P. 1
Oslobođenje [broj 22931, 28.10.2010]

Oslobođenje [broj 22931, 28.10.2010]

|Views: 564|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 28, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/02/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 28. 10. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.931

Vanredna sjednica federalne Vlade

Invalidnine za oktobar

nepromijenjene
Patrick Moon posjetio Poto~are i Srebrenicu
Regionalna konferencija u Zagrebu

3. strana

Pesimizam me|u privrednicima
Mujo Selimovi}: Nema iskoraka bez strate{kih partnera
Peti ro|endan Business-hr

U`as genocida se
2. strana

Ukorak s vremenom

17. strana

ne mo`e poricati
Dr`ava i stara devizna {tednja
6. strana

Pranje obraza tu|om mukom

DANAS PRILOG

U @I@I
Patrick Moon posjetio Poto~are i Srebrenicu

2

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

(Ne)izvjestan izbor prvog ministra RS-a

Dodikov savjetnik

novi premijer
Slavko Mitrovi}, savjetnik premijera RS-a, najve}i je favorit da naslijedi svoga sada{njeg {efa; Ono {to ga razlikuje od drugih kandidata iz SNSD-a je {to je njemu ponu|eno ovo mjesto
SlavkoMitrovi}, SredojeNovi} i AleksandarD`ombi}imena su ljudikoji se u javnostiRepublike Srpske smatraju najozbiljnijim kandidatima za budu}egentitetskog premijera. Kona~nu odluku donije}e novoizabrani predsjednik i aktuelnipremijerMiloradDodik, kojije kazao da }e ime mandatara saop{titinakonkonstituisanjanovogsazivaNarodne skup{tine RS-a. Prema analizama, koje se pozivaju na izvore unutar SNSD-a, SlavkoMitrovi}, savjetnikpremijera RS-a, najve}i je favorit da naslijedisvogasada{njeg{efa. Ono {to ga razlikuje od drugihkandidata iz SNSD-a je {to je njemu ponu|eno ovo mjesto, dok se drugi kandidati sami name}u za prvog ~ovjeka Vlade RS-a.
Vlada RS-a: Savjetniku Dodikova fotelja

Moon: Te{ko je prona}i prave rije~i

U`as genocida se

ne mo`e poricati
Svi smo mi odgovorni da osiguramo da pravda bude zadovoljena, da `rtve budu sahranjene uz po~asti i uz po{tovanje i da porodice prona|u svoje nestale, kazao je ameri~ki ambasador
Ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon ju~er je do{ao u Poto~are i Srebrenicu da oda po~ast `rtvama genocida iz jula 1995. godine, te da jo{ jednom demonstrira podr{ku i posve}enost Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Srebrenici i njenim gra|anima. da je pravda u potpunosti zadovoljena. Ja `elim re}i, kao {to su govorili moji prethodnici, da su SAD posve}ene toj misiji. Prisustvo ameri~ke predsjedni~ke delegacije na ovogodi{njoj komemoraciji u julu u Poto~arima potvr|uje prirodu i dubinu posve}enosti SAD-a“, kazao je Moon, te poru~io da }e SAD nastaviti sa nastojanjem da osiguraju, da zlo~inci odgovaraju, ali i da Srebrenici pomognu da postane prosperitetan i napredan grad. Nakon obilaska mezarja, Moon se u Poto~arima sastao sa majkama, koje su tra`ile da se ubrzaju procesi identifikacija i ekshumacija, hap{enja zlo~inaca, ali da se Srebrenica i ekonomski oja~a.

Odbijao funkcije
Mitrovi}, koji je jedan od osniva~a SNSD-a, proteklih je 15 godina uspje{no zadr`avao jednu od klju~nih pozicija u unutra{njojnomenklaturistranke, istovremeno odbijaju}i prihvatanje bilo koje funkcije u vlasti. Unato~ toj „politi~koj nevidljivosti“ Mitrovi} predstavlja , sivu eminenciju SNSD-a i slovi

Mladi} je jo{ slobodan
Bila je ovo njegova prva posjeta ovim podrinjskim mjestima, nakon preuzimanja du`nosti ameri~kog ambasadora u na{oj zemlji. Moon je zajedno sa suprugom prvo odao po~ast `rtvama genocida, a potom, uz prisustvo Merseda Smajlovi}a, direktora Memorijalnog centra Poto~ari, obi{ao mezarje, na kojem su do sada ukopane 4.524 `rtve. „Zaista je vrlo te{ko prona}i prave rije~i, nakon {to vidite vi{e od 4.000 grobova ovdje i znate da je ubijeno vi{e od 8.000 ljudi. No, va`no je govoriti o julu 1995. godine, jer u`as genocida koji se dogodio u i oko Srebrenice, ne mo`e se ni minimizirati, ni poni{titi, ni poricati. I svi smo mi odgovorni da osiguramo da pravda bude zadovoljena, da `rtve budu sahranjene uz po~asti i uz po{tovanje i da porodice prona|u svoje nestale“, kazao je Moon. Da bismo ostvarili ove ciljeve, dodao je on, mi svi moramo puno raditi i preuzeti na{ dio odgovornosti, a mnogi problemi su jo{ ostali. „Ratko Mladi} je jo{ na slobodi. Procesuiranje ratnih zlo~ina u cijeloj zemlji i dalje je sporo, zbog njihove slo`enosti, nedostatka sredstava, a ponekad i interesa. Na`alost, puno jo{ posla treba uraditi prije no {to mo`emo re}i

za politi~kog ideologa. Uz Dodika, tvrde poznavaoci unutra{njih odnosa u SNSD-u, on je centralna li~nost u odre|ivanju strate{kih pravaca u kojima }e SNSD nastupati. Zahvaljuju}i komotnoj ve}ini koju je u protekle ~etiri godine SNSDimao u entitetskojskup{tini, RepublikomSrpskomvladala je Vlada, odnosno Milorad Dodik. Lider Demokratske partijeDragan^avi}smatra da }e se nakonizboraDodika za predsjednika RS-a, vlast samo preseliti iz jednogkabineta u drugi. „Premijer}e bitiizabran da slu{a, a ne da donosi odluke i bojim se da }e taj ~ovjek biti u ogromnimproblemima i u stalnom procjepu izme|u predsjednika i Narodne skup{tine. Ja mu ne bi bio u ko`i, ali vlast u RS-u}e i}i tamogdje je najja~i ~ovjek“ smatra ^avi}. , Sr|an Puhalo, analiti~ar u agenciji za istra`ivanje javnog mijenja Prime iz Banje Luke isti~e da bi eventualniizborMitrovi}a za mandatara zna~io i manjiDodikovutjecaj na rad Vlade. „Ako je Mitrovi} toliko jaka osoba unutar SNSD-a, kako se to u ovda{njoj javnosti smatra, onda je te{koo~ekivati da bi pristao da

neko s njim upravlja. Stoga mislim da je i Dodikova dilema velika: kako na}i ~ovjeka u kojeg ima dovoljno povjerenja, koji ne}etra`itivelikuautonomiju, a da se istovremeno mo`e da se uhvati uko{tac s ozbiljnim problemimakoji RS o~ekuju u narednom periodu. Mitrovi} bi mo`da bio dobar, ali ne i omiljen premijer“ smatra Puhalo. ,

D`ombi} bez izgleda
Iako se jo{ tokom kampanje AleksandarD`ombi}, ministarfinansija RS-a, naj~e{}espominjao kao Dodikovnasljednik, sada se smatra da su njegove{anse za zasjedne u premijerskufoteljunajmanje. „D`ombi} bi bez sumnje volio da budepremijer RS-a. On je do sada pokazao da je spreman da slu{a, ali je pitanje da li je on sigurna osoba kojoj ku}u treba prepustiti na upravljanje“ , ka`e Puhalo. Ono {to je izvjesno, prema njegovom mi{ljenju, a sa tim se sla`u i ostali poznavaoci politi~kih prilika u RS-u, jeste da samo Mitrovi} mo`e ili da prihvati ili odbije premijersku fotelju.
Gordana KATANA

Spasiti Pravni fakultet
„Tra`ili smo da se Pravni fakultet u Srebrenici ni slu~ajno ne smije zatvoriti, jer oni mladi koji poha|aju taj fakultet nemaju druge perspektive. I ka`em: ako to dozvolite i ako se to u~ini, u Srebrenici }e ostati samo cuke i stariji da hodaju“, kazala je Hatid`a Mehmedovi}, predsjednica Udru`enja Srebreni~ke majke. Na sastanku se govorilo i o konstantnom negiranju genocida iz RS-a. Majke su ambasadoru poru~ile da se treba usvojiti zakon, koji }e sankcionisati ljude koji negiraju genocid i tako {ire pogubnu i otrovnu retoriku. Nakon sastanka sa majkama, Moon je u zgradi Op{tine Srebrenica razgovarao sa na~elnikom Osmanom Sulji}em, njegovim zamje ni kom ]ami lom Du ra ko vi}em, te Predragom Petrovi}em, predsjednikom Skup{tine op{tine.
Samir KARI]

V I J E S T I

Ambasador Rusije Har~enko u Oslobo|enju

Dodik je spreman za dogovor
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik je spreman za razgovor i dogovaranje o ustavnoj reformi u Bosni i Hercegovini. Me|utim, ne `eli radikalne promjene, koje bi bile nametnute u obliku nekog paketa i ponude izvana i koje bi potkopavale status RS-a, izjavio je ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan Har~enko, koji je ju~er posjetio Oslobo|enje, gdje je razgovarao s glavnom i odgovornom urednicom Vildanom Selimbegovi} i Danielom Omeragi}em. Taj stav, s kojim je Rusija saglasna, Dodik je prenio ambasadoru Har~enku prilikom njihovog susreta u Banjoj Luci, neposredno poslije op}ih izbora 3. oktobra. - Dodik je spreman za neka prihvatljiva rje{enja oko presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i na dogovaranje oko pitanja koja su najbitnija za dr`avne institucije BiH, kazao je Har~enko. Ruska Federacija ima razumijevanje i za zahtjeve Hrvata kako bi im se osigurala jednakopravnost u BiH. Har~enko je razgo-

varao ovih dana s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom^ovi}em o pitanjutre}egentiteta. Rusija se, ka`e ambasador, u to ne `eli mije{ati i dr`i da je ostvarenje jednakopravnosti hrvatskog naroda stvar unutarnjeg dogovora. - Nakon izbora vidimo da ova situacija zahtijevahitnarje{enja, kazao je Har~enko, napomenuv{i da }e se Rusija, na zasjedanjuVije}a za implementacijumira (PIC) u novembru, zalagati da se najve}apa`njaposvetipolo`aju hrvatskog naroda u BiH. Stav Rusije je da Dayton sada obezbje|uje stabilnost BiH, a njegova promjena je mogu}a samo na osnovu ugovora svih strana. Ambasador Har~enko dao je {iri intervju, koji mo`ete pro~itati u sutra{njem Dl. O. Oslobo|enju.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.

U @I@I
Reakcije

3

Vanredna sjednica federalne Vlade

Invalidnine za oktobar

nepromijenjene
Vlada }e nakon posjete MMF-a u novembru odlu~ivati o koeficijentu bora~kih primanja za taj mjesec i za decembar Isplata oktobarskih invalidnina ne}e kasniti, tvrdi ministar Crnki}
Koeficijent za isplatubora~kihinvalidnina za oktobarostat}e isti kao i do sada, ali neizvjesno je da li }e takobiti i za preostala dva mjeseca ove godine. Tako je odlu~ilaVladaFBiH na ju~era{njojvanrednojsjednici u Sarajevu.

Osnovica 805 KM
Vlada je donijela odluku o utvr|ivanju koeficijenta za obra~un i isplatunov~anihnaknadakorisnika bora~ko-invalidske za{tite u FBiH i ~lanovanjihovihporodica za deseti mjesec, ali nije utvr|en zakonom propisani tromjese~ni koeficijent. - Utvr|en je koeficijent jedan za obra~un i isplatu nov~anih naknada, a na osnovu tog koeficijenta i utvr|ene osnovice za mjese~ne nov~anenaknade za 2010. godinu, od 805,64 KM, bit }e utvr|ena visina mjese~nih nov~anih primanja li~nih i porodi~nih korisnika prava bora~ko-invalidske za{tite, u skladu sa Zakonom o pravimabranilaca i ~lanova njihovih porodica, kao i za korisnikebora~ko-invalidskeza{titekoji su to pravostekli do 6. aprila1992, u skladu sa Zakonom o pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica, saop}eno je nakonsjednice Vlade. Na osnovu ove odluke, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata Zahid Crnki} ju~er je izdao naredbu o visini mjese~nih nov~anihiznosa za korisnike iz ove odluke, koji }e biti ispla}ivani za oktobar.

Potvr|en dosada{nji koeficijent

- Od Ministarstvafinansijauspjeli smo dobiti saglasnost da koeficijent ostane isti samo za oktobar. To zna~i da }e na isti na~in biti utvr|ivan koeficijent bora~kih naknada za novembar i decembar ove godine, a sve u zavisnosti od raspolo`ivih bud`etskih sredstava. Mi ne smijemo prekora~iti bud`etomodobreniiznos za bora~kenaknade, kazao je Crnki}, napomenuv{i da }e se isplata invalidnina vr{itiistomdinamikom kao i do sada, od prvog do desetog u mjesecu. On nijemogaopreciziratikoliko}e korisnika za oktobar dobiti naknade, rekav{i da taj broj varira iz mjeseca u mjesec, a zadnji put ispla}ene su naknade za ne{tomanji brojkorisnika s obzirom na to da je tek po~ela{kolskagodina i da mnogi redovni studenti nisu dostavili potvrde o {kolovanju. Prema rije~ima federalnog pre-

mijeraMustafeMujezinovi}a, odluka o isplatnomkoeficijentusamo za oktobar donijeta je i zato {to FBiH po~etkomnovembrao~ekujeposjetumisije MMF-a, koja bi trebalarezultiratipregledomispunjenjaobaveza iz pisma namjere za nastavak kreditnog stand by aran`mana za BiH.

Juli u oktobru
Vlada je donijela i zaklju~ak premakojem}e bitiizvr{enakontativni obra~un i isplatapla}a za oktobarizabranimdu`nosnicima, nosiocimaizvr{nihfunkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvr{ne vlasti FBiH, dr`avnimslu`benicima i namje{tenicima, federalnompravobraniocu i njegovimzamjenicima, sudskojpoliciji i zatvorskimpolicajcima - stra`arima u kazneno-popravnim zavodima FBiH, a koji se finansiraju iz bud`eta FBiH.

- Premazaklju~ku, obra~un i isplatapla}a za desetimjesecrealizirat}e se na na~in i u visini kao za juli 2010. godine. Nakon dogovora sa sindikatom o visini osnovice za obra~un pla}e i nakon dono{enja podzakonskih akata koji proizilaze iz Zakona o pla}ama i naknadama u FBiH, izvr{it}e se kona~anobra~un pla}a i naknada, saop}ila je Vlada. Ju~er je izmijenjen i tekst odluke o izjedna~avanju iznosa minimalne penzije ostvarene povoljnijim uvjetima sa minimalnompenzijom u FBiH. Minimalnupenziju u FBiH prima polovina od ukupnog broja penzionera u iznosu 296 KM, te oko 40 postoonihkoji su pravo na penziju stekli po povoljnijim uvjetima. Njihova minimalna penzija je nakon provedenih u{teda kojima su beneficirane penzije umanjene za deset posto iznosila 266 KM.
S. [e.

Huso Tucak, zamjenik predsjednika Saveza ratnih vojnih invalida BiH i Izet Gani}, predsjednik Organizacije {ehidskih i porodica poginulih boraca, djelomi~no su zadovoljni odlukom Vlade FBiH da im primanja za oktobar ove godine obra~una po koeficijentu jedan. “Odluke o visini koeficijenta za obra~un naknada donose se kvartalno. I nije nam ja sno za {to Vla da FBiH i ovaj put to nije uradi la. Tim pri je {to u bud`etu, trebalo bi da je tako, ima novca za isplate naknada do kraja godine. Naime, prora~unom za 2010. planiran je 301 milion KM za bora~ke naknade, a rebalansom je osigurano jo{ 27.000.000 KM. Ukupno, 328! Mjese~no se za naknade izdvaja 27 miliona KM. Matematika ka`e da naknade za borce na godi{njem nivou iznose 312 miliona KM” izra~unao , je Tucak. Ukoliko do|e do smanje nja ko efi ci jen ta za obra~un naknada za novembar i decembar, Tucak se nada kako }e se takav koeficijent primijeniti na sve bud`etske korisnike, ne samo na stradalnike rata, porodica poginulih i demobilisanih boraca. Opet, Izet Gani} se nada kako }e koeficijent za obra~un bora~kih naknada biti isti za novembar i decembar ove godine. Ne bude li tako, reagovat }e, obe}ava Gani}, na odgovaraju}i, demokratski na~in koji ne isklju~uje i proteste!
A. B.

Dobro je, ali...

Sadik Ahmetovi}

Bara{in - Holder

Zlatko Lagumd`ija

Doris Pack

Siguran bijeli Schengen
Ministarbezbjednosti BiH SadikAhmetovi}uvjeren je da }e Vije}eministara EU po~etkom novembra donijeti odluku o ukidanju viznog re`ima za BiH. “Gra|ani BiH dobi}e bezvizni re`im“ rekao je Ahmetovi} ju~er u , Sarajevu. Podsje}aju}i da je odluka o liberalizacijiviznogre`imastavljena na dnevni red sjednice Vije}a ministara EU, Ahmetovi} je naveo da je dosada{njapraksa da sve ono {to se nalazi na dnevnomredubude i usvojeno. “Uvjeren sam da }e odlukabitipozitivna i da }e sredinomdecembragra|ani BiH mo}i da putuju kroz zemlje EU bez viza“ zaklju~io je , Ahmetovi}.

Globalno protiv terorizma
Glavni tu`itelj Tu`iteljstva BiH Milorad Bara{in, direktori policijskih agencija na razini dr`ave, entiteta i distrikta Br~ko, kao i predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, sastali su se u Orlandu (SAD) s ministrom pravde SAD-a Ericom Holderom. Tako|er, sastali su se i s direktorom Me|unarodne konferencije direktora policije (IACP) Michaelom Carrollom i direktorom projekta ICITAP ministarstva pravde SAD-a Carrom Trevillianom. Razgovarano je o potrebi me|udr`avne suradnje u borbi protiv terorizma i svih oblika organiziranog kriminala.

Susret s Tathamom i Mantovanellijem
Zlatko Lagumd`ija, predsjednik SDP-a BiH, ju~er se sastao s ambasadorom Velike Britanije u BiH Michaelom Tathamom i direktorom Svjetske banke u BiH Marcom Mantovanellijem. Lagumd`ija je naglasio da je SDP dobio mandat gra|ana da napravi promjene u zemlji, te }e samo na tim osnovama graditi odnose s drugim politi~kim subjektima. Istakao je da je SDP u potpunosti spreman da formira proevropski orijentisanu vladu i zna~ajno ubrza put BiH u EU i NATO. Naglasio je da }e SDP insistirati na reviziji posljednjih aran`mana sa MMFom koje smatra pogubnim za BiH.

Jasna pozicija EU prema BiH
[efica Delegacije Evropskog parlamenta za jugoisto~nu Evropu Doris Pack rekla je da su neprihvatljive prijetnje otcjepljenjem ili drugi poku{aji podrivanja suvereniteta BiH. “EU je ponudila ~lanstvo BiH kao ujedinjenoj zemlji, a ne njenim entitetima“ rekla je Packova, prenosi Srna. Na, vela je da je va`no da politi~ko rukovodstvo Srbije dijeli isti cilj i stoji u potpunosti iza ujedinjene i multietni~ke BiH. “Drago mi je {to su se odnosi Srbije i BiH zna~ajno pobolj{ali. Me|utim, pozicija EU u odnosu na BiH je veoma jasna, a tako mora biti i s pozicijom Srbije“ istakla je. ,

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
SNSD je vrlo ozbiljna partija, a njen lider Milorad Dodik suvi{e je ozbiljan politi~ar da bi licitirao tek tako imenima ko }e biti budu}i predsjednik Vlade RS-a

^ovi} u Zagrebu

Tra`io sam
jasnu poruku
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} primio je ju~er u Zagrebu predsjednika HDZ-a BiH Dragana ^ovi}a, koji se potom susreo i sa premijerkom Jadrankom Kosor

Sredoje Novi} ministar civilnih poslova BiH

“Tema razgovora je bilo trenutno politi~ko stanje u Bosni i Hercegovini, s osobitim osvrtom na izborne rezultate i ocjenu kako to vidi HDZBiH“ , izjavio je za na{ list predsjednik HDZ-a BiH Dra gan ^ovi} na kon raz go vo ra s pred sje dni kom Re pu bli ke Hrvatske Ivom Josipovi}em i pred sje dni com HDZ-a i hrvatske Vlade Jadrankom Kosor ju~er u Zagrebu.

Samokandidatura

DOBAR

LO[

ZAO

IVO JOSIPOVI]
Nakon susreta u Zagrebu sa @eljkom Kom{i}em, predsjednik Hrvatske u Dubrovniku je ugostio Bakira Izetbegovi}a i dr. Zlatka Lagumd`iju. Povratak izbjeglica u Posavinu, jednakopravnost Hrvata, izgradnja koridora 5c, podr{ka na{oj zemlji u evroatlantskim integracijama teme su o kojima danas postoji visok stepen saglasnosti BiH i Hrvatske.

NED@AD JUSI]
^lan Vije}a nacionalnih manjina Parlamenta BiH podsjetio politi~are u BiH i me|unarodnu zajednicu da ne smiju zaboraviti oduku Suda za ljudska prava u Strasbourgu donijetu po osnovu tu`be Sejdi} i Finci protiv BiH. Diskriminiraju}i Ustav odmah treba mijenjati, poru~io je Jusi} novim vlastima.

@ELJEZNICE FBiH
Sindikat ma{inovo|a-strojovo|a u Federaciji BiH tvrdi da je, nakon odluke Uprave @eljeznica FBiH da putni~kim vozovima na relaciji Sarajevo - Zenica - Doboj ubudu}e umjesto dvojice upravlja jedan ma{inovo|a, ugro`ena sigurnost saobra}aja. Ovo upozorenje trebalo bi ozbiljno shvatiti.

“Naglasio sam da svakako prema dosada{njim dogovorima, HDZ kao vode}a stranka me|u Hrvatima ima priliku imenovati predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH u no vom sa zi vu“, do dao je. “Predsjednika Josipovi}a sam zamolio da prilikom razgovora sa svojim partnerima i iz Europe ali i regiona zastupa stajali{ta europske Bosne i Hercegovine u kojoj tri naroda trebaju biti stvarno jednakopravna, zamolio sam ga da ne ma po tre be da ula zi u aran`mane kako bi to trebalo izgledati jer to bi samo moglo izazvati razli~ite komentare na tri strane u Bosni i Hercegovini.“ “Dovoljno je da ka`e da Hrvatska `eli Bosnu i Hercegovinu kao europsku dr`avu, moderno organiziranu, u kojoj tri naroda apsolutno trebaju ostvariti jednakopravnost, ali bez spekulacija oko toga kako napraviti tu jednakopravnost jer za to postoje na stotine razli~itih modela. Kao pravi prijatelj Bosne i Herce-

JEDNAKOPRAVNOST Hrvatska pozdravlja sva rje{enja u konstituiranju vlasti koja }e po{tovati jednakopravnost svih naroda
govine vjerujem da }e predsjednik Josipovi} na takav na~in poslati vrlo jasnu poruku“, izjavio je Dragan ^ovi}. Dr. Ivo Josipovi} je ponovio kako }e Republika Hrvatska uvi jek vo di ti Us ta vom ut vr|enu brigu za dobrobit i za{titu svojih sunarodnjaka koji `ive izvan Hrvatske, pa tako i Hrvata u Bosni i Hercegovini, saop}eno je iz kabineta predsjednika Hrvatske, Ive Josipovi}a. Posebno se razgovaralo i o polo`aju Hrvata u BiH, potrebi za instrumentima kroz koje mogu ostvariti svoju jednakopravnost i ustavnu poziciju jednog od tri konstitutivna naroda, njihovom opstanku i povratku u Bosnu i Hercegovinu. Hrvat ska poz drav lja sva rje {e nja u kon sti tu ira nju
Foto: Damir ]UMUROVI]

vlasti koja }e po{tovati jednakopravnost svih naroda i za{titu prava svih gra|ana Bosne i Hercegovine te pridonijeti stabilnosti i stvaranju kapaciteta za institucional no pri bli`ava nje BiH Europskoj uniji.

Partneri i susjedi
Pred sje dnik Re pu bli ke Hrvatske istaknuo je kako je Bosna i Hercegovina jedan od naj va`ni jih par tne ra Hrvat ske, i ka ko je nje no ubrzano pribli`avanje Europskoj uniji i NATO-u i u interesu Republike Hrvatske, kao i regije. Na tom pu tu re for mi i usva ja nja europ skih stan darda Hrvatska }e Bosni i Hercegovini pru`iti partnerstvo i podr{ku.
Jadranka DIZDAR

VLADA JAPANA
Sarajevska filharmonija uskoro }e dobiti nove instrumente. Vlada Japana je odlu~ila da usli{i molbu iz Sarajeva i za ove namjene je izdvojila 44 miliona jena ili 765.000 maraka. Hvala prijateljima iz daleke zemlje koji nastavljaju da poma`u obnovu Bosne i Hercegovine.

VIJEST U OBJEKTIVU Gashijeva lipa
U Aleji ambasadora u Starom Gradu ju~er je 101. lipu zasadio ambasador Republike Albanije u BiH Flamur Gashi. Ambasadora su u Aleji do~ekali na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Rizah Avdi}, te savjetnik na~elnika Ismet Had`i}. Nakon sadnje, na~elnik Had`ibajri} je Gashiju uru~io graviranu plaketu-certifikat sa imenom ambasadora i zemlje iz koje dolazi, {to ostaje kao trajna podsjetnica na ovaj dan.

VIJEST U

BROJU

korisnik primao je duple invalidnine u Republici Srpskoj i Srbiji, otkrilo je Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite RS-a.

201

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.

INTERVJU

5

Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a Hrvatske

^ovi}eva koalicija s Dodikom

je posljedica neugodnih

izbornih doga|aja
Sve ono {to je dobro za Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu dr`avu i {to je dobro za ravnopravni status Hrvata me|u tri konstitutivna naroda, mi apsolutno podr`avamo, ka`e u intervjuu za Oslobo|enje potpredsjednik HDZ-a Hrvatske koji ne krije ambicije da iz Zagreba kroji bosanskohercegova~ku politi~ku scenu. No, zanimljiva su njegova stajali{ta kako o HDZ-u BiH, tako i HDZ-u 1990
Razgovarala: Jadranka DIZDAR

[to mi sli te o ko ali ci ji HDZ-a BiH s Miloradom Dodikom? - U principu, na{ stav je da Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju sami odlu~ivati o svojoj sudbini i voditi svoju politiku, zbog toga se ne mije{amo u te odluke. [to se ti~e koalicije s Dodikom, ona je o~ito posljedica po Hrvate vrlo neugodnih doga|aja na posljednjim izborima, kada predstavnik Hrvata u Predsjedni{tvo BiH nije izabran izme|u onih kandidata koje su Hrvati podr`ali i koje su Hrvati `eljeli kao svog predstavnika. Ova koalicija je sigurno posljedica takvog rezultata. Sve ono {to je dobro za Bosnu i Her ce go vi nu kao cje lo vi tu dr`avu i {to je dobro za ravnopravni status Hrvata me|u tri konstitutivna naroda, mi apsolutno podr`avamo.

OKVIRI Savjetujemo ^ovi}u da procijeni {to je najbolje da bi Hrvati, koji sada imaju izrazito podre|eni status, postali punopravni i ravnopravni ~lanovi zajednice dr`ave koja se zove Bosna i Hercegovina. Prema tome, mi ne}emo nametati rje{enja, mi }emo samo upozoravati da treba ostati u tim okvirima
ma tome, mi ne}emo nametati rje{enja, mi }emo samo upozoravati da treba ostati u tim okvirima. Koga }e HDZ Hrvatske podr`ati - HDZBiH ili HDZ 1990? Ove dvije stranke, naime, imaju razli~ite pristupe? - Nama je jako `ao da je do{lo do raskola na dva HDZ-a. To je posljedica lo{e politike unutar HDZ-a i na{ega u Hrvatskoj, ali i HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Mi zagovaramo jedinstvenu politiku svih hrvatskih stranaka, konsenzus koji bi doveo do kona~nog cilja, a to je da Hrvati Bosne i Hercegovine postanu ravnopravni, konstitutivni narod s ostala dva naroda. To je jedini cilj. Da li }e se to dogoditi kroz jedan ili dva HDZ-a, ili kroz jednu

ili 20 hrvatskih stranaka, to je sporedno pitanje. Glavno je pitanje da oni postignu me|usobni konsenzus oko klju~nih pitanja. U to se mi iz Hrvatske, naravno, ne}emo mije{ati, jer je to njihovo pravo. Svakako, ne}emo se mije{ati i zbog toga jer po{tujemo politi~ki i svaki drugi suverenitet prijateljske, susjedne Bosne i Hercegovine. Ovo su na{i okvir ni sta vo vi, mi od to ga ne}emo odstupiti. Mislimo da Hrvati u Bosni i Hercegovini moraju sami odlu~ivati o svojoj sudbini, a mi }emo njihova rje{enja poduprijeti na bilateralnoj razini, u bilateralnim razgovorima s politi~arima Bosne i Hercegovine i u me|unarodnoj zajednici. Svakako mislimo da je njihovo pravo da odlu~uju o svojoj sudbini.

Konsenzus nu`an
Koga biste Vi osobno izdvojili kao eventualno rje{enje? - Ne bih osobno izdvajao rje{enja, treba zajedni~ki sjesti i dogovoriti se o svim prijedlozima. Je li takvo {to mogu}e u sada{njoj situaciji? - Uvijek je mogu}e ako se na|e konsenzus. Da se nisu hrvatske politi~ke stranke u BiH ovako rascijepile kako jesu, sigurno je da bi situacija po Hrvate u BiH bila bolja. Neka im to bude poruka, svatko neka iz toga izvu~e i pouku.

Samo upozorenje
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} je, po svemu sude}i, u Zagrebu i tim povodom. [to }e mu savjetovati sestrinska stranka? - Mi }emo savjetovati da proci je ni {to je naj bo lje da bi Hrvati, koji sada imaju izrazito po dre|eni sta tus, pos ta li punopravni i ravnopravni ~lanovi zajednice dr`ave koja se zove Bosna i Hercegovina. Pre-

CILJ Nama je jako `ao da je do{lo do raskola na dva HDZ-a. To je posljedica lo{e politike unutar HDZ-a i na{ega u Hrvatskoj, ali i HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Mi zagovaramo jedinstvenu politiku svih hrvatskih stranaka, konsenzus koji bi doveo do kona~nog cilja a to je da Hrvati Bosne i Hercegovine postanu ravnopravni, konstitutivni narod s ostala dva naroda. To je jedini cilj

TAKORE]I... PREVI[E
Kolegij pravobranilaca Pravobranila{tva BiH odlu~io je da }e se `aliti na presudu Suda BiH kojom je dr`avi nalo`eno da se porodici Starovlah isplati oko 260.000 KM od{tete. Podno{enje `albe najavio je i advokat porodice sve{tenika Jeremije Starovlaha, prenosi Srna. Pravobraniteljica @eljka Klobu~ar rekla je da }e se Pravobranila{tvo `aliti na presudu kojom je za {tetu nastalu porodici Starovlah odgovorna dr`ava BiH, te da }e se posebno `aliti na visinu {tete koja je previsoka.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Dr`ava i stara devizna {tednja

Tu`eno pet dr`ava
Monika Miji}, agentica za zas tu pa nje BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, ka`e da je krajnje nezahvalno prejudicirati ishod novih sporova. “Zbog povrede prava na imovinu, diskriminacije i uskra}ivanja efikasnog pravnog lijeka troje na{ih dr`avljana tu`ilo je pet dr`ava - BiH, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Makedoniju - i vrlo je te{ko naga|ati koja bi od njih mogla da izgubi spor. Postupak je u tijeku, a BiH brani svoju poziciju ukazivanjem na odgovornost Srbije i Slovenije“ ka`e Monika Mi, ji} za Oslobo|enje.

NATO-ov seminar u Sarajevu
Reforma bezbjednosnog sektora naziv je dvodnevnog seminara koji predstavnici Komande NATO-a iz Napulja organizuju u Sarajevu za u~esnike iz Jermenije, Austrije, Makedonije, Moldavije i BiH, saop{teno je iz Ministarstva odbrane BiH. Cilj seminara je unapre|ivanje znanja pripadnika odbrambenih institucija o sveobuhvatnom pristupu reformi bezbjednosnog sektora. “Sveobuhvatni pristup reformi bezbjednosnog sektora predstavlja izazov ne samo za zemlje poslije konflikta, ve} i za zemlje u tranziciji i razvijene zemlje, jer kad bezjednosni sektor nije u mogu}nosti da pru`i za{titu gra|anima i dr`avi on se mora reformisati“ istakao je u ime do, ma}ina brigadir Hamza Vi{}a.

Ko }e do`ivjeti pravdu: Protesti prevarenih ljudi

Pranje obraza tu|om mukom
Dragan STANOJLOVI]

Svojim obespravljenim gra|anima BiH jo{ nije isplatila manji dio devizne {tednje za koji je preuzela odgovornost, a za sve ostalo upu}uje ih u - Strasbourg
Sporazumom o pitanjima sukcesije biv{e SFRJ ovaj problem nije rije{en, ve} je samo predvi|en na~in rje{avanja. “Postupaju}i po odredbama Sporazuma, pod pokrovitelj stvom BIS-a u Ba se lu odr`ana su ~etiri sastanka, ali bez rje{enja za staru deviznu {tednju gra|ana deponiranu u filijalama koje su poslovale na teritoriji drugih biv{ih republika izvan sjedi{ta mati~ne banke“, ka`e Keli} za Oslobo|enje. Prema njegovim rije~ima, pregovori su prekinuti zbog opre~nih stavova zemalja sukcesora. Naime, BiH, Hrvatska i Makedonija zastupale su stav da staru deviznu {tednju morajurije{itimati~nebanke i dr`ave u kojoj te banke imaju sjedi{te pravnog lica - kako za deviznu {tednju polo`enu u mati~noj banci, tako i za {tednju polo`enu u poslovnim jedinicama tih banaka koje su poslovale na podru~ju drugih republika. “To je pravilo po{tivanja zakonsko-pravnog principa vezivanja poslovnih jedinica za mati~ne banke koje imaju svoj stvo pra vnog li ca. Me|utim, predstavnici Slovenije i tada{nje SRJ zastupali su stav da obavezu za deviznu {tednju gra|ana treba da izvr{e dr`ave nasljednice u kojima su postojale poslovne jedinice, a to je tzv. teritorijalni princip“, ka`e Keli}. Tako su pregovori propali, ba{ kao i kompromisni prijedlog BIS-a da dr`ave nasljednice u kojima je sjedi{te mati~ne banke i dr`ave u kojima su poslovale filijale tih banaka osiguraju svaka po jednu polovinu sredstava potrebnih za isplatu {tednje gra|anima, dok bi drugu polovinu kreditima namirila me|unarodna zajednica. Za eventualni nastavak pregovora u Baselu Zenit Keli} ka`e da je mogu} samo uz pristanak svih pet dr`ava nasljednica, ali nagla{ava da i u tom slu~aj BiH zadr`ava beskompromisan stav: devizne {tedne uloge svojevremeno deponovane kod Ljubljanske i Invest banke gra|anima BiH treba da vrate te banke, ili onaj ko ih je nacionalizovao ili privatizovao. Dakle, Slovenija i Srbija.

Odba~ena apelacija Vlade FBiH
Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju VladeFBiHpodnesenuprotivpresudeUstavnogsudaFBiH, jer je podnijelaneovla{tenaosoba. Podsje}a se da je pobijanom presudomUstavnogsudaFBiHutvr|eno da Zakon o dr`avnim slu`benicima u tijelimadr`avneslu`be u ZHK-unije u nesaglasnosti sa federalnim Ustavom. PostupakpredUstavnimsudomFBiHpokrenuo je premijer FBiH, a ne Vlada. Odba~ena je i apelacijaAhmedaHamdana ali Fervana, podnesena protiv presudeVrhovnogsudaFBiHkoja se odnosi na odbijanje zahtjeva za sticanje dr`avljanstava BiH i FBiH. Odba~ena je i apelacijaUdru`enjagra|anaBorbaprotivkorupcije - Transparency International BiH protiv rje{enja Suda BiH zbog toga {to je inkompatibilna s Ustavom BiH.Predmet se ti~eapelantovogprava da formalnopravno bude stranka u postupku u vezi sa zahtjevom CIK-u za utvr|ivanje postojanja sukoba interesa ministra za industriju i energetiku u VladiFBiHVahidaHe}e.

Hiljade predratnih deviznih {tedi{a oti{le su na onaj svijet s bolnim osje}ajem da su ih na najbestidniji na~in prevarile banke kojima su povjerile svo ju u{te|evi nu, ali i dr`ava koja je garantovala za sigurnost te imovine. Na ovu ~injenicu u Oslobo|enju je ukazala i Amila Omersofti}, predsjednica UO Udru`enja za za{titu deviznih {tedi{a. [tavi{e, ona je Vije}e ministara javno optu`ila da Me|unarodnoj banci za poravnanje u Baselu (BIS) nikad nije podnijelo zahtjev da se sredstva devizne {tednje gra|ana BiH vrate na{oj zemlji, ~ak i da je odlu~ilo da ne u~estvuje u daljnjim pregovorima.

(Ne)~astan izuzetak
Prema obja{njenju pravnih stru~njaka s kojima smo razgovarali o ovoj temi, ona re~enica iz {tednih knji`ica da za ulog ga ran tu je dr`ava va`ila je u staroj, zajedni~koj dr`avi. Dr`ave nastale raspadom biv{e YU svoje obaveze po tom osnovu proglasile su javnim dugom i isplatile ga ih na ovaj ili onaj na~in. Me|utim, BiH je i u tome izuzetak: ona svojim obespravljenim gra|anima jo{ nije isplatila deviznu {tednju kod banaka ~ije je sjedi{te bilo u BiH. Za ostale banke nadle`an je - Strasbourg!

Te{ke optu`be
Komentari{u}i ove te{ke optu`be, pomo}nik ministra finansija i trezora BiH Zenit Keli} najprije obja{njava da

Danas imena kandidata za direktora federalne policije

Pred Nezavisnim odborom

{est koverti
Podizanje tenzija u Mostaru
Dopredsjednik GV-a Mostara Danijel Vidovi} smatra da najavljena inicijativa pojedinih ~lanova mostarskog GO SDA, kojom se od Sulejmana Tihi}a tra`i da ne ide u nove koalicije s HDZ-om BiH, ima za cilj ponovno podizanje tenzija u Mostaru, te da vra}aju taj grad mnogo koraka unazad. “Ova inicijativa te izjave pojedinih ~lanova mostarskog SDA samo {tete napretku Mostara. Ovaj grad ima mno{tvo problema koji se moraju rje{avati zajedni~kim snagama, a ne uvjetovanjem“ izjavio je Vidovi} za Fenu. , Nezavisni odbor za izbor di re kto ra Upra ve po li ci je FBiH, tijelo koje bira Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH, danas }e otvoriti koverte pristigle na javni konkurs za izbor i imenovanje direktora federalne policije. Javni konkurs za izbor i imenovanje direktora federalne policije zatvoren je krajem protekle sedmice, a Odbor je ostavio sedmodnevni rok za dostavljanje svih prijava kandidata koje su poslane putem po{te. Na dana{njoj sjednici, kako Oslobo|enje saznaje od predsjedavaju}eg Nezavisnog odbora Seada Selmana, bi}e samo otvorene koverte sa kandidaturama. Potom slijedi zakazivanje intervjua sa kandidatima koji budu zadovoljavali formalnopravne uvjete iz konkursa. U javnosti se ovih dana spekuliralo imenima nekih od njih, a kao najozbiljniji kandidat spominje se Dragan Luka~, koji je trenutno na ~elu Odjela za za{titu osoba i objekata dr`avne Agencije za istrage i za{titu (SIPA). Luka~ je do pro{le godine bio na du`nosti pomo}nika direktora SIPA, a sa te funkcije smijenio ga je direktor Agencije Mirko Luji}. Spekuliralo se i da bi jo{ jedan mandat mogao zatra`iti

Imena kandidata koji su se prijavili na konkurs za direktora Uprave policije FBiH znat }e se nakon dana{nje sjednice NO
aktuelni direktor Uprave policije FBiH Zlatko Mileti}, koji je nedavno od Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo tra`io tuma~enje odredbe Zakona o unutra{njim poslovima FBiH iz 2005, koja propisuje da ista osoba mo`e dobiti najvi{e dva mandata na ~elu federalne policije. Mileti} je na ovoj poziciji od 2002. godine. Prema va`e}em Zakonu, Nezavisni odbor raspisuje javni kon kurs za di re kto ra Uprave policije, obavlja intervjue, te predla`e najuspje{nijeg kandidata ~ije kona~no imenovanje vr{i Vlada FBiH.
Luka~: Najozbiljniji kandidat S. [e.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.
Okon~ano ponovno brojanje glasa~kih listi}a

DOGA\AJI

7

Nema promjene
izbornih rezultata
ljenog izbornog rezultata. Tako|er, 57 neva`e}ih glasa~kih listi}a kod kojih je glasano sa dvije razli~ite olovke ne mogu utjecati na izborni rezultat, saop}eno je. Centralna izborna komisija BiH je, odlu~uju}i po zahtjevu PDP-a i Koalicije Zajedno za Srpsku, kao i zbog neuobi~ajeno velikog broja neva`e}ih glasa~kih listi}a, naredila ponovno brojanje neva`e}ih glasa~kih listi}a za ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS-a na redovnim bira~kim mjestima, sa posebnim akcentom na utvr|ivanje razloga progla{avanja glasa~kih listi}a neva`e}im.

VIJESTI

Ukupno 60.794 neva`e}a listi}a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Na jednom listi}u pisano sa dvije olovke
Ponovnim brojanjem neva`e}ih glasa~kih listi}a za ~lana Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske nije do{lo do promjena u kona~nom izbornom rezultatu, prema kojem je na ovu funkciju izabran kandidat SNSD-a Neboj{a Radmanovi}. Utvr|eno je, me|utim, da su ukupno 60.794 listi}a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH neva`e}a, stoji u ju~er objavljenom izvje{taju Glavnog centra za brojanje Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Pritisci na Bogdani}a
^lan Kolegija direktora Instituta za nestala lica BiH Milan Bogdani} ponovio je da je spreman snositi odgovornost ukoliko neko ocijeni da njegov rad nije profesionalan i da nije dovoljno posve}en obavezama. “Postoje institucionalnimehanizmi za ocjenuradasvihzaposlenih u Institutu za nestala lica BiH, koji istovremeno treba i da za{tite zaposlene od politi~kih, uskogrudnih, li~nih pritisaka i manipulacija“ rekao je Bogda, ni} za Srnu, komentari{u}i zaklju~ak Predsjedni{tva Organizacije porodica zarobljenih poginulih boraca i nestalih civila RS-a u kojem se tra`i da srpskipredstavnici u Institutu podnesu ostavke do kraja oktobra ili }e biti organizovane blokade kancelarija ove ustanove.

CIK je primio ukupno 101 zahtjev za ponovno brojanje listi}a

Nije sve prona|eno
Od 60.794 ne va`e}a lis ti}a, 44.525 je neozna~enih listi}a, 10.090 precrtanih, te 6.179 glasa~kih listi}a sa vi{e oznaka. - Razlika od 810 glasa~kih listi}a, odnosno od 60.794 do 61.604 neva`e}a glasa~ka listi}a, koliko je utvr|eno na obrascima zbirnih rezultata za redovna bira~ka mjesta, uzrokovana je time {to u vre}ama predvi|enim za neva`e}e glasa~ke listi}e nisu prona|eni svi neva`e}i listi}i. To mo`e biti uslovljeno ~injenicom da odre|eni broj bira~kih odbora nije izvr{io pakovanje neva`e}ih glasa~kih listi}a na propisani na~in i oni nisu prona|eni u odgovaraju}im vre}ama, stoji u izvje{taju. U Glavnom centru je ponovnim brojanjem utvr|eno i to da su na glasa~kim listi}ima sa

U ^apljini ispo~etka

Centralna izborna komisija BiH je na 75. sjednici donijela odluku kojom je nare|eno ponovno brojanje glasa~kih listi}a sa 10 redovnih bira~kih mjesta u osnovnoj izbornoj jedinici ^apljina za sve nivoe vlasti osim za Predsjedni{tvo BiH. Ponovno brojanje }e po~eti u ~etvrtak u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu, stoji u saop}enju CiK-a BiH. Ina~e, nakon {to CIKBiH dobije izvje{taj iz Glavnog centra za brojanje, uslijedi}e dono{enje odluke o izmjeni i dopuni Odluke o utvr|ivanju i objavljivanju rezultata op}ih izbora 2010. godine. dmetom izborne prevare ili bilo kojeg oblika izbornog in`enjeringa. Neva`e}i (ozna~eni) glasa~ki listi}i (sa vi{e oznaka op.a) i pod pretpostavkom da su radnjama (koje su mogli u~initi samo bira~ki odbori) proizvedeni u neva`e}e i da su svi glasovi sa tih listi}a bili dodijeljeni kandidatu Ko ali ci je Za je dno za Srpsku, ne mogu uticati na promjenu utvr|enog i objav-

Jo{ nije gotovo
Prema rije~ima glasnogovornice CIK-a BiH Makside Piri}, tek nakon {to budu potvr|eni, izborni rezultati posta}e zakonski kona~ni i mo}i }e se provesti. To }e se, podsjetila je ona, desiti tek nakon {to sve odluke CIK-a pos ta nu pra vo sna`ne. Naime, CIK je primio ukupno 101 zahtjev za ponovno brojanje listi}a, neki od njih su prihva}eni, a neki odba~eni. - Na svaku tu odluku o odbijanju mo`e se ulo`iti `alba Apelacionom vije}u Suda BiH. I sve dok se to ne zavr{i mi ne mo`emo potvrditi izborne rezultate, rekla je Piri}.
J. F.

Razgovor Lagumd`ije i Bosi}a
Ju~er je u Sarajevu odr`an sastanak predstavnika SDP-a BiH i SDS-a, koje su predvodili predsjednici Zlatko Lagumd`ija i Mladen Bosi}. Sagovornici su se slo`ili da {to prije treba uspostaviti funkcionalnu vlast u na{oj zemlji ~iji osnov ne smije biti prudski sporazum i koja ne smije biti formirana na principima Pruda. Tako|er, koncentracione vlade nisu prihvatljive jer je to put ka pravljenju vlasti u kojoj niko nije odgovoran. Nova vlast, bez obzira ko je ~inio, mora se obra~unati sa organizovanim kriminalom i korupcijom. U tom smislu sagovornici su saglasni da je potrebno u Parlamentu BiH {to prije usvojiti zakon o oduzimanju kriminalom ste~ene imovine. Obje delegacije su saglasne da je potrebno okrenuti se rje{avanju problema gra|ana te ubrzati evropski put koji direktno uti~e na njihov `ivot. Zbog privla~enja stranih investicija potrebno je promijeniti imid` BiH koji je danas, zbog prethodne vlasti, izuzetno negativan.

vi{e oznaka u 57 slu~ajeva prilikom glasanja kori{tene dvije razli~ite olovke. No, iz CIK-a su, uz obja{njenje, saop}ili da sve ovo ne mo`e uti ca ti na ko na~an izborni rezultat. - Za neva`e}e - neozna~ene glasa~ke listi}e i neva`e}e precrtane glasa~ke listi}e se, s obzirom na njihovu kategoriju, sa sigurno{}u mo`e tvrditi da nisu i ne mogu biti pre-

Evropska podr{ka razvoju turizma

Ekolo{ka bitka na Tjenti{tu
Evropska komisija priprema jo{ jedan projekat od 300.000 eura
Na Tjenti{tu je ju~er potpisan sporazum za realizaciju projekta „Podr{ka razvoju eko-turizma u NP-u Sutjeska, koji su potpisali direktor Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA [evkija Okeri}, na~elnik Op{tine Fo~a Zdravko Krsmanovi} i direktor Nacionalnog parka Sutjeska Zoran ^an~ar. Ukupna vrijednost projekta je 413.060 eura. Od tog iznosa Evropska unija }e ulo`iti 349.985 eura, a SERDA 63.074. Johann Hesse, prvi sekretar Delegacije Evropske unije u BiH istakao je da je ovaj projekat jedan od 11 koje }e finansirati EU u BiH u ukupnom iznosu 3.800.000 eura, po osnovu javnog poziva objavljenog pro{le godine. - Park predstavlja veliko blago BiH, ali te{ko }ete do}i do relevantnih informacija ako ste turista koji bi `elio do}i u Park i u tom smislu je potrebna podr{ka daljem razvoju, te pove}anje broja turista i broja no}enja, istakao je Hesse. Implementator projekta je Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA koja je du`na da ga implementira u naredna 24 mjeseca. - Projekat podrazumijeva razvoj novih turisti~kih proizvoda i programa u NP-u Sutjeska, edukaciju za planinske vodi~e i spasila~ke slu`be uklju~uju}i i certifikaciju, izradu web stranice, izgradnju info-centra, rekonstrukciju planinarskih i biciklisti~kih staza, te rekonstrukciju planinskih ku}a na Donjim Bara-

Projekat vrijedan 413.060 eura

April, Prud i Butmir su mrtvi
kat od 300.000 eura, ~ime }e se ukomponovati turisti~ka ponuda Fo~e zajedno sa raftingom kao gotovim turisti~kim proizvodom. Direktor NP-a Sutjeska Zoran ^an~ar isti~e da }e, sasvim sigurno, nakon realizacije ovog projekta turisti~ka ponuda Parka biti bogatija, sadr`ajnija i kvalitetnija, a sve u cilju pove}anja broja turista.
A. H.

ma, Orlova~kom jezeru i Dobrim Vodama – rekao je [evkija Okeri}, direktor SERDA. Partner u realizaciji projekta je i Op{tina Fo~a. Na~elnik Op{tine Zdravko Krsmanovi} ka`e da je Nacionalni park Sutjeska jedan od najljep{ih dijelova op{tine i predstavlja jedinstven sudar prelijepe prirode i istorije. On dodaje da je obavije{ten da je od Evropske komisije u pripremi jo{ jedan proje-

Zahtjevi da se u formiranju vlasti okupljaju oni koji }e provesti rje{enja iz aprilskog paketa i prudskog sporazuma odvla~enje je BiH od su{tinskih pitanja i poku{aj ru{enja Dejtonskog sporazuma, ukidanja RS-a i centralizacije BiH, izjavio je za Srnu izvr{ni sekretar SNSDa Rajko Vasi}. “SNSD je dobio izbore, poru~uju}i bira~ima da je RS trajna kategorija i neka niko ne o~ekuje promjenu te poruke ni sutra, ni tokom mandata, niti bilo kada. Aprilski paket, Prud i Butmir su mrtvaci, odavno na groblju politi~ke istorije BiH” istakao je Vasi}. ,

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

General Adrianus van Baal svjedo~io protiv Karad`i}a

Humanitarni konvoji nisu prevozili oru`je
Projekt mentalnog zdravlja
Projektom mentalnog zdravlja u BiH obezbijedi}e se ve}a dostupnost usluga prevencije mentalnih oboljenja gra|anima svih kategorija i uzrasta u okviru primarne zdravstvene za{tite, a osnovni nosioci vanbolni~ke njege bi}e centri za mentalno zdravlje, najavio je ministar zdravlja i socijalne za{tite RSa Ranko [krbi}. On je rekao da se projekt realizuje na teritoriji ~itave BiH u saradnji entitetskih ministarstava zdravlja i [vajcarske agencije za razvoj i saradnju, koja ga u potpunosti finansira. “U naredne tri godine za realizaciju ovog projekta na{ partner }e obezbijediti 4,3 miliona KM na nivou BiH, ali su {vajcarska vlada i Agencija zainteresovani za njegovo produ`enje za narednih devet godina“ rekao je [krbi}. ,

^esto su nam upu}ivane primjedbe da su humanitarni konvoji puni oru`ja ili {vercane robe, ali nikad niko iz UNPROFOR-a nije pozvan da se sam uvjeri u to
Su|enje prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karad`i}uju~er je u Ha{komtribunalu nastavljeno iskazom svjedoka optu`be, holandskog generala Adrianusa van Baala, nekada{njeg na~elnika {taba komande UNPROFOR-a u BiH. Karad`i} je i ju~er tvrdio kako su organizacije Ujedinjenih naroda, koje su tokom rata bile stacionirane u Bosni i Hercegovini, bile naklonjene “muslimanskoj strani“ . Van Baal je kazao da je UNPROFOR bio nepristrana organizacija. Glasnogovornica Ha{kog tribunala Nerma Jela~i} ju~er je izvje{taje medija o lo{em zdravstvenom stanju Karad`i}a ocijenila {pekulacijama. - Karad`i} je `iv i zdrav i, kao {to se moglo vidjeti, veoma aktivan u sudnici, rekla je Jela~i}eva na redovnom brifingu za novinare, prenijele su agencije. Ona je odbacila navode medija da je posjeta Karad`i}eve k}erke pro{log vikenda bila hitna, navode}i da je ta posjetabilaredovna i najavljena.
Opovrgnuta pristranost UNPROFOR-a

Karad`i} je zdrav

Nepristranost po nare|enju
- UNPROFOR, UNHCR i druge srodne organizacije, organizacije Ujedinjenih naroda, morale su raditi nepristrano, rekao je van Baal. Karad`i} je potom ~itao neke od Van Baalovih iskaza datih na su|enjima nekada{njem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a generalu Stanislavu Gali}u i biv{em predsjedniku Srbije i SRJ Jugoslavije Slobodanu Milo{evi}u na kojim je svjedo~io. - Rekli ste da su humanitarni konvoji prakti~no prestali da prolaze. Zna~i li to da su vra}ani, pitao je Karad`i}, a svjedok je odgovorio potvrdno. Van Baal je potom ispri~ao kako mu nije poznato koji su bili stvarni motivi zaustavljanja humanitarnih konvoja na kontrolnim punktovima. - Ne znam stvarne razloge, ali kao razlozi za zaustavljanje navo|ena su ili ka{njenja konvoja ili da zahtjevi za prolazak nisu na vrijeme dostavljeni... Bili su veoma ma{toviti u nabrajanju razloga za vra}anje konvoja. ^esto su nam upu}ivane primjedbe da su humanitarni konvoji puni oru`ja ili {vercane robe, ispri~ao je holandski general. On je dodao i to da UNPROFOR nije imao razloga pregledati humanitarne konvoje UNHCR-a.

Novi oblici terorizma
Stotinjak visokih zvani~nika iz zemalja regiona i me|unarodnih organizacija sudjeluje u Sarajevu na dvodnevnoj radionici o nacionalnoj koordinaciji i regionalnoj saradnji u borbi protiv terorizma u jugoisto~noj Evropi. “U cijeloj Evropi, pa tako i u njenom jugoisto~nom dijelu, razvija se relativno novi oblik terorizma, tzv. doma}i terorizam, koji za temelj ima jedinstvenu teroristi~ku ideologiju, dok su modaliteti i ciljevi djelovanja razli~iti od zemlje do zemlje“ kazao je mi, nistar sigurnosti BiH Ministar Ahmetovi}. Generalni sekretar RCC-a Hido Bi{~evi} je istakao da je usvajanje Konvencije o policijskoj saradnji uvelo sredstva saradnje me|u potpisnicima, uklju~uju}i prekograni~no izvi|anje, tajne istrage, razmjenu i upore|ivanje profila DNK, zajedni~ke istra`ne timove i mije{ane patrole du` dr`avnih granica, {to daje pozitivne rezultate.

Milanovi} nije zvao Van Baala
- Recimo da, ukoliko bi konvoj bio zaustavljen na kontrolnom punktu i kad bi u njemu bili prona|eni {vercana roba ili oru`je, mi bismo trebali biti pozvani da se sami uvjerimo u to, ali tako ne{to se nikad nije

desilo. Nikad niko iz UNPROFOR-a nije pozvan da se sam uvjeri u to. A ja sam tra`io od generala Milovanovi}a (Mihajla op.a.) da me pozove ako ne{to nije uredu, ali to se nije dogodilo, ispri~ao je Van Baal. Karad`i} je i ju~er tvrdio da je Vlada BiH ~inila incidente kako bi pove}ala patnje civila i izazvala simpatije me|unarodne zajednice. Su|enje Karad`i}u, uz druge zlo~ine optu`enom i za genocid, nastavlja se danas.
J. F.

Hrvatska raspisuje me|unarodnu tjeralicu

Kutle se krije u hotelu?!
Prema neslu`benim informacijama, tra`eni tajkun trenutno se nalazi u jednom hotelu u [irokome Brijegu, ina~e njegovu rodnome gradu. Tamo posjeduje i obiteljsku ku}u koja je u derutnome stanju
Hrvatska}e raspisatime|unarodnu tjeralicu za Miroslavom Kutlom, privatizacijskim tajkunom, koji je uto~i{tepredhrvatskim pravosu|em potra`io u BiH, preciznije[irokomBrijegu, gdje se nalazi ve} dva tjedna. Nakon poznatih bjegunaca od hrvatskog pravosu|a, poput BranimiraGlava{a i dr. Ognjena [imi}a, Kutle je samojedan u nizu osu|enih kriminalaca koji poku{ava izma}i ruci pravde sklanjaju}i se u na{u zemlju. sud poku{ao je opravdatimedicinskom dokumentacijom iz Sveu~ili{ne klini~ke bolnice Mostar, no vje{tak u Zagrebuzaklju~io je temeljem te dokumentacije da je ‘’Kutleraspravno sposoban’’. Stoga je sutkinja koja vodi slu~aj zatra`ila mi{ljenje izvanraspravnog vije}a koje je Kutli i odredilopritvor. Hrvatskimediji su tako|er objavili kako odre|ivanjepritvoraautomatski povla~i za sobom i raspisivanje me|unarodne tjeralice. Me|utim, bh. vlasti jo{ nisu dobile molbu za izvr{enjem zatvorske kazne za Kutlu, koji je pravomo}nom presudom ranije osu|en da dvije godine i osam mjeseci zatvora, niti zahtjev za njegovim izru~enjem. Iz Ministarstva pravde doznajemo kako je mogu}e da cijeli proces potraje nekoliko mjeseci. Poznato je i kako ga BiH ne mo`eizru~itiHrvatskoj jer posjeduje dvojno dr`avljanstvo.

Zdrav ili bolestan?
Tako|er, ni iz Ravnateljstva policije RH nisu mogli dati vi{e podataka o ovom slu~aju, a na slu`benimstranicamahrvatske policije Kutle nije me|u licima za kojima se traga. Podsje}amo, Kutle je nedavno do{ao na lije~ni~ki pregled u Sveu~ili{nu klini~ku bolnicu Mostar, te se tek tada i doznalo da se nalazi u BiH. Prema neslu`benim informacijama, trenutno se nalazi u jednom hotelu u [irokome Brijegu, ina~e njegovu rodnome gradu. Tamo posjeduje i obiteljsku ku}u koja je, pak, u derutnomestanju te je zbog toga i odsjeo u hotelu.

Presuda Kli~kovi}u 5. novembra
Sudsko vije}e Suda BiH zakazalo je za 5. novembar izricanje presude Gojku Kli~kovi}u, MladenuDrlja~i i JovanuOstoji}u koji se terete za zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene tokom 1992. godine na podru~ju Bosanske Krupe. Balkanska istra`iva~ka mre`a (BIRN) objavila je da je nakonizno{enjazavr{nihrije~iTu`ila{tva BiH i odbrana optu`enih tu`ilac D`evad Muratbegovi} rekao Sudskom vije}u da oni nikada nisu predlagali Gojku Kli~kovi}u i Jovanu Ostoji}u sporazume o priznanju krivice, kao {to tvrde njihovi branioci.

Miroslav Kutle: Sjetio se zavi~aja

Odre|en pritvor
Naime, izvanraspravnovije}e zagreba~kogOp}inskogkaznenog suda odredilo je pritvor za Kutlu zbog bijega, odnosno neodazivanja na raspravu u jednom od predmeta iz slu~aja Gradski podrum, objavili su hrvatski mediji. Nedolazak na

Tako|er, Kutle je na Sudu u Zagrebu u rujnu ove godine pravomo}no osu|en na dvije godine i osammjesecizatvora u slu~ajuGradskipodrum. Kako se nije pojavio na ro~i{tima u drugimprocesimakoji se vodeprotivnjega u Zagrebu, odre|en mu je pritvor i izdana je me|unarodna tjeralica. Ina~e, protivnjega se u Hrvatskoj vodi vi{e postupaka za privatizacijski kriminal tijekom J. GUDELJ 1990-ih.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.
Socijalne potrebe stanovni{tva

DOGA\AJI

9

VIJESTI

Parlamentarci BiH u Maroku
Centar za socijalni rad Zenica obilje`io 50 godina postojanja
Foto: M. TUNOVI]

Petina Zeni~ana `ivi u siroma{tvu
Petina Zeni~ana stalno `ivi u siroma{tvu, pokazalo je istra`ivanje Centra za socijalni rad ovog grada, koji je obilje`io 50 godina postojanja. Rezultati su prezentirani ju~er na okruglom stolu na kojem su predstavljeni projekti “Istra`ivanje socijalnih potreba stanovni{tva op}ine Zenica“ i “Istra`ivanje prosja~enja na podru~ju grada Zenice“ . Projekt je nastao kao rezultat ideje da se na oglednom uzorku od 1.500 porodica istra`e i identifikuju socijalne potrebe stanovni{tva op}ine Zenica. Istra`ivanje je provedeno na cijelom podru~ju op}ine, obuhvataju}i 71 mjesnu zajednicu. gra|ana izjasnilo da se “ne snalazi“ za egzistenciju i da stalno `ive u siroma{tvu, dok se 29,33 postodoma}instavaizjasnilo da trebaju stalnu nov~anu pomo}, a 34,17 posto ispitanika treba druge oblike socijalne, porodi~ne i dje~ije za{tite.

Pojam socijalne potrebe vi{e se ne mo`e vezati samo uz bolesne i nesposobne za rad, nego i za one ~iji prihodi nisu dovoljni za obezbje|enje egzistencije, ali i one koji su ostali bez posla
ti samo uz bolesne i ljude nesposobne za rad i privre|ivanje nego i na ~iji prihodi po raznim osnovama nisu dostatni za obezbje|enje egzistencije, ali i one koji su ostali bez posla ili ne mogu na}i zaposlenje za sebe ili ~lanove svoga doma}instva.

De le gaci ja Do ma naroda Par la menta BiH u~estvova}e na Petom ple nar nom za sje da nju Par la men tar ne skup {ti ne Me di te ra na ko ja po~inje danas u Maroku. U delegaciji su predsjedavaju}a Doma naroda Du{anka Majki} i zamjenici predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Beriz Belki} i Milorad @ivkovi}. Predvi|eno je da nakon uvodne rije~i predsjedavaju}eg Parlamentarne skup{tine Mediterana Rudya Salesa, budu prezentovane aktivnosti stalnih komiteta ovog parlamenta, a zatim razmatrane rezolucije i izvje{taji vezani za njihov rad, saop{teno je iz Parlamenta BiH.

Luki} pre`ivio sr~ani udar
Tomislav Luki}, savjetnik federalnog ministra okoli{a i turizma BiH, operisan je u Tokiju nakon {to mu je pozlilo tokom slu`benog boravka u Japanu. Ljekari su konstatovali prestanak rada srca te je hitno smje{ten u bolnicu, gdje mu je ugra|en vanjski pejsmejker. U me|u vre me nu je ope ri san, a kako Oslobo|enje saznaje u uredu ministra Nevenka Hercega, njegovo zdravstveno stanje ju~er je bilo stabilno. Luki} je u Japan otputovao kao ~lan delegacije federalnog Ministarstva okoli{a i turizma na svjetskoj konferenciji COP 10 Konvencije o biodiverzitetu. H. A.

Prosja~enje

Pomo}
U strukturi dodatnih potreba 17,83 posto anketiranih se izjasnilo da im je potrebna pomo} u zapo{ljavanju ~lanova porodice; pomo} za nabavku lijekova i nov~anu pomo} za pobolj{anje stambenih prilika treba 14 postoporodica, pomo} za opremanje maloljetne djece u {kolu treba 12,17 posto ispitanika, slijede potrebe za pomo} u ishrani djece u {koli i sno{enje tro{kova prevoza djece dok se {koluju, za {ta se izjasnilo 8 posto anketiranih. M. DAJI]

Ideja
Istra`ivanje socijalnih potreba stanovni{tva op}ine Zenica je osmi{ljeno i provedeno u formi pilot-projekta, budu}i da se prvi put izvodi. U ovakav zahvat Centar se upustio anga`uju}i vlastite potencijale i resurse, te koriste}i kapacitete lokalne zajednice - mjesne zajednice i nevladine organizacije.

Drugi projekat koji je bio tema okruglog stola u Zenici predstavlja jedan od najrasprostranjenijih fenomena dana{njice - prosja~enje. Kao dru{tveno negativna pojava, prosja~enje tra`i odgovore na mnoga pitanja: ko prosi i koji su mu motivi, kakav je materijalni, higijenski i kulturni nivo prosjaka i njihovih porodica, kakav je njihov odnos prema radu, ko su i odakle su lica koja se bave prosja~enjem, ko navodi i zloupotrebljava djecu za prosja~enje. Ovi podaci upu}uju na to da doma}instva `ive u veoma te{kim socio-ekonomskim prilikama, te da se pojam socijalne potrebe vi{e ne mo`e veza-

Istra`ivanjem i prezentacijom nastoji se doprinijeti pobolj{anju kvaliteta `ivljenja u ovoj op}ini. U istra`ivanju se 17 posto

Zvornik

Romi su i dalje na margini egzistencije
Fadil Banjanovi} Bracika pokrenuo akciju da ovaj put sredstva zaista budu ulo`ena za stambeno zbrinjavanje Roma, te da se njihove porodice izmjeste iz {atora i improvizovanih {upa
Stambeno zbrinjavanje Roma u op{tini Zvornik bila je tema konferencije za novinare koju je odr`ao OO SDP-a BiH Zvornik, a ~iji je cilj upoznavanje nadle`nih sa problemima ove populacije, prvenstveno stambenim, ali i onima koji se ti~u obrazovanja, te njihovo rje{avanje. Nakon {to su ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} i sekretar Ministarstva prostornog ure|enja FBiH Adnan Efendi} potpisali memorandum o razumijevanju za implementaciju akcionog plana BiH za rje{avanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, vrijedan 312.800 KM, Fadil Banjanovi} Bracika predsjednik OO SDP-a BiH Zvornik i predsjednik Savjeta MZ-a Kozluk, gdje `ivi oko 50 romskih porodica, pokrenuo je akciju da ovaj put sredstva budu ulo`ena u tu svrhu te se te porodice izmjeste iz {atora i improvizovanih {upa u kojima trenutno `ive.
Konferencija za novinare: Romi imaju puno pravo da budu ravnopravni

Ja~anje uloge mladih
U okviru programa Kultura tolerancije, misija OSCE-a u na{oj zemlji ju~er je organizovala zavr{nu radionicu pod nazivom Gradovi tolerancije - Premo{tavanje razlika, na kojoj su u~estvovali mladi srednjo{kolci iz Maglaja, Usore, Doboja i Te{nja, te njihovi nastavnici, ~lanovi sektora NVO-a, direktori {kola i koordinatori projekta. Na ovaj na~in je pru`ena prilika mladima da ja~aju svoju ulogu u dru{tvu s ciljem stvaranja demokratskog multietni~kog okru`enja, kako u {kolama, tako i u lokalnim sredinama. Kod mladih postoji `elja za dru`enjem, kazao je Tarik Bradari}, u~enik IV razreda Gimnazije “Edhem Mulabdi}“ iz Maglaja, a njegov vr{njak iz Te{nja Nedim Jahi} je poru~io odraslima da u~vr{}uju me|uop}insku i me|ukom{ijsku saradnju. M. B.

“Pitanje stambenog zbrinjavanja Roma, na`alost nije rije{eno ni ove godine. Iako se svake godine izdvajaju zna~ajna sredstva, stanje Roma nikada nije bilo te`e. Samo pro{le godine izdvojeno je vi{e od pet miliona KM, a da su ta sredstva i ulo`ena, danas bi situacija Roma bila zna~ajno popravljena. Me|utim, ~injenica da Romi koji su se vratili svojim ku}ama `ive u kolibama, {upama i pod {atorima

govori da ta sredstva nisu utro{ena za tu namjenu. O~igledno je da su Romi i dalje na margini egzistencije, te da su samo predmet manipulacije. Akcioni plan BiH za rje{avanje problema stambenog zbrinjavanja Roma iz dana u dan se odga|a, a sredstva preusmjeravaju ili tro{e u druge svrhe“ , rekao je Banjanovi}, te dodao da Romi imaju puno pravo da budu ravnopravni, te da zaslu`uju krov nad glavom.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

@enidba i udadba
J
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Klju~ za formiranje vlasti na dr`avnom nivou dr`e SDP i SNSD koji su osvojili po osam mjesta u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Formalno uzev{i, to su partije koje su ideolo{ki najbli`e jedna dugoj, a po ciljevima su veoma udaljene. Lagumd`ija je spreman formirati novu proevropsku vladu, “na principu podjele posla i odgovornosti“, dok Dodik nudi “dogovor o minimalno mogu}oj BiH“

o{ ne zna mo ka kvu smo vlast iza bra li 3. oktobra – bolju ili ~ak goru od prethodne. Ali, kakva god da se poka`e, ne mo`emo pore}i da smo je sami izabrali. Me|utim, “narodna vlast“ je trajala samo taj jedan jedini dan, i to od se dam uju tro do se dam uve~e. A kad su bira~ka mjesta zatvorena, gra|ani su istog ~asa bi li raz vla {te ni. Vlast se tog trenutka odvojila od njih kao od stranog tije la i po~ela da `ivi svoj vlastiti `ivot, u velikoj mjeri korumpiran, svadljiv i li{en svake etike. Iskustvo nas u~i kako predizborna obe}anja vremenom ubrzano blijede, a u zamjenu za njih u javnost po~inju dopirati manje ili ve}e kriminalne afere, ~iji su akteri ~esto ljudi iz samog vrha vlasti. Vlast je, dakle, po prirodi stvari nesavr{ena, kao {to je i gra|anska kontrola vlasti nesavr{ena. To su banalne i svima poznate stvari. Ali, u tome je, izgleda, su{tina demokratije. Kad jednom do|e na vlast, ve}ina ljudi postaje opsjednuta sama sobom. Ljubiteljima magije dobro je pozna to ime rus kog Bi je log maga Lava Ger{mana. Ukrajinac porijeklom, Ger{man je do{ao u Beograd po~etkom 90-ih godina, kad su u Srbi ju, dr`avu op {teg ha osa, stizali sa istoka razni ~arobnjaci, vidovnjaci i drugi ~udotvorci. Iako mnogi smatraju da je rije~ o velikom prevarantu, Ger{man je

N

postao najpo{tovaniji prorok u Srbiji. ^ovjek je zanimljiva i vi{estrana li~nost – vidovnjak, astrolog, parapsiholog, muzi~ar i pisac. Za se be tvrdi da ga ~uva ju i podr`avaju “bijeli an|eli“, te da zato posjeduje energiju bi je le ma gi je. Za to, ka ko ka`e, ima rijetku mo} – da lije~i ljude od crne, {ejtanske magije, koja ~ovjeku donosi zlo i nesre}u. e bih se u ovoj kolumni ba vio La vom Ger{manom da nisam upamtio jednu njegovu anegdotu iz na{eg “po li ti~kog fil ma“. Na ime, zahvaljuju}i ljudskoj radoznalosti za vlastitu sudbinu, pred kojom su ~ovjekova predvi|anja tragi~no nemo}na, Ger{man je pribavio ogro man broj kli je na ta iz naj ra zli~iti jih dru{ tve nih slojeva, uklju~uju}i i politi~are. Navodno je posje}ivao i Slobodana Milo{evi}a u njegovoj vili na Dedinju. O svom iskustvu s ljudima na vlasti Ger{man je jednom prilikom rekao: “Mnogi politi~ari mi se obra}aju kao vidov nja ku. Non sens je {to me nijedan od njih nikad nije pitao: [ta }e, Ger{mane, biti s nama, sa dr`avom i narodom? Svako od njih pita: Reci mi, Ger{mane, {ta }e biti sa mnom?“ U BiH su u toku pregovori oko konstituisanja nove vlas ti na svim ra zi na ma. Njeno formiranje na nivou dr`ave i}i }e najte`e. Ovo {to se trenutno doga|a, uglavnom slu`i novinarima za

P

ispunjavanje “dobitni~kih“ i “gubitni~kih“ kombinacija. U obzir se uzimaju sve mogu}e i nemogu}e koalicije, od crveno-zelene do crveno-crne. Prisustvujemo svojevrsnoj politi~koj predstavi pod nazivom “@enidba i udadba“, sa vi{e glavnih i sporednih aktera, u kojoj su klju~ne fi gu re Zlat ko La gumd`ija i Milorad Dodik, li de ri SDP-a, odno sno SNSD-a. Njihove stranke su osvojile po osam mjesta u Par la men tar noj skup {ti ni BiH. Formalno uzev{i, to su partije koje su ideolo{ki najbli`e jedna drugoj, a po ciljevima su veoma udaljene. Lagumd`ija je spreman formi ra ti no vu proe vrop sku vladu, “na principu podjele posla i odgovornosti“, dok Dodik nudi “dogovor o minimalno mogu}oj BiH“. redizborna kampanja u Republici Srpskoj i Federaciji bila je toliko razli~ita kao da je rije~ o dvije dr`ave. A takvi su i rezultati oktobarskih izbora. Bosanski Srbi su ostali lojalni Dodiku i njegovom politi~kom prtljagu, u kojem su ostale Dodikove nebulozne prijetnje secesijom. Veliko pomjeranje bo{nja~kog bira~kog tijela ka, uslovno re~eno, ljevici i fragmentiranost hrvatskih bira~a unijeli su novo {arenilo u politi~ku sliku Federacije. Ali, to je, po svemu sude}i, trenutna i prividna slika, jer doga|aji idu u pravcu stvaranja tri naci onal na blo ka – srpskog, hrvatskog i bo{nja~kog. Stva-

Z

ri se, dakle, mijenjaju da bi ostale iste i podsjete nas na ~injenicu da je prije dvadeset godina istorija nepovratno krenula druga~ijim tokom. Tri naroda imaju razli~ite a neostvarive ciljeve, zava|eni su a prisiljeni da `ive zajedno. Nisu na to prisiljeni nika kvom si lom izva na, ve} vlastitom istorijom, {to je lekcija koju su zaboravili, plativ{i za to visoku cijenu. a pad se po mi rio s ~injenicom da je Dodik definitivno najmo}ni ji po li ti~ar u BiH, te da ga treba ostaviti na miru kako ne bi pravio jo{ ve}e {tete. Njegova pobjeda nije jedini dokaz da se karakter srpskog nacionalizma nije promijenio. U {umi izbornih brojki kojima je javnost proteklih dana zasipana, nekako je ostao bez komentara podatak da je Nikola [piri} u{ao u novi saziv Parlamenta BiH sa vi{e od 60 hiljada glasova! Pore|enja radi, Zlatko Lagumd`ija je dobio ne{to vi{e od 28 hiljada glasova. [piri} je jedan od najnepopularnijih srpskih politi~ara me|u Bo{njacima. Kao predsjedavaju}i Vije}a ministara bio je Dodikova “krtica“ i puki izvr{ilac njegovih naloga. Na kra ju man da ta ci ni~no je izjavio: “Sve sam uradio za RS, ali nisam ni{ta uradio protiv BiH“. Ova izjava zaslu`uje de man ti. Na ime, [piri} je, koliko god je mogao, radio u korist {tete vlastite dr`ave, {to je bilo dovoljno da “uradi sve za RS“.

A

ko pored vas projuri kakav luksuzan automobil, koji se rijetko mo`e na}i i na ulicama gradova Beneluxa, odmah ura~unajte da vam je upravo (i) zbog njega ku}ni bud`et itekako {upalj. A ako ugledate (uglavnom) crni slu`beni pasat ili audi, onda slobodno ukalkulirajte da vam je upravo to (jedno od hiljada) prometalo na ~etiri kota~a pojelo znatan dio sada{njice i ugrozilo prosperitetnu budu}nost. Ne vjerujete mi? Ne morate, ali ovo nije moj izum, nego konstatacija Emila Tedeschia, ve}inskog vlasnika (superuspje{ne) Atlantic grupe. Makar on zna o ~emu pri~a i nema razloga da su u njegove tvrdnje imalo sumnja. E sad, da je Tedeschijedinipesimista ni po jada, ali su lidera Atlantic grupe podebljali, pa ~ak u crnim slutnjama nadma{ili uglavnom uspje{ni privrednici iz regije, koji su nam u utorak, na konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji u Zagrebu, poru~ili kako od boljeg `ivota u naredne dvije godine nema ni{ta. I to pod uslovom da krenemo pravim putem. Prihodi i rashodi funkcioniraju poput spojenihposuda i ne trebabitiekspert pa zaklju~iti da se ne mo`e potro{iti vi{e nego {to se zaradi. Dodu{e, mo`e, ali to zna~i da se mora zadu`iti, pa vratiti vi{e nego {to je uzeto. Tedeschi to ka`e ovako: „Ni ekonomija, ni standard gra|ana jo{ ne odra`avaju na{

Godina za godinom...
Oporavak od globalne recesije ne}e biti brz, pogotovo ne lak. Ni{ta ne dolazi preko no}i, pogotovo ne sistemski, organizirani i kontinuirani projekti kakav je, primjerice, agroindustrija. Da bi se iole zna~ajnije pove}ala poljoprivredna proizvodnja, mora se razmi{ljati tri do pet godina unaprijed, a da bi se sada{nja proizvodnja udvostru~ila 2050. godine, mora se po~eti raditi danas
stvarni standard.“ Zbog toga {to smo ju~er tro{ili mnogo, ispa{tat }emo sutra. Ako zaistashvatimo da takodalje ne mo`e i ako `elimo`ivjetibolje, onda ve} danasmoramorazmi{ljati o tome kako raditi sutra da nas ne do~eka jo{ gore prekosutra. Oporavak od globalne recesije ne}e biti brz, pogotovo ne lak. Ni{ta ne dolazi preko no}i, pogotovo ne sistemski, organizirani i kontinuirani projekti kakav je, primjerice, agroindustrija. Da bi se iole zna~ajnije pove}ala poljoprivredna proizvodnja, mora se razmi{ljati tri do pet godina unaprijed, a da bi se sada{nja proizvodnja udvostru~ila 2050. godine, mora se po~eti raditi danas, smatra srbijanski poduzetnik Miodrag Kosti}, vlasnik MK grupe, kojadr`i57 postotr`i{ta {e}era u Srbiji. Ne spominje on 2050. godinu tek onako, jer }e polovicom ovog vijeka na zemaljskoj kugli `ivjeti oko devet milijardi ljudi, koje }e trebati nahraniti. Procjene govore kako }e ove godine pad bruto dru{tvenog proizvoda u Hrvatskoj iznositi 1,6 posto, dok }e Srbija i BiH istovremeno zabilje`iti rast od 1,7, odnosno 1 posto. Uz utje{ne komentare kako je najgore pro{lo i da se (kako gdje) izlazak iz recesije o~ekuje idu}e godine, niko sa sigurno{}u ne mo`e i ne `eli re}i da }e standard gra|ana biti bolji. Dapa~e, crne prognoze o kvalitetu `ivota obi~nih ljudi vjerovatno ne}e pratiti polagani rast BDP-a. Rje{enja za izlazak iz zone sumraka postoje, a uglavnom se ve`u za uspje{ne strane partnere, kvalitetan proizvod i povoljan politi~ko-sigurnosni ambijent. Ko uhvati ovaj val,ima sjajnu{ansu da u narednimdecenijamadefinitivnopobjegne iz dru{tvanerazvijenih i siroma{nih. Onima koji ne budu te sre}e (a pogotovo pameti), ostaje da broje godinu za godinom.

OSVRT

Pi{e: Fuad KOVA^EVI]
fuad.kovacevic@oslobodjenje.ba

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

11

12

CRNA HRONIKA
Ope ra ti vnom de`ur stvu CJB-a Banja Luka u utorak je prijavljeno da je nepoznata osoba provalila u preduze}e Hidraulika fleks u Ulici Vrbaski put. Nakon prijave, policijski slu`benici su uvi|ajem utvrdili da je nepoznati izvr{ilac obio ulazna vrata firme, ali i to da ni{ta nije ukradeno. Rasvjetljavanje ovog krivi~nog djela je u toku.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Provaljeno u firmu Hidraulika fleks

Na|eno tijelo nestalog starca

Nakonskoromjesecpotrage, Branko[erbed`ija (79) iz selaUgarci, op}inaBosansko Grahovo, prona|enje mrtav u {umi, potvr|eno je zaSrnu iz Uprave civilne za{tite Livanjskog kantona. Na njegovomtijelunisuprona|eni tragovi nasilja. Pretpostavlja se da je staraczalutaoberu}i gljive27. septembra, kada je posljednji put vi|en pri izlasku iz porodi~neku}e. U potragusu bili su uklju~enipripadnici MUP-a LK-a i Grani~ne policije, te MUP-a RS-a.

Sud BiH: Pritvoren 73-godi{nji Srbijanac

Krunislav Jovanovi} ne `eli ekstradiciju
U Bosanskoj Gradi{ci se predstavio kao bankar koji otvara poslovnicu, a nije imao novca da anga`uje advokata • Potjernica zbog krivotvorenja novca ili vrijednosnih papira, formiranja kriminalne grupe, prevara i pranja novca
Se dam de set tro go di{ njem Krunislavu Jovanovi}u iz Zaje~ara (Srbija) u utorak je Sud BiH odredio ekstradicioni pritvor od 18 dana. On je, podsjetimo, uhap{en u ponedjeljak nave~er u Bosanskoj Gradi{ci na osnovu crvene potjernice Interpola iz Bukure{ta i to zbog krivotvorenja novca ili vrijednosnih papira, formiranja kriminalne grupe, prevare i pranja novca. `ena Zubaka, Jovanovi}evog advoka ta pos tav lje nog po slu`benoj du`nosti (jer Jovanovi} zbog nedostatka novca, navodno, ne mo`e platiti branioca), njegov branjenik se protivi izru~enju jer tvrdi da nije po~inio krivi~na djela za koja se tereti. Pored toga, ovaj starac je izjavio svom braniocu da je zbog krivi~nih djela za koja je osumnji~en prije pet - {est godina su|en u Specijalnom sudu u Beogradu i oslobo|en. Jovanovi} je uhva}en u centru Bosanske Gradi{ke u jednom mercedesu, nakon {to je poku{ao u UniCredit banci Banja Luka na osnovu falsifikovanih mjenica Security Pacific National banke iz Los Angelesa naplatiti dva miliona maraka. U ku}i koju je Jovanovi} iznajmio od Steve Joke u Bosanskoj Gradi{ci, policija je prona{la mjenice ove ameri~ke banke, koja je bankrotirala jo{ 1996. Vlasniku ku}e Jovanovi} se predstavio kao bankar iz Kru{evca, koji tu `eli otvoriti banku. U protekla dva mjeseca, koliko je bio u Bosanskoj Gradi{ci, vi|an je sa pro}elavim ~ovjekom, koji ga je u crnom mercedesu odvozio ujutro, a dovozio uve~e. Jovanovi} je, navodno, u Leskovcu imao registrovanu srpskomoldavsku firmu Karat plus, koja se trebala baviti izvozom konzerviranog vo}a i povr}a, no ta firma nikada nije po~ela sa radom. Firma je registrovana u maju 2009, sa sjedi{tem na adresi Ljubomira Jovi}a, jednog od suosniva~a, koji vjerovatno nije ni znao ko mu je poslovni partner.
Krunislav Jovanovi}

Kredit za provod
Jovanovi} je u Rumuniju do{ao 2003. godine, i unio vi{e od 178.000 neva`e}ih ~ekova ameri~ke Security Pacific National banke, koje je dobio na ime kredita od 384.000.000 dolara koji mu je odobrila ta banka za ostvarivanje poslovnog projekta firme koju je imao u Leskovcu. Me|utim, ta firma je propala. Te 2003. godine je, navodno, na osnovu neva`e}ih ~ekova, u Rumuniju poku{ao uvesti nekoliko tona p{enice, ali ni u

Su|en i oslobo|en?
Kako nam je poja{njeno, bh. vlasti ~ekaju da im pravosudni organi Rumunije dostave zahtjev za Jovanovi}evo izru~enje u kojem }e biti preciznije obja{njeno kakva je krivi~na djela po~inio. Prema rije~ima Dra-

tome nije uspio. Jovanovi} se potom udru`io sa grupom Srbijanaca i Rumuna koji su koriste}i njegove neva`e}e ~ekove kao polog varali banke u Rumuniji i dizali kredite. Taj novac, osim za poslovanje, koristili su za kockanje u kazinima u [vajcarskoj, Njema~koj i Austriji. Prevara je otkrivena kada su ~ekovi po~eli dolaziti na naplatu te su Jovanovi} i ostali ~lanovi kriminalne grupe uhap{eni. Pu{teni su na slobodu nakon mjesec dana. Tokom istrage, rumunsko tu`ila{tvo otvorilo je sef u vlasni{tvu grupe, te su navodno na|eni dijamant vrijedan oko 60.000.000 dolara i falsifikovani ~ekovi.
D. PAVLOVI]

Sud BiH

Produ`en pritvor ~lanovima Turkovi}eve grupe
Sud BiH produ`io je ju~er za jo{ dva mjeseca pritvor Samiru Alagi}u, Nijazu Zubanu i Muameru Zahitovi}u, osumnji~enima da su bili pripadnici kriminalne grupe koju je vodio Zijad Turkovi}. Ovim rje{enjem Zubanu pritvor traje do 27. decembra, Alagi}u do 28, a Zahitovi}u do 29. decembra. Podsje}amo, njih trojica su dio grupe osumnji~ene za svirepa ubistva Mithata Meki}a, dr`avljanke Bolivije Marije Salas - Kortez, Vernera Ajdarija, Marija Toli}a, te Emira Had`i}a, plja~ku dva i po miliona maraka iz kargo-centra Me|unarodnog aerodroma Sarajevo i {verc droge. Dk. O.

Prijavljen nestanak Zeni~anina
Zeni~koj policiji prije deset dana prijavljen je nestanak 47-godi{njeg Zeni~anina Sejada Muj~inovi}a, koji je posljednji put vi|en 11. oktobra. Pokrenuta je istraga, ali rezultata jo{ nema, pa porodica moli sve one koji imaju bilo kakva saznanja i informacije o Sejadu da kontaktiraju najbli`u policijsku stanicu. Nestanak Sejada Muj~inovi}a, Albinog radnika na odr`avanju ~isto}e, prvo je policiji 18. oktobra prijavio njegov pretpostavljeni Izet \ubo, ina~e nadzornik za ~isto}u u Albi. Slu~aj je tako do{ao do policije. ^etiri dana kasnije i porodica Muj~inovi} je prijavila nestanak. Prema rije~ima Vahide Muj~inovi}, supruge Sejadovog brata, on nije hodao po kafanama, nije pio, a imao je ne{to novca kod sebe jer je prodao ku}u.
Mi. D.

Sejad Muj~inovi}

Nakon po`ara u Grudama

Nije poznato kako su planuli automobili
Ni dva dana nakon po`ara u kojem su u Grudama izgorjeli BMW X5 i BMW 635 u vlasni{tvu Snje`ane Juki} (45), policija jo{ nema potvrdu je li po`ar podmetnut, ko su po~initelji ili je rije~ o (nekoj ~udnoj) koincidenciji po kojoj su istovremeno dva automobila, koja nisu bila jedan pored drugog, planuli sami od sebe. Kako smo ju~er pisali, do po`ara je do{lo u no}i sa ponedjeljka na utorak, a BMW X5 je bio parkiran ispred porodi~ne ku}e, a BMW 635 u otklju~anoj gara`i. Dk. O.

Ukradenim audijem udario pje{akinju
Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu ju~er je zatra`ilo odre|ivanje pritvora 35-godi{njem Adnanu Trn~i}u, osumnji~enom za te{ke kra|e dva vozila i krivotvorenje isprava. On je sarajevskoj policiji pao u ruke tek nakon {to je u utorak popodne, u centru grada, u pijanom stanju audijem udario pje{akinju Zumru B. (65). Naime, Trn~i}, koji je sarajevskoj policiji od prije poznat kao kriminogena osoba sklona dilanju droge i kra|ama, u ponedjeljak je u Ulici Hiseta, uprav-

ljaju}i audijem, sa nepripadaju}im registarskim tablicama, udario 65-godi{nju Zumru B. i lak{e je povrijedio. Kasnije je utvr|eno da je Trn~i} bio pijan i da je vozio iako mu je na snazi mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Izvr{enim provjerama konstatovano je da je audi koji je vozio ukraden u no}i izme|u 23. i 24. oktobra sa Trga me|unarodnog prijateljstva u naselju Alipa{ino Polje. Nakon tih saznanja, policajci su pretresli stan i objekte koje Trn~i} koristi, te je kod njega prona|en i nisan mikra, koji je u maju ove godine ukraden na podru~ju op}ine Novi Grad.
D. P.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
[ezdesetsedmogodi{nji @. ]. iz naselja Kostajnica, kod Doboja, te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila preksino}, kada ga je @. K. udario ventom. Nesre}a se dogodila jer voza~, kako je javila Srna, automobil nije vozio na dovoljnoj udaljenosti od desne strane ceste kojom se kretao pje{ak. Povrije|eni je prevezen u dobojsku bolnicu, gdje je zadr`an na lije~enju.

13

Ventom udario pje{aka

Podmetnut po`ar

Za sada nepoznata osoba preksino} je u mjestu Kuljani, op{tina Banja Luka, provalila u stan koji se nalazi u zgradi RVI i porodica poginulih boraca, u vlasni{tvu Ru`ice Macanovi}, koji koristi Jovan Milanovi}, te podmetnula po`ar. Vatru koja je buknula, navodno ispred vrata stana, lokalizovao je Milanovi}, koji je potom obavijestio policiju. U po`aru je pri~injena manja materijalna {teta, a policija traga za po~iniocem.

ripadnici Agencije za istrage i za{titu BiH (SIPA) prekju~er su iz tri sefa koji se nalaze u jednoj poslovnoj banci na podru~ju Tuzle oduzeli oko 660.000 eura (oko 1,3 miliona maraka), 24.000 ameri~kih dolara, 48.000 japanskih jena, te oko 2,8 kilograma zlata (zlatnika i raznih vrsta nakita), saop}eno je iz ove institucije. Sefove u kojima su prona|eni novac i nakit su koristili dr`avljani BiH H. H, H. N. i H. A. koji se trenutno nalaze u pritvoru u Italiji.

P

Akcija SIPA u banci na podru~ju Tuzle

Iz sefova izuzeto 1,3
miliona KM i 2,8 kg zlata
Novac i zlato pripadaju trojici bh. dr`avljana koji se nalaze u italijanskom pritvoru, a najvjerovatnije potje~u od {verca droge
Vi{e informacija ju~er nismo uspjeli dobiti iz SIPA, Suda BiH, Tu`ila{tva BiH, ali ni iz Ministarstva pravde BiH. Pomo}nik dr`avnog ministra pravde Nikola Sladoje iz Sektora za me|unarodnu i me|uentitetsku pravnu pomo} i saradnju nam je rekao da Ministarstvo ni od koga nije obavije{teno da su pomenuta tri bh. dr`avljanina uop}e i uhap{eni. “Nekada nas o hap{enju na{ih dr`avljana ne obavijeste odmah, kao {to se dogodilo o ovom slu~aju. Stoga vam ne mogu re}i ni{ta konkretnije“, rekao je Sladoje za Oslobo|enje. U Sudu BiH, po ~ijem nalogu su pripadnici SIPA u{li u banku, prezivaju Hrusti}, te da su s podru~ja Vlasenice. Ovu informaciju nam niko nije mogao potvrditi, ali ni demantovati.

Neinformisano Ministarstvo
Kako se navodi u saop}enju, pre kju~era{nja koordi ni ra na akcija pravosudnih organa BiH i Republike Italije je obavljena po sred stvom me|una ro dne pravne pomo}i. Iz SIPA su rekli da prona|eni novac i nakit vjerovatno potje~u iz krivi~nih djela organizovani kriminal, odnosno {verca droge i pranje novca. Akcija je izvedena po naredbi Suda BiH koji }e odlu~iti o daljnjim koracima koji }e se poduzeti u vezi s privremeno oduzetim novcem i nakitom.

[pekulacije
Ova vijest se pojavila, s obzirom na ~injenicu da je u julu u Italiji uhap{eno 13 ~lanova porodice Hrusti}, koji se terete za organizovanje zlo~ina~ke organizacije s ciljem preprodaje droge i pranja novca. Osim Hrusti}a, tada je uhap{eno i 13 Italijana. Ina~e, u Italiji je bilo ~ak 55 Hrusti}a, od kojih su neki zbog kriminala i nedostatka dokumenata za boravak deportovani u BiH.
Dk. OMERAGI]

Novac i zlato u vre}ama

Foto: SIPA

tako|er, odgovorili su nam da u ovom trenutku imaju stav da javnosti o ovom slu~aju ne mo-

gu ni{ta re}i. Ipak, ju~er se pojavila nezvani~na informacija da se pritvoreni bh. dr`avljani

Presuda Kantonalnog suda Sarajevo

Tuzla

Za preprodaju droge

58 mjeseci zatvora
Midhat Bakal “pao“ u januaru ove godine u akciji sarajevske policije, kada je zaplijenjeno oko {est kilograma heroina
Vije}e Kantonalnog suda Sarajevo osudilo je ju~er Midhata Bakala (39) iz Sarajeva nakon {to je sa Kantonalnim tu`ila{tvom sklopio sporazum o priznanju krivnje i pristao na ~etiri godine i deset mjeseci zatvora zbog nabavke i preprodaje heroina. Bakalu je nakon izricanja presude pritvor produ`en do upu}ivanja na izdr`avanje kazne. On je uhap{en u Sarajevu po~etkom godine zajedno sa Adnanom Smaji}em (32), Admirom Kalenderom, te bra}om Al di nom (28) i U akciji sarajevske policije tada je u stanu i gara`i koje koristi Bakal zaplijenjeno {est kilograma heroina, 36 kilograma paracetamola i kofeina, koji se koriste za mije{anje s drogom. Kod njega su prona|ena i tri pi{tolja, te municija. Kako smo nakon ove akcije pisali, policija je pored heroina, zaplijenila odre|enu koli~inu kokaina, marihuane, 20.000 eura, presu za presovanje droge, vage, pa ~ak i knji`icu sa spiskom bezbjednosno interesantnih osoba iz 1999. (poznata Dahi}eva lista kriminalaca koji ugro`avaju Sarajevo), na ~ijim koricama je pored nazi va “Stro go po vjer lji vo“ olovkom bilo napisano “F. Dahi}“. Optu`eni za {verc droge su uhap{eni na benzinskoj pumpi Proming, gdje je trebala biti izvr{ena primopredaja droge. Navodno, bra}a Demirovi} su s novcem do{li iz Mostara u namje ri da ku pe dro gu. Me|utim, tada je policija uhapsila i prodavce i kupce. Dio dro ge i spo me nu ta knji`ica na|eni su u gara`i koju koristi Bakal.
Dk. O. Op}inski sud Tuzla

Osumnji~eni za silovanje iza re{etaka
Op}inski sud Tuzla odredio je, po prijedlogu Kantonalnog tu`ila{tva, jednomjese~ni pritvor Feridu Puhovi}u (44) zbog silovanja osobe sa inicijalima M. S, prenijela je Srna. Za Puhovi}a, koji je ro|en u Crnoj Gori, sumnja se da je u svojoj porodi~noj ku}i u naselju Pod{i}i, op}ina Tuzla, u ve~ernjim ~asovima uz upotrebu prijetnji i sile silovao M. S. Postupaju}i tu`ilac, nakon {to je od MUP-a TK-a primio izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu, donio je naredbu o provo|enju istrage.

Midhat Bakal prilikom izricanja kazne Foto: D. ]UMUROVI]

Admirom Demirovi}em (29) iz Mostara, protiv kojih se nastavlja sudski proces.

14

REGION

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Burna rasprava u Saboru Hrvatske

SDP tra`i
prijevremene

Saradnja sa Haagom ostaje uvjet
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin (ALDE/LDS) obratio se ju~e ~lanovima Odbora EPa za vanjsku politiku povodom po~etka rasprave o Rezoluciji o Srbiji, saop}eno je iz Evropskog parlamenta. Nacrt rezolucije pozdravlja odluku Vije}a da zatra`i mi{ljenje Komisije o kandidaturi Srbije za ~lanstvo u Evropskoj uniji i poziva dr`ave ~lanice koje to jo{ nisu uradile da ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju sa Srbijom, javlja Fena. Kacin je podsjetio vlasti u Beogradu da je “saradnja s Ha{kim tribunalom bila glavni uvjet napretka Srbije ka EU. Smatram da je su{tinski va`no da ovom rezolucijom po{aljemo jasnu poruku da budu}eg napretka ne}e biti bez opipljivih rezultata u saradnji Beograda s Haagom“. Rok za podno{enje amandmana na Rezoluciju je 11. novembar.

IZBORE
Premijerka Jadranka Kosor uzvratila da nije vrijeme za raspisivanje izbora i da Vlada ide u pravom smjeru
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba) Atmosfera se ustalasala nakon izlaganja predsjednika SDP-a Milanovi}a

Burno, ali bez iznena|enja. To je sa`etak ju~era{njeg dana u Hrvatskom saboru. Na dnevnom redu bila je rasprava o prijedlogu SDP-a izglasavanja nepovjerenja Vladi RH, ali prije nego {to je ova rasprava i zapo~ela bilo je jasno da oporba

nemasnage da ugrozipremijerku Jadranku Kosor. Za ru{enje Vlade HDZ-a potrebna je apsolutna saborska ve}ina, to jest 77 zastupni~kih ruku, a s obzirom na to da ih sada{nja vlada ima ~ak 83 od 153 koliko ih ukupno ima u Saboru, iznena|enja se nisu o~ekivala. Biv{i premijer, a sada nezavisni zastupnik Ivo Sa-

nader poru~io je da ne}e ru{iti ve}inu koju je sam nakon izbora stvarao. Sanader je ovo izjavio novinarima odlaze}i iz Sabora. Ondje se pojavio u prijepodnevnim satima ali je ubrzo napustio sabornicu navodno zbog odlaska na put. Raspravu u sabornici obilje`ila je `u~na debata. Plju{tale su politi~ke poruke vlada-

Nepotrebna rasprava
Nepotrebno se politi~ki sukobi {ire na bira~ko tijelo, izjavio je za Oslobo|enje politi~ki analiti~ar Davor Gjenero. Ovi sukobi i napetosti, kako veli, utje~u na `ivot obi~nih ljudi. “Nije bez razloga ustavotvorac ograni~io broj poku{aja glasovanja o nepovjerenju Vladi. Racionalni politi~ki akter }e za takvim zahtjevom posegnuti samo onda kada ima vjerodostojnu mogu}nost da }e to za njega zavr{iti uspje{no, a ne zato da dobije na jedan dan ili na jedno popodne parlamentar-

Presuda za ubistvo Pukani}a 3. novembra
Presuda {estorici optu`enih za ubistvo Ive Pukani}a i Nike Franji}a bit }e objavljena u srijedu, 3. novembra, ne{to vi{e od dvije godine nakon likvidacije Pukani}a i ne{to manje od devet mjeseci nakon {to im je po~elo su|enje, najavila je ju~e predsjednica sudskog vije}a zagreba~kog @upanijskog suda Ivana Kr{ul. Nakon jednogodi{nje istrage, 26. oktobra 2009. USKOK je podigao optu`nicu u kojoj je Roberta i Luku Matani}a, Mafalanija, Milovanovi}a, Guduri}a i \urovi}a, osim za ubistva iz koristoljublja, tereti i za te{ko kazneno dje lo pro tiv op}e si gur nos ti i udru`ivanje u zlo~ina~ku organizaciju koju je navodno u Srbiji organizirao Sreten Joci}. Za vezu izme|u Joci}a i neposrednih izvr{itelja optu`en je njegov kum Slobodan \urovi}.

nu govornicu. Ovoga puta bilo je unaprijed jasno da uspjeha ne}e biti, ~ak i ako je Milanovi} imao ~vrsti dogovor sa Sanaderom da }e oni zajedno glasovati o nepovjerenju Vladi Jadranke Kosor“ kazao je Gjenero i dodao , da }e SDP iz ove akcije iza}i oslabljen, a s druge strane, Vlada ne}e iza}i oja~ana nego isto tako dodatno oslabljena. “Politika koja na obje strane nosi gubitke nije racionalna politika i to je problem ovog Milanovi}evog poteza. Ovaj tip guranja politi~kog bira~kog tijela u rezignaciju, s pozicije za{tite demokracije, vrlo je opasan.“

ju}ih i oporbe. Iz saborskih klupa se dobacivalo govornicima a dijelile su se i opomene. Atmosfera se ustalasala odmah nakon uvodnog izlaganja predsjednika SDP-a Zorana Milanovi}a, koji je o{tro iskritizirao HDZ i premijerkuKosor, te zatra`io da Vladaraspi{eizbore. Premijerka Kosor je uzvratila da nijevrijeme za prijevremene izbore, da Vlada kojoj je na ~elu ide u pravom smjeru, naglasila je odlu~nost Vlade u borbi za gospodarski oporavak i borbi protiv korupcije te za zavr{etak pregovora s Europskom unijom. Za raspravu o prijedlogu oporbenog SDP-a da se izglasa nepovjerenje Vladi RH prijavilo se vi{e od 78 zastupnika. Jo{ ju~er oko podneva predvi|alo se kako }e dan u sabornici potrajati do sitnih no}nih sati.
Jadranka DIZDAR

Obnova su|enja Gotovcu i Stani}u na zagreba~kom @upanijskom sudu

Polan~ec dolazi kao svjedok,

jer je “sve znao i odobrio”
Pred @upanijskim sudom u Zagrebu ju~er je po~elo ponovljeno su|enje biv{em potpredsjedniku Hrvatskog fonda za privatizaciju IvanuGotovcu i poduzetnikuSvjetlanuStani}u u slu~ajupoznatijem pod nazivom Mali Maestro, a neo~ekivani obrat dogodio se kada je Sud prihvatioprijedlogobrane da se u svojstvusvjedokasaslu{a biv{i potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polan~ec. Kako tvrdi obrana, Polan~ec je “sve znao i odobrio“ jer je u vrijeme po~injenja djela za koje se tereti optu`ene, sredinom 2007. godine, bio na funkciji predsjednika Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju. Do obnavljanja ovog sudskog postupka do{lo je nakon {to je Vrhovni sud RH prije tri mjesecaukinuoosloba|aju}e presude Gotovcu i Stani}u i odredio ponovno su|enje pred novim sudskim vije}em. U prethodnom postupku, Gotovac je bio oslobo|en optu`be da je zloporabio ovlasti i polo`aj i od Stani}a kao mito primio novac za zajedni~ke burzovne malverzacije, besplatan put u Monte Carlo, ljetovanje na Stani}evoj jahti i peku na dar, kako bi ovom poduzetniku pogodovao u privatizaciji Dalmacijavina i splitske firme Laurus d.d. u ste~aju. Vrhovni sud je utvrdio kako je prethodnosudskovije}epogre{no zaklju~ilo da Gotovac nije po~inio kaznenodjelo, nego je samo“postupio nemoralno i suprotno eti~komkodeksudr`avnihslu`benika“ Iznena|enje kojim je po. pra}ena najnovija sudska odluka da se kao svjedoka pozove Polan~eca, dosad najvi{e rangiranog hrvatskog du`nosnika koji je zbog sudjelovanja u raznim aferama suo~en sa sudskim procesima i presudama, za lokalne medije komentirao je odvjetnik Ivana Gotovca. Istaknuo je da od ovog danas posrnulog du`nosnika samo tra`i “da svjedo~i istinu“, jer obrana i dalje ostaje pri tvrdnji da se “u pri~i o Dalmacijavinu od strane Gotovca, Polan~eca ili bilo koga drugog nije doga|alo ni{ta lo{e niti nezakonito“ .
J. D.

\ukanovi} kritikuje Reportere bez granica
Crnogorski premijer Milo \ukanovi} kritikovao je ju~e izvje{taj Reportera bez granica, po kojem se Crna Gora na{la na 104. mjestu u svijetu po medijskim slobodama, navode}i da je rije~ o pau{alnim i neutemeljenim ocjenama, javlja Srna. \ukanovi} je pozvao ovu me|unarodnu organizaciju koja se bavi medijskim slobodama u svijetu da saop{te izvore informacija na osnovu kojih su sa~inili takav dokument. U najnovijem izvje{taju Crna Gora se na{la na 104. mjestu, koje dijeli sa dvije afri~ke zemlje - Angolom i Nigerom.

Damir Polan~ec

Ovaj slu~aj potaknuo je svojevremeno zanimanje hrvatske javnosti i zbog jam~evine od 2 milijuna kuna koju je poduzetnik Stani}, koji ima i dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine, isplatio za pu{tanje iz pritvora kako bi se branio sa slobode. Stani}a je u prethodnom procesu Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) teretio za davanje mita i poticanje na zloporabu polo`aja.

Stani}eva jam~evina

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 116331 09 P Sarajevo, 18. 10. 2010. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, po sudiji Lejla Fazlagi}, u pravnoj stvari tu`itelja Raiffeisen Bank DD Bosna i Hercegovina, Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne bb, Sarajevo, protiv tu`enika Mahmut Rami}, ul. Bedem br. 30, Biha}, radi isplata duga, VSP 6.929,98 KM, vanraspravno 19. 5. 2010. godine, Sud je donio slijede}u:

Na osnovu ~lana 66. ta~ka 11. Statuta TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo i Odluke Nadzornog odbora od 25.08.2010. godine, Nadzorni odbor TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo, objavljuje

O B A V J E [ T E NJ E
o sazivanju i odr`avanju DVADESETIDRUGE Skup{tine dioni~ara TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo Obavje{tavaju se dioni~ari TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo da }e se 19.11.2010. godine (petak) u Sarajevu, sa po~etkom u 11,00 sati, odr`ati Dvadesetidruga Skup{tina dioni~ara TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo. Skup{tina }e se odr`ati u prostorijama TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo, ulica Dolina br. 8 u Sarajevu. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i:

PRESUDU
zbog propu{tanja Tu`eni Rami} Mahmut du`an je tu`itelju izmiriti cjelokupno dospjelo nenapla}eno potra`ivanje u novcu u iznosu od 6.929,98 KM sa pripadaju}im zateznim kamatama obra~unatim u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate za period od dana podno{enja sudu ove tu`be pa do kona~ne isplate uklju~uju}i i tro{kove postupka, u iznosu od 200,00 KM, sve u roku od 15 dana od dana prijema presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Obavje{tava se tu`eni da se dostava presude zbog propu{tanja smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. Sudija Lejla Fazlagi}
BOSNA I HERCEGOVINA FDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 135752 10 P Sarajevo, 21. 10. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Stojakovi} Gordana, u pravnoj stvari tu`itelja Raiffeisen BANK d.d. iz Sarajeva, ulica Zmaja od Bosne bb, protiv tu`enog ^au{evi} Nermin, ulica Spasoja Blagov~anina, Beridan Avdo iz Olova, ulica Tuzlanska bb i D`ano Alen iz Vogo{}e, ulica Donji Hotonj broj 24, radi duga, vsp. 42.467,95 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, objavljuje sljede}i za period od podno{enja Sudu ove tu`be do kona~ne isplate, uklju~uju}i tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja te Tu`eni ^au{evi} (Rasim) Nermin, Zub~evi} (Muhamed) Fikret i Jamakovi} Almir da tu`iocu solidarno izmire cjelokupno dospjelo nenapla}eno potra`ivanje u novcu i to na ime duga po kreditnoj kartici u iznosu od 2.139,26 KM, sa pripadaju}im zateznim kamatama obra~unatim u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate za period podno{enja Sudu ove tu`be do kona~ne isplate, uklju~uju}i tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana prijema presude i pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Tu`eni ^au{evi} (Rasim) Nermin da tu`iocu izmiri cjelokupno dospjelo nenapla}eno potra`ivanje u novcu i to na ime duga po debitnoj kartici u iznosu od 1.314,60 KM, sa pripadaju}im zateznim kamatama obra~unatim u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate za period od podno{enja Sudu ove tu`be do kona~ne isplate, uklju~uju}i tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana od dana prijema presude i pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati oznaku Suda, ime i prezime, naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranke, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (^lan 334. Zakona o parni~nom postupku). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora da sadr`i razloge osporavanja, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov. U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore. Obavje{tava se tu`eni da se dostava smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. Sudija Gordana Stojakovi}

Dnevni red
1. Izbor radnih tijela Skup{tine – predsjedavaju}eg i ovjeriva~a Zapisnika; 2. Verifikacija zapisnika sa Dvadesetiprve Skup{tine dioni~ara TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo; 3. Dono{enje Odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora ; 4. Dono{enje Odluke o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora; 5. Dono{enje Odluke o imenovanju Odbora za reviziju; Pravo odlu~ivanja u Skup{tini TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira nalazio 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom ako on pada u neradni dan. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanje u Skup{tini mora biti u obliku pisane izjave, potpisana od strane dioni~ara vlastodavca i punomo}nika. Punomo} se predaje prije po~etka rada Skup{tine prilikom registracije dioni~ara za u~e{}e u radu Skup{tine, a najkasnije 3 dana prije odr`avanja Skup{tine u TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo. Uvid u materijale za Skup{tinu mo}i }e se izvr{iti u poslovnim prostorijama TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo u skladu sa Statutom TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo.

OGLAS
Pozivaju se tu`eni ^au{evi} Nermin, ulica Spasoja Blagov~anina br. 1, Beridan Avdo iz Olova, ulica Tuzlanska bb i D`ano Alen iz Vogo{}e, ulica Donji Hotonj, da dostave odgovor na tu`bu tu`itelja Raiffeisen BANK d.d. od 20. 4. 2010. godine kojom je tu`itelj predlo`io da sud nakon provedenog postupka donese presudu: Tu`eni ^au{evi} (Rasim) Nermin, Beridan (Adil) Avdo i D`ano (Safet) Alen da tu`iocu solidarno izmire cjelokupno dospjelo nenapla}eno potra`ivanje u novcu i to na ime duga po ugovoru broj: 2800559284 o dugoro~nom stambenom kreditu u iznosu od 42.467,95 KM i ugovor broj 2800675262 o dugoro~nom kreditu za nabavku vozila u iznosu od 12.512,83 KM, a {to ukupno iznosi 54.980,78 KM, sa pripadaju}im zateznim kamatama obra~unatim u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate

16

SVIJET

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Iako je ustavni sud Ma|arske ukazao na nedostatke

Nacionalnih manjina i
dalje nema u parlamentu
O~ekuje se da nova vlada Ma|arske predlo`i izmjene tako da nacionalne manjine predstavnike u parlament mogu birati sa manjim brojem glasova nego je to propisano za druge zastupnike
(Od na{eg specijalnog izvje{ta~a iz Szentendrea)

Haiti: Od kolere umrlo 300 ljudi
Zvani~nici medicinskih slu`bi na Haitiju saop{tili su ju~er da je oko 300 ljudi umrlo od kolere. Stru~njaci navode da je prijavljeno vi{e stotina zara`enih, iako je broj novih slu~ajeva oboljenja umanjen. UN i ostale humanitarne agencije nastoje sprije~iti {irenja oboljenja u prijestonici Port-au-Princeu i okolini. UN je saop{tio da je umrlo jo{ 25 ljudi, ~ime je ukupan broj preminulih pove}an na 284, dok je zara`eno 3.612 osoba. Medicinski zvani~nici izrazili su o~ekivanje da }e se uskoro smanjiti obim epidemije, ali i upozoravaju da bi kolera mogla postati endemi~na na Haitiju, kao {to se desilo sa malarijom i tuberkulozom. Poslije razornog zemljotresa, koji je u januaru zahvatio Haiti, oko 1,5 miliona besku}nika `ivi u pretrpanim {atorima u prijestonici i njenoj okolini.

Osam besku}nika stradalo u po`aru
Osam osoba smrtno je stradalo u po`aru u Pragu. “Radi se o osam besku}nika koji su poginuli u po`aru koji je u no}i s utorka na srijedu izbio u napu{tenoj zgradi u sredi{tu grada“ izvi, jestila je glasnogovornica vatrogasaca Pavlina Adamcova. Zgrada u kojoj je izbio po`ar nalazi se pored autobuske stanice Prag - Florenc. “Po`ar je savladan, a dvije osobe su spa{ene iz plamena. Identitet `rtava, kao ni uzroci nesre}e nisu jo{ poznati“ kazala je Adam, cova. “Radi se o napu{tenoj dvospratnici“ dodala je glasnogovornica. Po`ar su , mogle izazvati upaljene svije}e u toj zgradi bez struje.

Iako je ustavni sud ukazao na nedostatkeustavnihrje{enja, u parlamentu Ma|arske i dalje nema predstavnika nacionalnih manjina me|u zastupnicima. O~ekuje se da nova vlada Ma|arskepredlo`iizmjeneUstava kojima }e se ovaj problem rije{iti u korist nacionalnih manjina, tako {to }e se osigurati da nacionalnemanjinesvojepredstavnike u parlament mogu birati sa manjim brojem glasova nego je to propisano za druge zastupnike. U Ma|arskoj je registrirano13 nacionalnihmanjina. Re~eno je ovo novinarima, predstavnicima deset medija iz BiH, prilikom posjete Gradskoj vije}nici Szentendrea, a koji u Ma|arskoj borave na studijskom putovanju u organizaciji MDG programa Kultura za razvoj (UNDP) pod nazivom Mediji i multikulturalnost.

Parlament Ma|arske

Liste
Ina~e, u Ma|arskoj su se 3. oktobra odr`ali lokalni izbori na kojim se glasalo za izbormanjinskih lokalnih samuoprava (za u~e{}e u lokalnimskup{tinama). Na izborima su tako u~estvovale liste nacionalnih manjina koje su dr`avnoj izbornoj

komisijipodnijelizahtjeve i ispuniliuvjete da se natje~u u izbornom procesu do 15. jula. U Szentendru su na lokalnim, izborima za nacionalne manjineu~estvovalelistehrvatske, srpske, romske, rumunske i gr~ke nacionalne manjine. - Poslanici manjinskih naroda, nakon {to polo`e zakletvu, du`ni su da najmanje ~etiri puta zasjedaju. Njihove odluke su javne, a donose ih prostom ve}inom. Zastupnici manjinskih naroda kontroli{u da li lokalna samouprava djeluje u skladu sa zakonima, istakla je Monika Budai, slu`benica za pitanja nacionalnih manjina u Skup{tini grada Szentendrea. Ona je istaklakakomanjinska samouprava (u odnosu na veliku samoupravu - skup{tinu) ima pravo da donese odluke koje se odnose na uspostavu

svojih simbola i nagrada, odredipraznike, raspi{enatje~aje, te dodijeli stipendije, ako postoje sredstva za to, odnosno organizira nastavu.

Mi{ljenje
- Velika lokalna samouprava tra`i mi{ljenje manjinskog tijela. Gradski odbor prije dono{enja odluke vr{i usagla{avanja i predstavnici manjinskih tijela mogu u prvom krugu traziti odga|anje - prolongiranje odluke, ali ne mogu zaustaviti njeno dono{enje u kona~nici, naglasila je Budai. U Ma|arskoj }e se u januaru 2011. godineodr`atizbori za zemaljske skup{tine (pokrajinske okruge), a koji }e se izabrati putem elektora - ve} izabranih predstavnika nacionalnih manjina u lokalnimskup{tinama u oktobru. Almir TERZI]

Generalni direktor ESZA Non-Profit Ltd Daniel Bene, govore}i o temi komunikacijske strategije i radu sa medijima na razvojnim pitanjima EU, naglasio je kako su pretpristupni fondovi EU (fondovi IPA) velika {ansa za razvoj zemlje, odnosno veliki izazov i proces koji se dugo u~i. - Va`no je lokalnim zajednicama nametnuti projekte koji }e posti}i cilj i realizirati eliminiranje problema. Stoga 30 posto u~e{}a lokalne samuprave u njihovim realizacijama treba shvatiti kao novac koji se izdvaja za u~enje, naglasio je Bene. Tokom boravka u Ma|arskoj mogle su se ~uti i informacije kako su printani mediji (novine) u ovoj zemlji u ozbiljnoj krizi te da je to posljedica razvoja online prezentacije vijesti, kao i globalne ekonomske krize.

Fondovi IPA velika {ansa

Indonezija
Spasila~ke ekipe u Indoneziji poku{avaju doprijeti do svih kojima je potrebna pomo} po{to su zemlju pogodili zemljotres, cunami, nakon ~ega je proradio i vulkan. U naletu cunamija poginula su najmanje 272 stanovnika, a u erupciji vulkana Merapi na ostrvu Java `ivot je izgubilo 28 ljudi, a 14 je zadobilo te{ke opekotine. Spasila~ki timovi vode bitku sa vremenom kako bi prona{li oko 500 ljudi, koliko se sumnja da je nestalo poslije udara cunamija u obale ostrva Sumatra. Zemljotres ja~ine 7,7 stepeni Rihteroveskale, ~iji je epicentar bio 78 kilometara zapadno od ostrva Pagaj, pokrenuo je talas visok tri metra koji je odnio ~itava sela. Zemljotres se dogodio ispod povr{ine okeana na dubini od svega 20 kilometara, a pratilo ga je najmanje 14 naknadnih potresa od kojih je najja~i iznosio 6,2 stepena Rihterove skale.

Vulkan i cunami

odnijeli stotine `ivota
Jave smatraju svetom planinom. Vulkan je po~eo da izbacuje pepeo i lavu poslije nekoliko dana podrhtavanja tla, {to je bio o~igledan znak da se sprema erupcija. Iako su vlasti prije erupcije evakuisale nekoliko hiljada djece i starijih gra|ana iz oblasti u podno`ju vulkana, hiljade mje{tana nisu htjele da napuste svoja imanja. Prema podacimaCentra za vulkanologiju i ubla`avanje geolo{kih katastrofa, situacija je u srijedu bila mirnija, ali zbog velike koli~ine nagomilane energije, nije mogu}e re}i {ta }e se dalje de{avati. Iako ove dvije prirodne katastrofe nisu povezane, obje su se odigrale u takozvanom pacifi~kom vatrenom prstenu, u kojem su zemljotresi i erupcije ~esta pojava.

Preminuo biv{i predsjednik Argentine
Biv{i argentinski predsjednik Nestor Kirchner, suprug sada{nje predsjednice Cristine Fernendez de Kirchner i njen prethodnik na du`nosti, umro je od sr~anog udara. Nestor Kirchner (60) obavljao je du`nostargentinskogpredsjednika od 2003. do 2007. i o~ekivalo se da bi se sljede}egodinemogaoponovnonatjecati za predsjedni~ku du`nost, nakon {to mu supruzi istekne mandat. Umro je u svom domu u El Calafateu, u Patagoniji. Nestor Kirchner patio je od problema sa srcem u pro{losti, a u septembru je operisaoza~epljenuarteriju. Ovi zdravstveni problemi doveli su u pitanje njegovu potencijalnu kandidaturu za predsjedni~ki polo`aj na izborima 2011.

Spasila~ke ekipe tragaju za pre`ivjelima

U me|uvremenu, na najmnogoljudnijem indonezijskom ostrvu Java proradio je najaktivnijivulkan u zemlji,

Merapi, prilikom ~ega je stradalo najmanje 28 ljudi. Me|u poginulima je i “duhovni ~uvar“ vulkana, koji `itelji

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.

SVIJET FINANSIJA

17

ZAGREB: Regionalna konferencija o prehrambenoj industriji i maloprodaji

Pesimizam me|u
Kriza }e trajati jo{ dvije godine, a standard }e drasti~no pasti Da bi se iole zna~ajnije pove}ala poljoprivredna proizvodnja, mora se razmi{ljati tri do pet godina unaprijed
Privrednici ocjenjuju da regija jo{ nije do`ivjela pravo dno, a da }e se standard gra|ana, posebno u Hrvatskoj, morati znatno smanjiti prije nego {to uhvatimo novi ciklus rasta. [ansu za novi zalet ekonomije vide upravo u velikom potencijalu koji regija ima u poljoprivrednoj proizvodnji, koja bi se u sljede}ih 40-ak godina mogla udvostru~iti. Konferencija u Zagrebu, u organizaciji Infoarene, okupila je vode}e privrednike iz regije. - Kriza jo{ nijedosegnula dno ni u Hrvatskoj, ni u regiji, kazao je na Regionalnoj konferenciji o prehrambenojindustriji i maloprodaji u regiji ve}inski vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi. - Na`alost, bojim se da ni ekonomija ni standard gra|ana jo{ ne odra`avaju na{ stvarni standard, dodao je on i ocijenio da situacija u kojojhrvatskigra|aniimajuprosje~noboljivoznipark od stanovnika zemalja Beneluxa ili u kojoj se zadu`ujuvi{e od mnogorazvijenijih zemalja jednostavno nije bila odr`iva. - Mo`emobitisretni ako sljede}e godine potro{nja ostane na dana{njoj razini, rekao je Tedeschi, prenosi Business.hr. hu rasta iz prethodnih godina, kazala je Ljerka Pulji} iz Agrokora i podsjetila da je ova kompanija imala prosje~nu stopu rasta ve}u od 20 posto. No, kriza ih je natjerala na restrukturiranje i rezanje tro{kova. Op}a je ocjena da cijela regija ima velikipotencijalpoljoprivredne proizvodnje, a upravo je agrobiznis ozna~en kao veliko podru~je rasta u budu}nosti. Naime, predvi|a se da }e do 2050. godine na svijetu `ivjeti oko devet milijardi ljudi, pa }e trebatiudvostru~itipoljoprivrednu proizvodnju. - No, to ne ide prekono}i. Da bisteiolezna~ajnijepove}alipoljoprivrednu proizvodnju, morate razmi{ljati tri do pet godina unaprijed. Udvostru~ivanje proizvodnje 2050. godine mora zato po~eti danas, smatra Kosti}. S druge strane, cijela se regija

privrednicima
U~esnici konferencije u Zagrebu

morapripremati za ulazak u Evropsku uniju. Prostor postoji, primjerice, u proizvodnji {e}era. - EU je prije nekoliko godina od velikog izvoznika postala veliki uvoznik {e}era, kojem svake godine nedostaju oko tri miliona tona {e}era, obja{njava vlasnik {e}erane Viro @eljko Zadro. To je podru~je za uspjeh {e}erana iz regije. Krunoslav Be{vir iz Podravke

DEVET MILIJARDI LJUDI Predvi|a se da }e do 2050. godine na svijetu `ivjeti oko devet milijardi ljudi, pa }e trebati udvostru~iti poljoprivrednu proizvodnju
predstavljao je mo}nu kompaniju koja se, osim s krizom, bori i s unutarnjim problemima. - Pali smo u odnosu na pro{lugodinu, kazao je on i dodao da ove godine ipak o~ekuje oporavak, prije svega zahvaljuju}i proboju na klju~na tr`i{ta - Poljsku, Rusiju, Rumuniju i Srbiju.

Iz izlaganja Muje Selimovi}a
NI KRIZA NIJE USPJELA Ka`u da u Bosni ni{ta nije uspjelo, pa tako ni kriza. Na`alost, to nije ta~no. Ona je razli~ito utjecala na razli~ita tr`i{ta i razli~ito se odrazila na pojedine sektore. Mi smo u posljednjih 10 godina imali agresivan rast, mo`da u odre|enim trenucima i previ{e agresivan. ZAUSTAVLJENE INVESTICIJE Niko nije o~ekivao da }e kriza biti ovako te{ka i ovako duga. Iako se ~uju pozitivni signali da je kriza pri kraju, taj oporavak u realnom `ivotu ne vidim. Vjerujem da }emo se s krizom nositi godinu ili dvije, ako ne i du`e. Banke su opreznije prilikom dodjele kredita. Zaustavili smo svoje investicije. KAKO PRE@IVJETI Kod nas je veliki broj malih firmi i nismo sigurni ho}e li one pre`ivjeti. Postavlja se veliki problem za{tite potra`ivanja. Nismo ostvarili rast u krizi, prije svega jer smo zaustavili investicije. Ipak, uspjeli smo zadr`ati tr`i{ne udjele, {to nas raduje. IZLAZ NA INO-TR@I[TE Pivarska industrija je najmanje pogo|ena krizom. Taj biznis je re la ti vno sta bi lan. U bu du}nosti `elimo s pivarskim

Nema iskoraka bez strate{kih partnera
proizvodima iza}i na ino-tr`i{ta, prije svega u Hrvatsku i Srbiju. Vjerujem da tu mo`emo ostvariti uspjeh. NEMAMO P[ENICE U pekarskoj industriji imamo problem, jer u Bosni nemamo do vo ljno p{e ni ce. Od oko 600.000 tona p{enice, koliko se potro{i, tek je oko 50.000 tona iz doma}e proizvodnje. Zbog cijene uvoza i transporta, u nepovoljnijoj smo situaciji u odnosu na kompanije iz regije. Ipak, u pekarskoj industriji nema velikih turbulencija, jer su to stalne potrebe gra|anstva. TRE]I U LIBIJI Mi smo tre}i po tr`nom udjelu u proizvodnji sokova i vode u Libiji. Tamo smo oti{li bez pomo}i banaka ili politike, ve} isklju~ivo poslovnim putem. POJEDO[E SVE @IVO Ponekad imamo osje}aj da nam je lak{e u}i na tu|e nego na vlastito tr`i{te. Kod nas je situacija lo{ija nego u regiji za investitore i strate{ke partnere zbog kompliciranog politi~kog sistema organizacije dr`ave. Pet nivoa vlasti, pa utjecaj visokog predstavnika... u prevodu 1415 vlada i nekoliko stotina mi-

Inovacije su nu`ne
- Inovacije su nu`ne i o njimaovisi ne samonapredak ve}i egzistencijakompanije, istaknuo je direktor PIK-a VrbovecDraganMar~inko te svoju misao jasno argumentirao brojkama. Njegovakompanija u ovojgodini o~ekuje 1,512 milijardi kuna (oko 40 miliona KM) zarade od prodaje, uz 35 posto tr`i{nog udjela i 1,03 miliona kuna prihoda po zaposlenomi. Prije samo pet godina takvi su rezultati za njih bili nezamislivi. - Prije nego {to smo se te 2005. godineokrenuliinovativnompristupu poslovanja, na{ prihod od prodaje bio je 663 miliona kuna, imali smo 16-postotnitr`i{niudjel, a po zaposlenom smo ostvarivali samo 0,47 miliona kuna prihoda. Morali smo napraviti zaokret, priznao je Mar~inko. Sudionici konferencije slo`ili su se da se kupac u trgova~ke centre mo`e vratiti nizom usluga i inovacija, kao {to su pla}anje ra~una na blagajnama, mobilni {oping, samostalnoskeniranje, glasovniodabir... Neke od njih ve} su za`ivjele, a neke bi uskoro mogle ugledati svjetlo dana.

Mujo Selimovi}

Poravnanje naslije|a
Pesimisti~an je bio i vlasnik MIMS grupe Mujo Selimovi}, koji je kazao kako o~ekuje da }e kriza u regijipotrajati jo{ najmanjedvijegodine. Istorazmi{lja i srbijanski poduzetnikMiodragKosti}, vlasnik MK grupe, koja dr`i 57 posto tr`i{ta {e}era u Srbiji i nedavno je proizvodnju preselila u Ukrajinu. - Pesimisti~no mi se ~ini da }e trebati jo{ 25 godina da se poravna naslije|e rata, kazao je Kosti}. Privrednici su raspravljali i o spremnosti na krizu. - Agrokor je prvi osjetio krizu i po~eo na nju upozoravati. Do trenutka krize imali smo dobru zali-

nistara, koji „pojedu sve `ivo“ . Mi smo malo i komplicirano tr`i{te, pa uz probleme korupcije i politi~ke nestabilnosti, imamo jo{ velikih problema s ja~anjem privrede. Zbog toga nemamo strate{kih partnera, koji su prijeko potrebni za iskorak na regionalna tr`i{ta i daljnje ja~anje kompanija. NA MUCI SE POZNAJU JUNACI Za napredak kompanije je potrebna lojalnost i kvalitet ljudi unutar samog sistema. Uzajamna lojalnost izme|u vlasnika i radnika. Kod nas su poznate dvije izreke: „Kad brod tone, prvo mi{evi bje`e“ i „Na muci se poznaju junaci“. Mislim da bi o tome trebao voditi ra~una svako ko `eli dati doprinos u pre`ivljavanju u ovim kriznim vremenima.

Peti ro|endan Business-hr
Bili smo potpuno nov projekt na hrvatskom novinskom tr`i{tu, a pokrenula ga je {vedskaizdava~ka ku}aBonnier. Zato je trebalo sve iz temelja sagraditi – smisliti koncept, izglednovina, okupitiredakciju. Toga se poslaprihvatila\ur|ica Klancir, prva glavna urednica Business.hr. Ona je, gra|evinskim rje~nikomre~eno, projektiralaBusiness.hr, ona je polo`ilakamentemeljac, ona je bilaprvizidarme|u nama ostalim zidarima koji su ga gradili.

Ukorak s vremenom
etikete, a toga ima i danas, da smo `utenovine, neki su govorili da smo crveni jer previ{ekritiziramovlast, neki su govorili da smo zeleni… No, mi izlazimo na papiru~ijaboja nije ni zelena, ni crvena, ni `uta, negovi{enekakoru`i~asta. Uostalom, nama te boje nisu bile va`ne. Bila nam je va`nana{afurka. A rokenrol je bio i ostao na{a furka. Business.hr je u svojih pet godina postojanja otvarao teme o kojima su ostali{utjeli u vremenu u kojem su se te stvari i doga|ale. Ostali su o tome pisali ~ak i s nekolikogodinazaostatka. Iakobismo mi u Business.hr ~esto govorili da smo bili ispred svog vremena, to ipak nije to~no. Business.hr je bio ukorak s vremenom jer smo radili svoj novinarski posao onako kako ga trebaraditi, jer smo istra`ivali, propitkivali, provjeravali, objavljivali... A kako ovo ne bi bila neka prazna, ro|endanska pri~a, mi }emo svojimdjelima i naslovnicamadati da govore za nas. Izdvojili smo

Ekipa koju je \ur|ica probrala prvi se put okupila u novojredakciji 3. listopada 2005. godine. Imali smo, dakle, 23 dana za pripreme i treningeprijenego na{ prvibrojistr~i na teren novinskog tr`i{ta. Svi mi koji smo bili prvoborci Business.hr, u me|uvremenu su neki ljudi odlazili, neki novi dolazili, kako to obi~no biva u svim tvrtkama, sje}amo se entuzijazma koji nas je dr`ao, volje i `elje da napravimo prave novine. I u tome smo uspjeli iako su nam neki davali

prvu i jo{ 29 naslovnica u povodu na{eg ro|endana koje pokazuju koliko smo bili odani svom poslu i kako smo ukrotili vrijeme.

18

OGLASI

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

U cilju potpunog, objektivnog i nepristrasnog informisanja javnosti o do sada obavljenim poslovima u vezi izbora strate{kog partnera za izgradnju Bloka 7 u TE „Tuzla“, Uprava Elektroprivrede BiH donijela je, na sjednici odr`anoj 25. oktobra ove godine, odluku da se javnosti predo~i

Hronologiju dosada{njih i plan narednih aktivnosti na izboru strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Blok 7 — 450 MW u TE Tuzla
A) Dosada{nje aktivnosti: U cilju sagledavanja svih aktivnosti realiziranih u proteklih 8 mjeseci, dajemo kratak pregled dosada{njih klju~nih aktivnosti: 1. 27.02.2010. Nadzorni odbor JP Elektroprivrede BiH d.d. — Sarajevo je na 35. sjednici utvrdio Prijedlog Plana poslovanja JP Elektroprivrede BiH d.d. — Sarajevo za 2010. — 2012. godinu, u okviru kojeg je planirano izvo|enje i zavr{etak pripremnih aktivnosti za izgradnju Bloka 7 — 450 MW u TE Tuzla. Skup{tina EPBiH je na 16. zasjedanju odr`anom 25.03.2010. godine usvojila navedeni Plan poslovanja JP Elektroprivrede BiH d.d. — Sarajevo za 2010. — 2012. godinu. 2. 17.03.2010. Vlade FBiH je donijela Odluku o pripremi i izgradnji Bloka 7- 450 MW u TE Tuzla (Slu`bene novine FBiH broj 13/10), gdje je u osnovi definisano slijede}e: - Daje se saglasnost Javnom poduze}u Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: EPBiH), da u svojstvu nosioca aktivnosti pripreme i izgradnje elektroenergetskog objekata TE Tuzla, Blok 7 - 450 MW, nastavi i intenzivira aktivnosti. - Partnerstvo EPBiH sa budu}im strate{kim partnerima uredit }e se posebnim ugovorom, a bit }e zasnovano na slijede}im principima: Federacija BiH ostaje vlasnik prirodnih resursa, bez privatizacije, raspodjeli proizvodnje elektri~ne energije, tj. povrat ulo`enih sredstava u proizvedenoj elektri~noj energiji, izgra|eni objekat je garancija za ulo`ena sredstava, zajedni~ko upravljanje zajedni~kom kompanijom i odlu~ivanje o strate{kim pitanjima primjenom konsenzusa. 3. 18.03.2010. — na Energetskom forumu „Izgradnja elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH — Prva faza“ u organizaciji Vlade FBiH i FMERI je prezentiran Projekat Bloka 7. — 450 MW u TE Tuzla i prijedlog osnovnih principa, kriterija i metodologije izbora strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Projekat Bloka 7-450 MW 4. 25.03.2010. Nadzorni odbor EPBiH donosi Odluku broj NO-366680-4./10 o osnovnim principima, kriterijima i metodologiji izbora strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Projekat Bloka 7-450 MW u TE Tuzla. Ovom Odlukom su, pored osnovnih principa koje je utvrdila Vlada FBiH, definirani i Kriteriji koje mora ispunjavati strate{ki partner i to: - Da je u zadnjih 5 godina profesionalno osposobljen da se bavi jednom ili vi{e elektroprivrednim djelatnostima, kao {to je proizvodnja, prijenos, distribucija i/ili trgovina elektri~nom energijom. Ako je strate{ki partner konzorcij, lider konzorcija mora biti kompanija koja se u zadnjih 5 godina bavi jednom ili vi{e elektroprivrednim djelatnostima, kao {to je proizvodnja, prijenos, distribucija i/ili trgovina elektri~nom energijom. - Da je ostvario prihod iz elektroprivredne djelatnosti u posljednje 3 godine minimalno 5 milijardi € godi{nje. Ako je strate{ki partner konzorcij, lider konzorcija mora ostvariti prihod iz elektroprivredne djelatnosti u posljednje 3 godine minimalno 2,5 milijardi € godi{nje. - Da je ostvario ukupan profit u posljednje 3 godine minimalno 400 miliona €. Ako je strate{ki partner konzorcij, lider konzorcija mora ostvariti ukupni profit u posljednje 3 godine minimalno 200 miliona €. - Da ima u vlasni{tvu/suvlasni{tvu jedan ili vi{e proizvodnih elektroenergetskih objekata, od kojih je minimalno jedan termoenergetski objekat instalirane snage 400 MW ili vi{e. - Da raspola`e vlastitim finansijskim sredstvima u iznosu potrebnom za realizaciju Projekta za planirani period izgradnje od 6 godina ili izjavu - potvrdu finansijske institucije da }e mu osigurati potrebna finansijska sredstva u navedenom periodu. - Da prihvata principe strate{kog partnerstva iz Odluke Vlade Federacije BiH. - Da prihvata investicionu i okolinsku dokumetaciju koju je izradila JP Elektroprivreda BiH d.d. — Sarajevo (na nivou Feasibility Study), kao polaznu osnovu za dalji razvoj zajedni~kog projekta. Istom Odlukom je utvr|eno da }e se postupak izbora strate{kog partnera izvr{iti na osnovu me|unarodnog javnog tendera, koji }e se odvijati u dvije faze: - I faza: Pretkvalifikacija, u okviru koje se utvr|uje lista kvalificiranih kandidata - II faza: Prikupljanje ponuda od kvalificiranih kandidata u okviru koje se bira najpovoljniji ponu|a~ — strate{ki partner. 5. FMERI je dopisom broj 01-17-825/10 podr`ao prijedlog Odluke Nadzornog odbora EPBiH o osnovnim principima, kriterijima i metodologiji izbora strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Projekat Bloka 7-450 MW u TE Tuzla 6. 29.03.2010. EPBiH je objavila Pretkvalifikacioni dokument za izbor strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Blok 7 — 450 MW u TE Tuzla sa rokom za dostavu prijava - aplikacija 13.05.2010. Javni poziv za pretkvalifikaciju je objavljen dana 29.03.2010. godine u Slu`benom glasniku BiH broj 24/10, a dana 31.03.2010. godine i u dnevnim novinama i na web-stranici JP Elektroprivrede BiH d.d.— Sarajevo. Pojedina~nim dopisima obavje{tene su sve ambasade u BiH o objavi Javnog poziva za pretkvalifikaciju, uz koji je prilo`en tekst Javnog poziva, uz poziv da, o istom, u dr`avi koju predstavljaju, obavijeste sve relevantne institucije (trgova~ke komore itd.) i potencijalne kandidate zainteresirane za ulaganje u elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini. Javni poziv za pretkvalifikaciju je preuzet i objavljen i na vi{e inozemnih web portala (UK Trade & Investment www.ukti.gov.uk; Wirtschaaftskammer Österreich — www.wko.at; Germany Trade Invest — www.gtai.com; Balkan Energy News — www.news.balkanenergy.com; Platts — www.platts.com). 7. 06. i 07.04.2010. — na Me|unarodnom Business forumu u Sarajevu je prezentiran Projekat Bloka 7. — 450 MW u TE Tuzla i Pretkvalifikacioni dokument za izbor strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u projekat Bloka 7. 8. 14.04.2010. Vlada FBiH je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o pripremi i izgradnji Bloka 7-450 MW u TE Tuzla (Slu`bene novine FBIH broj 25/10). Ovom dopunom Vlada FBiH je pro{irila osnovne principe iz osnovne Odluke sa slijede}im dodatkom: - Partnerstvo JP Elektroprivreda BiH sa budu}im strate{kim partnerima mo`e se zasnovati na na~in da strate{ki partner osigura finansiranje projekta kroz ugovor o dugoro~nom preuzimanju elektri~ne energije ili otplatom kredita, bez formiranja zajedni~kog privrednog dru{tva. 9. 20.04.2010. Nadzorni odbor EPBiH donosi Odluku broj NO-379530-3.-1/10 o izmjeni i dopuni Odluke o osnovnim principima, kriterijima i metodologiji izbora strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Projekat Bloka 7-450 MW u TE Tuzla, kao i pre~i{}en tekst iste, u kojoj su uva`ene izmjene nastale Odlukom Vlade FBiH od 14.04.2010. 10. 04.05.2010. EPBiH je objavila Izmjenjeni i dopunjeni Pretkvalifikacioni dokument za izbor strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Blok 7 — 450 MW u TE Tuzla, sa produ`enim rokom za dostavu prijava - aplikacija do 18.06.2010. 11. 18.06.2010. u 11,00 sati u EPBiH je obavljeno komisijsko Javno otvaranje prijava - aplikacija kojom prilikom je konstatovano da je prispjela samo jedna ponuda i to od firme ALPIQ AG [vicarska. Navedena firma je ponudila finansiranje Projekta kroz Ugovor o dugoro~nom preuzimanju elektri~ne energije bez formiranja zajedni~kog privrednog dru{tva. Uvidom u prijavu konstatovano je da firma Alpiq zadovoljava kriterije iz „Koverte podobnosti“. 12. 01.07.2010 EPBiH - Stru~ni tim je izvr{io evaluaciju prispjele prijave i utvrdio da je firma Alpiq AG, [vicarska kvalificirani podnosilac prijave, jer je prijava ocijenjena ispravnom i jer ispunjava kriterije pretkvalifikacije definisane u Izmjenjenom i dopunjenom pretkvalifikacionom dokumentu za izbor strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u projekat Bloka 7 — 450 MW u TE Tuzla - No. EP BiH — BL7 - TET/10 — PD 1 od 04.05.2010. 13. 06.07.2010. EPBiH - Uprava je na 114. sjednici prihvatila Izvje{taj o radu Stru~nog tima za ocjenu pretkvalifikacione prijave, te zaklju~ila da se pristupi drugoj fazi izbora strate{kog partnera, {to je u konkretnom slu~aju zna~ilo upu}ivanje zahtjeva za ponudu firmi Alpiq AG [vicarska, za dobijanje ponude i otvaranje pregovara~kog postupka za izbor strate{kog partnera. 14. 06.07.2010. EPBiH - Uprava je Informaciju o izvr{enoj pretkvalifikaciji za izbor strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u Blok 7-450 MW u TE Tuzla uputila Nadzornom odboru EP BiH i FMERI (obaveza u skladu sa Odlukom Vlade FBiH od 17.03.2010. i Odlukom Nadzorog odbora EP BiH broj NO-366680-4./10 od 25.03.2010.). 15. 09.07.2010. EPBiH je Odlukom, broj 01-17584/10, obavijestila Alpiq AG da je u pretkvalifikacionom postupku za izbor strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u projekat Blok 7- 450 MW u TE Tuzla progla{en kvalificiranim kandidatom. 16. 13.07.2010. EPBiH i Alpiq AG zaklju~uju Sporazum o povjerljivosti, kojim strane utvr|uju na~in i opseg za{tite povjerljivih podataka koje budu me|usobno razmjenjivali tokom druge faze izbora strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u projekat Bloka 7 — 450 MW u TE Tuzla, kao preduvjet za po~etak II faze izbora strate{kog partnera. 17. 20.07.2010. FMERI dopisom, broj: 09-17-1802/10, izra`ava podr{ku EPBiH na do sada ura|enom u predmetnoj pretkvalifikaciji, kao i podr{ku u daljnjim aktivnostima, odnosno realizaciji druge faze razgovora sa potencijalnim strate{kim partnerom u cilju postizanja prihvatljivih uslova i kriterija za eventualni finalni izbor ove kompanije kao strate{kog partnera i potpisivanje ugovora. 18. 17.08.2010. EPBiH - Uprava na 121. sjednici daje saglasnost na Osnovne postavke za Ugovor o strate{kom partnerstvu za zajedni~ko ulaganje — Projekat blok 7-450 MW u TE Tuzla sa firmom Alpiq AG [vicarska, koje }e biti sastavni dio Zahtjeva za ponudu — Tendera. Istoga dana Nadzornom odboru EPBiH je proslije|ena informacija o toku aktivnosti na izboru strate{kog partnera, sa Osnovnim postavkama za Ugovor o strate{kom partnerstvu. 19. 19.08.2010. EPBiH upu}uje zahtjev za ponudu - Tender broj: EPBiH-BL.7-TET/10-TD; pretkvalificiranom kandidatu Alpiq AG, ~ime je zapo~ela II faza izbora strate{kog partnera za zajedni~ko ulaganje u projekat Bloka 7-450 MW u TE Tuzla, sa rokom za dostavu ponude do 30.09.2010. 20. 20.09.2010. godine na inicijativu i pod predsjedavanjem Premijera FBiH odr`an je sastanak u Vladi FBiH s ciljem sagledavanja rezultata okon~anog pretkvalifikacionog postupka za Blok 7 — TE Tuzla, kojem su prisustvovali predstavnici federalnih ministarstva, ~etiri ~lana Nadzornog odbora (imenovani ispred dr`avnog kapitala) i svi ~lanovi Uprave JP Elektroprivrede BiH d.d. — Sarajevo. Na sastanku je data podr{ka za nastavak tenderske procedure za izbor strate{kog partnera za Blok 7 u TE Tuzla, te je zaklju~eno da se nikakve odluke o kona~nom ugovoru ne}e donositi bez saglasnosti Vlade FBiH, a u slu~aju potrebe i Parlamenta FBiH. 21. 20.09.2010. EPBiH je zaprimila ponudu Alpiq-a AG, [vicarska. 22. 01.10.2010. EPBiH - Otvaranje ponude ponu|a~a ALPIQ AG i pristupanje pregledu i ocjeni iste u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije. B) Aktivnosti koje bi trebalo da uslijede: Period 2010 — 2012: U narednom periodu, nakon detaljnog pregleda i ocjene ponude ALPIQ-a AG u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije, otvorili bi se pregovori po pojedinim elementima zahtjeva / ponude, koji bi trebali biti sastavni dio budu}eg Ugovora o strate{kom partnerstvu. Ovaj Ugovor bi sadr`avao osnovne principe za budu}i rad na usagla{avanju Ugovora o dugoro~noj isporuci elektri~ne energije iz Bloka 7. Ovo je najslo`eniji posao, budu}i da se Ugovorom treba detaljno precizirati zatvaranje konstrukcije finansiranja izgradnje Bloka 7, koli~ine elektri~ne energije koju }e EP BiH prodavati ALPIQ-u, te vrijeme i dinamiku isporuke, cijenu po kojoj }e se ista prodavati, kao i sve ostale uvjete koji obezbje|uju da Blok 7 mo`e podmirivati sve proizvodne tro{kove i tro{kove otplate kredita, uz pozitivno poslovanje. Ovo je klju~ni period u pregovaranju o strate{kom partnerstvu, za koji EP BiH planira anga`irati konsultanata. Sve klju~ne odluke u vezi realizacije projekta izgradnje Bloka 7 u TE Tuzla }e donositi Skup{tina JP Elektroprivrede BiH d.d. — Sarajevo JP Elektroprivrede BiH d.d. — Sarajevo (Odluka o izboru strate{kog partnera sa odobravanjem ugovora, Odluka o osnivanju projektne kompanije, Odluka o izgradnji bloka 7 kojom }e se odrediti i izvori finansiranja i odobriti dugoro~ni ugovor o isporuci elektri~ne energije, a pitanje same gradnje bloka 7 }e se tretirati i u vi{e trogodi{njih i godi{njih planova poslovanja koje donosi Skup{tina JP Elektroprivrede BiH d.d. - Sarajevo). U slu~aju da ne do|e do usagla{avanja Ugovora o dugoro~noj isporuci elektri~ne energije iz Bloka 7 sa ponu|a~em Alpiq AG, svaka strana snosi tro{kove svog anga`ovanja u periodu 2010.-2012. godina i nema nikakvih dodatnih potra`ivanja. U tom slu~aju EPBiH ne bi izgubila na tempu ukoliko bi uradila sve pripremne aktivnosti koje su neophodne bez obzira na pregovore sa firmom Alpiq, a u cilju realizacije izgradnje Bloka 7 u TE Tuzli. EPBiH bi bila suo~ena sa samostalnim zatvaranjem finansijske konstrukcije. Rezime Iz navedenog pregleda vidljivo je da su sve dosada{nje aktivnosti vo|ene u skladu sa odlukama Vlade FBiH i NO EPBiH, te da najva`niji dio posla tek predstoji i da }e trajati oko dvije godine. Do sada je jedino odlu~eno da Alpiq ispunjava kvalifikacione tehni~ke i finansijske kriterije, a pregovori o partnerstvu zapravo jo{ nisu ni po~eli. Nakon pregleda i ocjene ponude ALPIQ-a, stvori}e se uslovi za otvaranje pregovora o osnovnim principima eventualnog partnerstva, ~iji rezultat bi trebao biti Okvirni ugovor o starte{kom partnerstvu koji se mo`e zaklju~iti samo uz saglasnost Skup{tine Dru{tva, a u skladu sa Odlukom Vlade FBiH. Okvirni ugovor bi bio osnova za dalje pregovore koji bi se trebali zavr{iti do kraja 2012., kada bi se mogla donijeti odluka o izgradnji bloka 7 i zapo~eti radovi na realizaciji izgradnje bloka. Tek tada, ukoliko se usaglasi Ugovor o dugoro~noj isporuci elektri~ne energije iz bloka 7, nastupit }e materijalna obaveza o kojoj treba da se izjasne svi nadle`ni organi u EPBiH i FBiH. Sagledavaju}i ukupan proces izbora strate{kog partnera za blok 7, mo`emo ocijeniti da smo do sada uradili cca 5% posla, da nam slijede}a faza koja se odnosi na usagla{avanje Okvirnog ugovora o strate{kom partnerstvu nosi cca 15% ukupnog posla, a da preostali dio do kraja 2012. godine koji se odnosi na usagla{avanje Ugovora o dugoro~noj isporuci elektri~ne energije sa bloka 7 nosi preostalih 80% posla. Skup{tina EPBiH }e se i u okviru svojih redovnih aktivnosti — usvajanje planova poslovanja (trogodi{njih i revidovanih godi{njih) opredjeljivati o realizaciji Projekta Bloka 7 — 450 MW u TE Tuzla. JP Elektroprivreda BiH d.d. — Sarajevo o svim aktivnostima redovno informira Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, koje je, saglasno Odluci Vlade FBiH o pripremi i izgradnji Bloka 7450 MW u TE Tuzla (Slu`bene novine FBiH broj 13/10) du`no o tome redovno informirati Vladu Federacije BiH, a Vlada Federacije BiH informirati Parlament FBiH. Smatramo da Javno preduze}e Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo zaslu`uje podr{ku u nastojanjima da obezbjedi neophodne zamjenske proizvodne kapacitete za naredni period kako se ne bi na{li u situaciji da od izvoznika postanemo uvoznik elektri~ne energije. Za Upravu EPBiH: Generalni direktor Amer Jerlagi} s.r.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.
Bh. delegacija na konferenciji u Nju Delhiju

BIZNIS I EKONOMIJA

19

Obnovljiva energija
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u zna~ajnom je porastu posljednjih godina u cijelom svijetu i procjenjuje se na 18 procenata globalne energetske proizvodnje
Najve}a godi{nja svjetska konferencija za obnovljive izvore elektri~ne energije, na kojoj u~estvuje vi{e od 800 predstavnika iz cijelog svijeta, po~ela je u srijedu u indijskom glavnom gradu Nju Delhiju, a glavni sponzori konfesku i infrastrukturnu politiku, prakti~na politika promoviranja obnovljive energije na dr`avnom i lokalnom nivou, porast razvoja i transfer tehnologije obnovljivih izvora, uloga privatnih investicija, zna~aj liberalizacije u ener-

{ansa za razvoj
BiH i BiH. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u zna~ajnom je porastu posljednjih godina u cijelom svijetu i procjenjuje se na 18 procenata globalne energetske proizvodnje. Tu i mi vidimo razvojnu {ansu, jer za zemlje
Radna grupa Izvoznog vije}a

Analiza drvne industrije
Radna grupa Izvoznog vije}a, koja djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori Bi9H, ju~er je analizirala stanje u sektoru drvne industrije. Cilj je bio da se sagledaju potencijali, nedostaci i njene {anse na doma}em i inostranom tr`i{tu u kontekstu pripreme izvozne strategije BiH. O tome su govorili Meliha Kozari} Fenning, Selma Ba{agi} i Izet Horman, koji je upozorio na zastarjelost tehnologije, nepopunjenost kapaciteta i nerazvijenost vi{ih faza prerade. To uzrokuje da ovaj industrijski sektor ostvaruje ni`i ukupan prihod u odnosu na sirovinski potencijal. SWOT analiza o ~ijoj su se izradi ju~er dogovorili predstavnici Komore i najzna~ajnijih bh. kompanija vjerovatno }e otkriti i druge manjkavosti i uo~iti podru~ja na kojima treba hitno djelovati, ulagati ili tra`iti novi oblik organiziranja. H. A.

Vahid He}o

Amer Jerlagi}

Matan @ari}

rencije su vlade Njema~ke i Norve{ke i banka KfW. Konferenciji, na poziv ministra za novu i obnovljivu energiju Indije Faruka Abdullaha, prisustvuju federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vahid He}o i generalni direktori Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ-HB Amer Jerlagi} i Matan @ari}. Glavne teme panel-diskusija su zelena ekonomija i uloga obnovljivih izvora, energetska tehnologija i infrastruktura, integracija politike o obnovljivoj energiji u energet-

getskom sektoru, odredbe za po li ti ku kod ope ra ci ja ra zli~itih veli~ina, pametna i otporna infrastruktura prenosa i distribucije... o ~emu }e govoriti vi{e od 20 ministara za ener gi ju te emi nen tni stru~njaci iz cijelog svijeta. - Organizatori su prepoznali kvalitet do sada u~injenog u EPBiH i EPHZ-HB i federalnom Ministarstvu energije, industrije i rudarstva na {to ve}em kori{tenju obnovljivih izvora za proizvodnju elektri~ne energije, koji su zna~ajni resursi u Federaciji

u razvoju izazov je osiguranje energetskog pristupa za ekonomski i socijalni razvoj, uz istovremeno smanjenje ovisnosti o karbonskim tehnologijama, ~ime se daje zna~ajan doprinos smanjenju {tetnih emisija, doprinos za{titi okoli{a, izjavio je po dolasku u Nju Delhi Jerlagi}. Konferencija “Skaliranje i osvije{tene politike obnovljivih izvora za energetsku sigurnost, klimatske promjene i ekonomski razvoj“ traje do 29. oktobra, saop}eno je iz EPBiH.

EPHZ-HB: Zimska tarifa od 1. novembra
Elektroprivreda HZ-HB obavje{tava kupce elektri~ne energije da od 1. novembra po~inje primjena vi{ih (zimskih) tarifnih stavova za obra~un utro{ka elektri~ne energije, koja }e trajati do 28. februara 2011. godine. Iz EPHZ-HB podsje}aju kupce da se u navedenom razdoblju (zimsko ra~unanje vremena) ve}i dnevni tarifni stavovi primjenjuju od 7 do 13 sati i od 16 do 22 sata, dok se manji dnevni tarifni stavovi primjenjuju od 22 do 7 i od 13 do 16 sati te nedjeljom.

Federalni Zavod za zapo{ljavanje

Usvojen Program rada
Na ju~er odr`anoj sjednici Upravnog odbora federalnog Zavoda za zapo{ljavanje usvojen je Program rada te ustanove za 2011. U skladu s Akcionim planom zapo{ljavanja u Federaciji BiH za period 2010-13. godina, aktivnosti Zavoda za zapo{ljavanje u 2011. bit }e usmjerene na nastavak realizacije programa zapo{ljavanja i samozapo{ljavanja te{ko zapo{ljivih grupa nezaposlenih iz prethodne godine, kao i na realiziranje novih programa zapo{ljavanja i osposobljavanja nezaposlenih u 2011. godini. Tako je u narednoj godini, izme|u ostalog, predvi|eno sufinansiranje zapo{ljavanja oko 1.350 mladih bez radnog iskustva, oko 900 `ena, oko 500 povratnika te oko 100 pripadnikaromskepopulacije. Osimtoga, u skladusaZakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom, Zavod za zapo{ljavanje }e od sredstava predvi|enih za realizaciju mjera aktivne politike zapo{ljavanja uplatiti 10 posto u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom. Tako|er, planirana je realizacijaPrograma sufinansiranja zapo{ljavanja i samozapo{ljavanja specifi~nih grupa nezaposlenih osoba, me|u kojima su `ene `rtve nasilja, `ene trudnice, civilne `rtve rata, punoljetni {ti}enici domova za nezbrinutu djecu, lije~eni ovisnici i druge specifi~ne grupe nezaposlenih osoba, a sve radi njihovog socijalnog uklju~ivanja i spre~avanja siroma{tva. Znatna sredstva }e biti izdvojena i za programe edukacije i osposobljavanja nezaposlenih osoba, i to za Program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije, Program sufinansiranja samozapo{ljavanjamladihosoba“Mladipoduzetnik“ , kao i nastavak realizacije projekta “Informati~ka i poduzetni~ka obuka `ena starijih od 45 godina“ Tako|er, po~etkom 2011. u okviru Progra. ma zapo{ljavanja i zadr`avanja mladih u BiH (YERP), predvi|eno je otvaranje centara za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u kantonalnimslu`bamaza zapo{ljavanje, za {ta }e Zavod za zapo{ljavanje izdvojiti i svoja sredstva. Kao i prethodnih godina, Zavod za zapo{ljavanje je Finansijskim planom za 2011. godinu predvidio finansijska sredstva za realizaciju Programa mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu ste~aja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije poduze}a ostali ili ostaju bez posla. Usvojeni Program rada bit }e, posredstvom federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, dostavljen Vladi Federacije BiH radi davanja saglasnosti.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 212 - 28. 10. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.374482 1.372935 26.560753 0.079104 0.261572 0.709329 1.729864 0.565032 0.239526 0.209066 1.430413 0.983635 2.236419 1.413418 0.046102 1.823555

1.955830 1.377927 1.376376 26.627321 0.079302 0.262228 0.711107 1.734199 0.566448 0.240126 0.209590 1.433998 0.986100 2.242024 1.416960 0.046218 1.828125 USD BAM

1.955830 1.381372 1.379817 26.693889 0.079500 0.262884 0.712885 1.738534 0.567864 0.240726 0.210114 1.437583 0.988565 2.247629 1.420502 0.046334 1.832695 1.57414 2.213022

SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 10. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 10. 2010 =

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Poslovna saradnja poslodavaca i P/GK Federacije BiH

Zajedni~ki nastup
Sejad Ma~ki}

Seminar o deklariranju
U organizaciji Agencije za sigurnost hrane BiH i Ureda za tehni~ku pomo} i razmjenu informacija Evropske komisije, danas }e na Ilid`i biti odr`an seminar o deklariranju. Na skupu se o~ekuje u~e{}e oko 90 slu`benika dr`avnih, entitetskih, kantonalnih i institucija distrikta Br~ko BiH uklju~enih u sistem sigurnosti hrane, te zainteresiranih predstavnika proizvo|a~a hrane i udru`enja potro{a~a iz cijele BiH, saop}eno je iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

prema vlastima
Prioritet ja~anje ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta • Najavljeno formiranje udru`enja ekonomskosocijalnog vije}a na nivou BiH
Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH i Udru`enjeposlodavacaFederacije BiH ju~er su u Sarajevu zaklju~ili Sporazum o poslovnoj saradnji i najavili zajedni~ki nastuppredzakonodavnim i izvr{nim organima u nastojanju da se stvaranjem povoljnijeg poslovnog ambijenta pove}a konkurentnost doma}e privrede i otvore nova radna mjesta. Sporazum su potpisali predsjednik i potpredsjednik P/GK Federacije BiH Jago Lasi} i Avdo Rapa, te predsjednik i direktor Udru`enja poslodavaca Federacije BiH Nihad Imamovi} i Mladen Pandurevi}. Prisustvovelikogbrojaprivrednika ovom doga|aju i podr{ka koju je budu}oj saradnji Komore i poslodavaca dao i dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH BrunoBoji}pokazujuveliku zainteresiranost da se privrednici i njihoveasocijacije{to boljeorganiziraju i dogovore za me|usobnusaradnju i buduistinskipartner budu}im parlamentima i vladama u kreiranju ekonomskog razvoja Federacije BiH, ali i dr`ave. Imamovi} je kazao je da je Sporazumpotpisani zbogprezentacije zajedni~kog interesa poslovnih subjekata istupa u javnosti saradnje sobrazovnim i institucijama za zapo{ljavanje i organiziranjeobuke za uposlenike. - Do potpisivanja Sporazuma do{loje nakonzajedni~kogprepoznavanja spremnosti da se doprinese kvalitetnijem ostvarivanju interesa ~lanova Komore i Udru`enja, ali i poslo-

U~esnici ceremonije potpisivanja sporazuma

Foto: S. GUBELI]

FBiH: Manje gra|evinskih radova
U Federaciji BiH vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova u septembru je manja za 12,9 posto u odnosu na isti mjesec pro{le godine, a ve}a za 6,9 posto u odnosu na prosje~nu pro{logodi{nju vrijednost. Prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, u septembru je ukupna vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova iznosila oko 418 miliona KM, od ~ega se 45 posto odnosi na objekte visokogradnje, a 55 posto niskogradnje. Za izvr{enje gra|evinskih radova utro{eno je vi{e od 1,5 miliona efektivnih sati, od ~ega se na objekte visokogradnje odnosi 50,3 posto, a na objekte niskogradnje 49,7 posto. Oko 10.210 radnika izvodili su gra|evinske radove, od toga 51,4 posto na objektima visokogradnje i 48,6 posto na objektima niskogradnje.

vnog ambijenta, odnosno da bi se lak{e dospjelo do institucija vlasti, rekao je Lasi}. Rapa je izrazio zadovoljstvo ju~era{njim ~inom, „jer smo se ponekad i razilazili u stavovima i aktivnostima“ Upori{te za po. tpisivanje sporazuma Komora i poslodavci, premarije~imaPandurevi}a, nalaze u ~injenici da su na isti na~in saradnju uspostavili Asocijacija privrednih komora Evrope i Evropsko

udru`enje poslodavaca. Ju~er je najavljeno potpisivanje sli~nog sporazuma izme|u VTKBiH i Asocijacijeposlodavaca BiH, a Udru`enjeposlodavaca Federacije BiH pokrenulo je odre|eneinicijative za kona~no formiranjeekonomsko-socijalnog vije}a na nivou BiH. Oslobo|enje saznaje da }e u ime Udru`enjaposlodavaca~lan tog vije}a biti Hasan Be}irovi}.
H. ARIFAGI]

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH

Ispla}eno 24.878.468,99 KM poticaja
FederalnoMinistarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva do sada je isplatilo ukupno 24.878.468,99 KM federalnihpoticaja za primarnupoljoprivreduproizvodnju i ostalevrstepodr{ke u poljoprivredi. Time je izvr{ilo obavezu pla}anja nov~ane podr{ke iz prve polovine ove godine, sukladno rokovimapredvi|enimprogramompoticaja i uputstvom za njihovoostvarenje, {to je odvelikoga zna~aja za poljoprivrednike i nesmetano obavljanje njihovih poslova i aktivnosti. U cijelosti su u ovoj godini ispla}ene premije za mlijeko u ukupnom iznosu 12.412.890,21 KM, kako je predvi|eno programom i uputstvom, uklju~uju}i i isplatudodatka za proizvedenomlijekou tre}emkvartalupro{legodine od1.843.549,36 KM, ~ime je ispo{tovana odluka o garantiranoj cijeni mlijeka za torazdoblje. Tako|er, u cijelosti su obra|eni i ispla}eni i svi poticaji za duhan za ovu godinu u iznosu 923.686,50 KM, a kontinuirano se vr{i obrada i isplata i svih ostalih poticaja, saop}eno je iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
1.492,09
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 21
906,48
SASX-10

910,27

SASX-30

874,41

BIRS

1.347,02

FIRS

647,09

ERS10

Banjalu~ka berza

Trgovanje na SASE

Bez prometa na kotaciji kompanija
Ju~era{nji promet 345.842,25 KM

Aktiva invest fond gubitnik dana
Ukupan promet obveznicama iznosio je 283.106,09 KM
Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj ber zi os tva ren je pro met od 345.842,25 KM, kroz 108 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama Tr`nica a.d. Banja Luka, trgovalo se od 18.283,58 KM, po prosje~noj cijeni od 1,50 KM, ~ime je ostvaren rast u odnosu na pro{lo trgovanje za 1,35 posto. Ukupan promet sa obveznicama iznosio je 283.106,09 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 204.012,11 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,33 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se od 5.371,50 KM, po prosje~noj cijeni od 3,50 KM, {to predstavlja rast cijene za 1,74 posto. Akcije dva fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Bors invest fonda a.d. Banja Luka (10,00 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 2,31 KM. Akcije ~etiri fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Aktiva invest fonda a.d. Banja Luka (-8,38 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,50 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama Put GP a.d. Isto~no Sarajevo, trgovalo se od 5.374,80 KM, po prosje~noj cijeni od 0,40 KM.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 27. oktobar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 343.623,09 KM. U sklopu 48 transakcija ukupno su prometovana 544.372 vrijednosna papira. Pro met na ko ta ci ji izno sio je 214.436,55 KM, u sklopu 29 transakcija prometovana su 529.672 vrijednosna papira. Na kotaciji kompanija nije bilo zaklju~enih transakcija. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 17.400,00 KM, u sklopu dvije transakcije prometovano je 3.000 dionica. Na kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF Herbos fonda d.d. Mostar. Kurs ovog fonda iznosio je 5,80 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 197.036,55 KM, u sklopu 27 transakcija prometovano je 526.672 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se od 161.840,22 KM, dok je sa obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 35.196,33 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 35.977,49 KM, u sklopu 15 transakcija prometovano je 3.329 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 18.742,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 18,74 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 93.209,05 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovana je

Na kotaciji obveznica promet od 197.036,55 KM

11.371 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta GP Bosna d.d. Sarajevo u iznosu od 80.000,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 8,00 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta GP Bosna d.d. Sarajevo od 33,33 posto i dostigle su cijenu od 8,00 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Namje{taj d.d. Grada~ac od 15,79 posto i dostigao cijenu od 8,00 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 27. oktobar/listopad 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Nova banka a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka 0,0017(A) 0,576(A) 0,35 1 1,35 1,5 0 0,52 0 6,38 0 1,35 0,0017 0,576 0,35 1 1,35 1,5 0,0017 560.295 0,576 628 0,35 1.151 1 16.500 1,35 6.243 1,48 12.271 952,51 361,73 402,85 16.500,00 8.428,05 18.283,58 KOTACIJA FONDOVA ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

5,80

0,00

5,80

5,80

3.000

17.400,00

2

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,31 3,5 0,036 2,7 5,51 3,01 3,2 3,05 3,5 10 -8,38 -5,26 0 -7,24 0 -2,74 0 1,74 2,31 3,5 0,036 2,7 5,51 3,02 3,2 3,05 3,5 2,31 3,5 0,036 2,7 5,51 3,01 3,2 3,05 3,41 100 20 50.000 363 123 301 50 20 1.536 231,00 70,00 1.800,00 980,10 677,73 908,01 160,00 61,00 5.371,50

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA L PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO POBJEDA RUDET DD GORAzDE POBJEDA SPORT D.D. GORAzDE (K4) TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE GP BOSNA DD SARAJEVO JP UBORAK DD MOSTAR NAMJEsTAJ DD GRADACAC PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO

39,00 39,00 35,20 33,92 32,97 96,40 92,50 84,11 78,74 72,50

-1,42 -1,24 -0,45 -2,98 2,96 0,05 0,96 -2,20 -0,33 0,00

39,00 39,00 35,20 34,12 33,00 96,40 92,50 84,11 78,75 72,50

39,00 2.203 39,00 1.922 35,20 1.689 33,50 319.560 32,00 159.290 96,40 8.080 92,50 7.615 84,11 6.658 78,74 8.216 72,50 11.439

859,17 749,58 594,53 107.140,35 52.496,59 7.789,12 7.043,88 5.600,04 6.470,01 8.293,28

2 1 1 6 10 1 2 1 2 1

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA UT Leotar a.d. Trebinje MPI Modrica a.d. Modrica Napredak a.d. Bijeljina Put GP a.d. Istoèno Sarajevo Stari grad a.d. Zvornik Republika Srpska - stara devizna stednja 1 Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,4(A) 0,1 1,45(A) 0,4 0,1 91,6 81,0011 39,5355 38 38,6402 37,0113 0 0,4 0 0,1 0 1,45 0 0,4 0 0,1 0,1 91,6 0 81,0024 -0,69 40 -2,03 38 0,33 39,3 -0,07 37,15 0,4 1.656 0,1 1.590 1,45 578 0,4 13.437 0,1 5.138 91,6 6.761 81 27.848 39,001 31.233 38 10.371 38 526.377 36,65 100.378 662,40 159,00 838,10 5.374,80 513,80 3.096,54 22.557,18 12.348,12 3.940,98 204.012,11 37.151,16

18,74 3,86 69,06 3,20 7,50 25,00

-0,78 -3,50 -1,16 0,00 0,00 0,00

18,75 3,86 70,00 3,20 7,50 25,00

18,72 3,86 68,05 3,20 7,50 25,00

1.000 200 79 1.410 540 100

18.742,00 772,00 5.401,49 4.512,00 4.050,00 2.500,00

5 1 6 1 1 1

8,00 33,33 45,01 -10,00 8,00 -15,79 10,00 0,00

8,00 45,01 8,00 10,00

8,00 45,01 8,00 10,00

10.000 5 338 1.028

80.000,00 225,05 2.704,00 10.280,00

1 1 1 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

82,89

$ 0,92%

3,36

$ 0,24 %

1.327,60

$ 0,82%

23,62

$ 0,86 %

2,362

$ 1,67 %

691,50

$ 0,07 %

566,50

$ 0,79 %

22 SARAJEVSKA HRONIKA
Prijedlog vije}nika Op}inskog vije}a Ilid`a

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Kriteriji pri razgovorima za zapo{ljavanje u JU Djeca Sarajeva

Ma(h)rama ili mini suknja?
DZ Ilid`a: Vije}nici ukazali na nedostatke u pru`anju usluga

Uvesti bonton u zdravstvo
Memi}: Uredimo stvari tako da nas ne do~ekuju sa “[ta ti ho}e{, {to si do{‘o?“
Informacija o kvalitetu i kvantitetu pru`enih usluga u DZ Ilid`a od januara do septembra 2010. na ju~era{njoj 17. sjednici Op}inskog vije}a Ilid`a izazvala je najve}i interes vije}nika za diskusiju. Vije}nik SDA Senaid Memi} bio je konkretan i predlo`io da se u zdravstvo prvo uvede bonton. - Hajde da stvari uredimo tako da svaki gra|anin Ilid`e bude gospodin kada u|e u ambulantu ili Dom zdravlja i da unutra budemo vi, a ne ti i da nas ne do~ekuju sa “[ta ti ho}e{, {to si do{‘o?“, kazao je Memi}. I drugi vije}nici su se slo`ili da postoji niz nedostataka u pru`anju zdrav stve nih uslu ga, te je za klju~eno da o tome treba odr`ati tematsku sjednicu. Na~elnik Amer ]enanovi} je podsjetio da }e uskoro biti otvorena i po slje dnja am bu lan ta, u Bla`uju na putu ka Vlakovu, za koju je oprema ve} obezbije|ena. Osvrnuo se i na to da nadle`na kantonalna ustanova jo{ nije obezbijedila mobilijar i opremu za rekonstruisanu ambulantu u Hrasnici pa }e ih na tu obavezu podsjetiti zahtjevom, a predlo`io je da prostore u centralnom objektu Doma zdravlja Ilid`a, koje kao zakupci koriste, odre|ene institucije oslobode te da se ili adaptiraju ili da se sredstva usmjere u pobolj{anje zdravstvene za{tite. Vije}nici su prihvatili izvje{taj o polugodi{njem radu i finansijskom poslovanju Javne ustanove za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica - Ilid`a uz zaklju~ke da menad`ment JU do naredne sjednice dostavi izvje{taj o utro{ku sredstava koja je Op}ina izdvojila za uvo|enje grijanja i da se u bud`etu za 2011. planiraju sredstva za nabavku novih stolica za kino-salu. Prihva}ene su i informacije o provedbi Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja i dinamici provo|enja zaklju~aka nadle`nih u vezi sa rje{avanjem problematike vodoza{tite zone Sarajevsko polje. Senadija Hadrovi} i Mirsad [aboti} su istupili iz BPS Sefer Halilovi} i rad u Vije}u nastavljaju kao samostalni vije}nici.
A. S.

Jedna kandidatkinja odbijena zbog V izreza na majici, osam djevojaka dobilo posao prije procedure • Ko }e potpisati rje{enja o upo{ljavanju?
Nakon razgovora sa odgajateljima sa Biroa, koji je odr`an u utorak, rezultati ko je od njih dobio posao u JU Djeca Sarajeva bio je poznat kroz nepuni sat. Naime, osam djevojaka zadu`enih za popisivanje djece, koja od ponedjeljka kre}u u pred{kolsko obrazovanje, ve} je unaprijed primljeno, dok su za ostale kandidate vladali, kako nam je kazala jedna od njih, pomalo ~udni kriteriji. - Diskriminirana sam po svakoj osnovi i ne}u pustiti da im ovo pro|e tek tako. Na ~elu komisije koja nas je ispitivala bila je Azra Bajraktarevi} ({ef nabavke u ustanovi i zastupnik Mahmutovi}ke na Sudu, op.a), ali je na kraju spisak proslije|en Arziji Mahmutovi} koja je kri`ala imena. Jednom prilikom kada sam dolazila u ustanovu da probam dobiti zaposlenje, kazala sam jednoj odgajateljici da mo`da ne}u uspjeti, jer se zovem Gordana. To je ~ula Mahmutovi}ka i ka-

Ustanova bez direktora i Upravnog odbora

Ministar obrazovanja Safet Ke{o kazao nam je kako nacionalna pripadnost ni u kojem slu~aju ne smije biti predmetom odbijanja nekog od kandidata. - S tim se ne smiju igrati. Ponosan sam na ~injenicu da sam u toku svog mandata imenovao pet dekana koji nisu Bo{njaci, istakao je Ke{o. zala mi “Nikad ti ovdje ne}e{ raditi“ ispri~ala nam je ju~er , Gordana Jelisi}, odgajatelj sa radnim iskustvom i polo`enim stru~nim ispitom. Ministar nauke i obrazovanja Safet Ke{o za Oslobo|enje je kazao kako su razgovori sa osam pomenutih djevojaka morali biti obavljeni, ali da i oni koji su sada izabrani, mo`da ne}e zadr`ati radno mjesto. - Tek nakon ove procedure, slijedi raspisivanje konkursa na koji se moguprijaviti i oni kojinisu ostavili pozitivan utisak na razgovoru, napomenuo je Ke{o. Kako nije bio upoznat sa kriterijima, ministar je provjerio zbog ~ega Jelisi} nije na spisku primljenih, da bi se ispostavilo kako je za ukus Mahmutovi}ke bila preslobodno obu~ena, te da ni op{ti utisak nije bio zadovoljavaju}i. - Imala sam majicu sa V izrezom i samotne pantalone. Jesam li trebala maramu staviti? Bilo je djevojaka me|u kandidatima u mini suknjama i helankama, naglasila je Jelisi} i dodala kako }e u istoj garderobi oti}i na razgovor kod ministra. Postavlja se pitanje i ko }e potpisati rje{enja kandidatima koji su od ponedjeljka na nastavi, jer direktorici Mahmutovi} tehni~ki mandat je istekao 8. oktobra, a Upravnog odbora JU Djeca Sarajeva nema. - Mahmutovi} mora obna{ati du`nost dok se ne razrije{i sa tog mjesta, kazao nam je Ke{o.
J. MILANOVI]

Ponosan na nebo{njake

Vije}e Novog Grada usvojilo rebalans bud`eta

Umanjenje od 1,7 miliona KM
Op}insko vije}e Novog Grada na ju~era{njoj sjednici usvojilo je informaciju o izvr{enju bud`eta Op}ine Novi Grad za period 1. januar - 30. juni 2010. godine, ali i prijedlog izmjena i dopuna bud`eta za teku}u godinu. Prema rebalansu, bud`et Op}ineNoviGradumanjen je za oko 1,7 miliona i sada iznosi 25 miliona i 728 hiljada maraka. Vije}nici kluba SDA imali su zamjerki na informaciju o izvr{enju bud`eta za koju su istakli da je stigla kasno, ali i na sam procenat izvr{enja bud`eta za koji su tvrdili kako godinama ne zadovoljava. Naime, razlika izme|u ostvarenih i utro{enih sredstava iznosi oko 3,8 miliona maraka. Pored toga, vije}nik Kluba SDA Ramiz Durakovi}, prilikom rasprave o rebalansu bud`eta, kazao je kakoumanjenjebud`eta za 1,7 miliona maraka ne zvu~i zastra{uju}e.

Kada }e biti formiran UO JU Djeca Sarajeva, i dalje je neizvjesno, a kako nam je kazao ministar Ke{o, Vije}u roditelja jo{ pro{log saziva poslate su ~etiri urgencije u kojima se tra`i da imenuju svog predstavnika. - Prvu sjednicu Vije}a u novom sazivu mora sazvati direktorica, dodao je Ke{o. Podsje}amo, po vrti}ima su izabrani predstavnici roditelja, ali ih Mahmutovi} jo{ nijekontaktiralakako bi se sjednica odr`ala.

Roditelji, gdje ste?

Sportski program za mali{ane
Manji prihodi od poreza, ali i iz Kantona i Grada

“Ako bi se rebalansiranibud`etostvario sa 31. decembrom,to bi bilozadovoljavaju}e“ istakao je Durakovi}. , Osnovne razloge za izmjene i dopune bud`eta u Op}ini Novi Grad obrazla`u smanjenjem prihoda od poreza na promet nepokretnosti usljed pada prometa nekretnina, umanjenjem prihoda od zemlji{ne rente, ali i smanjenjem grantova od Kantona i Grada Sarajevo.
S. Hu.

Op}inaCentar i ove godine za mali{ane iz vrti}a, uzrasta od ~etiri do pet i po godina, organizujebesplatan sportsko-animacijski program. U gimnasti~komprogramuu~estvuju382 mali{ana iz vrti}a, a svaka grupa broji izme|u 25 i 35 djece. Treninzi se odr`avaju u sali FIS-a, a za mali{ane i njihove vaspita~ice obezbije|en je besplatan prevoz od njihovihvrti}a do FIS-a. MirzaPa{i}, koordinator za sport u JU Centar za sport i rekreaciju, ka`e da je ovajprogram, prilago|enuzrastudjece, jedinstven u BiH, te da se svakegodinedora|uje. - Testiranja koja provodimo pokazala su da tokom jedne godine, koliko ovaj projekt traje, dolazi do pozitivnih promjena na tijelu djeteta, kaS. Hu. zao je Pa{i}.

Treninzi za djecu u FIS-u

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.

SARAJEVSKA HRONIKA 23
STUDID Povlastice ostvarilo vi{e od 3.500 studenata

Popusti u pla}anju na svakom koraku
Aliba{i}: Sve vi{e ~lanova

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

Nakon {to su u Sarajevu osigurali povoljnu kupovinu knjiga, hrane... projekat }e prezentovati studentima iz Tuzle
vor sa 85 kompanija, a uskoro slijedi promocija projekta u Tuzli. - Svaki dan nam se priklju~i izme|u 50 i 60 studenata. Pored kupovine sa popustom u Drvoprometu, knji`ari Baybook, sklapamo ugovore i sa velikim brojem restorana, kako bismo studentima osigurali obroke po povoljnim cijenama, istakao je Aliba{i}. Pre ma Ali ba {i}evim ri je~ima, u narednih 30-ak dana po~inje kampanja kako bi se projekat povlastica za studente pribli`io ovoj populaciji u Tuzli, a za {ta je interes pokazalo ve} 15 firmi iz tog grada. - Sparkasse banka nam je u Sarajevu iza{la u susret tako {to smo dobili mogu}nost podizanja studentskih kredita, mo gu}nost {te dnje, a sve uslu ge ve za ne za vo|enje ra~una i transakcija su besplatne, napomenuo je Aliba{i}. Studenti koji jo{ nisu izvadili karticu mogu to uraditi tako {to }e aplicirati u prostori-

Pro je kat Stu did, pre ma kojem svi studenti sa karticom ovog udru`enja imaju posebne povlastice pri kupo vi ni, pu to va nji ma, kur sevima i sli~no, do sada je nai{ao na veliki interes, pa je tako njih vi{e od 3.500 dobilo kartu. Kako nam je kazao Velid Aliba{i}, predsjednik Udru`enja Studid, do sada je u Sarajevu sklopljen ugo-

^lanovi Udru`enja Studid, prema Aliba{i}evim rije~ima, dogovaraju sa predstavnicima kompanija koje u~estvuju u njihovom projektu da svaka od njih osigura stipendiju za jednog studenta od 100 KM mjese~no. - U obzir}e do}iposebno nadareni i studentislabijeg imovinskog stanja, napomenuo je Aliba{i}.

Svaka firma po jedna stipendija

Ugovor sklopljen sa 85 kompanija iz Sarajeva

Internacionalni turnir
U organizaciji Studentskog parlamenta i Udru`enja Studid, u Sarajevu }e sutra po~eti internacionalni turnir u fudbalu i ko{arci, te odbojci za djevojke. - Dolazi oko 300 studenata iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Ma|arske, tako da }emo imati 25 timova. Takmi~enje }e biti organizovano u dvorani “Mirza Deliba{i}“, a gosti }e biti smje{teni u hotelu Saraj, kazao nam je Aliba{i}. jama Udru`enja koje se nalaze u Privrednom gradu Skenderija, odnosno ispunjavanjem dokumenata na web stranici www.studid.ba.
J. MILANOVI]

Sanacija trgova
S ciljem sigurnijeg kretanja pje{aka po trgovima, Op}ina Novi Grad redovno izdvaja sredstva za sanaciju o{te}enja poplo~anih povr{ina, a koja se uni{tavaju zbog nemarnosti nesavjesnih voza~a bez obzira na to {to je po njima zabranjeno saobra}anje motornim vozilima. U toku je sanacija o{te}enih povr{ina u Ulici Branka Mikuli}a i na Bulevaru branilaca Dobrinje, dok su radovi zavr{eni na Trgu Sabora bosanskog i Trgu zlatnih ljiljana. Sanacija urgentnih o{te}enja planirana je jo{ i u Ulici Hasana Su}eske, Trgu grada Pratoa, Trgu

Isklju~enja struje i vode
Zbog odr`avanja postrojenja bez napajanja elektri~nom energijom osta}e trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Fehima Spahe, Kamenja~a, Jezera, Homar, Had`i}i, Gornji Ivan~i}i, Gojanovi}i, Gajine, Frgaj, Ni{i}i3, Drin~i}i, Dragoradi, DonjaBio~a, ^evljansko polje, ^etojevi}i, Crna rijeka 1, 2 i 3, Gajevi, Skenderija neboder, Ravne, Rami}i Ilija{, Rakova noga, Pumpna stanica, Podsokolina, Osjek 2 i 6, Vukasovi}i, Stomorine, Vrutci, Vrutci1, VodovodVukasovi}i, Vladojevi}i, Udrabi, [i}i, [ehovi}i, Sudi}i 1 i 2, La|evi}i i Spahin han, a od 8.30 do 15 sati Halilovi}i 2 i Ru|era Bo{kovi}a 1. Od 9 do 13.30 sati struje ne}e imati Lokve 1, a od 9 do 15.30 Adema Bu~e 3. Zbog opravke kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju ulica: Pogledine, Paje, Bogu{evac, Toka, Jar~edoli, Bostari}i, D`eka, Bjela{nica - Babin do, Harisa Merzi}a, Humska, ^obanija, Jo{ani~ka, Teheranski trg, Panjina kula, Osik, Aleksandra Pu{kina, IV vite{ke brigade, Butmirska cesta, Bjela{ni~ka i Poligonska.
ti, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

nezavisnosti i Trgu Sarajevske olimpijade. Radove izvodi Montgradnja, a sredstva od oko 95.000 KM obezbijedila je Op}ina Novi S. Hu. Grad.
[tokholm/Kopenhagen 9.45, Minhen 13, Istanbul 14.25 i 18.30, Budimpe{ta 15.20, Frankfurt 15, Ljubljana 16.25, Ankona 17.55, Keln 13.30, Banja Luka 21.45

8 14

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

Dolasci:
Istanbul 8.50, Ankona 10.25, Be~ 11, 14.35 i 20.55, Cirih 11.45, Minhen 12.25, Istanbul 13.25, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 7, 15.45 i 22, Ljubljana 15.55, Kopenhagen/[tokholm 17.45, Frankfurt 21, Beograd 11.10, 13.45 i 21.40, Keln 13, Banja Luka 6.15 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sa-

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.30, 11.30 i 16.45, Zagreb 6.30 i 16.15, 18.45, Cirih 6.45, Be~ 7.45, 8 i 15.20,

subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18,

te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim 1.30, danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16. 5. 1

24

OGLASI

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

25

26

MESS 2010.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Zemlja bez rije~i

Zlatni lovorov vijenac i Mirjani Karanovi}

Kraljica balkanske

glume
Sa distance

o ratovima
U stolariji Narodnog pozori{ta Sarajevo, u okviru programa FUTURE MESS, izvedena je predstava iz Velike Britanije “Zemlja bez rije~i“ Ri. je~ je o monodrami, koju je predstavila glumica Lucy Ellinson. Da ova monodrama istra`uje ulogu onih kojih gledaju sa distance o ratovima i promi{ljaju da li je vrijednost umjetnosti uni{tena od okrutne stvarnosti, govorila je redateljica Lydia Ziemke na ju~era{njoj konferenciji za novinare. Predstava je ve} osvojila brojne pozitivne kritike u Edinburgu, Londonu, Berlinu, Francuskoj, te engleskim regionalnim teatrima. - Tema jeste rat, ali pokazuje kako ljudi koji `ive na Zapadu do`ivljavaju konflikte i koliko znaju {ta se de{ava u Afganistanu, Iraku ili Ruandi. Postavlja se pitanja da li se osje}aju krivim ili `ele pomo}i... Recimo, s jedne strane u Velikoj Britaniji postojala je velika spremnost da se ide u Afganistan, a s druge, milion ljudi demonstriralo je i bilo protiv odlaska na{ih vojnika, rekla je Ziemke.

Direkcija Me|unarodnog teatarskog festivala MESS donijela je odluku da pored Franka Castorfa, Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dodijeli i Mirjani Karanovi}. Ovoj istaknutoj glumici nagrada }e biti uru~ena u nedjelju na zatvaranju ovogodi{njeg MESS-a. - Mirjanu Karanovi} mnogi nazivaju kraljicom balkanske glume. Veliki broj njenih uloga u teatru i na filmu ispisale su najljep{e stranice ex-jugoslovenskog glumi{ta. Njena predanost i posve}enost gluma~koj umjetnosti su inspiracija mnogim mladim glumcima i glumicama, kao i velikom broju reditelja i rediteljica sa kojima je radila u svom bogatom umjetni~kom `ivotu“ stoji u , obja{njenju Direkcije. “Od 1997. kada je Festival dobio odrednicu me|unarodni, scene festivalskih pozornica ukrasili su i svojim gluma~kim kreacijama nadahnuli glumci i glumice iz svih krajeva svijeta. Jedina iz na{eg regiona je upravo Mirjana Karanovi}, koja je za ulogu Karle u “Helverovoj no}i“ (2004), te za ulogu Fedre u predstavi “Fedrina ljubav“ (2008), nagra|ena Zlatnim lovorovim vijencem za najbolju glumicu Festivala MESS“ navodi se u obja{njenju. ,

Sino} u Galeriji IPC na Ba{~ar{iji
Redateljica Lydia Ziemke
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Da nije bilo lako ni publici gledati ovu predstavu, ni igrati je, potvrdila je Lydia Ziemke i istakla da, iako publika na Zapadu nije navikla na ovakvu vrstu predstava, “Zemlja bez rije~i“ dobila je priznanje teatarske kritike na Edinburgh Fringe Festivalu pro{le godine, a glumica Ellinson bila nominirana za najbolju solo igru u okviru The Stage Awards for Mr. S. Acting Excellence.

Art Is War zabranjeni teatar
Neobi~an performans pod nazivom “Art Is War” u izvedbi , KadelGrup, sarajevska publika imala je priliku pogledati sino}, u okviru programa OFF MESS u Galeriji IPC na Ba{~ar{iji. Svi oni koji nisu bili u prilici prisustvovati “premijeri“ ove performans-akcije, mogu je pogledati od 12 do 19 sati u ~etiri naredna dana. “Art Is War” re`irao je Leo Katunari}, jedan od najkontroverznijih umjetnika i reditelja Hrvatske, koji je istovremeno hvaljen i osporavan, sa umjetni~kim i privatnim `ivotom isprepletenim skandalima. Ovog autora vi{e drama, objavljenih i u inostranstvu, redatelja desetinadrama, opera i scenskihdoga|anja, producenta mnogih umjetni~kih ku}a i projekata, te dobitnika vi{e nagrada, imali su priliku upoznati novinari na ju~era{njoj konferenciji, kada je Katunari} rekao: - Ovu performans akciju te{ko je nazvati interdiscipninarnom, ali ~injenica je da se razvija i svaki put daje druga~ije rezultate. Tako, pripremaju}i ga u razli~itim gradovima, radili smo sa ljudima koje sretnemo sasvim slu~ajno, od polaznika do

studenata. U Sarajevu su “Art is War” pripremali sarajevski volonteri i deseci slu~ajnih prolaznika. Nazvao sam ga “Zabranjeni teatar“ koji je kreiran pre, ma energiji grada sada. Sastavljen je od instalacije i videa snimljenog na ulicama Sarajeva. Originalno je izvo|ensedam dana u Bogoti i bio je to performans sa 20 izvo|a~a u Muzeju suvremene umjetnosti, dok se u Japanu doga|ao na gradskim ulicama, istovremeno na sedam mjesta u Tokiju, te u Indi-

ji, u {est gradova sa stotinama sudionika. U glavnom gradu BiH to je film instalacija, koji je snimljen u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu. Umjesto pozori{ne verzije za MESS, Katunari} je odlu~io pokazati film u korelaciji sa slikovnimmapama, a u ovomnjegovom kontraverznom, zanimljivom i druga~ijem djelu, prema utiscima publike {to je sino} bila prisutna u IPC galeriji, nosi snagu pozori{ne energije i suvremene umjetnosti. Mr. S.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MESS 2010.

27

@elim biti normalan

@eljni klasi~nih
lutkarskih predstava
Ansambl Pozori{ta lutaka Mostar putovao je ove godine i u Poljsku, Iran, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Italiju, [panjolsku...
Pozori{telutakaMostarpredstavilo se na sceni Pozori{ta mladih Sarajevo sa predstavom “@elim biti normalan“ koji je prema tek, stu bugarske knji`evnice Teodore Popove, re`irao bugarski reditelj Todor Valov. To je slikovita i romanti~na pri~a o odrastanju, te vje~nom ~ovjekovom stremljenju ka sre}i. Lutke za ovu predstavunapravljene su u najboljimlutkarskim radionicama Bugarske. Ranka Mutaveli}, direktorica Pozori{talutakaMostar, rekla jena ju~era{njojkonferenciji za novinare da je ova predstava ve} obi{la mnoge festivale i osvojila brojne nagrade. - I sarajevska publika je odli~no prihvatila ovaj komad, jer su o~igledno i mla|i, ali i stariji, `eljniklasi~nih lutkarskih predstava, kazala je direktorica Mutaveli}. O ~emugovoripredstava,pri~ao je glumac Ned`ad Maksumi}: - Govori o tome da svako `eli biti neko drugi, misle}i da je ta osoba normalnija od njega. Upravo ta drugost “problem“ je u predstavi, jer slijepi mi{ `eli postati obi~ni mi{, ali nakon{to to postane, uvi|a da ni tim mi{evima nije onako kako je zami{ljao. Na kraju mi{ shvati da je najbolje biti ono {to je bio ranije. Nije sve u o~ima, najvi{e je u srcu i ljubavi. Djeca, a i odrasli, razumjeli su na{u poruku, rekao je Maksumi} i naglasio da je bugarski tim stvaralaca uz njihov ansambl uspio napraviti odli~nu predstavu sa marionetama. - Danas nam je konkurencijavelika- djecasvakodnevnokonzumiraju kompjuterske igrice, 3 D animacije.., tako da je to iziskivalopromjene u pozori{tulutaka, jer te{ko je napravitipredstavu od 50 minuta koja }e dr`ati pa`nju dana{nje djece, potvrdio je Maksumi}. Komentiraju}i financijsku situaciju u kulturi Mostara, Mutaveli} je rekla da je svaki dan sve te`e: - Mi se borimosamokvalitetom. Jedino se tako uspijevamo izboriRanka Mutaveli} i Ned`ad Maksumi}
Foto: D`. KRIJE[TORAC

ti. I naravno, ljubavlju prema teatru i djeci. Da toga nema, sutra bismo mogli zaklju~ati pozori{te. Ono {to nas porazijeste da ljudikoji odlu~uju o podjeli novca za kulturu nikada nisu ni zavirili u pozori{te ili koncertnu dvoranu. Sa takomalonovcakolikodobijemo od njih, mo`emo godi{nje napraviti samo jednu predstavu. Onda se trudimo da izaberemo dobre suradnike i uradimo jednu, ali vrijednupredstavu, sa kojommo`emo i}i na gostovanja. Situacija je jednom rije~ju stra{na. Glumac Maksumi} dodao je da su pla}e u Pozori{tulutakazasigurno najni`e od svih ostalih:

- Neslavnatitulakojuimamozavisi od toga{to Mostar ima pet profesionalnih teatarskih ku}a. To je veliko ~udo! Grad ne mo`e financirati sve. Mi bismo i `eljeli da se ujedinimo, tako bi nam bilo lak{e. Postoji`elja, ali za to ne i interespolitike. I dalje egzistira neslavna titula jedinog podijeljenog grada u Evropi. Radimo najbolje {to mo`emo, sa najni`im pla}ama, putovali smo ove godine i u Poljsku, Iran, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Italiju, [panjolsku.., puno igramo, ali da to na{ grad ne cijeni, to je ve} za roman, sa vrlo tu`nim krajem.
Mr. S.

O, ljubavi
Slovensko repertoarsko pozori{te iz Trsta (Italija) izvelo je sino}, u Narodnom pozori{tu Sarajevo, predstavu “O, ljubavi“ Antona Pavlovi~a ^ehova, koju je re`irao Paolo Magelli, jedan od najintrigantnijih redatelja dana{njice u Evropi, a na{ stari znalac (pro{le godine dobio je Zlatni lovorov vijenac). O poruci koju su donijeli na jubilarni MESS govorili su predstavniciovogumjetni~kog teatra na ju~era{njoj konferenciji za novinare. Primo` Bebler, direktor pozori{ta, rekao je da je rije~ o teatru koji tri mjeseca nije radio iz razli~itih politi~kih, financijskih i drugih faktora, te da ga je ova predstava ponovo digla iz pepela. - Pozori{te u Trstu `ivi novi `ivot, stabilniji, ne moljaka za novce, nego se bori s onim {to ima. Opredijelilo se da s malo novca ponudi kvalitetne izvedbe, kazao je Bebler. Danijel Malalan rekao je da predstava govori o univerzalnosti ljudskih problema i

Sudar sa
stvarno{}u

Spa{avaj se ko mo`e

Savremeni fa{izam

Dio ansambla Slovenskog repertoarskog pozori{ta iz Trsta

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo, ve~eras u 19.30 sati, izlaze~lanovi belgijskog pozori{ta Toneelspelesgezelschap Stan. Umjetnici Jolente De Keersmaeker, Sara De Roo, Damiaan De Schrijver i Frank Vercruyssen, sarajevskoj publici, u okviru MESS-a, donose komad „Spa{avaj se ko mo`e, nije lo{e za naslov“ .

Oni kreiraju hibridan i dru{tveno kriti~an repertoar, u kojem se ^ehov, Anoui i Cocteau predstavljaju rame uz rame sa Ibsenom, Wildeom i Bernhardom. Re`iju potpisuju zajedni~ki (TG Stan), a glume Damiaan De Schrijver, Jolente De Keersmaeker i Sara De Roo.

odnosa o kojima^ehovprogovara u svoje tri jedno~inke: “O {tetnosti duhana“ “Med, vjed“ i “Prosac“ te da on igra , dvije uloge, da reditelj s kojim je ve} radio u NovojGorici, “nije htio klasi~an komad nego

ne{to druk~ije i ekspresivnije“ . Glumica Lara Komar istakla je da je predstava ura|ena s idejom impulsa, prema kojem se likovi pona{aju kao da su izazvani u nekoj situaciji, a ne kao rezultat `ivotnih stavova. - To je svojevrsni sudar sa stvarno{}u u trenutnimreakcijama, rekla je Komar, dok je Luka Cimpri~ dodao da je Magelli, “slu{ao“ glumce i uklapao njihova razmi{ljanja i osje}aje sa svojom koncepcijom. U predstavi su glumili i: Neda Petrovi~, Rafael Von~ina, Miriam Monica, Marko [kabar, Peter Koro{ic, Silva Gregor~i~, Giuseppe Nicodemo i Aram Vodopivec. Dramaturgiju je uradila @eljka Udovi~i~, kostimografiju Leo Kula{, a za svjetlo je bio zadu`en Rafael Cavarra i Arturo AnnecchiMr. S. no za muziku.

Soba

Osjetljiva ravnote`a
Teatrino Giullare iz Italije, koji su osnovali i danas vode Enrico Deotti i GiuliaDall’ongaro, predstavljaoriginalne pozori{ne komade koriste}i umjetne glumce, kojima potporu~inestvarniglumci. Sarajevskoj publicive~eras u 22 sata, na sceniPozori{ta mladih Sarajevo predstavljaju predstavu „Soba“ Harolda Pintera, ~iju re`iju potpisuju zajedni~ki (Teatrino Giullare). U ovoj predstavi, uz osje}aj prijetnje u pozadini, ljudskaiskustvausamljenosti, nesigurnosti i opasnosti i njihove kako komi~ne, tako i uznemiruju}e aspekti - smjenjuju se iza prozora na jednoj modernoj zgradi. Prva predstava Harolda Pintera (pisana 1957. godine), „Soba“ predstavlja prototip koji sadr`i mnoge od tema koje }e kasnije dominirati najboljimdjelimaovogdramati~ara. U svomstanu u dosadnojstambenojzgradi, jedna`enadoma}ica i njen

}utljivi mu` osje}aju da njihovomdomu prijeti neko misteriozno i enigmatsko prisustvo, sumnjivi i uznemiruju}i likovi koji protiv njih vode psiholo{ki rat. Atmosfera u njihovoj sobipostajete{ka, nabijenanesigurno{}u, nemirom, nasiljem. U osjetljivojravnote`istvarnosti i pretvaranja, istine i la`i, ova dva glumcaigraju{est razli~itih likova. Oni izra`avaju dvosmislenostsvojihlikovanose}ihiperrealisti~nemaskekojemijenjajuoblike i zapanjuju publiku vrtlogom pojava, kojesamopoja~avajumisteriju i modernost predstave.

28
Broj: 05-49-1245-1 /10 Sarajevo, 22. 10. 2010. godine

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA AGROPEDOLOGIJU BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL INSTITUTE OF AGROPEDOLOGY

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Federalni zavod za agropedologiju na osnovu Odluke direktora broj 05-49-1243-1/10 od 22. 10. 2010. o prodaji rashodovanih osnovnih sredstava objavljuje

J AVNU L ICITA C I J U
za prodaju dva vozila koja nisu u funkciji putem prikupljanja pisanih ponuda. I Podaci o vozilima LOT 1. JEEP CHEROKEE 1. Registarski broj: Nema tablice, vozilo odjavljeno 2. Vrsta vozila: Putni~ko/terensko 3. Marka vozila: D`ip 4. Tip/Model Jeep Cherokee 5. Broj sjedi{ta/Broj vrata 1+ 4 6. Broj {asije 1A4FJN8M2TL141208 7. Vrsta motora dizel 8. Snaga/radna zapremina 85 KW 2.5 ccm 9. Godina proizvodnje 1995 10. Registracija Istekla 11. Dimenzije guma i tip 225/70 R 15 DUNLOP 12. Stanje guma dobro 13. Pre|eno kilometara 224.640 14. Op{te stanje vozila Nepokretno 15. Boja vozila Bijela 16. Stanje boje Lo{e 17. O{te}enja vozila Postoje 18. Po~etna vrijednost u KM 2.950,00 KM LOT 2. MICHIBUSHI JL 1. Registarski broj: Nema tablice, vozilo odjavljeno 2. Vrsta vozila: Putni~ko/terensko 3. Marka vozila: D`ip 4. Tip/Model Michibushi JL 040 5. Broj sjedi{ta/Broj vrata 1+ 3 6. Broj {asije JMBL044GVHJ406627 7. Vrsta motora dizel 8. Snaga/radna zapremina 62 KW 2,5 ccm 9. Godina proizvodnje 1986 10. Registracija istekla 11. Dimenzije guma i tip 225/70 R15 DUNLOP 12. Stanje guma Lo{e 13. Pre|eno kilometara 328 888 14. Op{te stanje vozila Nepokretno 15. Boja vozila Bijela 16. Stanje boje Lo{e 17. O{te}enja vozila Postoje 18. Po~etna vrijednost u KM 1.100,00 KM II Na~in prodaje Prodaja }e se obaviti putem licitacije sistemom zatvorenih pisanih ponuda. Vozila se prodaju po na~elu “vi|eno — kupljeno”, {to isklju~uje svaki naknadni prigovor kupca i odgovornost prodavca. Vozila se mogu pogledati svakim radnim danom na adresi Dolina broj 6, na parkingu od 11 do 14 sati. Kontakt-osoba za uvid vozila: 033 254 840 Kujovi} Mervan. Pravo u~e{}a Pravo u~e{}a u postupku licitacije imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate deposit na blagajni Zavoda u iznosu od 200,00 KM za svaki Lot koji se licitira. U~esnicima na licitaciji ~ije ponude ne budu prihva}ene depozitna sredstva vra}aju se na blagajni Zavoda, nakon obavljene licitacije. U~esnicima ~ije su ponude prihva}ene kao najuspje{nije depozitna sredstva vratit }e se na blagajni Zavoda nakon dostavljanja dokaza o uplati kupljenog vozila.

III

IV SADR@AJ PONUDE Ponude moraju biti pisane ~itko i razumljivo sa jasno upisanom cijenom Ponuda treba da sadr`i: Dokaze o upla}enom depozitu za u~e{}e na licitaciji. Ime i prezime, odnosno naziv firme sa pe~atom i potpisom ovla{tene osobe, fotokopiju rje{enja o upisu u susdski registar. Fizi~ka lica trebaju dostaviti fotokopiju li~ne karte i CIPS-ovu prijavu prebivali{ta Ponuda mora biti potpisana od podnosioca. Ukupan iznos ponude izra`ene u KM za ponu|eni LOT ili LOT-ove pojedina~no po LOT-u. Obavezno navesti broj LOT-a na koji se odnosi ponu|ena cijena. Licitacija }e biti punova`na i u slu~aju da odgovaraju}u ponudu dostavi samo jedan ponu|a~ za jedan LOT. V. Uslovi prodaje Utvr|ene po~etne jedini~ne cijene jesu najni`e cijene koje ponu|e~i mogu nuditi. Cijene su u konvertibilnim markama sa PDV-om. Sve porezne obaveze snosi kupac. Najpovoljnijom ponudom smatra }e se ponuda onog ponu|a~a, koji uz ispunjenje uvjeta iz oglasa ponudi najvi{u cijenu. Ako dva ponui|a~a ponude istu cijenu, najpovoljnijom ponudom smatrat }e se ona ponuda koja je zaprimljena ranije. Ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena kao najpovoljnija du`an je u roku od osam dana od dana prijema obavijesti o izboru sklopiti ugovor o prodaji, te u daljnjem roku od 8 dana od dana sklapanja ugovora uplatiti kupoprodajnu cijenu na ra~un JRT( Jedinstveni ra~un trezora ) Federacije Bosne i Hercegovine broj: 3389002211529491. Ukoliko izabrani ponu|a~ u tom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu, smatrat }e se da je odustao od kupovine, a njegov ugovor smatrat }e se neva`e}im. U tom slu~aju ugovor o prodaji zaklju~it }e se sa sljede}im najpovoljnijim ponu|a~em. VI. Dostava ponuda Ponudu za kupovinu vozila zainteresirani ponu|a~i trebaju dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo, Dolina br. 6. S naznakom „Ponuda za kupovinu vozila — LOT br -- ne otvarati“ Rok za dostavu ponuda je 10. 11. 2010. do 12 sati. Javno otvaranje ponuda izvr{it }e se 10. 11. 2010. u poslovnoj zgradi Federalnog zavoda za agropedologiju, Sarajevo, Dolina br. 6, drugi sprat u sali za sastanke sa po~etkom u 12.30 sati. VII. Izbor najpovoljnije ponude Otvaranje ponuda izvr{it }e se komisijski. O izboru najpovljnijeg ponu|a~a biti }e obavije{teni svi ponu|a~i u roku od osam dana od dana izbora. Kupljeno vozilo isporu~iti }e se kupcu uz predo~enje dokaza o uplati po predra~unu. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon br: 033 268 260 i 033 254 840. DIREKTOR mr. Esad Bukalo
Dolina 6, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: ++ 387 33 22 17 80, 26 82 62; Fax ++ 387 33 26 82 61, E-mail: zapsa@pksa.com.ba

Angelina [imi}
“Piran-Pirano“ prvi je cjelove~ernji igrani film Gorana Vojnovi}a, slovenskog redatelja bosanskih korijena, koji }e ve~eras pod pokroviteljstvom Ambasade R Slovenije biti premijerno prikazan u kinu Meeting Point. Bh. ~itateljska publika imala je ve} jedan susret s Vojnovi}em - u Sarajevu mu je predstavljen roman “^efuri, napolje!”, koji je pobudio izuzetan interes ne samo u slovenskoj javnosti. Tako|er, Gorana Vojnovi}a poznaju i oni koji prate Sarajevo Film Festival kao scenaristu filma “Sretan put, Nedime“, nagra|enog Srcem Sarajeva za najbolji kratki igrani film.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 28. 10. 2010. godine

I na bosanskom
Premijerno prikazivanje film “Piran-Pirano“ imao je po~etkom ovoga mjeseca u Portoro`u na Danima slovenskog filma, gdje je nagra|en za najbolji scenarij, a Vojnovi}evo prvo dugometra`no filmsko ostvarenje pobralo je odli~ne kritike u slovenskim medijima. Film “Piran-Pirano“ znatnim dijelom snimljen je na na{em jeziku, a gluma~ku ekipu ~ine: Mustafa Nadarevi}, Boris Cavazza, Nina Ivani{in, Moamer Kasumovi}, Francesco Borchi, Peter Musevski, Gregor Zorc i drugi. Redatelj Vojnovi} ne potpisuje samo re`iju nego i scenarij. Glavni producent filma je Arsmedia iz Ljubljane, koproducent hrvatski Jadran film, kino-distributer za BiH je Obala Art Centar, a produkcijska ku}a Depo iz Sarajeva partner je ovog filmskog projekta. Prvi cjelove~ernji igrani film Gorana Vojnovi}a, ~iju osnovu ~ini pri~a o prepletu ljudskih sudbina, a po~inje sasma slu~ajno kada se Italijan Antonio Bartole, nakon 50 godina i po raspadu Jugoslavije vra}a u svoj rodni grad, gleda u prozore stana u kojemu je ro|en, dok ga iz stana, iza zavjese gleda Veljko, Bosanac, koji je 1945. godine kao partizan sudjelovao u osloba|anju Pirana, u kojemu ostaje `ivjeti sa svojom djevojkom, Slovenkom Anicom. A, onda, dolazak Antonija pred Veljkina (nekada{nja svoja) vrata i njegov prvi korak u stan u kojemu je ro|en ~ini si`e filmske radnje koja se odvija u ~etiri zida, dok prisje}anja na vremena koja su pro{la i vremena u kojima glavni junaci sada jesu teku paralelno. U povodu premijernog prikazivanja filma u BiH, u kinu Meeting Point odr`ana je i konferencija za novinare kojoj su prisustvovali Goran Vojnovi}, Moamer Kasumovi} (igra mladog Veljka), Francesco Borchi (igra mladog Antonia) i Jasmin Durakovi}, producentska ku}a Depo. Iz ovog kra}eg razgovora s Goranom Vojnovi}em ~itatelji mogu naslutiti glavne ideje filma. Ima se osje}aj da ste dali sliku, kako ga je odglumio Moamer, tipi~nog mekog Bosanca, naro~ito je dojmljivo bilo kad on ka`e ~emu osveta, za-

Premijera filma “Piran-Pirano“ Gorana Vojnovi}a

Dom je

KUN
gled, mada mo`da ona i nije u svem tom kaosu malo i neobi~na. Zna~i, u svim tim grozotama, taj pogled “mekog“ koji ne `eli osvetu. Ka`em, nekako ~udno djeluje unutar svega. Me|utim, to je nekako bio moj pogled, moja poruka koju sam htio tu da iska`em, jer, ustvari, htio sam da prika`em misao da ko god u ratu ostane ~ovjek, ko to uspije, u svakom

to je bila moja poanta kad se bavim tim prostorom. Normalno, taj lik Moamera proizlazi iz lika kojeg kasnije igra Mustafa Nadarevi} i ~ija je pri~a ona koju sam ja htio da ka`e. Zna~i, lik koji i dan-danas sa 70-80 godina ne mo`e nekako da svari sve to {ta mu se de{avalo 1940. i neke i koji to na neki na~in misli da je svario, me|utim, ispostavi se da nije. Zanimljiva je i scena kad Veljko (Mustafa Nadarevi}) u|e u more i po~ne da pliva, kao da se kona~no pomirio sa svim, oslobodio i oslobo|en pliva. Kao da kona~no samom sebi priznaje da jeste tu gdje jeste?

Mama i baka Bosanke
- Imam jedno zanimljivo li~no sje}anje. Moja prabaka, mislim da je oko 30 godina `ivjela u Puli, ina~e je iz Bosanske Otoke bila, nikada se nije okupala u moru. Meni je ta poenta ljudi koji dolaze i nekako ne mogu da prihvate okolinu u koju su do{li, preko tog mora, bila zanimljiva. I iz toga smo nekako i krenuli. Lik dalje ima druk~ije motive i taj ulazak u more, otpo~etka sam nekako na taj na~in shva}ao, zna~i da tek kad on shvati za{to je on tu u Piranu, za{to on tu pripada, zna~i da to nije ni ro|enje, nije ni bitno da je on kao partizan u{ao u taj grad, nego zato {to je tu volio jednu `enu. Tek kad on to shvati, on mo`e da zapliva. On to radi ~isto radi sebe. To je simbol njegovog pomirenja sa svojim `ivotom, sa sobom, sa svim {to mu se u `ivotu desilo. Na taj na~in mislim da je to Mustafa odli~no odradio, i uz muziku Tamare Obrovac za kraj - ljude ba{ dirne i nekako funkcionira. To ljudi ~esto priznaju kao jednu od boljih strana filma. Interesantna je i re~enica kad Antonio ka`e da se samo jedanput u `ivotu osje}ao ~ovjekom, a taj osje}aj mu je podarila jedna `ena koja je negdje u Americi. - To je, ustvari, jedna od glavnih poanti. Uvijek vezujemo tu pripadnost domu, domovini, za apstraktne veze, mjesto ro|enja, vjera u {ta bilo, a zaboravljamo da mnogi od nas vezuju gradove prema ljudima koje volimo. Da li je mo`da vrijeme kad se neko zaljubi ja~e od vremena kad se rodio? Koji je podatak tu ja~i? Nekako sam htio da ka`em da ima i toga da kad nekoga voli{ u nekome gradu, da se mo`da jo{ ja~e ve`e{ za taj grad, nego samom ~injenicom da si se ti rodio. Moja mama je ro|ena u Sarajevu, ali po{to tu nikad nije `ivjela, to je ostala samo bilje{ka u njenoj autobiografiji. Tako da ja na taj na~in gledam neke stvari i htio sam u film uvu}i li~ne poglede, vi{e moja osje}anja, razmi{ljanja, tu preko svih tih likova da kona~no damo, stvorimo neku drugu dimenziju pripadnosti; zna~i da ta ne mora biti ni nacionalna ni bilo kakva, nego da je dom tamo gdje nekog volimo, gdje nas neko voli, {to je napisao i Aleksandar Hemon: dom je tamo gdje neko primijeti da nas vi{e nema.

tamo gdje
nekog volimo
U svim mojim likovima tra`io sam ljudsku komponentu, zna~i i u onima koji su kao Moamer izbjegavali sve grozote i onima kojima to nije uspijevalo

{to osveta. Je li to onaj tipi~ni do`ivljaj Bosanca? - Kao prvo, to jeste film u kojem nastupaju Bosanci, Slovenci i Italijani. Me|utim, ja sam svaki lik htio najprije gledati van svih tih karakterizacija nacionalnih, vjerskih itd. U svaki sam lik sebe unosio, mo`da u taj lik i najvi{e. To je bio neki moj pogled, neka moja `elja da unesem svoj po-

slu~aju postane `rtva. U svim mojim likovima tra`io sam ljudsku komponentu, zna~i i u onima koji su kao Moamer izbjegavali sve grozote i onima kojima to nije uspijevalo, onima koji su radili stvari na koje ne mogu biti ponosni. Svaki taj lik, bez obzira na kojoj strani stajao, poku{avao sam da pogledam ljudskim o~ima, da u njemu na|em ne{to ljudsko. I

30
Mladen Bi~ani}
rva sedmica 50, jubilarnog MESS-a uvela nas je u pozori{ne svjetove dva velika europska pozori{na stvaraoca, otvorila stranice programa Future MESS i otkrila Sarajevo kao mjesto zbivanja nekih relevantnih historijskih, ali i teatarskih doga|aja i situacija.

KUN
Sa pozornica 50. MESS-a

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

P

Kazali{ni pou~ak

Ratno Sarajevo
U “Sarajevskoj pozori{noj tragediji“ Pe|e Kojovi}a, u re`iji Gor~ina Stojanovi}a i izvedbi gluma~kog ansambla ovda{njeg Narodnog pozori{ta u sredi{tu pa`nje je sje}anje “kao koncentrat koji sa sobom nosimo u mislima dozivaju}i pri~e kao snove u kojima }emo na}i na{e boje osje}anja i slutnji, otkrivaju}i spiritualnu metriku `ivota podijeljenu na predratno i postratno iskustvo, dakle sje}anje kao prostor utopijskog pejza`a gdje je ostala izgubljena sre}a u kolijevci pro{losti“ - kao {to je to zapisao Dino Mustafi}, direktor MESS-a, u ~ijoj je produkciji predstava i nastala. Drugi kazali{ni projekt koji nas tako|er vodi u ratno Sarajevo plod je suradnje Festivala i Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Beograda. Predstava se zove “Elijahova stolica“ i ra|ena je prema motivima istoimenog romana Igora [tiksa, po dramatizaciji Darka Luki}a, a u re`iji Borisa Lije{evi}a. Predstava je to {to priziva u sje}anje ne tako davne doga|aje i doba, ~iji su o`iljci istina jo{ nezarasli, rane tek prekrivene koprenom srastanja i novoga vremena {to nas neumitno tjera da idemo dalje - no osim toga op}eg tona i atmosfere kojom se obavija, ona je i vrlo intimna, komorna igra u potrazi za identitetom. Jer, kako se pita i sam redatelj: “[to je to identitet? Da li je to ona li~nost koju godinama svjesno gradimo ili je to ne{to {to se krije u genima, u pro{losti i nekim ljudima koje nismo upoznali?“

Franka Castorfa
A to, kako on radi, treba vidjeti, treba osjetiti kako djeluje taj Castorfov kazali{ni pou~ak - jer to jeste teatar modernog doba, {to, poput MESS-a u svojim najboljim trenucima, oslikava {to je u pozori{tu vrijedno, ali i anticipira njegov budu}i put
AUTOPORTRET Sva umjetnost se ustvari bavi ~ovjekom i ljudskom prirodom, a dobra umjetnost uvijek je autoportret posmatra~a
am Rosa - Luxemburg - Platz iz Berlina. Castorf (1951) je stari znanac i prijatelj MESS-a: dvostruki je dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca za re`iju (“Trainspotting“ 1977. i “Endstation Amerika“ iz 2002.), a ovaj put dodijeljen mu je i Zlatni lovorov vijenac za doprinos razvoju teatra i pozori{ne umjetnosti. Ovaj, po vlastitom priznanju agnostik a ne marksist, mada sude}i po predstavama koje radi itekako sklon ljevici, ujedno “sva{tojed“ u teatru, u ~ijem }e se “kotlu za taljenje“ predstave na}i svi mogu}i znani i neznani sastojci, slavljeni~kom MESS-u podario je predstavu “Kean“, temeljenu na tekstu Alexandra Dumasa, starijeg, u preradbi Lothara Trollea i na komadu njema~kog dramati~ara Heinera Muellera “Hamletmaschine“. U tu pri~u o slavnom engleskom glumcu Edmundu Keanu, neprevazi|enom tuma~u uloga velikih likova iz drama W. Shakespeara, {to se odvija prije dva stolje}a, Castorf }e unijeti sve ono {to misli da je potrebno da bi se ocrtao ne samo njegov lik i fama {to ga je pratila, a {to toliko sli~i glamuru zvijezda i zvjezdica estrade, top-lista muzike, filma i mode na{ega vremena, nego da bi, u kratkim ali jasnim potezima, oslikao fresku toga doba, njegovih `itelja i doga|aja. Poput neke historijske ~itanke, ova predstava }e nam predo~iti sukob klasa, `ivot visokog plemstva, polo`aj radni~ke klase, osobite djece koju su i tada, kao i danas, u nekim dijelovima svijeta, bezobzirno izrabljivali i tla~ili, ali i du{u i o~aj umjetnika koji shva}a da je samo cirkusant i zabavlja~ dokone elite, a nikako i nikada njihov ravnopravni partner. Kazali{ni pou~ak Franka Cas-

U predstavi “Kean“, jedno uz drugo, mo`ete nai}i na citate Engelsa, parodije izreka Marxa, Lenjina i Maoa, ma|arsku revoluciju 1956, teatraliziranu verziju muzi~kog nastupa Micka Jaggera, samog Keana...

Drugim kolosijekom
U toj potrazi za samim sobom i vlastitim korijenima glavni junak doti~e i same po~etke teatra, poput Edipa na pitanje o svom postanku, dobiva odgovor proroka Tiresije: “Rodi}e{ se i umrijeti na isti dan“, i to se zaista u drami i doga|a - onoga trenutka kada saznaje tajnu svoga porijekla, odlu~uje prekinuti sa `ivotom. Vrlo uigrana gluma~ka ekipa JDP-a - Svetozar Cvetkovi} u glavnoj roli, uz Renatu Ulmanski i \uzu Stojiljkovi}a dobila je u ovoj predstavi novog ~lana, mladu sarajevsku glumicu Maju Izetbegovi}, kao ravnopravnog sudionika ~ija igra zavre|uje da je se posebno spomene. Program Future MESS otvo-

rili su, tako|er beogradski, “Sanjari“. Nastali u istom pozori{tu kao i “Elijahova stolica“, “Sanjari“ su, u kazali{nom smislu, ne{to sasvim razli~ito, isti teatar ali koji se kre}e potpuno drugim kolosijekom. Polazna osnova je drama “Sanjari“ nastala 1920. godine i to od autora kojeg najmanje smatramo dramskim piscem. Rije~ je o velikom romanopiscu Robertu Musilu, autoru kultnoga romana “^ovjek bez svojstava“, - “ja sam vi{e nego r|av ~ovjek, ja sam ~ovjek bez svojstava“, re}i }e u komadu jedan od junaka ~iji je izlet u dramu tada neslavno zavr{io. Me|utim, “Sanjari“ su izuzetno slojevit i zahvalan dramski tekst, a beogradski umjetnici, pod redateljskom palicom Milo{a Loli}a, uz asistenciju dramaturga Peri{e Peri{i}a, Musila ~itaju suvremenim pozori{nim jezikom, kao refleksiju na na{e doba, sumnje i dvojbe {to se neminovno ra|aju unutar nas, sred na{e intime, u trenucima kada volimo, zavodimo ili se zaljubljujemo, a da zapravo uop}e nismo svjesni {to se to s nama tada zbiva. Drama o lju-

bavi, ka`e Loli}, ali “o ljubavi koja nije iznenadni i prosvjetljuju}i bljesak, ve} ljubavi koja je integralni ili ~ak neizbje`ni segment `ivota, o ljubavi koja nije samo uznesenje, ve} vrlo ~esto i prepreka“. Selektorica programa Future MESS mlada je sarajevska redateljica Selma Spahi}.

Epopeja bola
“Sva umjetnost se ustvari bavi ~ovjekom i ljudskom prirodom, a dobra umjetnost uvijek je autoportret posmatra~a. Kao medij, pozori{te ima najneposredniju vezu sa ‘ljudskom prirodom’ jer u njemu igraju ljudi za ljude. Bitno je da se ta ljudska priroda prona|e kako bi kazali{te moglo da se redefinira i tako pre`ivi. To zna~i da je potrebno pri~ati nove pri~e.“ Misli su to Jana Lauwersa, belgijskog kazali{nog maga {to je lani slavio na MESS-u sa svojom Needcompany i predstavom “Isabellina soba“, a na njegovo jubilarno izdanje stigao je sa “Ku}om jelena“, {to uz “Prodavaonicu jastoga“ ~ini njegovu pozori{nu trilogiju “Tu`no lice/Sretno lice“. Pred-

stava je nastala prije dvije godine i locirana je u vrijeme sada{nje - to je svojevrsna oda, epopeja bolu i tuzi doba kojega `ivimo, sa svim njegovim strahotama i ponorima, ratovima, egzodusima, uni{tenjima ~itavih naroda, a u ~ijoj je osnovi ona izvorna, primarna bol za nekim tko je nestao, ubijen, izbrisan - bol majke za umrlim sinom. “Svatko mo`e zatomiti bol osim onoga koji je trpi“, pisao je jo{ nenadma{ni Shakespeare, i tu bol epohe i ~ovjeka - pojedinca Lauwers maestralno donosi na pozornicu, istra`uje joj korijene i uzroke, tjera nas da se sa njom suo~imo i zapitamo da li smo i sami doprinijeli njenoj pojavi. “Ku}a jelena“, ocjenjuje u svom eseju o Janu Lauwersu Ervin Jans, “ne{to je izme|u bajke i tragedije, izme|u naivne pri~e i neizrecivog bola“. I tome, gotovo da ni{ta ne treba dodati. Sa nekim posebnim nestrpljenjem, uz du`no po{tovanje, o~ekivao se na MESS-u dolazak njema~kog redatelja Franka Castorfa i njegovog teatra, na ~ijem je ~elu, kao umjetni~ki rukovodilac, ve} gotovo dva desetlje}a, Volksbuehne

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

Teatarski izazov

KUN

31

“Farsa“ kao
Nakon vi{e od ~etiri desetlje}a Sarajevski ratni teatar SARTR spa{ava od zaborava svojevremeno zabranjenu farsu u dvije prikaze “Osipate se polako, Va{a Visosti“ Mirka Kova~a
Giorgio Stehler na probi

drama za sebe
Safet Plakalo

Hommage Giorgiu Strehleru
U Despi}a ku}i, Muzeja grada Sarajeva, danas }e od 10 do 16 sati, u okviru programa OFF MESS biti odr`an Hommage redatelju Giorgiu Strehleru (1921 – 1997). Mnogi }e se sjetiti da su, kada je obnovljen Festival MESS 1997. godine, imali priliku gledati predstavu jednog od najzna~ajnijih evropskih reditelja svih vremena Giorgiu Strehlera. Iste godine, dva mjeseca kasnije, 25. decembra Strehler je umro. Ovo je prilika da uz sa~uvano blago njegovih predstava odamo po~ast ovom velikom reditelju, poru~uju iz direkcije MESS-a. Giorgio Strehler je ro|en u pokrajini Trsta 1921. godine. Ovaj veliki reditelj, zajedno s Paolom Grassijem osniva Piccolo Teatro della Citt di Milano (City of Milano Little Theatre), prvo stalno pozori{te u Italiji1947. godine. Bio je strastveni i inovativni reditelj. Re`irao je i opere u milanskoj Scali, igrao naslovnu ulogu u svojoj epskoj postavci Goetheova „Faustorfa glasi: “Sve {to je ~isto nije dobro, u umjetnosti je bolje mije{ati sastojke, situacije su ono od ~ega teatar nastaje, a tu je slu~aj itekako bitan. ta“, a slu`io je jedan mandat (od 1987. do 1992. godine) u italijanskom Senatu. Giorgia Strehlera mnogi smatraju najuticajnijim pozori{nim rediteljem u drugoj polovini dvadesetog stolje}a. On je uticao na tri generacije glumaca i inspirisao mnoge {irom svijeta. Primio je i orden Legije ~asti od vlade Francuske, imenovan je direktorom “Pozori{ta Evrope“ u Parizu 1985. godine. Tokom karijere, koja je trajala vi{e od 50 godina, Giorgio Strehler je, po vlastitom opisu, bio „fanatik teatra“. U svojstvu suosniva~a i umjetni~kog direktora Piccolo Teatra u Milanu, njegova teatarska vi|enja klasika Shakespearea, Goethea, ^ehova, Brechta, Goldonija i Pirandella, kao i njegove postavke opera Mozarta, Verdija i drugih, primile su brojne pohvale. Me|u li~nostima koje su uticale na njega bili su Louis Jouvet, Jacques Copeau i Brecht, a u posljednjem periodu i Peter Brook ... sobom i ljudima oko sebe. Sam Castorf to najbolje obja{njava: “To je prije svega pri~a o umjetniku koji nije `elio biti samo umjetnik. On shva}a da ga netko treba za zabavu, i tu se odmah javlja otpor, on to uvi|a i ka`e: Ja to vi{e ne `elim, i poput nekog Robina Hooda, ustaje protiv toga, suprotstavlja se tom svijetu mo}nih, toj eliti svijeta, bez obzira na to da li su lijevo, crveni ili crni.“ I tu se Castorf ve`e za dana{nji svijet, intelektualce nekada lijevih uvjerenja koji se danas ne snalaze i mo}nu elitu koja tim svijetom upravlja, kao i u doba Edmunda Keana. A to, kako on to radi, treba vidjeti, treba na licu mjesta osjetiti kako djeluje taj Castorfov kazali{ni pou~ak - jer to jeste teatar modernog doba, {to, poput MESS-a u svojim najboljim trenucima, oslikava {to je u pozori{tu vrijedno, ali i anticipira njegov budu}i put.

aznanje o nekom dramskom tekstu ponekad zna biti vrlo zanimljivo, ma spoznaja o farsi u dvije prikaze Mirka Kova~a “Osipate se polako, Va{a Visosti“ ima sve naznake drame za sebe. Prvi put saznali smo za ovaj naslov u vrijeme kad smo kao gimnazijalci ve} postali stalnim posjetiteljima Malog pozori{ta (danas Kamernog teatra 55) u Sarajevu.

S

Aluzije na Tita
Nova teatarska sezona u Sarajevskom ratnom teatru }e biti otvorena premijernom izvedbom teksta Mirka Kova~a “Osipate se polako, Va{a Visosti“. Reditelj je Goran Damjanac, a igraju: Alban Ukaj, Sonja Goronja, Mirela Lambi}, Jasenko Pa{i} i Sead Pandur. Ono {to ovu premijeru ~ini jo{ zanimljivom jeste i ~injenica da je svojevremeno predstava u Kamernom teatru 55 bila zabranjena uz optu`bu da je autor pravio aluzije na tada{njeg predsjednika Josipa Broza Tita. 2009. u fojni~kom hotelu Reumal, gdje je sa suprugom bio na oporavku. Kada smo mu spomenuli tekst “Osipate se polako, Va{a Visosti“, bio je vidno iznena|en, te, “jedva sje}aju}i se“ tog teksta, ispoljio stanoviti otpor prema njemu. Mijene}i osobno da taj otpor ne vodi porijeklo iz totalnog zaborava, jer pisac njegova formata ne mo`e takvo {to olako zaboraviti, poku{ao sam da pridobijem njegovu suglasnost tezom da SARTR taj njegov tekst ne zanima kao incident iz 1968. kada je njegova praizvedba u Malom pozori{tu bila zabranjena, ve}, najprije, sporadi njegove aktualnosti danas. Tema posljedica kolektivizacije privatne imovine poslije Drugog svjetskog rata danas je, na`alost, daleko aktualnija u uslovima privatizacije dru{tvene imovine nakon nedavnoga rata na prostorima ex-Jugoslavije, a likovi njegove farse u dvije prikaze, kao tajkuni, danas su u mnogome farsi~niji i nakazniji.

Reprize nije bilo
Osobno se sje}am da su u martu 1968. u reklamnom izlogu Malog pozori{ta bili istaknuti plakat i fotosi iz ove predstave kao najava njene praizvedbe u re`iji Radoslava Dori}a, ~ak su mi i danas dosta `ivo urezani likovi glavnih protagonista Zvonka Zrn~i}a, Ines Fan~ovi} i Hranislava Ra{i}a. Budu}i da mi i nismo bili ba{ premijerna publika, odgodili smo gledanje predstave za neku kasniju reprizu, ali te reprize nije bilo. Kada se pro{le godine Mirko Kova~ nametnuo SARTR-u kao izazov, otpo~eli smo pregnantno i{~itavati njegovu najnoviju knjigu sabranih drama “Isus na ko`i“, ali u njoj nije bilo farse u dvije prikaze “Osipate se polako, Va{a Visosti“. Znaju}i da tekst ne}emo prona}i u dokumentaciji Kamernog teatra koja je izgorjela u po`aru 1986. godine, dramaturg SARTR-a Dubravka Zrn~i} - Kulenovi} obratila se reditelju njene praizvedbe Radoslavu Dori}u i domalo nam je iz Beograda stigao nemu{to prekucani, rediteljski primjerak teksta, ~ak i afi{a sarajevske praizvedbe sa rje~nikom dubrova~kog argoa koji je u tekstu bio dominantan, i Dori}evim pismom iz koga smo, eto nakon vi{e od 40 godina, saznali za sudbinu predstave: nakon njene premijere, famozni neko je zabranio da predstavu gledaju mla|i od 18 godina, a nakon njene prve reprize predstava je i definitivno skinuta s repertoara. (Indikativno je da i godinu ranije producirani film Bate ^engi}a “Mali vojnici“, ~ijim scenaristom je bio Mirko Kova~, nije bio po volji i ukusu tada{njih “~uvara dru{tvenog }udore|a“, pa je “bunkerisan“) O na{oj nakani da produciramo neku njegovu dramu, informirali smo Mirka Kova~a direktor SARTR-a, Osman Arslanagi} i ja polovinom novembra

Duboka melankolija
“ Zato u predstavi “Kean“, jedno uz drugo, mo`ete nai}i na citate Engelsa, parodije izreka Marxa, Lenjina i Maoa, ma|arsku revoluciju 1956, teatraliziranu verziju muzi~kog nastupa Micka Jaggera, samog Keana razapetog u bodljikavoj `ici poput Isusa, istoj toj `ici u kojoj je ne{to ranije vodio ljubav - pozornicom defiliraju izvanredni glumci, sa Alexanderom Scheerom u naslovnoj ulozi, ~as se nalazite sred vodvilja, ili ljubavne drame, ~as ste u parodiji ili farsi, tragikomediji, potom na podiju nekog muzi~kog koncerta pop-zvijezda, a odmah zatim u dubokoj melankoliji i razo~aranju glavnog junaka

Autorovo povjerenje
Na{ dogovor u Fojnici zavr{io je “ni tamo - ni ovamo“. Kova~ je, ipak, prihvatio moj prijedlog da mu tekst dostavimo posredstvom e-maila u Rovinj, gdje `ivi u egzilu. I kada smo mu tekst, oblikovan u elektronsku formu na na~in kako to, ina~e, radimo u SARTR-u, dostavili 15. januara, odgovor nam je stigao 10. marta ove godine, nenadano brzo, s obzirom na to da smo znali da Kova~ pi{e novi roman. Vrlo po{tovani i cijenjeni gospodine Plakalo. Ispri~avam se {to se javljam s velikim zaka{-

njenjem. Divno je od Vas da ste prona{li i uredili taj moj davna{nji uradak. Iz nekog straha, odga|ao sam ga pro~itati, uza sve, toliko sam u novoj knjizi da se pomalo osje}am kao izvan svijeta. Te jo{, imao sam i neke pretrage u Zagrebu. Napokon sam pro~itao tekst. Jezi~no ne stoji, to sve treba urediti. Ima nedostataka, ali ima i nekih zgodnih dijelova. Mo`da bi drama zaslu`ila neki uvod, neki komentar. Dopustite da jo{ malo o svemu razmislim i jo{ jednom pa`ljivo pro~itam, unato~ tomu {to sam doista preokupiran samo ovim svojim poslom. I jo{ se jednom ispri~avam za ovako dugo otezanje s odgovorom. Jer Vi ste ovo sjajno uredili i jo{ Vam jednom puno hvala. Srda~an pozdrav, Mirko Kova~. Saznav{i da su “pretrage u Zagrebu“ konstatirale Kova~evo dosta slo`eno zdravstveno stanje, nismo htjeli zlorabiti njegovu spremnost da poradi na tekstu, pa smo si dali slobodu da dubrova~ki argo dovedemo do u razinu na kojoj }e tekst biti razumljiv na{oj publici.. Uostalom, zar je to va`no? Toliko puta smo dokazali da u teatru i nije bitan neki odre|eni etnogovor, ve}, prije svega, univerzalni scenski jezik. Otuda vjerujem da ovu SARTRovu postavku farse “Osipate se polako, Va{a Visosti“ Mirka Kova~a u re`iji mladog Gorana Damjanca ne}e razumijevati tek na{a bosanska publika ve} i na{a publika diljem Europe i svijeta.

32

KUN

~etvrtak, 28 oktobar 2010. godine

Fotomonografija Bosna i Hercegovina

U Charlama depou

KUN

33

1000 pitanja i
1000 odgovora
Kao veliki erudita, Valerijan @ujo kratko,. jasno i sa`eto daje osnovne informacije o. najzna~ajnijim geografskim osobenostima,. dru{tvenom ure|enju, institucijama....
Prof. dr. Enes Pelidija
adovoljstvo mi je {to u svojstvu promotora mogu govoriti o knjizi “Bosna i Hercegovina 1000 pitanja i 1000 odgovora“, koju je priredio Valerijan @ujo. Moje zadovoljstvo je tim ve}e {to }e svi oni ~itaoci koji poznaju me|unarodno priznatu dr`avu Bosnu i Hercegovinu, njenu pro{lost i sada{njost, uz tekstualni dio na stranicama ove knjige, imati priliku da se obogate novim podacima koje donosi ovo vrijedno djelo. Zbog svog geostrate{kog polo`aja, prirodnog bogatstva, milenijske pro{losti i osobenosti, Bosna i Hercegovina u ovom dijelu jugoisto~ne Evrope podsje}a na prelijepi mozaik u kome kao i u mozaiku svaki napisani i doneseni podatak ima svoje mjesto i zna~aj. Zbog svega toga ova danas me|unarodno priznata dr`ava privla~i veliku pa`nju javnosti, kako svojih susjeda, tako i u brojnim evropskim i vanevropskim zemljama. Za njene znamenitosti, pro{lost i sada{njost, ali i vrijeme koje je pred nama, interesuju se mnogi koji su na izvjestan na~in prijateljskim, poslovnim, ali i interesnim nitima tradicionalno vezani za ovu zemlji. Zbog povoljnih klimatskih uslova i prirodnog bogatstva, teritorija ove dr`ave je bila naseljena jo{ od anti~kih vremena. O tome govore brojni materijalno-kulturni ostaci koji se`u od anti~kog perioda do savremenog doba. Posebno mjesto u svemu tome zauzimaju ljudi. Mnogi od njih su bili uspje{ni stvaraoci na svim poljima ljudske djelatnosti. To se podjednako odnosi na one koji su ro|eni na ovom prostoru i proveli cio ljudski `ivot, kao i oni koji su zbog raznih okolnosti oti{li iz Bosne i Hercegovine i u novim sredinama stekli znanje, zvanje i ~ast, a da istovremeno nikada nisu zaboravili na

Zijah Gafi} u potrazi za izgubljenim identitetom
potrazi za izgubljenim identitetom“ naziv je izlo`be fotografija i monografije Zijaha Gafi}a, koja je otvorena u Galeriji Charlama depo (preko puta Collegiuma Artisticuma). Poznati bh. fotograf dokumentovao je na hiljade predmeta koji su prona|eni u masovnim grobnicama {irom BiH, a njegova monografija bavi se pitanjima identifikacije nestalih osoba, odnosno predmeta koji poma`u ljudima da identifikuju svoje najdra`e. - To su jednostavni predmeti: satovi, klju~evi, ~e{ljevi, nao~ale... Stvari koje su `rtve genocida u BiH nosile sa sobom na svoj kona~ni put. Nakon {to se sve nestale osobe identificiraju, ostat }e samo njihovi grobovi i ove svakodnevne stvari. Iako su{tinski jednostavni, ti predmeti su posljednji svjedoci identiteta `rtava, zadnji stalni podsjetnik da su ti ljudi ikada i postojali, ka`e Zijah Gafi}. - Gafi}eva izlo`ba predstavlja bitan dokument i ameri~ka ambasada ju je sa zadovoljstvom podr`ala, rekao je Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH. Autor izlo`be Gafi} otvaraju}i izlo`bu na kojoj je predstavljena i istoimena monografija, nije mnogo govorio. - Volio bih vam re}i da u`ivate u izlo`bi, ali s obzirom na temu mogu samo re}i: pogledajte fotografije i sje}ajte se, kazao je Gafi}. Prisutnima se obratio i umjetnik Jusuf Had`ifejzovi} koji je od napu{tenih poslovnih prostora Centra Skenderija napravio galerijski prostor i nazvao ga Charlama depo i u kojem je postavljena izlo`ba. Da jednostavni predmeti, izlo`eni u prostoru Chralama depoa, te u istoimenoj knjizi lede krv u `ilama, rekao je Nihad Kre{evljakovi}, izvr{ni producent MESS-a, navode}i da }e ovi “svjedoci identiteta postavljaju pitanje da li }e ostati samo to ili dio na{e kolektivne memorije i na{eg opredjeljenja da budemo fanati~ni borci za mir”. Glavne Gafi}eve teme su dru{tva u sukobu i tranziciji, od BiH do Ruande, od ^e~enije do Iraka. Njegovi radovi prikazivani su na mnogim mjestima u Perpignanu, Arlesu, Amsterdamu, Londonu, Milanu, New Yorku, Genevi. Njegov fotoesej o posljedicama rata u BiH objavljen je u knjizi „Tales from a Globalizing World“ (pri~e iz globaliziranog svijeta), u izdanju Thames & Hudsona. Fotografije su mu uvr{tene i u Thames & Hudson publikaciju „Photography as Contemporary Art“ (fotografija kao savremena umjetnost). Redovno objavljuje fotografije u ~asopisima i novinama, kao {to su Le Monde 2, La Reppublica, Photo, Telegraph Magazine, The New York Times Magazine, Tank, L’Espresso, Newsweek, The Times Magazine, Wired, Vanity Fair... Izlo`ba je u okviru programa OFF MESS organizirana u suradnji ameri~ke ambasade Mr. S. BiH i MESS-a.

U

Z

Milenko Miki Uherka: Po~itelj

rodnu grudu. Takvih primjera u ovoj knjizi navedeno je u velikom broju. Neki od istaknutijih pojedinaca sa prostora Bosne i Hercegovine svojim djelima su uvr{teni u najzna~ajnije li~nosti vremena u kome su `ivjeli i djelovali. Posebno interesovanje za Bosnu i Hercegovinu pokazuju mnogi koji obra}aju pa`nju na njen tradicionalno multikulturni `ivot, te podjednako cijene prisustvo na ovom tlu kako zapadne, tako i osmansko isto~ne civilizacije koja je na ovim prostorima stvorila svoju autenti~nost privatnog i dru{tvenog `ivota, bliskosti i dobronamjernosti. I to je jedna od osobenosti ove zemlje i njenih ljudi po kojima se prepoznaju u svim sredinama. Imaju}i u vidu sve ovo, Valerijan @ujo, za kojeg njegovi prijatelji dobro znaju da ne samo godinama i decenijama radi na prikupljanju podataka o svemu {to ~ini znamenitom i vrijednom Bosnu i Hercegovinu i koji je na primjeru “Leksikona Sarajeva“, {tampanog u dvije knjige, pokazao svu akribi~nost, jo{ jednom nas je po~astio novom knjigom “Bosna i Hercegovina 1000 pitanja i 1000 odgovora“. Kao veliki erudita, kratko, jasno i sa`eto daje osnovne informacije o najzna~ajnijim geografskim osobenostima, dru{tvenom ure|enju, institucijama, multikulturalnom i multinacionalnom `ivotu ljudi sa ovih prostora, urbanim sredinama, najzna~ajnijim sakralnim i profanim objektima od kojih su neki uvr{teni u svjetsku kulturnu ba{tinu, te biografskim podacima, po autorovom izboru zna~ajnijih li~nosti iz dalje i bli`e pro{losti, kao i savremenog doba. Upravo zahvaljuju}i ovakvom pristupu, svaki ~italac bez ikakvih pote{ko}a mo`e na odre|enim stranicama na}i tra`eni odgovor za ono {to ga interesuje. No, ovo nije knjiga da se daju samo

Samir Arnautovi}: Biha}

Promociteklog ponedjeljka, predstavljena je fotomonograja U Domu Armije, pro
fija “Bosna i Hercegovina 1000 pitanja i 1000 odgovora“, koju je priredio Valerijan @ujo, a objavila Izdava~ka ku}a Sejtarija iz Sarajeva. O fotomonografiji su tom prigodom, pored Valerijana @uje, govorili i prof. dr. Enes Pelidija, akademik Vladimir Premec i prof. dr. [a}ir Filandra. Fotomonografija je podijeljena u pet poglavlja i prvi daje povijesni pregled, zatim slijedi op}i dio, gradovi i naselja i zna~ajne li~nosti. tra`eni odgovori na odre|ena pitanja. ^itaju}i njene stranice i prate}i donesene podatke, za kratko vrijeme i oni koji do sada nisu ne{to vi{e znali o pro{losti Bosne i Hercegovine, njenim mjestima, prirodnim bogatstvima, kulturno-historijskim spomenicima, te brojim li~nostima }e bez pote{ko}a ste}i osnovno znanje o ovoj zemlji, njenom kulturno-civilizacijskom `ivotu kojim se ima ne samo pred sobom nego i pred {irom svjetskom javnosti ponositi. Zbog toga je knjiga Valerijana @uje “Bosna i Hercegovina 1000 pitanja i 1000 odgovora“ u pravom smislu bosanskohercegova~ka sehara u kojoj se nalazi sve ono {to pripada njenom ruhu, {to je lijepo i po ~emu je Bosna i Hercegovina kao zemlja prepoznatljiva. Svaki onaj koji bude ~itao ovo djelo od prve do posljednje stranice sa svim postavljenim i datim odgovorima uvjerit }e se da je ova zemlja predivan }ilim u kome svaka {ara, na ovom mjestu pitanje i odgovor, ima svoje duboko zna~enje i bez kojeg bi bila osiroma{ena, a sa ~ijim odgovorima u ovoj knjizi postajemo sve bogatiji. Znaju}i da }e ova knjiga izazvati pa`nju {ire javnosti, autor i izdava~ su se potrudili da osim na bosanskom ovo djelo bude prevedeno i {tampano i na engleskom jeziku. Time }e ovo djelo biti dostupnije {irem ~itala~kom krugu. (Iz rije~i na promociji)

Milenko Miki Uherka: Ramsko jezero

Milenko Uherka: Most Mehmed-pa{e Sokolovi}a u Vi{egradu

Samir Arnautovi}: Kula u Velikoj Kladu{i

Milenko Miki Uherka: Stari most

Stvari koje su `rtve genocida u BiH nosile sa sobom na svoj kona~ni put

34

Jedna i neponovljiva: Vesna Parun, travanj 1922. Stubi~ke Toplice - listopad 2010. Stubi~ke Toplice

KUN

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

Da poezija (ne) pobijedi birokraciju
O hrvatskoj politikantskoj i politi~arskoj sklonosti mrtvim pjesnicima i umjetnicima jednom }e se mo`da pisati doktorske radnje, kao i o “apsolutnom svjetskom zdravstvenom fenomenu“ - pjesnikinji koja je svim mnogobrojnim bolestima i godinama, pa i zlim jezicima usprkos, u svojoj bolni~koj sobici u Stubi~kim Toplicama do posljednjeg dana neumorno stvarala i objavljivala
Vesna Pa`in
Kad se Vesna 1922. ra|ala na Zlarinu (kao Afrodita na Cipru), Tinu su bile trideset i tri godine: najljep{a mu`evna dob. Je li Tin u more, u jezik bacio sjeme (~uvena Tinova jutrenja kupanja u jeziku, u moru), je li se iz Tinova, kao Afrodita iz Uranova sjemena, rodila Vesna Parun? Ako je Tin Velebit, ona je njegova Dinara. Ako je Tin Dunav, ona je zelenokosa i zelenooka Sava. Ako je Tin imotski i vrgorski hrast, ona je oto~ka crna maslina. Tin je njezin animus, ona njegova anima. On `edan kamen na studencu, ona kamenica ulja. Maslinovo ulje hrvatskog jezika. Trpak i gust kaduljin med. Mu{ki i `enski princip. Mu{ki i `enski jezi~ni stup. Tako u svojoj nedavno otisnutoj pjesni~koj zbrici “Du{a tilu“ u pjesmi “Vesna Parun i Tin Ujevi}“, ko u kamenu - duboko i neizbrisvo, bilje`i Petar Gudelj, ovogodi{nji dobitnik “Goranova vijenca“, najva`nije hrvatske pjesni~ke nagrade. Doista, te{ko da je netko bolje progovorio o gotovo mitskoj sudbini dvoje - ako se pjesnike uop}e mo`e uspore|ivati - jednako velikih najve}ih hrvatskih pjesnika. No, ba{ zbog te njihove potpune ravnopravnosti, kao i simetrije Gudeljeva stiha, koja ne postoji u ovoj na{oj antipoetskoj “stvarnosti“, pjesma tog Podbiokovljanina ipak je malo, bar malo vi{e posve}ena Vesni Parun. Kako je to, naime, na nedavnoj promociji najnovije knjige Vesne Parun “Taj divlji kapitalizam 2“ kazao novinar i pjesni~ki znalac Denis Derk: - Prava je {teta da mnogi knji`evni povjesni~ari, koji su se okitili akademskim titula-

ma, liju suze za Tina Ujevi}a, koji je odavno mrtav, iako njegova poezija ne}e nikada umrijeti, a nemaju nikakva respekta i osje}aja za Vesnu Parun, koja je `iva i u blizini. O toj hrvatskoj politikantskoj i politi~arskoj sklonosti mrtvim pjesnicima i umjetnicima jednom }e se mo`da pisati doktorske radnje. Kao, uostalom, i o, kako tako|er re~e Derk, “apsolutnom svjetskom zdravstvenom fenomenu“ - pjesnikinji koja svim mnogobrojnim bolestima i godinama, pa i zlim jezicima usprkos, u svojoj bolni~koj sobici u Stubi~kim Toplicama i dalje neumorno stvara i objavljuje. Nakon pro{logodi{njeg prvog dijela dvoknji`ja “Taj divni divlji kapitalizam“, koji je

pisala od srpnja 2008. i tiskala u vlastitoj nakladi, Vesna Parun upravo je objavila i drugi dio - stotinjak nevjerojatnih pjesama, ilustriranih s nekoliko crte`a osmogodi{njakinje Gabrijele Pellegrini posve}enih autorici. Kao i ina~e u posljednjih desetak godina, stihovi Vesne Parun mahom su satiri~ni i kriti~ni: hrvatska dru{tvenopoliti~ka zbilja u njima se zrcali bolje nego u svim medijima i znanstvenim radovima zajedno... ...Oni koji na svoje beskorisne i suhoparne “znanstvenoprofesorske“ projekte i predavanja tro{e milijune, tako }e “uza sve du`no po{tovanje“ cini~no nagla{avati kako je dovoljno to {to Vesni Parun Grad

Zagreb pla}a smje{taj u bolnici, a Ministarstvo kulture uredno otkupi sve knjige. ^ak ni oni koji }e jako zavikati kada u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti neki zaslu`ni znanstvenici ne mogu u}i “redovito“, nego samo “dopisno“, zaboravit }e da je najve}a nepravda koju je ta velebna institucija ikada napravila upravo ona u~injena Vesni Parun. I ne}e im ni na kraj pamet biti da bi ona, kao jedna i neponovljiva, zaslu`ivala da se, i ne samo zbog nje napravi presedan: da poezija pobijedi birokraciju.

(Iz teksta objavljenog u Spektru Slobodne Dalamacije, u martu ove godine, oprema redakcijska)

Nedovr{ena pisma
Miralem Begi}
ivotopis za tri gr~ke tragedije - tako je govorila o svom `ivotu Vesna Parun, osvr}u}i se na sve te`e okolnosti koje je prate u domu u Stubi~kim Toplicama. Rekla je da je, ipak, sre}na {to je sama, {to nema ni telefona i {to ~esto mora “~etverono{ke tavrljati po sobi tra`e}i svoje prnje“. Sticajem okolnosti, pisala mi je iskreno o sebi i svom vi|enju `ivota, ne {tede}i ni sebe ni druge i pred sam kraj `ivota osipaju}i paljbu na “kvazimiroljubive brloge ovog svijeta“.

Pisala mi je iskreno o sebi i svom vi|enju `ivota, ne {tede}i ni sebe ni druge i pred sam kraj `ivota osipaju}i paljbu na “kvazimiroljubive brloge ovog svijeta“
bez imalo humanosti. Pisala mi je da je humanizam prestao kada se po~ela zaboravljati individua i njena vrijednost, a svoj `ivot je nazivala trojstvom: Osoba, sudbina i djelo. Za `ivot je kazala da je svetinja - “Moja misti~no mi dodijeljena zada}a“. “Sva~ija djela, pa i moja, neka ljudi cijene i daju sud. Ako ne valja, spalite ga, halal ti vjera, ali u mene ne diraj“, njene su rije~i. se slikaju sa mnom, posebno ovi iz politike, e - to je njihov cilj. Rekla sam im, oprostite, moja publika su djeca, jer se danas veoma rijetko mo`e sresti neko ko bi razumio `enu-samotnjaka.“ Zahir mi je poslao i jednu Vesninu satiri~nu pjesmu. Zove se “Savr{en par”: Kad su stigli kod mati~ara, On je zaboravio svoje ime. Ona mu je rekla da ga vara. Kumovi su se pomirili s time i kriknuli: Eto savr{ena para! Post scriptum: Ne, nisu ovo golub i golubica, Nego ~elnici stranaka dviju. Ovo je njihova koalicija. Na Medeni mjesec povest }e i zmiju. Samotnjak Vesna Parun je rano zorom kretala na put. Rano zorom oti{la je s vihorom u vje~nost. Bila mi je ~ast i zadovoljstvo {to sam je poznavao {to smo se dopisivali.

@

Vuk samotnjak
Gadila joj se politika, gadili su joj se re`imi, sitne du{e i intere{d`ije, pa je u komunikaciji upotrebljavala rije~ UDBA kao sinonim za biv{u

dr`avu. Nije podnosila “maskirane“ face. Ono {to je imala od rodbine, odrekla ih se davno samo zato {to su “zagazili u politiku, policiju“... i to nije mogla podnijeti. Moje interesovanje o ovoj pjesnikinji, prije svega `eni koja je sve vrijeme `ivjela kao vuk samotnjak, ali koja je do kraja `ivota ostala vjerna svojim idealima po~elo je preko prijatelja Zahira Kurba{i}a, magistra pravnih znanosti iz Zagreba: “Ja sam kao tajnik udru`enja Demokratske stranke `ena Hrvatske `elio da ovo udru`enje oja~a, da skupimo vi|enije ~lanice, da se nametnemo politi~kim programima. Sje}am se da su na{e aktivistice oti{le u Stubi~ke Toplice da porazgovaraju sa gospo|om Vesnom, da joj prezentiraju ono {to mi radimo. Bila je skepti~na, jer je mislila da su na{e aktivistice do{le radi nje-

nih pjesama. Ipak je pozdravila na{u ideju i uklju~ila se u pokret `ena, daju}i time do znanja da `eli biti dio dru{tva, ali ne onoga i onakvoga koji ne cijeni vrednote ljudi.“ Ostao sam zapanjen kada mi je u septembru 2007. napisala da sam ja jedini koji joj je te godine napisao “drago“ pismo. Za sebe je govorila da je disident i da je uvijek bila “vi{ak“, navode}i primjer da je vi{e puta bila prva na listama za dodjelu stana, ali su je po pravilu odbijali (“Nikada nisam `ivjela u toplom stanu“), pa se u jednoj re~enici pisma sama zapitala: “Bo`e, koliko nas je `rtvovano?!” Njena borba protiv nepravde i zla bila je borba olovkom, pjesmom, a u poznim godinama i satirom. A ono {to sam iz njenih pisama shvatio jeste njen gnjev, njen bunt protiv nepravde, njeno razo~arenje {to su ljudi takvi kakvi jesu,

Savr{en par
Saznao sam da su Vesnu Parun Italijani predlagali (nominirali) za Nobelovu nagradu za knji`evnost. Njoj samoj to ni{ta nije zna~ilo i nerado je o tome govorila, pogotovo {to je osje}ala da je neko drugi vi{e vrednuje i valorizuje nego neko njen. Zato je pisala da se prema njoj “testira hrvatska javnost“. “Svi bi da do|u u Stube da

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

KUN

35

Visoko teolo{ko obrazovanje na Balkanu

tuma~enja svoje vjere
Religijsko se u drugoj polovini XX stolje}a na Balkanu ~esto javljalo u amalgamu nacionalisti~kog i {ovinisti~kog raspolo`enja, zato je zada}a visokog teolo{kog obrazovanja da duhovnost religije sa~uva i da kriti~ki sagledava upotrebu religije unutar projekata mr`nje
Prof. dr. Enes Kari}
najva`nijim izazovima, koji prate visoko teolo{ko obrazovanje na Balkanu danas, nije mogu}e valjano govoriti bez podsje}anja na nedavne ratove koji su ovdje vo|eni. Kao {to je poznato, disolucija socijalisti~kog i komunisti~kog sistema na zapadnom Balkanu odvijala se nasilnim putem. U periodu od deset nemirnih godina, od 1991 – 1999. godine, od Slovenije do Makedonije do{lo je do krvavih sukoba razli~itog intenziteta. Bosna i Hercegovina i Kosovo, te mnogi dijelovi Hrvatske, iz ove su kataklizme izi{li kao ratom i borbama te{ko razorena i devastirana podru~ja. Ljudske drame i traume su bile znatno ve}e od samih materijalnih razaranja. Kad je posrijedi rat u Bosni i Hercegovini, i agresija protiv te dr`ave, relevantni me|unarodni i doma}i sudovi nastoje, dono{enjem objektivnih presuda, kazniti vinovnike i izvr{itelje stra{nih zlo~ina koji su po~injeni. Ti me|unarodni i doma}i sudovi su do sada donijeli ~ak i nekoliko presuda za genocid po~injen protiv bosanskih muslimana. Napominjemo da je i Srbija, tako|er, bila bombardovana od NATO snaga tokom 1999. godine. Prakti~ki, ovim je disolucija socijalisti~kog poretka - koji je vladao od 1945. godine - imala izravnu svjetsku zavr{nicu. Kao da je svim ovim sukobima podru~je Balkana bilo pogo|eno razornim zemljotresom od deset stepeni Merkalijeve skale.

EKSKLUZIVISTI^KA
ka`emo tuma~enje religije, onda mislimo na tuma~enje koje je primjereno dru{tvima u kojima `ive pripadnici razli~itih vjera i vjerskih tradicija. Veliki broj teolo{kih fakulteta na Balkanu sve od 1990. godine nije bio imun spram isklju~ivih i ekskluzivisti~kih tuma~enja svoje vjere. Nacionalno je na Balkanu od 1990. godine umnogome po~elo da odre|uje teolo{ke prioritete. Na`alost, do{lo je do nacionaliziranja ne samo religioznosti, ve} i duhovnosti. Visoke teolo{ke obrazovne institucije ~esto se nisu znale otkozvanim obi~nim ljudima. Veoma je va`no istaknuti da tuma~enje vjere i religije na teolo{kim fakultetima treba biti inkluzivno, to jest ono treba pozitivno uzeti u obzir i postojanje i drugih vjera i drugih religija.

O

polovini XX stolje}a na Balkanu ~esto javljalo u amalgamu nacionalisti~kog i {ovinisti~kog raspolo`enja. Zada}a visokog teolo{kog obrazovanja i teolo{kih fakulteta trebala je biti u tome da duhovnost religije sa~uva, i da kriti~ki sagledava upotrebu religije unutar projekata mr`nje. Tako|er, profesori na teolo{kim fakultetima trebalo je da odlu~nije reagiraju protiv uprezanja vjere i vjerskih osje}anja u promociji rigidnih politi~kih stranaka. Samo je mali broj teologa i profeso-

Obrazovanje i nova podru~ja teologije
Posve je jasno da su izazovi rata, te prioriteti politike, nacije, itd., do{li iz nu`de, i nesretnim i krvavim raspadom socijalisti~ke Jugoslavije. Ali, danas smo svjedoci i novih podru~ja kojima se teologija bavi, na primjer podru~ja bioetike, ekolo{ke krize, klimatskih promjena, i tako dalje. Osim maloga broja, teolo{ki fakulteti na Balkanu kadrovski su jo{ uvijek nesposobni da se u punom kapacitetu bave pitanjima koje je moderna nauka postavila pred teologiju. Balkanskim politikama Evropa je uzor u industrijskoj razvijenosti mnogo vi{e nego li u otvorenim i uspje{nim evropskim konceptima demokratije i ljudskih prava kakvi su u Evropi razvijeni i afirmirani nakon 1945. godine. Uobi~ajene teme u teolo{kom mi{ljenju evropskih teolo{kih fakulteta kao {to su bioetika, kloniranje, ekolo{ka kriza, klimatske promjene, itd. na Balkanu tek trebaju ste}i svoje mjesto. Teme kao {to su: Integriranje univerziteta u demokratsko dru{tvo; Otvaranje univerziteta prema tradicionalnim vjerskim i religijskim tradicijama Balkana; Integriranje teolo{kih fakulteta u dr`avne i sekularne univerzitete; Iznala`enje puta izme|u ekstrema religije i ekstrema sekularizma; Ohrabrivanje dijaloga religijskog i sekularnog... bi}e sve vi{e izazovi pred teolo{kim fakultetima i visokim teolo{kim obrazovanjem. Stoga i skupove kao {to je ovaj treba ohrabrivati. U zaklju~ku se mo`e re}i sljede}e: Nakon pada socijalisti~kih i komunisti~kih re`ima sve je vi{e teolo{kih fakulteta na Balkanu, i islamskih, i katoli~kih i pravoslavnih. Izazovi visokog teolo{kog obrazovanja su brojni, a posebno izdvajamo suo~enje sa pogubnim djelovanjem nacionalizma u njegovim rigidnim oblicima. Nakon propasti Jugoslavije nastalo je sedam suverenih dr`ava, teologije su u velikoj opasnosti da postanu sluge svojih nacionalnih i nacionalisti~kih projekata. Drugi izazov jeste izazov dijaloga. Islam i kr{}anstvo na Balkanu potrebuju dijalog. Kako profilirati taj dijalog u svrhu mira, {ta raditi na me|usobnom upoznavanju razli~itih vjera. Tre}i izazov su op}a pitanja koja danas postavlja nauka pred sve teologije, me|u kojima su ona bioeti~ka najva`nija. (Iz diskusije na me|unarodnoj konferenciji “Islamski ud`benici i nastava u jugoisto~noj Evropi, odr`anoj u Sarajevu od 22. do 24. oktobra. Oprema teksta redakcijska)

Nagla pojava religijskog na sceni
Na Balkanu sve od 1990. godine naovamo, ono {to se naziva religijskom stvarno{}u postaje sve vidljiviji dru{tveni faktor. Religije su na Balkanu postale neka vrsta prvog pribje`i{ta u ovim stra{nim vremenima krize. Prakti~ki, mi s pravom mo`emo govoriti o erupciji religioznosti na Balkanu od 1990. naovamo. Ta erupcija religioznosti samo je jedan od velikih izazova za visoko teolo{ko obrazovanje u zemljama zapadnog Balkana. Nagli prodor vidljivih manifestiranja religije nakon propasti socijalisti~kog sistema zatekao je teolo{ke fakultete i {kole veoma nespremne. Vi{e istra`iva~a je ukazalo da se ovdje nije radilo o naglom bu|enju pobo`nosti u ljudskim srcima, ve} o promjeni dru{tvenog odnosa prema religiji i religijskim zajednicama. Treba uvijek razlikovati manifestnu i kolektivnu religioznost od one intimne i nutarnje pobo`nosti i pobo`nih djela. Me|u dru{tveno po`eljnim vrstama diskursa nakon 1990. godine religijski je, u ratnom vihoru i ~esto na veoma nenormalan na~in, zauzeo veoma uo~ljivo mjesto. Religijsko se u drugoj ra na teolo{kim fakultetima na Balkanu ustao u odbranu trajnih duhovnih vrijednosti religije. Katoli~ki teolog iz Zagreba, profesor Vjekoslav Bajsi}, napisao je kriti~ke eseje u kojima je obja{njavao pogubnost u udvaranjima svome narodu u vremenima krize. Tako|er, nekoliko profesora sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu je kriti~ki reagiralo na pojave koje su bile i ostale ru{ila~ke prema tradicionalnom islamu u Bosni i Hercegovini. hrvati ovakvom kretanju stvari. Do{lo je do toga da je Bog tuma~en regionalno, nacionalno, partikularno. Mnogi se sje}amo pokli~a da je sam Bog pripadnik te i te nacije! Jo{ uvijek se na Balkanu suo~avamo s takvim trendovima u tuma~enju vjere i religije, iako sre}om ima sve vi{e i druk~ijih glasova. U takvim nacionaliziranim tuma~enjima, vjera i religija se nude kao nova ideologija. A treba li podsje}ati da svaka ideologija, bez razlike, ne trpi u sebi vrijednosti, ne podnosi duhovnosti, ne podr`ava univerzalna obra}anja Boga. U vezi sa ideologiziranim tuma~enjima vjere i religije dolazimo do va`nog izazova – kako o~uvati dijalog me|u religijama i kulturama. Kad je rije~ o potonje tri decenije, treba kazati da je dijalog me|u religijama i kulturama na Balkanu uslijedio uglavnom iz prijeke nu`de, nakon sukoba i ratova. Danas na Balkanu postoji dijalog me|u religijama, ima u tome zna~ajnih rezultata, ali je vrlo va`no da teolo{ki fakulteti promoviraju i dijalog me|u ta-

Religijsko, nacionalno, dr`avno
Kako su ustanove vi{eg i visokog teolo{kog obrazovanja integralni dio religijskih zajednica, to su sada - nakon 1990. godine - ove institucije postale vidljive na sceni, po~ele su oslovljavati burnu stvarnost oko sebe, tuma~iti je, ponekada ~ak i utjecati na nju, kreirati je i usmjeravati njene tokove. Dakle, drugi veliki izazov visokog obrazovanja u biv{im jugoslovenskim zemljama i u promijenjenim okolnostima je bio (a i sada je) na~in tuma~enja vjere i religije u `ivotu ljudi. Kad

36
U maloj galeriji “Katarina“

KUN

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

Kirur{ko oko na nikonu
Kirurg nema ratnih fotografija. Presko~imo sve to, zaklju~io je Zoran Brekalo, ~vrst u odluci da ljudima predstavlja ljep{u stranu `ivota s prirodom
Dragan Marijanovi}
ivot zna prirediti i zgodna iznena|enja, pomislio sam dok sam se tiskao s puno ljudi u maloj galeriji “Katarina“ u “Kosa~i“. Ma, gledaj koliko je ljudi zainteresirano za fotografiju, mislio sam i dalje, dok sam vizualno pojmio razne izlo`ene cikluse; vrhove planina – to je ^vrsnica, sto posto! - s bijelom kapom u magli i sa zla}anim prosjajem sunca koje ju probija kao nebeska strijela, insekte, kukce i zmijurine, svaka u svom ambijentu u kojima se ne bih volio na}i ni za `ivu glavu, osobito ne bih inzistirao na svakoj poskokovoj {ari, nego bih razgulio {to dalje i {to br`e, a poslije vam opisao kako je napeto bilo!

@

Sjetim se...
Vidim prelijepe mediteranske prizore, kao da silazim s neke smokve u zale|u, otvaram prozor stare ku}e, preska~em suhozid i silazim k moru i njegovim ambijentalnim ~arima. Ovaj frajer ima `ivce, ima oko i savr{en osje}aj za kompoziciju, za malo netipi~no izmicanje predmeta fotografiranja iz uobi~ajenog centra u stranu... Mora biti poznat slikar, premda za njega nikad nisam ~uo: Zoran Brekalo, ali moja (ne)znanja ne mogu biti kriterijem. Dok govore predstavlja~i, me|u postrojenima iza njih vidim lik kojemu ime ne znam, ali znam da ga znam. Sjetim se da sam ga vi|ao po okolici Mostara, ali i drugdje po Hercegovini, kako ~u~i dugo i strpljivo, nepomi~no. ^eka valjda svjetlo, prelet ptice, {to li... ^ovjek mi - neka mi ne zamje-

SLOBODA Ta fotografija djevoj~ice im je do~aravala slobodu i mladost, jednako kao i galebovi u letu predstavljeni na izlo`bi
ri - uop}e nije izgledao kao fotoreporter ili fotograf. Da je u nekoj redakciji, znao bih ga. Ne{to mi je preuredan za takvo zvanje, fini auto, fina garderoba, izbrijan, svje`, uredno pod{i{an, prekrasan nikon, strpljivost kakvu nikada nisam postigao. Kao ni nikona... Mi iz na{ega jata druk~iji smo, da mi jato ne zamjeri. Ono, torbetina, garderoba kao da smo po{li u izvi|anje, `iv~ani zbog rokova, ne, ovaj frajer je sve samo iz na{ega jata nije. Vidio sam ga jo{ nekoliko puta, a onda su nastupile vru}ine, mora da je onaj tip sad na moru... slika.

Pa zavr{ih nekom nezgodom u bolnici, na Bijelom Brijegu. Eto doktora, govori usplahirena sestra i tjera nas na pospremanje kreveta, premda smo i moji cimeri i ja na infuziji, i jo{ gotovo krvarimo nakon operacije. Infuziju u jednu, presvlaku u drugu ruku, posakrivamo papu~e i sve {to nagr|uje dojam tako lijepe sobe, sestra ~eka na vratima kao da dolazi netko o komu joj `ivot ovisi. Kad je izbio na vrata, za njim se stu{tila ~itava svita suradnika. Zaustih re}i “Hej, gdje ste?!”, ali zanijemih kad spoznah svu tu ozbiljnost. Pregledao nam je one liste i slu{ao izvje{}a sestara malo nakrivljene glave, ovisi na koje uho su mu {aptale, a on o~ima, malo na listu malo na nas. Kad doktori i sestre {apu}u, onda je bolesnika najvi{e strah, jer ne znamo latinski i svi lijekovi zvu~e nam isto: opasno. Kad se nasmije{io, odmah nam laknulo. Ode doktor dalje, a ona svita klompi, finih mirisa i guza za njim. ^ovjek je kirurg, dr. Zoran Brekalo, zapravo je jedan od naj ki-

rurga u ovoj bolnici i primarius. Vra}am slike gdje sam ga vi|ao; mirno}a i ugla|enost, osobito mirno}a. Mora{ dakle biti kirurg da bi imao tako mirnu ruku, takvu strpljivost.

@ivot ide dalje
Govori traju, dr. Ljerka Ostoji} vrlo upu}eno govori i o umjetnikovu radu i o hobiju, isti~e suptilnost kadrova, poruke humanizma koje nose, govori i Svetislav Cvetkovi}, magistar slikarstva sa {irokobrije{ke ALU; tu su i Marijana Pa`in Ive{i} i Mladen Ive{i}, Andrijana Mlinarevi} - Cvetkovi}, sve likovni magistri, ali ja jo{ ne vidim nikoga tko bi facom upu}ivao na umjetnika. Pa Veselko ^erkez napokon najavi umjetnika – dr. Brekala! Sad povezujem ambijente u kojima sam ga vi|ao i u~inke te kirur{ke mirno}e oka na Nikonu. Ma, nije valjda sve ovo tek proizvod hobija? - Ne, re}i }e mi kasnije - hobija da, ali fotografiram od osnovne {kole. Po~eo sam s ma-

lim crno-bijelim aparatom, danas radim s nikonom. Fotografija smiruje. Kao dje~ak u Konjicu sam bio redoviti i aktivni ~lan fotokluba. Osvojio sam puno nagrada. Sve je to ostalo, nestalo, spr`eno, preko tri tisu}e negativa... @ivot ide dalje. Ovo mi je prva izlo`ba, a ni nje ne bi bilo da moji prijatelji nisu bili tako uporni, kazuje. Nemate portreta doktore, osim ovu djevoj~icu... - Ni nju nisam ozbiljno shva}ao, ali su je uvrstili postavlja~i, malo radim portreta jer priroda me najvi{e odmara. U}i u portret ljudi samo s par fotografija nema smisla, a jednostavno mi nisu dali tu fotografiju izbaciti. Ta fotografija djevoj~ice im je do~aravala slobodu i mladost, jednako kao i galebovi u letu predstavljeni na izlo`bi. Kirurg nema ratnih fotografija. Presko~imo sve to, zaklju~io je, ~vrst u odluci da ljudima predstavlja ljep{u stranu `ivota s prirodom. Od sada }u druk~ije misliti o kirurzima. Dok se druk~ije ne poka`e!

Sje}anja i posljedice
A glavni grad?
Mislim tako|er da je velika sramota {to je na Marindvoru dozvoljena ovolika koli~ina izgradnje, ne vode}i ra~una o urbanisti~kom, pejza`nom, visinskom, humanom... i masi drugih sadr`aja i detalja. Izme|u ostalog, SARAJEVO GRAD ne tretira se kao glavni grad dr`ave BiH, nego kao prostor na kome se zadovoljavaju `elje pojedinaca i firmi koje prave svoje objekte, ne vode}i ra~una o pravom imid`u Sarajeva. Prisje}am se, davno za vrijeme mog djetinjstva objekat sada{njeg zapu{tenog hotela “Zagreb“ u Sarajevu izgledao je krasno (vidi sliku!), sa pravilnim renesansnim ukrasima na fasadi. Tada je zgrada, navodno, bila |a~ki `eljezni~arski dom. Sve zgrade (od potoka Ko{evo do potoka Su{ice) ve}inom su bile gra|ene i obra|ivane u nekom od stilova uvezanih sa Austro-Ugarskom. Moglo bi se s pravom re}i i zaklju~iti da ovo podru~je zaslu`uje posebnu pa`nju i po{tovanje. Nekada{nje gradnje i stilovi svojim brojnim prisustvom na ovoj lokaciji kvalitetno svjedo~e o tom za Grad veoma bitnom periodu. Ovih dana u pripremi je slu`bena peticija za za{titu objekata marindvoru putem Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH. Objekat je u aprilu 1941. godine u avionskom bombardovanju varvarski bio gotovo sravnjen sa zemljom. Tek zavr{etkom Drugog svjetskog rata obnovljen je rukama ratnih vojnih zarobljenika ~iji su ga avioni sru{ili. Obnovljen je u obliku i spratnosti koja je do~ekala rat 1992 - 1995. Za dana{nju obnovu nadati se da }e se jo{ neko u BiH pitati da svi objekti iz vremena Austro-Ugarske, pa i zgrada hotela “Zagreb“, budu tretirani kao za{ti}eni objekti na{e graditeljske i kulturne ba{tine, a ne da se utrkujemo u ru{enju objekata spomeni~kog karaktera da bismo udovoljili, {to prije, vlasnicima iz uvoza.

Mr. Borislav Spasojevi}

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON KANTONALNI SUD U TUZLI Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05), a u skladu sa odredbama Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Kantonalnog suda u Tuzli, predsjednik Kantonalnog suda u Tuzli objavljuje

OSLOBO\ENJE

OGLASI
JU ME\UNARODNI CENTAR ZA DJECU I OMLADINU NOVO SARAJEVO UPRAVNI ODBOR Broj: 245/10

37

Na osnovu ~lana 29. stav 1. i 2. Zakona o javnim ustanovama (“Slu`beni list RBiH“, br. 6/92,8/93 i 13/94), ~lana 34. stav 3. i 39. Pravila JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo i Odluke Upravnog odbora broj 243/10 od 14. 10. 2010. godine, Upravni odbor raspisuje:

J AV N I O G L A S
za popunu radnih mjesta namje{tenika na odre|eno vrijeme u Kantonalnom sudu u Tuzli 1. Vi{i referent za operativno-tehni~ke poslove (daktilograf) u Odsjeku za administrativno-tehni~ke poslove, na odre|eno vrijeme najdu`e do 2 (dvije) godine za rad sa dodatnim sudijama ...............................................................................................2 izvr{ioca Opis poslova: U~estvuje kao zapisni~ar na pretresima, raspravama, javnim sjednicama i ro~i{tima, postupa po naredbama u spisima, sre|uje spise, vodi popis tro{kova ispla}enih iz predra~unskih sredstava Suda i stara se o urednosti spisa koji mu se dodijeli u rad, vr{i daktilografske poslove po diktatu na kompjuteru ili pisa}oj ma{ini i izra|uje transkripte zapisnika, sravnjava prepisanu po{tu i otklanja eventualne gre{ke, popunjava obrasce rje{enja o naknadama svjedocima i sudijama porotnicima, vodi poslove naplate sudske takse i njihovu evidenciju, vr{i zamjenu sudskih dostavlja~a za vrijeme kori{tenja godi{njih odmora, pla}enog odsustva, u slu~aju bolovanja i dr. i obavlja i druge poslove po naredbi predsjednika Suda, sekretara Suda, {efa Odsjeka i sudije. Uslovi za obavljanje poslova Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrste, stupnja {kolske spreme potrebne za obavljanje radnog mjesta, da u posljednje 2 godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini i da nije obuhva}en ~lanom IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine), kandidat treba ispuniti i slijede}e posebne uslove i to: zavr{enu birotehni~ku {kolu zv. birotehni~ar IV ili III stepen stru~ne spreme, upravno-birotehni~ku {kolu zv. administrativni tehni~ar, upravnu {kolu zv. upravni tehni~ar IV stepen stru~ne spreme, zavr{en kurs za kompjutere najmanje II stepen ili drugu srednju {kolu III stepena stru~ne spreme, zavr{en kurs za daktilografa i kurs za kompjutere najmanje II stepena i najmanje 10 mjeseci radnog iskustva. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove }e biti obavljeno testiranje o poznavanju rada na ra~unaru i intervju. Uz prijavu na javni oglas kandidati su du`ni prilo`iti slijede}e dokumente (original ili ovjerena fotokopija): - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci); - izvod iz mati~ne knjige ro|enih; - svjedo~anstvo o zavr{enoj {kolskoj spremi; - uvjerenje/certifikat o zavr{enom kursu za kompjutere - II stepen; - potvrda o radnom sta`u nakon zavr{ene {kolske spreme; - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca); - ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini i - ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Izabrani kandidati du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti nakon izbora (ne starije od 3 mjeseca). Napomena: U razmatranje }e se uzeti uredna i potpuna dokumentacija. Na osnovu ~lana 28. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH namje{tenici koji se primaju u radni odnos putem javnog oglasa podlije`u obavezi probnog rada koji traje 3 (tri) mjeseca. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u dnevnim novinama (ra~unaju}i posljednji dan objave), putem po{te, preporu~eno na adresu: Kantonalni sud u Tuzli, Ulica mar{ala Tita broj 137, sa naznakom "Javni oglas za popunu radnih mjesta namje{tenika na odre|eno vrijeme". Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. PREDSJEDNIK SUDA Indira Had`imehmedovi}

KONKURS
ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA JU ME\UNARODNI CENTAR ZA DJECU I OMLADINU NOVO SARAJEVO Objavljuje se konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo na period od ~etiri godine. A) Opis upra`njene pozicije Direktor JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo obavlja slijede}e poslove: - organizuje i rukovodi radom Centra, - zastupa i predstavlja Centar prema tre}im licima, - odgovoran je za zakonitost rada Centra, - predla`e Upravnom odboru mjere za efikasno i zakonito obavljanje djelatnosti radi kojih je Centar osnovan, - predla`e Upravnom odboru srednjoro~ni plan razvoja i godi{nji program rada, - predla`e Upravnom odboru unutra{nju organizaciju i sistematizaciju poslova i radnih zadataka i osnova plana rada i razvoja, - izvr{ava odluke Upravnog odbora, - odlu~uje o pravima, obavezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa, - zaklju~uje ugovore, - podnosi Upravnom odboru izvje{taj o finansijskom poslovanju, - vr{i i druge poslove u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i Pravilima Centra. Za direktora JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo mo`e biti imenovan kandidat koji ispunjava sljede}e uvjete: B) Op}i uvjeti - da je stariji od 18 godina (dokaz: rodni list ili ovjerena fotokopija CIPS-ove prijave), - da je dr`avljanin BiH (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu ), - da ima op{te zdravstvene sposobnosti za obavljanje navedene funkcije (dokaz: ljekarsko uvjerenje), - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat izre~ene disciplinske mjere na bilo kojoj razini vlasti u roku od 3 godine prije dana objavljivanja ovog konkursa (dokaz: izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prestup nespojiv sa du`no{}u u instituciji u koju se kandidira (dokaz: uvjerenje nadle`nog MUP-a mjesta ro|enja/odnosno uvjerenje prekr{ajnog odjeljenja nadle`nog suda), - da se na njega ne odnosi ~lan IX. l Ustava BiH - da nije pod optu`nicom od Me|unarodnog tribunala za biv{u Jugoslaviju (dokaz: izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa), - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa (dokaz: izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa). C) Posebni uvjeti - da ima visoku ili vi{u stru~nu spremu (dokaz: diploma ili uvjerenje o zavr{enoj {kolskoj spremi), - uspje{nost u organizovanju i vo|enju sli~nih institucija (dokaz: potvrda o radnom iskustvu u organizovanju i vo|enju sli~nih institucija), - poznavanje jednog stranog jezika (engleski-njema~ki), (dokaz:diploma, uvjerenje ili certifikat o poznavanju jednog stranog jezika). Kandidati su du`ni uz prijavu dostaviti i kratku biografiju, adresu i kontakt-telefon. Kandidati su du`ni da uz prijavu prilo`e orginale ili ovjerene fotokopije dokumenata, ne starije od 6 mjeseci, kao dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta tra`enih ovim konkursom. Prijave sa tra`enim dokumentima se dostavljaju li~no ili preporu~enom po{tom u zatvorenoj koverti na adresu: Javna ustanova Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo, Kemala Kapetanovi}a br. 17, 71 000 Sarajevo, sa naznakom: "Prijava na javni konkurs za izbor i imenovanje direktora Javne ustanove Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo - ne otvaraj". Konkurs za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati. Sa kandidatima koji ispunjavaju uvjete iz konkursa bit }e obavljen intervju. U~esnici konkursa }e biti blagovremeno obavije{teni o rezultatima konkursa. Predsjednik Upravnog odbora Elvir Had`iahmetovi}

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Da li je jedan dobar, a drugi lo{?

Uskoro iskorjenjivanje dje~ije paralize?
Nau~nici su saop{tili da bi iskorjenjivanje dje~ije paralize uskoro moglo da postane stvarnost. U britanskom stru~nom medicinskom ~asopisu objavljeni su rezultati klini~kih ispitivanja nove vrste vakcine u dvije od ~etiri zemlje u kojima je dje~ija paraliza jo{ prisutna i ustanovljeno je da je novi lijek doveo do smanjenja broja oboljelih za blizu 95 procenata. Visoki zvani~nici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) istakli su da nova vakcina predstavlja dramati~an uspjeh, koji bi kona~no mogao da svijet oslobodi te opake bolesti.

Bijeli ili sme|i {e}er
[to je tamniji, manje kristaliziran, to je manje prera|en i sadr`i vi{e melase
^esto se mogu ~uti tvrdnje da je sme|i, sirovi ili neprera|eni, {e}er zdraviji zbog ve}eg sadr`aja prirodnih tvari. Istina je da on sadr`i vi{e minerala, ali i zaostale materije iz polja {e}erne trske. Sme|i {e}er je ta ko|er podvrgnut procesu prerade od {e}erne trske do gotovog proizvoda, ali on se prera|uje do ni`eg stupnja, odnosno do odvajanja melase od sirovog {e}era. [e}erni sirup ili melasa je ljepljiva, sme|a teku}ina koja sadr`i plijesni, bakterije, zemlju te ostale otpadne tvari koje se odvajaju od gotovog {e}era. Za do bi va nje po tpu no pro~i{}enog bijelog {e}era, sirovi {e}er odlazi na daljnju obradu gdje se ispire, otapa, kuha i rekristalizira po nekoliko puta, ~ime se gubi preostala sme|a boja i mineralni sastav, a ostaje ~ista saharoza. Ovisno o daljnjem stupnju prerade ili neprerade sirovog {e}era nastaje sme|i {e}er, koji varira bojom i teksturom. [to je on tamniji, manje kristaliziran i vla`niji, to je manje prera|en, i stoga sadr`i vi{e melase. Danas se na tr`i{tu mo`e na}i sme|i {e}eri, koji

Zob i je~am protiv gripe
@itarice zob i je~am sadr`e beta glukan, vrstu vlakana s antimikrobnim i antioksidativnim sposobnostima, izvje{tava norve{ka studija. Redovna prehrana ovim namirnicama spre~ava gripu, herpes, poja~ava imunitet, ubrzava zacjeljivanje rana, a mo`e pomo}i i da antibiotici djeluju bolje.

Ako jedete manje govedine
Ne dos ta tak cin ka je je dan od naj~e{}ih prehrambenih nedostataka kod odraslih, pogotovo za vegetarijance i one koji jedu manje govedine, koja je primarni izvor tog minerala. ^ak i blagi nedostatak cinka mo`e pove}ati rizik od infekcije. Cink u prehrani je va`an za razvoj bijelih krvnih zrnaca, koje prepoznaju i uni{tavaju bakterije i viruse. se od bijelog razlikuju samo ne{to tamnijom bojom. Takvi proizvodi dobiveni su bojenjem ra fi ni ra nog bi je log {e}era melasom, stoga treba biti oprezan kod odabira. Mo`e se zaklju~iti da sirovi, sme|i {e}er u odnosu na bijeli, sadr`i manje saharoze zbog prisustva ostalih sastojaka, a samim tim i manje kalorija, {to ima odre|eni zna~aj ako koristite ve}e koli~ine {e}era. S obzirom na to da su manje prera|eni {e}eri karakteristi~nog, punijeg okusa od bijelog, odabir tako|er ovisi i o osobnom ukusu.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI Leopard-uzorak s crnom ili traperom
Samopouzdanje i zaigranost odlike su urbane `ene koja }e se usuditi osvje`iti jesensko-zimske dane leopard ili geparduzorkom. @ivotinjski printovi ve} su neko vrijeme popularni me|u trendsetericama, a ta pri~a, po svemu sude}i, ide dalje. U sklopu Fashion Weeka u Milanu u kolekcijama za jesen/zimu svjetski modni dizajneri tako|er su se poigrali divljim uzorcima. Ima ih na torbi, kaputi}u, suknji, ~arapama... Leopard-uzorak pojavljuje se na jaknici i bluzi. Leopard i gepard-uzorak ostavljaju sna`an dojam i ne}e se svaka `ena osje}ati udobno nose}i ga. Tajna dobro “isfuranog“ divljeg uzorka, bilo da je rije~ o jakni, torbi, bluzi, kai{u ili cipelama, le`i u tome da ostatak outfita mora biti jednostavan i umiruju}i. Najbolje }e se slagati u kombinaciji s crnom ili traperom.

LJEPOTA, KOZMETIKA

Trendi lakovi ove jeseni
Ove jeseni i zime nokti }e biti obojeni u crvenu, crnu, zlatnu te u kombinaciji sive i be` boje. Intrigantna crna sigurno }e se na}i na noktima mnogih trendseterica, koje ne mogu odoljeti modnim hitovima na svjetskoj razini. Fascinacija darkerskim, goti~kim i punk lo okom ove sezone }e se odra`avati i na noktima. @ar ko crve na boja na noktima i ove je jeseni te zime na samom vrhu popularnosti. Karakterizira `enstvenost i strast, a idealna je za dnevne i ve~ernje kombinacije. Sve, opet, ovisi i o stilu odijevanja, ali u kombinaciji s inspirativnim retroizgledom. Od svijetlosive pa do sme|e i zlatne, metalik boje za lakove tako|er }e osvojiti mnoge modno osvije{tene pripadnice ljep{eg pola.

Piletina u sosu s bukova~ama
Potrebno:
500 gr bijelog pile}eg mesa 200 ml soka od paradajza 500 gr oguljenog paradajza 400 gr bukova~a 200 gr prase biber, ulje i so

Priprema:
Meso oprati, ocijediti i isje}i na {tapi}e. Prasu oguliti, oprati i isje}i na kolutove. Bukova~e oprati i krupnije isje}i. Na tri ka{ike zagrijanog ulja propr`iti pile}e meso. Kada meso porumeni, dodati prasu i dinstati nekoliko minuta. Nakon toga, dodati pripremljene gljive i dinstati jo{ 10 minuta. Posoliti, pobiberiti, pa umije{ati sok od paradajza i oguliti paradajz. Dinstati zajedno 56 minuta i servirati uz kuhanu ri`u.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
MSI je krajem pro{le sedmice unaprijedila svoju GE seriju igra~kih notebookova sa modernizovanom verzijom srednjeg opsega. Model GE603 karakteri{e ekran du`ine dijagonale 15“ za DirectX 11 video koji je obezbije|en zahvaljuju}i rje{enju kompanije NVIDIA. Kada je u pitanju procesor kod ovog modela korisnici se mogu odlu~iti za Core i5 verziju radnog takta 2.26GHz ili pak onaj radnog takta 2.53GHz. Ostale karakteristike ove konfiguracije ~ini rezolucija 1366x768, 720p web kamera, DVD reza~ i HDMI izlaz. Kapaciteti hard drivea za koji se korisnici mogu odlu~iti je izme|u 320 i 640GB. Svi sistemi mogu imati do 8GB sistemske memorije.

39

Wi Fi Alliance, grupa koja testira i certifikuje Wi Fi proizvode da bi se obezbijedila njihova interoperatibilnost, objavila je da je po~ela sa sertifikovanjem proizvoda koji imaju mogu}nost izrade Wi Fi baziranih konekcija me|u proizvodima, a istom prilikom je najavljeno da }e ovi proizvodi ubudu}e nositi oznaku Wi Fi Certified Wi Fi Direct. Do sada su Wi Fi klijenti morali da se povezuju preko centralnog mjesta koje nosi naziv pristupna ta~ka ukoliko su `eljeli da pove`u ure|aje u okviru infrastrukturnog re`ima rada. Sada Wi Fi Direct omogu}ava povezivanje bez pristupne ta~ke istom brzinom i na isti opseg infrastrukturnog re`ima rada.

Wi Fi certifikati

MSI notebook

Diablo III

Kompanija Blizzard je u toku BlizzCon 2010 doga|aja odr`ala niz razli~itih prezentacija vezanih za nastupaju}u Diablo III igru. Zvani~na panel diskusija na ovom doga|aju je uklju~ila vode}e ljude ove kompanije. Oni su tom prilikom naglasili da }e poslednja klasa sa kojom }e se mo}i igrati u okviru Diablo III igre biti Demon Hunter. Rukovodioci kompanije su naglasili da je upravo ova klasa savr{ena jer predstavlja arhetip onoga {to igra~i o~ekuju od ovakve igre. Na ovaj na~in programeri su dobili izbalansiranu igru koja omogu}ava mnogo sati dobre zabave dok ljubitelji Diablo sa mnogo nestrpljenja ~ekaju da se ova igra pojavi.

Miro je besplatni HD video plejer. On mo`e da reprodukuje gotovo svaki video fajl i nudi vi{e od 6.000 besplatnih internet TV serija i video podcastova. Miro posjeduje jednostavan interfejs dizajniran za HD video. S obzirom na to da Miro vr{i preuzimanje ve}ine video sadr`aja mo`ete nositi emisije sa sobom. Za razliku od pretra`iva~a Miro je izra|en da koristi HD video. Ugra|eni Miro Guide povezuje vas sa hiljadama besplatnih emisija u tehnologiji visoke definicije. Kada su u pitanju video podcastovi, Miro nudi mnogo vi{e od iTunesa, omogu}avaju}i vam da se prijavite za BitTorrent RSS feedove sa jednim od najbr`ih torrent downloadera na svijetu.

Miro

Adobe - Project Rome

Sveobuhvatna aplikacija
Jednostavna za kori{tenje, ova softverska alatka je namijenjena onima koji se ne bave profesionalno dizajniranjem ili pravljenjem veb stranica i multimedijskog sadr`aja. Rome omogu}ava pravljenje dokumenata bogatih multimedijskim sadr`ajem, bez potrebe za kupovinom ili savladavanjem komplikovanih aplikacija. Rome }e korisnicima omogu}iti da prave {tampane, elektronske i veb dokumente sa integrisanom grafikom, fotografijama, tekstom, videom, zvukom, animacijama i interaktivnim sadr`ajem. Ova vi{eplatformska aplikacija je zasnovana na Adobeovoj platformi AIR (Adobe Integrated Runtime), a dostupna je kao samostalan proizvod ili kao veb usluga koja se koristi uz pomo} veb ~ita~a. Nudi mogu}nost snimanja sadr`aja u formatima PDF, SWF, JPG, PNG, SVG ili FXG, ili u formatima veb datoteka, za Adobeovu ili neku drugu veb lokaciju. Korisnici mogu razvijati pro-

ANIMACIJE Korisnici mogu razvijati projekte, po~ev{i od {tampanih materijala kao {to su leci, posjetnice i izvje{taji, pa do interaktivnih dokumenata, prostijih veb stranica i animacija
jekte, po~ev{i od {tampanih materijala kao {to su leci, posjetnice i izvje{taji, pa do interaktivnih dokumenata, prostijih veb stranica i animacija. Rome je zami{ljen tako da se koristi u poslovne svrhe za prezentacije, marketin{ki materijal, mre`no ogla{avanje i dizajn veb stranica. Ku}ni korisnici mogu ga koristiti za postavljanje novih informacija na internet, porodi~ne veb lokacije, pravljenje digitalnih memoara, pozivnica za zabave, CD i DVD omota i drugih li~nih projekata. Nastavnici i profesori mogu koristiti njegovu specijalnu verziju kako bi komplikovane teme prenijeli vizuelnim putem u~enicima i studentima. Project Rome podr`ava ra~unarstvo u oblaku i mogu}nost dijeljenja datoteka preko Adobeove lokacije Acrobat.com, pomo}u Googleovih aplikacija ili preko usluge Project Rome Template Exchange. Korisnici pored toga mogu objavljivati veze ka svojim projektima direktno preko Facebooka, Twittera i Google Buzza. Rome trenutno nije dostupan na mobilnim ure|ajima. Postoje dvije verzije aplikacije

ProjectRome- jedna je namijenjena za ku}nu i poslovnu upotrebu, a druga, ~iji je naziv Project Rome for Education, namijenjena je najmla|im korisnicima ra~unara. Zajedni~ke opcije obje verzije uklju~uju podr{ku za rad sa razli~itim formatima i projektima. Prva verzija omogu}ava pravljenje korisni~kog naloga Adobe ID, ~uvanje projekata na vebu i kori{tenjeuslugeCommunityExchange. Project Rome for Education zahtijeva da obrazovna institucija posjeduje prethodno instalirane aplikacije Google Apps for Education i/ili sistem za upravljanje obrazovanjem Moodle. Dostupan je u obliku besplatne pregledne verzije na engleskom jeziku, a samostalna verzija Rome zahtijeva ra~unar sa Intelovim procesorima Core Duo i 2 GB ili vi{e RAM memorije. Korisnicima je tako|er potreban Flash Player 10.1.x ili noviji za veb aplikaciju, i Adobe AIR 2.0.3 ili noviji za samostalnu verziju aplikacije.

Detalji o HP Slate 500

Dizajniran za umjereno

iFixit rastavio MacBook Air
Entuzijasti iz iFixita rastavili su nedavno predstavljeni 11-in~ni MacBook Air. iFixit je otkrio da je Apple na donjem poklopcu upotrijebio zavrtnje tipa Security Torx da bi sprije~io korisnike da otvaraju ra~unar, ali je problem prevazi{ao testerom. Momci iz iFixita su potvrdili ono {to je Stiv D`obs na doga|aju Back to the Mac i tvrdio, da najve}i prostor unutar ra~unara zauzima {esto}elijska baterija. iFixit je ustanovio da bi se plo~a sa fle{ memorijom kapaciteta 64 GB moglazamijeniti i u ku}nojradinosti, samo da nije Torx zavrtnjeva. Fle{memorijuproizvela je Toshiba, kao i {est drugih ~ipova na Airovoj {tampanojplo~i. [esti~ip na plo~i je Micro DDR DRAM ke{ memorija.

kreiranje sadr`aja
Ova tabla sa ekranom od 22,6 cm (8,9 in~a) koja koristi Microsoftov operativni sistem Windows7 Professional, namijenjena je poslovnoj upotrebi. Ko{ta 800 dolara i u Americi se mo`e odmah nabaviti preko interneta i krozprodajnekanaletamo{njih HP-ovih partnera. Slate 500 je bio dizajniran kao proizvod{irokepotro{nje (kad je prvi put predstavljen u januaru), ali planovi su izmijenjeni, jer je HP u aprilukupiokompaniju Palm i sad ga nudi poslovnim korisnicima kojimatrebaru~niure|aj~ijioperativnisistem i kancelarijske aplikacije ve} poznaju. HP planira da ponudi i verziju za obi~nekorisnike koja }e koristiti mobilni operativni sistem WebOS dobijen kupovinom Palma. Tabli~ni ra~unar s tim sistemom, ~ije se ime jo{ne zna, bi}e namijenjenkrstarenjuinternetom, gledanjufilmova, igranju i ~itanju e-knjiga, a pojavi}e se 2011. Dizajniran za „umjerenokreiranjesadr`aja“ Slate500 omo, gu}ava upravljanje potezima s vi{e prstiju i pisaljkom, a sadr`i i softverskutastaturu. Ugra|ene su dvijekamere – s prednjestrane je VGA kamera, a sa zadnje kamera sa 3 megapiksela – koje se mogu koristiti za videokonferencije. Grafi~kiakceleratorkompanije Broadcom omogu}ava reprodukciju videa u rezoluciji720p. Te`ak oko 680 grama Slate koristi Intelov procesor Atom Z540 koji radi na 1,68 GHz. Ima 2 GB radne memorije i fle{ disk od 64 GB, ~iji se kapacitet mo`e pove}ati zahvaljuju}i USB priklju~ku i SD kartici. Sa ugra|enom baterijom mo`e neprekidno da radi oko pet sati, a puni se prekodokakoji ima USB i HDMI priklju~ak i uti~nicu za slu{alice.

PlayBook na AIR-u
Mjesec nakon {to je predstavila tablet BlackBerry PlayBook kompanija Research In Motion (RIM) izdala je i odgovaraju}e alate za razvoj aplikacija. BlackBerry Tablet OS SDK for Adobe AIR je razvojni paket namijenjen razvoju aplikacija i igara za PlayBook. RIM sa svojim razvojnim paketom posebno cilja na Adobeovu platformu AIR, omogu}uju}i korisnicima kreiranje softvera koji radi na razli~itim platformama, uklju~uju}i Windows i Mac. Kori{tenje me|uplatformski kompatibilnog Adobe AIR-a dio je RIM-ove strategije za privla~enje vi{e onih koji }e generirati aplikacije za PlayBook.

40

FELJTON

srijeda, 5. maj ~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ameri~ki rad` - Oslobo|enje ili dominacija (30)

Zamka za Busha i Cheneya
Tri dr`ave za koje se smatra da imaju najnegativniji utjecaj na svijet bile su Izrael, Iran i Sjedinjene Dr`ave, pokazala je me|unarodna BBC-ova anketa provedena u 25 dr`ava svijeta u martu 2007.
Pi{e: Eric MARGOLIS

Potezi Bushove administracije, usmjereni da ugu{e ~ak i umjerene, demokratske islamske grupe u Egiptu, Jordanu, Pakistanu i jugoisto~noj Aziji, uvjerili su svijet u mnogim muslimanskim dr`avama da je Amerika doista krenula u svjetski rat protiv islama. Za neokonzervativce, koji su oblikovali vanjsku politiku ameri~ke administracije, svi su muslimani predstavljali potencijalne neprijatelje Sjedinjenih Dr`ava i Izraela, i, da parafraziram izrugivanje Winstona Churchilla Njema~koj: “Ili na koljenima pred vama, ili za va{im vratom.” Bush i njegov mentor, Dick Cheney, upali su direktno u zamku koju im je postavio lukavi Bin Laden. On je analizirao njihovu psihologiju zapanjuju}e ta~no i pronicljivo. Bin Laden je uvukao SAD u rat koji je mnogim muslimanima izgledao kao rat protiv islama, nametnuo ogromne tro{kove ameri~kom Ministarstvu

fmansija koje ne}e isplatiti ni budu}e generacije, dok se ameri~ka vojska zaglavila u Iraku i Afganistanu, a u cijelom svijetu dolazi do provala bijesa protiv Sjedinjenih Dr`ava.

Anketa
Uspjesi Bin Ladenovog plana ili, suprotno tome, katastrofalan rezultat Bushovog rata protiv terorizma - jasno su objelodanjeni u me|unarodnoj BBC-evoj anketi provedenoj u 25 dr`ava u svijetu, objavljenoj u martu 2007. Gotovo dvije tre}ine od 26.000 ispitanika u ovih 25 dr`ava imale su negativno gledi{te prema predsjedniku Georgeu W. Bushu. Ne mo`e se re}i da je ovaj rezultat predstavljao iznena|enje. Ono {to je iznena|uju}e i zapanjuju}e, prema rezultatima ove ankete, jeste sljede}e: tri dr`ave, za koje se smatra da imaju najnegativniji utjecaj na svijet bile su Izrael, Iran i Sjedinjene Dr`ave, ovim redom - neobi~no ironi~an zaokret u odnosu na “osovinu zla” Georgea Busha.

Eric S. Margolis je istaknuti kanadski i ameri~ki novinar, kolumnista Herald Tribunea, Los Angeles Timesa, Times of Londona, Gulf Timesa, Khaleej Timesa i Dawna. Poznati je vanjskopoliti~ki komentator i vojni analiti~ar. Saradnik je Me|unarodnog instituta za strate{ke studije u Londonu i Instituta za regionalne studije u Islamabadu. Margolis je novinski i televizijski analiti~ar zbivanja na azijskom kontinentu i u islamskom svijetu. Izvje{tavao je u svojstvu ratnog dopisnika o 14 ratova u svijetu, me|u ostalima o ratu u Namibiji, Angoli, Ju`noj Africi, Mozambiku, Sinaju, Afganistanu, Ka{miru, Indiji, Pakistanu, Salvadoru i Nikaragvi. Eric Margolis je 1999. godine objavio knjigu “Rat na krovu svijeta” koja je 2005. prevedena i na na{ jezik. Progla{ena je naj, boljom knjigom o vanjskoj politici na po~etku 21. stolje}a. Koriste}i model britanske imperijalisti~ke hegemonije u Aziji, on u ovoj knjizi istra`uje da li Zapad rizikuje reprizu Britanskog rad`a ili se suo~avamo s potpuno novim svjetskim poretkom. U ovoj knjizi Margolis analizira korijene bijesa i mr`nje muslimanskog svijeta prema Zapadu. Ameri~ki rad` na na{ jezik prevela je Nazifa Dilberovi} - Sav~i} i knjiga je objavljena u izdanju izdava~ke ku}e Bookline iz Sarajeva. Negativan stav prema Izraelu iskazalo je 56 posto ispitanika, a pozitivan samo 17 posto, 54 posto ispitanika iskazalo je negativnu predstavu o Iranu, dok je 18 posto imalo pozitivnu sliku. Sjedinjene Dr`ave, koje tro{e stotine miliona dolara godi{nje na PR i samopromotivne kampanje, bile su na tre}em mjestu s 51 posto ispitanika koji su imali negativnu sliku, a samo 30 procenata pozitivnu. Omra`ena Sjeverna Koreja bila je zapravo ma nje

omra`ena od SAD-a, sa 48 posto negativnih i 19 posto pozitivnih odgovora ispitanika. Da Indija i Nigerija nisu uklju~ene u ovo istra`ivanje, a u tim zemljama SAD u`ivaju veliku popularnost, ovi bi rezultati bili ~ak i gori. Kanada, ~esto predmet podrugljivih napada me|u ameri~kim neokonzervativcima i kr{}anskom religioznom desnicom, u ovoj se anketi pokazala kao dr`ava koja je u`ivala najve}e po{tovanje u svijetu, s najpozitivnijim utjecajem. Odmah iza nje slijedile su Francuska, Japan i Evropska unija, druga omiljena meta ameri~ke tvrde desnice. Interesantno, ameri~ki ispitanici u ovoj anketi ~esto su bili isto tako negativno raspolo`eni prema pona{anju svoje vlade kao i neamerikanci.

Imid` supersile
Supersile rijetko pobje|uju na natje~ajima popularnosti, ali imid` i reputacija Amerike nikada nisu potonuli tako nisko u

Indija golim okom (9)

Otac nacije ili krivac za podjelu
Za Pakistance je Muhamed Ali D`inah (1876-1948) Otac nacije. Za Indijce je prvi pakistanski predsjednik krivac za podjelu i stradanja ljudi. Ovo su stavovi koji se mogu smatrati {iroko prihva}enim i u Pakistanu i u Indiji, a njihova isklju~ivost je slika odnosa dviju zemalja
Pi{e: Kemal MUFTI]

Za Pakistance je Muhamed Ali D`inah (1876-1948) Otac nacije. Za Indijce je prvi pakistanski predsjednik krivac za podjelu i stradanjaljudi. Ovo su stavovikoji se mogu smatrati {iroko prihva}enim i u Pakistanu i u Indijii, a njihova isklju~ivost je slika odnosa dviju zemalja. D`inah je umro godinu dana po ostvarenju svoga `ivotnog djela, nezavisnog Pakistana. Prvi premijer Republike Indije D`avaharlal Nehru (1889-1964) je vladao Indijom punih 18 godina. I za jednog i za drugog se mo`e re}i da su naslijedili te{ko stanje u svojim zemljama i pro{li kroz brojna isku{enja koja donosi politi~ka vlast, uklju~uju}i tu i odluke koje se ti~u rata i mira. Indija, Pakistan i Banglade{ korijene mnogih problema koje imaju danas pronalaze u sudbonosnim odlukama iz vremena stjecanja nezavisnosti. U novije vrijeme politi~ki pragmatizam tjera lidere

ovih zemalja da se okrenu problemimakojemogurje{avati, a takvih je mnogo. Nau~ili su da stalno ukazivanje na pro{lost i nasilne metode nisu dali o~ekivani rezultat. Kada je rije~ o tako velikim i mnogoljudnim zemljama, ~ini se sasvimbesmislenimo~ekivanje da }e bilo ko biti u stanju nametnuti svoju volju demonstriranjem vojne sile. Kada politi~ke strasti nadvladaju razum, mir je u velikoj opasnosti.

Nuklearna kriza
Na`alost, u nedavnoj pro{losti je bilo vi{e takvih situacija u odnosima izme|u Indije i Pakistana. Tako je 1998. godine do{lo do nuklearne krize izme|u dviju zemalja. Njihovi odnosi su bili toliko zategnuti da je pominjana i mogu}nost upotrebe najstra{nije bombe. Amerikanci su tada shvatili da je vrag odnio {alu, pa su se potrudili da svojim prijateljima u Indiji i Pakistanu ka`u da to mora prestati i da se vrate za pregovara~ki sto. Uz ~uvenu Kubansku

Podjela Indije predstavlja stvaranje dviju dr`ava, Indije i Pakistana, 1947. godine, kada je Velika Britanija dala nezavisnost Indiji

krizu iz 1962. godine, to je bio jedan od najopasnijih perioda u kojima se svijet ikada na{ao, imaju}i u vidu povi{ene emocije donosilaca odluka i njihovu spremnost na akciju.

Republika Indija je sekularna dr`ava, ali vjerskoopredjeljenjeIndijaca bitno odre|uje njihovo politi~ko pona{anje. U svojoj dugoj povijesti, ova zemlja je bila izlo`ena utjecajima, mo`e se bez

pretjerivanja re}i, svih vjera i ideologija ovoga svijeta; bilo da je rije~ o njihovom miroljubivom i kulturnom pro`imanju, ili, pak, najgrubljem nasilju. Ti utjecaji su danas prepoznatljivi u na~inu `ivota njenih ljudi i u jezicima koje govore. Materijalni izraz vjerskog `ivota su nebrojna svetili{ta i hramovi. Pored sljedbenika hinduisti~kog u~enja, dominantnog u Indiji, ova zemlja je druga ili tre}a u svijetu po brojnosti muslimanske populacije, odmah iza Indonezije i Pakistana. Katolika ima blizu 20 miliona, i to je najve}a kr{}anska crkva u ovoj zemlji. Vjeruje se da je prvu kr{}ansku zajednicu u Indiji formirao apostol Toma. Prvi muslimani su po~eli dolaziti u Indiju ve} u 7. stolje}u. Zna~ajan je i utjecajprotestantskih crkava, posebno onih koje su dolazile uz podr{ku Isto~no-indijske kompanije, odnosnoBritanaca. Jevrejska zajednica u Indiji je sna`na spona izme|u Indije i Izraela. Budizam se po~eo {iriti upravo iz Indije i jedan je od duhovnih orijen-

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.

FELJTON

41

1467.

NA DANA[NJI DAN

U Roterdamu ro|en holandski humanista, filozof i filolog Erazmo Roterdamski (pravo ime Geert Geerts). Umro u Bazelu, [vajcarska 1536.

Kra ske pe kardi lom Ri om zauzele, je mje La 1628.tanaljevposlitruvi{epod se~nenaopsade,{eljeRo{el, upori{te protes ta. ri~koj dr`avi sa~usets, osnovan koled` Har ja 1636.U Kembrid`u, u amevard, najstariMaobrazovna ustanova u SAD-u.

1704.

Umro engleski filozof D`on Lok, jedan od utemeljiva~a empirizma i liberalisti~ke filozofije. Sna`no uticao na kasnije filozofe empiri~are i teoreti~are liberalnog dru{tva i gra|anske dr`ave.

Kristofer Kolumbo

I nakon Osame, njegov pokret }e nastaviti da se razvija

zemljo Peruu, u su gra vi Kaljao, najma 18.000 1746.U Lima i tresu upoginulo kojemnje razoreniljudi.do1836.Progla{ena federacija Perua i Bolivije. srpski kompozi muzikolog, pedagog kriti~ar je Miloje Pro zi~ke 1884.Ro|en Miloza~etnikavi}.tor,zikofelosorjeMuSrbiji.akadei-mije u Beogradu, jedan od mu gi u Osno

1492. Kristofer Kolumbo na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom [panije.

svjetskom mnijenju. Prije pedeset godina, Amerika je {irom Evrope, Bliskog istoka, Afrike i ve}eg dijela nekomunisti~ke Azije smatrana osloboditeljem, spasiteljem, vrhuncem svega {to je dobro i po`eljno. Danas, svemo}ne Sjedinjene Dr`ave podsti~u isti nivo mr`nje, nepo{tovanja i straha kao biv{i Sovjetski savez tokom hladnog rata. Kao {to je opravdano upozoreno u izvje{taju ame ri~kih obavje{tajnih slu`bi, rastu}a plima antiamerikanizma {irom planete vjerovatno }e dovesti do nasilnih napada protiv ameri~kih interesa u inozemstvu, pa ~ak i na ameri~kom kontinentu. Neizbje`no je da }e Osama bin Laden na kra ju bi ti uhva}en, ubijen ili }e umrije-

ti skrivaju}i se. Ali, me|unarodni pokret, koji je on stvorio i aktivirao, i dalje }e postojati i razvijati se i bez njega, sve dok Sjedinjene Dr`ave i njihovi saveznici ne izvr{e zna~ajne promjene u svojoj pora`avaju}oj politici u muslimanskom svijetu. Zapravo, u smrti }e Osama bin Laden vjerovatno postati ve}i simbol otpora ameri~koj dominaciji nego {to je to bio za `ivota. Britanski rad` je na kraju uspio slomiti razli~ite Mehdije i “mahnite mule“ koji su se suprotstavili imperijalnom rad`u. Ali, u to vrijeme nisu postojali Internet, satelitska televizija, mobilni telefoni i faksaparati. Danas, nasljednik Britanske imperije, Ameri~ki rad` mora ne samo tragati za neuhvatlji-

vim Bin Ladenom i njegovim krvnicima kroz divljine Hinduku{a i Vaziristana ve} mora poku{ati blokirati njegovu revolucionarnu poruku koja kola svijetom preko Interneta i radiovalova. Historija je iznova pokazala da jedna ideja, za koju je sazrelo vrijeme, ne mo`e biti lahko zaustavljena. Na`alost, izgleda da debakl Amerike u Iraku i njen patpozicijski rat u Afganistanu potvr|uju izjave Osame bin Ladena i Ajmana al-Zavahirija, koje su nekada zvu~ale apsurdno, da }e se Sjedinjene Dr`ave suo~iti s istom vrstom poraza u ove dvije dr`ave kao Sovjetski savez u Afganistanu.
(Sutra: Rat zbog afganistanskog koridora za gasovod)

vao beogradski orkestar Collegium musicum.

Ja u zemljotresu na naj ostrvu pon, pogi ljudi, 1891.Uva. panu,nulo najmanje 10.000ve}em300.000Niostalo bez domo spa ske Prvom skom Pragu vlast preuzeo Naci ni ko 1918.Poslijeraratu, uda sAustro-UgarkomuTomaonalsvjet-ri-mitet. Republika ^ehoslova~ka predsjedni {em Ga gom Masarikom progla{ena u novembru 1918. stupio kon prohibici Zabranje pi}a vi 1919.U SAD-una prodanajasnagus Za{e odo0,5 postoji.alkohola. fa {a Beni Musoli ja krenulo iz Na lja Mar{ da 1922.40.000ele{istapucrnouko{uljalinajuRim.taDva za nanikasnije kralj Vitorio Emanu povjerio Muso ni mandat sastav vlade. Fa{isti~ki re`im trajao do jula 1943. liti~ar i cista Sto Pro dan od tvoraca ne stranke, prvi premijer 1923.UmrotasrpskivepoRadikalpublidecembrajan1920.ti}, jeKraljevine Srba, Hrva i Slo naca, od 20. Bio urednik listova Samouprava i Odjek. ki ski Spiros Kiprija prvi diploma je je canja zavi Ki 1932.Ro|entaotiparposlidr`astivniksmrtinepredsnostinu, prahi{ef 1960. [ef dr`ave pos 1977, poslije sjednika, ar episkopa Makariosa III. Italijanske pe na le Gr~ku iz je po{to je Gr~ka odbila ti tum je Itali voj1940.gr~koj teritotruji.ulUzmapamo}koNijimmaAlbajanitra`ilaokupina upori{ta na ri po je ca, Gr~ka rana u aprilu 1941. ku ra tna kriza. So ski lider Nikita Hru{~ov saop je naredio po 1962.Okon~anadnikbanska{tiokeda Ficd`eraldvjetvla~enje raketa sa Kube, a predsje SAD-a D`on Kenedi da }e obustaviti blokadu te zemlje. vi arapskih dr`ava, uklju~uju}i jordanskog kralja 1974.[efopaHuseina, usvojili Deklaraciju kojom su tra`ili stvaranje nezavisne lestinske dr`ave. ri bje 1982.Na op}im izbolisma u [paniji ubjedljijavuFepopeadu odnijela Socija ti~ka radni~ka parti li Gonsalesa. objavljen Vens-Ovenov miro plan s 1992.jeUbi@enevidvi|enovnog ure|enja dr`avavninu|enim prijedlogom usta BiH. Po dokumentom lo pre da BiH ostane u okviru postoje}ih granica, a bila bi podijeljena na sedam do deset provincija. Plan nije prihva}en. trou glavnog grada 1995.U po`aru ugimelo 289, povrije|eno Azerbej`ana, Bakuu, po nu 270 osoba. ti Ba izbaci iz svojih do1995.Srpskevivlasodu700njoj Lucika, uglalevnom starih i mova {e Bo{nja nemo}nih. Koso u organi ci MIK-a, odr`ani 2000.Namaizbovu,UbjeKosovzaskijibiUNdio Demovali izbolore,kalni ri. dljivo po je kratski sa vez Kosova Ibrahi Rugove. Srbi bojkoto jugoslovenske vlasti ih nisu priznale. D`ord` Bu{ formi Gru 2001.PredsjednikZaSAD-anih terojerisda nalajomiraoporvopu za pra}enje inostra ta, ko ruko di javni tu`ilac D`on E{kroft. datak grupe zi de tuje strane dr`avljane koji ilegalno borave u SAD-u. li jen Ama u Jordanu. li u Ambasa SAD-a u Amanu vo 2002.DizaplomataFoSAD-a LorensdiFosaubidnju.uPrvi zanu,dio Agenciju SAD-a me|unarodnu pomo} i ra padni diplomata ikada ubijen u toj dr`avi. bunal gu osu Srbi iz Bo i Herce govine Predraga no go za2003.Trizlo~inauuHagoruBaKediovi}a nanaosamjesnedirana1992.tvora zbog ratnih lo raterm kod Pri do Kip slobode

1886. Na ostrvu Bidl u njujor{koj luci predsjednik SAD-a Grover Klivlend otkrio Kip slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.

Posljednjih godina Indija zaokuplja pa`nju medija kao jedan od najpropulzivnijih ekonomskih sistema na svijetu. Me|u dalekoisto~ne zmajeve, kojima ve} vi{e od dva desetlje}a dominira Kina, umije{ao se i indijski slon, snagom i uporno{}u koja obe}ava. Zapad polako, ne uvijek rado, prihvata ovu neminovnost. Rado se prihvataju robe koji dolazi iz ovog dijela svijeta, a vrlo sporo spoznaje da se njegova geopoliti~ka, posebno ekonomska pozicija, mijenja iz dana u dan. Stereotipi, ~esto potpuno proizvoljni, ustupaju mjesto impresivnim i provjerljivim podacima. To olak{ava razumijevanje interesa javnosti za ovim dijelom svijeta i potrebe njegovog studioznijeg prou~avanja. Cilj feljtona je da ~itaocu ponudi okvir za razumijevanje ovih fenomena i potakne njegovu znati`elju. Autor je po obrazovanju sinolog. Studij kineskog jezika i knji`evnosti je zavr{io na Univerzitetu u Pekingu, a postdiplomski studij na Univerzitetu u Parizu. U Indiji je boravio kao ambasador BiH od aprila 2006. do jula 2009. godine. Tokom diplomatskog boravka u Indiji, uz redovan posao, nastavio je bavljenje azijskim studijama, koje su, pored Indije i Kine, uklju~ivale odnose u regionu, njihove uzajamne, ali i globalne utjecaje na ekonomskom, kulturnom i politi~kom planu. tira za milione sljedbenika Probu|enog(Budazna~iprobu|en - a ni na{a rije~ nije daleko). Princ Sidarta Gotama, kasnije nazvan Buda, ro|en je u dana{njem Nepalu, ali je svoj nauk po~eo kazivati sljedbenicima u mjestu Sarnat blizu Varanasija u Indiji. Najzad, trebakazati i da je u Indiju izbjegao i veliki broj Tibetanaca, zajedno s njihovim vo|om Dalaj lamom. Njihovo sjedi{te je na sjeveru Indije, u mjestu Darmsala. Ne manje va`ne, ako ne i va`nije od vjerskih, su kastinske podjele. Milenijsko naslije|e podjele dru{tva na grupe, koje se nazivaju kastama i ~iji se pripadnik postaje ro|enjem (i to ostaje sve do smrti), u Indiji je realnost koja se te{ko mijenja. Rije~ kasta, koja se koristi u evropskim jezicima za ozna~avanje ovih dru{tvenih grupa, poti~e iz portugalskog jezika (casta). Ovom se rije~ju ozna~ava ne{to {to je ~isto i {to nije pomije{ano s ne~im drugim. Kada je rije~ o hinduis-

ti~koj tradiciji, rije~ kasta obuhvata dva pojma (varna i jati) kojima se definirajednoljudsko bi}e. Pojednostavljeno re~eno, radi se o pojmovima kojima se odre|uje izgled, odnosno boja ko`e odre|ene osobe, i posao kojim se ona bavi, odnosno sredina iz koje poti~e.

Bil Gejts

Kastinske podjele
Dru{tvena vertikala, prema kastinskom poimanju svijeta, ide od Bramana, koji su najvi{a kasta, kasta sve}enika, profesora, odgajatelja i predstavlja duhovnu, najvi{u vlast, preko kaste vladara - kraljeva, prin~eva i vojnika - Kshatriya, kaste trgovaca, poslovnih ljudi, poljoprivrednika i sto~ara - Vaishya - do kaste sluga - Shudra. Ovakav opis dru{tva se mo`e pro~itati u starim indijskim tekstovima, Vedskim spisima. Terminom Braman je odre|en nagla{eno refleksivan tip ljudi, Kshatriya bi bio tip ljudi od akcije, organizator, ratnik; Vaishya pedantan i pragmati~an ~ovjek sklon prakti~nom radu, zanatu i trgovini, s Shudra osoba bez velikih duhovnih ambicija i potreba, ona koja se zadovoljava jednostavnijim aktivnostima i njima osigurava egzistenciju.
(Sutra: Praksa “pozitivne diskriminacije”)

1955. Ro|en osniva~ Microsofta Vilijem Bil Gejts, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.

Ljuba Tadi}

2005. Umro pozori{ni i filmski glumac Ljuba Tadi}. Bio stalni ~lan Beogradskog dramskog pozori{ta, Narodnog pozori{ta, Ateljea 212 i Jugoslovenskog dramskog pozori{ta, u kojima je ostvario mnogo zapa`enih uloga. Glumio u vi{e od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.

42

SPORT

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Slavija nakon poraza protiv ^elika i Leotara

Bez Dujkovi}a i protiv [irokog?
Zbog povrede neizvjestan nastup golmana Ratka Dujkovi}a u me~u protiv [irokog Brijega • U oslabljenom sastavu Slavija bilje`ila poraze
Nakon poraza koji je do`ivjela ekipa Slavije u Trebinju od Leotara, te poraza od ^elika zbog ko jeg su na pus ti li ta kmi~enje u Kupu BiH, izabranici Dragana Bjelice okrenuli su se novim susretima. U subotu ih, naime, o~ekuje te`ak me~ protiv [irokog Brijega. Slavija je jedna od najboljih doma}inskih ekipa, ali s druge strane, [irokobrije`ani su isto toliko jaki u gostima. Mo`da se tu snage izjedna~avaju, ali sigurno je da bi Slaviji daleko vi{e zna~ila pobjeda, s obzirom na poraze u posljednja dva me~a. U Trebinju je ekipa iz Lukavice izgubila bodove zbog umora, nedostatka koncentracije, lo{eg su|enja i izostanka ponajboljih igra~a (Regoje, Dujkovi}), no ipak ovo ne smije biti opravdanje za poraze. “U posljednja dva susreta u{li smo u oslabljenjom sastavu i to zbog kartona koje smo dobili u susretu sa @eljezni~arom. U Trebinju je u susretu protiv Leotara na terenu najvi{e nedostajao kapiten Regoje“ kazao je , golman Slavije Ratko Dujkovi}, koji je i sam zbog povrede propustio susret protiv Trebinjaca. Dvije godine zaredom Slavija je ^eliku bila prepreka u najmasovnijem takmi~enju u BiH, no ove - Zeni~ani su napokon uspjeli ekipu iz Lukavice izbaciti iz Kupa BiH. “Okre}emo se novim susretima u Premijer ligi. Igramo protiv [irokog Brijega i u ovom duelu sve osim pobjede smatra}emo lo{im rezultatom. Svjesni smo kvalitete ovog tima, ali i mi smo dobra ekipa i treba nam pobjeda“ optimista je Duj, kovi}, ~iji je nastup i dalje neizvjestan, zbog povrede kuka. Da li }e se Ratko Dujkovi} pojaviti na golu Slavije zna}e se tek dan prije utakmice., ali s obzirom na to da su Lukavi~ani u posljednja dva susreta igrali bez nekolicine standardnih, te da su teren napu{tali pognute glave, sigurno je kako }e Dujkovi}evo prisustvo protiv [irokobrije`ana izabranicima Dragana Bjlice biti jako zna~ajno.
Al. BE[IREVI] Ratko Dujkovi}: Zbog povrede kuka propustio nekoliko me~eva

Poznata kazna UEFA za Srbiju?
Prekinuta utakmica kvalifikacija za EP 2012. godine u Poljskoj i Ukrajini fudbalskih selekcija Italije i Srbije bi}e registrovana 3:0 u korist doma}ina. Kako saznaju beograd ski me di ji, pri je zva ni~nog izricanja odluke disciplinskih organa UEFA u petak Srbiji }e se oduzeti tri boda, a naredna tri me~a igra}e kao doma}ini bez prisustva publike. To je daleko stro`ija kazna od one koju je predlagao disciplinski inspektor UEFA Jean-Sa mu el Le uba. Do bra stvar je da Srbija ipak ne}e biti diskvalifikovana iz kvalifikacija za EP, ali joj zato ostaje sasubotu }e utakmicu devetog kola italijanske Serije A odigrati Milan i Juventus. Najavio ju je biv{i trener obiju sastava, aktuelni trener Chelsea Carlo Ancelotti. Ancelotti je na klupi torinskog kluba sjedio od 1999. do 2001. i u tom razdoblju sa starom damom osvojio Intertoto kup. U godinama provedenim me|u rossonerima, a vodio ih je od 2001. do pro{le godine, bio je mnogo uspje{niji, o ~emu svjedo~e dvije lige prvaka, dva superkupa UEFA, Svjetsko klupsko prvenstvo FIFA, te po naslov u italijanskom prvenstvu, Kupu i Superkupu. “Bilo je o~ekivano da }e Juventusu biti potrebno neko vrijeme da se organizira. Tra`e ne{to novo, okrenuli su se mla di ma ko ji jo{ ni su na svom vrhuncu, pa su usponi i padovi neminovnost. Jedina konstantna vrijednost tima je Alessandro del Piero, sjajan fudbaler.” “Milan? Na stranu Zlatan Ibrahimovi} i Robinho i ostali u koje je ulo`en veliki novac, mene impresionira Gennaro Gatmo teoretska {ansa za plasman na zavr{ni turnir. Tako su uzaludna ostala nastojanja Fudbalskog saveza Srbije da slanjem 200 strana dodatnog izvje{taja u sjedi{te evropske ku}e fudbala u Nion uka`e na brojne propuste organizatora, koji su u velikoj mjeri uticali na kona~ni ishod, a bez odjeka su ostali i razgovori sa predsjednikom UEFA Mishelom Platinijem. Do kraja kvalifikacija Srbija }e kod ku}e igrati bez navija~a protiv Sjeverne Irske (25. marta), protiv Farskih Ostrva (6. septembra) i protiv Italije (7. oktobra).

Krasi}u dvije utakmice suspenzije?
Fudbaler Juventusa Milo{ Krasi} izborio je nepostoje}i penal svojoj ekipi u nedjeljnom dvoboju osmog kola Serije A kod Bologne. Pravda je zadovoljena nakon {to je Vincenzo Iaquinta proma{io udarac s bijele ta~ke u 35. minuti, nakon ~ega je utakmica zavr{ena bez golova. Nesportski potez srbijanskog reprezentativca nije se, me|utim, dopao ~elnicima Italijanskoga nogometnog saveza (FIGC). La Gazzetta dello Sport pi{e da }e Disciplinska komisija FIGC-a uskoro analizirati videozapis utakmice te procijeniti u kojoj je mjeri Krasi}ev potez bio neprimjeren. Proglase li ga krivim, srbijanski }e krilni igra~ biti naknadno suspendiran na dvije utakmice.

U

Ancelotti najavljuje derbi izme|u Milana i Juventusa

Impresionira me Gattuso

tuso. Vratio se u najbolju formu. Pato ne razo~arava, ako je zdrav, tu su i golovi. Ronaldinho, koji se privikava na ulogu vo|e tima, mo`e jo{ mnogo toga dati. Bo-

ateng je interesantan, mo`e igrati na vi{e pozicija i kao takav je vrlo zanimljiv igra~“, naglasio je skora{nje suparnike Ancelotti.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 28. oktobar 2010.
Po~inje malonogometno prvenstvo BiH

SPORT

43

VIJESTI

Orli} otvara sezonu protiv Comunicarea
Ve}ina igra~a i dalje je u klubu. Doveli smo jo{ i Aldina Janjo{a, koji bi nam trebao biti veliko poja~anje i u ovom susretu nas interesuju samo tri boda, uprkos snazi Comunicarea, ka`e D`enan Muminovi}, direktor MNK Orli}
Malonogometni klub Orli}, koji je na{u zemlju sa velikim uspjehom predstavljao u Ligi prvaka, danas }e odbranu naslova zapo~eti protiv mostarskog Comunicarea, koji je uz sarajevski klub jedan od najve}ih favorita za titulu prvaka. D`enan Muminovi}, direktor Orli}a, smatra kako je njihov duel protiv mostarskog sastava ujedno i derbi kola, te poziva ljubitelje malog nogometa danas u 17 sati u malu dvoranu centra Skenderija. “Sastaju se dvije najbolje ekipe u BiH i bi}e to istinski derbi“ ka`e Muminovi}, doda, ju}i kako je Orli} zadr`ao okosnicu ekipe iz pro{le sezone. “Ve}ina igra~a koji su nas predstavljali u Ligi prvaka i dalje je u Orli}u. Doveli smo jo{ i Aldina Janjo{a, koji bi nam trebao biti veliko poja~anje i u ovom susretu nas interesuju samo tri boda, uprkos snazi Comunicarea. Mostarski sastav }e biti pravo mjerilo na{ih vrijednosti i na{e snage, s obzirom na to da se radi o ekipi koja se poja~ala i za koju igraju iskusni malonogometa{i.”

Zec dvostruki strijelac
Bh. reprezentativac Ermin Zec ugradio je dva pogotka u pobjedu Genclerbirligija u {esnaestini finala turskog Kupa. Zec se u strijelce upisao u 77. i 90. minuti, a u igru je u u{ao u poluvremenu umjesto Shanea Smeltza. Genclerbirligi je u tom trenu imao prednost od samo 1:0. Nakon {to je Zec postigao svoj drugi pogodak, u sudijskoj su nadoknadi postignuta jo{ dva, na svakoj strani po jedan, te je susret protiv posljednjeplasirane ekipe druge lige, Sebatspora, zavr{io rezultatom 4:1.

Malonogometni klub Orli} brani naslov prvaka BiH

Muminovi} je na kraju dodao i to kako MNK Orli} daje ~ak {estoricu igra~a za reprezentaciju BiH, koja se okuplja u subotu, {to dovoljno govori o snazi ovog sarajevskog kluba, koji je u tri godine postojanja ~ak u dva navrata osvajao naslov prvaka BiH, a ove sezone je, podsjetimo, napravio veliki uspjeh plasirav{i se u drugi krug malonogometne Lige prvaka. nutno se jo{ kre}e uz pomo} {taka. “Cilj je vratiti se u drugom dijelu sezone. Tada }u biti spreman pomo}i timu“ re, kao je 34-godi{nji Ballack, ~iji se povratak o~ekivao ve} tokom ovoga mjeseca prije nego {to su dodatne pretrage, nakon povrede zadobijene u utakmici protiv Hannovera 11. septembra, pokazale da je povreda ozbiljnije prirode no {to se to u prvi mah ~inilo.

Ina~e, dana{njim utakmicama izme|u Orli}a i Comunicarea, te Karake i Brotnja/Derby Bet shop (17 sati) i zvani~no}e po~etiPrvaligaFederacije u malom nogometu. Uz ove me~eve, u nedjelju se sastaju jo{ Drina - Kaskada (19.30), te Libero Sazmontig Seljak (16.30). Uporedo sa Prvom ligom Federacije, startaju i dvije Druge lige - sjever i jug.

Parovi, grupa Sjever - SUBOTA: Veterani - Klanac Distrikt Br~ko (20 sati). NEDJELJA: Zavidovi}i2000 - Banovi}i(17.30), Bosna Kompred - Bubamara (18.30). Slobodan Zmaj. Parovi, grupa Jug - NEDJELJA: Neretva - Mostar Stari Grad HPI (15.30), Centar - Argentarija (17). PONEDJELJAK: SD BH Telecom - Mostarske ki{e (20).
J. LIGATA

Tevez nije povrije|en
Argentinski reprezentativac u redovima Manchester Citya Carlos Tevez (26) nije zadobio te`u povredu u susretu devetog kola engleskog fudbalskog prvenstva protiv Arsenala (3:0 pobjeda Arsenala). Zamijenjen je u 53. minuti nedjeljnog dvoboja, a nakon susreta po`alio se na bolove u bedrenom mi{i}u, zbog ~ega se sumnjalo da ga ~eka odre|en period izbivanja s terena. Me|utim, engleski mediji pi{u da su testiranja pokazala da nije rije~ o ozbiljnijoj povredi, {to zna~i da bi Tevez trebao biti spreman ve} ove subote za utakmicu desetog kola Premiershipa protiv Wolverhamptona.

Ballack se vra}a u januaru
Michael Ballack }e se na teren vratiti po~etkom idu}e godine. Zbog napuknu}a tibije i povrede ligamenata u lijevom koljenu, Ballack je propustio ve}i dio sezone za Bayer. Tre-

U derbiju bugarske lige

Arsenal sprema Nasriju novi ugovor
Prema pisanju oto~kih medija, francuski vezni nogometa{ Arsenala Samir Nasri (23) uskoro }e dobiti ponudu topnika za produ`enjem ugovora. Nasriju ugovor s londonskim klubom isti~e 2012. godine, a sada mu klub s Emiratesa priprema petogodi{nje produ`enje uz pove}anje primanja kao nagradu za sjajne ovogodi{nje predstave. Ove sezone je Nasri upisao ~etiri gola i asistenciju u {est utakmica u Premiershipu, a u Ligi prvaka zatresao je suparni~ku mre`u jednom i jo{ dva puta asistirao u tri odigrane utakmice.

Berberovi}

izazvao tu~u
Biv{i reprezentativac Bosne i Hercegovine D`emal Berberovi}, koji nastupa za bugarski Litex, u derbiju bugarske lige izazvao je masovnu tu~u. Susret koji je igran u ponedjeljek izme|u Litexa i Levskog, klubova koji zauzimaju prva dva mjesta na tabeli bugarske lige, zavr{io je pobjedom doma}eg tima koji je na kraju slavio pobjedu rezultatom 2:1. Gosti su poveli u 11. minuti pogotkom Francuza Dembelea, a doma}ini su izjedna~ili golom Janeva u 29. minuti. Ubrzo nakon izjedna~enja do{lo je do masovne tu~njave igra~a. Zapo~eli su je Gadzhev i biv{i bh. reprezentativac D`emal Berberovi}, a najratoborniji Tasevski i Nikolov su isklju~eni. I ovaj kao i svaki drugi derbi bio je naelektrisan sa dosta varnica, {to je i dovelo do tu~njave. No, igra se ipak nastavila, te su doma}ini do kraja utakmice uspjeli zabiti jo{ jedan gol preko Todorova u 89. minuti i upisati pobjedu kojom su uspjeli dosti}i Levski na vrhu tabele.

Indijci kupuju Blackburn
Iz engleskog nogometnog premierliga{a Blackburna potvr|eno je da je na pragu realizacija prodaje kluba. Kupiti bi ga trebao indijski konglomerat Venkys. Nakon niza pregovora s potencijalnim kupcima na slu`benim klupskim stranicama Roversa navodi se da se obje strane nadaju da }e transakcija biti obavljena u novembar. Bude li posao realiziran Venkys }e postati prvo indijsko poduze}e s engleskim Premierliga{em u vlasni{tvu.

Sjajne partije za Arsenal: Nasri

U redoveArsenalaNasri je stigao iz Marseillea 2008. godine, a dosad je u 62 premierliga{ka nastupa postigao 12 golova.

44

SPORT

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RUKOMETNE KVALIFIKACIJE ZA EP 2012: BiH gostuje kod Ma|arske

Pobjedom naplatiti stare dugove
Odlu~ni smo da ostavimo {to bolji utisak i poku{amo ostvariti {to bolji rezultat i na taj na~in odmah smo postali ozbiljan kandidat za plasman na EP 2012, jer to je na{ glavni cilj, kazao je selektor Vojislav Ra|a
Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine odmjeri}e snage ve~eras protiv selekcije Ma|arske u Szombathelyu u utakmici 1. kola kvalifikacija za plasman na Evropsko prvenstvo 2012. godine u Srbiji. Iako na papiru ma|arska reprezentacija slovi za favorita (nalazi se na 6. mjestu liste IHF-a, za razliku od na{e selekcije koja je na 22. mjestu), me|u najboljim igra~ima reprezentacije BiH prisutna je zna~ajna doza optimizma. Svi igra~i `ele pokazati da u Ma|arsku nisu do{li sa bijelom zastavom, ve} da poku{aju pru`iti najbolju mogu}u igru i tako izboriti povoljan rezultat. Ve~era{njoj utakmici, u 18 sati, prethodile su od nedjelje do utorka zavr{ne pripreme u Vara`dinu (120 kilometara udaljenom od Szombathelya), gdje su bh. reprezentativci imali neophodni mir i idealne uslove za treniranje. U srijedu, u podne bh. najbolji rukometa{i doputovali su autobusom iz Vara`dina u Szombathely. Reprezentativci se nisu odmarali budu}i je selektor Vojislav Ra|a zatra`io da se obavi popodnevni trening s po~etkom u 16.30 sati, a danas ujutro na{a selekcija }e trenirati jo{ jednom u Arena Savaria, u Szombathely, {to }e biti i posljednji trening do utakmice sa Ma|arima, starim du`nicima jo{ iz revan{-me~a bara`a odigranog 14. juna 2008. za odlazak na SP 2009. u Hrvatskoj, koji je bio prekinut u 50. minuti pri vod-

NAJTE@E GOSTOVANJE Sa dosta optimizma do~ekujemo utakmicu sa Ma|arskom. Ovo je na{a prva utakmica u ovim kvalifikacijama i ujedno i na{e najte`e gostovanje, rekao je Vojislav Ra|a
do~ekujemo utakmicu sa Ma|arskom. Ovo je na{a prva utakmica u ovim kvalifikacijama i ujedno i na{e najte`e gostovanje. Odlu~ni smo da ostavimo {to bolji utisak i poku{amo ostvariti {to bolji rezultat i na taj na~in odmah postali ozbiljan kandidat za plasman na EP 2012, jer to je na{ glavni cilj“ , kazao je selektor Vojislav Ra|a uo~i ju~era{njeg treninga reprezentacije u ma|arskom Szombathelyu. Kvalifikacionu utakmicu Ma|arska - BiH sude ~e{ki arbitri Vaclav Horacek i Jiri Novotny, dok je delegat Josip Posavec (Hrvatska). Direktan TV prijenos utakmice je obezbijedila TV 1. Nakonme~a sa Ma|arskom, 31. oktobora na{a reprezentacija }e ugostiti Makedoniju u kvalifikacionojutakmici2. kola u dvoraniMirza Deliba{i} u Centru Skenderija.
G. VRANJE[

Bh. rukometa{i proba}e izboriti povoljan rezultat na te{kom gostovanju

Na spisku selektora BiH Vojislava Ra|e su za ve~era{nji duel sa Ma|arima su sljede}i igra~i: Neboj{a Grahovac (Chambery), Adnan [abanovi} (Sloga), Danijel [ari} (Barcelona), Damir Do bo rac (Ma gde burg) Se nja min Bu ri} (Izvi|a~), Marinko Kele~evi} (Ferencvarosi), stvu Ma|ara 24:27. Ovog puta u reprezentaciji Ma|arske zbog povreda najvjerovatnije ne}e biti Eklemovi}a i Nagyia, ali iz tabora na{e reprezentacije nisu mogli potvrditi tu informaciju. Selektor BiH rekao je jo{ uo~i po~etka kvalifikacija da o~ekuje

Spisak bh. reprezentativaca

Deni Veli} (Nexe), Adnan Harmandi} (Bjeringbro Silkeborg), Marko Pani} (Borac), Ante Kukrika (Lignitul Energia Panduri), Vuka{in Stojanovi} (Aragon Zaragoza), Mirsad Terzi} (Veszprem), Muhamed Toromanovi} (KIF Kolding), Bakir Buljugija (Sloga), Nikola Prce (Alser Puerto Segunto), Vladimir Vranje{ (Borac), Edin Ba{i} (Chambery) i Adnan Ja{ki} (Zagreb). sve {to smo planirali da uradimo u ova ~etiri dana, uglavnom, smo i ispunili. Tokom ovih kratkih priprema ponovili smo sve ono {to smo i ranije uvje`bavali, a pripremili smo i neke varijante koje }emo poku{ati odigramo protiv Ma|arske. U svakom slu~aju, spremno i sa dosta optimizma

plasman na EP, da reprezentacija ima dobar raspored te da se nada pozitivnom rezultatu na startu kvalifikacija u me~u sa Ma|arskim. On je rekao da je zadovoljan zavr{nim obavljenim pripremama pred duel sa Ma|arskom: „Kada je rije~ o pripremama,

U Olimpijskom komitetu zadovoljni sastankom u Meksiku

BORBA IZME\U
Sarajeva i Montafona }e biti izjedna~ena
^lanovi Predsjedni{tva Olimpijskog komiteta BiH Marijan Kvesi} i Sini{a Kisi}, sa predsjednikom Izetom Ra|om na ~elu, boravili su u Acapulcu (Meksiko) na Svjetskom kongresu olimpijskih komiteta (ANOC), gdje su jo{ jednom iskoristili priliku da lobiraju za Sarajevo i Isto~no Sarajevo, gradove kandidate za organizaciju Zimskog evropskog olimpijskog festivala mladih 2015. godine (EYOF).

Posjeta Jacquesu Roggeu

Razlog vi{e
Podsjetimo da }e kona~na odluka o organizatoru manifestacije biti donesena na Generalnoj skup{tini Evropskog olimpijskog komiteta (EOC), koja }e se odr`ati 26. i 27. novembra u Beogradu. “U Meksiku smo bili uklju~eni u razgovore koji se ti~u dne-

Pred sta vni ci Olim pij skog komiteta BiH }e u naredna dva mjeseca dogovoriti sastanak sa predsjednikom Svjetskog olimpijskog komiteta (MOK) Jacquesom Roggeom. “Bi}emo gosti u Lausannei, a cilj je obnova saradnje izme|u na{eg komiteta i krovne svjetske organizacije“, rekao je Kvesi}.

vnog reda ANOC-a, a osim toga, iskoristili smo priliku da obnovimo projekte i planove koje imamo sa drugim olimpijskim komitetima. Tako smo razgo-

varali o projektima koji se ti~u me|usobne suradnje, odnosno o mogu}oj razmjeni i pomaganju sportista jedne i druge zemlje“, pri~a pot pred sje dnik OKBiH Marijan Kvesi}. Predstavnici krovne ku}e bh. sporta su u Sarajevo stigli u utorak nave~er, a ve} ih u narednom periodu o~ekuje finalizacija priprema za Beograd i kona~nu odluku o organizatoru EYOF-a. “Imamo argumentaciju, dobar projekat i razloge za{to bi na{a zemlja trebala biti doma}in omladinskog olimpijskog festivala. Najprije, doma}instvo bi omogu}ilo br`i i efikasniji napredak bh. sporta. Zatim, va`an je na politi~kom planu, jer govori o cjelovitosti BiH, kao i o te`nji na {e ze mlje da nas ta vi put

Vjerujem u pobjedu u Beogradu: Marijan Kvesi}

evropskih integracija“, kazao je Kvesi}, koji je potvrdio kako }e Montafon, grad protukandidat, biti velika konkurencija.

Jedan glas
“U Beogradu }e odlu~ivati jedan glas, jer Montafon, ~iju je kandidaturu objavila Austrija i Lihten{tajn predstavlja veliku konkurenciju. Podr`avaju ih dr`ave koje su organizovane u za je dni cu ta ko zva nih ma lih evropskih zemalja, {to je veliki broj glasova. Nadamo se da }e komiteti koji podr`avaju na{u kandidaturu iskoristiti priliku

da lobiraju kod drugih odbora“ , istako je Kvesi}. U Beogradu }e u odlu~ivanju u~estvovati 49 olimpijskih komiteta, a za pobjedu jednog projekta potrebno je osigurati 25 glasova, {to predstavlja veliki izazov kako za jednog, tako i za drugog kandidata. “Dosta smo ohrabreni stavom olimpijskih komiteta iz srednje i jugoisto~ne Evrope. Na{i prijatelji ostaju pri ranije objavljenoj odluci i o~ekujemo veliku podr{ku od njih“, dodao je potpred sje dnik OKBiH Ma ri jan O. ZUKI] Kvesi}.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
UNIVERZITET U TUZLI

45

NBA Lakersi te{ko protiv Houstona

Na osnovu ~lana 100. Statuta Univerziteta u Tuzli i Odluke Senata Univerziteta u Tuzli broj: 03-7410-3/10 od 22.9.2010. godine, Univerzitet u Tuzli objavljuje

K O N K U R S
za izbor prorektora za me|uuniverzitetsku saradnju u zemlji i inostranstvu Univerziteta u Tuzli I Za prorektora mo`e biti izabran kandidat koji ispunjava slijede}e op}e uslove: a) Da je dr`avljanin BiH, b) Da je zdravstveno sposoban za obavljanje funkcije prorektora, c) Nepostojanje osude za krivi~no djelo i privredni prijestup, koji predstavljaju smetnje za izbor na datu funkciju, u roku od 5 (pet) godina od dana izdr`ane, izvr{ene, zastarjele ili opro{tene kazne, d) Nepostojanje odluke suda, kojom je tom licu zabranjeno obavljanje date funkcije, e) Nepostojanje optu`nice Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju (~lan IX. 1. Ustava BiH). Pored op}ih uslova, kandidat treba da ispunjava i slijede}e posebne uslove: a) Da je izabran u nau~no-nastavno zvanje redovnog ili vanrednog profesora, b) Da je u radnom odnosu na Univerzitetu u Tuzli sa punim radnim vremenom, odnosno da potpi{e izjavu da }e nakon izbora zasnovati takav radni odnos, c) Da poznaje (aktivno govori) najmanje jedan svjetski jezik, d) Da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom i e) Da nema privatni finansijski interes na Univerzitetu u Tuzli.

LeBron James {utira preko Paula Piercea

Reuters

Boston o~itao lekciju Miamiju
Velika trojka Miamija James - Wade - Bosh pokleknula je ve} na prvoj prepreci. U Gardenu je Boston krenuo sna`no, do{ao do prednosti, izdr`ao sve gostuju}e nalete i slavio 88:80
Zapo~ela je 65. sezona najja~e ko{arka{ke lige - NBA. Odigrane su tri utakmice u kojima su slavile doma}e ekipe. LA Lakersi su savladali Houston (112:110), Portland je bio bolji od Phoenixa (196:92), a Boston je sredio Miami (88:80). Aktuelni prvaci LA Lakersi u sezonu su startali pobjedom, ali do nje su stigli na te`ak na~in. Doma}in je gubio utakmicu na poluvremenu 51:62, no uspio je dosti}i goste i posljednjih pet minuta ekipe su se izmjenjivale u vodstvu. Poja~anje Lakersa Steve Blake pogodio je 18 sekundi prije kraja tricu za kona~nih 112:110. Najbolji kod prvaka bili su Pau Gasol sa 29 ko{eva i 11 skokova te Kobe Bryant koji je imao 27 uba~aja, a kod Houstona su se istaknuli Kevin Martin (26 ko{eva), Aaron Brooks (24 ko{a i devet asistencija) te Luis Scola (18 ko{eva i 16 skokova). Velika trojka Miamija James - Wade Bosh, pokleknula je ve} na prvoj prepreci. U Gardenu je Boston krenuo sna`no do{ao do prednosti, izdr`ao sve gostuju}e nalete i slavio 88:80. Gostuju}e zvijezde jo{ nisu uigrane. Za Boston je Ray Allen ubacio 20 ko{eva, Paul Pierce 19 (devet skokova), a Rajon Rondo je ostvario 17 asistencija. Kod gostiju su zakazali i Dwyane Wade (13 poena) i Chris Bosh (osam ko{eva) koji su imali zajedni~ki {ut katastrofalnih 7-27. Jedino je na svoj razini bio LeBron James 31 ko{em, ali i uz osam izgubljenih lopti. U tre}oj utakmici dana Portland je slomio Phoneix 106:92, a Trail Balzerse su predvodili Brandon Roy (24 ko{a) i Nicolas Batum (19 ko{eva i 11 skokova). Kod Sunsa nezaustavljiv je bio Steve Nash sa 26 uba~aja, ali je Kana|anin izgubio i devet lopti.

Prorektor se imenuje na mandatni period od 4 (~etiri) godine. Kandidat koji u toku mandata sti~e uslove za penziju ne mo`e biti izabran za prorektora. II Uz prijavu na konkurs, kandidat je du`an prilo`iti, u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: 1. Biografiju, 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu BiH ili kopiju CIPS-ove li~ne karte, u skladu sa ta~kom a) op}ih uslova (ne starije od 6 mjeseci), 3. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje funkcije prorektora, u skladu sa ta~kom b) op}ih uslova (ne starije od 6 mjeseci), 4. Uvjerenje nadle`nog organa o neka`njavanju za krivi~no djelo, u skladu sa ta~kom c) op}ih uslova (ne starije od 3 mjeseca), 5. Uvjerenje nadle`nog suda o neka`njavanju za privredni prestup, u skladu sa ta~kom c) op}ih uslova (ne starije od 3 mjeseca), 6. Uvjerenje nadle`nog suda da mu nije zabranjeno obavljanje aktivnosti na navedenoj funkciji, u skladu sa ta~kom d) op}ih uslova (ne starije od 3 mjeseca), 7. Izjavu da nije podignuta optu`nica Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji, ovjerenu kod nadle`nog op}inskog organa ili notara, u skladu sa ta~kom e) op}ih uslova, 8. Odluku o izboru u nau~no-nastavno zvanje nastavnika, u skladu sa ta~kom a) posebnih uslova, 9. Uvjerenje o radnom odnosu na Univerzitetu u Tuzli sa punim radnim vremenom, odnosno potpisanu izjavu da }e nakon izbora zasnovati takav radni odnos, u skladu sa ta~kom b) posebnih uslova, 10. Dokaz o poznavanju (aktivno govori) najmanje jednog svjetskog jezika (uvjerenje Centra za jezike Univerziteta/certifikat verifikovane {kole stranih jezika/uvjerenje o polo`enom stranom jeziku na visoko{kolskoj ustanovi), u skladu sa ta~kom c) posebnih uslova, 11. Izjavu da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije povezane sa politi~kom partijom, ovjerenu kod nadle`nog organa ili notara, u skladu sa ta~kom d) posebnih uslova, 12. Izjavu da nema privatni finansijski interes na Univerzitetu u Tuzli, ovjerenu kod nadle`nog organa ili notara, u skladu sa ta~kom e) posebnih uslova. III Kandidat za prorektora du`an je, uz prijavu na konkurs, dostaviti Program rada za mandatni period, u pisanoj i elektronskoj verziji (CD). IV Prijave, sa svim potrebnim dokazima, dostavljaju se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnim novinama ''Oslobo|enje''. V Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. VI Informacije o djelokrugu rada prorektora dostupne su na WEB stranici Univerziteta u Tuzli www.untz.ba (akti/dokumenti - Statut). VII Prijava na konkurs s potrebnim dokazima dostavlja se u zatvorenoj koverti na pisarnicu Univerziteta u Tuzli ili putem po{te, na adresu: UNIVERZITET U TUZLI - Konkursna komisija - uz naznaku ''Prijava na Konkurs za izbor prorektora za me|uuniverzitetsku saradnju u zemlji i inostranstvu'', Ul. dr. Tihomila Markovi}a br. 1, 75000 Tuzla.

Dvije trke do kraja sezone Formule 1

UNIVERZITET U TUZLI raspisuje

Red Bull ne}e birati
izme|u Webbera i Vettela
Trka za titulu svjetskog prvaka u Formuli 1 i ove godine je veoma zanimljiva. Nakon {to je u Ju`noj Koreji dvojac Red Bulla Webber i Vettel nesretno ostao bez bodova, ~elo je preuzeo Fernando Alonso. To je bio povod za spekulaciju medija kako }e ekipa Red Bulla favorizirati Marka Webbera, koji za vode}im Fernandom Alonsom iz Ferrarija zaostaje 11 bodova, dok njegov timski kolega Sebastien Vettel ima ~ak 25 bodova manje od biv{eg dvostrukog svjetskog prvaka. Naga|alo se kako }e sada tim vi{e pa`nje posvetiti Webberu koji ima i vi{e {anse da uzme naslov prvaka. No, sve je demantovao {ef Red Bulla Christian Hoerner, koji je dvije utrke prije kraja sezone priznao kako bi radije ostao bez titule, nego da bira izme|u svoje dvojice voza~a. “Uvijek sam tvrdio da nije uredu birati izme|u Vettela i Webbera, iako je Vettel bio lider prvenstva deset krugova prije kraja posljednje utrke kada mu je eksplodirao motor. Glupo je da se sad okrenemo Webberu jer je trenutno u boljem polo`aju“ rekao je Hoerner. , Sljede}a utrka vozi se u Brazilu 7. novembra, a posljednja }e biti u Abu Dhabiju sedam dana kasnije. Trenutni poredak voza~a: 1. Fernando Alonso (Ferrari) 231 bod, 2. Mark Webber (RBR-Renault) 220, 3. Lewis Hamilton (McLaren-Mercedes) 210, 4. Sebastian Vettel (RBR-Renault) 206, 5. Jenson Button (McLaren-Mercedes) 189... Poredak konstruktora: 1. RBR-Renault 426 bodova, 2. McLaren-Mercedes 399, 3. Ferrari 374, 4. Mercedes GP 188, 5. Renault 143...

K O N K U R S
za izbor i zasnivanje radnog odnosa nastavnika Prirodno-matemati~ki fakultet 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`u nau~nu oblast: - ''Algebra i matemati~ka logika'' .........................................................................................1 izvr{ilac USLOVI: Uslovi za izbor u nau~no-nastavna zvanja utvr|eni su ~lanom 78. Zakona o visokom obrazovanju («Slu`bene novine Tuzlanskog kantona» broj: 8/08, 11/09 i 12/09) i ~lanom 238. Statuta Univerziteta u Tuzli. Statut Univerziteta u Tuzli mo`e se pogledati na WEB stranici: http://www.untz.ba/akti/akti1.htm Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji: - dokaz o ispunjavanju svakog od posebnih uslova za izbor u neko od nau~no-nastavnih zvanja, utvr|enih Zakonom i Statutom, - uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od {est mjeseci ili fotokopiju CIPS-ove potvrde prebivali{ta, - uvjerenje o neka`njavanju, ne starije od tri mjeseca, izdato od nadle`ne policijske uprave MUP-a, prema mjestu ro|enja kandidata. Kandidati koji nemaju iskustvo u nastavnom radu na visoko{kolskoj ustanovi, prila`u i dokaz o radnom iskustvu u struci u trajanju od najmanje 4 godine. Ukoliko je diploma o nau~nom stepenu doktora nauka ste~ena u inostranstvu, potrebno je dostaviti nostrificiranu diplomu i rje{enje o nostrifikaciji iste. Izabrani kandidat, prije zaklju~ivanja ugovora o radu, du`an je pribaviti dokaz (uvjerenje) o op{toj zdravstvenoj sposobnosti. Prijave na konkurs, sa potrebnim dokazima, dostavljaju se u zatvorenoj koverti na adresu: UNIVERZITET U TUZLI, Ul. dr. Tihomila Markovi}a br. 1, 75000 Tuzla, sa naznakom: (Prijava na Konkurs za izbor i zasnivanje radnog odnosa nastavnika, sa naznakom fakulteta i u`e nau~ne oblasti na koju se konkuri{e — NE OTVARATI). Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

46

SPORT

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Zavr{ena Sarajevska

{kola alpinizma
Jednomjese~na obuka u S[A zavr{ena na prekrasnim predjelima ^vrsnice, gdje su diplome dobili novi alpinisti na{e zemlje • Klub prijatelja prirode na Vla{i}u • Braco Babi} opisuje svoje uspone na balkanske vrhove • Najvrednije dru{tvo u BiH - PD Konjuh Tuzla pohodilo Konjuh, a spremaju se u Kutjevo...
Ure|uje: Ramo KOLAR Bivak pod Velikim Kukom na ^vrsnici

OVOGODI[NJA SARAJEVSKA [KOLA ALPINIZMA zavr{ena je efektno na ^vrsnici, u dolini Dive Grabovice, izvijestio je kratko vo|a {kole Muhamed Gafi}. Te~ajci, koji su poha|ali po~etni~ki i napredni alpinisti~ki te~aj, pod najve}im stijenama bh. planina, Velikim kukom i Mezi}a stijenom, pro{le subote polagali su zavr{ni ispit i uspje{no okon~ali jednomjese~nu alpinisti~ku obuku. To su: Lana ^olakovi}, Kemaludin Mutap~i}, Tarik U~ambarli}, Amir Red`i}, Gregor Glu{ica, Senad Hafizovi}, Miladinka Vasi}, Sanja Mitrovi}, Damir Kova~evi}, Majda Tabakovi}, Emina [unje, Amila [unje, Tony Pendi}, Aida Muju}, Senad Zec, Eldin Muli}, Neira Muli}, Igor Bjeljac, Fe|a Vili}, Amer Buri}, Sa{a Kova~evi}, Nermin Pali}, Ajdin Hod`i}, Neboj{a Skakavac, Goran Bo{njak, Dado Deli}, Kenan Mufti}, Rizvo Me{i}, Sedin Muhi}, Salih Mulaosmanovi} i Jasmin Be~i}. Instruktori Demir Nermin, Samir Mehi} i Miralem Husanovi} maksimalno su pomogli vo|i [kole Gafi}u da sve protekne bez vanrednih doga|aja, osim jednog: u povratku, na planinar-

Braco Babi} na vrhu Musala

Alpinisti pod V. Kukom u Divi Grabovici

skom putu jedna te~ajka, gospo|ica Miladinka Vasi}, profesorica iz Br~kog, povrijedila je ligamente. Bilo je vi{e dobrovoljaca koji su je htjeli po mraku nositi, ali je ona, nakon imobilizacije sko~nog zgloba, stisla zube i sama prepje{a~ila Divu Grabovicu... • IZLET NA VLA[I] organizirao je Klub prijatelja prirode iz

Jajca. Zajedno s KUD Stari grad, posjetili su planinarski dom na Galici i Deve~anima, a 17 ih se popelo na Paljenik... • IZ DNEVNIKA BRACE BABI]A naslovljena je rubrika na web zone-2000, u kojoj ovaj entuzijasta pi{e o usponu na tri najvi{e planine Balkana - Rila (Musala, 2.925 m), Olimp (Mitikas,

2.918 m) i Pirin (Vihren, 2.914 m). Fini zapis oboga}en je vrlo lijepim fotografijama... • TRI GRUPE ^LANOVA PD Konjuh iz Tuzle provele su cijeli dan na Konjuhu, u {irem rejonu planinarske ku}e ZOBIK kod Banovi}a. Iskoristili su lijepo i sun~ano vrijeme za boravak u prirodi na prelijepom

Konjuhu i tom prilikom odhodali nekoliko markiranih staza i popeli se na vrhove: Varda, Mali Konjuh, Veliki Konjuh i Zidine. Ve} 7. novembra Konjuh ide na 13. tradicionalni izlet za planinare, izletnike i sve ljubi te lje vrhun ske ku tje va~ke vinske kapljice “Martinje u Kutjevu 2010“...

Odr`ana redovna skup{tina Biciklisti~kog saveza BiH

Zlatko Berbi} novi predsjednik
Zavr{ena je biciklisti~ka sezona u BiH, a u Tuzli je protekle subote ornanizovana dodjela priznanja najboljim biciklistima i ekipama, u kojoj je Biciklisti~ki klub Zmaj od Bosne apsolutno najbolji biciklisti~ki kolektiv u BiH. Nakon sve~anosti je organizovana i redovna skup{tina Biciklisti~kog saveza BiH. Na sjednici je bilo prisutno deset klubova, od aktivnih trinaest, iz Banje Luke, Prijedora, Bijeljine, Sarajeva, Zenice, Gra~anice, Sanskog Mosta, Modri~e i Tuzle. Radom najzna~ajnijeg skupa biciklista je predsjedavao predsjednik Skup{tine Irfan Kazi} (BK Sana), a nakon uobi~ajenih izvje{taja o radu dosada{njeg predsjednika BSBiH Tihomir Kuvalje i selektora Trle Hajrudina, koji su usvojeni jednoglasno, pre{lo se na izbor novog rukovodstva Saveza. S obzirom na to da je na ~elu Saveza Tiho-

Zamjenici su Tomo Vidovi} i Branko Trnini}, generalni sekretar je Tihomir Kuvalja, tehni~ki direktor D`emaludin [arac, tehni~ki sekretar Dario Mati} a novi sportski direktor je Vladimir Kuvalja

U~esnici na redovnoj skup{tini BSBiH u Tuzli

mir Kuvalja bio punih osam godina, prijedlog BK Zmaj od Bosne za novog predsjednika je bio Zlatko Berbi}. Predstavnici

klu bo va su to je dno gla sno usvojili, kao i ostale izmjene u rukovodstvu Saveza. Dakle, novi predsjednik BSBiH je Zlatko

Berbi}, a zamjenici su Tomo Vidovi} (BK Jedinstvo) i Branko Trnini} (BK Laste). Generalni se kre tar je Ti ho mir Ku va lja

(BSK Banja Luka), tehni~ki direktor D`emaludin [arac (BK Gra~anica), tehni~ki sekretar Dario Mati} (BK Zmaj od Bosne) a za novog sportskog direktora imenovan je Vladimir Kuvalja. “Ponosan sam {to sam izabran za novog predsjednika. Mislim da sa ovim rukovodstvom mo`emo dosta toga uraditi, a prevashodni nam je cilj oja~ati ovaj sport u na{oj dr`avi, oformiti nove klubove u gradovima u kojima sad ne postoje, organizovati zajedni~ke pripreme za reprezentativce u svim ka te go ri ja ma. Za crta li smo mnogo ciljeva, a jedan je svakako i da u dogledno vrijeme ponovno organizujemo trke kroz BiH, bolje re~eno Tour de BiH, kako smo to uradili prije sedam godina. Ostalo je da zajedni~ki, svojim radom, trudom i zalaganjem to sve i ostvarimo“ istakao , D. M. je Zlatko Berbi}.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

Izbor najboljih sportista BiH u 2010. godini

Odr`ana sjednica `irija
Sve~ano progla{enje najboljih sportista BiH u 2010. odr`a}e se 15. decembra 2010. godine sa po~etkom u 20 sati u sarajevskom hotelu Holiday Inn
Usvajanje {irih lista nominovanih u svih 12 konkurencija za izbor najboljih sportista Bosne i Hercegovine u 2010. godini bi}e obavljeno na drugoj sjednici `irija koja }e biti odr`ana u mostarskom hotelu Bristol, 10. novembra. Odlu~io je na ju~era{njoj konstituiraju}oj sjednici u Sarajevu `iri desetog jubilarnog izbora najboljih sportista u organizaciji Nezavisnih novina i Radiote le vi zi je BiH. Sje dni com je predsjedavala Svetlana Ceca Kiti}, zvani~no najbolja rukometa{ica svijeta svih vremena i predsjednica ovogodi{njeg `irija. Manifestacija izbor najboljih sportista BiH odr`a}e se pod pokroviteljstvom Bakira Izetbegovi}a, novoizabranog ~lana Predsjedni{tva na{e zemlje. Partner izbora je Olimpijski komitet BiH. «Organizatorima dugujem veliku zahvalnost na pozivu da obavljam jednu ovako va`nu funkciju. Velika mi je ~ast i zadovoljstvo, ali i obaveza, jer `elim da i ove godine nagrade odu u prave ruke. Znam dobro {to sportistima zna~e priznanja. To je podstrek u daljnjem radu, ali kada vidim da su u rad `irija uvr{teni istaknuti novinari, urednici, sportisti i sportski radnici, ne sumnjam da }e i ovoga puta nagra|eni biti oni najbolji me|u najboljima», kazala je ju~e Svetlana Kiti}.
Znam koliko sportistima zna~e priznanja: Svetlana Kiti}

Kao i prethodne godine, priznanja najuspje{nijim sportistima u 2010. godini dodijeli}e se u 12 konkurencija. Nakon mostarske, tre}a sjednica `irija bi}e u Banjoj Luci 24. novembra, kada }e biti skra}ene liste nominovanih. Odluke o pobjednicima bi}e donesene na ~etvrtoj

sjednici, koja }e biti odr`ana nekoliko sati prije po~etka manifestacije u Sarajevu. Sve~ano progla{enje najboljih sportista BiH u 2010. odr`a}e se 15. decembra 2010. godine sa po~etkom u 20 sati u sarajevskom hotelu Holiday inn, uz direktan prenos na BHT1.

Sa teniskih terena
ATP Montpellier (650.000 eura)
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. septembra 2010.

Obja{njenja
Mjese~ni bilans stanja se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 30. septembra su: Na dan 30. septembra Banka je zadovoljila obaveze pravila currency boarda kako to navodi ~lan 31. Zakona. Stanje neto strane aktive prevazilazi njenu monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 481.783 hiljade KM. Ovo je prikazano u stavki neto devizna aktiva minus monetarna pasiva. Devizna aktiva se investira uglavnom u vrijednosne papire i depozite koji se dr`e kod ino-banaka. Bilans stanja tako|er prikazuje kompoziciju dr`anja valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute.

David Nalbandian

Ban~ine devizne investicije donose prihod za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavljala obavezu Banke za KM novac u opticaju (2.407.373 hiljade KM) i depozite rezidentnih banaka (3.273.289 hiljada KM). Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka njenog rada 11. augusta 1997. Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vrijednosne papire Vlade Bosne i Hercegovine vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vlade u njenim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vlade vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stanja. Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 1.038.954 hiljade KM. Banka tako|er vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma izme|u Vlade Bosne i Hercegovine i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CB BiH, oni nisu uklju~eni u gore navedeni bilans stanja. Ukupni iznos sredstava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 529.715 hiljada KM. Dalji upiti koji se ti~u mjese~nog bilansa stanja mogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23, fax. (33) 27 82 96.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom bankom.

Prvo kolo: Adrian Mannarino (Fra) - Luka{ Lacko (Slk) 6:3, 6:7 (4/7), 6:4, Steve Darcis (Bel) - Eduardo Schwank (Arg) 6:2, 7:5, John Isner (SAD/5) Benoit Paire (Fra) 7:5, 6:2, David Nalbandian (Arg/8) - Marcel Granollers ([pa) 6:4, 6:4, Michael Llodra (Fra) - Olivier Rochus (Bel) 2:3, predaja Rochusa , Mischa Zverev (Njem) - Robin Haase (Hol) 7:6 (9/7), 7:6 (7/5), Taylor Dent (SAD) - Romain Jouan (Fra) 6:7 (5/7), 6:3, 6:4.

ATP Be~ (650.000 eura)
Prvo kolo: Michael Berrer (Njem) - Guillermo Garcia Lopez ([pa/6) 6:3, 4:6, 7:5, Pablo Cuevas (Urg) - Thiemo de Bakker (Hol) 7:6 (8/6), 1:6, 6:4, Lucasz Kubot (Polj) - James Blake (SAD) 6:4, 6:4, Santiago Giraldo (Kol) - Xavier Malisse (Bel) 6:4, 1:6, 6:1, Andreas Haider-Maurer (Aut) - Thomas Muster (Aut) 6:2, 7:6 (7/5), Juan Ignacio Chela (Arg/8) - Andrej Martin (Slk) 6:3, 6:3, Grega @emlja (Slo) - Marsel Ilhan (Tur) 4:6, 6:1, 7:5, Tobias Kamke (Njem) Matthias Bachinger (Njem) 6:4, 6:4.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. septembra 2010.

(iznosi u hiljadama KM)
AKTIVA 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 2 Devizna aktiva Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Monetarno zlato Investicije u vrijednosne papire Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA (1+2) Ukupan iznos 6.257.797 63.383 2.614.151 222 60.168 3.519.873 63.458 6.321.255 EUR iskazan u KM 6.195.491 63.301 2.612.317 0 0 3.519.873 Ostale valute iskazane u KM 62.306 82 1.834 222 60.168 0

ATP St. Peterburg (663.750 dolara)
Prvo kolo: Victor Hanescu (Rum/8) - Horacio Zeballos (Arg) 6:2, 6:0, Ilija Mar~enko (Ukr) - Denis Istomin (Uzb/6) 6:2, 2:2, predaja Istomina , Jevgenij Donskoj (Rus) - Andrej Kuznecov (Rus) 7:5, 7:6 (7/2), Rajeev Ram (SAD) - Pablo Andujar ([pa) 6:3, 6:7 (5/7), 6:3, Konstantin Krav~uk (Rus) - Franti{ek Cermak (^e{) 6:2, 6:3, Janko Tipsarevi} (Srb/3) - Igor Kunicin (Rus) 6:4, 6:2, Paul-Henri Mathieu (Fra) Maximo Gonzalez (Arg) 6:4, 6:3, Dimitrij Tursunov (Rus) - Michal Przysiezny (Polj) 3:6, 6:3, 6:2.

PASIVA 3 3.1 3.2 3.3 4 5 6 Monetarna pasiva Valuta u opticaju Depoziti rezidentnih banaka Depoziti ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva (1-3-4)

Ukupan iznos 5.774.981 2.407.373 3.273.289 94.319 1.033 848 544.393 6.321.255 481.783

WTA Championship Doha (4.550.000 dolara)
Prvo kolo, sme|a grupa: Caroline Wozniacki (Dan/1) - Jelena Dementieva (Rus/7) 6:1, 6:1, Samantha Stosur (Aus/5) - Francesca Schiavone (Ita/4) 6:4, 6:4. Bijela grupa: Vera Zvonareva (Rus/2) - Jelena Jankovi} (Srb/6) 6:3, 6:0.

48

OGLASI
Broj: A 770/10 Tuzla, 27.10. 2010. godine

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine
Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTONALNO TU@ILA[TVO TUZLANSKOG KANTONA

OSLOBO\ENJE

OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 058-0-Su-2678/10 Mostar, 26. 10. 2010. godine Na temelju ~lanaka 31. i 48. Zakona o sudovima u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 38/05 i 22/06), ~lanka 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05) i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Op}inskog suda u Mostaru, predsjednik Suda raspisuje

J AV N I O G L A S
za popunu upra`njenih radnih mjesta u Op}inskom sudu u Mostaru 1. Vi{i referent-asistent suca .............................................................2 (dva) izvr{itelja na neodre|eno vrijeme Poslovi i zadaci - na ra~unaru obavlja poslove vo|enja zapisnika na ro~i{tima, raspravama i pretresima u zgradi Suda ili van nje - radi sa sucem na poslovima izrade i prepisivanja sudskih odluka, poslovima po{te i izrade kra}ih dopisa po uputstvima i naredbama suca na ra~unaru - a`urira akte po ve} uba~enim primjercima u sistemu uz nadzor suca ili saradnika - postupa po naredbama suca u svezi spisa, sre|uje spise, stara se o urednosti spisa koji su mu dodijeljeni u rad - unosi podatke u Registar nov~anih kazni (ru~no i/ili elektronski) o nov~anim kaznama i za{titnim mjerama koje su izre~ene fizi~koj osobi, pravnoj i odgovornoj osobi - vr{i kucanje po diktatu i prijepisu na ra~unaru - vr{i prijepise audiosnimaka sa obavljenih glavnih pretresa, a po obavljenoj obuci, u~estvuje i na glavnim raspravama kao tehni~ki operator na ure|ajima za audiosnimanja su|enja - vr{i poslove preuzimanja predmeta u pisarnici za ~iju dostavu nije zadu`en vi{i referent za upravljanje predmetima - vr{i umno`avanje materijala u svezi predmeta i na kopir-aparatu ili drugom tehni~kom ure|aju za tu svrhu - poma`e sucu u izradi izvje{taja i drugih akata - dostavlja spise na otpremu vi{em referentu za otpremu - obavlja poslove za sudijskog stru~nog suradnika u dijelu poslova koji ovi imaju po zakonu - vr{i i druge poslove po nalogu tajnika Suda Op}i uvjeti: Op}i uvjeti iz ~lanka 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetan, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stupanj stru~ne spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji BiH, odnosno Bosni i Hercegovini, da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1. Ustava BiH), SSS - IV stupnja, gimnazija, ekonomska ili upravna {kola, elektrotehni~ka, strojarska, prometna, gra|evinska, poljoprivredna, tekstilna ili medicinska {kola Posebni uvjeti: - najmanje 10 (deset) mjeseci radnog sta`a nakon stjecanja srednje {kolske spreme - poznavanje daktilografije i rada na ra~unaru Potrebni dokumenti: (original ili ovjeren preslik) - svjedod`ba/svjedo~anstvo o zavr{enoj tra`enoj srednjoj {koli - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (uvjerenje/certifikat/potvrda) izdata od ovla{tene informati~ke ku}e/poduze}a/ustanove ili informati~kog fakulteta/fakulteta za ra~unarstvo ili od organizacije/poduze}a/ustanove koje je registrirano da mo`e pru`ati obuku u radu na ra~unarima - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od tri mjeseca) - od nadle`nog suda - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili ovjeren preslik CIPS-ove osobne karte - uvjerenje/potvrda o radnom sta`u ili uvjerenje PIO/MIO o podacima registriranim u mati~noj evidenciji - ovjerena izjava da kandidat u posljednje dvije godine nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji BiH, odnosno Bosni i Hercegovini - ovjerena izjava da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1. Ustava BiH Izbor izme|u prijavljenih kandidata koji budu ispunjavali op}e i posebne uvjete izvr{it }e se nakon obveznog testiranja poznavanja daktilografije i informatike na ra~unaru. Izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti uvjerenje o op}oj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta poslije odabira kandidata. Prijave s kratkim `ivotopisom uz kontakt-telefon na koji }e kandidati biti dostupni u tijeku radnog vremena i tra`enim dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa putem pisarnice Op}inskog suda u Mostaru ili putem po{te, preporu~eno na adresu: Op}inski sud u Mostaru Ulica Adema Bu}a br. 20 88 104 Mostar sa naznakom "ZA JAVNI OGLAS" Nepotpune, neuredne i nepravovremene prijave ne}e se razmatrati. Dokumenti se vra}aju samo na osobni zahtjev i uz osobno preuzimanje. Predsjednik Marin Zadri}

Na osnovu ~lana 23-26 Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 49/05) i Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutra{njoj organizaciji i poslovanju Kantonalnog tu`ila{tva Tuzlanskog kantona, Kantonalno tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona objavljuje:

J AV N I O G L A S
Za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika na neodre|eno vrijeme 1. Vi{i referent - upisni~ar - 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme Pod ta~kom 1. opis poslova: - Vodi upisnike za sve odjele tu`ila{tva, vodi pomo}ne knjige za sve upisnike, pravi periodi~ne izvje{taje o kretanju predmeta, vr{i prijem po{te, daje spise u rad tu`iocima po nalogu glavnog tu`ioca ili rukovodioca Odjela, ula`e podneske u spise i arhivira sve predmete, prati kretanje predmeta i o tome informira glavnog upisni~ara i rukovodioca Odjela, obavlja poslove dostavljanja predmeta u priru~nu i trajnu arhivu, stara se o na~inu, sistematizaciji i slaganju predmeta hronolo{ki ili po materiji, te dostavlja predmete iz priru~ne u trajnu arhivu, dostavlja predmete iz arhive na zahtjev glavnog kantonalnog tu`ioca ili rukovodioca Odjela, te ih nakon upotrebe ponovno dostavlja u arhivu, poma`e u radu na finalnoj obradi predmeta i obavlja i druge poslove po nalogu glavnog tu`ioca, rukovodioca Odjela i Odsjeka i sekretara Tu`ila{tva. Pored uslova predvi|enih ~lanom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanstvo BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultata disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX.1. Ustava BiH), kandidat treba ispunjavati i slijede}e potrebne uslove i to za poslove pod ta~kom 1: Zavr{ena srednja {kola IV stepena - upravna {kola, gimnazija ili ekonomska, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru i 10 (deset) mjeseci radnog sta`a nakon sticanja srednje stru~ne spreme. Uz prijavu na javni oglas prila`u se slijede}i dokumenti (originali ili ovjerene fotokopije) uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 3 mjeseca ili kopija CIPS-ove li~ne karte izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 3 mjeseca) svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), uvjerenje o radnom sta`u, dokaz (uvjerenje ili potvrda) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultata disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno BiH ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbama ~lana IX. stav 1. Ustava BiH.

-

Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o op}oj zdravstvenoj sposobnost prije preuzimanja du`nosti namje{tenika (ne starije od tri mjeseca). NAPOMENA: Sa kandidatima ~ije prijave budu blagovremene i potpune obavi}e se intervju i testiranje o poznavanju rada na ra~unaru. Sve tra`ene dokumente dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja, putem po{te, preporu~eno na adresu: Kantonalno tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona, Mar{ala Tita 137, sa naznakom „JAVNI OGLAS“ za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika - vi{eg referenta - upisni~ara na neodre|eno vrijeme u Kantonalno tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona Tuzla„. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Kantonalno tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona Tuzla

Na osnovu ~lana 241, 242. i 243. Zakona o privrednim dru{tvima (“Sl. novine FBiH” br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03, 68/05, 91/07, 84/08) i ~lana 82. i 101. Statuta Zeni~ke industrije mlijeka, d.d. Zenica, a na prijedlog dioni~ara Skender Hajrudina, vr{i se izmjena i dopuna dnevnog reda Skup{tine dioni~ara i ovim putem se daje:

OBAVJE[TENJE ZA KORISNIKE
Obavje{tavamo korisnike da }e 28.10.2010. godine, u periodu od 11 do 12 sati, do}i do kratkotrajnog prekida rada BH Line, BH Mobile i BIHnet mre`e, na podru~ju: Glavati~evo, Bjelimi}i, Bora~ko jezero i Ljuta (op}ina Konjic), zbog radova na izmje{tanju opreme. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju. BH Telecom

o izmjenama i dopunama dnevnog reda 11. Skup{tine dioni~ara I Dodaje se nova 8. ta~ka dnevnog reda 11. Skup{tine dioni~ara Zeni~ke industrije mlijeka, d.d. Zenica kako slijedi: 8. Dono{enje Odluke o visini naknade ~lanovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. II Vr{i se ispravka ~lana Odbora za glasanje pod rednim brojem 2. tako da umjesto ~lana ^urukovi} Dervi{, treba da stoji [i{man Muhamed. Odbor za glasanje je sada u sastavu: 1. Selimovi} Nusret, predsjednik 2. [i{man Muhamed, ~lan 3. Zuki} Zumreta, ~lan. III Ostale ta~ke obavje{tenja o sazivanju 11. Skup{tine dioni~ara ostaju nepromijenjene. Predsjednik Nadzornog odbora dipl. oecc. Dizdarevi} Mensur

O B AV J E [ T E N J E

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

49

50

OGLASI

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

United Nations Development Programme

Dobro jutro uz

RFQ/BIH/10/164 Request for Quotation
Translation and Adaptation of Educational Book “Energy and Environment Textbook for Secondary School Program” and Design of Awareness Rising and Training Program for the Local Teachers and Pupils
Bosnia and Herzegovina

u Va{em domu!
POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci
TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

The UNDP Bosnia and Herzegovina seeks companies/organizations that will translate and adapt already developed promotional and educational book “Energy and Environment Textbook for Secondary School Program” which is a publication of international School Project on Application of Energy and Resources (SPARE) as well as design teacher and pupil awareness raising activities and training. This is one of the objectives of the Bosnia and Herzegovina Biomass Energy for Employment and Energy Security Project (BIOMASS), to help raise awareness though educational material and teacher trainings. All companies and organizations that are interested in and registered for the provision of mentioned services are invited to obtain RFQ documents every working day from 08:30 to 17:30 hours, from 27th October at UNDP Reception or upon request through e-mail to: registry@undp.ba. Note: Request for BIH/RFQ/10/164 documents. Deadline fro submission of quotations is 10th November at 15:00CET

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

United Nations Development Programme

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

POZIV NA PONUDU BIH-RFP-10-020 Transport i uni{tenje avio bombi tip — BLU 107 Durandal

Bosnia and Herzegovina

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini u sklopu projekta Kontrole i redukcije oru`ja i municije (SAC BiH), a prema zahtjevu Ministarstva odbrane BiH, poma`e u uklanjanju nestabilne i zastarjele municije u BiH. UNDP tra`i kredibilnog ugovara~a za usluge transporta iz skladi{ta i cijelovito uni{tenje bombi BLU 107 Durandal i njenih podkomponenti. Sva pravna lica zainteresovana i registrovana za izvo|enje navedene aktivnosti pozivaju se da preuzmu dokumenta poziva za ponudu, na UNDP recepciji, Mar{ala Tita 48, 71000 Sarajevo ili putem E-mail-a na: registry@undp.ba sa naznakom BIH/RFP/10/020. Vi{e informacija na web stranici: http://www.undp.ba - Nabavke

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

~etvrtak, 8. oktobar 2010. godine nedjelja, 28.august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM namje{ten jednosoban stan u privatnoj ku}i sa posebnim ulazom, centralnim grijanjem i parkingom. Mob. 062/906-160 i 061/157-071. IZDAJEM na Vla{i}u za zimski odmor od novembra do februara ku}a za 10 osoba, 300KM ili apartman za 4 osobe 100KM. tel. 061/214-868. IZDAJEM poslovni prostor na atraktivnom mjestu, Marijin Dvor, 84m2. Tel. 033/204-524. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 033/442-556. IZDAJEM troiposoban stan 92m2, polunamje{ten, et. grijanje, Kvadrant ]. Vila. Mob. 061/074131. IZDAJEM namje{ten stan 40m2, u neboderu kod trolejbuske okretaljke Jezero. Mob. 062/476-598. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. IZDAJEM jednosoban stan, zaposlenoj `enskoj osobi, blizu Katedrale. Mob. 061/926-212. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Marijin Dvoru blizu doma zdravlja, I sprat, 300KM. Tel. 205784, 063/876-590. IZDAJEM namje{tenu dvokrevetnu sobu sa upotrebom banje i kuhinje. Tel. 062/920-856. IZDAJEM jednosoban stan 45m2 kod autobuske stanice u I. Sarajevu. Mob. 062/760-319. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, za dvije studentice, Centar. Tel. 534-992. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM jednoiposoban, polunamje{ten stan, Trg heroja. Mob. 061/557-162. CENTAR, Ko{evsko brdo, lijepo opremljen troiposoban stan, izdajem. Mob. 061/146-298. IZDAJEM dvoeta`ni stan na Ko{evskom brdu. Mob. 061/812-046. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM namje{ten stan, poseban ulaz i drugi sadr`aj, 250 KM. Mob. 062/527-254. IZDAJEM poslovni prostor na Katedrali, plinsko eta`no grijanje, I sprat. tel. 062/156-882. IZDAJEM dvosoban nenamje{ten stan I sprat, eta`no grijanje, kablovska tv, Ko{evsko Brdo, A, Hangija. Tel. 033/442-998, 062/139-085. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u zgradi na Otoci. tel. 061/233-078. IZDAJEM stan na novoj Breci, ddvoiposoban namje{ten, II kat. tel. 442-175. IZDAJEM ku}u na Mejta{u 120m2 sa 200m2 vrta, sre|ena, nenamje{tena, strancima. Mob. 061/156-262. IZDAJEM namje{ten stan, 65m2, poseban ulaz, svi drugi sadr`aji, 250 KM. Tel. 538-364. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, kuhinja i kupatilo, strogi centar. Tel. 445-306. IZDAJEM prazan renoviran dvosoban stan, stambena zgrada, cen. grij. kablovska. Mob. 061/136286. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{ten stan, 75m2, Centar - Ko{evo, V sprat. Mob. 061/228IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM manji dvosoban stan u centru na du`i period, zaposlenim osobama. Tel. 062/256-773. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini direkcije Energoinvesta, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru, 15m2, ul. Te{anjska (zgrada Viza za budu~nost). Mob. 061/273-995. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje automobile). Tel. 612-956. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan samcu ili samici, centralno grijanje, u blizini ekonomije i prava. tel. 033/444-843. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu u centru grada - Mejta{, plin za jednu ili dvije osobe. Tel. 061/869396. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. SOUKBUNAR, izdajem prazan stan 40m2, poseban ulaz, 200 KM. Mob. 061/866-409. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM prostor 190m2 kod porodili{ta Jezero pogodan za sve namjene. Tel. 061/170-254. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM stan 65m2, adaptiran, centralno, II kat, na Dobrinji IV, za dva manja. Mob. 061/745525. DOBRINJA IV, mijenjam stan 89m2, I sprat za manji u Sarajevu ili ku}u/stan u Novom Travniku ili prodajem. Mob. 061/381-918. MIJENJAM garsonjeru ili prodajem u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, drugi sprat, centralno grijanje, 24m2, s balkonom za stan u Banja Luci.tel. 065/589-171. MIJENJAM kvalitetan dvosoban stan, vl. 1/1 u naselju Otoka za garsonjeru u naselju Mojmilo uz doplatu. Tel. 065/463-156. MIJENJAM ddvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. SARAJEVO-ZAGREB, mijenjam stan ~etverosoban u centru Sarajeva kod Holidey inna za trosoban u centru Zagreba uz sporazum. Tel. 00387 33 214-595. SARAJEVO-DUBROVNIK, troiposoban stan renoviran sa gara`om, mijenjam za stan ili vikenddicu. Tel. 033/617-742, 061/964797. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

PRODAJEM internisti~ku ordinaciju, kompletno namje{tenu 135m2, strogi centar grada+dvije vanjske ba{te, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM stan na Ba{~ar{iji 118m2, vl. 1/1, stan kod Stomatolo{ke klinike, 127m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM jednosoban stan, Centar-Sarajevska pivara, 29m2, garsonjera na Marindvoru 22m2+gara`a 12m2, 1/1, stan na Marindvoru 69m2, mo`e biti i pos. prostor. Mob. 063/374-707. PRODAJEM stan u Centru, ul. ^ekalu{a ~ikma, 100m2 sa gara`om, 250.000 KM. Mob. 061/892-315. PRODAJEM dvije ku}e na Grbavici, parcela 780m2, jedna ku}a stambenoposlovni objekat 260m2 kancelarijskog prostora+100m2 gara`nog prostora, druga 200m2 stambenog pos. oku}nice 140m2, vl. 1/1, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/374-707. PRODAJEM staru devastiranu bosansku ku}u 95m2, u Mosta}ima kod Trebinja, oku}nica 140m2, ukupno 235m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u 250m2, oku}nica 5000m2, kompletno renovirana, sa svim generalijama, uredna dokumentacija, vl. 1/1, u Reljevu, nedaleko od novog autoputa, mogu}a i zamjena za stan, uz doplatu. Mob. 063/374-707. PRODAJEM pos. prostor u centru Had`i}a kod srednje {kole, novoizgra|en objekat cca 250m2 i zemlji{te oko prostora 1600m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM parcelu 520m2 na Pelje{cu-Dra~e, 200 m od mora, dozvoljena gradnja, vl. 1/1, cijena povoljna. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa dva stana i dva pos. prostora, ekstra sre|eno, ba{ta, gara`a, ukupno 450m2. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}e: Vratnik sa 400m2 zemlje (kod Hendek d`amije), Vasin han sa 500m2 zemlje, Bjelave sa 600m2 stambenog prostora, vikend ku}e Pale (Potoci, Kriva~e, gornji pribanj) i Lukavica: ku}a 7 x 7 sa 1.100m2 zemlje, 15.000 KM. Mob.- 061/375787. PRODAJEM jednoiposoban stan 48m2 sa centralnim grijanjem i balkonom na Dobrinju 3, III sprat, cijena 1.500 KM/m2. Mob. 061/524-533. BARICE, zemlji{e za vikendice 3.000 m2, pristupni put, infrastruktura, cijena po dogovoru. Mob. 061/819-308. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, centralno grijanje, sa 2 balkona i podrumom. Mob. 065/495-660.

IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. IZNAJMLJUJEM dvosoban renoviran stan u Dobrinji, cijena 300 KM. Tel. 651-912. IZDAJEM garsonjeru 30m2 na Vrbanju{i, privatna ku}a, samo zaposlenim osobama ili studenti, obavezno dvije kirije unaprijed, cijena 200 KM. Mob. 063/374-70. IZDAJEM dvosoban opremljen stan, Stari Grad, trosoban ne opremljen+gara`a Breka, ~etverosoban 125m2 Obala, ku}e u nizu troeta`ne+gara`a. Mob. 061/177711. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Centar. Mob. 061/321-158. IZDAJEM trosoban stan, VP, Grbavica, 80m2, eta`no grijanje, namje{ten, zaposlenim osobama i studentima, cijena 400 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM pos. prostor u CentruObala Kulina Bana, 1 sprat, 76m2, prostor kompletno renoviran, klimatiziran, video nadzor, cijena 1.300 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM stan na Ilid`i 54m2, prizemlje, Ul. Bosanskih gazija br. 29. Tel. 062/324-647. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, Grbavica. Mob. 063/639-213. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, grijanje, kablovska TV, kod Merkatora. Tel. 659-895. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101-097. IZDAJEM sobu studenticama, centar. Mob. 061/869-393. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 203-497. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem, Ul. A{ikovac - Bjelave. Tel. 061/336-644. GRBAVICA, dvosoban stan, adaptiran, izdajem na du`i period. Mob. 061/190-008, 061/150-080. IZDAJEM unutra{nju gara`u u [opingu — Grbavica. Tel. 521-358. IZDAJEM na Ilid`i-Peyton trosoban stan (ku}a u nizu) sa ba{tom i kaminom. Tel. 061/537-739. IZDAJEM vikendicu na Jahorini, exstra lokacija. Tel. 066/136-470. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055305. IZDAJEM gara`u kod doma zdravlja Stari Grad. tel. 061/377196. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska tv. Tel. 033/652-293. IZDAJEM gara`u, Soukbunar 7, kod servisa Im{ir. Mob. 062/529878. IZDAJEM jednosoban stan zaposlenoj `enskoj osobi ili studenticama blizu Katedrale. Tel. 061/926212. IZDAJEM luksuzno namje{ten stan 95m2 na Marijin Dvoru sa gara`om, c.g. tel. 063/639-691. IZDAJEM vi{enamjenski poslovniskladi{ni prostor 230m2 na magistralnom putu Sarajevo-Pale 10 km od Vije~nice sa infrastrukturom. Te. 065/005-373, 067/789-757.

PRODAJA
CENTAR Sarajeva-^obanija, prodajem luksuzan poslovni prostor, sposoban za sve namjene, vlasni{tvo. Mob. 061/762-745. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. NA BA[^AR[IJI prodajem ku}u sa poslovnim prostorom, 187m2, glavna ulica, papiri 1/1. Mob. 061/745-525.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova u zgradi, opremljenih i praznih za iznajmljivanje za poznate klijente (agencija). Mob. 062/465-466. AGENCIJI potreban manji stan u zgradi za iznajmljivanje za strance na jednu godinu. Mob. 061/145853. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/437-732, 062/282-870.

PONUDA
IZDAJE se 1.) zgrada 670m2, 3 sprata, prizemlje i podrum, sa svim instalacijama, ul. S.H. Muvekita br. 4 u centru Sarajeva. Na raspolaganju su 2 parking mjesta i dvori{te, 2.) poslovni prostor od 152m2 u ul. Ferhadija br. 12. Kontakt telefon 033/279-800.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM sav namje{taj iz stana, vrlo povoljno. Mob. 062/814279. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. SARAJEVO, povoljno prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM Fabiju Confort 1,4 MPI, 2002. godina, pre{la 92.000 km, srebrena, registrovana do 4. 2011. god. Mob. 061/269-213. [KODA fabia 1.2 MTP, 2005. god. 70.000 km, prva ruka, tek registrovana, servisirana, 9.500 KM. Mob. 061/216-639. \IP micubu{i pajero, dugi, 2,5 kw, 98. god. top stanje, prva ruka, 6.500 eura. Mob. 061/220-433. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
SJE]ANJE

Ovih dana navr{ava se {est godina od smrti moje majke i 26 godina od smrti mog oca

had`i MENSURE MUTAP^I], ro|. SERDAREVI] SALIHA MUTAP^I]
iz Zenice

Sedam je dana otkako nas je napustila na{a voljena drugarica

i

MIRSADA
Godinama smo dijelile s njom sve dobro i lo{e koje `ivot nosi. Vrijednost i ljepota prijateljstva sa na{om Mikicom ostaje u na ma i dra ga sje}anja. Uvijek odane: Lejla, Kela, Ismeta, Borjana, Di na, Dra gi ca, Amira i Mira
6821

U znak zahvalnosti i po{tovanja, \emaludin Mutap~i} s porodicom
6828

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. PRODAJEM kafe aparat Gagija, sa dvije grupe, povoljno. Mob. 062/814-279. KOMBINOVANI fri`ider kon~ar ispravan, cijena 80 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM foto aparat NikonFG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

PRODAJEM mali tokarski strug njema~ke proizvodnje, 500W za hoby tokarenje drveta, samo 400KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM knjige na engleskom jeziku-belatristika. Tel. 062/529878. PRODAJEM nov plinski re{o sa bocom, veoma povoljno. Tel. 061/863-783. PRODAJEM sobna vrata sa {tokom 0,90x2,05 desna i jedna 0,70x2,05 desna sa {tokom sve novo. Tel. 061/819-788.

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe-slasti~arni i pizzeriji „Lacanzona“, uslovi rada i plata pristojni. Mob. 062/445-037, 033/618-855. HITNO potrebne dvije djevojke za rad u igraonici-animatorke. Mob. 061/085-792. POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne `enske osobe, 24 sata, stan i hrana obezbije|eni, plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNE dvije djevojke sa radnim iskustvom za pedicuru i manikuru. Mob. 061/341-812. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA kuharice, kuhari, pomo}no osoblje sa iskustvom za rad u kuhinji. Mob. 061/555-709 i 061/191-972. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. TEPSER, savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita), 22. godine iskustva. Mob. 061/524-461 i 033/200-003. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLAN. Mob. 061/350-688. KOMBI prevoz. selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure{aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535659 i 062/139-034. AKO trebate pomo} oko ~i{}enja i peglanja, nazovite. Tel. 061/374458. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. PROFESORICA engleskog - prevodilac, sudski tuma~ za engleski jezik preoddi odmah i ddr`i ~asove za sve uzraste. tel. 033/465-958, 062/612-399. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. ^UVALA bih i poslu`ivala iznemogla lica. tel. 062/569-444. PROFESOR daje sate gitare. tel. 063/930-078. INSTRUKCIJE iz matematike uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755. LAMINATE, parkete, brodski pod postavljamo povoljno i kvalitetno. Tel. 061/311-622. KOMBI prevoz, selidbe ~isto bez o{te~enja namje{taja. Tel. 061/311622. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na izlete, planine, seminare i ostale destinacije. tel. 061/222-310.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj kom{inici

VOZILA
NISAN Micra Vizija 2006. godina, prvi vlasnik, 5 vrata, metalik crvena. Mob. 061/526-308. VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 17.000 KM. Tel. 061/172-518. FABIJA — Sedan, 1,2/47 KW, 2006. prvi vlasnik, 40.000 km, el. paket, daljinski, alarm, radio-MP3, klima, kasko do 5. XI, 9.200 KM. Mob. 061/170-461. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM [kodu oktaviju 2002. god TDI, elegans oprema, cijena 12.400KM. Tel. 061/532-530, 033/238-152. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639-576. PRODAJEM Golf II, dizel, 1987. godina, {iber, bijela boja, dvoja vrata, cijena 2.800 KM. Mob. 061/244-290. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Reno megan II, 1.9 dizel maj 2003. god, prvi vlasnik, registrovan. tel. 063/894-689. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934.

KUPOVINA
KUPUJEM olimpijske krevete drvene sa ili bez du{eka. Mob. 065/169-364. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323906. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice odmah isplata, povoljno. Tel. 061/268-892. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, isplata odmah. Tel. 061/836-657. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM elektri~ni valjak (neispravan) za peglanje, Cordes 834. Tel. 061/107-001. KUPUJEM obaveznice devizne {tednje i ratne o{tete, isplata odman. Mob. 065/027-864. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918. KUPUJEM manji stan od Marijin dvora do Ba{~ar{ije. Dajem auto uz doplatu. Mob. 061/338-433. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640.

MUKELEFI FILIPOVI] NO@I]
Stanari zgrade Zvijezda B
6825

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU i PVC roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/767-995, 033/211-484 i 061/131-447.

SJE]ANJE

OSTALO
PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM koke nosilje doma}e pilice. Tel. 062/760-198. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora standardnih dimenzija iz novogradnje sa {tokovima i staklom. Tel. 061/869-396.

ELEKTRI^AR sa VODOINSTLATEROM, rade sve opravke bojlera, sanitarija, pe}i, tu{ — slavine, instalacije. Mob. 061/222-228 i 061/389-112.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. SANITETSKI prevoz pacijenata www. partamedic.ba. Tel. 061/564564 i 061/100-567. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.

SULEJMAN OSMOVI]
oktobar 1910 - 2010.

I poslije sto godina od ro|enja uvijek }emo se s ponosom sje}ati tvoga lika, plemenitosti, hrabrosti i po{tenja. Porodica
6820

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
Najdra`i na{

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53

28. 10. 2008 - 28. 10. 2010.

MAHMUT MA[O MA[I]

S ljubavlju: supruga Zlata, Vesna i Slavi{a s porodicama
6823

SJE]ANJE

Pro{lo je dvanaest godina otkako nije sa nama na{ dragi

Dvadeset osmog oktobra 2010. navr{ava se dvanaest godina otkako nije sa nama na{ dragi

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ENES GACKO

SUADA (EDHEM) TATAREVI]

ENES GACKO
28. 10. 1998 - 28. 10. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Porodica Radojevi}
AX

preselila na ahiret u srijedu, 27. oktobra 2010, u 65. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 29. oktobra 2010. godine, u 14.30 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sestra Fadila, sestri~na Emina sa suprugom Ernadom i djecom Harisom, Ervinom i Alanom, sestri} Edin sa suprugom Selmom i djecom Dinom i Amirom, daid`a [a}ir sa porodicom, te porodice Tatarevi}, Arnautovi}, Kulenovi}, Vejsilovi}, Me{kin, Kurt, Bahtijar, Bori}, Mehmedovi}, Tanjo, Jovi~i}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati, Ul. nahorevska 192. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

Tvoju ljubav i dobrotu neizmjerno pamtimo i nosimo u na{im srcima. Tvoje k}erke Arijana i Sanja sa porodicama
AX

Pro{le su ~etiri godine, a mi ne prestajemo misliti na na{eg dragog

Dvadeset osmog oktobra 2010. navr{ava se dvanaest godina otkako nije sa nama na{ dragi

JUSUFA PA[OVI]A
28. 10. 2006 - 28. 10. 2010.

Nikad, nikad ne}emo prihvatiti da te nema me|u nama. Zauvijek }e{ `ivjeti u nama i zauvijek }emo te voljeti vi{e od svega. Nedostaje{ nam... Tvoja porodica
26246

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

ENES GACKO
SJE]ANJE

Godine prolaze, a tvoja plemenitost, dobrota i ljubav koju si nam darivao ostala je da `ivi sa nama. Tvoji: majka Razija, brat Sead, snaha Asja i brati~na Alena
AX

na na{u majku

FAHRU ZE^EVI], ro|. ALAGI]
28. 10. 2007 - 28. 10. 2010.

NAZIF SOKOLOVI]
28. 10. 1995 - 28. 10. 2010.

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

NAD@IDA SOKOLOVI], ro|. GALE[A
1. 2. 2004 - 2010.

Sinovi Enver i Fehim, k}erke Munevera i Hikmeta sa porodicama
6818

S ljubavlju i po{tovanjem, djeca sa porodicama
6819

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

velikom humanisti i prijatelju

MUHAMED (IDRIZ) BERKOVAC
preselio na ahiret u utorak, 26. oktobra 2010, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 15.30 sati poslije ikindija-namaza na porodi~nom mezarju Turkovi}i - Kne`ina. Prevoz }e biti obezbije|en istog dana ispred Vije}nice sa polaskom u 14 sati do mezarja i nazad. O`alo{}eni: sinovi Mirsad i Izet, k}erka Rabija Beba, unuci Haris, Adnan, Amar i Nermin, snahe Fahra i Hajra, zet ]azim D`indo, brat Fahrudin sa porodicom, sestra Fatima Tankovi} sa porodicom, svastika Pa{a Herenda sa porodicom, {ura Smail Tankovi} sa porodicom, {urinica Ramiza Tankovi} sa porodicom, amid`i}i i amid`i~ne sa porodicama, brati} i brati~na, sestri} i sestri~ne, teti~na, te porodice Berkovac, Milavica, Tankovi}, D`indo, D`ankovi}, Tunovi}, Herenda, Karasalihovi}, Fazlagi}, Bijelonja, Had`ihasanovi}, Had`i}, Klempi}, Popara, Omerbegovi}, Muratovi}, Smaji} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15.30 sati u ku}i `alosti u Ulici humka br. 5 - Podhrastovi.
6816

prof. dr. DE[O ME[I]

Zbog tvoje izuzetne stru~nosti, profesionalnosti, a posebno velike plemenitosti, tvoja smrt je veliki gubitak za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Vijest o tvojoj iznenadnoj smrti primili smo sa velikim `aljenjem. Porodica Nusreta Zuki}a
020

Dvadeset {estog oktobra umro je na{ dragi prijatelj

VLADISLAV VLADO TOPI]
1939 - 2010.
Bi}e sahranjen 29. oktobra 2010. godine u 12.15 sati na groblju Bare. Tu`ni smo. Branka i Rizo Pa{ali}
6815

POZDRAV PLEMI]U

ILIJA (NIKOLE) TASOVAC
5. 3. 1930 - 27. 10. 2010.

Neno i Gole
AX

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Dvadeset osmog oktobra 2010. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od kada je preselio na ahiret na{ dragi suprug i otac

MUHAMED (RAMO) \ULAKOVI]
iz Srebrenice

NUSRET ZUKI]

preselio na ahiret u nedjelju, 24. oktobra 2010, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: porodice \ulakovi}, Muji}, Sand`i}, Kustura, Sara~evi}, Huremovi}, Smaji}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u gradskoj d`amiji Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Dragi na{ Nusko, neizmjerna je tuga i bol od kada vi{e nisi sa nama. Snaga i vedrina tvoga duha poma`u nam u ovim te{kim trenucima i uvijek }e nam biti vodilja kroz `ivot. ^ast je bila imati supruga i oca kakav si bio ti. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tevhid }e se prou~iti 28. oktobra 2010. godine nakon podne-namaza u d`amiji u Starom Vitezu. Supruga Nusreta, k}erke Zinaida i Selma
020

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Pro{lo je ~etrdeset tu`nih dana od kada je preselila na ahiret na{a draga

ABIDA PA[I], ro|. BUDIMLIJA
Dani prolaze, a tuga i uspomene na na{u majku, njenu dobrotu i plemenitost ne mogu i{~eznuti. Molimo Allaha d`.{. da je nagradi lijepim d`ennetom. Tevhid }e biti prou~en u subotu, 30. oktobra 2010. godine, u 13 sati u Ulici Josipa Slavenskog br. 15/I. Sinovi Re{ad i Alija, k}erke Lejla i Elvira, snaha Lejla, unuci Nedim sa Editom i Fe|a, unuke Emina i Azra sa Adijem, praunu~ad Iman, Iris, Emir i Ahmed
6814

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{eg druga Mi{e

DANICI KOJOVI]
Alija Behmen, Asima Karajko, Rajka Gali}, Miroslav @ivanovi}, Igor Kamo~aji, Emir Suljagi}, Milan Maksimovi}, Re{ad D`indo, Ismet Ba{ali} i Denis Kova~evi}
6808

Pro{la je jo{ jedna duga i tu`na godina otkako s nama nije na{a voljena

POSLJEDNJI POZDRAV uva`enom ~lanu APNA

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

SANDRA MIJATOVI]
28. 10. 2008 - 28. 10. 2010.

GORAN VE@I]

DANICA (PERA) KOJOVI]

Svakog si dana u na{im srcima, u na{im mislima, u na{im razgovorima, i svakog nam dana sve vi{e nedostaje{. U subotu, 30. oktobra, u 13 sati, okupit }emo se na tvom grobu da se zajedno prisjetimo sretnijih vremena. Tvoji: mama Rada, tata Miro i sestra Suzana
26243

preminula u utorak, 26. oktobra 2010, u 87. godini.

Asocijacija privatnih novinskih agencija jugoisto~ne Evrope
001

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Milorad, unuke Maja i Tamara, bra}a Milan i Slavko, snahe Alma, Ljubica, Trendafilka i Veseljka, jetrva Darinka, brati}i, brati~ne, djeveri}i i djeveri~ne, porodice Kojovi}, Piki}, Tiri}, @ulovi}, Vu~urevi}, An|eli}, Spahi}, [igud, Bulaji}, Laki}, Koprivica, Crnogorac, @ivani}, Danilovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Avde Hume br. 23, Ciglane.
000

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{eg poslovnog partnera

MUKELEFA FILIPOVI] - NO@I], ro|. SELIMI]
preminula 26. oktobra 2010. u 90. godini. Sahrana }e se obaviti 28. oktobra 2010. godine u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Sead, sestra Mersija, snaha Jasna, zet Stjepan, unuci Ines, Sa{o i Dario, te porodice Selimi}, Filipovi}, No`i}, Serini, Vojkovi}, Ceri}, Mimi}, Karad`i}, Omerhod`i}, Top~i}, Kulenovi}, Kadi}, Karamehi}, ]atovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 60.
000

ZLATA SABLJICA, ro|. KARAMEHMEDOVI]

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ILIJA (NIKOLE) TASOVAC
Kolektiv Nezavisne novinske agencije ONASA
001

IN MEMORIAM

preminuo 27. oktobra 2010. u 81. godini. Sahrana }e se obaviti 28. oktobra 2010. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Lav. O`alo{}eni: sinovi Nenad i Goran, snaha Dragana, unu~ad Vanja i Bane, praunuk Tin, bratova supruga Ljubica, brati~ne Vukosava i Miroslava, porodice Tasovac, Dosti}, A}imovi}, [piri}, Livadi}, Vida~i}, ^ukvas, Golubovi}, Petrovi}, Perovi}, kumovi, prijatelji i kom{ije
26202 000

PA[A ^ELEBI^I] - OKANOVI]
1984 - 2010.

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Tvoji: Fahro, Elvir, Ela, Ivona, Fera, Lejna, Jana i Adi

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Danas, 28. oktobra 2010. godine, navr{ava se 15 dana od smrti na{eg dragog supruga, oca, brata, djeda, pradjeda i prijatelja

ZAHVALNICA
Zahvaljujemo Odjelu urologije KCU u Sarajevu za izuzetnu stru~nu i profesionalnu pomo} koju su pru`ili u posljednjim danima `ivota na{eg dragog Hasana. Posebnu zahvalnost upu}ujemo doc. dr. Benjaminu Kulovcu, te cjelokupnom osoblju Odjela urologije KC. Veliko hvala Vatrogasnom savezu Kantona Sarajevo, radnim kolegama, mnogobrojnoj rodbini, kom{ijama i prijateljima na nesebi~noj podr{ci u najte`im trenucima prilikom ispra}aja na{eg dragog Hasana.

HASANA JAKUPOVI]A
Sa velikom ljubavlju i po{tovanjem, supruga Mubera, sin Benjamin sa porodicom, k}er Nefiza sa porodicom i sestra Fikreta

Porodica
26240

Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijatelje da je na{ dragi

Danas se navr{ila godina od smrti na{e voljene majke

DESIMIR (MILO[) KOPRIVICA
iznenada preminuo 26. oktobra 2010. u 79. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 28. oktobra 2010. godine u 13 ~asova na porodi~nom groblju Bandin Od`ak - Sokolac. Povorka polazi ispred kapele u Donjim Miljevi}ima u 11 ~asova. O`alo{}eni: supruga Janja, sin Goran, k}erka Gordana, snaha Radmila, unuk Marko, te porodice Koprivica, Odovi}, Renovica, \urkovi}, Petrovi} i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, kom{ije i prijatelji 090

RADMILE MILIJEVI], ro|. [LJIVAR
28. 10. 2009 - 28. 10. 2010.

Tu`nu godi{njicu obilje`i}emo u krugu porodice i polo`iti cvije}e na njeno vje~no po~ivali{te. S ljubavlju i ponosom, k}erke Zorana Bo{kovi} i Vera Brdar sa porodicama
6807

Sa ljubavlju i ponosom sje}am se svojih roditelja

POSLJEDNJI POZDRAV

Dvadeset {estog oktobra 2010. godine preminula je na{a voljena strina

DANICA KOJOVI]

MILORAD MILE PANDUREVI]
28. 10. 1981 - 28. 10. 2010.

ANKA PANDUREVI]
2007 - 2010.

Bila je cijenjena i po{tovana od svih koji su je poznavali po svojoj dobroti, osje}ajnosti, nje`nosti, mudrosti i ljubavi koja je jednostavno zra~ila iz nje. Mnogo }e nam nedostajati i uvijek }emo ~uvati uspomenu i sje}anje na nju. Vera, Vlado, Pe|a i Snje`ana Kojovi}
6754 6805

Sin Mladen sa porodicom

POSLJEDNJI POZDRAV

Dvadeset osmog oktobra 2010. navr{ava se godina otkako nije sa nama na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SENIJA SENA PLASTO, ro|. VEISPAHI] DANICI (PERA) KOJOVI]

SARAJKA ^IZMI], ro|. HAMIDOVI]
preselila na ahiret u ponedjeljak, 18. oktobra 2010. u Rimu, u 73. godini.

S ponosom ~uvamo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i plemenitost. Tog dana u 13 sati polo`it }emo cvije}e na tvoje mazarje i prou~iti Jasin.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Idriz, k}erka Mirsada, unu~ad Omer, Valentino, Idriz, Murko i Rikard, bra}a Delija i Lole, te porodice ^izmi}, Hamidovi}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Tiri}
6812

Tvoji: suprug Akif, sinovi Samir i Emir, sestre, bra}a i ostala rodbina i prijatelji
26241

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Pro{lo je deset godina...

na moje drage, nepre`aljene majku i sestru

MARTINOVI]

majci na{eg Mirze

MUHIDIN (IBRAHIMA) BEGI]
iz Koraja nosilac Partizanske spomenice 1941. 28. 10. 2000 - 28. 10. 2010.

22. 10. 1969 - 22. 10. 2010.

RU@A

28. 10. 2008 - 28. 10. 2010.

[TEFICA

ZLATI SABLJICI
Porodica Had`isulejmanovi}
26239

Sa ljubavlju i tugom, Dana sa djecom
6655

k}erka i sestra Nada Stergar
6779

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

na na{u dragu

IZETA MUJKI], ro|. SU]ESKA
ekshumacija iz Vi{egrada

SANDRU MIJATOVI]
28. 10. 1996 - 28. 10. 2010.

tragi~no preselila na ahiret od zlo~ina~ke ~etni~ke ruke maja 1992. u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sestra Nafija, polusestra Zlatija, polubra}a Asim i Azem, zetovi Alija i Safet, amid`i}i Mustafa, Sulejman i Amir, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Mujki}, Su}eska, Ahmetagi}, ^aki}, Glu{~evi}, Dizdarevi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Istiklal na Otoci.
000

VEROLJUB MILOVANOVI]
Vje~no `ivi{ u srcima onih koji te vole. Tvoji najmiliji

28. 10. 2008 - 28. 10. 2010.

Sa velikom tugom, ali i ponosom {to smo Te imali i {to si nam nesebi~no pru`ala veliku ljubav i dobrotu volimo Te. Tvoji: Faja, Sanda, Jules i Emma
6793

6717

SJE]ANJE

Dvadeset osmog oktobra 2010. navr{ava se petnaest godina od smrti na{eg tate, djeda i punca

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

AN\ELKA (ANDRIJE) RAKOCI
1936 - 2008.

HIKMETA NA\OR\EV, ro|. FERHATOVI]

DANILA (JOVE) TANASI]A

Mila na{a, svakim danom nam sve vi{e nedostaje{. S neizmjernom ljubavlju i tugom, Tvoji najmiliji
6784

Zaborava i utjehe nema, voljeni uvijek `ive. Tvoji: k}erka Rada, unuke Sanja i Nina, zet Amir
6776

preselila na ahiret u utorak, 26. oktobra 2010, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Jasmina, brati}i Dino, Jasko, Adnan i Admir, snahe Spomenka i Emina Minka, te porodice Ferhatovi}, Na| i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u mesd`idu na Ilid`i (Pejton). Ku}a `alosti: Josipa Slavenskog br. 32/IV.
000

SJE]ANJE

Dvadeset osmog oktobra 2010. navr{avaju se 23 godine od smrti moje majke, svekrve i nane

had`i MAJDE SEDIKE SKALONJA, ro|. ZUBER
Sa du`nim po{tovanjem i ljubavlju sje}a je se sin Ahmed sa porodicom.
AX

58

PREDAH

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Svjesni da bez pomo}i kolega ne}ete daleko sti}i, poku{at }ete s njima njegovati {to bolje odnose. Pripazite da zbog neprirodne uljudnosti suradnici ne pomisle da imate kakve skrivene namjere. Ne}ete dobro podnositi samo}u. Slobodni Ovnovi nova }e poznanstva sklapati putem interneta ili }e nagovarati prijatelje da ih upoznaju s nekim ko bi im odgovarao. U`itak }ete nalaziti u redovitom treningu u teretani. Porast }e vam ambicije i `elja za uspjehom. Mnogi }e smatrati da nisu dovoljno pla}eni za svoj rad, zbog ~ega }e po~eti pretra`ivati oglasnike u potrazi za boljim radnim mjestom. Mnoge }e ljubavne veze prolaziti kroz krizu. Iako vam ne}e biti lako, ukoliko je uspijete prevladati, to }e samo jo{ vi{e u~vrstiti va{ odnos s voljenom osobom. Stariji Bikovi mogli bi imati probleme s tlakom. Dan je pogodan za dovr{avanje zahtjevnih poslova i obavljanje zadataka za koje je potrebno poprili~no energije. Dobra koncentracija pomo}i }e vam da istovremeno obavljate nekoliko razli~itih poslova. Samci }e uzaludno poku{avati osvojiti osobu koja je prema njima hladna i ravnodu{na. Nemojte bespotrebno tro{iti vrijeme i energiju na nekoga ko vas ne zaslu`uje. Zaljubljivi ste i `eljni novih iskustava, no u va{ }e `ivot ulaziti isklju~ivo povr{ne i nezrele osobe. Prije nego {to se upustite u novu vezu, provjerite je li va{ odabranik mo`da ve} zauzet. Ne}ete se dobro nositi s nepredvi|enim problemima. Odga|at }ete neugodne dijelove posla, {to bi moglo dovesti do ka{njenja ili vremenske stiske. Fizi~ku aktivnost svedite na minimum i priu{tite svom organizmu dovoljno sna. Zatrpani ste obavezama i pritisnuti rokovima. Mnogi }e zbog velikog obima posla biti primorani odraditi nekoliko prekovremenih sati ili dio posla ponijeti sa sobom ku}i. Situacija na ljubavnom planu ne}e se odvijati `eljenom brzinom. Nemojte poku{avati i{ta inicirati, ve} radije pustite stvari da se odvijaju svojim tokom. Pojave li se ikakve zdravstvene smetnje, potra`ite savjet doktora. Ve}inu slobodnog vremena potro{it }ete na obavljanje ku}anskih poslova. Ne}ete imati ni trenutka predaha, {to }e vas navesti da otka`ete neke dogovorene susrete. Ne}ete uspijevati prona}i zajedni~ki jezik s ostalim saradnicima. Odr`avajte korektne odnose barem s onim kolegama o ~ijoj pomo}i direktno ovisite. Okupiranost poslovnim brigama ostavit }e posljedice na va{e zdravlje. Saradnici }e vas cijeniti zbog ugla|enosti i spremnosti da svakome iza|ete u susret. Iskoristite svoju popularnost u radnoj sredini i predstavite {efovima prijedloge i ideje koje ve} neko vrijeme `elite realizirati. Vezani }e u`ivati u svakom trenutku provedenim sa svojom boljom polovicom. Prisnija komunikacija u~vrstit }e va{u vezu i pomo}i vam da neke nesporazume kona~no ostavite iza sebe. Uspjeh }ete ostvarivati u svemu ~ega se prihvatite. Povoljno je vrijeme za ulazak u nove projekte koji }e dugoro~no biti itekako isplativi. Samci }e krenuti u potragu za emotivnim iskustvima. ^ak }e i zauzetima biti te{ko odoljeti mirisu zabranjenog vo}a, no pripazite da nekim nepromi{ljenim postupkom ne povrijedite voljenu osobu. Obratite pa`nju na sve ~e{}e stoma~ne tegobe. Posjetite lije~nika. Bje`at }ete od odgovornosti, no {efovi }e od vas o~ekivati vi{e truda. Morat }ete dobro zasukati rukave ukoliko `elite zadr`ati njihovo povjerenje. Sva|e s partnerom postat }e toliko u~estale da }e vas nagnati na razmi{ljanje o prekidu. Ne preporu~uje vam se da donosite bitne odluke dok ste u ovakvom raspolo`enju. Klju~ dobrog zdravlja i raspolo`enja le`at }e u aktivnom na~inu `ivota. Premda }ete biti do grla u poslu, sve }ete obaveze obavljati s takvom lako}om da }e ostali suradnici i {efovi biti duboko impresionirani. Iskoristite nalet entuzijazma za rje{avanje dosadne papirologije. Ljubavni `ivot u}i }e u stabilniju etapu. Parovi }e razmi{ljati o zajedni~kom useljenju ili kupovati namje{taj, dok }e slobodni dobiti pozitivnu povratnu reakciju od osobe koja im se svi|a. Danas bi moglo do}i do ispunjenja nekih davnih planova i ambicija. Ipak, nemojte o~ekivati da }e sve i}i tako lako te se pripremite na eventualne te{ko}e. Postizanje emotivne sigurnosti bit }e vam dana{nji prioritet. Mnogi }e Vodenjaci zapo~eti novu vezu ili }e se odlu~iti na zaruke. Nalet energije iskoristite za bavljenje sportom. Izvrsno }ete se snalaziti u svim aktivnostima u kojima }e do izra`aja do}i va{ takmi~arski duh. Gu`va i strka obilje`it }e dana{nji dan na poslu. Skupit }e vam se toliko posla da ne}ete znati otkud po~eti, a posebnu }ete muku mu~iti s dosadnom papirologijom. Provodit }ete mnogo vremena s obitelji i djecom. Zajedni~ki trenuci podsjetit }e vas koliko vam je dru`enje s njima potrebno za odr`avanje psihi~ke stabilnosti. Skloni ste tu`nim mislima i promjenama raspolo`enja.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: pereci, odolit, libija, ide, et, garav, r, trik, avdo, aurora, frementator, anele, seka, oti, aleksa, piromani, da, utori, ideal, ti, stisak, k, asli, tatica, resnik, iper, i, tirol, ari.a

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Danas poslije mjestimično maglovitog jutra, pretežno sunčano, a u centralnim i istočnim predjelima niska oblačnost koja će se zadržati tokom većeg dijela dana. Puhaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, u Hercegovini ujutro umjerena bura. Minimalna temperatura od -2 do 6, maksimalna dnevna od 4 do 9°C, na jugu do 14°C. Sutra i za vikend ujutro magla ili niska oblačnost koja se po kotlinama i dolinama rijeka može zadržavati veći dio prijepodneva, a tokom dana pretežno sunčano i toplije. U ponedjeljak naoblačenje. U Sarajevu oblačno i suho. Puhaće slab istočni vjetar. Minimalna temperatura -1, maksimalna dnevna 4° C.

Danas u većem dijelu Evrope malo do umjereno oblačno, sa maksimalnom temperaturom od 6 do 14°C. U Irskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj i pribaltičkim zemljama, kao i na istoku i jugu Balkana biće oblačno sa kišom, a u oblasti Rodopskih planina padaće snijeg. Na Crnom i Egejskom moru puhaće jak sjeveroistočni vjetar. Na istoku i jugu Balkana oblačno sa kišom, na makedonskim i bugarskim planinama sa snijegom, a obilne padavine očekuju se u Trakiji. U ostalim predjelima poluostrva ujutro magla ili niska oblačnost koja će se ponegde zadržati i prije podne, a tokom dana pretežno sunčano. Maksimalna temperatura od 6 do 17°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
FESTIVALI
MESS 2010.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine po

OSLOBO\ENJE

ART-KU]A SEVDAHA
otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

VIJE]NICA
Izlo`ba “Budu}nost posthistorije“ Brace Dimitrijevi}a, u organizaciji Muzeja Ars Aevi i Festivala MESS, otvorena za posjete do 31. oktobra.

uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
MA^ETA
akcija, avantura, triler, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Danny Trejo, Lindsay Lohan, Robert de Niro, Jessica Alba... po~etak u 16, 18.15 i 20 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

LJUBAV NA DALJINU
komedija, romansa, re`ija: Nanet te Burstein, uloge: Drew Barrymore, Justin Long, Charlie Day, Jason Sudeikis, Christina Applegate... po~etak u 16.30 sati.

NARODNO POZORI[TE

KINA
KINOTEKA
“Izbor animiranih filmova sa Banja Luka 2010.”
Projekcije od 17 sati, ulaz slobodan.

SPA[AVAJ SE KO MO@E, NIJE LO[E ZA NASLOV
re`ija: TG Stan, igraju: Damiaan De Schrijver, Jolente De Keersmaeker, Sara De Roo, po~etak u 19.30 sati.

@ENA SA SLOMLJENIM NOSEM
drama, re`ija: Sr|an Koljevi}, uloge: Branka Kati}, Anica Dobra, Neboj{a Glogovac, Nada [argin... po~etak u 20.15 sati.

PIRANA
3D, triler, akcija, re`ija: Alexandre Aja, uloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames, Elisabeth Shue, Christopher Lloyd, Eli Roth, Kelly Brook... po~etak u 17 sati.

POZORI[TE MLADIH
SOBA
re`ija: Teatrino Giullare, igraju: Enrico Deot ti i Giulia Dall’Ongaro, po~etak u 22 sata.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

ALFA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 16.30 sati.

AVATAR
3D, avantura, re`ija: James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Sigourney Weaver, Michelle Rodriguez, Zoe Saldana, Giovanni Ribisi... po~etak u 20.45 sati.

SEDMICA SLOVENA^KOG FILMA
po~etak u 19.30 sati, ulaz slobodan.

MEETING POINT
CIRKUS COLUMBIA
drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin... po~etak u 16.40 i 19.10 sati

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba Radoslava Tadi}a, redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izlagao je na vi{e od pedeset samostalnih izlo`bi i u~estvovao u velikom broju kolektivnih izlo`bi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj umjetni~ki rad.

REZERVNI IGRA^I
akciona komedija re`ija: Adam Mckay, uloge: Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Michael Keaton, Will Ferrell... po~etak u 18 i 22 sata.

SLAGALICA STRAVE
3D, horor, triler, re`ija: David Hackl, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Scott Pat terson, Betsy Russell, Mark Rolston, Carlo Rota, Julie Benz, Greg Bryk, Laura Gordon, Meagan Good, po~etak u 19 sati.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Periodi~na {tampa u BiH (18501992)”, sa vi{e od 200 razli~itih naslova listova i ~asopisa koji su u tom periodu izlazili u na{oj zemlji. Svi eksponati su iz bogatih zbirki Historijskog muzeja BiH, a izlo`ba }e biti otvorena do 21. novembra. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

CINEMA CITY
CIRKUS COLUMBIA

PRITAJENO ZLO: @IVOT POSLIJE SMRTI
3D, akcija, re`ija: Pol W. S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Ali Lar ter, Kim Coates, Son Rober ts... po~etak u 22.15 sati.

UNDERGROUND
Izlo`ba umjetnice Nele Hasanbegovi}, sa fotografijama per formansa “Pod velom“.

ALPHA I OMEGA
3D, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Hayden Panet tiere, Christina Ricci, Justin Long, Dennis Hopper... po~etak u 15 sati.

BORIS SMOJE
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 16.10, 18.25 i 20.40 sati. Izlo`ba akademske kiparice D`enite Mrkuli}. Slikanjem se bavi od 2000. godine, tehnika ulje na platnu. Publici }e se predstaviti {irokim izborom motiva, od kojih preovladavaju d`ungle i motivi Sarajeva

POZORI[TA
NARODNO RS
STAZA DIVLJA^I
autor: Franc Ksaver Krec, re`ija: Filip Grinvald, dramaturgija: Radmila Smiljani}, scenografija: Vladimir Pavlovi}, kostimografija: Ivana Jovanovi}, muzika: Zoran Vuji}, igraju: Anja Stani}, Zlatan Vidovi}, Aleksandar Stojkovi}, Nata{a Ivan~evi}, Ognjen Kopuz, \or|e Markovi}, Vedrana Ma~kovi} - Zubovi}, po~etak u 20.30 sati.

TUZLA

\AVO
triler, re`ija: John Erick Dowdle, uloge: Chris Messina, Caroline Dhavernas, Bokeem Woodbine, Logan MarshallGreen, po~etak u 18, 20 i 21.30 sati.

AVATAR
3D, avantura, re`ija: James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Sigourney Weaver, Michelle Rodriguez, Zoe Saldana, Giovanni Ribisi... po~etak u 16.45 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo (Kemal Mehmedovi}, Amel Hod`i}, Mirza Ribi} - odsjek Slikarstvo, Melisa Vreto, Alma Ga~anin, Igor Zergol, Ena Brekalovi}, Nerina Kadri}, Ines Muratovi} - odsjek Nastavni~ki odsjek). Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

MARMADUKE
porodi~ni, komedija, re`ija: Tom Dey, glasovi: Hrvoje Klobu~ar, Hana Hegedu{i}, Robert Ugrina, Dra`en [ivak, Ivan Jon~i}, Ozren Grabari}, Pjer Meni~anin, Dra`en Bratuli}, Ivan Glowatzky, Filip [ovagovi}, po~etak u 16 sati.

SLAGALICA STRAVE 3D
3D, horor, triler, re`ija: David Hackl, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Scott Pat terson, Betsy Russell, Mark Rolston, Carlo Rota, Julie Benz, Greg Bryk, Laura Gordon, Meagan Good, po~etak u 21.15 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Muzej detinjstva“ autora Vladimira Peri}a i “Dugo putovanje“ Anice Vu~eti}, mogu se pogledati do 21. novembra ove godine.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika Sanjina Lugi}a “600 godina Branigrada“, otvorena do 9. novembra, a izlo`ba crte`a sa likovne radionice “Vranduk o~ima djeteta“ mo`e se pogledati do 26. oktobra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9.00 do 17.00 , a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba Mladena Miljanovi}a “Sarajevo ser vice“, otvorena za posjete do 13. novembra.

AMERIKANAC
akcioni triler, re`ija: Anton Corbijn, uloge: George Clooney, Paolo Bonacelli, Thekla Reuten... po~etak u 16.30, 18.40 i 20.50 sati.

POZORI[TA
NARODNO
ARAPSKA NO]
predstava Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica, autor: Roland Schimmelpfennig, re`ija: Filip Grinvald, igraju: Edhem Husi}, D`enana D`ani}, An|ela Ili}, Sini{a Udovi~i}, Adnan Omerovi}, po~etak u 19.30 sati.

BIHA]

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET
akcioni horor, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Ali Lar ter, Kim Coates, Shawn Rober ts, Sergio PerisMencheta, Wentwor th Miller... po~etak u 14.30, 17, 19 i 21 sat.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

JEDI, MOLI, VOLI

ZENICA

KINA
UNA
CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, Mario Knezovi}, Milan [trlji}, Svetislav Gonci}, Miralem Zub~evi}, Almir Mehi}, Mirza Tanovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

MUZEJI
OLIMPIJSKI
akcija, komedija, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco, Javier Bardem, Richard Jenkins, Viola Davis, Billy Crudup... po~etak u 17.40 i 20.15 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

BANJA LUKA

KINA
MULTIPLEX EKRAN
CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi},

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Savate
AKCIJA
Re`ija: Isaac Florentine Uloge: Olivier Gruner, Marc Singer, James Brolin

HIT
TRILER/DRAMA
Re`ija: Akira Kurosawa Uloge: Toshiro Mifune, Takashi Shimura, Machiko Kyo, Masayuki Mori, Minoru Chiaki, Kichijiro Ueda

DANA

23.50

FTV

00.00
PINK

Godine 1865. biv{i francuski oficir putuje SADom u potrazi za ubicom svog najboljeg prijatelja. Tokom tog putovanja biva uvu~en u borbu izme|u siroma{nog farmera i bogatog zemljoposjednika. Da bi pomogao farmerima, on im nudi Savate, francusku vje{tinu u kik-boksu.

O~uh
HOROR/TRILER
Re`ija: Joseph Rub Uloge: Terry O'Quinn, Jill Schoelen, Shelley Hack, Charles Lanyer

Smje{ten u Japan dvanaestog vijeka film prati su|enje okorjelom banditu, optu`enom za hladnokrvno ubistvo samuraja i brutalno silovanje njegove `ene. Ali kako nekolicina svjedoka, pre`ivjela `ena, pa i sam optu`eni, iznose svoje vi|enje doga|aja koji su doveli do u`asnog zlo~ina, ~ini se da je svaka pri~a u kontradikciji sa sljede}om, sve dok se i istina sama ne dovede u pitanje. Ovaj filmski klasik, jedan od najzna~ajnijih filmova u istoriji svjetske kinematografije, nagra|en je Zlatnim lavom i nagradom kritike Festivala u Veneciji, te po~asnim Oskarom.

22.20
MRE@A

U potrazi za savr{enom porodicom, Jerry Blake, porodi~ni ~ovjek se `eni udovicama i razvedenim `enama sa djecom. ^im ~lanovi njegove nove porodice poka`u da su samo ljudi, a ne roboti koji rade sve {to on `eli, ubija ih. Potom mijenja svoj izgled, uzima novi identitet i seli se u drugi grad gdje iznova po~inje ovaj smrtonosni ritual. @eni i Susan Maine koja u njemu vidi idealnu zamjenu za oca svojoj k}erki Stephanie, a on se uskoro po~inje pona{ati po starom nakon {to se ispostavi da je i ova tinejd`erka problemati~na.

SERIJE

Studs Lonigan
DRAMA
Re`ija: Irving Lerner Uloge: Jack Nicholson , Christopher Knight, Frank Gorshin, Venetia Stevenson, Carolyn Craig

Ples `ivota
Clara prihvata Titovu ponudu da bude pjeva~ica u njegovom orkestru. Nakon {to je otkrio Carlosove prljave poslove i izdaju, Oscar ga moli da napusti njegovu ku}u. Carlosu ne preostaje ni{ta drugo nego da ode kod Omaire. Munozo prijeti da }e nauditi Lini i bebi, ako mu Cesar ne vrati novac. Sestre Angarita su veoma uznemirene i zbog o~evog nestanka.

Gospo|a Barbara
Barbara plati medicinskoj sestri za njezinu uniformu kako bi mogla iza}i iz bolnice i sti}i u crkvu. Tony i Cecilija poku{avaju Lorenza odvesti doktoru. Luisana se prisje}a svega {to je propatila zbog Santosa. Santos shvati da je Barbara u crkvi i ka`e sve}eniku da po`uri s obredom. Tony dolazi u crkvu, Luisana se razveseli kada ga vidi i ka`e mu da je brzo izbavi odande...

1.001 no}
[eherzada poku{ava srediti stvari izme|u Kerema i Bennu, ali to ne zavr{ava kako se nadala. [eherzada razgovara sa Onurovom majkom i govori joj da se udaje samo za Onura, a ne za njegovu firmu niti zbog njegovog bogatstva. Nakon tog razgovora, [eherzada insistira da Onur potpi{e predbra~ni ugovor prema kojem se ona i njen sin odri~u prava na Binyapi...

16.05 BHT

12.15 FTV

20.00 MRE@A

15.10
TV1

Stads Lonigen se kre}e u dru{tvu besposli~ara i propalica, kakav je i sam. U nemogu}nosti da na|e izlaz, dolazi u sukob sa porodicom, svojom velikom ljubavlju Lusi i na kraju sa zakonom. Utjehu pronalazi u ljubavi D`ulije, starije kabareplesa~ice. Svjestan da njihova veza nema budu}nost, Lonigen je napu{ta te zapo~inje vezu sa njenom ne}akom, Ketrin koja }e ga promijeniti...

Oluja
TRILER
Re`ija: Andrew C. Erin Uloge: Meredith Monroe, Cameron Bancroft, Pascale Hutton, Rachel Pattee, Duncan Fraser

SERIJA

SPORT

01.40
NOVA

Dvije sestre, Liz i Ellie provode poslijepodne love}i `abe u potoku koji protje~e obiteljskom farmom. Iznenada se pojavi tornado i uni{ti njihov svijet i u njemu izgube majku. Nakon dvadeset i pet godina, bore se sa `ivotom, ali i s pro{lo{}u. Ellie, koja je bespomo}no gledala kako joj tornado odnosi majku, nije progovorila od toga dana i odbija napustiti ku}u. Liz ostavlja mu`a i kolegu Matta McAdama i svoj `ivotni projekt, sustav ranog upozoravanja na oluje i vra}a se obitelji...

CSI: Miami
Investitor Howard Burgess je najomra`eniji ~ovjek u Miamiju, jer je prevario mnogo drugih investitora ne bi li se dokopao njihovog novca. Sada je ubijen, a CSI u potrazi za njegovim ubicom otkriva pravo bogatstvo.

21.15 FTV

Ma|arska Bosna i Hercegovina
Kvalifikacije za EP 2012. Rukomet

18.00 TV1

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, 39. epizoda (r) 10.00 To je prava Raven, 82. epizoda 10.30 Memoari porodice Mili}, 6. epizoda 11.05 Oprah veliko darivanje, reality serijal, 4. epizoda 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, 40. epizoda 13.10 Duh i tama, film /RP/ 15.10 Vijesti 15.20 Crna hronika, serija /RP/ 16.00 Dolina sunca, 165. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Ne daj se, Nina, 34. ep. 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Lud, zbunjen, normalan, 49. epizoda

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.10 Mala TV Nodi, crtana serija Medo Rupert, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Gora bisera, crtana serija 09.55 Moja {pijunska porodica, serija 10.20 TNT, serija za mlade 11.10 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu, info-program 13.00 Zdravlje je lijek 13.30 Pakov svijet, serija 15.00 Vijesti 15.10 Dolina sunca, serija 15.55 [arene ka`e 16.00 Re,publika, krajina 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Karmelita, serija 18.00 Bosnalijekova TV ordinacija [arene ka`e 18.45 Gora bisera, crtana serija

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Fifi i Cvjetno dru{tvo, crtani film, 38. ep. 09.20 Graditelj Bob, crtani film, 38. ep. 09.20 Timmy, crtani film, 38. ep. 09.30 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtani film, 38. ep. 10.00 Ninja kornja~e FF, crtani film 10.30 Winx, crtani film 11.20 Aladin, crtani film 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 50. ep. 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Moj dom 14.30 Bistro BiH 15.00 Muzi~ki program 15.49 Sport centar

OBN
06.35 Jutarnji program, kola`ni program 08.30 V.I.P Survivor: Bez cenzure 09.00 Ludo srce, serija 09.55 Top Shop 10.10 A la Carte Kulinarski show 10.45 Stol za 4, kulinarski show 11.20 Otvorena vrata, serija 11.55 OBN Info 12.10 Top Shop 12.10 V.I.P Surivor, reality show 13.05 Top Shop 13.30 V.I.P Survivor: Bez cenzure 14.00 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 15.05 Top Shop 15.35 Gümüş, serija 16.55 Vremenska prognoza 17.00 OBN Info 17.05 A la Carte, kulinarski show 17.45 Stol za 4, kulinarski show 18.20 Otvorena vrata, serija

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Danijela (r) 08.00 Ru`i~asto jutro, jutarnji program 10.00 Farma, reality u`ivo 11.00 Valentina, serija (r) 12.00 Info top, informativni program 12.10 Sve za ljubav, zabavni program (r) 13.00 Farma, reality show, u`ivo 14.00 Info top, informativni program 14.10 Slomljeno srce, serija 15.00 Danijela, serija 15.50 Info top, informativni program 16.00 Valentina, serija

07.00 Dobro jutro 09.05 Du{ko Dugou{ko, animirani film (r) 09.10 Robot Robi, animirana serija, 4/52 (r) 09.25 BHT vijesti 09.30 Den Haag: Su|enje Radovanu Karad`i}u, prijenos 12.00 BHT vijesti 12.15 Ljubavna oluja, igrana serija, 210/313 13.05 Moja mala kuhinja (r) 13.15 @ivot & ostalo: Pogled u du{u Vranice (r) 13.45 50. MESS, hronika (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 [vapski adet und Bosnische vilajet, dokumentarni film (r) 14.40 Bilo nekad selo, dokumentarni film (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 20/66 Program za djecu i mlade 15.05 Evropski {i{mi{ - `ivot naopako, strani dokumentarni program 16.00 Intermeco 16.05 Ples `ivota, igrana serija, 117/124 16.55 Putevi zdravlja, magazin 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Josip Pejakovi}: U ime naroda 20.30 Bosna i vrijeme, dokumentarnoigrana serija, 4/8 21.00 Bra}a Karamazovi, igrana serija, 4/12 21.50 BHT vijesti 22.00 Tema dana 22.50 Figure: Jadranka Stojakovi}, program iz kulture 23.55 Bra}a Karamazovi, igrana serija, 4/12 (r) 00.40 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

20.10

Ispuni mi `elju
ZABAVNI PROGRAM

21.00

Biseri
TALK SHOW

Valentina
21.40
SERIJA

16.00

18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, informativni program 21.15 CSI Miami, 4. epizoda 22.04 Dnevnik, najava 22.05 [etnja s dinosaurima: Nebeski divovi, dokumentarni program BBC, 4. dio 22.40 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.25 Kako smo birali? 23.50 No} klasika: Ra{omon, film /RP/ 01.15 Ha{ki dnevnik 01.40 Federacija danas (r) 02.05 Dnevnik 3 (r)

19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 21.40 [etnja sa dinosaurusima, dokumentarni program 22.10 Dokumentarni program RTRS preporu~uje 22.30 Dnevnik 3 22.48 Sport 22.53 Finansijske novosti 23.00 Gonzo: @ivot i djelo dr Hantera Tompsona, dokumentarni film 00.55 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 01.20 Pe~at, politi~ki magazin 02.15 Srpska danas 02.45 Dnevnik 2 03.15 Re,publika, Krajina

15.50 16.50 17.50 18.00 18.38 18.40 19.00 19.28 19.30 19.37 19.38 19.40 20.00 21.00 22.00 22.20 00.00 01.00 01.05 01.35 01.50 02.00 02.30

1001 no}, serija, 51. ep. Indija, serija, 51. ep. Doma}ica Ovako Kazali{te u ku}i, serija 24. ep. Biometeorolo{ka prognoza Upoznajte [eherzadu i Onura, nagradna igra Vijesti u 7, informativna emisija Vremenska prognoza Sport Stanje na putevima Top Meblo Horizonti 1001 no}, serija, 52. ep. Ispuni mi `elju Zvijezda mo`e{ biti ti O~uh, igrani film Seks i grad, serija Sport centar Bistro BiH Reprizni program Hayat TV ZMBT profili Muzi~ki program Vijesti Ispuni mi `elju

18.50 Vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.20 V.I.P Survivor: Bez cenzure 20.00 Vremenska prognoza 19.55 Gümüş, serija 21.40 Biseri: Mleden Voji~i} Tifa, talk show 22.45 Vox populi 22.20 V.I.P Survivor, reality show 23.20 V.I.P Survivor: Bez cenzure 23.50 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 00.45 Playboy Girls, zabavni program 01.15 Sexiest, zabavni program 02.00 Biseri: Mladen Voji~i} Tifa, talk show 03.00 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 04.00 Playboy Girls, zabavni program 04.30 Sexiest, zabavni program

16.55 Savr{eno skladna i orginalna BiH 17.00 Farma, reality show 17.45 Gusto TV kulinarstvo (r) 18.00 All about, zabavna emisija 18.30 Info top, informativni program 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Savr{eno skladna i orginalna BiH 19.05 ^ini, serija 20.00 Farma: VTR, reality show 21.00 Zabranjeni forum, talk show 23.00 Farma, reality show, u`ivo 00.00 Savate, film

RTS
12.00 12.15 12.25 12.30 12.35 13.00 14.00 14.30 15.00 15.10 16.00 16.35 16.40 17.00 17.20 17.45 18.30 19.30 20.05 21.10 22.00 22.05 23.10 23.45 00.00 00.15 00.30 Dnevnik Sport plus Vrijeme Evronet U zdravom tijelu Trezor TV mre`a srpske dijaspore (r) Program TV Vojvodina Vijesti Sat (r) Ovo je Srbija Datum Vjerski kalendar Dnevnik Slagalica, kviz Beogradska hronika Srbija na vezi Dnevnik Selo gori a baba se ~e{lja, serija Muzi~ki program Vijesti Raspakivanje Kontekst 21 Dnevnik [ta radite, bre Bardovi teatra: Stevo @igon No}ni program

RTCG
11.55 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.30 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 16.55 17.15 17.30 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.35 21.30 22.00 22.30 22.50 23.00 23.30 00.00 Kalendar Vijesti Emisija iz kulture (r) Muzi~ki mix Putevi `ivota (r) Etno muzika Emisija za djecu Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Hronika Ulcinja Muzi~ki mix Albanska muzika u Crnoj Gori Lajmet Obrazovna emisija Muzi~ki mix Dok. emisija Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Natura viva Koncert @ivjeti sa muzikom: ABS, automobilizam Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Obrazovna emisija (r) Pono}ni koncert

TV ATLAS
06.30 @ivot je lijep (r) 07.30 Op~injeni, srija (r) 08.30 Kuhinjica, serija 09.00 Sen Trope, serija (r) 10.00 Neki to vole zorom, jutarnji program 11.00 Serija 12.00 Film 14.00 Sabirni centar (r) 15.00 I Love My Car 15.30 Op~injeni, serija 16.30 @ivot je lijep 17.30 Kuhinjica, serija 18.00 Forum 60 19.00 Sen Trope, serija 19.45 Vijesti dana 20.00 Serija 20.50 Vijesti dana 20.55 Poslovne vijesti 21.00 Ne{to izme|u sa Sabrijom Vuli}em 22.00 Forum 30 22.30 VOA 23.00 Film

UNIVERSAL
07.00 09.00 11.00 12.00 13.00 14.00 16.00 17.00 18.00 20.00 Mcleudove k}eri, serija Panduri novajlije, serija Sudija Ejmi, serija Ne{ Brid`is, serija Doma}ice iz Njujorka, serija Fojlov rat, serija Zakon i red, serija Ne{ Brid`is, serija Bra}a i sestre, serija Doma}ice iz okruga Orind`, serija

DISCOVERY
06.00 Trgovci automobilima na putu 06.25 Glavni aduti 06.50 Prljavi poslovi 07.45 Pre`ivljavanje 08.40 Razotkrivanje mitova 09.35 Pametnjakovi} 10.30 Kako se pravi 10.55 Kako to rade 11.25 Oru`je budu}nosti 12.20 Auta po mjeri 13.15 Generalka 14.10 Glavni aduti 14.35 Prljavi poslovi 15.30 X-ma{ine 16.25 Oru`je budu}nosti 17.20 Pre`ivljavanje 18.15 Razotkrivanje mitova 19.10 Kako se to pravi 19.40 Kako to rade? 20.05 Oru`je budu}nosti 21.00 Interventna jedinica Majamija 21.55 Iza re{etaka 22.50 Istraga zlo~ina 23.45 Auta po mjeri

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 @ivot sa medvjedima 08.00 Privid ili stvarnost 09.00 Drevne megastrukture 10.00 Delfinska vojska 11.00 Izgubljeni u Kini 12.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu 13.00 Privid ili stvarnost 14.00 Potjera za Hitlerovim nau~nicima 15.00 Vulkanska hobotnica 16.00 Ameri~ki bufalo 17.00 Tajna istorija 18.00 [apta~ psima 19.00 Ljudi ajkule 20.00 Uhva}eni na djelu 21.00 Divlja Rusija 22.00 Sekunde do katastrofe 23.00 Uhva}eni na djelu 00.00 Divlja Rusija 01.00 Ljudi ajkule

Fojlov rat
SERIJA

14.00

21.00 Medijum, serija 22.00 Misterija Hejvena, serija 23.00 Panduri novajlije, serija 00.00 Medijum, serija 01.00 Zakon i red, serija 02.00 Stari grijesi, film 04.00 Fojlov rat, serija

~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
07.50 Roary, crtana serija 08.05 Peppa, crtana serija 08.20 Mini kviz ep. 1 08.30 Mini kviz ep. 2 08.50 Zauvijek zaljubljeni, serija 10.50 Slomljeno srce, serija 12.40 IN magazin 13.30 Najbolje godine, serija 14.20 Zauvijek zaljubljeni, serija 16.00 Slomljeno srce, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Slomljeno srce , serija 18.20 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21.45 Provjereno, info-magazin 22.50 Ve~ernje vijesti 23.05 13 . ratnik, film 00.45 Seks i grad, serija 01.15 Vjerovali ili ne, serija 01.40 Oluja, film

63

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Muzi~ki spot 07.30 Melo Korigen, animirana serija 08.10 Muzi~ki blok 08.25 Veseli autobusi, crtani film 08.30 Slijepi mi{, film (r) 10.30 Toyotin svijet divljine, dok. program (r) 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce, dok. program 12.00 Vijesti plus 12.20 Edgemont, serija za tinejd`ere (r) 12.45 Muzi~ki blok 13.10 Svjedo~anstva o genijima (r) 14.17 Muzi~ki blok 14.30 Toyotin svijet divljine, dok. program 15.10 Studs Loningen, film 17.00 Dnevnik 17.20 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce, dok. program 18.00 Rukomet: Ma|arska BiH, prenos 19.30 Dnevnik TV1 20.30 Direktno, dijalo{ka emisija 22.00 Dnevnik 22.30 Pisac utvara, film (r) 00.00 Vijesti plus 00.15 Reprizni program

TVSA
07.00 10.00 10.12 10.15 10.25 10.40 11.00 11.05 11.35 12.00 13.00 13.10 13.40 14.15 15.05 15.05 15.20 15.30 16.00 17.00 17.05 17.50 18.20 18.30 19.00 19.12 19.15 20.00 21.00 22.00 22.30 23.30 00.00 02.00 Sarajevsko jutro, Noody (r) Vitaminix (r) Barimba (r) Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Vijesti TVSA Zelena, zelena trava, serija, (r) Frej`er, serija Robin Hood, serija (r) Vijesti TVSA Javni agent 033, zabavni program (r) Sevdah, muzi~ki program (r) @ivot, BBC, dok. program (r) Vijesti TVSA Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Frej`er, serija Jesenje dobre vibracije Vijesti TVSA Nastavak emisije Jesenje dobre vibracije Zelena, zelena trava, serija Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Noody Vitaminix Barimba BBC dok. program TVSA dokumenti Ve~ernje vijesti Robin Hood, serija VOA Film Reprizni program

MRE@A PLUS
09.00 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film 09.10 Graditelj Bob, crtani film 09.20 Timmy, crtani film 09.30 Jagodica Bobica 10.00 Ninja kornja~e FF 10.30 Winx, crtani film 11.20 Aladdin, crtani film 12.00 Indija, serija, 50. ep. 13.00 Pali an|eo, 44. ep. 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija, 51. ep. 16.50 Indija, serija, 51. ep. 20.00 1001 no}, serija, 52. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 O~uh, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Sport centar

11.02 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.35 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.33 18.20 18.35 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.15 22.30 22.35 23.00 23.03 23.10 23.20 00.00 00.50 01.30 02.15 02.55 03.10

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) ^arolija 10, serija Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture (r) Na vodenome putu 4: Majorca&Co. - Menorca: Ludi za konjima, dok. serija (2/9) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Oprah show (1257.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) TV kalendar (r) More ljubavi, serija Hitna slu`ba 14, serija Vijesti za osobe s o{te}enim sluhom Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Luda ku}a 3, humoristi~na serija (r) Epilog, emisija o kazali{tu Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo 8. kat: Lije~eni alkoholi~ari, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslu`io si 3 - Serija (r) Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavu{e: Samo jednom se ljubi?!, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 protiv 100, kviz Zakon o HRT-u specijalna emisija Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Na rubu znanosti: Jacob Liberman - Znanost o svjetlosti, 2. dio Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (r) Hitna slu`ba 14, serija (r) 24 (7), serija (r) Oprah show (1257.) (r) Fotografija u Hrvatskoj (r) Jelovnici izgubljenog vremena: Jedan dan seoskog doma}instva (r)

07.55 Mala TV: TV vrti}: Krti}ev ro|endan Zauvijek prijatelji: ^voruga ^arobna plo~a - engleski (r) 08.25 Dvorac igra~aka, serija za djecu (r) 08.50 [kolski program: Standardni plesovi Kokice Abeceda EU: Slovo M-1 (r) 09.35 Mega Mindy, serija za djecu 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija 14.15 [kolski program: Standardni plesovi (r) Kokice (r) Abeceda EU: Slovo M-1 (r) 15.00 Dar ljubavi: Pri~a o Danielu Huffmanu, ameri~ki film 16.30 Cocco Bill, crtani film (r) 16.45 Tree Hill serija

TV SLON
16.02 Tuzla u`ivo, panoramske kamere 16.10 Sredinom sedmice, informativni program (r) 16.45 @ivotne pri~e, dokumentarni program 17.20 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, informativni program 18.35 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.30 Super Zvijezda Slona 2010. 21.30 Sto~ar, 46/130 22.25 SMS centrala 23.00 Slon extra Info

Zovem se Earl
HUMORISTI^KA SERIJA

22.55

Provjereno
INFO-MAGAZIN

21.45

17.30 Moja `ena i djeca 5, humoristi~ka serija 17.53 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 17.55 Mijenjam svijet: Parkour (r) 18.20 Znanstvene vijesti 18.30 @upanijska panorama 19.00 Jelovnici izgubljenog vremena: Jedan dan seoskog doma}instva (r) 19.20 Ve~eras... 19.23 Hit dana 19.40 Rukomet, kvalifikacije za EP 2012. - emisija 19.55 Rukomet, kvalifikacije za EP 2012.: Hrvatska Rumunjska, prenos 21.30 Rukomet, kvalifikacije za EP 2012. - emisija 22.00 24 (7), serija 22.45 Dnevnik plavu{e: Samo jednom se ljubi?! (r) 22.55 Zovem se Earl 4, humoristi~ka serija 23.15 Retrovizor: Tu|inci u Americi, serija (r) 23.35 Vrhunski prevaranti 4, serija 00.30 Kineska pla`a 4, serija (r)

TV MOSTAR
09.30 Jagodica Bobica, crtani film 10.00 Ninja kornja~e ff, crtani film 10.30 Winx, crtani film 11.00 Winx, crtani film 11.20 Aladdin, crtani film 12.00 Indija, 50. ep. 13.00 Pali an|eo, 44. ep. 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, 51. ep. 16.50 Indija, 51. ep. 18.00 Grad 19.00 RTM Vijesti 20.00 1001 no}, 52. ep. 21.00 Vertikale duha, emisija 22.20 O~uh, film 00.20 Seks i grad, 37. ep. 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Druga strana ljubavi, serija 13.00 Gostiona 14.00 Svjedok prirode 14.30 Vrata tajni, serija 15.00 Intervju 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Autoshop magazin 16.30 Svako mo`e kuhati 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Druga strana ljubavi, serija 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.30 Vjera i `ivot 22.00 Ludo srce, serija 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r)

RTV USK
11.00 Smrt {pijunima, 3/16 (r) 12.00 Vijesti 12.05 Strogo povjerljivo, dok. program 13.00 Cirkus, zabavni program 14.00 Pejsa`i, 2. dio 14.30 Vijesti 14.45 Muzi~ki predah 15.00 Detektivske pri~e, 3/40 16.00 Kad priroda uzvrati udarac,7/10 (r) 16.45 Arijana i kompanija, dok. program 17.10 Capri 2, serija (r) 18.10 TV liberti (r) Crtani film 19.00 Dnevnik 1 TVUSK Sport Vremenska prognoza 19.30 Muzi~ki program 20.00 U fokusu 22.00 Capri 2, 8/26 23.00 Igrani film

RTV BN
10.05 UMS 10.20 Kradljivac srca, serija 11.05 Free time 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Malvanijevi, film 14.00 Novosti 14.05 Varvarijanski narod 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Jelena, serija 17.10 Kradljivac srca, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 D`ejn Do - sad ga vidi{ sad ga ne vidi{, film 00.30 Astro~et

TV ZENICA
16.00 Iz dana u dan 16.05 Kontakt srijedom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog Mali oglasi 18.00 Iz dana u dan 18.05 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Zenica danas 19.50 Obavje{tenja 20.00 Sati muzike 21.00 Me|u nama 21.30 TV izlog 21.35 Zona kantona 21.45 Kantonalna uprava civilne za{tite 22.00 Plima `ivota, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 VOA

TV TK
09.00 ^etiri `ene, serija (r) 09.55 Bestseller TV 11.10 Hit dana 11.55 Iz dana u dan 12.00 Vijesti 12.15 Vrata tajne, serija 13.55 Iz dana u dan 14.00 Bestseller TV 14.10 Hit dana 15.50 Hit dana 16.00 Vijesti u 16 16.30 Mozaik, magazin 17.30 Pop corn18.00 ^etiri `ene, serija 18.45 Time out 19.00 Dnevnik RTV TK 19.30 Bestseller TV 20.50 Vremenska prognoza 22.30 Vijesti 22.45 Prvi talas, serija 00.15 Dnevnik (r)

RTV VOGO[]A
11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Igrana serija 12.30 Informativni program (r) 13.30 Istina, emisija o povratku (r) 14.00 Program za djecu 15.00 ^etiri `ene, serija (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music, muzi~ki program 20.00 Snimak sjednice Op}inskog vije}a Vogo{}a 22.00 Vogo{}anska hronika(r) 22.30 Sedam dana u MaglajuTV Maglaj 23.00 I.R.I.B. 23.30 VOA 00.00 Otvoreni program (r)

ATV
10.00 Ninja kornja~e FFWD, crtani film 10.30 Winx, crtani film 11.00 Winx, crtani film 11.20 Aladin, crtani film 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Cinema Magica hronike 14.30 Vizita 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50 Kulinarski letopisi 18.00 Luda ku}a, serija 18.20 Poslovni kurs 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 O~uh, film 00.20 Serija: Seks i grad, serija 01.00 Sport centar

EUROSPORT
08.35 Tenis, WTA Doha, Katar 09.30 Speedway, Lonigo, Italija 10.30 Speedway, Bydgoszcz, Poljska 11.30 Tenis, WTA Championships Mauresmo, (Francuska) - M. Pierce, (Francuska) 13.00 Tenis, WTA Doha, Katar 15.45 Tenis, WTA Doha, Katar, live 19.00 Eurogoals 19.10 Tenis, WTA Doha, Katar, live 21.45 Tenis: Players Lounge 22.00 Fight Club 23.45 All sports 23.50 Watts 23.55 Ke~eri 01.20 All sports

EUROSPORT 2
10.00 Ko{arka, EuroLeague (@) 11.00 Ko{arka, Euroleague, pregled 11.15 Tenis, WTA Doha, Katar 12.45 Ko{arka, Euroleague, pregled 13.00 Fudbal, Japanska J. League, pregled 13.30 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame - Western Michigan 15.00 Ko{arka, EuroLeague (@) 16.45 Ko{arka, Euroleague, pregled 17.00 Speedway, VN Lonigo, Italija 18.00 Enduro, S[ Fethiye Oludeniz, Turska 18.30 Trial, S[ Foppolo, Italija 20.00 Obaranje ruku 20.30 Creative breaking 21.00 Domine 22.00 Tenis, WTA Doha, Katar 00.30 Ko{arka, EuroLeague (@) 02.00 Speedway, VN Copenhagen, Danska

SPORT KLUB
06.00 Klupske TV 06.30 Pregled holandske lige 07.30 Klupske TV 08.00 Pregled Championship 09.30 Ajax TV 10.00 FullTilt Poker 11.00 Euroleague: Lietuvos Montepaschi 12.30 Copa Del Rey: Las Palmas - Atletico Madrid 14.15 Euroelague: Partizan Khimki 16.00 Carling Cup: Newcastle Arsenal 17.45 NBA Live 18.00 Premier League Magazin 18.30 Euroelague: Cibona Fenerbache, direktno 20.45 Euroelague: Panathinaikos - CSKA, direktno 22.30 NBA Action 23.00 FullTilt Poker 00.00 Premier League Magazin 00.30 Pregled NHL 01.00 NHL: Detroit - Phoenix, direktno 03.45 Najbolja utakmica Premier League

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00 Praistorijski astronomi Lovci na naciste Ovo je civilizacija Vikingovo putovanje Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari Velike britanske vojskovo|e Kada je Kina gospodarila morima Heroji, kult i kuhinja Lankaster u ratu Praistorijski astronomi Lovci na naciste Impresionisti De{ifranti Dikensova tajna ljubavnica Tajna tibetanske mumije Biblijske zagonetke Tajni ratovi Zagonetne pri~e: Tajanstveni slu~aj Kaspara Hauzera Lovci na naciste Impresionisti De{ifranti Dikensova tajna ljubavnica Tajna tibetanske mumije Biblijske zagonetke Tajni ratovi

ANIMAL PLANET
08.35 Divlja planeta 09.00 Zemljotres: Spa{avanje pandi 09.55 [kola za gorile 10.20 @ivot delfina 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Putuju}i veterinar 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 RSPCA 14.30 Sve o psima 15.25 Psi - jedna rasa, jedna pri~a - 2 epizode 16.20 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 17.15 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om - 2 epizode 18.10 Sedam smrtnih napada 19.10 Sve o psima 20.05 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om - 2 ep. 21.00 Zatvorski psi 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Sedam smrtnih napada 23.45 Divlje i bez cenzure 00.40 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om - 2 epizode

TV 1000
06.00 Gumo, film 08.00 Svako na svoj plac, film 10.00 Prdonja, film 12.00 Sre|en, film 14.00 Gospo|a Sofel, film 16.00 Ljubav u Houp Springsu, film

Izme|u `ivota i smrti
FILM

20.00

18.00 Zlodjela, film 20.00 Izme|u `ivota i smrti, film 22.00 Sablasni okean, film 00.00 Jedna divlja i luda no}, film 02.00 Uga|anje, film

RUKOMETNE KVALIFIKACIJE ZA EP 2012: BiH gostuje kod Ma|arske

Pobjedom naplatiti

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 28. oktobar 2010. godine

STARE DUGOVE

44. strana

Oslobo|enje otkriva prioritete Ma|arske za vrijeme predsjedavanja EU

BiH mora postati
funkcionalnija dr`ava
Od vlasti BiH sel o~ekuje usvajanjel novog zakona l o popisu stanovni{tva,l provedba odlukel Europskog suda l za ljudska prava l od 22. decembra l pro{le godine...l
Budimpe{ta: Aktivna uloga Europske unije presudna u BiH (Od na{eg specijalnog izvje{ta~a iz Budimpe{te)

Vjernici iz Sarajeva krenuli na had`
Drugi konvoj had`ija koji autobusom putuju iz BiH na had` krenuo je ju~er u 11 sati ispred d`amije Kralj Fahd u Sarajevu put Saudijske Arabije. U ovom konvoju nalaze se had`ije sa prostora Sarajevskog, Gora`danskog, Mostarskog i Travni~kog muftijstva. Ove godine autobusima na had` putuje 578 had`ija iz BiH, a njihov dolazak u Medinu planiran je 2. i 3. novembra.

Dijagnoza patriotizam Nenada Veli~kovi}a
Ashton i povjerenik [tefan Füle, naglasio je Urkuti. On je istakao kako se dolaze}e ma|arsko predsjedni{tvo nada da }e se nakon izbora BiH fokusirati na rje{avanje svih njenih dospjelih poslova u vezi s politi~kom, gospodarskom i dru{tvenom modernizacijom. Nagla{eno je kako se od vlasti BiH posebno o~ekuje da u narednom periodu u~ine napore na usvajanju novog zakona o popisu stanovni{tva, raspodjeli dr`avnih nekretnina (imovine), odluke o rje{avanju statusa vojnih nekretnina (imovine), kao i provedba odluke Europskog suda za ljudska prava od 22. decembra pro{le godine te, op}enito govore}i, pobolj{anje sposobnosti BiH da funkcionira kao normalna europska dr`ava. - Vije}e }e vjerojatno odlu~iti o liberalizaciji viznog re`ima s BiH u novembru. Liberalizacija viznog re`ima predstavljat }e materijalne i pozitivne promjene za gra|ane, {to mo`e pomo}i da zadr`i zamah za daljnje reforme na putu ka integraciji u EU. Ma|arska je jedna od onih dr`ava ~la ni ca ko je naj do slje dni je pru`aju potporu liberalizaciji viznog re`ima s BiH, naveo je Urkuti. U Multimedijalnom centru „Mak“ JU Biblioteka Sarajevo sino} je odr`ana 14. knji`evna srijeda na kojoj su Mirnes Sokolovi}, urednik ~asopisa SIC! i dr. Andrea Le{i}, Filozofski fakultet u Sarajevu, razgovarali o knjizi „Dijagnoza - patriotizam“ poznatog bh. knji`evnika i profesora knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, dr. Nenada Veli~kovi}a, tako|er prisutnog razgovoru. Moderatorica je bila knji`evnica Fadila Nura Haver. Nenad Veli~kovi} svojim djelom, na njemu svojstven na~in, bavi se preispitivanjem kanona, zloupotrebe knji`evnosti i analizira posljedice ideologizacije u nastavi knji`evnosti. An.[.

Bosna i Hercegovina i dalje }e biti jedno od najizazovnijih regionalnih pitanja. Aktivna uloga Europske unije stoga je presudna u BiH. Ovo je istakao György Urkuti, {ef odjela Predsjedni{tva EU Odjela za komunikacijske poslove ministarstva vanjskih poslova Republike Ma|arske na pitanje novinara Oslobo|enja o budu}oj ulozi koju }e ta dr`ava imati spram zapadnog Balkana, posebice BiH, nakon {to 1. januara 2O11. godine preuzme {estomjese~no predsjedavanje EU.

Va`na godina
On je ocijenio kako bi 2011. trebala biti va`na godina op}enito za zemlje zapadnog Balkana pod uvjetom da se EU dr`i svoje politike pro{irenja, koja je daleko najuspje{niji instrument stabilizacije. Da bi to ostvarile, zemlje regije trebaju se usredoto~iti na uskla|enost sa zahtjevima EU, te ostvariti napredak na temelju stvarne performanse i promjenama na terenu.
Almir TERZI]

Zamah reformi
- Podr`avamo lokalnu prisutnost Unije (EU), u skladu s prijedlogom koji je iznijela europska komesarka Catherine

POSLJEDNJE VIJESTI
PODR[KA NOVOJ STRATEGIJI BiH - Nova vlast u BiH trebalo bi da razvije strategiju koja }e omogu}iti da se BiH pokrene u smjeru evropskih integracija, a Bruxelles }e, u dogovoru sa Washingtonom, pomo}i definisanju ove strategije, izjavila je ju~e visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Catherine Ashton. “BiH treba apsolutno podr`ati na njenom putu u EU. O tome smo nedavno i razgovarale dr`avna sekretarica SAD-a Hillary Clinton i ja prilikom njene posjete Bruxellesu“, rekla je Ashtonova, navode}i da bi ja~anje ekonomije trebalo da bude va`an dio strategije, prenosi Srna. REFORMA PENZIJSKOG SISTEMA - Donji dom francuskog parlamenta usvojio je ju~er u zavr{nom ~itanju prijedlog zakona o reformi penzijskog sistema, koji je izazvao masovne proteste {irom zemlje. Ovim je uklonjena posljednja pravna prepreka, poslije ~ega prijedlog mo`e da postane zakon. Nacionalna skup{tina usvojila je reformu o podizanju starosne granice za odlazak u penziju sa 336 glasova za i 233 protiv. Granica }e biti podignuta sa 60 na 62 godine, a za punu dr`avnu penziju sa 65 na 67 godina.

Richard Goldstone na Pravnom fakultetu

Dobro vo|stvo je rje{enje
“Danas je pozicija BiH nestabilna, {to se mora promijeniti. Ali, rje{enja moraju na}i ljudi koji `ive u njoj, kao {to se rje{enje i ina~e uvijek treba tra`iti iznutra“, kazao je prvi glavni tu`itelj Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju (1994-1996.) Richard Goldstone na sino}njoj tribini Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Govore}i o suo~avanju s pro{lo{}u, u okviru ~ega je najbitniji odnos prema miru i pravdi, Goldstone je primjerom dr`ave iz koje on poti~e, iz Ju`noafri~ke republike, ustvrdio da “dobro vo|stvo mo`e rije{iti sve probleme“, ali je i upozorio na to da “tolerancija nije dovoljna, jer, to je samo je-

Pomozimo Dini
Udru`enje roditelja i prijatelja za pomo} osobama s mentalnom retardacijom Oaza pokrenulo je humanitarnu akciju “Pomozimo Dini“ da bi porodici malodobnog Dine Hamzi}a pomogli u prikupljanju potrebnih sredstava za lije~enje u inostranstvu. Dino Hamzi}, ro|en 21. maja 1998, obolio je od cerebralne paralize i za njegovo lije~enje potrebno je vi{e od 60.000 eura. Pomo}i mo`ete pozivom na broj: 090 291 045, a cijena poziva iznosi 2 KM. Uplatu nov~anih sredstava mo`ete izvr{iti na `irora~un kod INTESA SANPAOLO BANKA, broj: 154-001-000000-19-10, pozivom na broj: 878952-22-305659. Devizni ra~un broj: 154-00100000049-10, pozivom na broj 878952-22-312088.

dan stepen vi{e od mr`nje, potrebno je, umjesto toga, prihvatanje i slavljenje razli~itosti“. Publika, mahom studenti, nakon Goldstonovog zanimljivog predavanja, i ni{ta manje interesantnog uvoda Johna Shattucka, ameri~kog diplomate, i kreatora

me|unarodnog pravnog sistema, pa i Dejtonskog mirovnog sporazuma, postavljali su pitanja, pa i o tome da li bi se sudarale nadle`nosti Komisije za pomirenje i sudskih institucija. “Dovoljno je posla za sve“ , odgovorio je Goldstone.
E. K.

Foto: D. TORCHE

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->