrounda je na zatvaranju Svjetskog nogometnog prvenstva gledalo ~ak 700 miliona ljudi iz 215 zemalja svijeta. Nakon {to su prodano ~ak dva miliona singlova, “Waka Waka“ je postao najbr`e prodavan singl Svjetskog prvenstva u digitalnoj eri. Singl je najprodavaniji u vi{e od 15 zemalja – uklju~uju}i i [panijusku, Francusku, Njema~ku, Italiju i Portugal.

30

24. oktobar 2010. godine

Ovogodi{nja Ambienta, 37. me|unarodni sajam namje{taja, unutarnjeg ure|enja i prate}e industrije, otvorila je vrata svim posjetiteljima od 13. do 17. oktobra. Iako se utjecaj recesije odrazio na broj izlaga~a, nisu izostali noviteti i zanimljivosti, koji su utiske oko ovogodi{njeg sajma ipak u~inili pozitivnima

DOM Ambienta 2010 - trend report

MOJ

Monika GALOVI] DUMEND@I], dipl. ing. arh.

skromnijem opsegu nego proteklih godina, izlaga~i na ovogodi{njoj Ambienti ipak su osvjetlali obraz kroz elemente namje{taja i opreme koje su izlo`ili. Posebno zapa`en je na~in ure|enja izlo`benih {tandova, koji je omogu}io eksponatima da do|u do punog izra`aja u ambijentima u koje su postavljeni. Zapa`ena je i prisutnost svjetskih trendova kroz boje, materijale i dizajn, pa se

U

tako jo{ jednom potvrdilo da Hrvatska svojom ponudom ne zaostaje od puno ve}ih i razvijenijih zemalja. Posebne pohvale zaslu`uje zna~ajan napredak Hrvatske drvne industrije u sklopu projekta “Drvo je prvo“, ~ije su se tvrtke povezale s hrvatskim dizajnerima te spojile kreativnost, kvalitetnu sirovinu (koje u Hrvatskoj ne nedostaje) te tehnologiju i kvalitetu izrade. Zapa`en je na~in izlaganja ovih proizvoda, kao i njihova atraktivnost, funkcionalnost i kvaliteta. Sve pohvale mladim hrvatskim

MOJ

VRT

Posadite ili poklonite sadnicu ru`e
Jesen je pravo vrijeme za sadnju drvenastih biljaka. Ne propustite ovu jesen, posadite ne{to. Sa rastom va{om rukom zasa|ene biljke rast }e i va{e zadovoljstvo
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hor tikulture ANA-HUP d.o.o. Sarajevo

Nema vrste cvije}a koja vas ljep{e i du`e mo`e darovati mno{tvom prelijepih cvjetova od ru`a, naro~ito ru`a penja~ica. Malo tra`e, a puno daju ne jedne, ve} niz godina. Jesen je pravo vrijeme za sadnju drvenastih biljaka. Ne propustite ovu jesen, posadite ne{to. Sa rastom va{om rukom zasa|ene biljke rast }e i va{e zadovoljstvo. Rijetko {to nam tako redovno i dugotrajno vra}a ljubav za u~injeno djelo kao biljke. One ne govore, ne iznu|uju zahvalnost, one to jednostavno pokazuju. Ali, da se vratimo ru`ama penja~icama. I ove jeseni vrtni centri, rasadnici, poljoprivredne apoteke pa i tr`ni centri prodaju sadnice ru`a. Cijene su za ono {to ru`a mo`e dati zaista niske, jer za nekoliko KM, koliko ko{ta sadnica ru`e, ne mo`ete puno {to drugoga kupiti pa recimo ni ve}u ~okoladu. A za{to ne biste nekome umjesto ~okolade ili buketa cvije}a poklonili sadnicu ru`e, naravno, pod uslovom da ima

gdje da je posadi i uzgaja. Kona~no, i sebe treba po~astiti novom sadnicom i do~ekati ve} idu}e i narednih dvadesetak godina obilje cvjetova. Kao {to se na prilo`enim slikama vidi, ru`e penja~ice mo`emo posaditi u urbanim i vanurbanim podru~jima. Dovoljno je u gradu u betonskom dvori{tu ostaviti 50x50 cm (ispustiti jednu plo~u) prostora vezanog sa mati~nim tlom i ponuditi joj oslonac pa da uz malo njege u`iva i ru`a i vi i svi prolaznici. Ina~e, ru`e se sade u prethodno iskopane jame dimenzija 40x40

24. oktobar 2010. godine

31

SAVJETISTRUCNJAKA

Namirnice za bolju koncentraciju
dizajnerima, koji potvr|uju da ideje ne treba tra`iti izvan granica Lijepe na{e, ve} doma}im idejama treba graditi brend, koji svoje zapa`eno mjesto zauzima i u inozemstvu. Pohvala svim sudionicima sajma Ambienta, koji su svojim doprinosom pokazali kako se treba oduprijeti recesiji. Svima koji opremaju stambene, poslovne ili javne prostore poru~ujemo: obratite se hrvatskim tvrtkama, uklju~ite hrvatske arhitekte i dizajnere, jer oni nude odgovore na sve va{e zahtjeve!

Za pobolj{anje koncentracije va`nu ulogu imaju i drugi ~imbenici kao {to je hrana. Primjerice, pun `eludac ne dopu{ta koncentraciju, naprotiv, izaziva pospanost, jer krv ”pobjegne” iz mozga u probavni sistem kako bi se obavila va`na funkcija apsorpcije hrane
Za pobolj{anje koncentracije va`nu ulogu imaju i drugi ~imbenici kao {to je hrana. Primjerice, pun `eludac ne dopu{ta koncentraciju, naprotiv, izaziva pospanost, jer krv “pobjegne“ iz mozga u probavni sistem kako bi se obavila va`na funkcija apsorpcije hrane. Odavno se zna da neke namirnice poma`u koncentraciju, a neke toj koncentraciji smetaju, {to zna~i da se spretnim kori{tenjem tih sredstava mo`e okoristiti. U vrijeme stare Gr~ke i Rima postojalo je uvjerenje da se konzumiranjem mozga `ivotinja mo`e postati o{troumniji, pa je, primjerice, na cijeni bila pe~ena tele}a glava, {to se kao obi~aj zadr`alo sve do dana{njih dana. Pokazalo se da vo}e u svje`em i suhom stanju mo`e najbr`e osigurati energiju za rad mozga. Upravo zato tenisa~i konzumiraju banane za vrijeme svake pauze. Sva su ta tradicionalna naga|anja, naravno, pogre{na, jer se mozak ne hrani proteinima ve} - glukozom. Za dobro su funkcioniranje mozga, dakle, potrebni ugljikohidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu. Osim hrane, za bolje kori{tenje mo`danih kapaciteta koriste se i razni energetski napici koji mogu, ali ne moraju, sadr`avati i stimulativna sredstva, kao {to je, primjerice, kofein. Naime, kofein, teofilin, teobromin i neki drugi alkaloidi iz kafe, ~aja, kakaa i ~okolade djeluju blago stimulativno. Za pobolj{anje pam}enja koristi se i ekstrakt biljke ginkgo biloba, ~ija djelatna tvar ginkgozidi stimuliraju cirkulaciju krvi kroz sitne kapilare mozga. Naravno, {to je bolja opskrba mozga hranjivim tvarima i kisikom, to je bolja memorija i proces razmi{ljanja. Dok kofein i drugi alkaloidi djeluju centralno, podra`uju}i mozak i prisiljavaju}i srce na ubrzani rad i budnost, druge tvari djeluju na sasvim druk~iji na~in. Ako, primjerice, umjesto zraka udi{ete ~isti kisik, va{a }e se krv obogatiti kisikom koji }e biti dopremljen do mozga. Time }e se potaknuti oksidacijski procesi i mozak }e dobro raditi. Ako se tome dodaju ugljikohidrati koji relativno brzo prelaze u glukozu, u~inak je dvostruk, jer, kao {to je poznato, za dobar rad mozak mora biti besprijekorno opskrbljen energijom i kisikom. Ovome se mo`e dodati da za dobar rad mozak mora biti odmoren, tj. iz njega moraju biti odstranjeni svi produkti metabolizma, a sinapse (veze izme|u `iv~anih stanica) relaksirane. Prof. dr. Paul Gold, {ef katedre za fiziologiju i psihijatriju Sveu~ili{ta Illinois, na bazi cijelog niza pokusa ustanovio je da ni{ta ne mo`e popraviti pam}enje i brzinu razmi{ljanja kao brza dostava glukoze. Ali, postoji problem kod procjene koju hranu ugljikohidratnog tipa treba konzumirati kako bi se energija {to br`e oslobodila. Pretvorba ugljikohidrata u glukozu mo`e potrajati 1-2 sata, {to jasno daje do znanja da se stalno mora obnavljati. A pretvaranje proteina u glukozu mo`e potrajati i do 6 sati, pa je na takvu opskrbu bolje ne ra~unati. Prof. dr. Gold ka`e da kod pove}anog uzimanja glukoze postoji faza pobolj{anja pam}enja, ali nakon odre|ene granice dolazi do faze usporavanja, tj. doza vi{e ne igra nikakvu ulogu. Iz toga nije te{ko i{~itati da je mehanizam konverzije (pretvorbe) prili~no slo`en i da se ne mo`e ubrzavati ‘’do mile volje’’. Nadalje, o~ito je da jedna doza predstavlja granicu nakon koje nastaje slabija mogu}nost memoriranja, tj. premor, kada mozak vi{e nije u stanju prihvatiti glukozu. Za dobro funkcioniranje mozga potrebni su ugljikohidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu. Prema tome, uo~i doga|aja koji zahtijevaju dobru koncentraciju nikada se ne jede mnogo, ve} malo, i ne jede se meso i masna hrana, ve} lagani, kombinirani obrok od `itarica, vo}a i meda. Preskakanje jutarnjeg obroka slabi pam}enje i sposobnost koncentracije, dok, suprotno tome, dobar doru~ak od mlijeka i `itnih pahuljica, pa ~ak i obrok od jaja, pobolj{ava koncentraciju. Du`ina dobre koncentracije izravno ovisi o izvoru glukoze koji stalno pristi`e u krvotok. U te svrhe sporta{i koriste razna pomo}na sredstva, tj. dodatke prehrani (suplemente). Me|u njima su najva`niji omega-3 masne kiseline, vinpocetin, ginseng i holin. Koncentracija se, naravno, mo`e potaknuti fizi~kim treningom, jogom i tehnikama relaksacije.

cm. Kalemljeno mjesto (zadebljano mjesto na korjenovom vratu) treba da je 5 cm ispod nivoa jame kada se sadnica zatrpa. Prilikom sadnje treba u tlo dodati dobru lopatu zrelog stajnjaka, ili zrelog komposta ili 0,5 do 1 litar lumbrihumusa. Nije po`eljno dodavati mineralna gnojiva uz sadnju. Iza sadnje treba sadnice zagrnuti tako da humka bude visoka 15 do 20 cm. Orezivanje ostavimo za prolje}e, pogotovo u kontinentalnim uslovima. Ako kupujemo pakovane sadnice pa i one druge, preporu~ljivo ih je nekoliko sati potopiti u kantu sa vodom ili jo{ bolje blatom da se osvje`e. Ru`a najbolje uspijeva na ilovnatom tlu, iako podnosi skoro svako pod uslo-

vom da nije podvodno, jer joj korijen ugiba u velikoj vlazi. Jo{ je ne{to va`no za ru`e, a to je da mjesto na kojem rastu mora biti najmanje 6 sati osun~ano. U sjeni ru`a ne}e uginuti. Ali ne}e ni cvjetati a biti }e nje`na i bole{ljiva. [to se ti~e sorti penja~ica, birajte dokazane. Tako je Sympathia do sada neprevazi|ena me|u crvenim penja~icama, Coral Dawn me|u ru`i~astim, osamdesetogodi{nja New Dawn me|u krem-ru`i~astobijelim, Don Juan me|u nizim tamnocrvenim. Nadam se da }u narednih godina mo}i snimiti jo{ mnogo vi{e ru`a penja~ica u cijeloj BiH, osim ovih ljetos snimljenih u gradu Sarajevu.

32

24. oktobar 2010. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

24. oktobar 2010. godine

Muhammad Ali, najbolji sportista svih vremena

33

Tvrdi Hercegovac Chuvalo
George Chuvalo, Kana|anin hercegova~kih korijena, jedini je borac kojeg Muhammad Ali nije uspio nikada slomiti niti poslati u nokdaun, a boksali su 27 rundi u dvije borbe! Prvi put borili su se u Torontu 1966, a Ali je poslije 15 rundi bespo{tedne borbe pobijedio na bodove. Druga borba dogodila se {est godina poslije u New Yorku (Madison Square Garden) kada je nakon 12 rundi ponovno Ali iza{ao kao pobjednik, i opet na bodove. Nakon njihovog prvog dvoboja, ’66. u Torontu, ostalo je zabilje`eno da je pobjednik poslije `estoke borbe zavr{io u bolnici mokre}i krv, a pora`eni je oti{ao sa `enom na ples!

Najbolji, najljep{i, najja~i, najbr`i...

Najbolji svih vremena
Muhammad Ali izabran je za najboljeg sportistu svih vremena u izboru koji je proveden me|u novinarima njema~kog Bilda. Trostruki osvaja~ bokserske krune je slavio ispred brazilskog nogometa{a Pelea, koji je u dresu Selecaoa osvojio tri svjetska naslova - 1958. u [vedskoj, 1962. u ^ileu i 1970. godine u Meksiku, dok je tre}e mjesto pripalo asu Formule 1 Nijemcu Michaelu Schumacheru. Ali je progla{en najboljim sportistom svijeta i u izboru Sports Illustrateda, dok ga je BBC proglasio za osobu 20. stolje}a.

Najve}i od najve}ih: Muhammad Ali

INSPIRACIJA BRA]I Ja se ne borim za presti` ili za sebe. Ja se borim kako bih inspirisao svoju bra}u koja u Americi spavaju na podu: crnce koji `ive od socijalne pomo}i, crnce koji nemaju {to jesti, crnce koji o sebi ni{ta ne znaju, crnce koji nemaju budu}nosti
1968, i nanio mu prvi poraz u karijeri. Bila je to po drugi put osvojena titula. Nakon ovog okr{aja, prve borbe za titulu u profesionalnom boksu organizovanom na afri~kom tlu, Ali je uspje{no branio titulu protiv manje poznatih boksera, ali je priliku dao ponovo Joeu Frazieru i ponovo ga porazio. No, titulu je ponovo izgubio 1978. u duelu sa okretnim Leonom Spinsom, koji ga je iznenadio taktikom hvatanja i bje`anja po ringu. Titulu je povratio godinu kasnije i nakon toga se povukao sa ringa. Don King se o~igledno nije sa tim mirio. Vjerovatno za poveliku svotu novca privolio je Alija da se jo{ jednom vrati u ring, no taj se povratak zavr{io neslavno, porazom od Larrya Holmesa. Na`alost, vrlo brzo nakon prestanka karijere Ali je obolio od Parkinsonove bolesti, koja je zadnjih godina uvelike o{tetila njegov nervni sistem. Kako ni danas nije ljekarima poznato kako Parkinsonova bolest uop{te nastaje, tako nije ni poznato koliko su dugogodi{nje bavljenje boksom i veliki broj primljenih udaraca pomogli razvoju ove opake, neizlje~ive bolesti. Danas, sa 68 godina, `ivi u Louisvilleu, ima dvije vanbra~ne k}erke (Laila je bila prije udaje izuzetna bokserka i nepora`ena svjetska prvakinja), posvojenog sina, vrlo te{ko govori i sporo se kre}e.

Branko MAJSTOROVI]

ODUZIMANJE TITULE Pona{anje i javni nastupi Alija nikako se nisu svidjeli tada{njoj ameri~koj administraciji, koja je ve} bila duboko zagazila u Vijetnamski rat. Muhammad Ali je pozvan na regrutaciju, a kada je on to odbio, osu|en je na pet godina zatvora. Pu{ten je uz kauciju na slobodu da nastavi pravnu bitku, ali je istovremeno izvr{en pritisak i na bokserske federacije, koje su mu 1967. godine oduzele titulu, koju je uspje{no branio {est puta, i zabranile mu da boksuje

a sam najbolji, najljep{i, najbr`i, lepr{am poput leptira i ujedam poput ose. To je, ukratko, samo mali dio izjava koje je o sebi govorio najbolji bokser svih vremena tokom duge profesionalne karijere, u kojoj je imao ukupno 61 me~. Od toga je pobijedio u 56 nastupa, uz 37 pobjeda nokautom. Nije imao niti jednu nerije{enu borbu, te je zabilje`io 5 poraza. Jedini je bokser koji se tri puta vra}ao na tron. On je, naravno, kralj ringa - Muhammad Ali. ^ovjek kome svi bokseri nakon njega treba da podignu spomenik jer je ovaj sport podigao do nivoa u kome su se po~ele da vrte milionske cifre. Njega ste mogli ili voljeti ili mrziti, ali nikako niste mogli biti ravnodu{ni prema svemu {to je pokazivao na ringu ili van njega. Kada je u siroma{noj porodici Clayovih u Louisvilleu u ameri~koj dr`avi Kentacky, 17. januara 1942. godine, na svijet do{ao sin, dobio je ime po ocu Cassius Marcellus, uz obavezni dodatak Jr. (Mla|i). Malo ko je tada mogao pretpostaviti da }e on biti jedna od najpoznatijih li~nosti 20. vijeka i da }e po nekim anketama biti progla{en za najboljeg sportistu svih vremena. Kako je od malena bio odva`an i prednja~io je u mnogim igrama sa svojim vr{njacima, u sportsku dvoranu odveo ga je lokalni policajac i

J

Njega ste mogli ili voljeti ili mrziti, ali nikako niste mogli biti ravnodu{ni prema svemu {to je pokazivao na ringu ili van njega Jedini bokser koji se tri puta vra}ao na tron U profesionalnoj karijeri boksovao je 61 me~, pobijedio u 56 nastupa i do`ivio pet poraza Danas, sa 68 godina, obolio je od Parkinsonove bolesti, `ivi u Louisvilleu, vrlo te{ko govori i sporo se kre}e
bokserski trener Joe E. Martin. Ve} u dobi od 12 godina skrenuo je na sebe pa`nju jer je mnoge borbe sa svojim suparnicima rje{avao sa lako}om zahvaljuju}i brzini i elegantnim eskiva`ama. Ve} tada je dizao pritisak svom treneru koji nikako nije mogao da shvati njegov na~in borbe sa spu{tenim gardom i nevjerovatnim kretanjem po ringu. Za protivnike je ve} tada bio neuhvatljiv. nili ulazak u jedan restoran jer je bio rezervisan samo za bijelce, razo~aran bacio je svoju zlatnu medalju u rijeku Ohio. Replika olimpijske medalje dodijeljena mu je 1996. za vrijeme odr`avanja Olimpijskih igara u Atlanti, gdje je bio posljednji nosilac baklje i zapalio olimpijski plamen. Me|utim, taj ne~ovje~ni postupak samo ga je u~vrstio u ubje|enju da svi ljudi na svijetu trebaju da budu jednaki i od te borbe nikada nije odustao. Normalan razvoj bokserske karijere olimpijskog {ampiona bio je prelazak u profesionalne vode. Nakon brojnih borbi za {aku dolara, prvi veliki uspjeh bila mu je pobjeda u polute{koj kategoriji nad legendarnim Archijem Mooreom. Ve} u poznim godinama Papa Archi jednostavno nije mogao da parira neuhvatljivom Cassiusu. Veoma rano za ameri~ke prilike je dobio priliku da se bori za titulu svjetskog prvaka. Tada je prvak u te{koj kategoriji bio biv{i zatvorenik Sonny Liston, koji nije bio previ{e obdaren vje{tinom, ali je bio velik i sna`an, pravi nokauter koji je sve svoje borbe rje{avao prije isteka 15. runde, koliko se tada boksovalo za titulu. Cassius Clay ve} uo~i po~etka me~a svog protivnika nazivao “ru`nim starim medvjedom“ i pozirao fotografima ispred natpisa “lovac na medvjede“. Kako je pisao Deutsche Welle, sve je to bila dobro razra|ena strategija, smatrao je knji`evnik Norman Mailer koji se intenzivno bavio fenomenom Muhammada Alija. “On je shvatio da pobjeda u boksu ima puno veze s povjerenjem u samog sebe. Njegov je cilj bio da prije borbe izvrije|a protivnika kako bi ga moralno oslabio. Protivnik je morao postati bijesan i neoprezan kako bi ga Ali lak{e pogodio“, objasnio je Norman Mailer. Borba za titulu odr`ala se 25. februara i u poprili~no kontraverznom me~u Liston je na po~etku sedme runde ostao da sjedi u svom uglu. Obja{njenje je bilo povreda ramena. Kada je Cassius Clay shvatio da njegov protivnik ne}e nastaviti borbu i da je on svjetski prvak, do{ao je do sredine, okretao se i skakao i vikao: “Ja sam kralj! Ja sam najve}i!” Bio je to po~etak ere Cassiusa Claya, koji je tom prilikom zaradio i nadimak Brbljivac iz Louisvillea. Liston nije ni{ta bolje pro{ao ni u revan{u. Nokautiran je ve} u prvoj rundi i definitivno je si{ao sa svjetske bokserske scene. Ni{ta bolje nije pro{ao ni biv{i svjetski prvak Floyd Paterson, ni mnogi drugi. tnamski rat. Muhammad Ali je pozvan na regrutaciju, a kada je on to odbio, osu|en je na pet godina zatvora. Pu{ten je uz kauciju na slobodu da nastavi pravnu bitku, ali je istovremeno izvr{en pritisak i na bokserske federacije, koje su mu 1967. godine oduzele titulu, koju je uspje{no branio {est puta, i zabranile mu da boksuje. “Ja se ne borim za presti` ili za sebe. Ja se borim kako bih inspirisao svoju bra}u koja u Americi spava na podu: crnce koji `ive od socijalne pomo}i, crnce koji nemaju {to jesti, crnce koji o sebi ni{ta ne znaju, crnce koji nemaju budu}nosti“, izjavljivao je tada Ali, odlu~an da u svojoj borbi, bez obzira na sve posljedice, istraje do kraja. Prekid karijere trajao je tri godine, a mnogi i danas `ale zbog te nerazumne odluke. Mo`e se samo zamisliti kakav bi jo{ napredak ostvario i kakve bi sve rekorde ostvario Ali da nije bilo prisilnog odmora. Tek 1970. Ali je ponovo dobio licencu da nastupa u ringu, a godinu kasnije je odlukom vrhovnog suda ukinuta presuda o petogodi{njoj zatvorskoj kazni. Priliku da se ponovo bori za titulu Ali je dobio ve} 1971. sa Joeom Frazierom, tako|e olimpijskim pobjednikom iz Tokija 1964. i aktualnim svjetskim prvakom. Ta je borba u najavama nazivana “borbom stolje}a“. U toj borbi Ali je do`ivio svoj prvi poraz u karijeri. Pobijedio je Fraziera u revan{u 1974. i tako stekao priliku da se ponovo bori za titulu, ovog puta protiv Georga Foremana, gorostasa koji je u me|uvremenu preoteo titulu od Fraziera.

[AMPION NA TRONU
U komplikovanom sistemu ameri~kih kvalifikacija, bore}i se sa mnogim protivnicima i probijaju}i se prema zavr{nom turniru na kome se odre|ivala najbolja selekcija, mladi Cassius je sa tek navr{enih 18 godina obezbijedio sebi mjesto u polute{koj kategoriji u ameri~koj reprezentaciji koja se pripremala za Olimpijske igre, koje su se 1960. godine odr`avale u vje~nom gradu - Rimu. Naravno pro{etao se do zlatne medalje. Mislio je tada da je cijeli svijet njegov, ali se brzo vratio u tada{nju ameri~ku stvarnost. Kada su mu zabra-

PRELAZAK NA ISLAM
Neposredno nakon osvajanja titule, Cassius je na sebe skrenuo pa`nju javnom objavom da prelazi na islam, te je po ugledu na jo{ jednog istaknutog ~lana sekte Nacija Islama Malkolma X-a uzeo ime Caccius X. Ova sekta je bila simbol borbe za jednakost Afroamerikanaca u SAD-u, borila se protiv svih ostataka ropstva i rasnog ugnjetavanja. Uskoro je odbacio “robovsko“ ime Cassius i dobio ime Muhammad Ali. No, pona{anje i javni nastupi Alija nikako se nisu svidjeli tada{njoj ameri~koj administraciji, koja je ve} bila duboko zagazila u Vije-

PONOVO NAJBOLJI
Me~ za titulu je organizovan u Zairu, a organizovao je do tada nepoznati promotor Don King. Kako je uspio da privoli diktatora Zaira Sese Sekoa Mobutua da bude pokrovitelj tog me~a poznatog po nazivu The Rumble in the Jungle (grmljavina u d`ungli), samo Don King zna, ali bio je to me~ ~ija se snimka i danas vrti na svim sportskim kanalima u svijetu. Ali je pobijedio nokautom do tada neprikosnovenog Foremana, tako|e olimpijskog pobjednika iz Meksika

34

24. oktobar 2010. godine

OKOEKOLOGIJE

Tradicionalna modna revija
hrvatskih obrtnika
Iznena|enje ve~eri bio je revijalni izlazak poznatih osoba u kreacijama zagreba~kih obrtnika, sudionika modne revije: Daniela Trbovi}, Nevena Rendeli, Lana Banely, Mirta [urjak, Mila Horvat, Zijad Gra~i}, Miroslav [koro, Mario Mlinari}, Mario Sedmak, Bojan Jambro{i}

S.O.S. iz Akademije
Odlagali{te otpada u Lu~inom razdolju u Hrvatskoj ima}e negativan uticaj na BiH
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

jeverozapadni dio Popovog polja prema stogodi{njim istra`ivanjima jedno je od najbogatijih podru~ja endemi~ne i reliktne podzemne faune na svijetu. Naprimjer u ponoru @ira ispod Dobrog Dola, u blizini lokaliteta Lu~ino razdolje, primarno je nalazi{te jedinog podzemnog slatkovodnog {koljka{a (Congeria kusceri) na svijetu. No i njemu se ho}e do}i glave kao i mnogim vrstama ~iji broj se na planeti drasti~no smanjuje. Na to je u sedmici koja isti~e podsjetio i predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) dr. Bo`idar Mati} u pismu upu}enom predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milanu Mogu{u. Predsjednik ANUBiH li~no kao i dio stru~ne i okoli{ne javnosti u Bosni i Hercegovini ali i stanovni{tvo Popova polja zabrinuti su namjerom susjedne Hrvatske da odlagali{te otpada locira u Lu~inom razdolju u Dubrova~kom primorju. Lokacija se nalazi u neposrednoj blizini me|udr`avne granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa bi prostor BiH mogao biti izlo`en negativnim utjecajima, i to ne samo zra~nim putem nego i podzemno.

S

njihovu zabrinutost i poduzeti {to je u mo}i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da se deponija sa centrom upravljanje otpadom locira u “znanstveno prihvatljivim granicama i granicama ekolo{ke i dobrosusjedske prakse“. Potreba za saradnjom ove vrste mo`e se o~ekivati i prilikom rje{enja odlagali{ta za podru~je Neuma, koje, kao i Lu~ino razdolje, tako|er mo`e {tetno utjecati na Primorje i Malostonski zaljev. Pismo Akademije nauka i umjetnosti odaslato je i na adrese relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini koje bi shodno svojim nadle`nostima trebalo da nas brane od nove napasti iz susjedstva.

NADE IZ NAGOJE
Ova godina u svijetu je posve}ena za{titi biodiverziteta. Ako pismo na obje strane bude shva}eno kao povod za dokazivanje dobrosusjedske saradnje i `elje da se dobrim praksama i ispravnim odlukama zajedni~ki doprinese o~uvanju prirodne raznolikosti to }e nai}i na pozitivne reakcije i u me|unarodnoj javnosti. Upravo ovih dana u Nagoji (Japan) delegati iz gotovo svih zemalja svijeta okupili su se na petnaestodnevnoj konferenciji kako bi razmotrili na~ine da se zaustavi uni{tavanje prirode. Ekonomisti, naime, sve vi{e vjeruju da gubitak `ivotinjskih i biljnih vrsta direktno uti~e na ekonomski razvoj. Prije osam godina vlade svijeta su obe}ale da }e do 2010. godine obuzdati uni{tavanje prirode, ali na`alost to nisu ostvarile. Do po~etka idu}eg mjeseca delegati vlada, nau~nici i ekonomisti razmotri}e razloge za ovaj neuspjeh, i poku{ati da usaglase neki bolji pristup tom problemu. Degradacija prirode dostigla je takve razmjere da ekonomisti Ujedinjenih nacija vjeruju da ona ko{ta globalnu ekonomiju izme|u dvije i pet hiljada milijardi dolara svake godine. Ukoliko u~esnici konferencije u Japanu potpi{u pripremljeni nacrt sporazuma, preuze}e obavezu da }e obuzdati neke od osnovnih faktora koji uni{tavaju biorazli~itost. No problem je u tome {to neki od tih faktora, kao {to je sve ve}a upotreba prirodnih resursa u industriji, predstavljaju jedan od temelja globalnog ekonomskog rasta. Vlade zemalja ~lanica Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti trebalo bi da djeluju odmah kako bi se gubici biodiverziteta zaustavili do 2020. godine.

UGRO@ENO 140 VRSTA
Radi se o izuzetno razvijenom kompleksu vrlo poroznog kr{a s podzemnim vezama velikih tranzitnih kapaciteta, o ~emu postoje brojne studije i mjerenja u~injene nakon Drugog svjetskog rata. To potvr|uju rezultati hidrogeolo{kih ispitivanja na makrolokaciji Banjevica u op}ini Dubrova~ko primorje za potrebe izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Dubrova~ko-neretvanske `upanije, koji su javno dostupni na mre`nim stranicama te `upanije. Tome treba dodati velike koli~ine oborina i nadmorsku visinu lokaliteta, da bi se sagledala mogu}a ugro`enost podru~ja s drugu stranu granice. Iz tog razloga prema stajali{tu iz ANUBiH nije razumno poduzimati i{ta {to bi ugrozilo ne samo jedinog podzemnog slatkovodnog {koljka{a ve} i brojna druga primarna nalazi{ta od oko 140 podzemnih vrsta Popova polja, kojem pripada i pe}ina Vjetrenica. U Akademiji nauka i umjetnosti BiH nadaju se da }e akademici Hrvatske uva`iti

Jubilarna 75. Zlatna igla, tradicionalna modna revija hrvatskih obrtnika, odr`ana je nedavno u studiju “Anton Marti“ Hrvatske radio-televizije. U direktnom prenosu gledatelji su imali priliku vidjeti jesensko-zimske kolekcije 17 dizajnera-obrtnika i u`ivati u zabavnom dijelu ve~eri, za koji su se pobrinule pjeva~ica Vanna i harfistica Doris Karamati}. Nove kolekcije predstavili su: Modna ku}a Sposa, Ana Kujund`i}, Etno-butik Mara, Dora, Etna Maar, Mu:n, Moda Stolnik, [e{i-

ri Cahun, Modna manufaktura Mustre, Moxl, Milena Rogulj, Elegance, Igor Dobrani}, Krzno Sumrak, Mu{ka moda [abi}, Salon mode Banovec i Igor Gala{. Pravo iznena|enje ve~eri bio je revijalni izlazak poznatih osoba u kreacijama zagreba~kih obrtnika, sudionika modne revije: Daniela Trbovi} - Stolnik, Nevena Rendeli - Elegance, Lana Banely - Igor Gala{, Mirta [urjak - Salon mode Banovec, Mila Horvat Sposa, Zijad Gra~i} MOXL, Miroslav [koro MOXL, Mario Mlinari}, Ma-

Odr`ana 75. Zlatna igla

24. oktobar 2010. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Pasiji `ivot sve ~e{}a slika
Kad vidim neka svjetska istra`ivanja, po kojima psi, ma~ke i ostali ku}ni ljubimci `ive sve du`e, namah znam da se to ne mo`e primijeniti na BiH, jer tamo pse, ma~ke i ostalo, ostavljeno na ulici i bez brige, `ivota li{i glad ili ko stigne...
jutros me neko olinjalo pseto pratilo stotinjak metara, iza{av{i odnekud iz okrajka smrdljiva podruma. Kad sam se okrenuo da ga nekako zamolim da me napusti, pridru`ilo mu se ve} dvoje-troje subra}e. Odo{e prema obli`njem parku, sve od ljudi tra`e}i komad kruha, ili ne znam {to. Djeca su se skrivala za roditelje... Svakodnevna slika glavnog grada Bosne i Hercegovine. A {ta bi tek imali kazivati oni s padinskih ({umovitijih recimo) dijelova grada? No}u se ne kre}emo, ka`e jedna poznanica. Jerbo psi nastupaju u golemim ~oporima, pa bje`imo obilaznim putevima ili tra`imo pratnju mu{karaca s tojagama... Ni ~opori, ni tojage, ni jadikovke, ni mrtvi psi, ni{ta ba{ ne mo`e trgnuti gradske oce da malo pa`nje sa sebe obrate i `ivotinjskom svijetu. Bez kojega, jel tako, zna se stolje}ima, ni nas nekako ne bi bilo. Skloni{te za pse u Sarajevu (i okolici) jo{ je mislena imenica. Valjda sve dok nekoga ne izjedu, jal kakvu opasnu zarazu ne pro{ire... Pri~u o psima lutalicama u Sarajevu mogu pro~itati oni koji surfaju internetom. A ~uti je oni koji se kre}u gradom, naro~ito njegovom {irom okolicom. Sve u stilu: {ta da radim ako mi napadne dijete? Ili: ne znam {ta raditi kad ~opor do|e pred ku}u, stan, vikendicu...? I kad se sve to zna i vidi, onda ti skoro smije{no do|e istra`ivanje njema~kog udru`enja proizvo|a~a hrane za ku}ne ljubimce FACCO, po kojemu je prosje~na `ivotna dob pasa produ`ena za 2,4 godine, a ma~aka za ~ak pet godina! Tako se prosje~ni vijek vodi s jedanaest godina za ma~ku, dvanaest godina za psa. Pa ra~unica dalje ka`e kako se prosje~an `ivotni vijek ku}nih ljubimaca gotovo udvostru~io u posljednjih 30 godina te oni poput ljudi `ive sve du`e zahvaljuju}i boljoj prehrani i napretku medicine!

I

rio Sedmak, Bojan Jambro{i} - Mu{ka moda [abi}. Jubilarna 75. Zlatna igla dokaz je da su obrtnici koji su se opredijelili za modnu struku nastavili tradiciju modnog izri~aja zapo~etog prvom revijom koja je odr`ana 15. oktobra 1935. godine. Najdugovje~nijim modnim doga|ajem na ovim prostorima, Zlatnom iglom, zagreba~ki obrtnici - dizajneri slave modu. Prikazom svojih kreacija poma`u {irokoj publici pribli`iti spoj modernog i ma{tovitog, a opet prilago|enog oso-

bnosti. Prva revija Udru`enja obrtnika grada Zagreba odr`ana je 1935. u hotelu Esplanade, s `eljom da i grad Zagreb postane jedan od evropskih modnih sredi{ta. Dugovje~nost ove manifestacije dokazuje da su obrtnici svojevrsni nositelji opstanka modnog stvarala{tva Zagreba, ali i {ire. Ponosni na tradicionalan zna~aj i povijest, u punom studiju “Anton Marti“, 75. Zlatnoj igli prisustvovali su mnogi uva`eni gosti, obrtnici i ljubitelji mode.

“Godine 1982. prosje~an `ivotni vijek ma~ke iznosio je 6,2 godine, a 2005. porastao je na 11,1 godinu, sa srednjom vrijednosti od 9,2 godine 1996. [to se ti~e pasa,1982. `ivjeli su prosje~no 9,5 godina, 1996. 11,6 godina, a 11,9 godina 2005”, navodi istra`ivanje. Zanimljivo bi bilo ~uti i vidjeti sli~ne statistike u nas. Naravno, nema ih, a po onome {to se dade vidjeti u zadnje vrijeme, pasiji `ivot, npr. u Sarajevu, sve je ~e{}a slika i kod ljudi ~ak!

36

24. oktobar 2010. godine

`iv~anog sistema
Epilepsija je jedna od naj~e{}ih neurolo{kih bolesti. Javlja se u 1 posto op}e populacije. [ansa da }e pojedinac oboljeti od epilepsije tokom `ivota iznosi 2-4 posto, a da }e imati barem jedan epilepti~ki napadaj tokom `ivota - 8 posto. Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 miliona ljudi
pilepsija ili padavica je te{ka i veoma rasprostranjena bolest `iv~anog sistema. ^esto se pojavljuje u djetinjstvu, te ponekad ostaje kroz cijeli `ivot. Manifestira se periodi~nim, prolaznim napadima koji naglo nastaju kratko traju i naglo prestaju. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poreme}aj `iv~anog sistema koji se doga|a zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja `iv~anih impulsa u mozgu, u pravilu pra}en abnormalnostima u elektroencefalogramu. Epilepsija je jedna od naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, javlja se u 1 posto populacije. Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 miliona ljudi. Rije~ epilepsija potje~e od gr~ke rije~i koja ozna~ava napadaj ili obuzetost, prvi put se spominje jo{ u drevnom Babilonu. Stari Grci su je smatrali “svetom bole{}u“ i natprirodnim fenomenom. U kasnijim civilizacijama uglavnom su je povezivali s demonima, smatralo se da su ljudi koji boluju od epilepsije opsjednuti zlim duhovima. A 1875. god. neurolog John Hughlings Jackson opisao je epilepsiju kao poreme}aj `iv~anog sistema koji nastaje zbog pretjeranog izbijanja mo`danog `iv~anog tkiva prema mi{i}ima. Ova se definicija koristi i danas. Ve}ina ljudi s epilepsijom i danas pati zbog predrasuda okoline u kojoj `ive, koja nije dovoljno ili ~ak nikako informirana o ovom poreme}aju. Da bi se javnost {to kvalitetnije informirala o epilepsiji, pokrenute su brojne akcije u svijetu, npr. Out of the shadows, koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija, Me|unarodna liga za borbu proziv epilepsije i Me|unarodni biro za epilepsiju. Napadaji su podijeljeni u 4 kategorije: Generalizirani napadaji: Karakterizirani su izbijanjem u {irem podru~ju mozga, bez lokaliziranog po~etka, s poreme}ajem svijesti. Generalizirani napadaji mogu biti: a) toni~ko-klini~ki ili grand mal - karakteriziran je padom bolesnika na pod i tipi~nim gr~enjem mi{i}a. Bolesnik gr~evito di{e, ugrize se za jezik, mokri bez kontrole i izgubi svijest. Ovo je najdramati~niji oblik epilepti~kih napadaja. b) apsans ili mali napadaj - naj~e{}e se javlja u dje~joj dobi, a karakteriziraju ga nagli i kratkotrajni poreme}aj svijesti bez pada na pod. Bolesnik prekida svoju aktivnost, kratkotrajno je odsutan i zagledan u neki predmet, prestaje disati, govoriti, glava mu klone, predmeti ispadaju iz ruke... Ovakvi se napadaji mogu ponavljati nekoliko puta na dan. Zna~ajno remete koncentraciju.

Te{ka bolest

ORDINACIJA

Epilepsija

E

Parcijalni napadaji: Zapo~inju u jednom dijelu mozga, ali se mogu pro{iriti i na cijeli mozak. Parcijalni napadaji mogu biti: a) jednostavni parcijalni napadaji - tokom ovog napada osoba ostaje pri svijesti, glava i o~i mogu se okrenuti na jednu stranu, a {aka, ruka i jedna strana lica mogu se trzati ili osoba mo`e u nekim od tih dijelova osjetiti trnce. Privremena klonulost ili paraliza jedne strane tijela mogu uslijediti nakon napadaja. Osoba mo`e osjetiti neobi~ne mirise, zvukove i okuse. b) slo`eni ili kompleksni parcijalni napadaji - naj~e{}i su kod odraslih i najte`e se kontroliraju terapijom. ^esto zapo~inje karakteristi~nim predosje}ajem tzv. aurom, nakon ~ega slijedi poreme}aj svijesti. Ovakvi napadaji traju oko 3 min. Bolesnici mogu izgledati kao da su budni, ali gube kontakt s okolinom, ~esti su automatizmi poput razli~itih grimasa, `vakanja, mljackanja, ponavljanja rije~i... Bolesnici nisu svjesni svog pona{anja, nakon napada ~esto su pospani, zbunjeni i `ale se na glavobolju. Specijalni epilepti~ki sindromi: 1. Lennox-Gastaut sindrom - najte`i oblik epilepsije, javlja se u ranom djetinjstvu uz mentalnu retardaciju. Napadaji su mije{anog tipa, javljaju se i preko dana i preko no}i. Odgovor na terapiju antiepilep-

ti~kim lijekovima nije zadovoljavaju}i. 2. juvenilna mioklona epilepsija -~esto je neprepoznata, obi~no se javlja u pubertetu i predstavlja nasljedni poreme}aj u ina~e neurolo{ki zdravog djeteta. Karakterizirana je kombinacijom toni~kih i kloni~kih napadaja koji se javljaju nekoliko sati nakon bu|enja i zahva}aju obi~no samo gornje, a rijetko donje ekstremitete. Ovaj oblik epilepsije ne naru{ava inteligenciju i mi{ljenje, obi~no traje cijeli `ivot i dobro reagira na terapiju. 3. infantilni spazmi - iznenadni kratki napadaji koje karakterizira tipi~ni spazam struka, ekstremiteta i vrata. Obi~no se opisuje kao dio West sindroma. 4. atoni~ki napadaji - karakterizirani su naglim gubitkom mi{i}nog tonusa, {to rezultira trenutnim padom i ozljedama lica i drugih dijelova tijela. Epilepti~ki status (status epilepticus) Trajanje epilepti~kog napadaja du`e od pola sata ili dugotrajni, u~estali, kratki napadaji. Va`nost epilepti~kog statusa je u tome {to mo`e ugroziti `ivot i {to uvijek, u odre|enoj mjeri, o{te}uje mozak. Napadaji koji nisu epilepsija 1. febrilne konvulzije - javljaju se kod male djece, u dobi od 3 mjeseca do 5. godine, a posljedica su povi{ene tjelesne temperature

2. upale mozga (meningitis, encefalitis) mogu izazvati poneki epilepti~ki napadaj tokom trajanja bolesti zbog upalnog i hemijskog podra`aja mo`dane kore 3. kontuzije mozga (nagnje~enja) 4. mo`dani udar 5. metaboli~ki poreme}aji Uzroci epilepsije: Epilepsije prema uzrocima mogu biti: 1. idiopatske (primarne, genuine, funkcionalne, nasljedne) - nemogu}e je utvrditi jasan primaran uzrok nastanka epilepsije, osim nasljedne predispozicije 2. simptomatske (sekundarne, organske, lezijske, ste~ene) - uzrok ove vrste je neko kroni~no organsko o{te}enje ili bolest mozga 3. kriptogene - epilepsije za koje se vjeruje da su simptomatske i da imaju organski supstrat u podlozi, ali ga je nemogu}e dokazati Dijagnoza: Za postavljane dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, utvrditi uzrok epilepti~kog napadaja, isklju~iti sve ostale mogu}e uzroke, odrediti op}i i neurolo{ki status bolesnika te u~initi elektroencefalogram (EEG). EEG slu`i za potvrdu dijagnoze i odre|ivanje oblika epilepti~kog napadaja. EEG-om se snimaju normalni i abnormalni elektri~ni potencijali kore mozga. Osim EEGa, ponekad je potrebno u~initi CT i MR. Lije~enje epilepsije Epilepsiju je potrebno lije~iti od samog po~etka, tj. od postavljanja dijagnoze. U terapiju su uklju~eni specijalist neurolog ili neuropedijatar, te mnogi dr. specijalisti. Specijalist neurolog ili neuropedijatar odredit }e adekvatnu terapiju antiepilepti~kim lijekovima. Ponekad se u terapiji koristi kombinacija vi{e lijekova, te se nakon odre|enog vremena terapija mora izmijeniti. U 2/3 bolesnika terapijom se mogu potpuno kontrolirati napadaji. Spina bifida i epilepsija Veliki broj djece s spinom bifidom ima hidrocephalus. Hidrocephalus nastaje ako se cerebrospinalni likvor (CL) nakupi u {upljinama mozga i uzrokuje njihovo pove}anje. Do tog nakupljanja dolazi kad je o{te}en ili za~epljen sistem koji odvodi DL iz mozga ili ako se stvara previ{e CL. U takvim slu~ajevima pove}ava se pritisak u lubanji, {to mo`e dovesti do o{te}enja mozga, a svako o{te}enje mozga (meningitis, hidrocephalus, mo`dana kap, o`iljak koji ostaje nakon te{ke ozljede glave...) mo`e biti povod za epilepti~ki napad.

24. oktobar 2010. godine

37

O BOLESTI

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

Ne pada gren~ica daleko od stabla!
Ramo KOLAR

Epilepsija kod djece
Za razliku od op}enito uvrije`enog mi{ljenja, epilepsija kod djece nije ono {to obi~no mislimo. Padanje (padavica) samo je jedan od oblika epilepsije i vjerovatno najrje|i oblik koji se pojavljuje kod djece
sim rijetkih slu~ajeva kod kojih je uzrok poznat, kod epilepsije obi~no je problem u tome {to nije poznat uzrok, pa je samim tim i tretman svakog pojedinog oboljenja vrlo te`ak i sama pouzdanost izlje~enja bitno umanjena. Op}enito se smatra da epilepsija mo`e biti uzrokovana nasljedno, posljedica te{ko}a pri porodu, stresa kod trudnica, ozljeda glave, mo`e biti popratna pojava drugih te{kih oboljenja (npr. tumora)... U svakom slu~aju, postavljati ovako pitanje nema nikakvog smisla i gubljenje vremena na rje{avanje ove dileme nije preporu~ljivo, jer vam oduzima dragocjeno vrijeme potrebno za tra`enje adekvatne terapije za va{e dijete. Za razliku od op}enito uvrije`enog mi{ljenja, epilepsija kod djece nije ono {to obi~no mislimo. Padanje (padavica) samo je jedan od oblika epilepsije i vjerojatno najrje|i oblik koji se pojavljuje kod djece. Sam mehanizam nastajanja napada je vrlo slo`en i laiku prili~no nerazumljiv, pa je stoga bespotrebno gubiti vrijeme na razmi{ljanja o ovom pitanju. Jedino {to trebate znati je: nikada nemojte svoje dijete upore|ivati sa ostalim slu~ajevima za koje ste ~uli. Svaki slu~aj je specifi~an i pri~a za sebe. Bez obzira na trenutnu dijagnozu, priroda oboljenja je takva da dozvoljava promjenu situacije preko no}i i nada za va{e dijete uvijek postoji. Da li ima lijeka? Najbolji odgovor je: mo`da. Svaka epilepsija, pogotovo kod djeteta, zahtijeva provo|enje odre|ene terapije lijekovima i popratne tretmane. U~inkovitost lijekova najvi{e ovisi o ispravnoj dijagnozi i mo`e se re}i da

O

oko 80 posto djece obolje od epilepsije uspije uspostaviti kontrolu lijekovima i `ivi normalnim `ivotom poput svojih vr{njaka. Put do pravog lijeka mo`e biti kratak, ali isto tako mo`e biti vrlo dug i te`ak, {to ovisi o svakom pojedinom slu~aju. Zbog toga je vrlo pametno provesti kvalitetnu dijagnostiku koja mo`e dati potrebne smjernice u provo|enju antiepilepti~ke terapije. U prakti~nom lije~enju osnovni cilj je antiepilepti~kim lijekovima uspostaviti kontrolu nad posljedicom epilepsije - napadima i na taj na~in ({to je posebno va`no kod djece koja se razvijaju) omogu}iti djetetu normalan psihofizi~ki razvoj i prepustiti organizmu da sam poku{a neutralizirati uzrok oboljenja. Ipak, najva`nije je da roditelj bude upoznat sa mogu}im razvojem doga|aja, iako je epilepsija oboljenje kod kojeg je nemogu}e dati pouzdanu prognozu. Ovdje dolazimo do najbolnijeg i najte`eg dijela cijele ove pri~e. Razvoj antiepilepti~kih lijekova je vrlo slab. Ako se usporedi razvoj antiepileptika sa razvojem npr. Antibiotika, do|e se do zapanjuju}eg zaklju~ka da su se antibiotici razvijali vi{estruko puta vi{e od antiepileptika. Uzrok ovoj, naizgled ~udnoj pojavi, vi{estruk je. Prvi razlog le`i u to me da je zna nost prou~avanja mozga i uzroka epilepsije jo{ u povojima. Drugi razlog je ekonomske prirode, ma kako to ironi~no zvu~alo. Iako oko 1 posto svjetske populacije boluje od epilepsije ({to u prevodu zna~i 50 miliona ljudi), 80 posto oboljelih `ivi u nerazvijenim i zemljama u razvoju, a oni nemaju novca. Kako proizvo|a~i lijekova `ive od prodaje, zaklju~ak izvedite sami.

pilepsija (padavica) je te{ka i jo{ uvijek bolest o kojoj medicina i ne zna bogzna koliko. No, dosegnut je jedan nivo lije~enja (barem za neke vrste) da pomaka ima. I mene zanima ima li narodna tradicija kakav odgovor na ovu neugodnu bolest? Bo`ur, odgovara! Pa da vidimo. Ima smisla, jer ga je jo{ Hipokrat upotrebljavao za lije~enje epilepsije. Ime mu je tako|er vezano za staru Gr~ku, (Paeonia ime je dobio po gr~kom bogu zdravlja Paeonu), kad se tako|er rabio za lije~enje padavice. Bo`ur (Paeonia lactiflora), kraljev cvijet, kurjak, bo`urak... biljka je s trajnim korijenom i okruglom so~nom stabljikom koja naraste do 60 cm i naj~e{}e se uzgaja kao vrtna ukrasna biljka, a u prirodi raste po planinskim uvalama. Za upotrebu se beru cvijet, korijen (star najmanje dvije godine) i sjeme. Mora se znati kako je ova biljka otrovna, pa se preporu~uje veliki oprez, odnosno uzimanje lijeka samo po receptu i od znalaca! Uz re~eno, bo`ur slu`i i kao antibakterik, antiepileptik, antispazmatik, antitusik, emenagog, narkotik i sedativ. Ima dosta slu~ajeva i ljudi koji svjedo~e kako bioenergija vrlo dobro poma`e kod epilepsije (jer se kod te bolesti radi o elektri~nim “stvarima“ i mnogo manje hemijskim). I ranije sam, u nekim slu~ajevima, nailazio na preporuku kori{tenja eliksira (za kojega }e se ponegdje ~uti kako je ~udotvoran) zvanog {vedska gren~ica. Sude}i po receptu koji je prona|en u zaostav{tini ~uvenog {vedskog lije~nika dr. Samsta, koji je, usput re~eno, nastradao u svojoj 104. godini - ja{u}i konja!, nema ni~ega vanzemaljskog u njoj. Evo kako izgleda sastav gren~ice: 10 gr aloe (mo`e i korijenje gor~aca ili pelinov prah), 5 gr rujevine; 0,2 gr {afrana; 10 gr seninih listova; 10 gr kamfora (samo prirodni); 10 gr rabarina korijenja; 10 gr podanka kurkume (temerike); 10 gr mane (smola crnog jasena); 10 gr venecijanskog terijaka; 5 gr korijenja vilinog sita i 10 gr korijenja angelike. Sve se ovo stavi u dvolitrenu staklenu bocu {irokog grla i prelije s 1,5 litre 38-40 posto dobre vo}ne rakije, te ostavi 14 dana na suncu ili u blizini drugog izvora topline. Svaki dan bocu protresati, kao i prije cije|enja, u manje fla{e, kao i prije upotrebe. Preostala koli~ina mo`e neograni~eno ostati na bilju. Bo~ice se dobro zatvore i ~uvaju na hladnom mjestu. Na ovaj na~in se eliksir mo`e ~uvati godinama. [to du`e stoji, djelotvorniji je! Osim {to se preporu~uje namah ga dati kod napada epilepsije, do-

E

bro ~ini i kod mnogih drugih tegoba i bolesti (vrtoglavice, `utice, kozica, sive mrene, zubobolje, upale grla, boli i zujanja u u{ima, gr~eva `eluca, bolova maternice, `u~i...). Marihuana (kanabis) je ~etrdesetih godina pro{loga stolje}a izba~ena iz farmakopeje, jer su prona|eni morfij i aspirin. Prije toga su je lije~nici mnogo koristili kod razli~itih oboljenja. Iako se ne mije{am u njenu legalizaciju, koja se ina~e zagovara u zadnjih desetak godina, ~e{}e u medicinske svrhe, kazat }u kako je mnogi istra`iva~i preporu~uju kod napadaja epilepsije. I ne samo to. Tvrde da je vrlo efikasna kod nesanice, za dezinfekciju, kod ko`nih bolesti, bolova, povra}anja, mu~nine, pove}anog o~nog pritiska, ubla`avanja multipla skleroze... Hvali se u tradicionalnoj, odnosno narodnoj medicini i biljka arnika (br|anka), koja sadr`i kamfor, gorke tvari, jabu~nu kiselinu, eteri~no ulje, flavonoid, smolu i tanin. Zato se koristi za zacjeljivanje rana i ubla`avanje njihova bola. Poma`e ~ak i kod rana od le`anja (decubitus) te problema sa grlom, ja~a glasnice, poma`e kod upale krajnika. Djeluje kao antiseptik, a poma`e i kod sr~anih problema: gr~eva krvnih `ila i gr~eva srca (angina pektoris). Sni`ava krvni tlak i pospje{uje cirkulaciju krvi, pa je sastavni dio poznatog i hvaljenog {vicarskog lijeka za srce hyperisana. Veliku pomo} arnika pru`a pri epilepsiji, potresu mozga i problemima s le|nom mo`dinom. Isto tako, ona spre~ava povra}anje i pospje{uje izlu~ivanje znoja i mokra}e. Koristi se i za bolji rast kose i odstranjivanje prhuti. Arnika poma`e u slu~aju ujeda `ivotinja (naro~ito kukaca), ozljeda tetiva i mi{i}a, a smanjuje i reumatske bolove. Rije~ju, odli~na biljka koju narodna medicina koristi i kod nas i na Zapadu... Mnogo je hvaljena i aloe vera, koja se u ozbiljnim znanstvenim krugovima, ne samo u narodnoj medicini, smatra jednom od najkorisnijih biljaka na na{em planetu: utvr|eno je da osim blagotvornih u~inaka na ko`u, sadr`ava i sastojke koji poma`u ~i{}enju organizma, te reguliranju i optimalnom uskla|ivanju prirodnih tjelesnih imunolo{kih mehanizama kojima se na{e tijelo brani od bolesti. Sadr`ava i tvari koje ubla`avaju posljedice razli~itih upala i alergija, djelotvorna je kod bolesti zubnog mesa, poma`e lu~enju `elu~anih kiselina, a jako je dobra i kod epilepsije... Nijedna druga biljka nema tako mnogo zdravstvenih u~inaka - stru~njaci ka`u da je to prava apoteka u biljci... Kod padavice narodno iskustvo preporu~a i lipov cvijet, dud, ljutu papriku ivanjsko cvije}e, proizvode p~ela...

Povr}e za zimnicu treba biti dobre kvalitete i ne smije imati trulih dijelova. Ukoliko ih ima, obavezno ih odstranite ili ga uop}e nemojte stavljati za zimnicu. Vrijeme spremanja zimnice jo{ nije gotovo, ali ako do sada niste odlu~ili ho}ete li ju spravljati, krajnje je vrijeme da se odlu~ite {to }ete spremiti ove godine. Zanimljivo je spomenuti da je mnoge ljude kriza navela da nakon dugog niza godina ponovno po~nu spremati zimnicu i ono {to je najljep{e, po~eli su u`ivati u toj radnji, i na kraju njezinoj konzumaciji jer — doma}e je doma}e. Ukoliko ste se po prvi puta ili nakon mnogo godina odlu~ili na spravljanje zimnice, treba vam malo osvje`iti pam}enje

Spravljanje zimnice je
Kiseli krastavci
Spadaju me|u tradicionalne delicije i vrlo rado ih jedemo u salatama ali i koristimo za ruske, francuske salate kao i za biftek Stroganov Sastojci: 5 kilograma krastavaca (manjih) 3 litre vode 1,5 alkoholnog octa (10 posto) 125 g {e}era 125 g soli malo papra u zrnu malo svje`eg kopra Priprema: Zajedno prokuhajte vodu, ocat, {e}er i sol. Krastavce dobro operite i ocijedite na krpi. U prokuhane staklenke stavite nekoliko zrnaca papra, manju stabljiku kopra, goru{ice, te gusto posla`ite krastavce koje }ete prelijevati vru}im octom. Odmah zatvorite staklenke koje mo`ete staviti u lonac s vru}om vodom na pasterizaciju ili pak u pe}nicu na 80 stepeni C na 45 minuta. Nakon toga pustite da se staklenke s krastavcima ohlade, te ih spremite na hladnije i tamnije mjesto. Na isti na~in mo`ete spraviti paprike i feferone, no njih je potrebno prije popariti.

38

24. oktobar 2010. godine

Patlid`ani u ulju

Ukiseljena cvjeta~a s mrkvom
Za pravu zimicu koja mora osta kon {to ju spra ti svje`a mjese vite, potrebno je provesti odre cima natupke. Jedna od |e stavljanje ve}e njih je blan{iranje ili popara ne pos, odnosno koli~ine povr}a go dok ona po u vru}u vodu, no tako dupovr}e se izva vo ne zavrije. Nakon {to vo da zavrije, di van te se od mah stavi pod du (mo`ete sta hla viti viti u staklenke i led). Nakon toga, povr}e m dnu voo`ete stakoje ste prije to ga prokuhali. Osim popare, vo}e za zimni cu Ono {to trebate napraviti je da morate i pasterizirati. mnicom stavi staklenke napu te njene zipri~ekate da vo u lonac i napunite do pola s vodom te da zavrije. S ti m }ete ubiti sv je, te ga na ta j na~i e bakteriTako|er, stakl n konzervirati. enke zatvarajte ji ne propu{ta samo s poklop ju cima koupiti jedan dio, zrak. Prelijte povr}e octom, kako ne bi osta je lo suho. Kada je r ono }e rite staklenku dnom otvoza dnjaku, kako se konzumaciju, dr`ite ju obave zno povr}e ne bi po povr}e uzimaj kvarilo te iz nj u hlate ~istim pribo e uvijek rom je se nalaze u slini ili hrani po za jelo jer bakterije koti~u kvarenje. Kada ste usvoji dnostavnih re li ova osnovna pravila, evo ne cepta za sprav koliko jeljanje zimnice .

Popara i pas

terizacija

Kod cvjeta~e se za jelo koristi cvat i li{}e. Naj~e{}e se prire|uje kuhana sa za~inima za salatu. Mo`e se pohati, pr`iti i kao u ovom slu~aju, kiseliti kao povr}e za zimnicu. Jelo kakvo su radile na{e bake Sastojci za 6 osoba: 600 g cvjeta~e 400 g mrkve 5 ~e{nja ~e{njaka 6 malih lukovica 2 feferona 4 male paprike 1 `li~ica soli 500 ml bijelog vinskog octa 500 ml maslinova ulja nekoliko zrna papra Priprema: Povr}e o~istite i odvojeno blan{irajte u blago posoljenoj vodi. Blan{irano povr}e ocijedite. Mrkvu nare`ite na koluti}e, a cvjeta~u odvojite na cvjetove. Povr}e slo`ite u slojevima u ste ril ne sta klen ke s po klop cem na kva~ice. U loncu pomije{ajte jednak omjer bijelog vinskog octa i djevi~anskog maslinova ulja, nekoliko zrna papra te zakuhajte. Kad se ohladi, pripremljenu teku}inu prelijte preko povr}a. Poslu`ivanje: Poslu`ite uz pe~eno meso. Savjet: Po `elji, mo`ete dodati i lovorov list.

Da biste u`ivali u ovom jelu, ne morate biti zagovornik ku}ne zimnice. Njime samo produ`ujete ljepotu i okuse onih najljep{ih i najukusnijih ljetnih patlid`ana. Sastojci za 4 osobe: 1 kg patlid`ana 1 l jabu~nog octa 150 ml maslinova ulja 1-2 `li~ice soli 3 ~e{nja ~e{njaka Priprema: Svje`e neo{te}ene patlid`ane operite i temeljito osu{ite. Nare`ite ih na pola centimetra debele plo{ke. U {iroj posudi kuhajte ocat dok ne zakipi, dodajte sol, a zatim kuhajte patlid`ane dio po dio oko 5 minuta. Ocije|ene patlid`ane slo`ite u suhe staklenke, a izme|u redova stavite ~e{njak narezan na plo{kice. Ostavite neka se ohladi i prelijte octom u kojem su se kuhali patlid`ani. Na kraju zalijte maslinovim uljem i staklenke zatvorite. Poslu`ivanje: Patlid`ane u ulju poslu`ite uz namaze od mahunarki ili gljiva, a ljubitelji mesnih zalogaja mogu ih poslu`iti uz hladna i topla mesna jela. Savjet: Umjesto na plo{ke, patlid`ane mo`ete narezati na kocke.

Salata od kiselog mije{anog povr}a
Izgledom atraktivne staklenke dobit }ete slo`ite li slojeve povr}a naizmjence sa slojevima lu~ica, svje`om paprikom i feferonima. Ovakva zanimljiva zimnica poslu`it }e i kao zgodan dar prijateljima. Sastojci za 10 osoba: 500 g gra{ka papar u zrnu 60 g {e}era 30 g soli 500 ml vode 500 ml alkoholnog octa lovorov list 1 gran~ica kopra 3 feferona 300 g lu~ica 500 g zelene paprike 500 g cvjeta~e 300 g mrkve malo ulja Priprema: Gra{ak o~istite, mrkvu o~istite i nare`ite na koluti}e, a cvjeta~u nare`ite na manje cvjeti}e. O~i{}eno povr}e kuhajte dvije minute u slanoj vodi. Povr}e ocijedite i slo`ite u staklenku naizmjence s lu~icama, sirovom paprikom narezanom na rezance i feferonima. Dodajte kopar i lovor te prelijte ohla|enom prokuhanom otopinom octa, vode, papra u zrnu, soli i {e}era. Na vrh nalijte oko 1 cm debeli sloj ulja, a staklenku potom zatvorite celofanom. Poslu`ivanje: Salatu od mije{anog povr}a poslu`ite uz zimsko jelo s umakom. Savjet: Salati po `elji mo`ete dodati zelene raj~ice, celer, bijelu repu ili koje drugo povr}e.

ponovo in
Dragan MARIJANOVI]

24. oktobar 2010. godine

39

U RESTORANU

Fontana kod So~e
Lutenica
Ajme meni, tko je jednom jeo lutenicu, nikada je zaboraviti ne}e. Zimnica koja se spravlja od pe~enih paprika, ~ili papri~ica i patlid`ana. Makedonci su za lutenicu specijalisti, a tragom njihovog recepta kre}emo i mi Sastojci za 12 do 15 osoba: 2 kg patlid`ana 2 kg crvenih mesnatih paprika 3 ljuta feferona 250 ml ulja 60 g {e}era 150 ml vo}nog octa, 4 ~e{nja ~e{njaka, sol Priprema: Oguljene patlid`ane stavite u vrelu vodu i kratko blan{irajte. Dobro ih ocijedite i nare`ite na trake. Paprike i ljute feferone operite i dobro obri{ite. Polo`ite ih na re{etke pe}nice i pecite uz povremeno okretanje u pe}nici zagrijanoj na 200 stepeni C. Kada su paprike pe~ene, polo`ite ih u staklenu posudu i prekrijte kuhinjskom krpom. U {irokoj posudi na polovicu koli~ine zagrijanog ulja dodajte pripremljene patlid`ane i mije{ajte ih na laganoj vatri dok ne omek{aju. Ohla|ene paprike ogulite od ko`ice, o~istite, nare`ite na rezance i dodajte patlid`anima. Dodajte {e}er, ocat, nasjeckani ~e{njak i sol te kuhajte mije{aju}i dok svi sastojci podjednako ne omek{aju. Lutenicu ulijte u staklenke do 2 centimetra ispod ruba, polo`ite ih 30 minuta u pe}nicu zagrijanu na 80 stepeni C. Staklenke izvadite iz pe}nice, po povr}u nalijte tanak sloj ulja te staklenke dobro zatvorite i ohladite. Poslu`ivanje: Lutenicu poslu`ite s mesnim jelima s ro{tilja. Savjet: Koli~inu ljutih feferona mo`ete pove}ati ili smanjiti ovisno o ljutini koju `elite. mbijent Liska ulice u Mostaru ima rijetko lijep ugostiteljski ambijent, sa~injen od {irine ulice, starih drvoreda i mo}nih kro{anja koje su za mostarskih vru}ina pravi spas; nekoliko lijepih starih austrougarskih vila uljep{avaju op}i ugo|aj, uklju~ivo s rijetkim preostalim mostarskim ba{~ama i travnjacima, kroz koje ova mitska gradska ulica izlazi na Rondo. U takvom rijetkom ambijentu od pro{le godine ugostiteljsku ponudu grada uljep{ava i Fontana kod So~e, koju vodi mladi, ali podobro iskusni Zoran So~e, koji je, ~im je zavr{io ugostiteljsku {kolu po~eo s kafi}em, nastavio s restoranom u naselju Rudnik, koji jo{ radi i koji ima stalne goste: radni~ku i studentsku klasu koja treba toplu, kvalitetnu i jeftinu hranu koju valja pojesti u vremenu kratke pauze za marendu, te napokon s pravim urbanim restoranom koji odgovara zahtjevima i skromnih i elitnih potro{a~a. S kvalitetnom ponudom za prijepodnevnu marendu Zoran je nastavio i u Fontani, budu}i da je restoran dosta blizu domu zdravlja i mnogim institucijama s puno uredskih radnika, pa jeftini i kvalitetni rani obrok i dalje ostaje glavni adut ponude ovdje u dobrom dijelu dana. Zoran razmi{lja pametno, zapravo logikom koju name}e vrijeme u kojemu je sve manje ljudi spremnih na ve}i tro{ak u restoranu. Zoran je po tom pitanju vrlo iskren: - Volio bih i ja da je vrijeme takvo, da su ljudi sretni, imu}ni i zadovoljni, pa da lijepo spustim bijele stolnjake do poda i ~ekam na jedno ili dva bogata dru{tva koja }e ostaviti novac za najskuplju ponudu! Mislim da vi{e nitko od nas, ni u Mostaru ni {ire, vi{e ne mo`e ra~unati na takve goste. Malo prije nego }ete li vi do}i, doru~kovale su dvije medicinske tehni~arke; uzele jedan pica-sendvi~ popola... Takve goste valja tretirati kao i one koji }e poru~iti oradu ili {ampijera, te najskuplje vino. Otac @eljko me tome u~io, otkako me jo{ kao dje~aka gurnuo u {ank. To si izabrao, budi u tome dobar i po{ten, strpljiv i marljiv, uvijek mi govori i danas kada vidim da su svi njegovi savjeti dok sam bio mali, a s kojima se tada nisam slagao, bili posve ispravni, govori ovaj mladi de~ko koji ~eka prvo dijete, ra~unaju}i na strpljivost supruge, jer biti kvalitetan ugostitelj podrazumijeva stalno biti u restoranu i paziti na sve. Ponajprije na ljude koji su, unato~ velikom izboru ba{ tu odlu~ili potro{iti vrijeme i novac. Ponuda je stvarno sjajna; morska riba je dnevno svje`a, a stalna je ponuda i neretljanske jegulje i pastrve. Riba je nositelj imid`a Fontane, pa makar se radilo

A

Punjene kisele paprike
Bogato za~injena, pikantno-kisela kombinacija paprika babura i sjeckanog kupusa idealna je poslu`ite li je kao salatu uz te`a jela – poput pe~enki ili suhomesnatih proizvoda. Sastojci za 10 osoba: 10 paprika babura 1 `li~ica zrna goru{ice 50 g hrena 2 ~e{nja ~e{njaka 1 `li~ica slatke mljevene paprike prstohvat kumina 20 g soli 750 ml vode 750 ml vinskog octa 1,2 kg svje`eg kupusa malo ulja Priprema: Ocat, vodu i malo soli kratko prokuhajte, pa ostavite neka se teku}ina ohladi. Opranim paprikama odre`ite peteljku i odstranite sjemenke. Kupus na sitno nare`ite ili naribajte, pa ga pospite solju, kuminom i mljevenom paprikom. Promije{ajte ga i ostavite neka odstoji nekoliko sati. Zatim ga dobro istisnite i njime punite paprike. Paprike sla`ite u staklenke, a izme|u njih stavite pokoje zrno goru{ice, ~e{njak i hren narezan na {tapi}e. Sve prelijte slanom prokuhanom i ohla|enom octenom teku}inom. Kada se teku}ina slegne, na vrh nalijte oko 1 cm debeli sloj ulja. Poslu`ivanje: Ovako konzervirane paprike poslu`ite narezane na koluti}e uz hladne nareske ili topla mesna jela. Savjet: Na isti na~in mo`ete pripremiti i paprike punjene crvenim kupusom – bit }e jo{ atraktivnijeg izgleda.

i o salatama od hobotnice, {kampima i kozicama koje se pripravljaju s talijanskim pastama, pa se sve to, uz gula{, grah, le{o teletinu, kuhanu tele}u ili dimljenu svinjsku koljenicu i druge drangulije, uklju~ivo s picama, svrstava u ponudu za marendu, dok prvospomenute ribe ostaju namjernicima za gu{tanje uz ru~ak ili ve~eru, koji su oboga}eni i sjajnom ponudom mesnih specijaliteta, me|u kojima isti~em hercegova~ku tepsiju s teletinom, krumpirom i drugim povr}em, a nakon predjela sa nekoliko vrsta suhoga mesa i sve boljih i brendiranih hercegova~kih kozjih, ov~jih, kravljih i kombiniranih sireva. Vinska karta tako|er je izvrsna, a u dobru ovogodi{nju berbu uvjerit }emo se uskoro kada @eljo So~e u rodnim mu Blizancima bude otvarao mlado vino, pa, unato~ sjajnoj ponudi buteljiranih vina, njegovu `ilavku i blatinu iz rinfuze toplo preporu~am namjernicima, jer za takvu cijenu ne}ete drugdje ku{ati tako dobro i zdravo vino. Ku{ajte i @eljkovu vi{njeva~u, orahova~u, dunjeva~u ili rakiju od roga~a za aperitiv, a jednu lozicu ka de`istiv. Ulazim ovdje svako jutro onako kako doma}ini ulaze u svoje ku}e, ka`e Zoran, jer ovo i jeste moj dom; tu sa~ekujem prijatelje, znane i neznane, tu dolaze stranci u grupama koje {alju turisti~ke agencije i bilo bi grozno da netko ode nezadovoljan, bilo da poru~uje za dvije ili stotinu i dvije marke. Jedino se tako danas mo`e opstati. Zoran je Fontani interijernim rje{enjima osigurao neku finu kavansku toplinu, na pedesetak raspolo`ivih mjesta dade se ovdje osje}ati vrlo komotno, a nekako najtoplije je ~etvrtkom kada svira akusti~na gitara, ili petkom kada tu sviraju tambura{i, pa vam se `ivot u~ini ljep{im negoli objektivno jeste. Posebna dra` je ba{~a s fontanom u dubokome hladu i dovoljno parkirali{nih mjesta. Za one koji vole kuhinju iz Fontane, a nemaju vremena ili navike odlaziti u kavane, Zoran je osigurao trajnu dostavu i to ne pojednostavljenu, nego kompletnu ponudu. Takvi bi valjda dobri doma}ini i trebali biti.

40

24. oktobar 2010. godine

24. oktobar 2010. godine

41

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED WD isporu~io 50.7 miliona drajvova
U okviru kvartala koji je zavr{en po~etkom oktobra fiskalne 2011. godine, kompanija Western Digital je uspjela da isporu~i50.7 milionaharddriveova, {to je za jedanmilionvi{enegokada je u pitanjuprethodnikvartal. JohnCoyne, predsjednik i izvr{nidirektorkompanijeWesternDigital, navodi da su u kvartalukoji su okarakterisale jake industrijske cijene oni zabilje`ili solidnu profitabilnost, te da ve} nekoliko godinazaredombilje`ekonstantanrast kao i da su generisali390 milionadolarau gotovini. WesternDigital je predvidioprihode u opsegu od 2,3 do 2,4 milijarde dolara kada je u pitanju drugi kvartal.

43

Medal of Honour
Najnovija EA igraMedal of Honour je podigla veliku pra{inu i prije nego {to se pojavila. Prije svega zbog mogu}nosti da igra~i preuzmu ulogu talibana u Afganistanukoji se boreprotivsavezni~kihsnaga. Brojnaudru`enjaveterana i porodicapoginulihvojnika su se pobunilaprotivovog detalja pa su na krajutalibaniipakpreimenovaniu neprijateljskesnage. Ipak, ova igra pored kontroverzi ima da ponudi mnogo zanimljivih detalja i sasvim sigurno }e ljubiteljima ovakve vrste igara ponuditi odli~ando`ivljaj. Grafika je unaprije|ena, novekarakteristike i oru`ja su dostupni, pa nema nikakve sumnje da }e novi EA naslovzabilje`itidobruprodaju i bitikonkurentan svom velikom rivalu Call of Duty.

Jobs o Androidu
Steve Jobs nije bio impresioniran Googleovim popularnim Android operativnim sistemom. Jobs, koji ne krije zadovoljstvo ~injenicom da je Apple nedavno progla{en za kompaniju sa najve}om vrijedno{}u na IT tr`i{tu izjavio je analiti~arima da Google aktivira oko 200.000 ure|aja dnevno dok je ova brojka u slu~aju Applea 275.000 - 300.000. Google voli da karakterizuje stvari i tvrdi da je Android otvoren, a iPhone zatvoren, navodi Jobs. Sa druge strane, on tvrdi da to nije istina i da je Android prili~no fragmentovan i da korisnici to primje}uju. Kao primjer on je naveo da postoje brojne verzije razli~itih aplikacija za razli~ite ure|aje {to, stvara konfuziju.

Asus Radeon HD 6850
Kompanija Asus je najavila svoju verziju novih AMD kartica. Nastupaju}a Asusova Radeon HD 6850 opremljena je prilago|enim dualslot kulerom ~iji zadatak je da odr`i temperaturu grafi~kog procesora za 20 posto ni`om nego {to je to u stanju referentni ventilator hladnjaka, a karakteri{e ga i 960 Stream procesora kao i brzina radnog takta od 790 MHz, 256-bitni memorijski interfejs, 1GB GDDR5 VRAM-a, CrossFire podr{ka, dual-DVI, HDMI i DisplayPort izlazi. Ova kartica prvi put je predstavljena prije dvije sedmice, ali je zvani~na prezentacija EAH6850 Direct CU/2DIS/1GD5 odr`ana posljednjeg radnog dana protekle sedmice.

Splash Damage - Brink

Posljednje uto~i{te ZA OPSTANAK LJUDI
Zaga|enje je dovelo do nezaustavljivog topljenja leda zbog kojeg je ~ovje~anstvo na rubu izumiranja, a jedino civilizirano mjesto je Arka, usamljeni plutaju}i grad izgra|en po~etkom 21. vijeka kao istra`iva~ki centar. Arku su u po~etku nastanjivali nau~nici, ali zbog poplave je stizalo sve vi{e izbjeglica. Tvorci Arke predvidjeli su 5.000 `itelja, a 2035. godine broj se popeo na 50.000 ljudi. Kako bi sa~uvali red, vlasti organiziraju slu`bu sigurnosti, a gdje postoji organizirana vladavina, postoji i opozicija koja tra`i jednaku raspodjelu dragocjenih dnevnih zaliha hrane i vode. Ubrzo mirni protesti prerastaju u otvorene sukobe s policijom i Arka postaje popri{te rata kojem se ne nazire kraj. U ovoj igri Splash Damagea pod nazivom Brink igra~i sami defini{u likove, a

ARKA ^ovje~anstvo je na rubu izumiranja, a jedino civilizirano mjesto je Arka, usamljeni plutaju}i grad izgra|en kao istra`iva~ki centar, koji su u po~etku nastanjivali nau~nici

osim frizure i odje}e mogu ih obilje`iti razli~itim o`iljcima i tetova`ama, postarati ih ili podmladiti. Uvodna kreacija omogu}ava i prilagodbu primarnog oru`ja kojeg }e likovi koristiti, {to uklju~uje br`e ispaljivanje metaka, mogu}nost postavljanja opti~kog ni{ana, ve}i spremnik ili prigu{iva~. Definisanje lika uklju~uje i odabir

trajnih sposobnosti poput vi{e zdravlja ili intuicije koja }e igra~a obavijestiti ako njegovog lika neko dr`i na ni{anu. Na raspolaganju su: vojnik, in`injerac, bolni~ar i operativac, tj. {pijun. Igra~ na po~etku odabire za koju se stranu `eli boriti i zapo~inje jednu od dvije kampanje, ali se ne mora slijepo dr`ati redoslijeda misija.

Serveri Primergy me|u top deset
mje ri obra du tran sa kci ja i per for manse u bazama podataka, simuliraju}i OLTP optere}enje brokerske firme s naglaskom na centraliziranu bazu podataka. Server Primergy RX600 S5 opre mljen je s ~eti ri Xeona X7560 i 512 GB me mo ri je, a postigao je rezultat od 2046,96 TPS-E. Sna`niji RX900 u prodaji je od po~etka oktobra, dok RX600 zainteresirani mogu nabaviti od 1. sljede}eg mjeseca.

Fujitsu

HP Slate slu`beno potvr|en

Hardverski mo}na ma{ina
HP Slate 500 je tablet ekrana dijagonale 8.9 in~a i rezolucije 1024x600 piksela, a pokre}e ga operativni sistem Windows 7 Professional. Koliko }e ta kombinacija biti uspje{na, pokazat }e vri je me, ali mnoge interesuje planira li HP predstaviti tablet zasnovan na Palmovom WebOSu koji je zajedno s tom kompanijom HP kupio ove godine. Aktuelni Slate hardverski je prili~no mo}na ma{ina: pokre}e ga Intelov procesor Atom radnog takta 1.86 GHz, a tu su i 2 GB radne memorije, SSD kapaciteta 64 GB te Crystal HD grafi~ki ubrziva~ koji slu`i za glatki prikaz HD (1080p) video materijala. Slate ima ~ak dvije kamere, jednu za fotografiranje (rezolucije 3 megapiksela) i jo{ jednu u VGA rezoluciji s prednje strane za video razgovore. Cijena je 799 dolara, a Slate }e uskoro bi ti mo gu}e na ru~iti sa HP-ove stranice.

Transaction Processing Performance Council (TPC) uvrstio je Fujitsuove servere Primergy RX600 S5 i RX900 S1 me|u top deset pre ma TPC-E per for man sa ma. Osim brzine, serveri nude i najbolji omjer cijene i performansi. Model RX900 S1 prvi je na listi s TPC-E rezultatom od 3800, a rije~ je o rack serveru s 8 procesora Intel Xeon X7560, 1 TB radne memorije. TPC-E benchmark

44

FELJTON

srijeda, 5. maj nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ameri~ki rad` - Oslobo|enje ili dominacija (26)

^e Gevara pod

TURBANOM
Pi{e: Eric MARGOLIS

Poput d`ihadisti~kih prethodnika, Osama bin Laden preuzeo je na sebe - kriti~ari ka`u prisvojio sebi - misiju osloba|anja muslimanskog svijeta od, kako je on to nazvao, tla~enja, plja~ke i poni`avanja
Laden je ostao nezavisna figura, bez ikakve odgovornosti prema bilo kome, a djelovao je izvan granica bilo koje dr`ave, organizacije ili formalnog vjerskog establi{menta. On je bio sui generis. Poput d`ihadisti~kih prethodnika, Osama bin Laden preuzeo je na sebe - kriti~ari ka`u prisvojio sebi - misiju osloba|anja muslimanskog svijeta od, kako je on to nazvao, tla~enja, plja~ke i poni`avanja. Bin Ladenov poziv na me|unarodni ustanak uop}e nije bio shva}en na pravi na~in na Zapadu, nenaviknutom da nezavisni akteri djeluju izvan normalnog politi~kog okvira u kojem su dr`ave prisvojile monopol na nasilje. Mo`da je jedini prethodnik Bin Ladena bio bolivijski marksisti~ki revolucionar ^e Gevara, koji je tako|er pokrenuo proces, koji je u biti bio d`ihad jednog ~ovjeka protiv sveprisutnog ameri~kog utjecaja u Latinskoj Americi. Ali ^e Gevaru je podr`avala Kuba; Bin Laden je bio ratnik bez dr`avne podr{ke i, nakon invazije SAD-a na Afganistan, bez mjes-

Iz svog skro vi {ta u neu kro}enom Hinduku{u, Osama bin La den je 1996. obja vio zna~ajan dokument koji }e izvr{iti ogroman utjecaj u sljede}oj deceniji. To je bila “fetva“ , ili religijski dekret, grandiozno nazvan “Objava rata Amerikancima - okupatorima zemlje u kojoj se nalaze dva sveta grada“. Prema uobi~ajenoj islamskoj vjerskoj praksi, samo vjerski teolozi i najva`niji predvoditelji namaza mogu objaviti fetvu. Bin Laden je bio stra{no ismijan u muslimanskom svijetu zbog tog drskog postupka. Ali, kao {to je on s pravom insistirao, u ranim danima “~istog islama“ svaki pobo`ni musliman mogao je izdati fetvu, ili predvoditi vjernike u namazu. Kao i drugi puristi~ki nastrojeni suniti, Bin Laden se protivio bilo kojem obliku klerikalnog establi{menta koji bi stajao izme|u vjernika i Boga. Bin Ladenova fetva bila je pametno napisana, s namjerom

da mu priskrbi auru islamskog osloboditelja, ili Mehdija, i da da moralisti~ki vjerski sjaj njegovom politi~kom pokretu.

Vjerski vo|a
U to je vrijeme malo ko u zapadnom svijetu obratio pa`nju na prkosnu gestu tada nepoznatog ~ovjeka u planinama Afganistana. Nekoliko stru~njaka za regiju, koji su pro~itali objavu rata Osame bin Ladena, odbacili su je kao tlapnje nepoznatog islamskog enragea. Malo vi{e od pola stolje}a ranije, Sir Winston Churchill tako|er je odbacio drugog Svorldshakera’, Indijca Mahatmu Gandija, kao “polugolog fakira“ . Ono {to je malo koji zapadnjak shvatio u to vrijeme, uklju~uju}i ameri~ke i britanske obavje{tajne slu`be, bilo je to da je {ejh Osama, kako su ga sada oslovljavali, bio najnovija inkarnacija duge linije muslimanskih osloboditelja koji je vodio otpor protiv zapadne okupacije i kolonizacije. Kao i njegovi prethodnici - Mehdi iz Sudana, Abdel Kadir i Omar Muhtar iz

Eric S. Margolis je istaknuti kanadski i ameri~ki novinar, kolumnista Herald Tribunea, Los Angeles Timesa, Times of Londona, Gulf Timesa, Khaleej Timesa i Dawna. Poznati je vanjskopoliti~ki komentator i vojni analiti~ar. Saradnik je Me|unarodnog instituta za strate{ke studije u Londonu i Instituta za regionalne studije u Islamabadu. Margolis je novinski i televizijski analiti~ar zbivanja na azijskom kontinentu i u islamskom svijetu. Izvje{tavao je u svojstvu ratnog dopisnika o 14 ratova u svijetu, me|u ostalima o ratu u Namibiji, Angoli, Ju`noj Africi, Mozambiku, Sinaju, Afganistanu, Ka{miru, Indiji, Pakistanu, Salvadoru i Nikaragvi. Eric Margolis je 1999. godine objavio knjigu “Rat na krovu svijeta” koja je 2005. prevedena i na na{ jezik. Progla{ena je naj, boljom knjigom o vanjskoj politici na po~etku 21. stolje}a. Koriste}i model britanske imperijalisti~ke hegemonije u Aziji, on u ovoj knjizi istra`uje da li Zapad rizikuje reprizu Britanskog rad`a ili se suo~avamo s potpuno novim svjetskim poretkom. U ovoj knjizi Margolis analizira korijene bijesa i mr`nje muslimanskog svijeta prema Zapadu. Ameri~ki rad` na na{ jezik prevela je Nazifa Dilberovi} - Sav~i} i knjiga je objavljena u izdanju izdava~ke ku}e Bookline iz Sarajeva. sjeverneAfrike, i skorijiafganistanski plemenski pobunjenici - Osama bin Ladensebi je dodijelioulogu vjerskog vo|e, osloboditelja i spasitelja. Kao {to se desilo u slu~aju njegovih prethodnika, neki od “uleme“ ili skup{tina muslimanskih uglednika, dali su potporu i vjersku podr{ku Bin Ladenu, ali ve}i dio vjerskog establi{menta smatrao ga je laktaro{em i skorojevi}em. Bin

Indija golim okom (5)

Posljednji mogulski vladar
Najslavniji vladar Morija dinastije je Ashoka Morija, unuk osniva~a dinastije. [irom Indije se, u kamenu uklesana, nalaze svjedo~anstva o vremenu njegove vlasti. Najpoznatiji spomenik Ashoka perioda su lavovi iz Sarnata
Pi{e: Kemal MUFTI]

Britancima su u Indiji prethodile druge evropske kolonijalne sile, prije svih Portugalci. Njihov slavni zemljak, moreplovac Vasko de Gama, smatra se prvim Evropljaninom koji je do{ao do Indije, zaobilaze}i Rt Dobre Nade. Danas najmanja indijska savezna dr`ava Goa od po~etka 16. vijeka pa sve do 1961. godine, punih 450 godina, bila je portugalska kolonija. Indiju su osvajali i Holan|ani, Danci i Francuzi. Francuzi su svojuzastavu u Indiji spustili 1954. godine. Danci su to bili prisiljeni u~initi sredinom 19. vijeka, a Holan|ani nekoliko decenija prije Danaca. Generalno govore}i, mo`e se re}i da je britanska vlast u Indiji pomela kolonijalne ambicije drugih evropskih sila. Nakon niza dobijenih ratova, Britanci su osujetili poku{aje drugih sila da se pro{ire na prostore koje su oni smatrali svojom sferom utjecaja. Dijelovi Indije pod kontrolom drugih evropskih kolonijalnih sila su bi-

li presitni da bi predstavljali strate{ki izazov britanskoj upravi. Kako je rasla mo} britanske krune u Indiji, utjecaj tada zvan~ne mogulske vlasti je slabio. Moguli su (a njihovo ime je perzijska varijanta imena Mongol) su vladali Indijom od vremena kralja Babura (Zahirudin Muhamed, 1483-1531), prvog vladara mogulske dinastije u Indiji i potomka Timur Lenka i D`ingis-kana. On je zbacio sa trona posljednjeg od delhijskih sultana Ibrahim-{aha Lodija 1526. godine, ~ime je ozna~en kraj Delhijskog sultanata, uspostavljenog u 12. stolje}u.

Pohod Aleksandra Makedonskog
Dragocjeno svjedo~anstvo o svom vremenu i na~inu `ivota Babur je ostavio u svojim dnevni~kim bilje{kama (Babur nama). Babura je slijedilo nekoliko vladara, uz ~ije mogulsko ime se obi~no dodaje i atribut „veliki“ (ili ~ak - Vladar svijeta - [ah d`ahan). Vladavina velikih mogula se za-

vr{ava smr}u vladara Aurangzeba (1707. godine). Historija bilje`i da je Halifat svoj utjecaj na Indijskom potkontitnentu po~eo {iriti oko 720. godine, nedugo nakon zauzimanja Irana. Idu}i unatrag, prema jo{ starijimvremenima, prekoindijskihdinastija koje su vladale manjim ili ve}im dijelom golemih prostora ju`no od Himalaja, dolazimo do Chandragupta Maurya (330-298. godine prije nove ere), prvog vladara Morija dinastije, koja je vlast pro{irila na gotovocijeliprostorIn-

dijskog potkontinenta. Zna~ajna li~nost iz ovog vremena je Chandraguptin savjetnik Chanakya, indijski Machiavelli, kako su ovog pragmati~nog politi~ara nazvali istra`iva~i indijske pro{losti. Po njegovom imenu se danas naziva najve}a diplomatska ~etvrt u Nju Delhiju. Me|u vanjske okolnosti koje su ubrzale ja~anje dr`ave dinastije Morija svakako spada i prodor Aleksandra Makedonskog. On je u silovitom pohodu prema istokustigao do vje~itogsnijegaHimalaja. Chandragupta Morija }e

pobijediti lokalne vladare koje je iza sebe ostavio Aleksandar Veliki. Jo{ u ranim dvadesetim godnama `ivota Chandragupta Morija je uspostavio dobro organiziranu dr`avu i smatra se jednim od najve}ih indijskih vladara. Najslavniji vladar Morija dinastije je Ashoka Morija, unuk osniva~a dinastije. [irom Indije se, u kamenu uklesana, nalaze svjedo~anstva o vremenu njegove vlasti. Najpoznatiji spomenik Ashoka perioda su lavovi iz Sarnata. Radi se o kamenom stupu sa ~etiri lava koji gledaju na ~etiri strane svijeta i koje su i danas slu`beni simbol Indije. Grad Sarnat se nalazi u neposrednoj blizini za Hinduse svetog grada Varanasija na rijeci Gang, a poznat je po mjestu na kojem je Gotama Buddha, prema budisti~kom vjerovanju, do`ivio prosvjetljenje i govorio svojim sljedbenicima. Danas je to park koji je, kao i mnogi drugi spomenici u Indiji, na listi za{ti}enih kulturnih dobara UNESCO-a. Kralj Ashoka je ostao upam}en

Foto: Ivica PRANJI]

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.
bogatstvo na{eg ummeta prodaju}i ga vama po bezna~ajnoj cijeni“, a to je “najve}a kra|a u historiji“. Proameri~ki su muslimanski re`imi sara|ivali da stvore Izrael. Zapad “okupira na{e zemlje“ i postavlja vojne baze u muslimanskom svijetu. U Iraku, optu`io je Bin Laden, sankcije SAD-a uzrokovale su smrt 1,5 miliona ira~ke djece (cifra UN-a je 500.000). “Pa ipak, kada je tri hiljade va{ih ljudi poginulo (misli na 11. septembar), cijeli se svijet podigao na noge i jo{ se nije smirio.” Bu du}i da Ame ri kan ci pla}aju poreze za bombe koje se bacaju na Arape i za finansiranje Izraela, budu}i da su oni “ubili na{e civile“, Bin Laden je objavio da muslimani imaju pravo ubijati Amerikance, kako vojnike tako i civile. Pri tome, treba imati na umu da je Bin Ladenove pozive na ubijanje i primitivnu odmazdu ‘oko za oko’ kao i , optu`bu da su svi civili podjednako odgovorni, osudio gotovo cijeli islamski vjerski establi{ment i ve}ina obi~nih muslimana kao neislamski poziv. Ankete {irom muslimanskog svijeta pokazale su da je ve}ina muslimana, iako podr`ava Bin Ladenov otpor protiv Sjedinjenih Dr`ava, odbacila njegove tvrdnje da je ubijanje zapadnih civila na bilo koji na~in opravdano. (Sutra: La`ni Osama sa videotrake)

FELJTON

45

1360.

NA DANA[NJI DAN

Engleski kralj Edvard III i francuski kralj @an le Bon u Kaleu potpisali sporazum kojim je okon~ana prva faza stogodi{njeg rata. Englezi dobili dio francuske teritorije, Edvard III se odrekao polaganja prava na francuski prijesto.

danski as nom Ti Bra Izgra 1601.Umrojevaosmatraotroplaneburghonaseoshe.Mars.dioiopser toriju Uranijen trvu Hven gotovo dvije deceni te, po bno Ot krio jednu zvijezdu u sazvije`|u Kasiopeja.

1618.

Ro|en car Aurangzeb, veliki mogul Indije. Na vlast do{ao po{to je zbacio oca i pogubio bra}u. Pro{irio mogulsko carstvo, podsticao umjetnost i nauku i fanati~no {irio islam i progonio hinduiste.

Robert Koh

mirom, koji su zaklju~ili njema~ki 1648.Vestfalskim Franugovorom potske, zavr{en tricar i vladari cuske i [ved desetogodi{nji rat. Mirovnim vr|ena na~ela Augsbur{kog vjerskog mira, o ravnopravnosti rimokatolika i protestanata, osuje}ena namjera rimsko-njema~kog carstva i pape za hegemoniju u Evropi.

Osama bin Laden

ta koje bi ~ak mogao nazvati svojim domom. On je postao oli~enje ~ovjeka bez dr`ave. Dok se Zapad okomio na Osamu bin Ladena, za njegove brojne obo`avatelje u muslimanskom svijetu on je postao ^e Gevara pod turbanom. Kao u slu~aju zgodnog ^e Gevare, Bin Ladenovkrsta{ki rat i njegova donkihotska idealisti~ka priroda podstakli su ma{tu muslimanske omladine, kojoj se on direktno i opetovano obra}ao, i koja je ~inila osnovu njegovog rastu}eg pokreta.

Jeremijada
Bin Ladenova jeremijada protiv Zapada iz novembra 2002., objavljena pod naslovom “Pismo Americi“, u potpunosti je obznanila njegov kredo i duh njegovog pokreta, ali isto tako i etos njegovih istomi{ljenika iz drugih d`ihadisti~kih grupa koje danas smetaju Zapadu. Stoga je vri-

jedno da pa`ljivo razmotrimo to pismo, tim prije {to su ga zapadni mediji uglavnom zata{kali, ili su ga rijetko u cijelosti reproducirali. “Za{to vas napadamo?” Bin Laden je postavio retori~ko pitanje. “Zato {to ste vi napali nas i {to nas i dalje napadate.” Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, tvrdio je, podr`avaju “vojnu okupaciju“ Palestine posljednjih pedeset godina. Stvaranje Izraela predstavljalo je “kriminalni ~in” po~injen od Sjedinjenih Dr`ava. Prema Bin Ladenu, Arapi, a ne Jevreji, pravi su potomci Abrahama i Mojsija, i stoga imaju pravo na Palestinu! Bin Laden je optu`io Zapad zbog napada na muslimane u Somaliji, zbog podr{ke Rusiji u njenoj okrutnoj represiji ^e~ena, a i zbog okupacije Ka{mira od Indije, kao i invaziju Izraela na Liban 1982. Muslimanski re`imi, koje je Zapad instalirao, “kradu

1882. Njema~ki bakteriolog Robert Koh otkrio bakteriju koja izaziva tuberkulozu. Bakterija kasnije nazvana Kohov bacil.

Umro re la naj niji ita janski kompozitor so ka, 1725.opera liiAlelisandro GaspapoziviSkarkogti,barozna~ajautor brojnih re gioznih kom cija. ka, i Ru vr{ile tre}u djelu Polj Poljska tala 1795.Prusske. Austrija pressija izda postoji kaoponezavisna dr`ava. bjedom Prve mi dom re ta Aleksandra Kara|or|evi}a, nad 1912.Poskomgenmijom,srpskekoarmanje, podZekomanturskom Vardar ar pod dom ki-pa{e, zavr{ena Kumanovska bitka u Prvom balkanskom ratu. Po~ela bit Ka re u Prvom svjet ratu, kojoj Ni ci i 1917.te`ak skomka kodumjestasuscipoijemto, raAustrijanci nanijeli poraz italijanskoj voj natje li je u bjekstvo. Parlament ske hvatio po kojem se ta zo Slo ska 1922.pio dr`ava guIrve depribodna IrustavDr`ava. Ustav formalno stu na sna u cembru. u 1939.NacistividoNjema~koj naredili Jevrejima da nose Da vu zvijezdu. Avioni SAD-a u Drugom svjetskom ratu, toli vaz {no-pomor u li 1944.komte,vepoke pili dupanski nosa~ske bitkeMufisapinskom zalivu Lej to ja aviona {i, jedan od najve}ih u svijetu. Stupila gu Pove UN-a koju je ju 1945. San Francisku potpi la 51 zemlja1945.ske orgaunazasnaje, me|u lja masaJugoslaviuja. nu osniva~ svjet ni ci nji i aus tor po jekla Lehar, najzna~aj ji predsta 1948.UmroFranctrijskinikompojezika.nima|arskogvnikribe~ke operete u prvoj polovi 20. vi Umro fran ator ti or, jedan od glavnih kreatora u je 1957.svjetskog racuski modni kremodeKrissvijantuDiposlije Drugog ta. tanska afri~ka lo ja Sjever dezi stekla neza nazi Repu 1964.BrisjednikomvisnostkopodniKaunvomna Roblikaja Zambija, s pred Kenetom dom. Polj legalizo sindi li 1980.Vlastikat Soskedarnost. vale nezavisni radni~ki Sa jevu stituisa Skup skog naro u za prvog sjedni iz1991.U Krara{nik.dakonBiH,na na prvapredkla{tinakasrpabran Mom~ilo ji Skup{ti usvojila De raciju o pravu srpskog naroda na samopredjeljenje. sas ku Glavnog odbora HDZ-a BiH Posu {ju Miljen Brki} ostavku mjesto 1992.NastrantankoIzabranpodniopredsjedniknaMateuBoban.predsjednika ove ke. novi to sud u Sarajevu osudio Dragana Stan vi}a deset go na progla 2001.Kansikonalninjenabo{nja~kihdi`enazautvora, 1992. siv{i ga krivim za lova Fo~i du Ka ubi na ~lana kistanskog mi ti~kog 2001.U napapani,snajigasuSAD-alitanalirisprobul inpojekreta22 Harakat ul-Mud`ahedi ko se bori tiv dijske vlasti u Ka{miru. bli Srpskoj smi uhap{e vi{e odgovornih lica zbog re izvo voj 2002.U Rejepupodcisankcijamaafejenjenozaiafeoru`ja ino{ane opreme Iraku, koji UN-a. U ru umije ni Vidkun Kvisling

1945. U dvori{tu tvr|ave Akershus, u luci Osla, strijeljan Vidkun Kvisling, izdajica norve{kog naroda i pomaga~ nacisti~ke Njema~ke.

Posljednjih godina Indija zaokuplja pa`nju medija kao jedan od najpropulzivnijih ekonomskih sistema na svijetu. Me|u dalekoisto~ne zmajeve, kojima ve} vi{e od dva desetlje}a dominira Kina, umije{ao se i indijski slon, snagom i uporno{}u koja obe}ava. Zapad polako, ne uvijek rado, prihvata ovu neminovnost. Rado se prihvataju robe koji dolazi iz ovog dijela svijeta, a vrlo sporo spoznaje da se njegova geopoliti~ka, posebno ekonomska pozicija, mijenja iz dana u dan. Stereotipi, ~esto potpuno proizvoljni, ustupaju mjesto impresivnim i provjerljivim podacima. To olak{ava razumijevanje interesa javnosti za ovim dijelom svijeta i potrebe njegovog studioznijeg prou~avanja. Cilj feljtona je da ~itaocu ponudi okvir za razumijevanje ovih fenomena i potakne njegovu znati`elju. Autor je po obrazovanju sinolog. Studij kineskog jezika i knji`evnosti je zavr{io na Univerzitetu u Pekingu, a postdiplomski studij na Univerzitetu u Parizu. U Indiji je boravio kao ambasador BiH od aprila 2006. do jula 2009. godine. Tokom diplomatskog boravka u Indiji, uz redovan posao, nastavio je bavljenje azijskim studijama, koje su, pored Indije i Kine, uklju~ivale odnose u regionu, njihove uzajamne, ali i globalne utjecaje na ekonomskom, kulturnom i politi~kom planu. ne samo kao veliki vladar koji je pro{irio granice dr`ave, nego i kao vladar blizak narodu. Za njegovuvladavinu je vezano i {irenje budizma u Indiji. Ka`e se da je nakon jedne velike bitke, iz koje je iza{ao kao pobjednik, obi{ao rati{te i postao svjestan razmjera ljudske patnje koju donosi rat. To na kralja Ashoku ostavlja jak utisak i veliki osvaja~ postaje promotor mira i budisti~kihvrijednosti. Ovo postajepravilopona{anja u vladarskoj porodici. Sin kraljaAshoke se zamona{io i budizam pro{irio na Sri Lanku, u kojoj je to i danas dominantna religija.

Kona~ni slom dinastije
Postoje tuma~enja po kojima je ovo okretanje vladara Ashoke od svjetovnih ka duhovnim vrijednostima bitno utjecalo na slabljenje i kona~ni slom dinastije i jedne od najve}ih imperija u povijesti ovih prostora. Vladar Indije iz sredine 19. vijeka Bahadur [ah Zafar je na

vlast do{ao u 62. godini `ivota, godine 1837, nakon smrti svoga oca Akbar [aha II. Njegova majka je bila hindu princeza. [to zbog dugog ~ekanja na prijesto, {to zbog svoje prirode, [ah Zafar nije imao ni dovoljno snage, ni strasti za vla{}u da bi mogao vratiti ne{to od slave svojih prethodnika. Mogulska imperija je ve} odavno bila na koljenima, a Britanci na vrhuncu mo}i. Delhi njegovog vremena je bio multikulturni centar, a [ah Zafar je sna`no podupirao razvoj ove kozmopolitske sredine. I on sam je bio poznati pjesnik. Govorio je i pisao na vi{e jezika, oko sebe okupljao ljude od znanja i umjetnosti i bio njihov mecena. Stranci su Zafara nazivali Kraljem Delhija. To je bio i pokazatelj do koje mjere su mu strane sile, prije svih Velika Britanija, isisale vlast i preuzele kontrolu nad ostatkom zemlje. Formalno, on je bio vladar Indije i pobunjenici iz 1857. godine su se `eljeli boriti pod njegovom zastavom. Realno, [ah Zafar je vladao tek svojom palatom, poznatom Crvenom tvr|avom, koja je danas jedna od glavnih turisti~kih atrakcija glavnog grada Indije. (Sutra: Pobuna iz 1857. godine)

Salvador Aljende

1970. Kandidat ljevice Salvador Aljende izabran za predsjednika ^ilea. Ubijen u septembru 1973. u dr`avnom udaru oficirske hunte koju je predvodio Augusto Pino~e.

1974. U Amsterdamu umro Poslije 27 godina upotrebe putni~ki superslavni sovjetski soni~ni avion konkord britanske avio-komviolinista David panije Briti{ ervejz posljednji put sletio na londonski aeroOjstrah. Ro|en u drom Hitrou. Zavr{eno jedno od najglamuroznijih poglavlja Odesi 1908, prou istoriji avijacije. slavio se 1935. Umrla Roza Parks, za~etnica pokreta za zanagradom koju {titu prava crnaca u Americi. je dobio na Vije}e sigurnosti UN-a odobrilo po~etak pre- me|unarodnom govora o budu}em statusu Kosova. Generalviolinskom tani sekretar UN-a Kofi Anan imenovao biv{eg predsjednika kmi~enju u Finske Martija Ahtisarija za specijalnog izaslanika UN-a o Var{avi.

Vazduhoplovni zavod Orao iz Bijeljine i preduze}e JugoimportSDPR iz Beograda, ~iji je direktor Jovan ^ekovi} smijenjen.

David Ojstrah

2003. 2005. 2005.

pregovorima o statusu Kosova.

46

SPORT

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Jo{ jednom o nedolasku navija~a Sarajeva na derbi

Osim: U na{oj ku}i mi odre|ujemo pravila! Bleki}: Solidarisali smo se sa navija~ima!
@ujo: Na{i navija~i, pa i navija~i Sarajeva, imaju mnogo gore uslove na gostovanjima u drugim gradovima, pa idu bez problema i navijaju. Zato, pozivamo navija~e Sarajeva da do|u na prijateljsku Grbavicu
Navija~i @eljezni~ara bodri}e svoje ljubimce sa tribina stadiona Grbavica, gdje }e se i igrati 96. vje~iti derbi, dok }e navija~i Sarajeva to raditi sa stadiona Ko{evo. Uprave dva kluba i ju~er su, na zajedni~koj pres-konferenciji, pokazale kako nisu u mogu}nosti prona}i zajedni~ki jezik, tako da }e derbi prote}i bez dijela navija~a Sarajeva, koji }e me~ gledati preko videozida na Ko{evu. ja~ima Sarajeva za sjevernu tribinu i ja }u ih sada kupiti“ izja, vio je Bleki}. Prvi ~ovjek UO ko{evskog premijerliga{a dodao je da ne}e biti revan{izma prema simpatizerima @eljezni~ara kada se na prolje}e naredne godine bude igrao derbi na Ko{evu. Tada }e, prema Bleki}evim rije~ima, navija~i tima sa Grbavice imati isti tretman kao i u prethodnim derbijima ~iji je doma}in Sarajevo.

TV prava prodata BHT-u, ne Sarajevu
Predsjednik plavog tima Sabahudin @ujo istakao je kako `ali zbog publiciteta koji je dat bojkotu, kako on ka`e - jednog dijela navija~a Sarajeva, te je dodao kako je @eljezni~ar u svojoj bogatoj istoriji ponosan na uslove na Grbavici. “Gostima je dato 30 posto od ukupnog kapaciteta i sve ovo je usmjereno u pogre{nom pravcu. Mi, na`alost, ne koristimo gradski stadion, ve} se trudimo ponuditi najbolje {to mo`emo. Bojim se da ne do|e do revan{izma, a namjera gostiju da organizuju gledanje utakmice na Ko{evu nikako nije korektna, s obzirom na to da smo mi TV prava prodali BHTu i da nije pravno dozvoljeno javno prikazivanje“ obja{njava , @ujo, koji je izrazio zabrinutost zbog ovog poteza navija~a Sarajeva, te uprave koja im daje podr{ku. “Sarajevo ima vi{e navija~a nego {to ih okuplja Udru`enje gra|ana i ja sam uvjeren da }e kom{ija, ipak, biti na Grbavici. Uostalom, na{i navija~i, pa i navija~i Sarajeva, imaju mnogo gore uslove na gostovanjima u drugim gradovima, pa idu bez problema i navijaju. Zato, poziva mo na vi ja~e Sa ra je va da do|u na prijateljsku Grbavicu,

Ko odre|uje pravila
Team menad`er kluba Rusmir Cviko objasnio je kako je problem {to je ove sezone prodat ve}i broj godi{njih i polugodi{njih ulaznica za sjever, te da zapravo navija~i @elje imaju prednost, s obzirom na to da su unaprijed platili svoje mjesto na tribini, nakon ~ega je menad`er ekipe Amar Osim uzeo rije~ i cijelu situaciju sveo na nekoliko re~enica, koje su zapravo i najistinitije. “Grbavica je na{ stadion i mi dajemo onoliko koliko smatramo da treba dati. Kome se ne svi|a, neka gleda TV prenos. Dakle, irelevantno je koliko je proteklih godina dato prostora gostuju}im navija~ima, jer po svim propisima, navija~ima Sarajeva pripada pet odsto od kapaciteta stadiona (oko 700 ulaznica, op.a), a mi smo im ponudili 25 odsto (3.000, op.a), a pri tome sami sebi pravimo problem, jer moramo platiti i dodatno obezbje|enje za isto~nu tribinu. Dakle, su{tina svega je - Grbavica ja na{a ku}a i mi odre|ujemo pravila i tu je kraj pri~e. Ko se ne uklapa, ne uklapa se i gotovo“ pomalo ljutito je , rekao Osim, `ele}i prekinuti konverzaciju o temi bojkota navija~a, te pri~u usmjeriti ka nogometu.
J. LIGATA - Z. RA[IDOVI]

Ve}i dio pres-konferencije posve}en je bojkotu navija~a umjesto nogometu

Foto: D. ]UMUROVI]

Policija spremno do~ekuje derbi
Safet Gagula, zamjenik komandira PU Novo Sarajevo, istakao je kako je operativni plan, na prijedlog organizatora, napravljen jo{ u utorak, te da predstavnici Sarajeva tada nisu imali zamjerki. “Odr`ali smo niz sastanaka sa predstavnicima klubova i sa predstavnicima navija~a. Nas gdje nikad nije bilo ekscesa. Moji saradnici su u~inili maksimum i ja zaista ne mogu mijenjati uslove koje mi imamo na stadionu.” Predsjednik Upravnog odbora Fudbalskog kluba Sarajevo Zijad Bleki} istakao je da su se za 3.000 navija~a ko{evskog premijerliga{a nudili mizerni uslo vi za po sma tra nje 96. prvenstvenog derbija na Grbavici. Bleki} navodi da je osnovni problem {to se svake godine su`ava prostor za pristalice bordo tima na sjevernoj tribini Grbavice, {to je zaboljelo navija~ke grupacije FK Sarajevo, ne interesuje gdje }e navija~i sjediti, ve} smo plan napravili na prijedlog organizatora. Poduzeli smo sve mjere i pripremamo se za utakmicu kao da }e na njoj biti i navija~i Sarajeva“, kazao je Gagula, te istakao kako }e gradski saobra}aj u Zvorni~koj ulici zbog derbija biti obustavljen od 15.30 do 19.30 sati. rekao je Bleki}. On sma tra da su u ovom slu~aju dvije suprotne strane, a to je rukovodstvo @eljezni~ara i sve navija~ke grupe FK Sarajevo. “Ne sla`emo se sa tvrdnjama da bi uslovi za na{e navija~e koji `ele gledati dana{nju utakmicu bili isti kao ranije. Na sjevernoj tribini Grbavice skinuto je 960 stolica i na tom prostoru bi se, prema planu organizatora, trebalo smjestiti 1.500 na{ih navija~a. Za{to se i ostale stolice ne bi uklonile i zbog ~ega @eljo ne bi prodao 25.000 ulaznica. Dajte 2.000 karata navi-

koje su se odlu~ile za bojkot derbija. “Sva ki put se sma nju je }o{ak gdje su na{i simpatizeri smje{teni na Grbavici. Nakon odr`anih sastanaka Upravni odbor FK Sa ra je vo ni je mogao promijeniti odluku navija~a sa kojim smo se solidarisali. Utakmici protiv @eljezni~ara prisustvova}e slu`beni predstavnik kluba, dok }e svi ostali ~lanovi rukovodstva zajedno sa na{im simpatizerima posmatrati derbi preko videozida na Ko{evu. Ukoliko ne bude televizijskog prenosa, slu{a}emo radioprenos“,

Nakon potpisa novog ugovora sa Manchester Unitedom

Rooney najpla}eniji igra~ svijeta
U narednih pet godina napada~ crvenih |avola zara|iva}e 250.000 funti sedmi~no, 30.000 vi{e od Cristiana Ronalda
Wayne Ro oney za ra|ivat }e 250.000 funti sedmi~no prema novom ugovoru koji je sklopio s Manchester Unitedom, pi{u engleski mediji. Nakon {to je prije tri dana potvrdio da napu{ta Old Trafford, 24-godi{nji napada~ je u petak produ`io ugovor sa crvenim vragovima do juna 2015. godine. Sun i Daily Mail izvje{tavaju da novi ugovor uklju~uje premije i mar ke tin {ke bo nu se, vri je dan ukupno 65 miliona funti za pet godina! Rooney je tako postao najbolje pla}eni nogometa{ na svijetu, sa vi{e od 30.000 funti boljom sedmi~nom zaradom od biv{eg saigra~a u Manchester Unitedu, a danas vedete madridskog Reala, Portugalca Cristiana Ronalda. Daily Star izvje{tava da Rooney nije pristao na novi ugovor zbog zna tno bo lje pla}e, ve} zbog obe}anja ameri~kih vlasnika kluba, porodice Glazer, da }e menad`eru ekipe sir Alexu Fergusonu osigurati 60 miliona funti za poja~anja u zimskom i ljetnom prelaznom roku.

Wayne Rooney: Na Old Traffordu jo{ pet godina

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Sarajevo gostuje kod @eljezni~ara

47

@eljezni~ar (ni)je favorit na Grbavici protiv Sarajeva

Na pobjedu za 64. ro|endan kluba
Ekipa koja bude iskazala vi{e `elje za uspjehom zabilje`i}e pobjedu. Mogu}e je da presudi i faktor sportske sre}e, rekao je {ef stru~nog {taba bordo tima Mirza Vare{anovi}
Fudbaleri Sarajeva gosti su u nedjelju gradskog rivala @eljezni~ara. Bordo tim ulazi u odmjeravanje snaga sa dva boda prednosti u odnosu na vje~itog rivala sa Grbavice i sa `eljom da pozitivnim rezultatom obraduje navija~e koji }e bojkotovati 96. prvenstveni derbi.
Muamer Svraka: Obje ekipe u velikoj formi

Sre}a - presudni faktor!
Iako se nama `eli prebaciti loptica da smo favoriti, odnosno nama se na le|a stavlja i taj teret, {to je perfidno i smi{ljeno, mislim da niko nema neku odre|enu prednost, kako igra~ku, a tako ni bodovnu, smatra menad`er @elje Amar Osim
U sjeni bojkota navija~a Sarajeva, najavljena je utakmica izme|u gradskih rivala. Na Grbavici, barem {to se ti~e povrije|enih (ako se izuzmu odranije povrije|eni Bogi~evi} i Spahi}) i kartoniranih igra~a, nemaju problema, pa menad`er tima Amar Osim ima slatke muke oko sastava, pogotovo nakon ubjedljive pobjede nad Borcem u osmini finala Kupa. smo Mirza i ja treneri koji preferiraju otvorenu igru. Nisam primijetio da se Sarajevo branilo u nekim utakmicama, niti se mi branimo kad igramo ku}i. E, sad, kako }e to izgledati na terenu kada se sastanu dvije takve ekipe, tek treba da vidimo“ kazao je Osim, doda, ju}i kako je Sarajevo imalo lak{e utakmice uo~i derbija, dok je iza @elje te`ak me~ protiv Borca, ali da to ne mora ni{ta zna~iti. “Sarajevo je fizi~ki sa~uvalo igra~e za ovu utakmicu, ali sa druge strane, oni ve} tri sedmice nisu odigrali me~ u najja~em sastavu, dok smo mi posljednje dvije utakmice izgledali prili~no uigrano.” Osim je na pitanje da li bi bio zadovoljan bodom iz ovog susreta naglasio kako je derbi protiv Sarajeva jedina utakmica u kojoj @eljo na Grbavici nije apsolutni favorit, te da je cijela liga izjedna~ena, {to pokazuju i bodovne razlike, tako da niko nema neku veliku prednost. “Pro{le sezone nismo pobijedili Sarajevo, a osvojili smo titulu. U nekim kombinacijama i bod bi nam odgovarao, jer je Sarajevo te`ak protivnik, ali nek se navija~i ne prepadaju ne}e na silu biti nerije{eno“ uz , smije{ak je dobacio Osim. Na presici je bio i veznjak plavog tima Muamer Svraka, {to bi moglo zna~iti da je jedan od sigurnih u dana{njoj utakmici protiv Sarajeva. “O~ekuje nas utakmica sa puno naboja, jer su obje ekipe u dobroj formi i prema svemu do sada prikazanom, ovo bi trebao biti jedan od najzanimljivijih derbija“ smatra Svra, ka i dodaje kako niko nema neku zna~ajniju prednost, te da bi presudni faktor mogla biti...

Ogroman motiv
Ina~e, atmosfera u bordo timu je izvanredna, pa igra~i jedva ~ekaju po~etak okr{aja sa aktuelnim prvakom BiH. [ef stru~nog {taba Mirza Vare{anovi} ra spo la`e kom ple tnim igra~kim kadrom i mo}i }e odabrati najbolju postavu, koja }e imati ogroman motiv da poku{a pobijediti plave. Posebnost nedjeljnog derbija predstavlja podatak da }e se on igrati na 64. ro|endan FK Sarajevo, koji je osnovan 24. oktobra 1946. godine. Zato bi osvajanje punog plijena svim simpatizerima bordo boje do{lo kao najbolji poklon za obilje`avanje velikog jubileja. Ovaj put iz tima sa Ko{eva sti`u umjerene izjave kada je rije~ o prognozama me~a. „Sva ki der bi je spe ci fi~an, bez obzira na trenutnu formu i poziciju na tabeli. @eljo je blagi favorit jer se utakmica igra na njegovom stadionu. Mada igramo dobro i stvaramo puno {ansi, imali smo slabu realizaciju u posljednje vrijeme i nadam se da }e se ona popraviti protiv gradskog rivala. Na Grbavicu dolazimo da osvojimo bodove“ , jasan je Vare{anovi}. Ipak, {ef struke FK Sarajevo istakao je da bi bio zadovoljan i nerije{enim rezultatom. „Eki pa ko ja bu de is ka za la vi{e `elje za uspjehom zabilje`i}e pobjedu. Mogu}e je da presudi i faktor sportske sre}e. Za razliku od @eljezni~ara koji je igrao sa Borcem, pro{le srijede imali smo lak{u utakmicu protiv Slobode u Kupu BiH, ali i naporno putovanje do Bosan skog No vog i na zad. Vi dje}u da li }u se odlu~iti za ofan zi vni ju ili de fan zi vni ju startnu formaciju“, istakao je Vare{anovi}.

Svaki derbi je specifi~an: Mirza Vare{anovi}

Dvije napada~ke ekipe
“Zadovoljstvo mi je {to se derbi igra kada su oba tima u vrhu bh. fudbala. To je potrebno na{em gradu, ali i bh. fudbalu i tako treba nastaviti i idu}ih godina, jer statistika pokazuje da, kada su @eljo i Sarajevo bili u vrhu, da je i na{em fudbalu i{lo bolje“ ka`e Osim , i dodaje kako }e gledaoci, oni koji naravno do|u na utakmicu, vidjeti jednu otvorenu igru sa obje strane. “Iako se nama `eli prebaciti loptica da smo favoriti, odnosno nama se na le|a stavlja i taj teret, {to je perfidno i smi{ljeno, mislim da niko nema neku odre|enu prednost, kako igra~ku, a tako ni bodovnu. Istina, mi smo malo iskusniji, ali to nije bitno u ovakvim utakmicama. Najbitnije je da na terenu pro|e sve korektno, jer

Svraka priziva sre}u
“ ...Sre}a. Ko bude imao vi{e sre}e, taj bi mogao i pobijediti, s tim {to bih volio da sre}a u nedjelju bude na na{oj strani“ kazao je Svraka. , Osim uo~i duela protiv Sarajeva ima vjerovatno samo jednu dilemu i to u veznom redu, ali dan pred utakmicu, naj bli`i je pos tavi ko ja je po~ela susret protiv Borca, {to zna~i da bi na golu mogao biti [ehi}, Markovi} i Radovanovi} dva bo~na igra~a, Kerla i Me{i} stoperi, Svraka i ]ulum defanzivni vezni, gdje bi trebali jo{ igrati M. Be{lija, Zeba i Vi{}a, dok bi u napadu trebao biti usamljeni Lazar Popovi}. Svoju priliku spremno ~ekaju Stani} i E. ^oli}, koji su tako|er blizu po~etnog sastava.
J. LIGATA

Oba tima imaju po 29 pobjeda
U dosada{njih 95 prvenstvenih derbija @eljezni~ar i Sarajevo ostvarili su po 29 pobjeda, dok je 37 utakmica okon~ano nerije{enim rezultatom. Gol-razlika je na strani bordo sastava 118:114. Posljednju pobjedu u najve}oj utakmici na{eg fudbala plavi sa Grbavice zabilje`ili su 9. maja 2009. go di ne re zul ta tom 2:0. Tim sa Ko{eva slavio je trijumf posljednji put u der bi ji ma 7. no vem bra pro{le godine sa 2:1 na Grbavici. Prethodno odmjeravanje snaga vje~itih rivala zavr{eno je remijem 0:0 u me~u odigranom 15. maja 2010. na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase”. ra puno zna~iti. Mogu}e je da me~ na Grbavici odlu~i neki mladi i manje iskusni fudbaler“ , izjavio je Avdi}. Vjerovatan sastav: Hamzi}, Arsenijevi}, Muharemovi}, Guti}, Tor lak, Ihti ja re vi} (K. Hand`i}), D`akmi}, Hamzagi}, Koja{evi}, [}epanovi} (Jahovi}), Avdi}.
Z. RA[IDOVI]

Mahmutovi} pogodio za pobjedu Teplica
Teplice su savladale ekipu Hradec Kralovea sa 2:1 u 13. kolu fudbalskog prvenstva ^e{ke sa 2:1. Bh. internacionalac Aidin Mahmutovi} donio je pobjedu Teplicama u 88. minuti. Gosti su poveli preko Vladimira Pokornya u 10. minuti, dok je izjedna~uju}i pogodak za doma}e dao Luka{ Zoubele u 81. Nekada{nji fudbaler ^elika Mahmutovi} potvrdio je da se nalazi u odli~noj formi, jer je u pro{lom kolu bio dvostruki strijelac za trijumf nad Spartom sa 2:0 u Pragu. Osim Mahmutovi}a, trener Teplica Jiri Pli{ek ukazao je povjerenje jo{ dvojici na{ih igra~a Admiru Ljevakovi}u i Aldinu ^aji}u, kojeg je u 80. minuti zamijenio Zoubele.

[teta zbog navija~a
Napada~ Alen Avdi} slo`io se sa mi{ljenjem stratega Vare{anovi}a da @eljezni~ar ulazi sa malom predno{}u u derbi. „[teta je {to ne}emo imati podr{ku na{ih navija~a jer je ovo jedina utakmica u BiH za koju se `ivi. Odigrao sam puno derbija, imam iskustvo i znam da su od mene velika o~ekivanja. Ipak, moje iskustvo ne mo-

48

SPORT
Olimpic - Borac 0:0

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Premijer liga BiH

Leotar - Slavija 2:1 (1:1)
Stadion Police. Gledalaca: 200. Sudija: Strijelci: 0:1 - I. Radovanovi} (14), 1:1 - Bo{kovi} (42), 2:1 - Vrane{evi} (50). @uti kartoni: Andri}, Komneni}, Mandi} (Leotar), Regoje (Slavija). Crveni karton: Milenkovi} (Leotar) u 73. minuti. LEOTAR: Milenkovi} 6, Vu~ini} 6, [araba 6, \aji} 6, ^orlija 6, Andri} 6 (od 65. Komneni} 6), Mandi} 6, Milutinovi} 6, Prelo 5 (od 46. Vrane{evi} 6), Bo{kovi} 6 (od 55. Mijanovi} 6), Marjanovi} 6. Trener: Vuka{in Vi{njevac. SLAVIJA: Reni} 6, Regoje 6 (od 69. Milenkovi} -), Popovi} 6, Ra{evi} 6, B. [e{lija 6 (od 79. A{~eri} -), Radonja 6, Peri{i} 6, Ogle~evac 6, Stankovi} 6, S. radovanovi} 6, I . Radovanovi} 6 (od 52. Pu{ara 6). Trener: Dragan Bjelica.

Podjela bodova u slaboj igri
Vukovi zaprijetili nekoliko puta golu banjalu~kog tima, ali po~etni rezultat se nije mijenjao
Stadion “Asim Ferhatovi} Hase” na Ko{evu. Gledalaca 200. Sudija: Anto @ivkovi} (Ora{je) - 6, pomo}nici: Elvir Grabus (Travnik) i Zoran Taborin (Zvornik). @uti kartoni: Rodrigo. Thiago (Olimpic), Raspudi}, Damjanovi}, Miki}, Petri} (Borac). OLIMPIC: Lu~i} -, Suljevi} 6, Je{e 6, Kolarov 6, Suba{i} 6, Vidovi} 6, Kresser 6, Thiago 5,5, Alimanovi} 5 (od 68. Durak -), Rodrigo 5 (od 90. Velagi} -), ]ulov 6 (od 90. Muji} -). Trener: Mehmed Janjo{. BORAC: Avduki} 6, ]ori} 5,5, Puziga}a 5,5, Nikoli} 5, Grahovac 5,5, Raspudi} 5,5, Muminovi} 6 (od 69. Dujakovi} -), Damjanovi} 5,5 (od 80. Petri} -), Miki} 5,5, Trivunovi} 6,5, Stan~eski 5 (od 69. Vukelja -). Trener: Vlado Jagodi}. Olimpic i Borac podijelili su bo-

Travnik - Zrinjski 2:1 (0:0)
Stadion Pirota. Gledalaca 800. Sudija: Predrag Stanki} (Bijeljina) - 5. Strijelci: 1:0 - Faji} (63), 2:0 - Zatagi} (80), 2:1 - Lendri} (85). @uti kartoni: Badrov, [iljak, Helvida, Saraj~i}, ^uri}, Faji} (Travnik), Grabus, Sal~inovi}, Ivankovi} (Zrinjski). Crveni kartoni: Sal~inovi} (60. - drugi `uti), Deli} (90. - prigovor). TRAVNIK: Adilovi} 7, Badrov 7,5, E.Varupa 6,5 , Ribi} 7, Helvida 6, Saraj~i} 6,5 (od 75. Zatagi} -), [iljak 6,5, Pranjkovi} 7, ]uri} 7 (od 70. Terzi} -), Faji} 7, Mujaki} 6 (od 60. D`afi} 6). Trener: Ned`ad Selimovi}. ZRINJSKI: Had`i} 7, D`idi} 6, M. Ani~i} 5,5, Rizvanovi} 6, Grabus 5,5 (od 70. Zovko -), Pehar 6 (od 88. \uri} -), Ivankovi} 6, Stjepanovi} 6, Lendri} 6, Sal~inovi} 6,5, Dragi~evi} 5,5 (od 82. Zadro -). Trener: Marin Bloudek.

^inilo se da su obje ekipe zadovoljne remijem

Foto: D. ]UMUROVI]

dove 0:0 u slaboj utakmici u kojoj se ~inilo da su obje ekipe bile zadovoljne po~etnim rezultatom. Me~ na Ko{evu odigrao se po te{kom i raskva{enom terenu, koji je uticao na prikazani kvalitet igre. U 20. minuti Suba{i} je ubacio sa lijeve strane, a Alimanovi} i Suljevi} su se sudarili u blizini protivni~kog gola u `elji da do|u do lopte koja je oti{la izvan terena u tre-

nutku kada je golman vode}e ekipe na{eg prvenstva Avduki} bio nemo}an. Olimpic je propustio dvije {anse u nastavku susreta. Sredinom drugog poluvremena Rodrigo je pucao sa 14 metara iskosa sa desne strane, no Avduki} je odbranio njegov udarac. U 82. minuti {ut Duraka zavr{io je iznad pre~ke.
S. R.

Rudar - Sloboda 3:0 (1:0)
Gradski stadion u Prijedoru. Gledalaca 1.000. Sudija: Vladimir Dominkovi} (Ora{je) - 7, pomo}nici: Rusmir Ba{i} (Sarajevo) i Dario Tepav~evi} (Lakta{i). Strijelci: 1:0 - Gavari} (37ag), 2:0 - Kova~evi} (50), 3:0 - D`afi} (56). @uti kartoni: Muzgonja, Kiki} (Rudar), Efendi}, Drakul, Daji} (Sloboda). Crveni karton: Dejan Drakul (Sloboda) u 36. minuti. RUDAR: Tripi} -, [odi} 6,5 (od 68. Drlja~a -), Kotaran 6,5, Muzgonja 6,5, Dragi} 7, Kiki} 7, D`afi} 7 (od 73. Stijepi} -), @eri} 7, Ku{lji} 6,5 (od 78. Pavi} -), Kova~evi} 7, Kantar 7,5. Trener: Boris Gavran. SLOBODA: Divkovi} 5,5, Efendi} 5,5, Jogun~i} 5,5, Drakul 5, Halilovi} 5, Zoleti} 6, Gavari} 5, ^ehaji} 5 (od 46. Muji} 5), Smajlovi} 5 (od 63. Raca 6), Daji} 5,5 (od 46. Jaganjac 5,5), Beki} 6. Trener: Vlatko Glava{.

[iroki Brijeg do~ekuje ^elik

Obje ekipe optimisti~ne
Oslabljena ekipa iz Zenice poku{ava da na|e taktiku kojom }e pobijediti favorizovani [iroki, koji susret ~eka u punoj formi i najja~em sastavu
Ekipa [irokog Brijega, koja je u odli~noj formi, bi}e doma}in u susretu protiv ^elika. Iako je tim sa Pecare u prethodna dva susreta postigao ~ak 10 pogodaka (protiv Drine 5:1 i protiv Vele`a 5:2), ni ^elik nije bez aduta. Zeni~ani ove sezone mnogo bolje igraju u gostima nego ku}i, {to }e im mnogo zna~iti u ovom susretu. I jedni i drugi u duel ulaze sa mnogo optimizma i jakom `eljom za pobjedom. [irokom }e pobjeda zna~iti ostanak u vrhu tabele, dok ^elik `eli bodove kako bi se pribli`io sredini. “Do sada smo napravili dosta dobre rezultate i u odli~noj smo formi, {to je najbitnije. Trijumfom u ovom susretu mo`emo nastaviti pozitivan niz koji smo do sada imali. Naravno, uvijek je mogu}e da podbacimo, ali mislim da to ne}e biti slu~aj“ kazao , je kapiten [irokog Brijega Dalibor [ili}. Sli~ne ambicije i o~ekivanja imaju i u ^eliku. “U svaki susret ulazimo sa ambicijom da pobijedimo. [iroki Brijeg jeste jaka ekipa, ali ih dobro poznajemo, pa }emo sve njihove prednosti poku{ati neutralizirati na terenu. O~ekujem tvrdu i brzu utakmicu“ ka, zao je {ef stru~nog {taba ^elika Abdulah Ibrakovi}. Zbog kartona van stroja u zeni~koj ekipu su Nermin Jamak, Adin D`afi} i Zoran Brkovi}, pa }e priliku dobiti mladi igra~i. “Njihovo odsustvo nam ne}e biti hendikep u ovom me~u“ optimis, ti~an je trener ^elika. Za razliku od Zeni~ana, [irokobrije`ani ovaj susret do~ekuju u sjajnoj
BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH uta pob ner por d:p-g 11. kolo bod

Drina (Z) - Vele` 2:0 (1:0)
Gradski stadion u Zvorniku. Gledalaca: 300. Sudija: Tomislav ^ui} (Tomislav-Grad) - 6. Strijelci: 1:0 \elmi} (25), 2:0 - Risti} (65). @uti kartoni: N. Lazarevi}, Krezovi} (Drina), Durakovi}, Zaimovi} (Vele`). Crveni karton: N. Lazarevi} (Drina) u 90. minutu. DRINA (Z): Maskimovi} -, Obradovi} 6, Sredojevi} 6, Mihajlovi} 6, Carvalho 6,5, Kikanovi} 6, Nini} 6 (od 64. N. Lazarevi} -), Krezovi} 6,5, \elmi} 7 (od 84 Vasi} -), ]ulum 7, Risti} 7 (od 79. \eri} -). Trener: Darko Vojvodi}. VELE@: Bori} 5, Zaimovi} 5, Velagi} 5, Iveti} 5 (od 68. ]emalovi}), Kodro 5, Oki} 5, Durakovi} 5 (od 59. [kalji} 5), Kadri} 5, Zolj 5, Hasanovi} 5 (od 46. Lelo 5), Jazvin 5. Trener: Adis Obad.

1. Borac 2. Sarajevo 3. @eljezni~ar 4. [iroki Brijeg 5. Travnik 6. Zvijezda 7. Olimpic 8. Slavija 9. Rudar 10. Leotar 11. Zrinjski 12. ^elik 13. Budu}nost 14. Sloboda 15. Vele` 16. Drina

11 10 10 10 11 11 11 11 11 11 11 10 11 11 11 11

7 3 6 2 6 0 6 0 6 0 5 3 5 2 5 1 4 4 4 2 4 1 3 3 2 5 3 2 3 1 2 1 REZULTATI

1 2 4 4 5 3 4 5 3 5 6 4 4 6 7 8

16:5 14:7 21:11 22:14 20:14 13:13 10:9 18:19 11:12 9:19 11:13 11:9 9:12 8:12 13:24 8:21

24 20 18 18 18 18 17 16 16 14 13 12 11 11 10 7 3:0 0:0 0:0 2:1 2:1 2:0

Zvijezda - Budu}nost 0:0
Stadion Banja Ilid`a u Grada~cu. Gledalaca: 1.250. Sudija: Adnan Pervan (Sarajevo) - 6,5, pomo}nici: Goran Dujak (Od`ak) i Dalibor Hrsti} (Ljubu{ki). Delegat: Slobodan \or|i} (Bijeljina). @uti kartoni: \ori} i Ma{i} (Zvijezda), Ikanovi} i Husi} (Budu}nost). Crveni karton ( drugi `uti): Moranjki} 72. minuta. ZVIJEZDA: Had`i|ulbi} 6, Nezi} 5 (od 30. Vidovi} 5), Moranjki} 5, Kne`evi} 6, Vasiljevi} 6, Jusi} 6, \ori} 5 (od 46. Huseinba{i} 5), Nuhanovi} 5,5, Niki} 5,5, (od 61. V. Omeragi} 5) Hamzi} 6, Deli} 5,5. Trener: Zoran ]urguz. BUDU]NOST: Husi} 7,5, ^amrkovi} 7, ^oli} 7, ^ergi} 7,5, Zrnanovi} 7, Kova~evi} 5,5 (od 46. Slomi} 6), Ikanovi} 6,5, Sarajli} 7, [migalovi} 6,5, Smaji} 6 (od 63. Boji} - ), Haski} 6 (od 79. Piri} - ). Trener: Munever Rizvi}.
I. P.

Rudar - Sloboda (Gavari} 37ag, Kova~evi} 50, D`afi} 56) Olimpic - Borac Zvijezda - Budu}nost Travnik - Zrinjski (Faji} 63, Zatagi} 80 - Lendri} 85) Leotar - Slavija (Bo{kovi} 42, Vrane{evi} 50 - Radovanovi} 14) Drina - Vele` (\elmi} 25, Risti} 65) NEDJELJA, 14.30 SATI [iroki Brijeg - ^elik (Sudije: Paji}, Pro{i}, Su~i}) NEDJELJA, 17 SATI (TV) @eljezni~ar - Sarajevo (Kaplan, Kuni}, Tomas)

Dalibor [ili}: U odli~noj smo formi

formi i u najja~em sastavu. “Ekipa je u dobroj formi, a igra~ki kadar na broju. Imamo neke povrede od prije, ali sastav koji je u posljednje vrijeme postizao dobre rezultate je potpun. Iako smo i ^elik i mi dobri i u gostima, nesporno je da doma}iteren u ovomtrenutkupredstavlja prednost“ kazao je kapiten [iro, kobrije`ana Dalibor [ili}.
Al. BE[IREVI]

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 24. oktobar 2010.
BUNDESLIGA Novi posrtaj Wolfsburga

SPORT
NJEMA^KA
1. Borussia D. 2. Mainz 3. Hannover 4. Bayer L. 5. HSV 6. Freiburg 7. Hof fenheim 8. Werder 9. Eintracht 10. St. Pauli 11. Bayern 12. Nürnberg 13. Wolfsburg 14. K’lautern 15. Schalke 16. Borussia M. 17. Köln 18. Stuttgart 8 8 9 8 9 9 8 9 9 8 9 9 9 9 9 9 9 8 7 7 5 4 4 5 4 4 4 4 3 3 3 2 1 1 1 1 0 0 1 3 3 0 2 2 1 1 3 3 1 1 3 3 2 1 1 1 3 1 2 4 2 3 4 3 3 3 5 6 5 5 6 6

49
Bundesliga 9. kolo uta pob ner por d:p-g bod

Trijumf Mujd`e, poraz D`eke
Freiburg golovima Cissea i Reisingera preokrenuo rezultat protiv K’lauterna i slavio pobjedu od 2:1, dok je Wolfsburg kao gost pora`en od Nurnberga• Remi HSV-a i Bayerna
Pobjedom nad K’lauternom, Freiburg na{eg reprezentativca Mensura Mujd`e sko~io je na {esto mjesto bundesliga{ke tabele. Freiburg je u utakmici protiv novajlije u ligi ve} od osme minute bio u zaostatku od jednog pogotka, nakon {to je mre`u zatresao Moravek, da bi u nastavku uspjeli preokrenuti rezultat i slaviti pobjedu. Najprije je Cisse, koji je trenutno i vode}i strijelac njema~kog prvenstva, golom u 35. minuti poravnao na 1:1, a pobjedu Freiburgu donio je Reisinger u 60. minuti. Na{ reprezentativac Mensur Mujd`a odigrao je cijeli me~. Za razliku od Mujd`e, drugi bh. reprezentativac Edin D`eko nije imao razloga za slavlje. Naime, njegov Wolfsburg do`ivio je drugi poraz zaredom, ukupno peti, {to je vukove ostavilo na 13. mjestu na tabeli. Bolji od njih bio je Nurnberg, mo remije bez pogodaka u duelima izme|u HSV-a i Bayerna, te Eintrachta i Schalkea, te ubjedljivu pobjedu Werdera na gosto va nju kod Bo rus si je M. Mom~ad iz Bremena slavila je rezultatom 4:1 uz pogotke Marina (5), Wesleya (12), Hunta (51) i Pizarra (75), dok je utje{ni gol za tim iz M’gladbacha tako|er postigao jedan igra~ Werdera - Per Mertesacker, koji je u 67. minuti zatresao sopstvenu mre`u. Na kraju pomenimo i trijumf Hannovera od 2:1 u duelu protiv Kölna. Oba pogotka za pobjedni~ki sastav postigao je Ya (4, 15), dok je jedini gol za jar~eve djelo Laniga iz 86. minute. Danas }e na teren iza}i i preostala dvojica bh. reprezentativaca Sejad Salihovi} i Vedad Ibi{evi}, koji sa svojim Hoffenheimom gostuju kod lidera prvenstva Borussije iz Dortmunda.
J. LIGATA

20:6 18:8 13:12 18:14 13:11 14:14 16:12 17:18 14:9 11:10 8:8 11:12 15:16 10:18 10:16 14:27 9:17 14:17

21 21 16 15 15 15 14 14 13 13 12 12 10 7 6 6 5 4

Rezultati Eintracht - Schalke 0:0 Freiburg - Kaiserslautern 2:1 (Cisse 35, Reisinger 60 - Moravek 8) Hannover - Köln 2:1 (Ya 4, 15 - Lanig 86) Borussia M. - Werder 1:4 (Mer tesacker 67ag - Marin 5, Wesley 12, Hunt 51, Pizarro 75) Nurnberg - Wolfsburg 2:1 (Gündogan 11, Frantz 63 - Grafite 28) Hamburg - Bayern 0:0 Danas Borussia D. - Hof fenheim Bayer L. - Mainz Stuttgart - St. Pauli

Grafite je postigao jedini gol za Wolfe u susretu protiv Nurnberga

koji je slavio rezultatom 2:1. Gündogan je u 11. minuti doveo Nurnberg u vodstvo, a poravnao je Grafite, koji je tako postigao i svoj peti gol u tri utakmice, ~ime se na vrhu klupske liste strijelaca poravnao sa D`e-

kom, da bi u 63. minuti kona~an rezultat postavio Frantz. Edin D`eko na terenu je proveo svih 90. minuta i kao rijetko do sada nije ubilje`io niti pogodak, niti asistenciju. Od ostalih rezultata, pomeni-

PREMIERSHIP Remi Tottenhama i Evertona

Chelsea u~vrstio prvo mjesto
Aktuelni prvaci na Stamford Bridgeu sa 2:0 savladali Wolverhampton • Sigurni doma}ini Sunderland, Birmingham i West Bromwich Albion
ENGLESKA
1. Chelsea 2. Man. City 3. Tottenham 4. WBA 5. Arsenal 6. Man. United 7. Sunderland 8. Bolton 9. Aston Villa 10. Ever ton 11. Birmingham 12. Stoke 13. Blackpool 14. Wigan 15. Fulham 16. Blackburn 17. Newcastle 18. Liverpool 19. W’hampton 20. West Ham 9 8 9 9 8 8 9 9 9 9 9 8 9 9 9 8 8 8 9 8 7 5 4 4 4 3 2 2 3 2 2 3 3 2 1 2 2 1 1 1 1 2 3 3 2 5 6 6 2 4 4 1 1 4 6 3 2 3 3 3
Premiership uta pob ner por 9. kolo d:p-g bod

1 1 2 2 2 0 1 1 4 3 3 4 5 3 2 3 4 4 5 4

25:2 12:5 11:8 13:15 18:10 18:11 8:7 13:13 9:13 9:8 10:12 9:11 13:20 7:16 10:11 7:8 12:12 7:13 8:15 6:15

22 17 15 15 14 14 12 12 11 10 10 10 10 10 9 9 8 6 6 6

Veliki broj policajaca obezbje|ivao podru~je oko stadiona Reuters

Sa utakmice na White Hart Laneu: Peter Crouch u akciji

Reuters

Rezultati Tottenham - Ever ton (Van der Vaart 20 - Baines 17) Birmingham - Blackpool (Ridgewell 36, @igi} 57) Chelsea - W’hampton (Malouda 23, Kalou 81) Sunderland - Aston Villa (Dunne 25ag) WBA - Fulham (Mulumbu 17, For tune 40 - Gera 9) Wigan - Bolton (Rodallega 59 - Elmander 66) West Ham - Newcastle Nedjelja Stoke - Man. United Liverpool - Blackburn Man. City - Arsenal 1:1 2:0 2:0 1:0 2:1 1:1 sino}

Nogometa{i Tottenhama i Evertona odigrali su na White Hart Laneu 1:1 u prvoj utakmici devetog kola Premiershipa. Gosti su poveli u 17. minuti, kada je Leighton Baines sjajno pogodio lijevom nogom iz slobodnog udarca u gornji lijevi ugao Gomezovog gola. Vodstvo karamela trajalo je samo tri minute golman pijetlova Tim Howard ispustio je loptu u zra~nom duelu sa Peterom Crouchom, a Rafael van der Vaart je zabio vjerovatno najlak{i gol u karijeri te s pola metra poslao loptu u praznu mre`u. Bio je to za Holan|anina ve} ~etvrti gol ove sezone u Premiershipu, a sve je postigao na White Hart Laneu. Spursi su u ovom dvoboju

propustili upisati tre}u uzastopnu pobjedu, dok je Everton u seriji od ~etiri utakmice bez poraza. Chel sea je na Stam ford Bridgeu sa 2:0 savladao Wolverhampton te se sa nova tri boda u~vrstio na vrhu tabele. Golove za aktuelne prvake postigli su Florent Malouda u 23. te Salomon Kalou u 81. minuti utakmice. Plavci nakon nepotpunog devetog kola imaju pet bodova vi{ka ispred drugoplasiranog Manchester Citya koji u derbiju ko la da nas na Eas tlan dsu do~ekuje Arsenal. S druge stra ne, Wol ve se o~eku je gr~evita borba za opstanak, s obzirom na to da su trenutno predposljednji sa {est bodova. Odli~an po~etak sezone bi-

lje`i i Sunderland. U gornji dom ih je lansirala minimalna pobjeda pritiv Aston Ville na stadionu Svjetlosti, ta~nije autogol koji je u 23. minuti postigao defanzivac vilenjaka Dunne. Sigurni doma}ini bili su i Birmingham koji je sa 2:0 savla dao Blac kpo ol te West Bromwich Albion koji je u prvom poluvremenu preokrenuo rano vodstvo Fulhama. Gera je goste iz Londona u devetoj minuti doveo u vodstvo, no Mulumbu u 17. te For tu ne pet mi nu ta pri je odmora postavljaju, pokazalo se, kona~nih 2:1. ^ast gotiju je pored Evertona donekle spasio i Bolton koji je osvojio bod u Wiganu.
M. I.

Pobjeda Partizana, derbi bez incidenata
Veliki derbi izme|u Crvene zvezde i Partizana na Marakani zavr{io je pobjedom crno-bijelih od 1:0. Jedini pogodak postigao je Morreira u petoj minuti. Utakmica, koja su zbog nedavnih de{avanja u Genovi, obilje`ile velike mjere obezbje|enja, kako na stadionu, tako i na cijelom podru~ju Beograda, protekla je bez incidenata. Prema podacima Policijske uprave Beograd, prije utakmice su uhap{ena 34 mla|a lica kod kojih su prona|ane kamenice, {ipke i baklje, a koji }e prekr{ajno odgovarati. Tokom utakmice na ulicama Beograda je bilo mirno, a nad gradom su patrolirali helikopteri, dok su jake policijske snage bile raspore|ene u {irem centru Beograda, a posebno u blizini stadiona.

50

SPORT
NLB [iroki nemo}an u Vr{cu

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NBA predsezona

Veli}: Ne mo`emo bolje
I ove sezone }emo se boriti za opstanak, a za to }e nam trebati osam do devet pobjeda, ka`e strateg bh. prvaka Ivan Veli}
Amir Johnson: Toronto savladao New York
Reuters

Utah i Memphis ostali savr{eni
Na NBA parketimaodigranesu posljednjeutakmicepredsezone, a nakon tri dana pauze slijedi po~etak sezone u najja~oj ko{arka{koj ligi svijeta. Predsezonski dio su savr{eno odradile tri ekipe, Utah, Memphis i Orlando. Niko od njih nije upisao niti jedan poraz, s tim da je Utah dobila svih osam utakmica, a Memphis i Orlando po sedam. Jazzeri su pobijedili Sacramento 82:71, dok je Memphis na gostovanju svladao Detroit 106:103. Denver je u Arizoni slavio pobjedu nad Phoenix Sunsima 144:106, uz ~ak 49 postignutih poena u drugoj ~etvrtini. Doma}inu ovakav rezultat mo`e biti jo{ negativniji ako se zna da za goste nije igrala kompletna najja~a petorka (Billups, Anthony, Harington, Nene i Martin). Rezultati: Charlotte- Atlanta99:66, Detroit - Memphis 103:106, Toronto - New York108:103, Chicago- Indiana 102:74, Milwaukee - Minnesota 118:119 (produ`etak), Dallas - Houston 97:96, Utah - Sacramento 82:71, Phoenix - Denver 106:144, LA Lakers - Golden State 105:102 (produ`etak).

Ko {ar ka {i [i ro kog po ra`eni su u Vr{cu od do ma}eg Hemofarma sa 92:82 u prvom me~u ~etvrtog kola NLB lige. Da je na putu tre}eg po raza, bh. prvak je po ka zao ve} na kon 15-ak

NLB
Regionalna liga 4. kolo

Hemofarm [iroki TT Kabeli 92:82
SPC Millenium. Gleda la ca: 2.000. Su di je: Sreten Radovi}, Tomislav Vovk, Tomislav Hordov (svi iz Hrvatske). Rezultat po ~etvrtinama: 28:18, 20:21, 25:24, 19:19. HEMOFARM: Pavkovi} 4, Bo`ovi} 4, Abdul Hamid 7, Krstovi} 15, [utalo 12, Ma~van 18, Savovi} 9, Borisov 11, Kne`evi}, Jordan 8, Mara{ 4, An|usi}. Trener: @eljko Lukaji}. [IROKI: [temberger 6, Planini} 1, Prilepi} 12, Naletili} 4, Bilinovac, Ramljak 12, Per{i} 3, [pralja 8, Bara} 18, Morovi} 11, Grgat 17. Trener: Ivan Veli}.

1. Budu}nost 2. Hemofarm 3. Nymburk 4. Zagreb 5. Olimpija 6. Krka 7. Cedevita 8. [iroki 9. Zadar 10. Igokea 11. Radni~ki 12. Par tizan 13. Cibona 14. Zvezda

4 4 4 4 3 4 3 4 4 4 4 3 3 4

3 3 3 3 3 2 3 1 1 1 1 1 1 0

1 1 1 1 0 2 0 3 3 3 3 2 2 4

399:302 332:315 311:293 289:274 193:179 273:266 221:211 302:326 267:267 266:269 304:347 234:231 231:228 290:364

7 7 7 7 6 6 6 5 5 5 5 4 4 4

Rezultati Hemofarm - [iroki Zadar - CEZ Nymburk Budu}nost - Radni~ki Krka - Zagreb CO Igokea - Crvena zvezda Nedjelja Par tizan - Cedevita Cibona - Union Olimpija

92:82 73:60 95:61 65:63 77:59 (17.00) (19.00)

Ma~van u duelu sa [praljom

minuta igre - Hemofarm je od po~etka zaigrao agresivnu odbranu i efikasan napad, a takav odnos snaga na terenu ubrzo je ostavio [iroki u minusu od 16 ko{eva (24:40), od ko jeg se do kra ja ni je opo ra vio. Trener Ivan Veli} ve} sada je najavio mukotrpnu sezonu u NLB ligi u kojoj }e se pod-

mla|eni [iroki gr~evito boriti za opstanak. “U ovom momentu ne mo`emo bolje, mlad smo tim. Ali, trebali smo bolje da iskoristimo prednost ispod ko{a koju smo imali, pogotovo u posljednjih deset minuta kada je Hemofarm imao problema s na{om igrom le|ima. Hemofarm je napada~ki mnogo jak tim i

zaslu`eno je pobijedio. Realno, mi }emo se i ove sezone boriti za opstanak, a za to }e nam trebati osam do devet pobeda, po{to je NLB liga jako izjedna~ena“ kazao je Veli}. , U petom kolu u dvorani Pecara gostuje prvak Crne Gore Budu}nost. Utakmica je na programu 31. oktobra.
M. I.

FORMULA 1 Kvalifikacije za Veliku nagradu Ju`ne Koreje

Red Bull u prvom redu
Drugu trku zaredom Vettel i Webber dominirali u kvalifikacijama
Nijemac Sebastian Vettel u Red Bullu osigurao je najbolju startnupozicijuna trciSvjetskog prvenstva Formule 1 koja }e se prvi put voziti za Veliku nagradu Ju`ne Koreje u Yeongamu. Njegov timski kolega i vode}i voza~ u ukupnom poretku Australac Mark Webber pravi}e mu dru{tvo u prvom startnom redu. Drugu trku zaredom, nakon Velike nagrade Japana, voza~i Red Bullaosiguraliprva dva mjesta na slu`benom kvalifikacijskom treningu. Voza~ Ferrarija [panac Fernando Alonso i Britanac Lewis Hamilton u McLarenu krenu}e u trku iz drugog reda, nakon {to su kvalifikacijezavr{ili na tre}em, odnosno ~etvrtom mjestu. Rezultati: 1. S. Vettel (Njem/Red Bull) 1:35,585, 2. M. Webber (Aus/Red Bull) 1:35,659, 3. F. Alonso ([pa/Ferrari) 1:35,766, 4. L. Hamilton (VBr/McLaren-Mercedes) 1:36,062, 5. N. Rosberg (Njem/Mercedes) 1:36,535, 6. F. Massa (Bra/Ferrari) 1:36,571, 7. J. Button

Miami bez Millera, vra}a se Wade
MiamiHeat}e do krajagodinebiti bez jednog od vrlova`nihigra~a. MikeMiller podvrgnut je operaciji na palcu desneruke i o~ekuje se da }e izbivati s terena do krajagodine. Miller se povrijediou srijedukada je tokomtreningazapeo za majicu jednog od saigra~a. “Dobro je {to su se situacija oko njegovog problema s ozljedom napokon razrije{ila. Osje}am se lo{e zbog Mikea. Znam koliko je `elio ovu sezonu po~eti na pravi na~in. Trenutno ima problema, no to je nesretna stvarnost na{e profesije. Znao sam da ova sezona ne}e biti lagana“ izjavio je tre, ner Miamija Erik Spoelstra. Dobra vijest za navija~e Heata je da se Dwyanea Wade osje}a sve bolje i vjerovatno }e igrati na otvaranju sezone.

Sebastian Vettel: Najavio dobar rezultat u Ju`noj Koreji

Reuters

(VBr/McLa ren-Mer ce des) 1:36,731, 8. R. Kubica(Polj/Renault) 1:36,824, 9. M. Schumacher

(Njem/Mercedes) 1:36,950, 10. R. Barrichello (Bra/Williams) 1:36,998... M. I.

SKIJANJE Sezona po~ela `enskim veleslalomom

Premijerna pobjeda Rebensburg
Nova sezona skija{kog Svjetskog kupa startala je, kao po obi~aju, deseti put zaredom u austrijskom Soldenu, a pobjednica prve ovogodi{nje trke je 21-godi{nja Njemica Viktoria Rebensburg. Podsje}amo, njema~ka skija{ica je po~etkom godine do`ivjela najsjajniji trenutak karijere osvojiv{i u Vancouveru olimpijsko zlato u istoj ovoj disciplini. Drugo mjesto pripalo je jo{ jednoj Njemici Kathrin Holzl, dok se na pobjedni~ko postolje kao tre}eplasirana popela i Italijanka Manuela Molgg. Iako joj je veleslalom najslabija disciplina, braniteljica ukupne pobjede Lindsey Vonn ne}e se zadovoljiti 18. mjestom, ba{ kao ni Anja Parson, koja je bila dva mjesta ispred.

Viktoria Rebensburg: Potvrdila zlato iz Vancouvera Reuters

Rezultati: 1. V. Rebensburg (Njema~ka) 1:14.20, 2. K. Hölzl (Njema~ka) +0.42, 3. M. Moelgg (Italija) +0.86, 4. T. Poutiainen (Finska) +0.93, 5. M. Riesch (Njema~ka) +1.10, 6. T. Maze (Slovenija) +1.13, 7. K. Zettel (Austrija) +1.28, 8. T. Worley (Francuska) +1.42, 9. A. Marmottan (Francuska) +1.52, 10. E. Görgl (Austrija) +1.59...
M. I.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
TU@NO SJE]ANJE Dvadeset ~etvrtog oktobra 2010. navr{ava se 20 godina od smrti na{eg nikad zaboravljenog i uvijek po{tovanog

DRAGUTINA VU]AK
Njegovi najmiliji: supruga Mirjana, djeca Mladen i Suzana sa porodicama
6713

SJE]ANJE na dragog i plemenitog ~ovjeka

Dvadeset ~etvrtog oktobra 2010. navr{ava se godina od kada nije sa nama na{ dragi suprug, otac, deda i zet

Dvadeset ~etvrtog oktobra navr{ava se puna tu`na godina otkako nas je napustila zauvijek na{a najdra`a

MILE BAJ^ETI]
24. 10. 2009 - 24. 10. 2010.

MILE (SVETOZARA) BAJ^ETI]

ISMETA [A]IROVI], ro|. \UGUM
Osta}emo zauvijek sretni {to si `ivjela sa nama i uljep{avala nam `ivot, a vje~no o`alo{}eni {to si nas napustila. Sretni su bili svi koji su te poznavali, zbog tvoje neizmjerne ljudske dobrote, plemenitosti, razumijevanja i po{tivanja svih. Neka ti dragi Allah d`.{. podari d`ennetske dvore. Vje~no o`alo{}eni tvoji najmiliji: suprug Dedo, k}erka Merima, unuke Emina i Maida, sestra Mihreta, brat Ismet, zet Samir [iri} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
6673

Kom{ije: Gordana, Tanja, Olga i Dra{ko
26222

Sve lijepe trenutke i tvoj dragi lik zauvijek }emo ~uvati u na{im srcima. Tvoji: supruga Dragica, k}eri Branka i Snje`ana, unu~ad Marina, Danijel, Nancy i Andreja, zetovi, Magda i Tomislav
6576

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

SLOBODANKI GA[I]
Sje}anje na na{e divno prijateljstvo, draga Bobo, ~uva}u u mojem srcu dok postojim. S tugom, Beba Bilanovi}
6667

SJE]ANJE Dvadeset petog oktobra navr{ava se 12 godina od kada nije sa nama na{ dragi

ALIJA (ALIJE) NALI]
dipl. ing. rudarstva iz Tuzle 5. 4. 1932 - 25. 10. 1998.

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

Ne postoji zaborav, ni smrt za dobre i plemenite ljude, kao {to si bio ti. Neizmjerno voljen i po{tovan, ostat }e{ u na{im srcima i sje}anjima dok i mi `ivimo.

RADE GAVRI]
24. 10. 2009 - 24. 10. 2010.

S ljubavlju: supruga Spomenka, sin Nihad, bra}a Muhsin, Ibrahim, Hilmija, sestra Samija i zet Hajrudin sa porodicama
030

prof. dr. LJILJANA MILANOVI] - EICHBERGER
24. 10. 2009 - 24. 10. 2010.

Dvadeset ~etvrtog oktobra 2010. navr{ava se pet godina od smrti na{e voljene
S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Jelena i sin Veljko sa porodicom
4918

Sa ljubavlju i po{tovanjem, Ka}a i Dejana Jagodi}, Kadi} Dele, Sanda i Neven

Kamenoreza~ka radnja
Vl. Tankovi} Nijaz
Tel/fax: 486-027, Mob: 061/147-395

SALIHE GALIJA[EVI], ro|. TRALJI]
S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Goran i Mirza sa porodicama
6697

6638

Izgradnja i postavljanje, restauracija i odr`avanje ni{ana, spomenika i spomen-obilje`ja.
001

58

PREDAH

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Nema razloga da optu`ujete druge za svoj poslovno-finansijski neuspjeh ili da se pona{ate nepravedno prema saradnicima. Nalazite se pod pritiskom i te`im okolnostima, ali to vam ne daje za pravo da zanemarite svoje redovne obaveze. Imate utisak da partner uporno prikriva neke detalje istine, koje biste `eljeli da ~ujete i {to dodatno uti~e na va{u sumnji~avost ili na neraspolo`enje. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na svoje snove. U dogovoru sa saradnicima je potrebno da ostvarite saglasnost u uva`avanju razli~itih interesovanja ili prakti~nih ciljeva. Nove doga|aje na poslovnoj sceni prihvatite u optimisti~kom stilu, bez obzira na razlike koje postoje u mi{ljenju. Postoje neka pitanja koja se postupno rje{avaju ili tajne koje se otkrivaju samo kroz zajedni~ki odnos. Rje{avajte dileme isklju~ivo u bliskom susretu sa dragom osobom. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Neko vas indirektno navodi na pogre{an izbor ili na prikrivanje istine. Postoje stvari koje ~inite u tajnosti ili mimo ne~ijeg znanja, {to lo{e uti~e na va{u koncentraciju. Na kraju, potrebno je da preuzmete odgovornost za svoje postupke. U odnosu sa bliskom osobom izbjegavajte novu raspravu i rivalstvo. Uvijek postoji mogu}nost da uskladite svoja interesovanja i `elje koliko god da se u njima razlikujete. Interesuju vas konkretni poslovni rezultati, a ne op{irni planovi ili pregovori. Ukoliko vam je stalo da rije{ite svoje dileme, preostaje vam da preuzmete stvari i kontrolu u svoje ruke. Slobodno pokrenite inicijativu. Pratite svoj unutra{nji glas ili predosje}aje koje imate u susretu sa bliskom osobom. Iako postoje odre|ene dileme, ne sumnjate da }e va{e srce napraviti dobar izbor. Podsti~ite kod sebe pozitivno raspolo`enje. Neko u vama podsti~e kreativnu radoznalost i `elju za novim saznanjem. Obratite pa`nju na korisne informacije i prihvatite pozitivan uticaj. Poka`ite svojim saradnicima da imate ozbiljne namjere i jasne ciljeve. U dru{tvu voljene osobe nemojte dozvoliti da vam nedostaje ma{tovitost ili ljubavna inspiracija, kao dobar podsticaj za niz novih situacija u kojima oboje mo`ete da u`ivate. U~inite ne{to u prilog ljep{em fizi~kom izgledu i dobrom raspolo`enju. Ideja ili posao koji ste odabrali predstavlja dobar izbor. O~ekuje vas uspjeh u saradnji sa jednom starijom osobom. Pokrenite inicijativu u razli~itim pravcima, kako biste ostvarili kombinaciju poslovnog uspjeha i li~nog zadovoljstva. Raduju vas novi doga|aji koji vas prate ili raspolo`enje koje prepoznajete kod bliske osobe. Slobodno izrazite svoja osje}anja kako biste dobili pravi odgovor. Prija}e vam neka dodatna ili sportska aktivnost. Imate utisak da okolina nema dovoljno razumijevanja za va{e potrebe ili interesovanja. Ipak, nemojte donositi zaklju~ak na osnovu prvog utiska. Sa~ekajte da vam neko zvani~no saop{ti svoju odluku o saradnji. Iznena|enja su mogu}a u oba pravca. Nemojte zanemariti svoje emotivne dileme, izme|u vas i partnera povremeno provijava zajedni~ko nepovjerenje i nova pitanja. Izbjegavajte situacije koje vas previ{e iscrpljuju ili psiholo{ki optere}uju. Imate dobre ideje, ali na`alost va{a okolina kao da nema dovoljno sluha da vas podr`i. Zbog razli~itih pravila i poslovnih interesa, po`eljno je da prihvatite kompromisnu varijantu kao najbolje rje{enje. Va`no je da pravilno isti~ete svoje pozitivne osobine. U odnosu sa voljenom osobom budite dovoljno ma{toviti i zavodljivi, dok god ne osjetite zajedni~ko zadovoljstvo. U`ivajte u svom svijetu intime. Prija}e vam relaksacija ili boravak u prirodi. Imate pomalo lo{ predosje}aj u i{~ekivanju na rasplet nekih doga|aja na poslovnoj sceni ili na susret sa odre|enim saradnicima. Stoga, izbjegavajte sumnjive ponude i eksperimentalne situacije. Posvetite pa`nju nekim porodi~nim temama ili osobi koja umije da djeluje vrlo pozitivno na va{e raspolo`enje. Trenutno vam je potrebno ne samo ne~ije prisustvo ve} i emotivna podr{ka. Prija}e vam psihofizi~ka relaksacija, opustite se. Neko osporava va{e ideje ili uticaj koji imate u poslovnim krugovima. Budite promi{ljeni i nemojte dozvoliti da se to negativno odra`ava na va{e raspolo`enje. Sa par dobrih poteza, mo`ete rije{iti svoje probleme. Iznenadite voljenu osobu na nesvakida{nji na~in, ako imate dovoljno ma{te sve je mogu}e promijeniti u pozitivnom pravcu. Nema razloga da odustajete od svojih dobrih namjera. Sugestija: Va`no je da sa~uvate pozitivno raspolo`enje. Na vama je da opravdate svoj poslovni ugled ili povjerenje u susretu sa saradnicima. Ponekad razli~ite obaveze predstavljaju veliki psiholo{ki teret, ali ne i izgovor za neispunjena obe}anja. Prihvatite koristan savjet. Poka`ite da imate dovoljno povjerenja u blisku osobu, posebno kada se to od vas o~ekuje. Ne zaboravite da prvi utisak umije lako da prevari, oslonite se na svoja osje}anja. Podsti~ite kod sebe optimizam i dobro raspolo`enje. Ponekad vam nedostaje samopouzdanje i smisao za prakti~nom orijentacijom, ali uvijek postoji neko zaobilazno rje{enje. Obratite pa`nju na nove informacije, va`no je da udru`ite svoje interese sa provjerenim saradnicima. Dobra volja ponekad ~uda ~ini i djeluje sna`no. Dovoljno je da vidite osmijeh zadovoljstva na licu drage osobe, kako biste osjetili novi polet. Izbjegavajte razli~ite situacije koje vas psihi~ki uznemiravaju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: sahara, ibadet, borike, iri, er, risati, d`on, r, s, akarinoza, tov, senf, anj, aladin, ospe, rekorderka, tast, arditi, ot, isti, jal, v, artista, e, astar, ta{na, tratorak, un, idrija, tera.

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Danas umjereno obla~no, uve~e na jugu sa ki{om. Puha}e slab do umjeren ju`ni vjetar, u planinskim predjelima umjeren do jak. Minimalna temperatura od 2 do 10, maksimalna dnevna od 13 do 19 stepeni Celzijusa. Sutra prije podne na zapadu i jugu, poslije podne u svim predjelima ki{a. Krajem dana vjetar u skretanju na umjeren sjeverozapadni. Narednih dana hladno. U utorak obla~no sa ki{om i vjetrovito, na planinama sa snijegom. Poslije podne prestanak padavina i smanjenje obla~nosti, prvo na sjeveru i zapadu. U srijedu prije podne umjereno obla~no, poslije podne prete`no sun~ano. U ~etvrtak prete`no sun~ano.

Danas na jugu Skandinavskog poluostrva, u ve}em dijelu zapadne i centralne Evrope i na Apeninskom poluostrvu ki{a, a u oblasti Alpa snijeg. Prete`no sun~ano bi}e na Britanskim ostrvima, Pirinejskom i Balkanskom poluostrvu, kao i na istoku Evrope. Jak vjetar puha}e u zemljama Beneluksa i Nema~koj. Najhladnije }e biti u Skandinaviji, od 0 do 6, a najtoplije na jugu [panije, od 20 do 24 stepeni Celzijusa. Na Balkanu prete`no sun~ano, u zapadnim predjelima umjereno obla~no, na hrvatskom primorju ponegdje sa ki{om. Na Jadranu }e puhati umjeren jugo. Maksimalna temperatura od 15 do 21 stepen Celzijusa.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
MLADI
MA^AK U ^IZMAMA
re`ija: Drago Buka, igraju: Damir Kustura, Elma Ahmetovi}, Merima Lepi}, Mario Drma}, Sanin Milavi}, Adnan Goro, Mirza Tanovi}, po~etak u 11 sati.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine po

OSLOBO\ENJE

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

ZENICA

BANJA LUKA

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

FESTIVALI
MESS 2010.

KINA KINA
MULTIPLEX EKRAN
GROZAN JA
animirani, re`ija: Pierre Cof fin i Chris Renaud, glasovi: Steve Carrell, Jason Segel, Russell Brand... po~etak u 12 sati.

VIJE]NICA
Izlo`ba “Budu}nost posthistorije“ Brace Dimitrijevi}a, u organizaciji Muzeja Ars Aevi i Festivala MESS, otvorena za posjete do 31. oktobra.

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

MULTIPLEX PALAS
MA^ETA
akcija, avantura, triler, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Danny Trejo, Lindsay Lohan, Robert de Niro, Jessica Alba... po~etak u 16, 18.15 i 20 sati.

KINA
KINOTEKA
“Izbor animiranih filmova sa Banja Luka 2010.”
Projekcije od 19 sati, ulaz slobodan.

NARODNO POZORI[TE
PROSLAVA
re`ija: Iva Milo{evi}, igraju: Renata Ulmanski, Bojan Peri}, Suzana Luki}, Radmila Tomovi}, Ivan Jevtovi}, Bojan @rovi}, Jelena Petrovi}, Sofija Juri}an, Miodrag Krstovi}, Milan Mihailovi}, Radovan Vujovi}, Branislav Jevti}, Vlastimir Velisavljevi}, Feda Stojanovi}, Gorica Popovi}, po~etak u 19.30 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

@ENA SA SLOMLJENIM NOSEM
drama, re`ija: Sr|an Koljevi}, uloge: Branka Kati}, Anica Dobra, Neboj{a Glogovac, Nada [argin... po~etak u 20.15 sati.

PRI^A O IGRA^KAMA 3
avantura, animirani, re`ija: Lee Unkrich, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, Dean Kriva~i}, Nenad Cvetko, Ljubomir Kereke{, po~etak u 13 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

ALFA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 11.15 i 13 sati.

MEETING POINT
CIRKUS COLUMBIA
drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin... po~etak u 14.20, 16.40 i 19.10 sati

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI
PULS
re`ija: Jolika Sudermann, igraju: Erwin Boschmans, Tim Senders, Alma Söderberg, Annina Lingens, Dwayne Toemere, muzika: Anouk Thole, po~etak u 18 sati.

REZERVNI IGRA^I
akciona komedija re`ija: Adam Mckay, uloge: Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Michael Keaton, Will Ferrell... po~etak u 18 i 22 sata.

CINEMA CITY
GROZAN JA
animirani, re`ija: Pierre Cof fin i Chris Renaud, glasovi: Steve Carrell, Jason Segel, Russell Brand... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

LEGENDA O ^UVARIMA
animirana avantura, 3D, re`ija: Zack Snyder, uloge: Abbie Cornish, Essie Davis, Joel Edger ton... po~etak u 14, 16 sati.

LEGENDA O ^UVARIMA
3D, animirana avantura, re`ija: Zack Snyder, glasovi: Abbie Cornish, Emilie de Ravin, Ryan Kwanten, Helen Mirren... po~etak u 14.45 sati.

KAMERNI TEATAR
PROKLET BIO IZDAJICA SVOJE DOMOVINE
re`ija: Oliver Frlji}, igraju: Primo` Bezjak, Romana [alehar, Olga Grad, Uro{ Ma~ek, Dario Varga, Uro{ Kaurin, Draga Poto~njak, Matija Vastl, Boris Kos, Matej Recer, fotografija: Ziga Korit, po~etak u 22 sata.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

RESIDENT EVIL: AFTERLIFE
horor, 3D, re`ija: Paul W. S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Spencer Locke, Wentwor th Miller... po~etak u 18. sati.

MOJ LJUBIMAC MARMADUKE
komedija, porodi~ni, re`ija: Tom Dey, glasovi: Hrvoje Klobu~ar, Hana Hegedu{i}, Robert Ugrina, Dra`en [ivak, Ivan Jon~i}, Ozren Grabari}, Pjer Meni~anin, Dra`en Bratuli}, Ivan Glowatzky, Filip [ovagovi}, po~etak u 11.30 i 13.30 sati.

PRITAJENO ZLO: @IVOT POSLIJE SMRTI
3D, akcija, re`ija: Pol W. S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Ali Lar ter, Kim Coates, Son Rober ts... po~etak u 22.15 sati.

LJUBAV NA DALJINU
komedija, romansa, re`ija: Nanet te Burstein, uloge: Drew Barrymore, Justin Long, Charlie Day, Jason Sudeikis, Christina Applegate... po~etak u 17, 19 i 20.45 sati.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 16, 18.20 i 20.40 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba plakata VOICES IN FREEDOM, sa internacionalnom kolekcijom komemorativnih plakata ( 11. internacionalno bijenale plakata, Meksiko 2010, 200 godina nezavisnosti Meksika i 100 godina od meksi~ke revolucije), otvorena za posjete do 27. oktobra.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Periodi~na {tampa u BiH (18501992)”, sa vi{e od 200 razli~itih naslova listova i ~asopisa koji su u tom periodu izlazili u na{oj zemlji. Svi eksponati su iz bogatih zbirki Historijskog muzeja BiH, a izlo`ba }e biti otvorena do 21. novembra. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Muzej detinjstva“ autora Vladimira Peri}a i “Dugo putovanje“ Anice Vu~eti}, mogu se pogledati do 21. novembra ove godine.

PIRANA
3D, triler, akcija, re`ija: Alexandre Aja, uloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames, Elisabeth Shue, Christopher Lloyd, Eli Roth, Kelly Brook... po~etak u 20 i 22 sata.

AMERIKANAC
akcioni triler, re`ija: Anton Corbijn, uloge: George Clooney, Paolo Bonacelli, Thekla Reuten... po~etak u 16.30, 18.40 i 20.50 sati.

ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Justin Long, Hayden Panet tiere, Dennis Hopper, Danny Glover, Christina Ricci... po~etak u 11, 12.55 i 14.50 sati.

UNDERGROUND
Izlo`ba umjetnice Nele Hasanbegovi}, sa fotografijama per formansa “Pod velom“.

TUZLA

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
DON KIHOT
dje~ija, omladinska i lutkarska scena - u okviru Children MESS-a, autor: Miguel de Ser vantes, re`ija: Petar Pejakovi}, po~etak u 12 sati.

BIHA]

BORIS SMOJE
Izlo`ba akademske kiparice D`enite Mrkuli}. Slikanjem se bavi od 2000. godine, tehnika ulje na platnu. Publici }e se predstaviti {irokim izborom motiva, od kojih preovladavaju d`ungle i motivi Sarajeva

RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET
akcioni horor, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Ali Lar ter, Kim Coates, Shawn Rober ts, Sergio PerisMencheta, Wentwor th Miller... po~etak u 16.50, 19 i 21.10 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika Sanjina Lugi}a “600 godina Branigrada“, otvorena do 9. novembra, a izlo`ba crte`a sa likovne radionice “Vranduk o~ima djeteta“ mo`e se pogledati do 26. oktobra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9.00 do 17.00 , a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo (Kemal Mehmedovi}, Amel Hod`i}, Mirza Ribi} - odsjek Slikarstvo, Melisa Vreto, Alma Ga~anin, Igor Zergol, Ena Brekalovi}, Nerina Kadri}, Ines Muratovi} - odsjek Nastavni~ki odsjek). Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

KINA
UNA
CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, Mario Knezovi}, Milan [trlji}, Svetislav Gonci}, Miralem Zub~evi}, Almir Mehi}, Mirza Tanovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

JEDI, MOLI, VOLI
akcija, komedija, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco, Javier Bardem, Richard Jenkins, Viola Davis, Billy Crudup... po~etak u 14, 17.40 i 20.15 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

LU\ACI
horor, triler, re`ija: Breck Eisner, uloge: Timothy Olyphant, Radha Mitchell, Joe Anderson... po~etak u 21.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Dvostruka nevolja
AKCIJA/KOMEDIJA
Re`ija: Enzo Barboni Uloge: Bud Spencer, Terence Hill, April Clough, Harold Bergman, Dary Reis, Nello Pazzafini

HIT
DANA
01.00
NOVA
KOMEDIJA
Re`ija: Charles Shyer Uloge: Jude Law, Renée Taylor, Jane Krakowski, Jeff Harding, Marisa Tomei

16.50
FTV

Agencija koja se bavi iznajmljivanjem "zamjena" unajmi saksofonistu i surfera kako bi zauzeli mjesta dvojice uglednih gospodina koji moraju biti na 2 mjesta u isto vrijeme. Ono {to }e uslijediti dovest }e do ludila sve one koji se na|u u njihovoj blizini. Urnebesna komedija sa sjajnim Budom Spencerom i Terenceom Hillom.

Mala plja~ka vlaka
KOMEDIJA
Re`ija: Dejan [orak Uloge: Bata @ivojinovi}, Miodrag Krivokapi}, Mustafa Nadarevi}, Krunoslav [ari}, Danko Lju{tina

Mjesto radnje je Manhattan, Englez Alfie je voza~ limuzine i svakodnevno je okru`en prekrasnim `enama od kojih su ve}ina klijentice. U`ivaju}i u vezama na jednu no} i bez ikakvih obaveza, on `ivi kao pravi Don Juan. Njegovoj se djevojci Julie ta situacija niti najmanje ne svi|a. Alfijevi prijatelji su njegov kolega Marlon i Lonette. Nakon kratke avanture s Lonette, Alfie je prisiljen osvrnuti se na svoj `ivot i preispitati svoj `ivotni stil.

21.15
FTV

Lika, 1918, kraj Prvog svjetskog rata. Na planinskom prijevoju zaba~ene velebitske goleti nalazi se mala `andarmerijska stanica, upravo na rubu podru~ja koje nadziru razbojnici predvo|eni Todorom Stra{nim. Ne zna se {ta }e biti sutra, ho}e li Austro-Ugarska, ~iju vlast predstavljaju `andari, opstati, pa {ef stanice Cokula uspostavlja svojevrsne odnose s razbojnicima, {to opet ne zna~i da se ne bi rado dokopao Todora.

FILMOVI

Nebo nad Montanom
DRAMA
Re`ija: Mike Robe Uloge: Ashley Williams, John Corbett, Charlotte Ross, Laura Mennell, Diane Ladd

Mrak komadi
KOMEDIJA
Re`ija: Keenen Ivory Wayans

Od danas do sutra
DRAMA
Re`ija: Sam Karmann

Dan poslije
SF DRAMA
Re`ija: Nicholas Meyer

12.00
MRE@A

Nakon smrti bogatog ran~era red je da se ispo{tuje njegova posljednja `elja. Milijune je odlu~io ostaviti svojim trima k}erima iz razli~itih brakova. Jedini uvjet je da polusestre, koje se nikada nisu upoznale, provedu na farmi barem godinu dana. Iako nevoljko, one pristaju na o~eve uvjete te dolaze na farmu. Me|usobne netrpeljivosti ubrzo }e pasti u drugi plan nakon {to otkriju da im je otac za `ivota stekao nemali broj neprijatelja koji }e ih nastojati onemogu}iti u ispunjavanju uvjeta o~eve oporuke.

Dvojica osramo}enih agenata FBI-ja, crni blizanci Kevin i Marcus Copeland, dobivaju zadatak za{tititi nasljednice carstva cruisera, Brittany i Tiffany Wilson. Nakon jedne prometne nesre}e sestrama Wilson ostaje o`iljak na licu te zbog njega odbijaju napustiti hotel. No, bra}a Copeland morat }e se preru{iti se u sestre Wilson.

21.05 NOVA

Pedesetogodi{nji Jacques pu{ten je nakon odslu`ene zatvorske kazne. Njegovo ga dru{tvo o~ekuje, osobito dugogodi{nji prijatelj Francis i mladi Didier. Kre}e dogovor za novi posao i iako je Jacques uklju~en, `eli od toga odustati. Na `alost glavnog kriminalca Marcela, Jacques ustraje u odluci da se ne bavi ilegalnim poslovima...

23.40 HRT1

Godina je 1983. i opasnost da hladni rat preraste u oru`ani sukob i dalje je velika. Dolazi do jo{ jedne krize, a javnost diljem svijeta sa strahom prati razvoj situacije. Na podru~ju Kansas Citya smje{tene su ameri~ke baze s nuklearnim projektilima. Stanovnici Kansasa svjesni su da }e u slu~aju rata njihov grad biti jedna od prvih meta...

20.05 HRT2

SPORT

La`i prije poljubaca
DRAMA/TRILER
Re`ija: Lou Antonio Uloge: Jaclyn Smith, Ben Gazzara, Nick Mancuso, Greg Evigan, Penny Fuller

22.00
MRE@A

Bogati izdava~ je optu`en za ubistvo prostitutke s kojom je jednom proveo no}. ^ini se da je optu`ba neosnovana, sve dok njegov sin ne posvjedo~i protiv njega. U o~ajni~koj `elji da diskredituje svog pastorka, izdava~eva `ena poku{ava sprati ljagu s imena svog mu`a, ali biva uvu~ena u zamr{enu mre`u...

Korean Grand Prix,
prenos
Formula 1

@eljezni~ar - Sarajevo
Premijer liga BIH

07.55 BHT Nogomet

16.55 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Svakodnevica: Moda 08.35 Ram za sliku moje {kole 09.00 ZIZ Crvene kapice, 4. epizoda Mali dirigent Bosanski Karajan Mala princeza @elim biti kraljica (r) Kako to Tomica i prijatelji [kola za vampire Pingu, crtani film, 10. epizoda Mali lete}i medvjedi}i 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
08.00 Vijesti 08.15 Snop Mala TV 09.00 Nodi, crtana serija 09.25 Medo Rupert, crtana serija 09.45 Tomica i prijatelji, crtana serija 10.00 Rimske misterije, program za djecu 10.30 Miniskule, program za djecu 10.35 Moja {pijunska porodica, serija za djecu 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.20 Ognji{ta - Me{trovac i ^elebi}i, dokumentarni program 12.40 [arene ka`e 12.45 Sviraj ne{to narodno, muzi~ka emisija 13.10 Pri~e o pjesmama: Haljinica boje lila 13.35 Moj biznis, obrazovni reality show (r) 14.35 Ranjeni orao, serija

HAYAT
07.00 Moj dom 07.30 Bumba i Pocojo, crtani filmovi 08.00 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 5. ep. 08.25 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 7. ep. 08.50 Graditelj Bob, crtani film, 30. ep. 09.00 Ben 10. Alien Force, crtani film, 12. ep. (r) 09.30 Talent Time, dje~iji show program 10.30 Ben 10. Alien Force, crtani film, 13. ep. 11.00 Speed racer, crtani film 1. ep. 11.25 Ninja kornja~e FF, crtani film 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Nebo nad Montanom, igrani film 14.30 1001 no}, serija, 43, 44, 45, 46, 47.48. ep. 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam blam, zabavni program

OBN
06.55 Oggy i `ohari, crtani film 07.20 Johny Test, crtani film 07.45 Metajets, crtani film 08.05 Ironman, crtani film 08.30 Oggy i `ohari, crtani film 08.55 Johny Test, crtani film 09.20 Metajets, crtani film 09.45 Nimboli, crtani film 09.55 Nemojte {ta zamjeriti, humoristi~ka emisija 10.25 Dejana Show: @ivot blizanaca, talk show 11.15 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.05 Gümüs, serija 13.35 Lanina vremenska prognoza

PINK
08.00 ^udovi{na ku}a, film 10.00 Farma, u`ivo, reality show 11.00 Birajte svoj hit narodna muzika, muzi~ki program 12.00 Info top, informativni program 12.10 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, informativni program 14.10 Goli pi{tolj 3, film

06.55 Katastrofe: Uragan, strana dokumentarna serija, 3/4 (r) 07.45 BHT vijesti 07.55 Formula 1: Velika nagrada Koreje, prenos 09.45 BHT vijesti 09.50 Debate o debatama, program za mlade 10.40 TV Liberty 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.10 Euroimpuls, magazin (r) 12.40 Obalska stra`a, igrana serija, 6/61 13.25 Putevi zdravlja, magazin (r) 13.55 Formula 1: Velika nagrada Koreje, snimak 15.45 BHT vijesti 15.55 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.25 Liga {ampiona u nogometu, magazin 16.55 Nogomet, Premijer liga BiH: @eljezni~ar Sarajevo, prenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Ljudi sa Medisona, igrana serija, 3/13 20.55 Damar Family: Nijaz i Selma Alispahi} 21.45 BHT vijesti 22.00 Global, emisija o zbivanjima u svijetu 22.30 BHT sport 23.00 Me|unarodni festival animiranog filma - Banja Luka 2010, hronika 23.15 Obalska stra`a, igrana serija, 6/61 (r) 00.00 Ljudi sa Medisona, igrana serija, 3/13 (r) 00.45 Damar Family: Nijaz i Selma Alispahi} (r) 01.35 Pregled programa za ponedjeljak

Paralele
POLITI^KI MAGAZIN

23.05

Crna Guja
SERIJA

00.50

Moj dom

MAGAZIN 07.00

Dejana show
13.40 15.00 16.40 17.50 18.50 18.55 19.20 20.00 22.00 22.05 22.50

Info top
INFO-PROGRAM

TALK SHOW 10.25

16.00

12.45 Dopunska nastava, 6. emisija 13.15 Moja super biv{a, film 15.00 Vijesti 15.10 Melrose Place, 12. ep. 15.55 Beverly Hills 90210, 12. epizoda 16.50 Bud Spencer: Dvostruka nevolja, film /RP/ 17.50 Dnevnik, najava 18.35 ^arli i Mimo, crtani film 18.40 Mala princeza, crtani film 18.50 Crvene kapice, crtana serija 19.15 [oni i njegovo stado 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ranjeni orao, 6. ep. 21.15 Mala plja~ka vlaka, film 22.59 Dnevnik, najava 23.00 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin 23.30 Dnevnik 3 23.55 Melrose Place, 12. ep. 00.40 Beverli Hills 90210, igrana seriija, 12. epizoda

15.35 16.10 17.00 17.10 18.00 18.45

18.55 19.30 20.02 20.10 21.50 22.20 23.10 23.30 23.35

23.55 00.25 00.50 01.25

Crna Guja, serija Robin Hud, serija Vijesti [iz, zabavni magazin TNT, serija za mlade Uz Me|unarodni festival animiranog filma “Banjaluka 2010.” Samo}a , crtani film Uz dan UN: Intervju sa Butrosom Galijem, biv{im sekretarom UN Dnevnik 2 Sport Divlji vetar, film Zelena, zelena trava, serija Doktor @ivago, serija Dnevnik 3 Vremenska prognoza Me|unarodni festival animiranog filma “Banjaluka 2010.”, hronika Sportski pregled Magazin Lige {ampiona Crna Guja, serija Divlji vetar, film

18.40 Upoznajte [eherzadu i Onura, nagradna igra 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Nema vi{e. Zeko rek'o, informativni program 20.10 Tesna ko`a 3, igrani film 22.00 La`i prije poljupca, igrani film 00.00 Sport centar 00.05 Najbolja odbrana, igrani film Reprizni program Hayat TV 01.50 ZMBT profili 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Glam blam, zabavni program 03.30 Hayat production show, zabavnomuzi~ki program 05.00 Moj dom 05.25 Muzi~ki program

23.30 01.30 03.30 05.30

Gümüs, serija Gümüs, serija Gümüs, serija Gümüs, serija Lanina vremenska prognoza OBN Info Gümüs, nastavak, serija Rat bendova, muzi~ki spektakl /live/ Lanina vremenska prognoza Arhiv srca, Gost: Jova Radovanovi} Nemojte {ta zamjeriti, humoristi~ka emisija Rat bendova, muzi~ki spektakl /live/ Rat bendova, muzi~ki spektakl /live/ Rat Bendova, muzi~ki spektakl /live/ Rat bendova, muzi~ki spektakl /live/

15.50 Gusto TV kulinarstvo (r) 16.00 Info top, informativni program 16.10 Farma, u`ivo 17.00 Sve za ljubav, zabavni program 18.30 Info top, informativni program 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Kursad`ije 20.00 Farma, ulazakizlazak, realiti show 00.00 Olujna vremena, film

RTS
12.00 12.30 13.00 13.15 UNHCR-povratak: Kosovo Interfejs Dnevnik Fudbal: Jelen Superliga, Spartak - Zlatibor voda-Rad Mozaik Rezervisano vrijeme Vijesti Sat Vijesti Vrijeme je za bebe (r) Rezervisano vrijeme Rockovnik: Tanz mit laibach, 3/40 Muzi~ki program Najava dnevnika 2 Sasvim prirodno, reporta`a Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Selo gori a baba se ~e{lja, 55/67 Jelen top deset Balkanskom ulicom Vikend Evronet (r) Uvi|aj, info Dnevnik Dozvolite... Fudbal: Jelen Superliga

RTCG
11.05 11.20 11.55 12.00 12.05 12.25 12.55 13.25 14.00 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.20 21.00 21.30 22.00 22.35 22.55 23.00 23.30 00.30 Sat spot Dok. emisija (r) Kalendar Vijesti SAT TV Pe~at (r) Dok. emisija Etno muzika Dje~ja emisija Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Rat za Dubrovnik, 4/7 (r) Muzi~ki mix Agrosaznanje Muzi~ki mix Dok. emisija Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 SAT TV Koncert Pofil Art magazin Globus Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Nedjeljom uve~e Pono}ni koncert

TV ATLAS
07.30 Sen Trope, serija (r5) 11.00 Vkend film 13.00 Dokumentarna serija 14.00 Atlas Sport Specijal 15.00 Premiere Highlights 17.30 O... sa Oljom 18.00 Atlas VIP 18.55 Vijesti dana

UNIVERSAL
06.00 Sudija Ejmi, serija 09.00 Doma}ice iz Njujorka, serija 10.00 Misterija Hejvena, serija 11.00 Bra}a i sestre, serija 13.00 Mlado`enja u najam, film 15.00 Oteta: Bjegunac ljubavi, film 17.00 Dobra `ena, serija 19.00 Misterija Hejvena, serija

DISCOVERY
06.00 Trgovci automobilima na putu 06.25 Kako se pravi 06.50 Kako to rade 07.15 Novi svijet 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 10.00 Ameri~ke drvosje~e 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Uni{tavanje! 12.45 Opasan lov 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Novi svijet 15.30 Usporen snimak, 2 epizode 16.25 To mogu i ja, 2 epizode 17.20 Limarska radionica 18.15 Peta brzina, 2 epizode 19.10 Auta po mjeri 20.05 Razotkrivanje mitova 21.00 Makintajer 21.55 Kako pre`ivjeti katastrofu 22.50 Interventna jedinica Majamija 23.45 Iza re{etaka

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Praistorijski predatori 08.00 Majmuni kradljivci, 2 epizode 09.00 Megafabrike 10.00 Avionske nesre}e 11.00 [apta~ psima, 2 epizode 13.00 Uhva}en na djelu 2 14.00 Divlja Rusija 15.00 Velike tajne Galipolja 16.00 Tajna istorija 17.00 Nacisti~ke zbirke 18.00 Fabrika bekstva 19.00 Drevne megastrukture 20.00 Iznutra 21.00 LSD 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Iznutra 00.00 LSD

14.50 15.00 15.10 16.00 16.03 16.55 17.25 18.26 18.27 19.00 19.17 19.30 20.05 21.05 21.50 22.30 22.55 23.35 23.50 00.50

Sen Trope
SERIJA

07.30

Zakon i red
SERIJA

20.00

19.00 Vikend film 21.00 Business nedjelja 21.30 Ko te {i{a, serija 22.25 Vijesti dana 22.30 VOA 23.00 Film nedjelje

20.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija 23.00 Opasna {ifra, film 01.20 Misterija Hejvena, serija 02.20 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 03.20 Poljubac u pono}, film

nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
08.15 Dora istra`uje, crtana serija 08.40 Timmy Time, crtana serija 08.55 Winx, crtana serija 09.20 Chuggington, crtana serija 09.35 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10.00 Kinder surprise memori kviz 10.15 Automotiv, auto-moto magazin 10.45 Magazin Lige prvaka 11.15 Novac, business magazin 11.45 Heroji, serija 13.45 Bingo, film 15.30 Specijalni specijalci, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Specijalni specijalci, film - nastavak 17.30 Supertalent, show 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Periferija city, serija 21.05 Mrak komadi, film 23.10 Red Carpet, showbiz 01.00 Alfie, film 02.45 Pla}eni ubojica, film

63

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.40 Najava programa 07.50 Yeongam: F1 za Veliku nagradu Ju`ne Koreje, prenos 09.50 Sölden: Svjetski skija{ki kup veleslalom (M), prenos 1. vo`nje 10.55 Portret crkve i mjesta 11.00 Dubranec: Misa, prenos 12.00 Biblija 12.10 Opera box (r) 12.50 Sölden: Svjetski skija{ki kup - veleslalom (M), prenos 2. vo`nje 13.55 Rukomet, LP (@): Zvezda Podravka, prenos

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film, 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Muzi~ki blok 07.25 Veseli autobusi, crtani film, 07.30 Muzi~ki blok 07.40 Balon~i}i: Avantura do kraja svijeta, crtani film (r) 09.30 Dru`ina sa slatkog potoka: Plja~ka{ iz mo~vare (r) 11.10 Dru`ina sa slatkog potoka: Legenda o ribi velikoj kao ~amac (r) 12.00 Vijesti plus 12.45 Muzi~ki spotovi 13.15 Nenadani dar sa neba film, 1.dio (r) 15.45 Nenadani dar sa neba, film, 2.dio (r) 17.00 Vijesti plus 19.30 Dnevnik TV1 20.15 Lo{e predskazanje, serija 21.15 Tre}e poluvrijeme sa Sabahudinom Topalbe}irevi}em, emisija o sportu 22.00 Dnevnik 22.30 Ubistva sa Beverli Hilsa, film 23.45 Lo{e predskazanje, serija (r) 00.00 Vijesti plus 00.55 Reprizni program

TVSA
07.00 Zelena, zelena trava, serija (r) 07.30 Zelena, zelena trava, serija (r) 08.00 Program za djecu 11.30 Javni agent 033, zabavni program (r) 12.00 Globus, vanjskopoliti~ki magazin (r) 12.30 Tribunal (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 TVSA dokumenti, doma}i dok. program (r) 14.10 Program za djecu i mlade 15.00 Vijesti TVSA 15.05 Biznis magazin (r) 15.40 Poaro, serija 16.30 Tribunal 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Ne{to za raju, zabavni program (r) 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Da se ne zaboravi, doma}i dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, emisija iz kulture 21.35 Ljeto na brodu, film 23.15 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu (r) 00.00 Reprizni program

MRE@A PLUS
10.30 Ben 10, Alien Force, crtani film 12.00 Nebo nad Montanom, film 13.40 1001 no}, igrane serije, epizode 43,44,45,46,47, 48. (r) 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Tesna ko`a 3, film 22.00 La`i prije poljubaca, film 00.00 Sport centar

06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV: TV vrti}: Krti}ev ro|endan Ninin kutak: Slika od plasti~nih slamki Danica: Danica i vjeveri} Tajni dnevnik patke Matilde: Jesen (r) Profesor Baltazar: Violeta i Franc (r) Bembove pri~e: Mica muca maca (r) 08.00 Vijesti 08.07 Prijatelji, zabavni show za djecu 09.02 Nora Fora, TV igra za djecu 09.42 TV kalendar (r) 09.54 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.09 Lewis 4, mini-serija 11.38 manjinski MOZAIK: Portret Vladimira Apostolskog 11.53 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.16 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom 12.23 Plodovi zemlje 13.13 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom 13.20 Split: More 13.50 @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Vijesti 15.40 Vrijeme sutra 15.45 Neshva}en, mini-serija 17.40 Lijepom na{om: Subotica (2.) 18.45 Globalno sijelo 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 protiv 100, kviz 21.05 Stipe u gostima 3, Serija 21.45 Ljubavni `ivot domobrana, hrvatski film 23.15 Vijesti 23.30 Vijesti iz kulture 23.40 Od danas do sutra, francuski film 01.50 Senzacionalna vijest, film (r) 03.25 Lijepom na{om: Subotica (2.) (r) 04.25 Globalno sijelo (r) 04.55 Plodovi zemlje (r)

TV SLON
13.02 Sto~ar, serija (r2) 14.45 Tuzla u`ivo, panoramske kamere 14.50 @ivotne pri~e, dokumentarni program 15.25 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.15 Turizam plus, emisija o turizmu 19.00 Folk top 10, muzi~ka emisija 20.00 KVIZ Extra 20.25 Bez klju~a, igrani film 22.20 TOP 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za ponedjeljak

F1 za VN J. Koreje
07.50
15.30 Magazin LP 15.55 Gimnastika, SP - snimka 17.00 Olimp - sportska emisija 17.30 Hokej na ledu, EBEL liga: Medve{~ak Jesenice, prenos 20.00 Ve~eras... 20.05 Dan poslije, ameri~ki film (r) 22.10 Posebni dodaci: Danis Tanovi}, emisija o filmu 22.45 Filmski butik: Pod vulkanom, ameri~komeksi~ki film 00.35 Gara`a: NAN deSKA i Gin Cooler

Periferija city
SERIJA 20.05

TV MOSTAR
10.30 Ben 10, Alien Force, crtani film 12.00 Nebo nad Montanom, film 13.40 1001 no}, igrane serija, epizode 43.44.45.46.47. 48. (r) 19.00 RTM Vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Tesna ko`a 3, film 22.00 La`i prije poljubaca, film 00.00 Sport centar

TV KAKANJ
08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Te{anjska hronika 09.00 Bra}a koale 09.10 U~enje Kur ana 09.20 Program TV Sahar 10.00 Stvoreni za ubijanje 11.00 Bonaventura 11.30 Barbi 13.00 Velike misterije 14.00 Banda, film 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Ok kakanj - ok domaljevac 17.30 Pri~e iz bih 18.00 Svakodnevnica 19.30 Dnevnik fTV 20.00 Info IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Proces i kazna, film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Serijski ubica, film

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Kraji{ka zemlja 12.30 Divlja planeta, 5/12 13.00 Tajanstvene pri~e, 2/26 (r) 14.00 Razmi{ljaj zeleno (r) 14.30 Vijesti 14.45 O~i du{e, 1010(r) 15.25 Hronika kraji{kih gradova (r) 16.10 Pet godina Balkana 16.30 Nedjeljom zajedno 19.00 Dnevnik 1 TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.05 Time out 21.00 Igrani film 22.30 Vijesti 22.35 Nedjeljom zajedno (r) VOGO[]A 10.00 Religija u slu`bi `ivota, religijski program TV Hema 11.15 Dok. program 12.30 Priroda i ljudi,

RTV BN
06.30 BN koktel 08.00 Sa Kraji{nicima po Krajini 08.30 Nedeljno jutro 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 BN music 13.15 Bez maske 14.00 Preljubnici 14.30 Mak na konac 15.00 Nijesmo mi od ju~e 15.45 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.05 Preljubnici 21.00 Pazi mogu}e je 21.30 Luda ku}a 22.20 Str{ljen, film 00.30 Astro~et

TV ZENICA
10.30 TV Liberty (r) 11.00 Gostiona (r) 12.00 TV Justice (r) 12.30 Muzi~ki spotovi 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Koncert (r) 16.00 Turizam plus (r) 17.00 Osvaja~i, dok. program (r) 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Dokumentarni program 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 21.00 Igrani film:Ku}a lete}ih bode`a(R) 22.30 Igrani film (3)

TV TK
07.05 Vijesti 07.10 Iz dana u dan... 07.15 Divlji u srcu, serija 08.50 Bestseller TV 12.00 Vijesti 12.10 Bestseller TV 12.20 Autoshop magazin 14.00 Veliki susret, turska serija 15.15 Bestseller TV 15.20 Moj dom, magazin 16.00 Vijesti 19.00 Dnevnik RTV TK 19.30 Bestseller TV 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Film 22.30 Vijesti 23.30 Autoshop magazin 00.00 Dnevnik (r)

RTV VOGO[]A
magazin o zemlji i plodovima zemlje 13.00 Sportski program (r) 15.00 TV Zehra 16.00 Peta dimenzija, serija (r) 17.00 Te{anjska hronika 17.30 Priroda i ljudi 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 20.00 Autoshop magazin20.30 City Lightz TV Hema 21.00 Sportski program 23.00 I.R.I.B. 23.30 Muzi~ki program 01.00 Priroda i ljudi (r)

ATV
09.55 Vijesti 10.00 Ben Ten Allien Force 10.30 Spektakularni Spajdermen, crtani film 11.00 Sporti} 11.55 Vijesti 12.00 Nebo nad Montanom, film 13.45 Policajac s Petlovog Brda, serija 14.30 1001 no}, serija 18.00 Put u prirodu sa Najgelom Marvenom, dokumentarni program 19.00 ATV vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Tesna ko`a 3, film 22.00 La`i prije poljubaca, film 00.00 Sport centar

EUROSPORT
08.30 Alpsko skijanje, SK Soelden, Austrija 09.45 Alpsko skijanje, SK Soelden, Austrija, live 10.45 Tenis, WTA Moscow, Rusija, live. finale 12.45 Alpsko skijanje, SK Soelden, Austrija, live 13.45 Ski-skokovi, Liberec, ^e{ka 14.45 Ski-skokovi, Klingenthal, Njema~ka, live 16.00 Alpsko skijanje, SK Soelden, Austrija 17.00 Tenis, Australian Open, finale (@) 18.00 Tenis, French Open, finale (@) 19.00 Tenis, US Open, finale (@) 20.00 Speedway, Lonigo, Italija 21.00 Speedway, Bydgoszcz, Poljska 22.00 Motorsports Weekend magazin 22.15 Boks 00.00 Tenis, WTA Moscow, Rusija, finale 01.15 Motorsports Weekend magazin

EUROSPORT 2
05.30 07.30 08.30 10.00 10.30 12.30 Rukomet Bilijar Fudbal, Bundesliga Reli, [kotska Bilijar Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal, Bundesliga, live

SPORT KLUB
06.30 Premier League Magazin 07.00 Rugby Four Nations: Australia Papua New Guinea, direktno 10.00 WTA Luxemburg 12.30 ATP Moscow finale, direktno 14.30 Premier League: Stoke Manchester United, direktno 16.30 Managers Press Conference Manchester City and Arsenal 17.00 Premier League: Manchester City Arsenal, direktno 19.15 Portugalska liga: Sporting Rio Ave, direktno 21.15 WTA Luxemburg 23.00 Poker Face Pro 23.59 NHL: Tampa Bay Nashville, direktno 02.45 Premier League: Liverpool - Blackburn

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 09.30 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 03.00 04.00 Na ivici Holivuda Lovci na naciste Duhovna muzika [ta je donela industrijska revolucija Misterije mumija Normani Krakatau - posljednji dani Tajm tim godina X Ku}a iz edvardijanskog doba Na ivici Holivuda Lovci na naciste Umjetnost rata Putovanja i otkri}a Ana Letenska - glumica i nacisti @ivio Pakistan Hambur{ka }elija Najva`nija utakmica u `ivotu Lovci na naciste Umjetnost rata Putovanja i otkri}a Ana Letenska glumica i nacisti @ivio Pakistan Hambur{ka }elija

ANIMAL PLANET
06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti - 2 epizode 07.40 Posao za psa - 2 epizode 08.35 @ivotinjska boji{ta 09.00 Sve o ma~kama 09.55 @ivot majmuna 10.20 @ivot delfina 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.30 ^opor, 2 epizode 15.25 Sve o psima 16.20 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 17.15 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om - 2 epizode 18.10 Donald [ulc - stru~njak za otrove 19.10 Planeta zemlja 20.05 Veterinar za cijeli svijet 21.00 Borba za kitove 21.55 Ljudo`deri 22.50 Psihijatri za ajkule 23.45 Divlje i bez cenzure 00.40 Ostrvo divljih pasa

TV 1000
06.00 Skejteri, film 08.00 Batice, gdje mi je auto?, film 10.00 Savr{ena slika, film 12.00 Kazanova, film 14.00 Pla{ljivi detektiv, film

Reli, [kotska
10.00
19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 21.00 Tenis, WTA Moscow, Rusija, finale 22.30 Bilijar sa 3 odbitka 00.30 Fudbal, Bundesliga

Potamnjeli sjaj
FILM

18.00

16.00 Biti D`on Malkovi~, film 18.00 Potamnjeli sjaj, film 20.00 Premijera: Vojni~ina, film 22.10 Pekar, film 00.00 Uvijek, zauvijek, film 02.00 Mala, film

Jo{ jednom o nedolasku navija~a Sarajeva na derbi

Osim: U na{oj ku}i mi odre|ujemo pravila! Bleki}: Solidarisali smo se sa navija~ima!
46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 24. oktobar 2010. godine

Danas okupljanje rukometne reprezentacije BiH

Hvatanje zaleta za Ma|are
Izabranici selektora BiH Vojislava Ra|e gostova}e kod favorizovane Ma|arske u Szombathelyu, 28. oktobra
Osamnaest izabranika selektora rukometne reprezenta ci je Bo sne i Her ce go vi ne Vojislava Ra|e, nakon do las ka u Za greb, da nas }e se uputiti ka Vara`di nu. U tom gra du }e bi ti obav lje no oku pljanje i posljednje pripre me na {e ru ko me tne re pre zen ta ci je za prvi kva li fi ka ci oni me~ sa Ma|ar skom za odla zak na EP 2012. go di ne u Srbi ji. Reprezentativci }e se oku pi ti u Va ra`di nu zbog bli zi ne ma|ar skog gra da Szom bat helya, u ko jem }e bi ti odi gra na kvalifikaciona uta kmi ca sa fa voritom grupe 1 Ma|arskom. Naj bo lji ru ko me ta {i BiH }e iza}i na me gdan Ma|ari ma u ~et vrtak, 28. okto bra, u Are ni Sa va ria, sa po~et kom u 18 sati. Pravdu u ovoj kvalifikacionoj utakmici }e dijeliti ~e{ki arbitri Vaclav Ho ra cek i Ji ri No votny. Podsje}amo, uz BiH i Ma|arsku, u gru pi 1 su jo{ se le kci je Ma ke do ni je te Es to ni je, ko ja je u ju nu na pret kva li fi ka ci onom tur ni ru odr`anom u Lon do nu izbo ri la prvo mjes to u pret kva lif ka ci onoj gru pi sa Ki prom, Bu gar skom i Ve li kom Bri ta nijom i tako obezbijedila nastup u kvalifikacijama za odlazak na Evropsko prven stvo 2012. Ina~e, u~e{}e na Euru 2012. os tva ri}e po dvi je na jus pje {ni je re pre zen ta ci je iz sva ke od se dam kva li fi ka ci onih gru pa. Kva li fi ka ci je }e bi ti igra ne od 27. okto bra ove go di ne do 12. ju na 2011. Nakon prvog okr{aja u Szombathelyu, u kvalifikacijama, reprezentacija BiH ne}e imati puno vremena za predah jer }e 31. oktobra biti doma}in Makedoniji u 2. kolu. Ovaj duel, u kojem ne bi smjelo biti kiksa, bi}e odigran u dvorani “Mirza Deliba{i}“ Centra Skenderija u nedjelju, u 20 sati.

Ra|in spi sak
Na spisku selektora Ra|e za duel sa Ma|arima su sljede}i igra~i: Neboj{a Grahovac (Chambery), Adnan [abanovi} (Sloga), Danijel [ari} (Barcelona), Da mir Do bo rac (Ma gde burg), Se nja min Bu ri} (Izvi|a~), Ma rin ko Ke le~evi} (Fe ren cva ro si), De ni Ve li} (Nexe), Adnan Har man di} (Bje rin gbro Sil ke borg), Mar ko Pa ni} (Bo rac), Ante Kukrika (Lignitul Energia Panduri), Vuka{in Stojanovi} (Aragon Zaragoza), Mirsad Terzi} (Veszprem), Mu ha med To ro ma no vi} (KIF Kol ding), Bakir Buljugija (Sloga), Nikola Prce (Alser Puerto Segunto), Vladimir Vranje{ (Bo rac), Edin Ba{i} (Chambery) i Adnan Ja{ki} (Zagreb CO).
G. V.

Na{a reprezentacija na startu kvalifikacija igra protiv najja~eg rivala u grupi

Raspored me~eva
Raspored susreta u kvalifikacijama za EP 2012: 1. ko lo (27/28. okto bra): Ma|ar ska - BiH, Ma ke do ni ja - Es to ni ja, 2. ko lo (30/31. okto bra): Es to ni ja - Ma|ar ska, BiH - Ma ke do ni ja, 3. ko lo (9/10. mar ta 2011): Ma ke do ni ja - Ma|ar ska, Es to ni ja - BiH, 4. ko lo (12/13. mar ta 2011): Ma|ar ska - Ma ke do ni ja, BiH - Es to ni ja, 5. kolo (8/9. juna 2011): BiH - Ma|arska, Es to ni ja - Ma ke do ni ja, 6. ko lo (11/12. ju na 2011): Ma|ar ska - Es to ni ja, Ma ke do ni ja - BiH.

Bez ot ka za
“Nijedan od reprezentativaca nije otkazao dolazak na okupljanje na{e selekcije, a koje je zakazano za 14 sati u nedjelju. Mogu}e je samo da }e dva ili tri reprezentativca opravdano kasniti zbog utakmica u svojim ekipama koje su igrali u subotu“, kazao je generalni sekretar RSBiH Smajo Kara~i}.

POSLJEDNJE VIJESTI
POVRIJE\ENO PET POLICAJACA - Pet policajaca je povrije|eno u sukobima sa demonstrantima koji se protive otvaranju velike deponije u predgra|u grada Terzinja, u blizini Napulja, saop}ile su lokalne vlasti. Tri policajaca i trojica karabinjera zadobila su lak{e povrede u vi{esatnim sukobima sa mje{tanima. Policija je odgovorila suzavcem i palicama, u najnovijem incidentu za proteklih sedam dana tokom kojih je lokalno stanovni{tvo blokiralo pristup postoje}oj deponiji. POGINULO PET LJUDI U INDONEZIJI - U nesre}i trajekta u Indoneziji poginulo je pet ljudi, a 17 je nestalo na istoku zemlje, gdje je rasprostranjena ali nesigurna ova vrsta prevoza, saop}ili su u spasioci i precizirali da su 44 osobe pre`ivjele. Brod koji je zahvatilo nevrijeme potonuo je u petak poslijepodne u isto~noj pokrajini Nusa Tenggara, prema Hermanu da Gomesu, zvani~niku spasila~ke slu`be. RANJEN FOTOGRAF NY TIMESA - Fotograf koji je radio za New York Times te{ko je ranjen u eksploziji mine u Kandaharu, na jugu Afganistana, objavio je ju~er ameri~ki dnevni list. “^etrdest~etverogodi{njem Joaou Silvi su te{ko ranjene noge dok se u subotu kretao s patrolom ameri~kih vojnika u sektoru blizu Arghandaba“, objavio je New York Times na svojoj internetskoj stranici.

Prema pisanju Daily Stara

Ferguson `eli Sneijdera i D`eku
Ameri~ka obitelj Glazer, vlasnici Manchester Uniteda, odobrila je menad`eru Alexu Fergusonu 50 miliona funti za poja~anja
Manchester United `eli u svoje redove dovesti holandskog veznjaka iz Intera Wesleya Sneijdera, te bh. napada~a Edina D`eku iz Wolfsburga, izvje{tava Daily Star. Ameri~ka obitelj Glazer, vlasnici Manchester Uniteda, odobrili su menad`eru Alexu Fergusonu 50 miliona funti za poja~anja, saznao je u subotu ekskluzivno Goal.com. Naravno, legenadarni {kotski strateg }e imati i ve}i iznos na raspolaganju ukoliko se odlu~i na prodaju nekog od igra~a iz trenutnog kadra crvenih vragova. Daily Star pi{e da su najve}e dvije `elje Manchester Uniteda Sneijder i D`eko. Wesley Sneijder, prvi favorit za Zlatnu loptu, nakon {to je pro{le sezone s Interom osvojio trostruku krunu, a potom je s holandskom reprezentacijom dogurao do finala Svjetskog prvenstva, mogao bi biti idealna zamjena za Paula Scholesa, ako se jedan od simbola kluba odlu}i povu}i u mirovinu po zavr{etku ove sezone.

Loeb zadr`ao vodstvo
Svjetskiprvak u relijuFrancuzSebastien Loeb (Citroen) zadr`ao je vodstvo na predzadnjemrelijusezone Svjetskog prvenstva u Kataloniji. NakonpolovinesubotnjihbrzinskihispitasedmostrukiSvjetskiprvak ima 45 sekundiprednosti nad Norve`aninomPettromSolbergom(Citroen). Tre}i je Finec Jari-Matti Latvala (Ford), koji zaostaje minutu. Iz borbe za pobjedu je ispao drugi Citroenov tvorni~ki voza~, Loebov zemljak Sebastien Ogier, nakon {to je ju~er izletio s ceste i o{tetio vozilo pro{av{i ciljem sa 15 minuta zaostatka.

Edin D`eko je jedna od `elja Fergusona

Wolfsburgov napada~ Edin D`eko ve} je du`e vrijeme na meti brojnih velikih evropskih klubova, a jedan od njih je i Manchester United. No, Ferguson }e te{ko D`eku istrgnuti iz ruku menad`eru vukova Steveu McClarenu, koji se ne `eli odre}i svog ponajboljeg igra~a.

LOTO
6
JOKER 1 JOKER 2

85. KOLO

17 18 20 33 41
3 8 1 5 0 1 6 0 7 9 8 3

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->