Professional Documents
Culture Documents
1.4. ZADACI
1.4.23. Koliko grama srebro-klorida (AgCl) treba odvagati, ako nam je za reakciju potrebno
0,2 mola srebrenog klorida?
1.4.24. Koliko grama natrijevog hidroksida (NaOH) treba za neutralizaciju 100 g solne kiseline
(HCl)? NaOH + HCl => NaCl + H2O
1.4.27. Koliko se kg čistog olova može dobiti iz 500 kg olovo (II)oksida? (PbO)
1.4.39. Koliko grama kroma (Cr) ima u 500 g kalijevog bikromata (K2CrO4?
1.4.1. 127,1 g
1.4.2. 323,7 g
1.4.3. 83,775 g
1.4.4. 80,175 g
1.4.5. 401,2 g
1.4.6. 88,035 g
1.4.7. 103,6 g
1.4.8. 292,65 g
1.4.9. 296,71 g
1.4.10. 243,6 g
1.4 11. 0,37 mola
1.4.12. 0,123 mola
1.4.13. 0,23 mola
1.4.14. 0,64 mola
1.4.15. 1,388 mola
1.4.16. 0,55 mola
1.4.17. 0,999 mola
1.4.18. 1,44 mola
1.4.19. 0,89 mola
1.4.20. 1,088 mola
1.4.21. 1,395 mola
1.4.22. 2,03 mola
1.4.23. 28,67 g
1.4.24. 109,7 g
1.4.25. 1,14 mola
1.4.26. 55,55 molova
1.4. 27. 464 kg
1.4.28. 1368,4 kg
1.4.29. 6,65 x 10 -24
1.4.30. 1,15 x 10 -23
1.4.31. 5,14 x 10 -23
1.4.32. 3,24 x 10 -22
1.4.33. 3,33 x 10 -22
1.4.34. 5.97 x 10 21
1.4.35. 1,5 x 1019
1.4.36. 3,33 x 1018
1.4.37. 2,53 x 1018
1.4.38. 5,388 x 10 -20g
1.4.39. 0,176 g Cr
1.4.40. 37,9 % Al
-6-
Atomi različitih elemenata međusobno se spajaju u točno određenim omjerima, dajući produkte.
To izražavamo formulom pa kažemo da je jedan atom nekog elementa ekvivalentan s nekim
drugim određenim brojem atoma drugog elementa u s tom spoju. To izražavamo jednadžbama
kemijskih reakcija. Tako pokazujemo koliko molekula neke tvari ulazi u kemijsku reakciju i
koliko molekula novih tvari nastaje kemijskom reakcijom
Primjer 6:Koliko kalcijevog klorida (CaCL2) i kalijevog fosfata (K3PO4) treba uzeti, da bi de
dobilo 100 g kalcijevog fosfata (Ca3(PO4)2 ?
Broj atoma na lijevoj strani jednadžbe, mora odgovarati broj atoma na desnoj strani
jednadžbe. Vidimo da kalcijev fosfat sadrži 3 Ca++ na 2 PO43- skupine. Tako moramo
za reakciju uzeti 3 molekule kalcijevog klorida i 2 molekule kalijevog fosfata. Tako bi
jednadžba izgledala: 3 CaC2 + 2 K3PO4 => Ca3(PO4)2 + 6 KCl tako:
n(Ca3(PO4)2 ) = m / M = 100 / 310,18 = 0,322 mol.
za dobivanje 0,322 mola kalcijevog fosfata potrebno je 3 x 0,322 mola CaCl2 i
2 x 0,322 mola K3PO4, pa slijedi:
m(CaCl2 = n x M = 0,966 mol x 110,99 gmol-1 = 107,22 g
m(K3PO4) = 0,644 mol x 212,27 gmol-1 = 136,70 g
Tako za dobijanje 100 g kalcijevog fosfata, potrebno je 107,22 g CaCl2 i 136,7gK3PO4.
Primjer 7: Koliko grama fosforne kiseline (H3PO4) i kalcijevog hidroksida (Ca(OH)2) treba uzeti
da bi priredili 100 g kalcijevog fosfata (Ca3(PO4)2?
Fosforna kiselina daje 3 H+ione, a kalcijev hidroksid 2 OH- ione. Tako neutralizacija
ide jednadžbom: 2H3PO4 + 3 Ca(OH)2 => Ca3(PO4)2 + 6 H2O
Tako vidimo da za dobivanje 1 mola kalcijevog fosfata, potrebno uzeti 2 mola H3PO4
i 3 mola kalcijevog hidroksida.. Izračunati molarne mase:
M(H3PO4) = 98,00, M(Ca(OH)2) = 74,09, M(Ca3(PO4)2 = 310,18 Kako reakcijom
trebabo dobiti 100 g kalcijevog fosfata, izrazimo tu količinu kalc.fosfata u
molovima:
n(Ca3(PO4)2) = m / M = 100 / 310,15 = 0,322 mola
zaključujemo da za dobivanje 0,322 mola kalcijevog fosfata, potrebno 2 x 0,322
mola fosforne kiseline i 3 x 0,322 mola kalcijevog hidroksida. Tako dobivamo
m(H3PO4) = n x M = 0,644 mol x 98,00 = 63,112 g
m(Ca(OH)2) = 0,966 mol x 74,09 = 71, 57 g
Tako za dobivanje 100 g kalcijevog fosfata potrebno 63,112 g fosforne kiseline
(H3PO4) i 71,57 g kalcijevog hidroksida (Ca(OH)2).
-7-
Primjer 8: Koliko je potrebno natrijevog sulfata, da se iz otopine koja sadrži 100 g olovo (II)
nitrata, svo olovo (Pb) istaloži kao olovo(II)sulfat?
Pb(NO3)2 + Na2SO4 => PbSO4 + 2 NaNO3
Iz jednadžbe je vidljivo da 1 mol Pb(NO3)2 reagira sa 1 molom Na2SO4 dajući
1 mol olovnog sulfata. Molekularna masa olovo(II)nitrata = 331,21 gmol-1 pa:
n(Pb(NO3)2 = m / M = 100 g / 331,21 gmol-1 = 0,3019 mol
molekularna masa M( Na2SO4) = 142,04 gmol-1 a količina od 0,3019 mola ima
masu: m(Na2SO4) = n x M = 0,3019 x 142,04 = 42,88 g
tako iz otopine olovo(II) nitrata da bi se svo olovo (Pb) istaložilo kao olovo(II)
sulfat potrebno je 42,88 g natrijevog sulfata (Na2SO4):
1.5. ZADACI
1.5.1. Koliko se grama solne kiseline (HCl) neutralizira sa 100 g natrijevog hidroksioda (NaOH)?
1.5.3. Koliko grama sumporne kiseline se neutralizira sa 100 g kalijevog hidroksida (KOH)?
1.5.5. Koliko se grama baze (NaOH) neutralizira sa 2 mola dušićne kiseline (HNO3)?
1.5.6. Koliko se grama baze (Fe(OH)3) neutralizira sa juednim molom dušićne kiseline (HNO3)?
1.5.7. Koliko se grama soli kalijevklorid (KCl) treba odvagati da bi smo uzeli 2 mola te soli?
1.5.8. Koliko grama soli (1/2FeSO4 x 7 H2O) treba odvagati da bi uzeli 3 mola te soli?
1.5.9. Koliko grama soli (1/2CaC2O4) treba uzeti da bi imali 2 mola te soli?
1.5.10. Koliko grama soli 1/6Ca3(C6H5O7)2 x 4 H2O treba odvagati da bi uzeli 2 mola te soli?
1.5.11. Odredi koliko mola sumporne kiseline (H2SO4) neutralizira se sa 200 g barijevog
oksida (Ba(OH)2)?
1.5.12. Odredi koliko mola sumporne kiseline (H2SO4) neutralizira se sa 150 g aluminijevog
hidroksida (Al(OH)3)?
-8-
1.5.13. Odredi koliko mola sumporne kiseline (H2SO4) reagira sa 200 g kalijevoghidroksida
(KOH)?
1.5.14. Odredi koliko mola sumporne kiseline (H2SO4) reagira sa 200 g natr4ijevoim karbo-
natom (Na2CO3- sodom)?
1.5.15. Koliko se cinkovog oksida (ZnO) može bdobiti iz 2000 kg sfalerita ( ZnS)?
Reakcija ide 2 ZnS + 3 O2 => 2 ZnO + 2 SO2
1.5.17. Koliko će biti grama natrijevog sulfata (Na2SO4 iz 100 g sumporne kiseline (H2SO4)?
1.5.19. Koliko trebamo molova sumporne kiseline (H2SO4) da bi priredili 100 g kalcijevog
sulfata (CaSO4)?
1.5. OKSIDOREDUKCIJA
1.6. ZADACI
1.6.1. Odredi, koliki je oksidacijski broj mangana (Mn) u manganovom monoksidu (MnO)?
1.6.3. Odredi koliki je oksidacijski broj mangana (Mn) u dimanganovom trioksidu (Mn2O3)?
1.6.1. + 2
1.6.2. + 4
1.6.3. + 2
1.6.4. + 7
1.6.5. + 7
1.6.6. + 6
1.6.7. + 2
1.6.8. + 1
1.6.9. + 3
1.6 10. + 5
1.6.11. + 6
1.6.12. - 1
1.6.13. - 3
1.6.14. + 6
1.6.15. + 4
1.6.16. + 6
1.6.17. + 3
1.6.18. + 5
1.6.19. + 6
1.6.20. + 6
- 12 -
To je naziv za veličine, koje određuju sastav neke smjese, koje mogu biti plinovite, tekuće ili
krute. Tekuće i krute smjese mogu biti homogene . Tako tekuće homogene smjese zovemo
otopinama. Razlikujemo otopljenu tvar : plinovite, tekuće i krute otopljene tvari otopljene u
otapalu. Otapalo također, može biti smjesa. Za laboratorijski rad u uporabi su najčešće vodene
otopine. U vodi su topljive većine anorganskih kiselina i alkalija. Ipak sve tvari nisu topljive u
vodi, pa rabimo druga otapala (etanol, kloroform, petroleter, benzen i dr).Zato za rad u analitičkoj
kemiji potrebno je poznavati koncentracije smjesa, odnosno otopina.
Primjer 8: Prirediti 200 cm3 natrijevog karbonata (Na2CO3-- sode) koncentracije 2 mol dm-3?
n(Na2CO3) = c x V = 2 x 0,20 => 0.4 mola
za pripremanje 0,2 l otopine sode koncentracije 2 mol dm-3 potrebno je odvagati
42,396 g Na2CO3. Pošto se sva soda otopila nadopunimo do volumena od 200 ml.
Primjer 9.: Koja je koncentracija otopine, koja sadrži 200 g natrijevog karbonata (sode- Na2CO3)
u 1 dm3 otopine?
n(Na2CO3) = m / M = 200 / 106 => 1,89
c(Na2CO3) = n / V = 1,89 / 1 => 1.89 mol dm-3
Primjer 10. Izračunaj maseni udio sode (Na2CO3) u otopini koncentracije c(Na2CO3) = 1 moldm-3
ako je gustoća = 1,098 g cm-3
w(Na2CO3) = 106 / 1098 = 0,0965 = 9,65 %
kažemo da je navedena otopina 9,65 %
1.7. ZADACI
1.7.1.. Koliko treba odvagati natrijevog sulfata (Na2SO4) da se pripravi 0,25 dm3 otopine
masene koncentracije 20 dm-3?
1.7.2. Koliko treba odvagati natrijevog sulfata (Na2SO4) da se pripravi 0,25 dm3 otopine
masene koncentracije 40 g dm-3?
1.7.3. Koliko treba odvagati natrijevog sulfata (Na2SO4) da se pripravi 0,25 dm3 otopine
masene koncentracije 60g dm-1?
1.7.4. Koliko treba odvagati natrijevog sulfata (Na2SO4) da se pripravi 0,25 dm3 otopine
masene koncentracije 100 g dm-1?
1.7.5. Koliko treba odvagati natrijevog sulfata (Na2SO4) da se pripravi 0,25 dm3 otopine
masene koncentracije 150 g dm-1?
1.7.6. Koliko treba odvagati KMnO4, da se pripravi po 1 l otopine koncentracije 0,1 moldm3?
- 13 -
1.7.7. Koliko treba odvagati K2Cr2O7 da se pripravi po 1 l otopine koncentracije 0,1 moldm3?
1.7.8. Koliko treba odvagati KJO3 da se pripravi po 1 l otopine koncentracije 0,1 moldm3?
1.7.9. Koliko treba odvagati Na2S2O3 da se pripravi 1 l otopine koncentracije 0,1 moldm3?
1.7.10. Koliko treba odvagati Na2C2O4 da se pripravi 1 l otopine koncentracije 0,1 moldm3?
1.7.11. Koliko treba odvagati FeSO4x7H2O da se pripravi 1 l otopine konc. 0,1 moldm3?
1.7.12. Izračunaj količinski udio pojedinog elementa u spoju kuhinjske soli (NaCl)?
- Gay-Lussacov zakoni:
pV /T = p1V1 / T1
- Avogadrov zakon:
pV = nRT
gdje je R = p0'V0 / T0 = 101325 x 22, 412 / 273,15 = 8,314 JK-1mol-1
1.8. ZADACI
1.8.1. Koliki volumen zauzima 20 g vodika pri normalnim uvjetima, pri 180C i 100 kPa'
1.8.2. Koliki volumen pri normalnim uvjetima zauzima 1 gram plina vodika?
1.8.7. Čelična boca sadrži 30 dm3kisika, 150 bahra pri 200C. Izračunaj masu kisika u boci?
1.8.8. Koliko mola sadrži 1 dm3 bilo kojeg plina pri normalnim uvjetima?
1.8.9. Koliko molekula sadrži 1 dm3 plina pri 200C i 100 kPa'
1.8.13. Izračunaj masu klora, koji se nalazi u čeličnoj boci volumena 0,2 l i temperaturi od
300C, a tlak je 0,8 bahra?
1.8.14. Volumen od 0,2 l klora pro 100000Pa ima masu od 0,2 g. Izračunaj koja je temperatura
klora (Cl)?
1.8.15. Koliki volumen zauzima 1 g čistog kisika, ako se pri 300C i 1 bahrom ako se zasiti
vodenom parom?
1.8.16. Koliko mola kisika ima u 1 dm3 pri 270C i tlaku od 1 bahra?
1.8.17. Ko0liki volumen zauzima pare etanola pri 1000C i 100 kPa, ak je njihova masa 100 mg?
1.8.18. Koliki će volumen zauzeti 20 l dušika pod tlakom od 0,5 bahra, ako bi kod iste tempera-
ture tlak povaćao za 0,5 bahra?
1.8.19. 100 l plina kod 00C i 1 atm. Koliki će volumen zauzeti kod 400C i 1 atm?
RJEŠENJE 1.8.ZADATAKA
1.8,1. 224,2 kod 18 0C
1.8.2. 11,2 dm3
1.8.3. 0.7 dm3
1.8.4. 0,8 dm3
1.8.5. 0,51 dm3
1.8.6. 82.05 dm3
1.8.7. 5908 g
1.8.8, 0,046 mol
1.8.9. 2,47 x 1022
1.8.10. 1,68 x 10-14
1.8.11. 5,31 x 10-23
1.8.12. 884 dm3
1.8.13. 0,451 g
1.8 14. 854 K (5810C)
1.8.15. 0,822 dm3
1.8.16. 8,4 mola
1.8.17. 67,4 cm3
1.8.18. 1 l
1.8.19. 114,6 l
1.8.20. 43,6 l
- 17 -
To su procesi pri kojima se kemijska energija pretvara u električnu, ili električna energija
uzrokuje kemijsku reakciju, gdje se u obje reakcije vrši prijenos elektrona tj. vrši se redokls
proces.
Faradayevi zakoni elektrolize:
- količina tvari, koja se pri elektrolizi izluči na elektrodama, proporcionalna je količini
električne energije, koja je prošla kroz elektrolit. (I Faradayev zakon elektrolize)
- jednake količine električne struje izlučuju različite tvari u omjeru equivalentnih masa (to
je II Faradayev zakon elektrolize).
Primjer 12: Koliko vremena treba teći struja od 2 A kroz otopinu bakarnog sulfata (CuII) da bi se
na katodi izlučilo 0,11 g bakra (Cu)?
Q = n(e-) F = m (Cu) x F / M(Cu) x z gdje je:
Q - količina struje = I x t
F - Faradayeva konstanmta = 96500 kulona
m - masa bakra (Cu)
M - molekulska masa bakra (Cu)
z - broj izmjenjenih elektrona u redoks procesu
t - vrijeme
tako nastavljamo : 0,11 x 96500 / 31,77 = 334 / 2 = 167 sec
Primjer 13: Kolika je masa kositra, ako je struja bila od 3 A , 1 h i izluči se 6,64 g kositra (Sn)?
Q = n F = m (Sn) x F / M (Sn) x 2 = M(1/2Sn) = m (Sn) x F /G =
= 6,64 x 96500 / 3 x 3600 = 59,34 g mol-1
- 18 -
ZADACI 1.9.
1.9.1. Koliko treba vremena da se strujom od 3 A izluči 25 g aluminija (Al) (III) iz aluminijevog
sulfata (Al2(SO4)3)?
1.9.2. Koliko će se izlučiti bakra (Cu II) iz bakarnog sulfata (CuSO4) ako je struja jakosti od 5 A i
vrijeme utrošeno za elektrolizu od 800 sekundi?
- 18
1.9.3. Koliko treba da bude jaka struja, ako se izluči 80 g željeza (Fe II)) iz ferrosulfata (FeSO4),
a elektroliza trajala800 sekundi?
1.9.4. Odredi masu bakra (Cu) izlučenog elektrolizom iz otopine bakarnog (Cu II) sulfata (CuSO4
strujom od 3 A, a u vremenu od 1230 sekundi?
1.9.5. Izračunaj relativnu molekulsku masu cinka (Zn) ako je u elektrolizi struja jaka od 5 A, a
dužina elektrolize 30 minuta. Izlučilo se 3,048 g cinka (Zn)?
1.9.6. Koliko dugo treba provoditi elektrolizu, pri jakosti struje od 1 A, da bi se izlučilo
1 g kroma (Cr), ako je krom (Cr II)?
1.9.8. Koliko se srebra (Ag) izluči na katodi, ako kroz srebreni nitrat (AgNO3) prolazi struja od
2 A u dužini od 20 minuta? Srebro je (Ag I).
1.9.9. Koliko će se željeza (Fe) izlučiti iz otopine feri klorida (FeCl3), ako prolazi struja od 5 A
u dužini od 3 sata?
1.9.10. Koliko se oslobodi vodika (H) pri normalnim uvjetima, kroz otopinu sumporne kiseline
(H2SO4) prolazi struja od 3 A u dužini od 1 sata?
1.9.11. Koliko dugo mora prolaziti struja od 4 A, kroz otopinu bakarnog sulfata (CuSO4), da bi se
izlučilo 15 g bakra (Cu). Bakar je (Cu II).
1.9.12. Koliko treba biti jaka struja kroz otopinu niklovog sulfata (NiSO4), ako nakon 150 minuta
se izluči 27,4 g nikla (Ni). Nikl je (Ni II).
1.9.13. Zašto je neugodno kad se jede čokolada, zubnom protezom na kojoj je plomba, koja
sadrži srebro (Ag), ako se zagrize u komadić aluminijumske folije iz omota čokolade?
1.9.14. Poredaj po rastućoj korozivnoj otpornosti : Zn, Fe, Ag, Cd, Cu.?
1.9.15. Hoće li biti jače korozivno djelovanje članka Zn-Cu ili članka Zn-Fe?
- 19 -
1.9.17. Ako hoćemo puniti olovni (Pb) akumulator ispravljačem, kako treba spojiti polove
ispravljača na polove akumulatora?
1.9.18. Kako bi smo mogli ispitati, je li akumulator toliko prazan, da bi ga trebalo dopuniti?
1.9.19. Što se može dogoditi s akumulatorom, ako se akumulator toliko isprazni, jer je cijeli
period zime automobil bio na parkiralištu van upotrebe?
RJEŠENJA 1.9.
1.9.1. 8,28 h
1.9.2. 2,63 g
1.9.3. 172,78 A
1.9.4. 1,21 g
Jedinica za dužinu:
- yard (yd) ........................................................................... 9,144 x 10-1 m
- foot (ft) ................................................................................ 3,048 x 10-1 m
- inch (in) ............................................................................... 2,540 x 10-2 m
- mile (ml) ...............................................................................1,609 x 10 3 m
Jedinice za površinu:
- square yard (sq.yd.) ............................................................. 8,361 x 10-1 m2
- square foot ( sq.ft.) ................................................................9,290 x 10-2 m2
- square inch (sq.in.) ................................................................6,452 x 10-4m2
Jedinice za volumen:
- cubic yard (cu.yd.) .................................................................7,646 x 10 -1 m3
- cubic foot (cu.ft.) ...................................................................2,832 x 10 -2 m3
- cubic inch (cu.in.) ..................................................................1,639 x 10 -5 m3
Jedinice za tlak:
- ton force per square foot (t/sq.ft.) ..........................................1.045 bar
- pound force per square inch (Lb/sq.in) ..................................6716 Pa
- pound force per square foot (Lb/sq.ft.) .................................. 46,63 Pa
Jedinice za masu :
- pound (lb)..................................................................................4,54 x 10 -1kg
- ounce (oz) ..................................................................................2,84 x 10-2 kg
1.12.1. Navedi po dva primjera smjesa u kojima se tvari nalaze u agregatnim stanjima:
a) kruto - kruto, b) kruto-tekućina, c) kruto-plinovito, d) tekuće-tekuće, e)tekuće-plinovito
1.12.2. Odvoji one smjese koje pripadaju pravim otopinama: tinta, mlijeko, vodena para, čaj, dim,
magla, pivo.
1.12.3. Prema rastućem vrelištu poredati: voda, željezo, zrak, ulje, etanol.
1.12.5. Zbog čega je ledište morske vode niže od O0C, a vrelište morske vode više od 1000C?
1.12.6. Ako kuhate grah u otvorenom loncu, hoće li se prije skuhati u Zagrebu ili na Sljemenu?
1.12.7. Odredi od dvije čaše (bistra tekućina i čista voda) u kojoj je čista voda?*
1.12.11.Što je to sublimacija?
1.12.12. Kaqko bi dokazao da gorenjem rasvjetnog plina, nastaje kao produkt i voda?
1.12.14. Obrazloži: a) zašto eter lako isparava i zašto kuhinjska sol (NaCl) nema mirisa
1.12.16. Navedi simbole ovih elemenata: a)fluor, b)željezo, c) francij, d) ugljik, e)bakar
1.12.20.Svaka molekula hemoglobina u krvi (Mr=68000) sadrži 4 atoma željeza (Fe). Koliki
je maseni udio željeza (Fe) u hemoglobinu?
1.13.2. U ugljenu za loženje maseni udio sumpora (S) je 3,2 %. Kolika je masa i volumen
pri normalnim uvjetima plina sumpor dioksida (SO2), koji nastaje izgaranjem 1000 kg
ugljena?
1.13.3. Koliki je volumen pri normalnim uvjetima plina uglljičnog dioksida (CO2) i kolika je
masa vode (H2O) koji nastaju izgaranjem 1 g saharoze (C12H22O11)?
1.13.4. Izračunaj prosječnu molarnu masu zraka, ako pretpostavimo da je w(O2) = 21%,
w(N2) = 78%, w((Ar) = 1%.
1.13.6. Prirodna smjesa klora sastoji se od 75,57% izotopa relativne atomske mase 34,97 i
24,43% izotopa relativne atomske mase 36,96. Izračunaj na osnovi tih podataka
relativnu atomsku masu prirodne smjese klora ?
1.13.7. Relativna atomska masa joda je Ar(J) = 126,9. Izračunaj masu jednog atoma joda
(u = 1,66 x 10-27kg). Jod se u prirodi javlja kao nuklid 127J.
1.13.9. Bor (B) se u prirodi javlja, kao smjesa izotopa 10B i izotopa 11B. U prirodnoj smjesi
izotopa ima 19,7% atoma 10B, a ostatak čine atomi 11B. Njihove relativne atomske mase
Ar(10B) = 10,0129 i Ar(11B) = 11,00931. Izračunaj prosječnu relativnu atomsku masu
bora (B)?
1.13.10. Prirodna smjesa izotopa broma se sastoji od nuklida 79Br i izotopa 81Br. Relativne
atomske mase izotopa broma su Är(79Br) = 78,9183 i Ar(81Br) = 80,9183. Prosječna
relativna atomska masa broma je Ar(Br) = 79,904. Izračunaj iz tih podataka udio atoma
broma s masenim brojem 79, odnosno 81, u ukupnom broju atoma u prirodnoj smjesi
izotopa'
- 24 -
RJEŠENJA 1.13.
1.13.1. 40 % Ca, 12 % C, 48 % O.
1.13.2. m(S) = 32kg, m(SO2) = 64 kg, V(SO2) = 22,4 m3
1.13.3. C12H22O11 + 12 O2 => 12 CO2 + 11 H2O pa je V(CO2) = 0,785 l, m(H2O) = 0,578 g.
1.13.4. M(zrak9 = 28,96 g/mol.
1.13.5. 36.
1.13.6.35,45.
1.13.7. 2,1 x 10-25kg.
1.13.8. U broju neutrona.
1.13.9. Ar(B) = 10,81.
1.13.10. 50,7 % atoma 79Br.
1.14.1. Napiši elektronsku konfiguraciju atoma helija (He), atoma neona (Ne) i atoma argona
(Ar)?
1.14.2. Napiši elektronsku konfiguraciju posljednje ljuske atoma zemnoalkalijskih metala (II
skupina PSE) i obrazloži uzroke sličnosti njihovih svojstava?
1.14.3. Formula vode (H2O). Napiši odgovarajuće spojeve vodika s ostalim elementima
kisikove skupine (16.skupina PSE)'
1.14.4. Formula ugljikovog dioksida (CO2). Napiši formule odgovarajućih spojeva kisikqa s
ostalim elementima 14.skupine PSE?
1.14.18. Potvrdi u kojem su spoju nazočne kovalentne i ionske veze: Na2O, NH3,
NH4Cl, NCl3 ?
1.14.19. Nabroji sve tebi poznate ione , koji su izoelektronski s argonom (Ar) ?
1.14.22. Koji od nabrojanih atoma ima najmanju energiju ionizacije: Na, F, Li, Cl, Sc, J ?
1.14.23. Koja od navedenih u nabrojanim pa<rovima ima najveći radijus? a) Li ili F, b) F ili Ne
c) Li+ ili He, d) K+ ili Cl- ?
- 26 -
1.15.1. Kristali različitih soli smrve se pod udarcem čekića. Kristali metala se u tom slučaju
deformiraju. Zašto?
1.15.4. Kako objašnjavaš činjenicu da ima slitina (legura), koje su krte poput stakla, a opet da se
neke slitine (legure) mogu kovati, valjati, izvlačiti u žice?
1.15.5. Navedi najvažnija svojstva krutih tvari s molekulskim, ionskim, kovalentnim i metalnim
vezama?
1.15.6. Hoće li talište inertnih (plemenitih) plinova rasti ili padati u nizu od helija do ksenona?
1.15.7. Usporedite osobine bakra , kalijevaklorida, magnezijeva oksida i elementarnog joda. Koja
od navedenih tvari:
a) ima najniže talište
b) ima najviše talište
c) dobro provodi električnu struju u krutom stanju
d) provodi električnu struju samo u rastaljenom obliku
1.15.8. U čemu je razlika između sublimacije joda (J), i sublimacije amonijeva klorida
(NH4Cl)? Koje su čestice nazočne u parama joda, a koje daje amonijev klorid?
1.15.9. Koji će oksid imati više talište: barijev oksid (BaO) ili magnezijev oksid (MgO)?
1.15.10. Koji element burnije reagira s vodom : natrij (Na), kalij (K) ili magnezij (Mg)?
- 28 -
1.15.11. Koji je hidroksid jača baza: magnezijev hidroksid (Mg(OH)2), kalcijev hidroksid
(Ca(OH)2) ili aluminijev hidroksid (Al(OH)3)?
1.15.12. Što će se dogoditi, kada elementarni fluor uvodimo u vodu.? Napiši jednadžbu:
1.15.13. Koji je klorid u vodenoj otopini više podložan hidrolizi: natrijev klorid (NaCl),
magnezijev klorid (MgCl2) ili aluminijev klorid (AlCl3) ?
1.15.15.Odredi oksidacijske brojeve prvih atoma u spojevima: NH3, NH4+, SO2, SO3, CH4. IF7,
CaH2, Fe2O3, PO43-, SO42-, HSO4-, HClO4, Mg3N2, Li3N.
1.15.20. Koji je hidrid jači akceptor protona: amonijak (NH3) ili PH3 ?
- 29 -
1.15.1. Pokretljivi oblak elektrona prati pomicanje atoma u kristalnoj strukturi kovine, tako da
nema odbojnih sila među česticama, kao što se događa kod ionskih spojeva.
1.15.2. a) kruta tvar visokog tališta, koja provodi el.struju u krutom, a ne provodi je u rastalini
b) kruta tvar, koja se može kovati i koja provodi el.struju u krutom i rastaljenom obliku
c) kruta, relativno mekana tvar niska tališta, koja ne provodi el.struju niti u krutini ni talini
d) kruta,vrlo tvrda tvar visoka tališta, dobar izolator el. struje.
1.15.3. Mjed je kruta otopina cinka u bakru.
1.15.4. Krte su one slitine (legure) u kojima se pojavljuju jake kovalentne veze.
1.15.5. Tvari s molekulskom rešetkom, niska su tališta, lako sublimiraju, izolatori su.
Tvari s ionskom rešetkom su krte, velike tvrdoće, visoka talištas, ne provode el.struju u
krutom stanju, ali u talini provode el.struju,
Tvari s kovalentnom rešetkom velike su tvrdoće, visoka tališta, izolatori.
Tvari s metalnom rešetkom lako se kuju i dobro provode el. struju.
1.15.6. Tališta inertnih (plemeniti) plinova raste u nizu od helija do ksenona:
1.15.7. a) elementarni jod
b) MgO
c) Cu
d)Cu, KCl, MgO
e) KCl, MgO
1.15.8. U parama joda nazočne su molekule (I2). U parama amonijeva klorida nazočne su
molekule amonijaka (NH3) i molekule klorovodika (HCl). Pri sublimaciji amonijev
klorid disocira.
1.15.9. Magnezijev oksid (MgO) ima više vrelište, jer je radijus iona (Mg2+) manji od radijusa
iona (Ba2+), pa su ioni u strukturi magnezijevog oksida bliž+e nego u barijevom oksidu.
1.16.1. U Organizmu se energija skladišti stvaranjem adenozin trifosfata (ATP), koji nastaje:
ADP + H3PO4 => ATP + H2O Delta H = -38 kJ/mol
Je li reakcija endotermna ili egzotermna?
1.16.2. Kada se u šalici vruća kava potpuno ohladi, hladnija kava struji prema dolje, a vruća
kava se diže. Zašto?
1.16.3. Prolije li se tekućina po većoj površini, ona mnogo brže ispari. Zašto u zatvorenoj posudi
veličina površine ne utječe na ravnotežni tlak pare?
1.16.5. Kada se moekula tekućine skrućuje, oslobodi se manje topline, nego kada se molekula
tvari kondenzira iz pare u tekućinu. Zašto ?
1.16.8. Zimi snijeg često nestane, a da se nije rastalio.Kako se zove taj proces?
1.16.12. Emulzija vode i benzena je stabilna, ako se u vodu prije miješanja doda malo otopine
sapuna.Zašto ?
1.16.19. Napiši reakciju djelovanja sumporne kiseline (H2SO4) i željeza (Fe) uz zagrijavanje?
1.16.26. Napiši reakciju između kalcijevog oksida (CaO) i ugljične kiseline (H2CO3)?
1.16.27. Napiši jednadžbu reakcije uzajamnog djelovanja dviju soli: srebrenog nitrata (AgNO3)?
1.16.28. Napiši reakciju između kalcijeva klorida (CaCl2) i natrijevog karbonata (Na2CO3)?
1.16.33. Koliki je oksidni broj svih atoma u molekuli: dušikaste kiseline (HNO2)?
1.16.34. Koliki9 je oksidni broj svih atoma u molekuli magnezijevog oksida (Mg(OH)2)?
1.16.1.Egzotermna reakcija
1.16.2. Uvijek hladnija otopina ima veću gustoću.
1.16.3. U zatvorenoj posudi uspostavljen je ravnotežni tlak pare.
1.16.4. Molekula alkohola je polarna, pa izmađu molekula nastaju vodikove veze, dok je
molekula etera nepolarna.
1.16.5. Jer su krutine i tekućine kondenzacioni sustavi i molekule su blizu jedna drugoj.
1.16.6. Skrućivanje.
1.16.7. Kondenzacija.
1.16.8. Sublimacija (led sublimira).
1.16.9. Koligativna svojstva otopina ovise samo o broju čestica u otopini, a ne o njihovoj prirodi.
1.16.10.U solu je disperzna faza kruta (čvrsta), a disperzno sredstvo je tekućina.
1.16.11.Pjena je koloidna disperzija plina u tekućini, a emulzija je tekućine u tekućini
1.16.12. Sapun je emulgaciono sredstvo.
1.16.13. H2SO4 + 2 NaOH => Na2SO4 + 2 H2O
H2SO4 + Mg(OH)2 => MgSO4 + 2 H2O
1.16.14. H3PO4 + 3 NaOH => Na3PO4 + 3 H2O
2 H3PO4 + 3 Mg(OH)2 => Mg3(PO4)2 + 6 H2O.
1.16.15. H2CO3 + 2 NaOH => Na2CO3 + 2 H2O.
H2CO3 + Mg(OH)2 => MgCO3 + 2 H2O
1.16.16. CaO + H2O => Ca(OH)2.
1.16.17. Na2O + H2O => 2 NaOH
1.16.18. MgO + H2O => Mg(OH)2
1.16.19. Fe + H2SO4 => FeSO4 + H2
1.16.20. Mg 2 HCl => MgCl2 + H2
1.16.21. Zn + H2SO4 => Zn<SO4 + H2
1.16.22. 2 Al + 6 HCl => 2 AlCl3 + 3 H2
1.16.23.Dušićna kiselina (HNO3) ima jedan atom kisika više, koji uzroči polarizaciju O-H veze,
pa je stupanj disocijacije veći nego kod dušikaste kiseline (HNO2).
1.16.24. CuO + H2SO4 => Cu SO4 + H2O
1.16.25. MgO + 2 HNO3 => Mg(NO3)2 + H2O
1.16.26. CaO + H2CO3 => CaCO3 + H2O
1.16.27. 2 AgNO3 + MgCl2 => 2 AgCl + Mg(NO3
1.16.28. CaCl2 + Na2CO3 => 2 NaCl + CaCO3 1.16.29
Na2S + Pb(CH3COO)2 => PbS + 2 CH3COONa
1.16.30. -II
1.16.31. -III
1.16.32. H (I), Cl (VII), O4 (-II).
1.16.33. H (I), N (III) O2 (-II).
1.16.34. Mg (II), O (-II) , H (I).
1.16.35. Fe (III), S (VI), O (-II).
- 33 -
1.17.1. U 54, 15 g živina oksida (HgO) ima 50,15 g žive (Hg) i 4 g kisika (O). Koliki je %
žive (Hg) , odnosno kisika (O)?
1.17.2. U 58,454 g natrijevog klorida (NaCl) sadržano je 22,997 g natrija (Na) i 35,357 g klora
(Cl). Izračunaj % natrija (Na) i klora (Cl)?
1.17.3. U sumporvodiku (H2S) je 0,504 masenih dijelova vodika spojeno s 8 masenih dijelova
sumpora (S). Koliki je oksidacijski broj sumpora u sumporvodiku (H2S)?
1.17.4. Od 8,007 g sumpordioksida (SO2) otpada 4 g na kisik (O), a ostatak na sumpor (S).
Kolika je atomska masa sumpora (S), koji je u sumpordioksidu (SO2) ( IV) ?
1.17..11. Koliko je sadržano grama natrija (Na), ugljika (C), kisika (O) u 1 kg natrijevog
karbonata (Na2CO3 ?
1.17.13. Izračunaj, koliko će nastati grama žive (Hg), a koliko grama kisika (O), ako se raspadne
1,2 kg živina oksida (HgO) ?
1.17.14. Koliko treba dodati natrijevog hidroksida (NaOH) na 100 kg feriklorida (FeCl3), da bi se
izvršila potpuna izmjena ?
1.17.15. Koliko ćemo dobiti sumpora (S) iz 20 t cinkovog sulfida (ZnS), uz pretpostavku da
nema
gubitaka ?
- 34 -
1.17. 16. Koliko bi trebalo preraditi tona cinkovog sulfida (ZnS), a koliko tona olovnog sulfida
(PbS), da bi smo u oba slučaja, dobili jednaku količinu sumpora (S) uz pretpostavku da
nema gubitaka ?
1.17.17. Da li ćemo dobiti jednaku količinu sumpora (S) iz 10 t cinkova sulfida (ZnS) i 10 t
olovnog sulfida (PbS) uz pretpostavku da nema gubitaka?
RJEŠENJA 1.17.
1.18.1. Koja će od dva navedena elementa imati jače izražena metalna svojstva?
a) litij (Li) ili berilij (Be)
b) bor (B) ili aluminij (Al)
c) aluminij (Al) ili cesij (Cs)
d) kositar (Sn) ili fosfor (P).
1.18.2. Poredaj slijedeće spojeve porastućoj temperaturi tališta: NaCl, PCl5, PCl3, MgCl2.
1.18.5. Premda je aluminij (Al) reaktivana kovina (metal), na zraku ne korodira. Objasni?
1.18.7. Odaberi one spojeve, koji mogu smanjiti kiselost želudčanog soka:
a) KCl
b) Mg(OH)2
c) HCl
d) Al(OH)3
e) NaCl
1.18.8. Kemijskom jednadžbom napiši kako kisik (O) reagira sa fosforom (P)?
1.18.12. U spojevima ili ionima dušik (N) ima različite oksidacijske brojeve. Odredi:
a) u amonijaku (NH3), b) u didušikovom dioksidu, c) didušikovom tetroksidu,
d) dušićnoj kiselini
1.18.13. Jennadžbom prikaži raspad amonijeva nitrata ako nastaju: a) didušikov oksid i voda
b) dušik, kisik i voda.
- 36 -
1.18.14. Pod određenim uvjetima grafit je moguće prevesti u dijamant. Pogotovat će:
a) visoka temperatura
b) nizak tlak
c) visok tlak
d) niska temperatura.
1.18.18. Zašto je ugljikov dioksid (CO2) veoma važan plin za živa bića?
1.18.39. Koje su prednosti pirolize otpada u odnosu na druge načine zbrinjavanja otpada?
1.18.1. a) Li
b) Al
c) Cs
d) Sn
1.18.2. PCl5, PCl3, MgCl2, NaCl
1.18.3. a) SnO
b) AlCl3
c) BeF2
d) PbS
e) SnS
1.18.4. Kubične slagaline i heksagonska slagalina.
1.18.5. Zbog oksidnog sloja, koji čvrsto prijanja uz površinu kovine (aluminija - Al).
1.18.6. Zato što nastaje Fe(III) oksid, koji je porozan, pa korozija zahvaća sve dublje slojeve.
1.18.7. b) , d)
1.18.8. P4 + 5 O2 => P4O10
1.18.9. C + O2 => CO2
1.18.10. 2SO2 + O2 => 2 SO3
1.18.11. 2 SnO + O2 => 2 SnO
1.18.12. -III, I, IV, V.
1.18.13. a) 2 NH4NO3 => N2O + H2O
b) 2 NH4NO3 => 2 N2 + O2 + 4 H2O
1.18.14.c) d)
1.18.15. V = 0,088 l.
1.18.16. Fizikalne i kemijske osobine keramičkih materijala određuje njihov kemijski sastav.
1.18.17. To je zračni omotač, koji obavija naš planet.
1.18.18. Jer je neophodan za proces fotosinteze.
1.18.19. Otopinom kalcijevog hidroksida: Ca(OH)2 + CO2 => CaCO3 + H2O
- 38 -
1.19.1. Koliki će volumen zauzeti 20 l dušika (N2) od 0,5 bahra kod iste temperature, a tlak
povećamo na 10 bahra (1 bahr = 105 Pa)?
1.19.2. Imamo 100 l plina kod 00C i tlaku od 1 bahra. Koliki će volumen zauzeti plin kod
temperature od 400C i pri tlaku od 1 bahra?
1.19.3. Koliki će tlak biti, ako 50 l plina kod tlaka od 1 bahra, zagrijemo u zatvorenoj posudi
od temperature 00C do 2000C?
1.19.4. Koliku masu ima 48 l kisika (O2) kod temperature od 370C i pri tlaku od 1,5 bahr ?
1.19.5. Koliki volumen zauzima 34 g amonijaka (NH3) kod tlaka od 0,2 bahra i pri temperaturi
od 300 0K?
1.19.6. Kolika je masa u gramima kalijevog klorida (KCl) u 300 g 5 % -tne otopine?
1.19.7. Koliki će biti % otopine, ako otopimo 20 g srebrenog nitrata (AgNO3) u 780 g vode?
1.19.8. Kolika je procentna koncentracija otopine natrijevog bromida (NaBr), ako 10 g te sol
otopimo u 390 ml vode?
1.19.9. Koliko će se srebra (Ag) izlučiti na katodi, ako kroz otopinu srebrenog nitrata (AgNO3)
prolazi struja od 2 A u vremenu od 20 minuta?
1.19.10. Koliko će se željeza (Fe) izlučiti iz otopine feriklorida (FeCl3), ako kroz otopinu prolazi
struja od 5 A a u vremenu od 3 sata?
1.19.11. Koliko dugo mora prolaziti struja od 4 A, kroz otopinu bakarnog sulfata (CuSO4), da bi
se izlučilo 15 g bakra (Cu)?
1.19.12. Kolika je jačina struje, koja je prolazila kroz otopinu niklovog sulfata (NiSO4), ako se
nakon 150 minuta izluči 27,4 g nikla (Ni)?
1.19.13. Koliko ćemo dobiti grama natrijevog hidroksida (NaOH) djelovanjem 1 kg dinatrijevog
dioksida (Na2O2) na vodu? ( 2Na2O2 + 4 H2O => 4 NaOH + 2 H2O2)
1.19.14. Koliko je potrebno uzeti natrijevog klorida - kuhinjske soli (NaCl) da priredimo 100 g
natrijevog sulfata (Na2SO4)?
1.19.15. Zašto se potaša ( kalijev karbonat KCO3) ne može prirediti po postupku Solvay?
- 40 -
1.19.18. Koliko će u masi kalcijevog oksida - živog vapna (CaO) nastati žarenjem 1 t kalcijevog
karbonata (CaCO3)? (CaO + 9000C => CaO + CO2)
1.19.19. Koliko u procentima (%) ima aluminija (Al) u aluminijevom sulfatu (Al2(SO4)3)?
1.19.20. Koliko u procentima (%) ima željeza (Fe) u rudi limonitu ( 2Fe2O3 x 3 H2O)?
1.19 21. Napiši, kako se dobiva modra galica (bakarni suilfat pentahidrat - CuSO4 x 5 H2O)?
1.19.25. Smjesa cinkovog sulfata (ZnSO4) i barijevog sulfida (BaS) daje bijelu slikarsku boju
lipoton. Kako nastaje lipoton (BaSO4)?
1.20.1. Zašto je teško prevesti vodik (H2) u tečno ili kruto stanje?
1.20.9. Izračunaj: koliko bi vodika (H2) bilo potrebno da bi se potpuno sjedinilo sa 48 g kisika
(O2)?
1.20.11. Izračunaj, koliko ćeš grama vodika (H2), a koliko kisika (O2) dobiti pri potpunoj
elektrolizi 20 g vode (H2O)?
1.20.13. Koje su razlike između vodika (H2), deuterija (D) i tricija (T)?
1.20.20. Koliko treba uzeti kuhinjske soli - natrijevog klorida (NaCl) i koliko sumporne
kiseline (H2SO4) da bi se dobilo 1000 g klorovodične kiseline (HCl)?
2 NaCl + H2SO4 => Na2SO4 + 2 HCl)
1.20.24. Koliko se sumpora (S) treba utrošiti, da bi se priredilo 1000 kg sumporne kiseline
(H2SO4)?
1.20.25. Izračunaj koliki je % sastav kisika, vodika i sumpora u sumpornoj kiselini (H2SO4)?
1.20.26. Izračunaj koliko u % ima kisika, vodika i sumpora u sumporastoj kiselini (H2SO3)?
1.20.29. Koliko litra (dm3) dušika (N2) treba utrošiti za priređivanje 2 l (dm3) dušikovog
monoksida (NO)?
1.20.30. Koliko treba uzeti čilske šalitre (natrijevog nitrata - NaNO3), a koliko sumporne
kiseline (H2SO4), da bi priredili 100 kg dušićne kiseline (HNO3)?
( 2 NaNO3 + H2SO4 => Na2SO4 + 2 HNO3)
1.20.32. Zašto se ugljični dioksid (CO2) zadržava u nižim slojevima prostorija u kojima nastaje?
1.20.33. Koliko treba žive sode (natrijevog hidroksida - NaOH) da bi priredili 1000 kg
sode
(natrijevog karbonata - Na2CO3)?
1.20.37. Koje je stanje postojanije među oksidima olova(Pb). Ili Pb (II) ili Pb (IV) ?
1.20.43. Koliko se kilograma aluminija (Al) može dobiti iz 1000 kg glinice (Al2O3)?
1.20.46. Koliko će u procentima (%) biti cinka (Zn) u bijeloj galici (ZnSO4 x 7 H2O)?
1.20.47. Koliko se može dobiti cinka (Zn) iz 1000 kg čistog cinkovog sulfida (ZnS)?
1.20.51. Koliko je potrebno kuhinjske soli (natrijevog klorida - NaCl) da bi se priredilo 1000g
žive sode (natrijevog hidroksida - NaOH) ?
1.20.52. Koliki je procentni (%) sastav vode (H2O) u kristalnoj sodi (Na2CO3 x 10 H2O)?
1.20.53. Koliko u procentima (%) ima vode u Glauberovoj soli ( natrijevom sulfatu -
Na2SO4 x 10 H2O)?
1.20.57. Tko je dao egzaktan dokaz pokusom, da se iz anorganskog spoja (amonijev cijanat)
može dobiti karbamid (identičan urinu u ljudskoj mokraći)?
1.20.61. Kako se zove ester, koji nastaje iz octene kiseline (CH3COOH) i etil alkohola
(CH3CH2OH)?
1.20.51. 1,46 kg
1.20.52. 55,9 %
1.20.53. 62,9 %
1.20.54. 69 %
1.20.55. 78 %
1.20.56. 1829.g.
1.20.57. Fridrich Wohler
1.20.58.
H H H
/ / /
H-C-C-C-H
/ / /
H H H
1.21.3. U uređaju za mikroanalizu spaljeno je 3,02 g nekog organskog spoja. Prirast mase cjevči
ce sa magnezijevim perkloratom je 5,43 mg, a cjevčice sa natronskim vapnom 8,86 mg.
Izračunaj empirijsku formulu spoja?
1.21.5. Izračunaj volumen zraka potrebnog za izgaranje 0,9 m3 etana (C2H6). Volumen zraka
nastalih plinova je mjeren pri normalnim uvjetima. Volumni udio kisika u zraku je 0,2.
1.21.6. Kloriranjem benzena (C6H6) dobiva se kruta kristalna tvar. Kvantitativnom analizom je
nađeno : w(C) = 0,25, w(H) = 0,02, w((Cl) = 0,73, a relativna molekulska masa
produkta je 291. Odredi brutto formulu produkta?
- 48 -
1.21.9. Koliko je m3 uzeto pri normalnim uvjetima (O0C i 101325 Pa) za izgaranje 1 kg
benzina, koji se sastoji samo od izooktana? Pretpostavka je da je u zraku 0.2 % kisika
i da ispušni plinovi ne sadrže ugljični monoksid (C), već samo ugljični dioksid (CO2) i
vodu (H2O).
1.21.10. Koliko je m3 uzeto pod normalnim uvjetima benzina, koji se sastoji od toluena.
Pretpostavka da je 0,2 % kisika u zraku i da ispušni plinovi ne sadrže ugljični monoksid
(CO), već samo ugljični dioksid (CO2).
1.21.13. Izračunaj volumen ugljičnog monoksida (CO) (pri normalnim uvjetima) koji može
nastati iz 9,2 g mravlje kiseline (HCOOH)?
1.21.14. Ocat u trgovini dolazi kao 9 %-tna octena kiselina. Izrazi koncentraciju octene kiseline
(CH3COOH), ako je gustoća 1,0 g/ml.
1.21.15. Odvagali smo 2,6 g dihidrata oksalne kiseline. Koliko treba kalijevog hidroksida (KOH)
da bi se navedena količina prevela u: a) kalijev hidrogen oksalat, b) u kalijev oksalat.
Kolika je masa dobivenih soli?
1.21.16. Izračunaj masu i količinu tvari, koje nastaju hidrolizom 0,044 kg metil-propionata?
1.21.27. Tipičan primjer polikondenzacije (trgovačko ime "Terylen", "Dacron"). Što je to?
1.21.29. Uže od tog polikondenzacionog proizvoda ja jako kao čelično uže, ali je pet puta
lakše. Koji je to spoj?
1.22.1. Navedi nazive kemijskih elemenata kojima pripadaju simboli : B, Be, Br, Ba?
1.22.2. Napiši simbole kemijskih elemenata: srebro, zlato, aluminij, arsen, argon
1.22.3. Koliki volumen broma (Br2) treba odmjeriti za neki eksperiment u kojem se utroši 25,2 g
broma. Brom (Br2) je jedan od dva elementa koji su pri sobnoj temperaturi tekućina (Hg)
- 52 -
1.22.21. 0,1179 g nekog plina sadrži 1021 molekula. Odredi masu jedne molekule plina?
1.22.22. 0,1179 g nekog plina sadrži 1021 molekula. Odredi masu jednog mola plina?
1.22.23. U uzorku koji sadrži 0,9 mola sumportrioksida (SO3) odredi masu sumpora i kisika?
1.22.24. U uzorku koji sadrži 0,9 mola sumportrioksida (SO3) odredi broj atoma sumpora i kisika
1.22.25. U šalici čaja otopljeno je 10 g šećera (C12H22O11). Izračunaj broj molekula šećera?
1.22.30. Od navedenih tvari izaberi one, koje su topljive u vodi: pijesak, šećer, maslac, kreda
octena kiselina
1.22.32. Koliko natrijevog sulfata (Na2SO4) treba odvagati za pripravu 200 ml otopine
koncentracije c(Na2SO4) = 0,1 m0l / dm3 ?
1.22.33. Zašto kruti kalijev kjlorid (KCl) ne provodi struju, a njegova talina i vodena otopina
provodi.
1.23.5. Od navedenih biljnih namirnica izdvoji one koje sadrže sve potrebne esencijalne
aminokiseline: mrkva, riža, grah, soja, krumpir, luk
1.23.11. Osim krumpira navedi i neke druge sirovine iz kojih se dobija škrob?
1.24.1. Broj koji govori koliko puta je prosječna masa nekog elementa veća od atomske jedionice
mase, koju ima oznaku?
1.24.4. Koliko treba uzeti natrijeva hidroksida -žive sode, za neutralizaciju 150 g sumporne
kiseline (H2SO4)?
1.24.5. Praut uzima kao etanol najlakši elemkent vodik (H), što uzima Dobereiner?
1.24.6. Doba u povijesti kemije obilježeno poznavanjem boja (olovno bjelilo, bakarno zelenilo),
dobivanje piva, vina, proizvodnja stakla. Koje je to doba?
1.24.9. Kako se kaže za ione koji sadrže isti broj elektrona u omotaču ?
- 56 -
1.24.10. Koliko treba uzeti kalcijevog hidroksida (Ca(OH)2) ili gašenog vapna da bi priredili
90 g kalcijevog sulfata (CaSO4) ? Reakcija ide Ca(OH)2 + H2SO4 => CaSO4 + 2 H2O
1.24.11. Kako se zove doba u povijesti kemije, kada se pokušavalo pronaći zlato (Au) iz neple-
menitih metala ?
1.24.19. Koliko treba uzeti natrijevog hidroksida - žive sode (NaOH) da bi priredili 100g
natrijevog nitrata - čilske salitre (NaNO3)?
1.24.20. Koliko ima čestica plina kisika, u čeličnoj boci od 15 l, na temperaturi od 200C i pod
tlakom od 150000 Pa?
1.24.21. Jednaki volumeni različitih plinova, pri istoj temperaturi i tlaku sadrže jednak broj
čestica. Koji je to zakon?
1.24.24. Koliko može primiti elektrona svaka orbitala u elektrobnskom omotaču atoma?
1.24.25. Koliko treba uzeti klorovodične kiseline (HCl) za neutralizaciju 100 g natrijevog
hidroksida - žive sode (NaOH) ? reakcija ide NaOH + HCl => NaCl + H2O
1.24.27. Elektronski omotač. Koliko četvrta ljuska ima elektrona, a koliko sedma ljuska ima
elektrona?
1.24.28. Koji to kemijski element su otkrili neovisno tri znanstvenika u različitim dijelovima
svijeta istovremeno (u 20 dana)?
- 57 -
1.24.29. Volumen nekog plina iznosi 50 l, pri temperaturi od 370C. Koliki će biti volumen pri
900C, ako je tlak konstantan?
1.24.30. Ako odvagamo 20 g sumporne kiseline (H2SO4). Koliko % imamo svakog elementa
ponaosob u tom spoju?
1.24.33. Kolika je masa plina u čeličnoj boci od 30 l pri 250C i tlaku od 150 kPa?
1.24.34. Koliki je tlak plina vodika (H2) volumena 16 cm3, na temperaturi od 250C i masi od 40 g'
1.24.38. Mendjeljejeva tablica Periodnog sustava ima horizontalnie nizove, koje zovemo (kako')
i vertikalne stupce, koje zovemo. Kako?
1.24.39. Koliko treba odvagati srebra (Ag) za 0,5 mola srebra (Ag)?
1.24.40. Koliki je tlak u čeličnoj boci s kisikom (O2) volumena 30 l na temperaturi od 150C, ako
u čeličnoj boci ima 17 kg kisika (O2)?
1.24.41. Kako se zovu konfiguracije u kojoj su sve orbitale popunjene ka kod neona (Ne)?
1.24.44. 1 mol nekog plina ima volumen od 22,4 l. A koliko ima jedinki?
1.24.45. Kolika je masa 10 l plina vodika(H2) zasićenog vodenom parom pri temperaturi od
300C, ako je ukupni tlak 10 kPa?
1.24.48. Koliko treba odvagati antimona (Sb) da bi imali 0,5 mola antimona?
1.24.49. Ako odvagnemo 12 g amonijevog nitrata, koliko će biti u % svih elemenata ponaosob?
1.24.50. Izračunaj masu klora (Cl2) u čeličnoj boci od o,25 dm3, ako je temperatura od 150C i tlak
od 1 bahra?
1.24.56. Reakcije u kojima neka molekula, atom ili ion prima elektrone, zove se. Kako?
1.24.60. Disperzni sustavi. Čestice krutih tvari u nekoj tekućini. Što je to?
1.24.65. Kako se zovu reakcije u kojima neka molekula, atom ili ion gubi elektron?
1.24.70. Kako zovemo pojavu neprisiljenog gibanja iona ili molekula u otopini koje
imaju za posljedicu izjednačavanje koncentracija?
1.24.72. Disperzni sustavi. Kapljice tekućine u nekoj drugoj tekućini. Što je to?
1.24.76. Koliko grama treba uzeti vodika, da bi se dobilo 2 g vode (2H2 +O2=>2H2O)
1.24.82. Kako se zovu reakcije u kojoj neka molekula, atom ili ion prima elektrone?
1.24.87. Koliko treba uzeti kisika, da bi se dobilo 2 g vode (H2O)? 2 H2 + O2 => 2 H2o
1.24.89.Što je to ledište?
1.24.97.Indikator lakmus papir mijenja boju u kiseloj sredini, a kako u baznoj sredini
1.24.43. 40,08 g ili 40 % kalcija (Ca), 12,00 g ili 11 % ugljika (C) i 48 g ili 44,4 % kisika (O)
1.24.44. 6,022 x 1023
1.24.45. 0,08 g vodika (H2).
1.24.46 Alkalijski metali
1.24.47. Ionska, kovalentna i metalna
1.24.48. 60,9 g
1.24.49. 28,02 g ili 35 % dušika (N2), 4,03 g ili 5 % vodika (H) i 48,00 g ili 59,67 % kisika.
1.24.50. 0.75 g
1.24.51. Dvije ili više faza, od kojih je jedna disperzna, fino razdjeljena u drugoj (disperzno
sredstvo)
1.24.52. To je spontan proces, pri kojem molekule otapala, prolaze kroz polupropusnu
membranu iz razrjeđenije u koncentriraniju otopinu
1.24.53. Mlijeko
1.24.54. To je mjera kiselosti ili - log c(H+) / moldm3
1.24.55. To su tvari, koje u vodenim otopinama povećavaju koncentraciju vodikovih ili
oksonijevih iona.
1.24.56. Reakcije redukcije
1.24.57. % sastav spoja, njegovu masu, Ar, elemente koji se nalaze u spoju
1.24.58. 57,47 % Na
1.24.59. Dim
1.24.60. Suspenzija
1.24.61. 78 kPa
1.24.62. 2,25 g vode
1.24.63. Omjer pojedinih kemijskih elemenata u molekuli
1.24.64. 0
1.24.65. Oksidacije
1.24.66. pH = 6
1.24.67. pH = 4
1.24.68. Prelazak krute tvari u plinovitu tvar, bez prethodnog taljenja
1.24.69. To je konstanta povećanja vrelišta (Ke)
1.24.70. Difuzija
1.24.71. Magla
1.24.72. Emulzija
1.24.73. Farmaceutskoj industriji, kozmetičkim preparatima, industriji boja i lakova,
prehrambenoj industriji
1.24.74. Temperatura, pri kojoj se tlak pare tekućine izjednači s tlakom pare iznad tekućine
1.24.75. Dvije otopine dviju različitih tvari, koje imaju jednake osmotske tlakove
1.24.76. 0,22 g vodika
1.24.77. Koloidna faza od sredstva
1.24.78. pH = 2
1.24.79. pH = 5
1.24.80. pH = 6,8
- 63 -
1.25.4.Kojie je to kemijske elemente III skupine PSE predskazao Mendjeljejev u svojoj tablici?
1.25.11. Koliko u % željeza i njegovih legura godišnje nepovratno propadne uslijed korozije?
1.25.17. Kako se zove varijetet korunda - aluminijevog oksida (Al2O3) obojen crveno?
1.25.20.Koliko će ostati radija (Ra) poslije 7900 godina, ako je na početku bilo 1 g radija (Ra)?
1.25.21.Natrij (Na) mekan kao vosak, lakši od vode, srebrene boje, otkrio Davy. Kako se čuva?
1.25.23. Koja je to jedina tekuća kovina (metal) pri sobnoj temperaturi, veoma otrovna?
1.25.30. Kao redukciono sredstvo u uporabi za dobijanje ruda nekad bio drveni ugalj. A sada?
1.25.31. Kako se zove varijetet berila (silikat aluminija (Al) i berilija (Be)) obojen zeleno?
1.25.32. Kojom brzinom se kreću alfa zraci pri radioaktivnoj reakciji?
- 65 -
1.25.33. Kako se zove vrlo važna slitina (legura) željeza (Fe) i mangana (Mn), koja se odlikuje
tvrdoćom i elastičnošću?
1.25.36. Koliko je potrebno aluminijevog oksida (Al2O3) da bi se dobilo 2 tone aluminija (Al)?
1.25.50. Koji to kemijski element su otkrili 1898.g. Ramsay i Travers, a 12-godišnji Ramsayev
sin predložio ime?
1.25.54. Kojom bojom boji jod (J) škrob, čak i u najmanjim količinama?
1.25.63. Ogromna je uporaba vode (H2O) u industriji. Koliko se troši vode za preradu 1 kg
šećerne repe u šećer?
1.25.1 80 %
1.25.2. To je metoda dobijanja metala (kovina) iz ruda (minerala).
1.25.3. Litij (Li), natrij (Na),. kalij (K), rubidij (Rb), cezij (Cs) i francij (Fr)
1.25.4. Skandij (Sc)
1.25.5. Magnetit (Fe3O4), hematit (Fe2O3), limonit (Fe2O3 x H2)
1.25.6. Zato što u zraku uvijek ima malo sumpora vodika (H2S) koji reagira sa srebrom (Ag)
1.25.7. To je pojava razaranja metala uslijed kemijskog djelovanja, to je prirodni proces razaranja
metala djelovanjem okoline.
1.25.8. To je postupak odvajanja nekih metala (kovina) sa otopinom kalijevog cijanida (KCN)
1.25.9. Nuklearne reakcije spajanja lakših atoma u jezgre težih atoma.
1.25.10. 12 dijelova
1.25.11. cca 25 %
1.25.12. Ne može, zato što je kalijev bikarbonat (KHCO3) lako topljiv u vodi
1.25.13. Berilij (Be), magnezij (Mg), kalcij (Ca), sroncji (Sr), barij (Ba) i radij (Ra)
1.25.14. Kiri
1.25.15. Sastojina vitamina B12, koji igra važnu ulogu u stvaranju hemoglobina, pa nedostatak
kobalta (Co) u organizmu izaziva malokrvnost
1.25.16. 7,28 %
1.25.17. Rubin
1.25.18. Halkopirit (CuFeS2), halkozin (Cu2S), kuprit (Cu2O), malashit (Cu(OH)2 x CuCO3)
1.25.19. Izotop kobalta (Co-60), jer ima radioaktivne osobine, pa je u uporabi u dijagnostici
1.25.20. 0,03125 g.
1.25.21. Pod petrolejom
1.25.22. Ima 36 % nikla (Ni), ima veoma mali koeficijent širenja, pa se rabi za izradu
mjernih instrumenata (barometara)
1.25.23. Živa (Hg), pa se rabi za punjenje termometara
1.25.24. 1808.g
1.25.25. Jačim zagrijavanjem aluminij (Al) vrlo energično gori, pri čemu se oslobađa
toplina, koja se koristi za redukciju oksida mnogih metala (kovina)
1.25.26. Talište od 20450C
1.25.27. Katodnom zaštitom
1.25.28. Kalijev klorid (KCl)
1.25.29. Taloženjem minerala, biljnih i životinjskih ostataka
1.25.30. Koks
1.25.31. Smaragd
1.25.32. 20000 km/sec
1.25.33. Fero-mangan (30 % - 90 % Mn)
1.25.34. Djelovanjem visoke temperature i visokog tlaka u dubini zemlje
1.25.35. Barijeve (Ba) soli oboje plamen zeleno, kada se zapale
1.25.36. 7,78 t Al2O3
1.25.37. Galij (Ga)
- 68 -
1.26.5. Tko je dao prvi uvjerljiv dokaz da se organski spoj može sintetizirati iz anorganskog'
1.26.11. Tko je usavršio sagorjevanje organskih spojeva? I hladilo je dobilo ime njemu u čast.
1.26.36. Neke tvari, čije su molekule nestabilne, imaju osobinu da pri lakom udaru ili povišenoj
temperaturi, naglo prelaze u plinove, razvijajući toplinu
1.26.37. prenosi impulse iz završetka živaca u mišiće, važan u kontroliranju tjelesnih funkcija
1.26.38. Da bi se vezala voda (pošto je sumporna kiselina higroskopna) koja nastaje u reakciji i
da se ne smanji koncentracija nastalog produkta
1.26.39. U lecitinu
1.26.40. Herbicida, pri produkciji akrilnih vlakana, pri vulkanizaciji
1.26.41. Produkt jednog mola amina i jednog mola aldehida
1.26.42. Lako
1.26.43. U kožarstvu
1.26.44. U proizvodnji hrane za životinje
1.26.45. Pikrati, veoma su snažan eksploziv
- 73 -
1.27.18. Glikogen, bezbojan prah, koji se u vodi otapa, u što prelazi hidrolizom?
1.27.26. Za predmete i molekule, koji se odnose kao predmet i zrcalna slika kaže se da su. Što?
1.27.27 Zašto se dodaje vapnena voda (Ca(OH)2) kod proizvodnje šećera iz šećerne repe?
1.27.29.Kako zovemo ugljikov atom (C) na koji su vezane 4 različite funkcionalne skupine?
1.27.33. Zašto se pri proizvodnji šećera iz šećerne repe tretira ugljičnim dioksidom (CO2)?
1.27.34. Što je to "škrobno ljepilo"?
- 74 -
1.27.40. Zašto energija oslobođena hidrolizom ATP na ADP ne prelazi sva u toplinu?
1.27.43. Zašto je FAD (flavinadenindinukleotid), a asatojina je vit B12, bitan u biološkom procesu
1.27.46 Zašto nije potrebno dovoditi energiju kod stvaranja peptidne veze?
1.28..2 Gotovo polovinu energije, koju čovjek prima sastojina je. Čega?
1.28.4.Životinji i čovjeku, osim proteina, masti i šećera, potrebne su tvari čiji nedostatak dovodi
do patoloških promjena. Koje su to tvari?
1.28.6. Škrob se hidrolizira djelimično već u ustima, jer u pljuvački imamo. Koji enzim?
1.28.24. Zašto se lakotopiva mast ne može uporabiti u ljudskom organizmu, kao pričuva?
1.28.26. Reakcijom anhidrida octene kiseline sa salicilnom kiselinom, dobija se lijek. Koji?
1.28.27. Upotrebljavali su ga urođenici J.Amerike kao otrov za svoje strelice. Koji je to alkaloid?
1.28.31. Nikotin, veoma otrovan alkaloid Koliko iznosi latentna (smrtna) doza nikotina?
1.28.33. Benzpiren kao produkt u katranu duhanskog dima je li ili nije karcenogen spoj?
Ovaj Priručnik je rađen na osnovi sopstvenih iskustava i primjera iz udžbenika za kemije, koji
su navedeni u naslovu. Zbog izuzetno dobro koncipiranih pitanja nisam ni mijenjao tekst, nego
sam samo odredio neka važnija pitanja iz različitih poglavlja iz kemije. Sam Priručnik je
namjenjen pripremi za upis na fakultete i škole, koji imaju kemiju. Uz obradu ovih pitanja bilo bi
potrebno proučiti CD scriptu I i CD scriptu II autor - prof Tvrtko Malić
Veoma rado ću dati dodatne obavijesti i objašnjenja. Uz obradu, rješenje i proučavanje ovog
Priručnika potrebno je nazočiti i pripremama za upis na fakultete i škole, koje organizira sam
dotični fakultet.
SADRŽAJ