JADI MLADOG VERTERA - JOHAN VOLFGANG GETE

BILJESKA O PISCU:

Johan Volfgang Gete je jedan od najvecih njemackih pisaca svih vremena. Za njega se cesto kaze da je
bio genije kojem je bilo predodredjeno da strada i propadne. Zavrsio je pravo u Strazburgu, gdje je
dozivio svoju veliku ljubav sa Frederikom Brion, mladi doktor Gete se vraca sredinom avgusta 1771.
godine u Frankfurt da bi se u rodnom gradu po ocevoj zelji posvetio advokaturi. Medjutim raskorak
izmedju istinske zelje mladog covjeka i zahtjeva koje prakticni zivot postavlja pred njega ocitije od
prvog trenutka. Umjesto advokature Gete se vise bavi knjizevnoscu, izdaje jedan casopis i cita Homera,
Pindara i dr. klasike a za Frankfurt kaze u jednom pismu svom prijatelju da je to ubogo gnijezdo.
Geteova djela su: "Jadi mladog Vertere", "Faust", drama "Pobunjeni".

SPECIFICNOST VRSTE KOME DJELO PRIPADA:

Roman je pisan u formi epistolarnog romana tj. romana u pismima koji je postao popularan u 18. st.
jer je bio pogodan za izrazavanje osjecanja licnosti: u pismima prijateljima, junak ili junakinja opisuju
svoje emotivne reakcije na ono sto se dogadja u zivotu. Ovaj roman pripada tzv. dobu
sentimentalizma. Izgubivsi racionalisticku i klasicisticku vjeru u moc razuma, pisci su poceli prikazivati
covjeka kao osjecajno bice, koje je cesto suoceno sa moralnim i socijalnim problemima koji prevazilaze
njegove snage, zbog cega je ishod tog suocavanja obicno tragican.

KARAKTERISTIKE LIKOVA:

VERTER: cijelo djelo govori o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjecajnog, ali preosjetljivog
junaka svog doba, on bjezi od svijeta no ne moze da izbjegne okove koje mu namece drustvo. On se
onda potpuno okrece od ljudi i tone u prirodu. Po prirodi je bio inteligentan i osjetljiv. Sudbonosno se
zaljubio u lijepu mladu gradjanku Lottu, koja je bila vjerena za drugog mladicam, drzavnog cinovnika
Alberta, koji je bio njegov prijatelj, za koga se poslije i udala, a bila je zavoljela njega. Shvativsi da za
negovu ljubav nema nade, prihvata cinovnicku sluzbu u jednome obliznjem gradu, gdje je cesto bio
izlozen ponizenju, jer je bio obican gradjanin a ne plemic. Mrzovolja i nrespolozenje su pustali sve
dublje korjenje u Verterovu dusu, sve su se cesce ispreplitali i postepeno oduzimali njegovo cjelokupno
bice. Harmonija njegovog duga bila je skoro potpuno razorena neki unutrasnji zar i zestina koja je
uskovitlala sve snage njegove prirode, izazivale su najnemilije ucinke i ostavili mu na kraju samo
malaksalost, iz koje se pokusao uzdignuti sa jos vise straha nego sto se do tada borio sa svim
nedacama. Strepnja u srcu izjedala mu je preostalu snagu duga, njegovu zivahnost, njegovu
ostroumnost, postao je tuzan, sve nesretniji i utoliko nepravedniji sto je bio nesretniji. U stanju
potpunog beznadja on je na kraju izvrsio samoubistvo.

OSNOVNI PROBLEM KOJI JE PRISUTAN U DJELU:

Geteu je prilikom oblikovanja ljubavnog konflikta uspjelo da u njega istovremeno unese svu
problematiku borbe za slobodom i svestran razvoj licnosti u skucenim okvirima svijeta u kojem u ime
"zadovoljenja potreba drustva" vladaju "ogranicenja za pojedince". U raskoraku sa svijetom oko sebe,
Verter se povlaci u sve dublju osamu, neku vrstu pasivnog otpora prema svemu sto mu je nametnuto,
u sentimentalno stanje "bolesti na smrt" iz kojeg proizilazi samoubistvo kao posljednji cin njegovog
samoopredjeljenja. Stoga se njegovo samoubistvo moze shvatiti kao negativna reakcija na obicaje i
spletke jednog tiranskog, skucenog, beskorisnog i prevazidjenog drustva.
KRATAK SADRZAJ:

Mladi pravnik Verter dolazi u gradić u koji ga je poslala majka na rješenje nasljedstva. Prigodom ladanjskog bala
upoznaje Lottu. Iako, zna da je zaručena s Albertom on se u nju zaljubljuje. Kad se Albert vratio s putovanja
Verter se s njim sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim
ljepotama gradske okolice. Za Rođendan Verter dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine
haljine koju je nosila kad su se upoznali. Verterova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača. Kako ne bi
narušio sklad među zaručnicima Verter odlazi. Da bi zaboravio Lottu, on postaje tajnik kod jednog diplomanta.
Našavši se u jednom visokom društvu (koje njega “pučanina” tjera iz svoje sredine) biva povrijeđen. Jasno su mu
pokazivali da je nepoželjan i on podnosi ostavku. Stupa u službu kod jednog kneza, ali ju romantični mladić teško
podnosi i uskoro napušta službu.  Neuspjehom u pokušaju da nađe zadovoljstvo u poslu, povećava se ljubav
prema Lotti, koja se u međuvremenu udala za Alberta. Verter se vraća u gradić u kojem je upoznao Lottu. Stanje
uskoro postaje neizdrživo. Albert naslućuje Werterovu ljubav prema Lotti, a ona počinje uviđati da ni njeni
osjećaji nisu tako bezazleni. Između Vertera i njegove okoline množe se nesporazumi i Lotta bi se iz te situacije
htjela izvući, ali ne zna kako. Ona naređuje Verteru da nekoliko dana ne dolazi. On razmišlja o samoubojstvu i
sada izvršava svoje posljedne pripreme. Vraća se još jednom Lotti i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon
trenutačnog zanosa ona se pribere i daje Verteru do znanja da ga više ne želi videti. Verter posuđuje Albertov
pištolj i iste noći izvrši samoubojstvo. Njegova smrt pobuđuje opću žalost. Pokopan je na mjestu kojeg je sam
odabrao, između dvije lipe na kraju posvećenog groblja. Na posljedni ga je počinak ispratila Lottina obitelj. Nosili
su ga obrtnici, a svećenika nije bilo.

TEMA: Jadi mladog Vertera

IDEJE: 1. Ne mozes odredjivati svoju ljubav to tvoje srce cini.

              2. Svako ko voli vec je covjek.
              3. Pokusati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokusati preplivati okean

NAJLJEPSI DIO:

"Ja imam tako mnogo, ali osjecaji za nju gutaju sve; ja imam tako mnogo, ali bez nje sve mi to postaje
nistavno"

Znaci, koliko god on imao bogatstvo sve ce to propasti i nista nece imati nikakvu vrijednosta bez nje.
Toliko cu njegova osjecanja jaka da ce dozvoliti sve da propane ako nje nema. Znaci dozvolio je da sve
propane samo da je ona sa njim.

ZAKLJUCAK:

Po mom mišljenju Verter je detinjast jer ne želi prihvatiti stvarnost. Njgovo izkazivanje ljubavnih osjećaja prema
Lotti liči više pozivu za pomoć nego li nadi za sretnom budućnosću. Lotta se vjenčala s ozbiljnim partnerom i
tako si osigurala normalan život. Za razliku od Vertera koji je u svakoj sredini nalazio ne premostive mane koje
izviru iz njegovoe ne prilagodljivosti sredini ili situacijama. Smatra da mu je jedini sretan događaj u životu bio
upoznati Lottu. Ja mislim da mu je taj događaj značio upravo suprotno, propast.

Tadašnja vjera nije mogla prihvatiti čin samoubojstva kao i neke današnje vjere. Samoubojstvo bi se moglo
protumačiti kao predaja sudbini, a vjere ne slave predaje nego borbu. Tako da na njegovoj sahrani nije bilo
svečenika. Ulomak: “Duhovnik ga nije ispratio.”