P. 1
Energetska Elektronika - Skripta-predobro

Energetska Elektronika - Skripta-predobro

|Views: 2,541|Likes:
Published by THOMPSONvk

More info:

Published by: THOMPSONvk on Nov 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/06/2013

pdf

text

original

Energetska elektronika

1

ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1. pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezić 1. UVOD
Definicija Energetska elektronike glasi: «Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara električne energije i za upravljanje tokom električne energije». U gornjoj definiciji se javljaju dva ključna pojma: «elektronika» i «parametri električne energije». Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaća izučavanje i primjenu onih pojava povezanih s gibanjem slobodnih elektrona i električki nabijenih čestica u vakuumu, plinovima, tekućinama i poluvodičima. Gibanja čestica se ostvaruje u komponentama elektroničkih uređaja. Dakle, ako neki sklop sadrži elektroničku komponentu, onda je to elektronički sklop i pripada grani znanosti koja se naziva elektronika. Parametri električke energije su: valni oblik napona, valni oblik struje, frekvencija i broj faza.

Sl. 1. Proizvodnja, prijenos, distribucija, razdioba i potrošnja električne energije Na slici 1 prikazana je blokovska shema na kojoj se vidi proces proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje električne energije na kopnu.

Energetska elektronika

2

Proizvodnja električne energije počinje u indirektnom ili direktnom pretvaraču energije. Primarna energija uskladištena u ugljenu, nafti, vodi, izotopima ili suncu se u ovim pretvaračima pretvara u električnu energiju. Indirektni pretvarači generiraju električku energiju na način da se primarni oblik energije pretvori u mehaničku energiju, a potom se ta mehanička energija u generatoru pretvara u električnu. Primjer može biti potencijalna energija vode ili kemijska energija nafte, koja se prvo pretvara u mehaničku energiju u turbini ili dizel motoru, da bi se tek tada mehanička energija u generatoru pretvorila u električnu energiju. S druge pak strane direktni pretvarači izravno pretvaraju primarni oblik energije u električnu energiju. Primjer su solarni, paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u električnu energiju u poluvodičkim solarnim ćelijama. Napon generatora električne struje (indirektnog pretvarača energije) je nedovoljan za prijenos energije na velike udaljenosti. Stoga je potrebno napon generatora transformirati na veći napon (sa 10 kV na 400 kV izmjenične struje), i s tako visokim naponima dalekovodima prenositi električnu energiju na velike udaljenost. Na mjestu gdje se namjerava potrošiti električna energija, izmjenični napon se ponovo transformira na niže napone te distributivna mreža takovu energiju distribuira trošilima. To je normalni tijek električne energije. Uređaji energetske elektronike su sadržani u izmjeničnom generatoru (tiristorski ispravljači struju uzbude generatora), također u pretvaračima za pogon pojedinih trošila (regulatori brzine elektromotora, regulatori rasvjete i slično), te u dinamičkim kompenzatorima jalove snage koji se mogu javiti na strani potrošnje. U slučaju da na izmjeničnu mrežu želimo priključiti direktni pretvarač energije koji u pravilu generira istosmjernu električnu energiju, potrebno je koristiti još jedan uređaj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeničnu energiju, a koji se zove izmjenjivač ili invertor. Pored toga, u zadnje vrijeme se uređaji energetske elektronike koriste u prijenosu energije na velike udaljenosti ( vidi sliku 1 ). Pri tome se koriste veoma visoki istosmjerni naponi ( reda veličine 400 kV) radi manjih gubitaka. Izmjenična energija se pretvara u istosmjernu prije prijenosa na veliku udaljenost pomoću ispravljača, da bi se potom invertorima istosmjerna energija pretvorila u izmjeničnu. Ova konverzija se vrši pomoću poluvodičkih elemenata, dioda i tiristora. Do prije desetak godina je bilo nezamislivo da poluvodički elementi mogu podnositi tako velike napone i snage, no danas smo svjedoci proizvodnje novih, vrlo moćnih poluvodičkih elemenata. Uređaji energetske elektronike se na strani potrošnje električne energije koriste u regulaciji istosmjernih i izmjeničnih elektromotornih pogona, elektrotermiji (zagrijavanje visokofrekventnom električnom strujom ), elektokemiji ( galvanizacija ). Također se koriste za neprekinuto napajanje izmjeničnim i istosmjernim naponom. Uklapanju trošila ( softstart ), u sustavima klimatizacije, rasvjete, računalne opreme, dizalima i slično. Brojne su primjene na brodu i iz dana u dan su sve brojnije i brojnije. Primjer su

Energetska elektronika

3

regulacija brzine vrtnje crpki, uređaj za stabilizaciju frekvencije izmjenične energije osovinskog generatora, pogon brodskih dizalica, punjači baterija i slično.

2. ELEKTRIČKA ENERGETSKA PRETVORBA
Električka energetska pretvorba odvija se u uređajima energetske elektronike koji mijenjaju jedan ili više parametara električne energije bez značajnog gubitka snage uporabom elektroničkih komponenti. Elektronički pretvarači spajaju dva, po nekom od parametara električne energije, različita električka sustava. Funkcije pretvarača mogu se objasniti slikom 2.
ISPRAVLJANJE

~
IZMJENIČNA PRETVORBA

=
~
ISTOSMJERNA PRETVORBA

=
~
IZMJENJIVANJE

=

tok energije

IZRAVNA
IZMJENIČNA PRETVORBA

NEIZRAVNA

ISTOSMJERNA PRETVORBA

IZRAVNA NEIZRAVNA

Sl. 2. Funkcije pretvarača Izmjenična i istosmjerna pretvorba može biti izravna ili neizravna. Ulazna istosmjerna ili izmjenična energija se u izravnim pretvaračima odmah pretvara u odgovarajući oblik energije na izlazu pretvarača. Kod neizravnog pretvaranja se vrši dvostruka pretvorba ulazne energije da bi se na kraju dobio željeni oblik energije. Izravni pretvarači koji pretvaraju izmjeničnu u istosmjernu energiju nazivaju se ispravljači (AC/DC pretvarači). Izravni pretvarači koji pretvaraju istosmjernu energiju ponovo u istosmjernu energiju ( ali promijenjenih električnih parametara, npr. napona ) nazivaju se istosmjerno- istosmjerni pretvarači ili DC /DC pretvarači. Izravni pretvarači koji pretvaraju istosmjernu energiju u izmjeničnu energiju nazivaju se izmjenjivači ili

3a je prikazan primjer izmjeničnog ili istosmjernog napona na ulazu koji se pretvara u manji ili veći napon koji na izlazu iz pretvarača. a zatim istosmjerna struja u izmjeničnu. Pored toga. Na sl. Izravni pretvarači koji pretvaraju izmjeničnu energiju u izmjeničnu energiju nazivaju se izmjenični pretvarači (AC /AC pretvarači). Na slici 3 prikazan je cilj koji se želi postići električkim pretvaračem i način na koji je to moguće postići. Također je moguće obaviti i istosmjerno-istosmjernu pretvorbu u neizravnom pretvaraču na način da se odgovarajući istosmjerni napon izmjenjivačem prvo pretvori u izmjenični. 3. Energetska elektronika ne izučava neizravne pretvarače koji se sastoje od motora i generatora. a koji se sastoji isključivo od kapacitivnih. pretvarač koristi senzore koji mu omogućavaju da nadgleda . 3b. Način ostvarenja cilja uporaba pretvarača koji je prikazan na sl.Energetska elektronika 4 invertori ) (DC /AC pretvarači). a zatim ispravljačem vrati u odgovarajući istosmjerni). Izmjenično-izmjenična pretvorba se u neizravnom pretvaraču vrši tako da se prvo ispravljačem izmjenična struja pretvori u istosmjernu. nego isključivo od poluvodičkih elemenata. magnetskih i sklopnih elemenata. Cilj i način ostvarivanja pretvorbe Osnovni cilj je promijeniti određene parametre električnu energije. Sl.

Energetska elektronika 5 parametre električne energije na ulazu i izlazu. te ako je potrebno i ostale pomoćne sklopove ako ih ima. filtere i upravljačke sklopove. Elektronički energetski pretvarač može se definirati kao operativna jedinica za elektroničku energetsku pretvorbu koja sadrži jedan ili više elektroničkih ventila. f1. upravlja energetskim dijelom pretvarača. te transformatore. I2. Zadatak informacijskog dijela je da pomoću senzora skuplja odgovarajuće informacije iz sustava A i sustava B. P2 Informacijski dio Informacija o željenim izlaznim veličinama pretvarača Sl 3a. Kao primjer prikažimo strukturu elektroničkog energetskog pretvarača za napajanje istosmjernog motora (vidi sliku 3b). I1. Struktura elektroničkog energetskog pretvarača prikazana je na slici 3a. Informacijski dio se sastoji od sklopova analogne i digitalne elektronike. P1 Energetski dio (energetski krug) Sustav B U2. f2. Tok energije Pretvarač Sustav A U1. Struktura pretvarača Pretvarač na slici 3a mijenja električne parametre sustava A u odgovarajuće parametre sustava B. korigira svoj rad. te na temelju tih podataka i informacije o željenim izlaznim veličinama pretvarača. kondenzatore. te u slučaju bilo kakovih iznenadnih promjena. .

signalizacija i mjerenje Povratne veze Referentni signal Sl 3b.Energetska elektronika 6 ENERGETSKI DIO Izmjenična mreža 3 x 380 V. Brzinu vrtnje motora određuje istosmjerni napon iz pretvarača. upravlja okidnim uređajem. Okidni uređaj će u sinkronizaciji sa naponom napajanja upravljati poluvodičkim ventilima unutar pretvaračkog sklopa i na taj način upravljati izlaznim naponom. . Na taj će se način brzina istosmjernog motora održavati konstantnom neovisno o promjenama momenta opterećenja istosmjernog motora. Istosmjerni napon se dovodi na istosmjerni motor. Na slici 3b prikazana je struktura pretvarača koji regulira brzinu vrtnje istosmjernog motora. Zadatak informacijskog dijela uređaja je da na temelju informacije o željenoj brzini motor (referentni signal) i stvarnoj brzini motora dobivene preko povratne veze. Kao izvor napajanja koristi se izmjenična mreža 3x380 V. Na slici 3c prikazana je razlika informacijske elektronike i energetske elektronike (pretvarački sklop). zaštita. 50 Hz. regulacija. 50 Hz Pretvarački sklop Regulirani objekt (motor) Odgovor Sinkronizacija Okidni uređaj INFORMACIJSKI DIO Upravljanje. Pretvarački sklop se sastoji od upravljivog ispravljača kojim se može mijenjati izlazni istosmjerni napon. Struktura elektroničkog energetskog pretvarača za napajanje motora.

ali i ostali slabostrujni elektronički uređaji ( mobiteli. Predmet proučavanja energetske elektronike su: komponente sklopova energetske elektronike (elektronički učinski ventili. titrajni krugovi …) - . za istosmjernu pretvorbu. energetska elektronika u pretvaračkim sklopovima ne koriste otpornike i poluvodiče u linearnom modu rada radi disipacije snage na tim elementima (pretvarački sklopovi moraju raditi sa malim gubitcima energije). S druge pak strane. krugovi upravljanja. filtri. za izmjeničnu pretvorbu). U svome radu naravno troše električnu energiju. Informacijska elektronika ne koristi magnetske elemente radi njihovih velikih dimenzija. poluvodički učinski ventili. TV. prigušni članovi i slično). kondenzatori i poluvodiči koje rade u linearnom i prekidačkom načinu rada. Uređaji energetske elektronike procesiraju energiju.Energetska elektronika 7 Sl 3c. Na gornjim slikama je prikazano da informacijska elektronika koristi komponente kao što su otpori. Primjer je informacijski dio pretvarača. a da bi to procesiranje uspješno izveli moraju primati informacije koje daje informacijska elektronika. komponente uređaja i uređaji energetske elektronike ( regulacijski krugovi. kompjuteri …). kondenzatori. Oni dakle obrađuju ulaznu informaciju da bi na izlazu dobili obrađenu izlaznu informaciju. Usporedba informacijske i energetske elektronike Uređaji informacijske elektronika procesiraju informaciju. sklopovi (za ispravljanje. magnetske komponente – transformatori i prigušnice. signalizacije i zaštite. za izmjenjivanje. ostale komponente – osigurači.

Svaka sklopka vod 120 stupnjeva. V2 i V3.Energetska elektronika - 8 upotreba uređaja u postrojenjima ( djelovanje na izvore električne energije. Sl. djelovanje na trošila. Analogno tome će se sklopka V3 uključiti kada napon faze T bude najveći. jer je faza R na većem potencijalu od faze S i T. Trofazni ispravljač Na slici 4 prikazan je trofazni ispravljač. Pravilo uključivanja sklopki je da se uključuje samo ona sklopka čija faza je na najvećem naponu. 4. Sklopka V2 će uključiti.1 Ispravljači Primjer ispravljača (AC/DC pretvorbe) prikazan je na slici 4. 2. a sklopka V1 isključiti u trenutku kada faza S bude na većem potencijalu od faze R i T. . Napon svake od faza je sinusoidalan i pomaknut 120 stupnjeva. U daljnjim razmatranjima izučavat će se komponente sklopova te pretvarački sklopovi raznih vrsta pretvarača. Tako sklopka V1 uključuje prvih 120 stupnjeva. Ispravljač se sastoji od trofaznog transformatora trokut-zvijezda i tri prekidača V1. ostali problemi elektromagnetske kompatibilnosti …). Izlazni napon je tropulsni istosmjerni napon. U ispravljaču u jednom trenutku može biti uključena samo jedan sklopka.

te prekidače P i N koji naizmjenično ukapčaju periodom. Napon v0 je pravokutan. 5.Energetska elektronika 2.2 Izmjenjivači Primjer izmjenjivača (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5. napon na potrošaču je manji. Pretvarač pretvara istosmjernu energiju dvaju istosmjernih izvora napona Vdc u izmjenični sinusni napon koji je stvara na potrošaču (otpornik R ). tada je N nužno iskopčan i obratno. 9 Sl. Ukoliko se frekvencija prekapčanja sklopki razlikuje od rezonantne frekvencije. Frekvencija preklapanja sklopki jednaka je rezonantnoj frekvenciji titrajnog kruga. Jedino u tom slučaju se dobije najveći iznos izmjeničnog napona na potrošaču. Pretvarač osim izvora istosmjerne struje i potrošača ima induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potrošačem vezani u serijski titrajni krug. Dakle mijenjanje frekvencije ukapčanja prekidača moguće je mijenjati izlaznu snagu na trošilu. rezonantni pretvarač. Kad je P ukopčan. dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog titrajnog kruga. Pretvarač na slici 5 se koristi kod visokofrekventnog zagrijavanja. . a time je manja i snaga trošila. Rezonantni istosmjerno-izmjenični pretvarač Slika 5 prikazuje tkz.

Na slici 5 se vidi kako se odgovarajućim preklapanjem sklopki može sintetizirati valni oblik izlaznog napona iz sinusoidalnog oblika ulaznog napona. Pretvarač se sastoji od četiri sklopke koji se naizmjenično preklapaju (dvije sklopke P i dvije sklopke). Srednja vrijednost valnog oblika izlaznog napona ( na slici prikazano crtkano) je sinusoida manje frekvencije nego što je frekvencija ulaznog napona ( jedna perioda sinusoide izlaznog napona je veća od jedne periode sinusoide ulaznog napona). 7. U vremenu kada su uključene sklopke P . Izmjenično izmjenična pretvorba Na slici 6 prikazan je pretvarač frekvencije koji višu ulaznu frekvenciju izmjenične energije pretvara u nižu izlaznu frekvenciju. Sl.Energetska elektronika 2.3. sklope N su isključene i obratno. Valni oblici napona na ulazu i izlazu pretvarača sa slike 6 . 6. Izmjenično – izmjenični pretvarači Primjer izravne izmjenično-izmjenične pretvorbe (AC/AC) prikazana je na slici 6: 10 Sl.

2. Gornja slika prikazuje sinusoidalan ulazni napon u pretvarač. Da bi se objasnilo načelo rada istosmjerno – istosmjernog pretvarača. Pored mijenjanja frekvencije pomoću ovog pretvarača moguće je i mijenjati srednju vrijednost izlaznog napona ukoliko prekidače uklapamo s izvjesnim zakašnjenjem u odnosu na početak poluvala sinusoidalnog napona (donja slika). Još jedan primjer izmjenično-izmjenične pretvorbe prikazan je na slici 8. Pretpostavimo da želimo realizirati istosmjerno-istosmjerni pretvarač koji pretvara 100 V DC napona (istosmjernog napona) na 50 V DC napona. Ovakvi pretvarači koriste se kod regulacije rasvjete. Neka je izlazna snaga trošila 500 W.4. Redoslijed uključivanja pojedinih sklopki prikazan je na slici 7. Kao rezultat dobije se izlazni napon smanjene vrijednosti. Kao rezultat dobije se izlazni napon frekvencije tri puta manje od ulazne frekvencije (srednja slika). . a izlazna struja je 10 A (vidi sliku 9 ). Na taj se način «odsijecaju» dijelovi poluvala sinusoidalnog napona. potrebno je prethodno objasniti najjednostavniji način izvedbe takovog pretvarača. Ovi pretvarači služe da smanje ili povećaju istosmjerni napon na ulazu. Istosmjerno-istosmjerni pretvarači Načelo rada istosmjerno istosmjernih pretvarača zasniva se na brzom prekapčanju sklopki koje velikom brzinom prekidaju istosmjernu energiju izvora. no sa određenim kašnjenjem u odnosu na početak sinusoide ulaznog napona. Pretvarač na slici 6 koristi se za regulaciju brzine vrtnje asinkronog i sinkronog motora. Sklopka S uključuje svaku poluperiodu izmjeničnog napona. Srednja i donja slika prikazuju izlazni napon iz pretvarača u slučaju kada se prikapčanje sklopki odvija nastupanjem svake nove poluperiode ulaznog napona.Energetska elektronika 11 Na slici 7 prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvarača. Izmjenično-izmjenični pretvarač napona Pretvarač na slici 8 vrši pretvorbu izmjeničnog napona određene frekvencije u niži napon iste frekvencije. Otpor trošila je 5 Ω . Sl 8.

Sl.Energetska elektronika 12 Sl. Pretvarač realiziran disipativnom komponentom . Slika 10 prikazuje takav pretvarač sa disipativnom komponentom – otpornikom. Primjer DC-DC pretvarača Pretvarač na slici 9 može se ostvariti pomoću jednog otpornika iznosa 5 Ω koji je u seriju vezan sa trošilom. 9. 10.

Tada se lako može izračunati period prekidanja: Ts = 1 =0. Takav pretvarač može se realizirati uporabom brzog prekidača prikazanog na slici 11. Pretvarač sa brzim prekidačem Pretvarač napona na slici 11 koristi prekidač koji prekida frekvencijom od nekoliko tisuća puta u sekundi (nekoliko kHz).Energetska elektronika 13 Za pretvarač na slici 10 je lako izračunati snagu koja se razvija (disipira) na otporniku unutar pretvarača Ploss . 11. U periodu Ts prekidač je jedno vrijeme u položaju 1 (vrijeme DTs ) a ostatak vremena u položaju 2 (vrijeme (1 − D)Ts ).1 ms fs Prekidač ima dva položaja. jer je Pin = Pout + Ploss . Parametar . Pin = Pout . Ovih 500 W gubitaka snage unutar pretvarača u vidu topline predstavlja čisti gubitak. dakle u kojem je Ploss = 0 . Ukoliko se pomnoži napon i struja kroz otpornik dobije se da je snaga disipirana na otporniku 500 W . dakle jednaka snaga koja se troši u trošilu disipira se na otporniku unutar pretvarača. Izvor prema tome mora davati snagu od Pin = 1000 W . Potrebno je realizirati pretvarač u kojem neće biti gubitaka snage. Pretpostavimo da je frekvencija prekidanja prekidača f s =10 kHz. položaj 1 (izvor priključen na trošilo) i položaj 2 (izvor nije priključen na trošilo) – vidi sliku 11. Sl. stoga je ovakav pretvarač neprihvatljiv za iole veće snage trošila.

Stupanj djelovanja pretvarača . Pri tome nema gubitaka snage na prekidaču pa možemo smatrati da je Ploss = 0 . Kada je D=1 prekidač se stalno nalazi u položaju 1 i izlazni napon jednak je naponu izvora. STUPANJ DJELOVANJA I FAKTOR SNAGE PRETVARAČA U ovom poglavlju će se kratko opisati neki pokazatelji koji pokazuju na kvalitetu pretvarača.6 biti 60 V. a Ploss snaga koja se gubi u pretvaraču u vidu topline. Ako se sa Pin označi ulazna snaga u pretvarač. 12. Pout izlazna snaga iz pretvarača. Sl.6.Energetska elektronika 14 D je između 0 i 1. a u položaju 2 točno 0. izlazni napon će uz D=0. Na slici 12 je prikazan način na koji je definiran stupanj djelovanja. Kada je D=0 prekidač se stalno nalazi u položaju 2 i izlazni napon jednak je 0. 3. To znači da je sklopka u položaju 1 točno 0. Srednja vrijednost izlaznog napona može se dobiti iz formule: Vs = ∫ vs (t )dt = DVg 0 Ts Dakle. Na slici 11 prikazana je situacija kada je D=0. onda se može definirati stupanj djelovanja pretvarača η .04 ms. ukoliko je ulazni napon 100 V.06 ms.

Faktor snage λ je uvijek negdje između 0 i 1. prigušnica i transformator.Energetska elektronika 15 Na slici 12 se također vidi krivulja koja pokazuje kako se mijenja stupanj P djelovanja η u funkciji omjera loss . što Pout znači da mu je snaga gubitaka Ploss =0. Ako je λ =1. a Pout = Pin .djelatna snaga pojne mreže Sin . Razlika od 750 kW predstavlja jalovu snagu koja titra između trošila i izvora (vidi osnove elektrotehnike – trokut snaga). maksimalni napon (izražen u V – najveći dopušteni napon bez obzira na struju otpornika). Pin =1000 kW djelatne snage na trošilu potrebno Sin =1250 kW prividne snage generatora. KOMPONENTE U ENERGETSKOJ ELEKTRONICI Komponente koje se primjenjuju u energetskoj elektronici možemo općenito podijeliti ne aktivne i pasivne. Parametri koji karakteriziraju otpornik su : nominalni otpor otpornika (izražen u ohmima Ω ). tiristori … 4. . Idealni pretvarač ima faktor η jednak jedinici. Sin Pin . 4.8 tada je za dobivanje npr. maksimalna snaga otpornika (izražena u W – umnožak napona na otporu i struje koja kroz njega prolazi). nema jalove snage u mreži.prividna snaga pojne mreže Faktor snage pretvarača «govori» koliko se prividne snage pojne mreže angažira u djelatnoj snazi koja se predaje trošilu u pretvaraču. kondenzator. Aktivne komponente predstavljaju poluvodički ventili kao dioda. Pasivne komponente su otpornik. ako je npr. Otpornik ima dva električna izvoda koja su povezana materijalom koji predstavlja otpor protjecanju struje (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). tada je Sin = Pin . λ =0. Pored stupnja djelovanja postoji i faktor snage koji se definira kao: λ= gdje je: Pin . tranzistori. S druge pak strane. sva prividna snaga generatora izražena u VA pretvara se u djelatnu snagu trošila izraženu u W.1 Pasivne komponente Otpornik je osnovna pasivna komponenta.

ugljenih …Na slici 13 prikazane su različite vrste otpornika: Sl. Kondenzator karakteriziraju slijedeći parametri: nominalni kapacitet kondenzatora (izražena u dijelovima Farada npr. papirni. µ F ) radni i maksimalni napon (izražen u V) kut gubitaka tgϕ (izražava kvalitetu kondenzatora – što manji to bolji) Postoje više vrsta kondenzatora – elektrolitski.Energetska elektronika - 16 temperaturni koeficijent (izražen u postotcima promjene otpora sa temperaturom – otpor otpornika se povećava sa temperaturom) tolerancija otpornika – (postotno dozvoljeno odstupanje od nominalne vrijednosti otpora npr. ±20% ). keramički … Na slici 14 prikazane su različite vrste kondenzatora: . strirofleksni. Postoje više vrsta otpornika – žičanih. metal film.13. Otpornici Kondenzator je pasivna komponenta koja se sastoji od dva izvoda. Izvodi su povezani sa metalnim pločama između kojih se nalazi dielektrik (detalje vidi u osnovama elektrotehnike).

Prilikom transformacije snaga na . Frekvencija struje ostaje nepromijenjena. Prigušnicu karakteriziraju slijedeći parametri: induktivitet prigušnice ( izražen u dijelovima Henrija npr. Na slici 15 prikazana je prigušnica Sl. 15. 14 Kondenzatori Prigušnica je komponenta koja se sastoji od vodiča namotanog oko magnetskog materijala (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). mH) maksimalna struja i napon prigučnice.Energetska elektronika 17 Sl. Prigušnica Jednofazni transformator sačinjavaju dvije zavojnice (primar i sekundar) povezane magnetskim materijalom. Transformator pretvara jednu vrijednost izmjeničnog napona i struje primarne zavojnice u neku drugu vrijednost napona i struje sekundarne zavojnice.

Slika 16 prikazuje transformator. Sl 16. Trofazni transformatori se sastoje od tri para primarnih i sekundarnih zavojnica. Modeli pasivnih komponenti Model otpornika. 17 i 18. Model otpornika Na slici 16 se vidi simbol otpornika te relacija koja povezuje struju i napon kroz otpornik (ohmov zakon).1. prigušnice i kondenzatora može se prikazati na slikama 16. 16.Energetska elektronika 18 primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru.1. Trofazni transformatori 4. Za otpornik je karakteristično da se na njemu troši eklektična energija W = PR ⋅ t (u vidu topline) koja je proporcionalna snazi PR (umnošku napona . Sl. svaki za svoju fazu (više o transformatorima u osnovama elektrotehnike).

a u narednim . nego je pohranjuje u vidu C ⋅ uC (t ) električne energije (energija kapaciteta određena je relacijom W = . Kapacitet ( često tako nazivamo idealan kondenzator ) dakle u određenim periodima uskladištava električnu energiju – kažemo da se puni energijom. može je samo potrošiti. Za idealan kondenzator je karakteristično da ne troši energiju. Model kondenzator Na slici 18 se vidi simbol kondenzatora te relacija koja povezuje struju iC (t ) i napon vC (t ) kroz kondenzator. nego je pohranjuje u vidu magnetske L ⋅ iL (t ) energije (energija induktiviteta određena je relacijom W = . Induktivitet ( često tako nazivamo idealnu prigušnicu ) dakle u određenim periodima uskladištava električnu energiju – kažemo da se puni energijom. Sl 17. Otpornik ne može uskladištiti energiju. a u narednim periodima prazni energiju magnetskog polja i pretvara je u odgovarajuću električnu energiju. Model prigušnice Na slici 17 se vidi simbol prigušnice te relacija koja povezuje struju iL (t ) i napon vL (t ) kroz prigušnicu. Idealan kondenzator definira kapacitet kondenzatora C . – za vrijeme ustaljenog rada električnog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost napona na induktivitetu vL (t ) mora biti jednaka 0. Za idealnu prigušnicu je karakteristično da ne troši energiju. Uvjet periodičnog načina rada sklopa sa induktivitetom određen je relacijom na slici 17. Idealnu prigušnicu definira induktivitet prigušnice L .vidi osnove 2 elektrotehnike). Sl 18.Energetska elektronika 19 vR (t ) na otporu i struji iR (t ) koja prolazi kroz njega) te vremenu t .vidi osnove 2 elektrotehnike).

19. – za vrijeme ustaljenog rada električnog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost struje kroz kapacitet vC (t ) mora biti jednaka 0. Uvjet periodičnog načina rada sklopa sa kapacitetom određen je relacijom na slici 18.omjer broja zavoja između primara i sekundara ( 1 i2 N n1 ) n2 4. mogu se dobiti transformatorske jednadžbe koje glase: v1 = N ⋅ v2 i1 = − gdje je: N .Energetska elektronika 20 periodima prazni energiju električnog polja i pretvara je u odgovarajuću električnu energiju. Model trafa i pripadne relacije Iz relacija na slici 19. Sl.2 Aktivne komponente . Model jednofaznog transformatora i pripadajuće relacije koje povezuju struje i napone primarne i sekundarne strane prikazane su na slici 19 (detalji su objašnjeni u osnovama elektrotehnike).

pa je prema tome i snaga gubitaka p(t ) = u (t ) ⋅ i (t ) ≠ 0 . Kod realne sklopke u stanju uključenosti nije napon u (t ) jednak nuli. realne elektroničke sklopke u pravilu mogu voditi struju samo u jednom smjeru i podnositi napone samo jednog polariteta. Sl. Sklopka se može nalaziti u dva stanja: sklopka uključena i sklopka isključena.Energetska elektronika 21 Aktivne komponente u energetskoj elektronici su poluvodički energetski ventili. tako da se sklopke više zagrijavaju kod većih frekvencija prekapčanja sklopke. 20. Dok je za idealnu sklopku svejedno kojim smjerom kroz nju prolazi struja i kakav je polaritet napona na kontaktima sklopke. a napon između kontakata u (t ) jednak je naponu izvora U . . dakle nema gubitaka u vidu zagrijavanja sklopke kada dolazi do prekapčanja. tiristor. Idealna sklopka Idealna sklopka je dvopolni element koji služi prekidanju i uspostavljanju strujnog kruga. Idealna mehanička sklopka prikazana je na slici 20. diak. Realna elektronička sklopka (poluvodički ventil) naravno nema karakteristike idealne sklopke. a napon na kontaktima sklopke u (t ) = 0 . IGBT tranzistor. MOS tranzistor. Kada je sklopka isključena (kao na slici 21) struja kroz sklopku i (t ) jednaka je nuli. bipolarni tranzistor. već tipično iznosi 1 – 2 V. MCT tiristor. GTO tiristor. Za realne elektroničke sklopke posebno je izražena snaga gubitaka prilikom faze uključenja i isključenja sklopke. Prije nego se pristupi proučavanju karakteristika poluvodičkih ventila. a to su ujedno i osnovne komponente pretvaračkih sklopova. Kada je sklopka U uključena struja kroz sklopku i (t ) = . potrebno je analizirati rad idealne mehaničke sklopke. U oba R slučaja snaga koja se disipira (razvija) na sklopki je p(t ) = u(t ) ⋅ i(t ) = 0 . Danas postoje više vrsta poluvodičkih ventila koji se koriste u energetskoj elektronici kao što su dioda. triak …Poluvodički ventili u pretvaračkim sklopovima predstavljaju poluvodičke sklopke.

Na slici 22 prikazane su vrste današnjih poluvodičkih ventila i njihova usporedba sa idealnom sklopkom prikazanom na slici 20. Sklopka u strujnom krugu. a upravljivi se dijele na one koji se samo mogu uklopiti i one koji se mogu uklopiti i isklopiti.2. Zbog toga je za isklapanje tiristora potrebno isključiti glavni strujni krug. 4. Upravljive ventile moguće je uklapati pomoću kontrolnog sklopa slabim naponskim ili strujnim signalom. Sl. Neke od upravljivih ventila moguće je samo uklopiti. Druge upravljive ventile moguće je i uklopiti i isklopiti pomoću kontrolnog sklopa. .1 Podjela električkih ventila i njihovi modeli Podjela električkih ventila prikazana je na slici 21. ali ne i isklopiti (primjer je tiristor). Neupravljive ventile može uklapati i isklapati samo glavni tok napona i struje koji kroz njih prolazi.Energetska elektronika 22 Sl. Podjela elektroničkih ventila Električki ventili se dijele na neupravljive i upravljive. 21. 21.

Kada na takovu električku sklopku pošaljemo električni signal za uklapanje. Na dnu slike 22 se vidi da idealna sklopka može biti u svim mogućim stanjima. Struja teče kroz sklopku u direktnom smjeru .Energetska elektronika 23 Sl. sklopka uklapa i prelazi u stanje vođenja (sklopka se zatvara). isklapanja i zapiranja sklopke. uklapanja. Postoje stanja blokiranja. Neke sklopke se mogu isklopiti također pomoću kontrolnog signala. Sklopka se nalazi u zapiranju kad se na nju postavi napon koji ne dozvoljava uključenje sklopke (sklopka je otvorena bez mogućnosti uklapanja). te da podnosi tijek struje u oba smjera (direktnom i inverznom). S druge pak strane dioda može biti u stanju vođenja kada provodi struju u direktnom smjeru i u stanju zapiranja kad je na nj narinut inverzni napon. Na slici 22 moguće je vidjeti koji se poluvodički električki ventili mogu naći u kojim stanjima. vođenja. inverznom smjeru. Vrste poluvodičkih ventila Slika 22 prikazuje usporedni prikaz svih mogućih stanja idealne sklopke i stanja u kojima se mogu naći pojedine realne električke sklopke (poluvodički ventili). 22. te nakon isklapanja sklopka prestaje voditi struju. Vidljivo je da ne postoji niti jedan električki ventil koji pokriva sva stanja idealne sklopke. a ponekad i u obratnom. . Sklopka je u stanju blokiranja kada se na nju postavi napon koji želi protjerati struju kroz sklopku u direktnom smjeru.

a koji -). Ako ohmmetar priključimo na diodu tako da + pol priključka ohmmetra priključimo na anodu. napon na diodi vD ≈ 0 ( kod realnih dioda 0. a struju kroz diodu iD ograničava samo vanjski strujni krug (teoretski može narasti do ∞ ). 22. Naponsko-strujne karakteristike prikazuju napone na komponentama i struje kroz njih za različita stanja u kojima se elementi mogu naći. te njihove pripadjuće naponsko-strujne karakteristike. moramo izmjeriti mali otpor ( u uputstvu instrumenta naznačeno je koji pol ohmmetra je +. napon na diodi vD je jednak naponu izvora.2 V). a na katodi . Struja kroz diodu prolazi isključivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). ohmmetar mora prikazivati veliki otpor. Diodu je moguće ispitati pomoću ohmmetra mjereći otpor između anode i katode. Kada je dioda propusno polarizirana (na anodi je + potencijal. a na katodi + potencijal). Sl. Ako su oba testa . a – pol priključka ohmmetra na katodu. Ako priključke ohmmetra obratno spojimo na diodu.potencijal ). Modeli diode i tiristora Dioda (na gornjem dijelu slike 22) ima dva izvoda – gornja anoda i donja katoda. dioda se nalazi u stanju zapiranja. dioda se nalazi u stanju vođenja.Energetska elektronika 24 Dioda i tiristor Na slici 23 prikazani su modeli polivodičke diode i tiristora. a struja iD ≈ 0 (realne diode imaju vrlo malu reverznu struju). Kada je dioda reverzno (inverzno) polarizirana (na anodi je – potencijal.7 – 1.

Tiristor se nalazi u reverznom stanju kada je na katodi + potencijal. a struju kroz diodu iD jednaka je 0.katoda tiristora dovede kratkotrajni strujni impuls – impulse generira kontrolni sklop koji upravlja tiristorom. b) da se u krugu gejt . Tiristor može preći u stanje vođenja (otpor između anode i katode pada na vrlo malu vrijednost – sklopka je zatvorena) samo ako su u određenom trenutku zadovoljena oba osnovna uvjeta: a) da se tiristor nalazi u stanju blokiranja (na anodi je + potencijal. a na katodi potencijal ). nastavlja voditi sve dok struja kroz glavni krug (krug anoda – katoda) ne padne na nulu. 22 sva tri stanja vidljiva su iz strujno naponske karakteristike tiristora.Energetska elektronika 25 ispravna najvjerojatnije je da je dioda ispravna (postoji mala vjerojatnost da dioda probija na visokom naponu i da ipak nije ispravna). a na anodi – potencijal. Kada tiristor jednom započne vođenje. Nakon toga se tiristor mora jedno kratko vrijeme odmoriti prije nego što bude sposoban ponovo preći u stanje blokiranja. Razlikujemo glavni i upravljački krug tiristora. Kroz glavni krug tiristora (anoda – katoda) prolazi velika struja koja se upravlja. Upravljački krug tiristora sačinjava krug gejt – katoda. Na slici 23 prikazan je napon na tiristoru i struja kroz tiristor u fazi njegovog iskapčanja. . donja katoda i sa strane kontrolna elektroda «gate» (gejt). tiristor se nalazi u stanju blokiranja. a na katodi potencijal). sklopka je otvorena. Tiristor (na donjem dijelu slike 22) ima tri izvoda – gornja anoda. Tada tiristor nikako ne može doći u stanje vođenja bez obzira na kontrolni strujni signal na gejtu. Na sl. i kroz taj krug se dovodi kratkotrajni strujni impuls upravljačkog sklopa koji dovodi tiristor u stanje vođenja. Kada je tiristor propusno polariziran (na anodi je + potencijal. Upravljana velika struja prolazi kroz glavni krug tiristora isključivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). Otpor između anode i katode je ∞ . napon na tiristoru vT jednak je naponu izvora .

U trenutku t1 narine se reverzni napon na tiristor i struja iT počinje padati. što znači da se tiristor nalazi u stanju vođenja. 23. To vrijeme se naziva «vrijeme oporavka» i jedan je od parametara koji se daje u katalogu za određeni tiristor (što je manje vrijeme oporavka to je bolje). Iskapčanje tiristora i vrijeme odmaranja. Sl. Tiristor je moguće ispitati koristeći shemu na slici 24. tiristor prelazi u stanje vođenja bez kontrolnog signala na gejtu ( neregularno i može biti opasno ). Tek tada tiristor prestaje voditi i prelazi u stanje zapiranja. a struja iT > 0 . napon vT < 0 (vidi sliku). te padne na nulu u trenutku t2 . Stanje zapiranja tiristora mora trajati jedno određeno vrijeme dok tiristor ponovno ne poprimi svojstva potrebna da bi mogao doći u stanje blokiranja ( podnjeti propusni napon a da ne pređe u stanje vođenja sam od sebe). Bitno je da tiristor u sklopu «odmara» ( nalazi se u stanju zapiranje ) barem onoliko vremena koliko iznosi vrijeme oporavka. 24.Energetska elektronika 26 Sl. Ako se na tiristor dovede blokirni napon prije nego što istekne vrijeme oporavka. Na slici 23 se vidi da je u nultom trenutku napon vT ≈ 0. Ispitivanje tiristora .

prekinemo glavni strujni krug. Ako sada odspojimo bateriju. Ako sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodič). Sl 25. a napon struje sa pritiskom koji tjera struju kroz cijev. Vidljivo je da voda kroz cijev može proći samo ako se giba sa desna na lijevu stranu u propusnom smjeru (tok vode diže zaporku). te pri tom ne spojimo vodič koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodič). Ako su svi ovi testovi zadovoljili kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan. Hidraulička analogija diodne i tiristorske strukture prikazana je na slici 25. Ako okrenemo bateriju ( + dole a – gore ). Ako sada spojimo crtkanu žicu (+ pol baterije sa gejtom). Hidraulička analogija diode i tiristora Na gornjoj slici je hidraulička analogija diode. pa pritisak vode pokuša protjerati struju vode u .Energetska elektronika 27 Ako spojimo bateriju i žaruljicu (od recimo 4. Ako se napon promjeni. žarulja i dalje mora svijetliti jer se tiristor nalazi i dalje u stanju vođenja. žaruljica niti u kojem slučaju se ne smije upaliti. žaruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi.5 V) u krug na slici. žarulja se naravno mora ugasiti. žarulja se mora upaliti. tiristor prelazi u stanje vođenja. Ovdje je tok struje zamijenjen sa tokom vode u cijevi. tiristor se nalazi u stanju blokiranja.

Tek ako sada izvučemo zaporku (impuls struje na gejtu). Gejtom isklopivi tiristor Gejtom isklopivi tiristor je posebna vrsta tiristora koja se može isklopiti dovođenjem negativnog impulsa na gejt tiristora – negativni strujnio impuls u upravljačkom krugu gejt – katoda. Kada klapna ponovo može zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u propusnom smjeru i kada se pričeka «vrijeme oporavka» dok klapna ne padne i ponovo ne zakvači za zapor. Međutim. Tek tada možemo ponovo doći u blokirno stanje. klapna se diže i struja vode prolazi kroz cijev. GTO je prema tome potpuno upravljiva sklopka koja može isklopiti ili isklopiti pomoću signala upravljačkog kruga. Gejtom isklopivi tiristor (GTO – gate turn off) Gejtom isklopivi tiristor i njegova pripadajuća karakteristika prikazan je na slici 26. Osnovna razlika između tranzistora i tiristora je što se kod tranzistora kontrolni signal na upravljačku elektrodu mora dovoditi cijelo vrijeme dok traje vođenje tranzistora. dovođenje propusnog napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u vođenje (cijev propušta vodu bez obzira na stanje zaporke. Tranzistori Tranzistori su potpuno upravljive električne sklopke . dok se kod tiristora kontrolni . Govorimo da je tiristor u blokirnom stanju. 26. voda neće moći proći kroz cijev jer nije izvučen izvlačivi zapor pa je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu.Energetska elektronika 28 suprotnom smjeru – zaporni smjer (od lijeva ka desno). Na donjoj slici je prikazana hidraulička analogija tiristora. Sl. Voda ima šanse proći kroz cijev jedino ako pritisak vode pokušava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna ka lijevo). Ako ne pričekamo vrijeme odmaranja (ne pričekamo da se klapna zakvači za zapor). zaporka pada i nema toka vode kroz cijev. Tiristor se nalazi u stanju vođenja struje. Ukapčanje GTO tiristora se obavlja na isti način kao i kod običnog tiristora – dovođenjem pozitivnog naponskog impulsa na gejt tiristora koji protjera strujni impuls u upravljačkom krugu gejt-katoda.

nakon čega tiristor trajno ostaje u stanju vođenja.kolektor.Energetska elektronika 29 signal za uključenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa. Ukoliko se prekine dovod upravljačke struje. Vrste tranzistora Na gornjem dijelu slike 27 prikazan je bipolarni (BJT) tranzistor NPN tipa. Sl. Ako između kolektora i . otpor između kolektora i emitera tranzistora je mali – tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka – propusno stanje. otpor između kolektora i emitera postaje ∞ . nalazi se u stanju blokiranja. i njegova strujno naponska karakteristika. Krug baza-emiter čini upravljački krug kroz kojeg prolazi upravljačka struja. a kolektorsku struju iC >0 određuje vanjski izvor napona u glavnom krugu kolektor emiter. Tranzistor ima tri elektrode (gornja .3 V). Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno naponske karakteristike. 27. vCE je jednak naponu izvora koji je priključen u glavnom krugu. i donja emiter). srednja – baza. a kolektorska struja iC =0.tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka. Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug katoda-emiter. Dok prolazi upravljačka struja kroz bazu tranzistora. vCE ≈ 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 0.

dok se MOSFET upravlja naponskim signalom – upravljački sklopovi jednostavniji ne zahtijevaju strujne signale. i njegova strujno naponska karakteristika. Nisu preporučljivi veći zaporni naponi – mogućnost uništenja tranzistora. a struja draina iC =0. otpor između kolektora i emitera tranzistora je mali – tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka – propusno stanje.drain. Na srednjem dijelu slike 27 prikazan je MOSFET (metal oxid semiconductor field efect transistor . Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug drain-source. i donja source). Tranzistor ima tri elektrode (gornja . Hidraulička analogija tranzistora prikazana je na slici 28. a kolektorsku struju iC >0 određuje vanjski izvor napona u glavnom krugu drain s source. tranzistor je zaporno polariziran i ne može provoditi struju. . gejt i source. Dok prolazi upravljačka struja kroz gejt tranzistora. BJT tranzistor je strujno upravljan – potrebna je određena jakost struje baze za uključenje tranzistora što zahtjeva jake upravljačke strujne izvore i komplicira upravljanje. nalazi se u stanju blokiranja. Glavna razlika između BJT i MOSFET tranzistora je u upravljanju. IGBT se upravlja kao MOSFET. srednja – geit.N kanalni obogaćenog tipa). Nisu preporučljivi veći zaporni naponi – mogućnost uništenja tranzistora. BJT ima prednosti pred MOSFETOM što može izdržati veća strujna i naponska opterećenja. Ukoliko se prekine dovod upravljačke struje. Izvodi IGBT tranzistora su kolektor. a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. vDS ≈ 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 1 − 2 V).Energetska elektronika 30 emitera priključimo negativan napon. Prednosti i jednog i drugog tranzistora iskorišteni su u IGBT ( insulated gate bipolar tranzistoru ). Krug gejt-source čini upravljački krug kroz kojeg prolazi upravljačka struja.tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka. Princip rada je sličan kao u gornja dva tranzistora. otpor između draina i sourca postaje ∞ . vDS je jednak naponu izvora koji je priključen u glavnom krugu. Ako između draina i sourca priključimo negativan napon. svojevrsnom «križancu» BJT i MOSFET tranzistora. tranzistor je zaporno polariziran i ne može provoditi struju.

Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a – ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti mali otpor). NPN tranzistor se ispituje na slijedeći način: 1. Za PNP tranzistor vrijede slični testovi (samo treba u testovima od 1 do 4 zamijeniti + sa – ohmmetra i obratno). zaklopka otvara.Energetska elektronika 31 Sl. 3. Dovođenjem upravljačke struje baze ( napona na gejtu) . Stavi . 2. Stavi . 6. Zaklopka ima oprugu koja je stalno vraća u zatvoreno stanje. protječe struja vode ( struja od kolektora – draina ka emiteru – sourcu ). zaklopka se zatvara. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a – ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti mali otpor). Tok vode kroz cijev se može regulirati pomoću zaklopke koja se može otvoriti ili zatvoriti. 4.ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). . i prestaje teči struja u propusnom smjeru. Stavi + ohmetra na emiter tranzistora a – ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). Hidraulička analogija tranzistora Rad tranzistora se može shvatiti ako se načini hidraulička analogija. Stavi . 28. Ispitivanje BJT NPN tranzistora može se obaviti uz pomoć ohmmetra. Prekidanjem upravljačke struje. 5.ohmetra na emiter tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor).ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor).

preklopka je u gornjem položaju. Kada je vS (t ) pozitivan. vodi dioda D1 . a dioda D1 je u zapiranju. te struja potrošača iD je prikazana na slici 30. Kada je vS (t ) negativan. preklopka prebacuje u donji položaj i «kratko spaja teret (serijski spoj induktiviteta i otpora). Kada je na sekundaru transformatora pozitivan poluval izmjeničnog napona. Sl 29. Sl. i srednja vrijednost izlaznog napona (parametri važni za kvalitetu ispravljača). do složenijih punovalnih sa dvije i četiri diode. vodi dioda D2 . Jednofazni polumosni spoj Sa slike 29 vidljivo je da se ispravljač dade realizirati pomoću jedne dvopoložajne preklopke. a dioda D2 je u zapiranju. Na slici 30 je vidljivo da u ispravljaču ulogu dvopoložajne sklopke imaju diode. 30. polumosni spoj) opterećen induktivnim trošilom je prikazan na slici 29.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljačkih spojeva U ovom poglavlju će se razmatrati razvoj topologije jednofaznih diodnih ispravljača os najjednostavnijih poluvalnih sa jednom diodom. Treba uočiti da je struja . ISPRAVLJAČI 5. Kada je na sekundaru transformatora negativan poluval izmjeničnog napona. Najjednostavniji poluvalni ispravljač (tkz. kao i valni oblici napona i struje su prikazani na slici 30. Valni oblik izlaznog napona vD . Sama izvedba ovog ispravljača.Energetska elektronika 32 5. Poluvalni ispravljač sa porednom diodom. napon sekundara se prenosi na trošilo. Razmatrat će se valni oblik izlaznog napona.

neovisno o tome radi li se o pozitivnoj ili negativnoj poluperiodi izmjeničnog napona. 31. Kada je preklopka u gornjem položaju. valja koristiti dva polumosna spoja na slici 30. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljača sa slike 31 i pripadajući naponi i struje u sklopu. Bitno je uočiti da je smjer struje kroz trošilo uvjek isti.maksimalna vrijednost sinusnog napona izvora Vd . π Sl.Energetska elektronika 33 potrošača iD kontinuirana i malo valovita (struja kroz potrošač se ne može od kuta π do 2π brzo promijeniti).32 ⋅VS 2π 0 Gdje je: VS . Za vrijeme negativnog poluvala izmjeničnog napona sekundara. Dvopoložajna preklopka prebacuje iz gornjeg u donji položaj. Srednja vrijednost izlaznog poluvalnog napona ispravljača se dobije iz izraza: VS VS V 1 π Vd = ∫ VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = 2π [ − cos(ωt )]0 = 2π ( − cos π + cos 0 ) = πS = 0. Na slici 31 se vidi da se sekundar transformatora mora rasdjeliti na dva dijela. Punovalni ispravljač je prikazan na slici 31. preklopka prebacuje u donji položaj i struja protječe iz donjeg dijela sekundara kroz trošilo. Ukoliko želimo koristiti obje poluperiode izmjeničnog napona. . Jednofazni ispravljač sa srednjom točkom.srednja vrijednost napona na izlazu ispravljača U prethodnom primjeru vidljivo je da ispravljač koristi energiju samo jedne poluperiode ulaznog izmjeničnog napona. pozitivni poluval izmjeničnog napona se generira na gornjem dijelu sekundara i protječe struju kroz trošilo.

Izvedba punovalnog ispravljača sa srednjom točkom Srednja vrijednost izlaznog napona može se dobiti iz relacije: Vd = V π∫ 0 1 π S sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = 2VS π = 0. Jednofazni mosni spoj je sastavljen od dva jednofazna spoja sa srednjom točkom (paralelni spoj na strani mreže. 64 ⋅VS Vidljivo je da je srednja vrijednost napona punovalnog ispravljača dvostruko veća od srednje vrijednosti napona poluvalnog ispravljača. 32. .Energetska elektronika 34 Sl. a za ispravljanje donjeg poluvala izmjeničnog napona koristi se samo donji dio sekundara. Za ispravljanje pozitivne poluperiode izmjeničnog napona koristi se samo gornji dio sekundara. Cijena toga je još jedna dodatna dvopoložajna preklopka. Zbog toga se je prišlo izradi ispravljača kod kojeg će cijeli sekundar biti iskorišten za ispravljanje i pozitivne i negativne poluperiode izmjeničnog napona i kod kojega neće biti srednjeg izvoda. a serijski spoj na strani trošila). Ispravljač na slici 31 koristi transformator sa srednjim izvodom na sekundaru. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljača sa preklopkama i diodama – jednofazni ispravljač u mosnom spoju. Vidljivo je da sekundar transformatora nije odgovarajuće iskorišten (potrebno je dvostruko više namota i željeza nego je uistinu potrebno).

Trofazni mosni spoj je kombinacija dvaju trofaznih spojeva sa srednjom točkom (paralelni spoj na strani mreže i serijski spoj na strani trošila. 5. Jednofazni ispravljač u mosnom spoju Danas se u energetskoj elektronici isključivo ovaj spoj u slučaju kada nam je dostupna jednofazna struja. . Trofazni spoj sa srednjom točkom prikazan je na slici 33. manje naponsko naprezanje sklopki.2 Razvoj topologija trofaznih diodnih ispravljačkih spojeva Trofazne ispravljače možemo slično kao i jednofazne podijeliti na trofazni spoj sa srednjom točkom (3 diode) i trofazni mosni spoj (6 dioda). U narednom poglavlju bit će izvršena komparativna usporedba ovog ispravljača i prethodno opisanih ispravljača. bolji faktor snage. iz koje će se vidjeti njegova komparativna prednost u odnosu na punovalni ispravljač sa srednjom točkom – manja tipna snaga transformatora.Energetska elektronika 35 Sl 32.

Energetska elektronika 36 Sl. Trofazni mosni spoj . 33. Trofazni spoj sa srednjom točkom Srednja vrijednost napona vd za trofazni spoj sa srednjom točkom je: vd = 3 3 ⋅ VS = 0.83 ⋅ VS 2π Trofazni spoj u mosnom spoju prikazana je na slici 34. 34. Sl.

Energetska elektronika Srednja vrijednost napona vd za trofazni mosni iznosi: 37 vd = 6 3 ⋅ VS = 1. Izlazni napon ispravljača u trofaznom spoju sa srednjom točkom je tropulsan (p=3). Pulsnost istosmjernog napona . Sl. Izlazni napon jednofaznog ispravljača u mosnom spoju je dvopulsan (p=2) jer postoje dva pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. No postoje i drugi kriteriji usporedbe ispravljača kao što su: a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljača b) Faktor snage λ c) Tipna snaga transformatora STR a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljača se definira kao broj pulseva osnovnog harmonika izlaznog napona ispravljača u jednoj periodi izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač.3 Usporedbe ispravljačkih sklopova U gornjem poglavlje usporedili smo ispravljače na način da smo izračunali srednju vrijednost dobivenog napona na izlazu iz ispravljača (što je veći napon to bolje). jer postoje tri pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. 5. na slici 35 je prikazan izlazni napon jednofaznog ispravljača u mosnom spoju (gornji dio slike) i ispravljača u trofaznom spoju sa srednjom točkom (donji dio slike). Lako je uočljivo da trofazni ispravljači imaju veću srednju vrijednost napona na izlazu od jednofaznih. Kao primjer. 35. komparativne prednosti su na strani trofaznog spoj u mosnom spoju u odnosu na trofazni spoj sa srednjom točkom. 66 ⋅VS 2π Kao i kod jednofaznih ispravljača.

d) Tipna snaga transformatora je koja izražava potrebnu snagu transformatora. 37. 36. faktor snage je proporcionalan cos ϕ . Sl. no bolje je ako je što bliže jedinici. 38 Sl. Normirana tipna snaga je veća od 1. Tipna snaga transformatora . Normirana tipna snaga transformatora je broj koji govori za koliko puta mora biti veća snaga transformatora u odnosu na snagu potrošača. i obično se normira na snagu trošila. a potrošač radno-induktivni. Na slici 37 se vidi kako je definirana tipna snaga i normirana tipna snaga transformatora.Energetska elektronika b) Faktor snage je veličina koja je definirana u poglavlju 3. te postoji kut između napona i struje ϕ . Faktor snage ispravljača Na slici 36 se vidi da je faktor snage odnos radne snage PS i prividne snage S S izvora. Također je iz slike vidljivo da ukoliko je napon mreže sinusoidalan.

faktor snage i tipna snaga transformatora jednofaznog poluvalnog ispravljača Na slici 38 prikazani su jednofazni poluvalni ispravljači i pripadajući valni oblici napona i struje na izlazu iz ispravljača. Jednofazni poluvalni spojevi Valni oblici izlaznog napona vD . jer je njegova osnovna mana «regulacija napona trošilom» tj. te struje primara transformatora iS . pa se nije ni vrijedno pomučiti za analizirati ovaj ispravljač. Proračun faktora snage i tipne snage transformatora je složen za ispravljač sa jednom diodom (bez poredne diode). 38.Energetska elektronika 39 5. . struja dioda iD i iV . Sl. izlazni napon ovisi o vrijednosti induktiviteta i otpora trošila – negativna pojava.3. te proračun faktora snage i normirane tipne snage transformatora je prikazana na slici 39.1 Broj pulzacija.

9. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni spoj sa srednjom točkom. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.34 (loše!!). 5. Broj pulzacija.9. faktor snage λ =0.34 (i dalje loše!!).3. 39.2 Broj pulzacija. . faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljača u jednofaznom spoju sa srednjom točkom Na slici 40. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1. faktor snage λ =0. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =2. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja s porednom diodom Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =1.Energetska elektronika 40 Sl.

Energetska elektronika 41 Sl. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja sa srednjom točkom . 40. Broj pulzacija.

Broj pulzacija. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ . a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1. 41. Sl.3.3 Broj pulzacija. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =2.Energetska elektronika 42 5.9. faktor snage nepromijenjen λ =0.11 (bolje od spoja sa srednjom točkom). faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog mosnog spoja . faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljača u mosnom spoju Na slici 41.

Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =3. faktor snage lošiji λ =0.3. Broj pulzacija. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ .35. 42. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.83.Energetska elektronika 43 5. faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom točkom Na slici 42. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom točkom. Sl. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom točkom .4 Broj pulzacija.

faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja .5 Broj pulzacija. faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja Na slici 43. 43.3. Broj pulzacija. Sl.955 (odlično). prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ . Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =6. faktor snage lošiji λ =0.05 (odlično).Energetska elektronika 44 5.

4. ukoliko koristimo fazno upravljanje te tiristore (poluupravljive ventile) umjesto dioda (neupravljivih ventila). 45. između gejta i katode tiristora se narine okidni naponski impuls. Kut upravljanja α je kut pri kojem se na tiristor dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje vođenja. Kada se dostigne kut α . Međutim. koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljački krug tiristora gejt-katoda . Fazno upravljivi ispravljački spojevi Najvažnija mana diodnih ispravljača je njihova neupravljivost. Napon na trošilu vD (t ) i naravno struja trošila iD (t ) jednaka je nuli. moguće je smanjivati izlazni napon ispravljača do 0 V. odnosno nemogućnost regulacije izlaznog napona. fire angle). Tiristor je do kuta α «otvoren prekidač» i prekida strujni krug od izvora vS (t ) ka trošilu.Energetska elektronika 45 5. Poluvalni fazno upravljivi ispravljač opterećen otpornim trošilom i pripadajući valni oblici Da bi smo do kraja razumjeli ovaj primjer. Kao primjer možemo navesti najjednostavniji jednofazni tiristorski ispravljač te na slici 45 prikazati valne oblike napona na ispravljaču za slučaj kada je kut okidanja tiristora α = 45 . potrebno je definirati kut upravljanja α (engl. Sl. ali još uvijek ne vodi – čeka impuls okidanja na gejtu). Na slici 45 se vidi da je do kuta α tiristor u blokirnom stanju (tiristor je spreman za vođenje.

Od kuta α do kuta π na trošilu imamo puni napon izvora – na trošilu imamo «dio sinusoide izvora» od kuta α do kraja pozitivne poluperiode (kuta π ). Što se događa od kuta π do kuta 2π ? Pa vidljivo je da je u kutu π napon i struja kroz tiristor pala na 0. Ovaj omjer jednak je 1 za α =0. Posljedica toga je trenutno prebacivanje tiristora iz stanja blokiranja u stanje vođenja – tiristor se ponaša kao «zatvorena preklopka» i zatvara se strujni krug od izvora ka trošilu. te da od se kuta π do kuta 2π tiristor nalazi u stanju zapiranja (tiristor je inverzno polariziran). nema napona na trošilu jer je prekinut strujni krug od izvora ka trošilu. a daljnjim povećanjem kuta α pada na 0. Cijela se priča ponavlja nastupom nove periode izmjeničnog napona ( od kuta 2π na dalje ). . Sada se može izvesti relacija koja povezuje kut upravljanja α i srednja vrijednost izlaznog napona ispravljača U dα (koji je funkcija kuta upravljanja α ): Vdα V V V 1 π π VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = S [ − cos(ωt )]α = S [ − cos(ωt ) ]α = S (1 + cos α ) = ∫ 2π α 2π 2π 2π π Ako se definira srednja vrijednost izlaznog napona ispravljača Vd 0 za α =0 kao: VdO = tada se može napisati: Vs π Vdα = Vd 0 1 + cos α 2 Ako se gornja relacija grafički prikaže dobije se upravljačka karakteristika ispravljača za otporno trošilo koja je prikazana na slici 46 ( na osi ordinati se nalazi omjer srednje vrijednosti napona na izlazu ispravljača Vdα (može i oznaka < vd > ) i srednje vrijednosti izlaznog napona ispravljača Vd 0 za α =0. nema uvjeta za vođenje tiristora i tiristor se ponaša kao «otvoren prekidač».Energetska elektronika 46 (vidi srednji diagram na sl 45).

Postavlja se pitanje kako izgledaju upravljačke karakteristike ostalih ispravljača za slučaj radnog opterećenja. Kod idealnog ispravljača srednja vrijednost napona na izlazu ispravljača ostaje konstantna neovisno o srednjoj vrijednosti struje kroz trošilo. Pored upravljačke karakteristike ispravljača. povećanjem kuta upravljanja α ruši se izlazni napon ispravljača. pad napona na poluvodičkim ventilima i pad napona uslijed komutacije).Energetska elektronika 47 Sl. 46. postoji i izlazna karakteristika ispravljača koja prikazuje odnos srednje vrijednost izlaznog napona ispravljača Vdα kao funkcija srednje vrijednosti struje trošila I d . U svakom slučaju. Kod realnog ispravljača nije tako. Upravljačka karakteristika ispravljača za otporno trošilo. samo što napon trofaznih ispravljača pada na nulu na 120 – 150 a ne na 180 ( π rardijana ) kao na slici 46. . Odgovor je – slično kao karakteristika na slici 46. Srednja vrijednost napona na izlazu pada s povećanjem izlazne struje (crtkane linije) radi gubitaka naponu unutar ispravljača (uzrokuju ga pad napona na radnim i induktivnim otporima.

( Napomena: katodnoj grupi pripadaju svi poluvodički ventili kojima su katode zajednički spojene. a anodnoj grupi pripadaju ventili kojima su anode zajednički spojene). grijaća tjela i slično). . Na slici 48 prikazan je mosni spoj sa dva tiristora u katodnoj grupi i dvije diode u anodnoj grupi. Iz slike 48 se vidi razlika u valnim oblicima izlaznog napona kada je opterećenje radno i kada je opterećenje ispravljača pretežno induktivno. 47. Izlazna karakteristika ispravljača sa slike 46 za otporno trošilo. Isto se dobije kada je po jedan tiristor i jedna dioda u anodnoj i u katodnoj grupi (mogu biti kombinacije Q1 i Q4 tiristori a Q2 i Q3 diode ili Q1 i Q4 diode a Q2 i Q3 tiristori). a diode u katodnoj grupi.Energetska elektronika 48 Sl. Takav se ispravljač često naziva poluupravljivi jer se reguliranjem kuta upravljanja tiristora omogućuje se reguliranje srednje vrijednosti izlaznog napona Vdα ( može i oznaka < vd > ) od 0 do punog napona trošila koji bi bio na izlazu iz ispravljača kod kuta α = 0 ( kao da su umjesto tiristora diode). U nastavku naših razmatranja proučit će se jednofazni mosni spoj koji se sastoji od dva tiristora i dvije diode. Radno opterećenje predstavljaju radna trošila (rasvjeta. dok induktivna opterećenja predstavljaju elektromotori i slična trošila koja u sebi posjeduju induktivne komponente. Slični rezultati se dobiju kada su tiristori u anodnoj grupi.

Za slučaj radnog opterećenja vrijedi već poznata relacija za srednju vrijednost izlaznog napona: Vdα = 1 π π α ∫ VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = VS π [ − cos(ωt )]α = π VS π [ − cos(ωt )]α = Vd 0 π (1 + cos α ) 2 gdje je: VdO = 2 ⋅ Vs π . Nakon okidanja tiristora Q1 . napon na trošilu vd (t ) jednak je 0. (vodi tiristor Q3 i dioda Q4 ). tako da je izlazni napon jednak 0 od kuta 0 do kuta α (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ).Energetska elektronika 49 Sl. U trenutku α + π okida Q3 . 48. izlazni napon ispravljača vd (t ) slijedi vS (t ) od kuta α do kuta π (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Induktivno i radno opterećenje poluupravljivog ispravljača u mosnom spoju. od kuta π do kuta α + π ne vodi niti jedan poluvodički ventil. Napon vd (t ) na trošilu je pozitivan. Za vrijeme negativne poluperiode napona vS (t ) . trenutna vrijednost izlaznog napona ispravljača vd (t ) može biti samo pozitivna. Kad je ispravljač opterećen radnim trošilom.

Energetska elektronika

50

Za slučaj induktivnog opterećenja vidljivo je da trenutna vrijednost izlaznog napon ispravljača vd (t ) postaje negativna. Kako je to moguće? Razlog je induktivitet koji se za vrijeme pozitivnog napona na trošilu (od kuta α do kuta π ) puni energijom. U tom periodu vode tiristor Q1 i dioda Q2 . No što će se desiti od kuta π do kuta π + α ?? Odgovor je slijedeći: nagomilana energija u induktivitetu se prazni od kuta π do kuta π + α - tada induktivitet nastavlja i dalje tjerati struju kroz tiristor Q1 i diodu Q2 makar je ulazni napon vS (t ) promijenio smjer. Induktivitet tjera struju u + pol napona vS (t ) - dakle induktivitet «vraća» energiju izvoru. Radi toga što tiristor Q1 i dioda Q2 vode od kuta π do kuta π + α napon na trošilu vd (t ) je negativan. Naravno da to smanjuje srednju vrijednost napona na izlazu ispravljača Vdα . Iz ovog izlaganja je vidljivo da je najveći mogući kut upravljanja za induktivno trošilo α = 90 jer je tada površina pozitivnog dijela napona na trošilu jednaka površini negativnog dijela napona na trošilu pa je srednja vrijednos napona na trošilu Vdα = 0 V. Treba napomenuti da se struja trošila vrlo se malo mijenja radi velikog induktiviteta – trošilo je moguće promatrati i kao strujni izvor konstantne struje. Za slučaj induktivnog opterećenja vrijedi slijedeća relacija za srednju vrijednost izlaznog napona:

Vdα =

1

π +α α

π

∫V

S

sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = Vd 0 cos α

Na slici 49 se vidi upravljačka karakteristika sa slučaj radnog tereta (puna crta) i za slučaj induktivnog tereta (crtkano)

Sl. 49. Upravljačka karakteristika

Energetska elektronika

51

Na kraju treba napomenuti da su ispravljačke karakteristike i trofaznih ispravljača jednake onima za jednofazne ispravljače za slučaj induktivnog trošila, dok se za slučaj radnog trošila malo razlikuju ( kut α kod kojeg je Vdα = 0 je manji od π (120130 . Na slici 50 prikazan je valni oblik izlaznog napona i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom točkom (isti kao na slici 42, samo su diode zamijenjene tiristorima ) za kut α = 30 . Treba primijetiti da se kut α kod trofaznih sustava mjeri od sjecišta faznih napona – vidi sliku ).

Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom točkom uz α = 30 .
7. MREŽOM VOĐENI IZMJENJIVAČI I USMJERIVAČI

Prije nego objasnimo pojam usmjerivač potrebno je objasniti pojam izmjenjivač ili invertor. Izmjenjivač ili invertor je energetski pretvarač koji pretvara istosmjernu energiju u izmjeničnu energiju, dakle izmjenjivač ima obratnu funkciju od ispravljača (pretvara izmjeničnu energiju u istosmjernu energiju). Uređaje koji u jednom režimu rada mogu raditi kao ispravljači, a u drugom kao izmjenjivači nazivamo jednom riječju usmjerivačima. Topologija usmjerivača se može općenito prikazati shemom na slici 51.

Energetska elektronika

52

Sl. 51. Toplologija usmjerivača Usmjerivač na slici 51 može u jednom režimu rada ispravljati izmjeničnu energiju izvora va (t ) u istosmjerni napon Vd kojeg predaje trošilu (ovdje prikazanog kao strujni izvor konstantne struje I dc ) – tok energije sa lijeve na desnu stranu. Taj način rada usmjerivača detaljno je obrađen u poglavlju «ispravljači». Međutim, ukoliko na istosmjernoj strani postavimo aktivni strujni izvor ( ne potrošač), postavlja se pitanje: «Kako treba upravljati preklopkama da uređaj na slici 51 pretvara istosmjernu energiju aktivnog strujnog izvora u izmjeničnu i preda je izmjeničnoj strani – tok energije sa desne na lijevu stranu. Pogledajmo prvo ispravljački režim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenično ukapčamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja α između 0 i 90 govorimo o ispravljačkom režimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) , izmjeničnog napona izvora va (t ) i struje ia (t ) za α = 0 i α = 30 prikazani su na slici 52.

Sl. 52. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za α = 0 i α = 30

struja teče u izvor. Struja izvora može teći iz izvora ili u izvor. što znači da izmjenični izvor većinu vremena prima energiju od nekog vanjskog aktivnog izvora. Uočimo da je srednja vrijednost napona vd (t ) ( označava se kao Vdα ) pozitivna (veći je dio pozitivne površine ispod krivulje vd (t ) od dijela negativne površine).Energetska elektronika 53 Ako se pogledaju valni oblici izmjeničnog napona na izvoru va (t ) i struje izvora ia (t ) uočava se da većinu vremena pozitivan poluval napona izvora va (t ) generira pozitivnu struja izvora ia (t ) . a negativan poluval napona va (t ) negativnu struju ia (t ) . 53. Uočimo da je srednja vrijednost napona na istosmjernoj strani Vdα negativna (veći je dio negativne površine ispod krivulje vd (t ) od dijela pozitivne površine). ako u + stezaljku izvora ulazi struja iz vanjskog kruga. Struja teče iz izvora kada iz + stezaljke izvora izlazi struja u vanjski strujni krug (izvor tjera struju u vanjski strujni krug) – tada kažemo da je izvor struje uistinu izvor. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) . a za vrijeme negativnog poluvala napona va (t ) teče negativna struja ia (t ) na izmjeničnoj strani. To znači da u vanjskom krugu postoji izvor većeg . što znači da izmjenični izvor većinu vremena predaje energiju trošilu. Sl. odnosno generator električne energije. sa kutom upravljanja α između 90 i 180 govorimo o izmjenjivačkom režimu rada. Promotrimo sada izmjenjivački režim rada sklopa na slici 51 . S druge pak strane. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za α = 130 i α = 180 Ako se pogledaju valni oblici izmjeničnog napona va (t ) i izmjenične struje ia (t ) uočava se da je za većinu većinu vremena vrijedi da za vrijeme pozitivanog poluvala izmjeničnog napona va (t ) teče pozitivnu struju na izmjeničnoj strani ia (t ) .Ako naizmenično ukapčamo P pa onda N preklopke na slici 51. (Objašnjenje: Izmjenični izvor možemo shvatiti kao istosmjerni izvor koji periodički mijenja polaritet napona. izmjeničnog napona va (t ) i struje ia (t ) za α = 130 i α = 180 prikazani su na slici 53.

Energetska elektronika

54

napona. U tom slučaju naš izvor u stvari postaje trošilo i energija se prenosi u sam izvor. Ukratko: Ako struja teče iz izmjeničnog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom vanjskom krugu – ispravljački režim rada. Ako struja teče u izvor, tada istosmjerni vanjski krug predaje energiju izmjeničnom izvoru – izmjenjivački režim rada). Na slici 54 prikazani su jednofazni ispravljači u mosnom spoju koji izmjeničnu energiju pretvaraju u istosmjernu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog trošila ( serijski spoj induktiviteta i otpora), a lijeva slika napajanje trošila koje u sebi ima istosmjerni izvor napona – recimo akumulatorska baterija ili istosmjerni motor u pogonu. Ovdje je bitno uočiti da struja na istosmjernoj strani ulazi u + pol baterije na istosmjernoj strani, što znači da se baterija puni, odnosno da se energija daje istosmjernoj strani.

Sl. 54. Ispravljački režim rada – na istosmjernoj strani može biti aktivno ili pasivno trošilo Na slici 55 prikazani su jednofazni izmjenjivači realizirani tranzistorskim preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani pretvaraju u izmjeničnu – tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog trošila izmjeničnom strujom. Takav se izmjenjivač naziva i autonomni izmjenjivač. Autonomnim izmjenjivačem možemo generirati bilo koji izlazni napon izmjenične struje bilo koje frekvencije – on je potpuno autonoman. Primjena – Elektrotermija. Lijeva slika prikazuje priključenje izmjenjivača na aktivnu izmjeničnu mrežu kojoj se predaje električna energija (aktivna mreža u sebi ima jedan ili više generatora izmjenične struje, takva mreža ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjivač naziva mrežom vođeni izmjenjivač jer mu je izlazni izmjenični napon i frekvencija strogo diktirana naponom i frekvencijom izmjenične mreže. Frekvencijom i fazom uključivanja tranzistora isključivo diktira izmjenična mreža (inače bi došlo do pregaranja sklopa). U oba slučaja na slici 54 istosmjerna baterija se prazni i njena se energija predaje izmjeničnoj strani.

Energetska elektronika

55

Sl. 55. Izmjenjivački režim rada – na izmjeničnoj strani može biti aktivna mreža (mrežom vođeni izmjenjivač) ili pasivno trošilo (autonomni izmjenjivač)
7.1 Jednofazni mrežom vođeni usmjerivač u mosnom spoju

U podpoglavlju 5.4 detaljno je opisan jednofazni poluupravljivi ispravljač u mosnom spoju, te je izvedena relacija koja povezuje kut upravljanja tiristora α sa srednjom vrijednosti izlaznog napona Vdα (upravljačka karakteristika ispravljača). Za taj ispravljač smo nacrtali upravljačku karakteristiku (vidi sliku 49). Iz karakteristike je vidljivo da je maksimalni kut upravljanja α = 90 za induktivni potrošač. Postavlja se pitanje, što bi se dogodilo ako bi kontrolna elektronika generirala impulse okidanja tiristora za kutove upravljanja 90 < α < 180 ?? Ništa naročito! Napon na izlazu ispravljača bi i dalje bio Vdα = 0 . Međutim što bi se desilo ako bi naš ispravljač imao sva 4 tiristora, te ako bi na istosmjernoj strani ispravljača dodali istosmjerni izvor napona i podesili kutove upravljanja 90 < α < 180 ?? Tada bi naš ispravljač prešao u izmjenjivački režim rada. Budući da isti sklop može uz promjenu kuta upravljanja i dodavanje aktivnog izvora može biti i ispravljač i izmjenjivač, sklop se jednom riječju naziva usmjerivač. Ovakvi uređaji se koriste u istosmjernim elektromotornim pogonima promjenjive brzine. Istosmjerni motori se još uvijek koriste zbog odličnog poteznog momenta koji je nužan u elektromotornoj vuči. Napajanje motora osigurava usmjerivač koji pretvara izmjeničnu energiju brodske mreže u istosmjernu energiju za napajanje motora (ispravljački režim rada usmjerivača). Međutim, usmjerivač ne samo da omogućava napajanje motora, već također omogućava i električno kočenje motora. Kod električkog kočenja motor prelazi u generatorski način rada, istosmjerni napon generatora se u usmjerivaču pretvara u izmjenični i vraća se u brodsku mrežu (izmjenjivački režim rada). Kako je to moguće? Pa razlike u konstrukciji između istosmjernog elektromotora i generatora u biti i nema. Samo je stvar u tome da se kod motora dovodi električna energija na priključke motora, a kao rezultat se dobije rotirajuća mehanička energija, a kod generatora obratno – mehanička energija se pretvara u električnu. Stoga prijelaz između motorskog i generatorskog režima rada istosmjernog stroja ovisi samo o tome da

Energetska elektronika

56

li je motor opterećen momentom tereta (recimo dizalica diže teret – ispravljač napaja motor) ili moment tereta okreće rotor (dizalica spušta teret – izmjenjivač pretvara istosmjerni napon generatora u izmjenični napon i vraća u mrežu). Kao što u ispravljačkom režimu rada dovođenjem veće električne snage na priključke motora dobivamo sve veću mehaničku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske dizalice), tako u izmjenjivačkom režimu rada odvođenjem veće električne snage sa stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaničku energiju sa rotora – kočimo generator i time usporavamo spuštanje tereta brodske dizalice (mehanička snaga spuštanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeničnu energiju koja se vraća u brodsku mrežu). Na ovaj način su moguće uštede električne energije i na taj način potrebnog goriva za pogon izmjeničnih generatora. Princip rada jednofaznog mrežom vođenog usmjerivača u mosnom spoju prikazan je na slici 56.

Sl. 56. Jednofazni usmjerivač u izmjenjivačkom režimu rada

Ako je napon Ed > Vdα . 58). . Nadomjesna shema izmjenjivača Na slici 57. Na taj način se može regulirati snaga kočenja istosmjernog generatora. te valni oblici napona na istosmjernoj strani vd (t ) . dobije se upravljačka karakteristika usmjerivača (sl. Sl. 57. pored napona izmjenjivača Vdα (koji je funkcija kuta α ) postoji i napon istosmjernog izvora Ed . Upravljačka karakteristika mrežom vođenog usmjerivača Ako se sada nacrta zajednička upravljačka karakteristika ispravljača opterećenog induktivnim teretom i izmjenjivača. a time i snage koja se iz istosmjernog izvora Ed predaje istosmjernom izvoru Vdα (izmjenjivaču) ovisna o kutu naponu Vdα koji je opet funkcija kuta α .Energetska elektronika 57 Na slici 53 prikazani su valni oblici izmjeničnog napona vS (t ) i izmjenične struje iS (t ) . tada struja I d teče kao na slici 57 i iznosi (induktivitet Ld je «nevidljiv» za istosmjernu struju): Id = Ed − Vdα R Vidi se da je iznos struje I d .(na slici 52 i 53 ulazni napon i struja se označavaju kao va (t ) i ia (t ) ). Vidljivo je da je u izmjenjivačkom režimu rada srednja vrijednost istosmjernog napona Vdα negativna i njezina veličina ovisna o kutu α . Ako negativan napon kojeg generira izmjenjivač Vdα prikažemo na shemi kao istosmjerni izvor dobije se nadomjesna shema izmjenjivača (slika 57).

58 a) je za kutove upravljanja 0 < α < 90 ista kao ispravljačka karakteristika za induktivni teret koja je nacrtana na slici 49. Upravljačka karakteristika usmjerivača je dakle: Vdα = Vd 0 cos α gdje je: VdO = 2 ⋅Vs π Faktor snage usmjerivača k p se također mijenja po zakonu kosinusa i ovisi o kutu α te je dat na slici 59. Usmjerivač radi kao ispravljač.Energetska elektronika 58 Sl.kažemo da ispravljač radi u četvrtom kvadrantu koordinatnog sustava. srednja vrijednost istosmjernog napona < vd > ( ili Vdα ) je negativna. struja trošila I d je pozitivna. pa električna energija teče od istosmjernog izvora Ed ka izmjeničnoj strani . 58. Upravljačka karakteristika i kvadranti rada jednofaznog usmjerivača u mosnom spoju Upravljačka karakteristika usmjerivača (sl. Za kutove upravljanja usmjerivača 90 < α < 180 i uz uvjet da je na izlazu usmjerivača priključen istosmjerni naponski izvor Ed . električna energija teče od izmjenične ka istosmjernoj strani. . srednja vrijednost izlaznog napona < vd > ( ili Vdα ) je pozitivna. struja trošila I d je također pozitivna i kažemo da usmjerivač radi u prvom kvadrantu koordinatnog sustava < vd > : I d (vidi sliku 58 b).

Izlazna karakteristika usmjerivača Izlazna karakteristika mrežom vođenog usmjerivača prikazana je na slici 60.Energetska elektronika 59 Sl. Faktor snage usmjerivača Pozitivan faktor snage znači da je je izmjenična mreža izvor. Sl. Za idealni usmjerivač vrijedi da . 59. a negativni faktor snage da je izmjenični izvor postao trošilo. 60 Izlazna karakteristika usmjerivača Na slici 60 se vidi idealna (puna linija) i realna (crtkano) izlazna karakteristika izmjenjivače za različite kutove upravljanja α .

61. Rezonantni izmjenjivači mogu prenositi energiju samo u pasivnu mrežu. AUTONOMNI IZMJENJIVAČI Do sada smo opisivali fazno upravljive izmjenjivače koji pripadaju kategoriji mrežom vođenih izmjenjivača. Mrežom vođeni izmjenjivač može prenositi energiju samo u aktivnu mrežu (radnu frekvenciju određuje aktivna izmjenična mreža). ovaj izmjenjivač bi mogao generirati izmjenični napon bilo koje frekvencije-bio bi autonomni izmjenjivač).Energetska elektronika 60 napon Vdα ostaje konstantan neovisno o struji I d . već pasivna mreža.1 Izmjenjivač sa utisnutom strujom Na slici 61 prikazan je autonomni tranzistorski izmjenjivač koji je priključen na aktivnu izmjeničnu mrežu. Ukoliko prenose energiju u pasivnu mrežu. Frekvencija izmjenične struje aktivne mreže određuje frekvenciju prekapčanja tranzistorskih sklopki (da na strani trošila nije priključena aktivna mreža. Upoznali smo se i sa rezonantnim izmjenjivačem koji je opisan u uvodnom poglavlju. Autonomni izmjenjivači mogu prenositi energiju i u aktivnu i u pasivnu mrežu. Izmjenjivač s utisnutom strujom Izmjenjivač s utisnutom strujom napaja se istosmjernim strujnim izvorom (serijski spoj istosmjernog naponskog izvora i induktiviteta). 8. nezavisni). 8. mogu biti podešeni na bilo koju frekvenciju izlaznog napona (zato se zovu autonomni – prev: samostalni. Sl. Strujni izvor tjera istosmjernu . I kod rezonantnog izmjenjivača frekvenciju preklapanja preklopki određuju titrajni krug u samom izmjenjivaču. međutim kod idealnog usmjerivača to nije tako iz razloga objašnjenih u prethodnom poglavlju.

Kada uklope preklopke T1 i . Uvijek rade dvije po dvije preklopke u paru. a preklopke T1 i T4 se isključuju.Energetska elektronika 61 struju kroz tranzistorske sklopke koje naizmjenično preklapaju. Valni oblici napona i struje izmjenične strane prikazani su na slici 62. Valni oblici na izmjeničnoj strani izmjenjivača Ako postoji fazni pomak napona i struje na izmjeničnoj strani tada je moguće proračunati snagu isporučenu izmjeničnoj mreži: Pac = gdje je: Vac ⋅ I a1 cos Θ 2 I a1 = 4 ⋅ I dc π Faktor snage izmjenične mreže iznosi: Vac ⋅ I a1 1 I a1 λ = 2 cos Θ = cos Θ Vac 2 ⋅ 2 Ia ⋅ I dc 2 Iz gornje relacije se može zaključiti da što je Θ veći. tada preklopke T2 i T3 moraju biti isključene. Nakon jedne poluperiode izmjeničnog napona. uklope preklopke T2 i T3 . Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s desne na lijevu stranu izmjeničnog izvora. Sl. Smanjenje snage povećanjem Θ baš i nije poželjno ! . 62. λ je manji. Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s lijeve na desnu stranu. T4 .

a ne aktivnu mrežu. Pozitivni pulsevi napona va generiraju se na način da se uključi tranzistor Q4 za vrijeme trajanja cijele pozitivne poluperiode. a tranzistori Q1 i Q2 . Sl.Energetska elektronika 8. potrebno je generirati 6 pozitivnih pulseva i 6 negativnih pulseva pravokutnog napona va . pa ovaj izmjenjivač spada u kategoriju autonomnih izmjenjivača – moguće mu je po volji odabrati izlaznu frekvenciju. 63. Da bi izmjenjivač generirao pozitivnu i negativnu periodu sinusne izmjenične struje kroz trošilo. koji se dovodi na trošilo. Razlika je što izmjenjivač na slici 63 napaja pasivno trošilo. Druga je razlika u načinu uključivanja tranzistorskih sklopki. Shema i valni oblici autonomnog izmjenjivača upravljanog pulsno-širinskom modulacijom Način rada ovog tipa izmjenjivača može se shvatiti iz slike 63.2 Izmjenjivanje na principu širinsko impulsne modulacije 62 Na slici 63 prikazan je tranzistorski autonomni izmjenjivač vrlo sličan izmjenjivaču na slici 61.

srednja vrijednost struje kroz trošilo je manja. drugi je isključen). tada je napon va = Vdc .3 Trofazni autonomni izmjenjivači Trofazni autonomni izmjenjivači su uređaji koji pretvaraju istosmjernu energiju u trofaznu izmjeničnu energiju. Što je impuls uži.Energetska elektronika 63 naizmjenično uklapaju i isklapaju (kad je jedan uključen. Trofazni izmjenjivač se može dobiti pomoću tri jednofazna izmjenjivača koji generiraju tri jednofazna sinusna napona koji su međusobno pomaknuti za 120 . Izmjenjivač na slici 64 generira tri napona va . . U slučaju kad su uključeni Q3 i Q2 . možemo dobiti otprilike sinusni oblik izlazne struje. Negativni pulsevi napona va generiraju se na način da se uključi tranzistor Q3 za vrijeme trajanja cijele negativne poluperiode. U slučaju kad su uključeni Q1 i Q4 . tj. tada je napon va = 0 . struja je veća. Sužavajući i šireći impulse. 8. a tranzistori Q1 i Q2 naizmjenično uklapaju i isklapaju (kad je jedan uključen. Jačina struje kroz otpornoinduktivno trošilo ovisi o širini pravokutnog impulsa. a kad su uključeni Q3 i Q1 . a kad su uključeni Q2 i Q4 . tada je napon va = 0 . impulsi su uži na početku i kraju poluperiode. a što je impuls širi. Ovaj izmjenjivač ne generira 3 harmonik struje. što znači da osim sinusoidalne struje osnovne frekvencije (osnovni harmonik) ne generira smetnje u obliku sinusoidalne struje manje amplitude i 3 puta veće frekvencije od frekvencije osnovnog harmonika. To je zbog toga jer se želi dobiti sinusni oblik struje kroz trošilo (trošilo se sastoji od serijskog spoja otpornika i induktiviteta) koja je nužna za pogon određenih vrsta pogona. Iz slike je vidljivo da širina impulsa nije jednaka. Treći harmonik struje izaziva niz problema u elektromotorima (dodatna zagrijavanja namota i slično) i valja ga eliminirati ili svesti na najmanju moguću mjeru. vb i vc . tada je napon va = −Vdc . drugi je isključen). a najširi su na sredini poluperiode.

Fazni pomak napona va . Sl.Sb1 . Trofazni izmjenjivač i izlazni naponi iz izmjenjivača Na slici 65 prikazana je izvedba izmjenjivača sa slike 64. 64. vb i vc su 120 .Energetska elektronika 64 Sl. Preklopke S a1 − Sa 4 odgovaraju prvom jednofaznom izmjenjivaču koji generira izmjenični napon va . Sb1 i Sb 2 te Sc1 i Sc 2 preklapaju u protutaktu.Sc1 i preklopki Sa 2 . Izvedba izmjenjivača sa slike 64 Na slici 65 se vidi da je izmjenjivač izveden sa 12 preklopnika. Nadalje bitno je da sklopni trenutci preklopi S a1 . Na sličan način preklopke Sb1 − Sb 4 i Sc1 − Sc 4 pripadaju drugom i trećem izmjenjivaču koji generiraju napone vb i vc . bitno je da preklopke S a1 i S a 2 . Da bi se to postiglo.Sb 2 Sc 2 budu pomaknuti za 120 . 65. .

Energetska elektronika 65 vbc Na slici 66 prikazan je trofazni izmjenjivač koji generira tri linijska napona vab . Na desnoj strani slike 66 prikazan je redoslijed ukapčanja i iskapčanja pojedinih preklopki. Izmjenjivač pretvara istosmjernu energiju baterija u izmjeničnu energiju potrebnu za pogon motora. 66. nego linijski naponi (trošila su spojena u trokut). Ovaj izmjenjivač je pogodan za trošila za čiji pogon ne trebaju fazni naponi va . I na kraju priče o trofaznim izmjenjivačima prikažimo trofazni izmjenjivač sa srednjom točkom u istosmjernom naponskom izvoru i njegove pripadajuće valne oblike. Sl. Trofazni izmjenjivač koji generira linijske napone vab . vbc i vca . vb i vc . Uočite da izlazni naponi nisu sinusni već pravokutni (nalikuju na sinusni signal). No prvi harmonici ovih napona koji se dobiju nakon filtriranja su čisti sinusni naponi. trofazni asinkroni elektromotor). te valni oblik izlaznih napona. Ovaj izmjenjivač se napaja s dva istosmjerna naponska izvora. Trošilo je trofazno i spojeno je u zvijezdu ( npr. Prikazani izmjenjivač je pri tome jednostavniji nego izmjenjivač na slici 65 jer se sastoji samo od 6 preklopki. i vca . .

77. No naravno. Preklopke spajaju u protutaktu i uključene su 180 . postoje i drugi sklopni rasporedi.Energetska elektronika 66 Sl. . Trofazni izmjenjivač sa srednjom točkom na u istosmjernom naponskom izvoru Ovaj izmjenjivač generira fazne napone i može koristiti samo kod izmjeničnih trošila spojenih u spoju zvijezda. primjerice takovi koji daju kvazi-pravokutni fazni napon.

pretežno induktivnih trošila ne može promijeniti za vrijeme brzog prekapčanja preklopke. Istosmjerno – istosmjerni pretvarači bez galvanskog odvajanja su: a) silazni pretvarači (buck converter) b) uzlazni pretvarači (boost converter) c) silazno – uzlazni pretvarač (buck-boost converter) 9. Radi toga će se u ovom poglavlju izvršiti podjela pretvarača i izvesti transformatorske jednadžbe pretvarača.Energetska elektronika 9. Rad pretvarača zasniva se na brzom preklapanju preklopke u strujnom krugu prikazanom na slici 78 (brzina rada preklopke je reda veličine nekoliko kHz). Mi ćemo se baviti načelima rada pretvarača bez galvanskog odvajanja. U uvodnom poglavlju su objašnjena načela rada istosmjernoistosmjernog pretvarača.1 Silazni istosmjerno-istosmjerni pretvarač Osnovno načelo rada silaznog pretvarača objašnjen je u uvodu. Istosmjerne pretvarače dijelimo na pretvarače bez galvanskog odvajanja (bez transformatora) i na pretvarače s galvanskim odvajanjem (s transformatorom). a na kraju ćemo spomenuti jednu vrstu pretvarača s transformatorom. pa ih možemo shvatiti kao izvori koji tjeraju konstantnu struju). Pri tome je trošilo na slici predstavljeno s strujnim izvorom konstantne struje I d (već prije je objašnjeno da se struja velikih. . Istosmjerno – istosmjerni pretvarači 67 Istosmjerno-istosmjerni pretvarači su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu električnu energiju jednih parametara u istosmjernu energiju drugih parametara.

Faktor vođenja sklopke je veličina koja definira odnos vremena vođenja sklope ( tv ) i perioda T . Principijelna shema silaznog pretvarača Na slici 78 se vidi principijelna shema silaznog istosmjerno-istosmjernog pretvarača. Na donjem dijelu slici prikazani su pravokutni naponi na trošilu vd (t ) i struja baterije iB (t ) .Energetska elektronika 68 Sl. Jedan dio vremena ukupnog perioda T sklopka je uključena i to vrijeme nazivamo «vrijeme vođenja sklopke» ( tv ). Ostatak vremena je sklopka isključena pa to vrijeme nazivamo «vrijeme pauze» ( t p ) .faktor vođenja 0 ≤ D ≤ 1 . Uvijek mora biti zadovoljeno: tv + t p = T Već u samom uvodnom dijelu je definiran faktor vođenja D . Preklopka S prekapča periodom T = 1 f prekapčanja . pa vrijedi: D= gdje je: tv T D . 78.

izlazni napon vd (t ) je konstantan. te se na taj način omogućuje spajanje i otpornog trošila na izlazu pretvarača. Sl. one moraju izgledati isto kao i za pretvarač na slici 78 jer su oba silazni pretvarači. Dakle kad u igri imamo kapacitet i . Faktor koji ih povezuje je faktor vođenja D . a vrijeme pauze t p = (1 − D) ⋅ T . Budući da uvijek mora biti zadovoljeno da je srednja snaga na ulazu u pretvarač jednaka srednjoj snazi na izlazu iz pretvarača može se napisati: VB I B = Vd I d Iz gornje jednadžbe proizlazi druga transformatorska jednadžba pretvarača (transformatorske jednadžbe se zovu jer neodoljivo podsjećaju na osnovne jednadžbe jednofaznog transformatora): Id = VB 1 IB ⇒ IB Vd D Na slici 79 prikazana je kompletna shema silaznog pretvarača. 79. Shema se razlikuje od slike 78 po tome što su na izlazu dodani induktivitet i kapacitet. Srednja vrijednost napona na trošilu Vd može se dobiti ako odredimo površinu ispod krivulje valnog oblika napona vd (t ) u jednom periodu T i to podijelimo s jednim periodom T : Vd = ∫ vd (t )dt = DVB 0 T Na taj način smo dobili prvu transformatorsku jednadžbu pretvarača koja povezuje ulazni i izlazni napon pretvarača.Energetska elektronika 69 Iz gornje jednadžbe proizlazi da je vrijeme vođenja tv = D ⋅ T . Silazni pretvarač Ukoliko je kapacitet C jako velik. Kako izvesti transformatorske jednadžbe za ovaj sklop ? Naravno.

80. transformatorska jednadžba se izvodi na način da se primjene jedno od slijedećih pravila: 1) srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. kondenzator C i trošilo R . Valni oblici napona i struje induktiviteta za neisprekidani rad pretvarača . 2) srednja vrijednost struje kroz kapacitet u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . Kapacitet C se puni i napon se na njemu povećava. prolazi kroz sklopku S . Ako pretpostavimo da silazni pretvarač radi u neisprekidanom režimu rada (izlazna struja nikad ne pada na nulu – struja trošila je neisprekidana) mogu se nacrtati valni oblici napona i struje kroz induktivitet (slika 79). induktivitet L . Kapacitet C se prazni i napon se na njemu smanjuje. Napon na induktivitetu jednak je ( −Vd ). Dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana.Energetska elektronika 70 induktivitet. Sl. Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. Rad pretvarača moguće je opisati na slijedeći način. Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». Napon na induktivitetu jednak je ( VB − Vd ). Struja kroz induktivitet L linearno pada. Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) iz izvora prestaje teći struja iB . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Struja kroz induktivitet L linearno raste.

81. međutim za isklapanje tiristora u . Sl. Vd = DVB Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage što je već objašnjeno u prethodnom primjeru pa je: Id = 1 ⋅ IB D Silazni tiristorski pretvarač (čoper) Na slici 81 prikazan je tiristorski silazni istosmjerni pretvarač popularno zvan čoper (chopper). samo što je trošilo prikazano serijskim spojem induktiviteta Ld i otpora Rd . Razlog je u tome što je tiristor poluupravljiva komponenta koja se lako može uklopiti. T2 . Postavlja se pitanje: «Zar je moguće da je potrebno tako puno komponenata da zamjeni jednu običnu sklopku?!». diode D . Sklopka S u shemi 78 je zamijenjena sklopom na slici 81 koja se sastoji od dva tiristora T1 . kapaciteta C i induktiviteta L .Energetska elektronika 71 Ako se primjeni pravilo da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. iz slike 80 proizlazi: (VB − Vd ) DT = Vd (1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Tiristorski silazni pretvarač (čoper) Ova shema u potpunost odgovara shemi na slici 78.

na tiristor T1 dolazi reverzni napon koji u periodu od t1 do t2 ruši njegovu struju na nulu. Rad čopera se može opisati na slijedeći način. D i L predstavljaju sklop koji omogućava isključivanje tiristora na način da «ruše» glavnu struju na nulu. Pretpostavimo da niti jedan tiristor ne vodi struju do trenutka t0 . kada se dovodi impuls na gejt tiristora T2 . Izlazni napon iz čopera. C . To traje sve do trenutka t3 kada se cijeli proces ponavlja. Uključenjem tiristora T2 . Kada želimo uključiti sklopku (tiristor) potrebno je u trenutku t0 dovesti okidni impuls na gejt tiristora T1 (master tiristor) koji se nalazi u stanju blokiranja i trenutno prelazi u stanje vođenja te provodi struju od izvora E . D. i na takav način regulirati srednju vrijednost izlaznog napona čopera. Mijenjanjem vremena dovođenja impulsa na tiristore T1 i T2 mogu se mijenjati vremena vođenja tv i vremena pauze t p sklopke na slici 78. Na slici 82 prikazan je izlazni napon iz čopera sa slike 81. Upravo komponente T2 . preko T1 . Takvo stanje traje do trenutka t1 . Kondenzator se nabije na napon E nakon jedne poluperiode sinusne struje kroz titrajni krug. trošila. Sl. Dioda D1 ne vodi. koji ovdje služi samo zato da bi isključio glavni tiristor T1 . . Takav skup komponenti se nazivaju komutacijski sklop tiristora. Istovremeno se kondenzator C nabija na napon izvora E . U trenutku t2 . tiristor T1 iskapča. C .Energetska elektronika 72 istosmjernom krugu potrebno je «srušiti» glavnu struju tiristora na nulu (struja anodakatoda). tako da mu je + na donjoj elektrodi. napon na izlazu čopera jednak je nuli. nazad u izvor. te od t2 do t3 ne teče struja kroz trošilo. jer provođenjem tiristora T1 poteče sinusna struja titrajnog kruga L. 82.

postoji i istosmjerni uzlazni pretvarač koji na svom izlazu daje veći napon od ulaznog napona. 83. Valni oblici napona i struje induktiviteta .84. Na slici 83.2 Uzlazni istosmjerno-istosmjerni pretvarač 73 Pored silaznog pretvarača koji na svom izlazu uvijek «daje» manji izlazni napon od ulaznog. Uzlazni pretvarač Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 84.Energetska elektronika 9. Sl. Izlazni napon se može teoretski mijenjati od VB do ∞ (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno). prikazan je uzlazni pretvarač. Sl.

Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz trošilo R . Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage: I d VB = = 1− D I B Vd . uočite da je izlazni napon Vd veći od napona baterije VB . Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB .Energetska elektronika 74 Rad uzlaznog pretvarača može se objasniti na slijedeći način. Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 84). i Vd je to veći što je D bliže jedinici. dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana. Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( Vd − VB ) . Ako je 0 < D < 1 . Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) struja izvora iB koja je jednaka struji induktiviteta iL počinje linearno padati (vidi sliku 84). a koji nastaje radi toga što se induktivitet opire smanjivanju struje. Upravo pad struje kroz induktivitet di ( u odnosu na referentno postavljeni izaziva negativni napon samoindukcije VL = L dt napon kojeg određuje smjer strelice napona na induktivitetu). prolazi kroz sklopku S i induktivitet L . VB = Vd (1 − D ) ili Vd 1 = VB 1 − D Iz gornje jednadžbe se vidi da je za D = 0 izlazni napon Vd = VB . Taj napon samoindukcije se zbraja sa naponom baterije (istog su predznaka). Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. kapacitet C se nabija na viši napon od napona izvora VB . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Budući da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C . iz slike 84 proizlazi: VB DT = (Vd − VB )(1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). tada je izlazni napon Vd > VB . napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C .

3 Istosmjerni silazno-uzlazni pretvarač 75 Treća vrsta istosmjernih pretvarača bez galvanskog odvajanja su istosmjerni silazno uzlazni pretvarači.uzlazni pretvarač Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 86. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz trošilo R .86. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 86). Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. prikazan je silazno . Valni oblici napona i struje induktiviteta Rad uzlaznog pretvarača može se objasniti na slijedeći način. Sl. Treba napomenuti da je izlazni napon obrnuto polariziran ( + je na donjem kraju otpora R . Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Sl. Izlazni napon se može teoretski mijenjati od 0 do ∞ (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno).uzlazni pretvarač. . Silazno . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. prolazi kroz sklopku S i induktivitet L .Energetska elektronika 9. Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . 85. a – je na gornjem kraju otpora). Na slici 85.

Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( −Vd ). Kapacitet C se nabija na napon VL . Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». izlazni napon Vd = 0 . a koji samoindukcije VL = L dt nastaje radi toga što se induktivitet opire smanjivanju struje. napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C . trošilo i diodu i počinje linearno padati (vidi sliku 86).Energetska elektronika 76 Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) dioda D otvara. Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. tada je izlazni napon Vd > VB . i Vd je to veći što je D bliže jedinici. Vd D = VB 1 − D Iz gornje jednadžbe se vidi da je za D = 0 . struja induktiviteta iL se zatvara kroz kapacitet. Ako je 0 < D < 1 . Budući da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C . Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage: Id 1 − D = IB D . Upravo pad struje kroz induktivitet izaziva negativni napon di (u odnosu na referentni napon kojeg označava strelica). iz slike 86 proizlazi: VB DT = Vd (1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba.

Valni oblici napona na trošilu vd sa i bez transformatora .4 Istosmjerni pretvarač s galvanskim odvajanjem 77 Na kraju izlaganja o istosmjernim pretvaračima razmatrat će se i drugi pretvarač koji također postiže viši izlazni napon kao i uzlazni pretvarač. 87. Sl. Na slici 87. Sl.Energetska elektronika 9. Galvanski odvojen istosmjerni pretvarač Valni oblici napona vd na trošilu pretvarača sa slike 87 (bez induktiviteta L i kapaciteta C ) bez i sa transformatorom su prikazani na slici 88. Izlazni napon se može N teoretski mijenjati od 0 do 2 D (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako N1 velika da je vd = konstantno). prikazan je silazni pretvarač koji koristi transformator za podizanje napona.88.

a ne u izravne izmjenične pretvarače. Vd N 2 = D VB N1 10. jer koristi elektromagnetski princip pretvorbe. . Mogli bi smo i transformator svrstati u izmjenične pretvarače. što se jasno vidi na slici 88. Sl. Izmjenični pretvarači Izmjenični pretvaraču su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju izmjeničnu energiju jednih parametara električne energije u izmjenični energiju promijenjenih parametara. jer i on pretvara jedan iznos izmjeničnog napona i struje primara u neki drugi iznos izmjeničnog napona i struje sekundara (ne može pretvarati jednu frekvenciju u drugu frekvenciju). Valni oblici napona sa i bez transformatora i napona na induktivitetu Princip rada ovog pretvarača je vrlo sličan silaznom pretvaraču. iz slike 88 proizlazi: (VB N2 − Vd ) DT = Vd (1 − D )T N1 Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. No. transformator spada u električne strojeva. uz dopunu da se pravokutni napon na primaru transformira u viši sekundarni napon preko transformatora. a ne preklapanje poluvodičkih ventila. Izmjenični pretvarači dijele se na pretvarače napona i pretvarače frekvencije. 88 a.Energetska elektronika 78 Na slici 88 a) prikazani je valni oblika napona na induktivitetu vL za pretvarač sa slike 87.

Nakon kuta α zatvara se sklopka S i ostaje zatvorena sve dok se ne dosegne kut π (kut vođenja preklopke traje π − α ). Napon na trošilu je uR = U S sin ωt . a od kuta π + α do kuta 2π sklopka zatvara. smanjuje efektivna vrijednost izlaznog napona. jedne preklopke S i radnog trošila R . Za to vrijeme je napon na trošilu uR = 0 . Načelo rada izmjeničnog pretvarača napona Na slici 89 a) prikazan je sklop koji se sastoji od jednog izmjeničnog izvora napona U s sin ωt . Mogući valni oblici izlaznog napona prikazani su na slici 89 b/1. Za slučaj prikazan na slici 89 b/1. Preklopka S otvara i zatvara jednom u pozitivnoj poluperiodi izmjeničnog napona i jednom u negativnoj poluperiodi izmjeničnog napona.1 Izmjenični pretvarač napona (izmjenični regulator napona) 79 Izmjenični regulator napona koristi preklapanje poluvodičkih preklopki za pretvorbu izmjeničnog napona jedne efektivne vrijednosti u izmjenični napon neke druge manje efektivne vrijednosti. Sl. Ako se izračuna efektivna vrijednost napona prikazanog na slici 89 b/1 može se vidjeti da je ona manja od efektivne vrijednosti ulaznog sinusnog napona U s sin ωt . Načelo rada se vidi iz slike 89. Pretvarač koji daje valni oblik napona na slici 89 b/1 može se dobiti koristeći shemu na slici 90. . Daljnjim povećavanjem kuta α smanjuje se kut vođenja preklopke π − α . Slučajevi prikazani na slici 89 b/2 i b/3 se mogu opisati na sličan način kao i slučaj b/1. I za njih je karakteristično da se smanjenjem kuta vođenja preklopke S . Od kuta π do kuta π + α sklopka S je ponovo otvorena. preklopka S je otvorena do kuta α . te se i nadalje smanjuje efektivna vrijednost napona na trošilu. 89.Energetska elektronika 10. b/2 i b/3.

Od kuta π do kuta π + α niti jedan tiristor ne vodi. 90. Okidanjem tiristora T2 u trenutku π + α . Na slici 91 prikazan je pretvarač opterećen radno-induktivnim teretom te pripadajući valni oblici napona na trošilu. tiristor T1 se sada nalazi u stanju zapiranja. Kad se dosegne kut α . Budući da je trošilo radno. počinje vođenje tiristora T2 koje traje do kuta 2π . struja pada na nulu u trenutku kada i napon uR padne na nulu ( kod kuta π ). Dakle. Vidimo da ova dva tiristora zamjenjuju funkciju sklopke na slici 89 za pretvarač koji daje valni oblik izlaznog napona kao na slici 89 b/1. a donji tiristor T2 u stanju zapiranja. . samo tiristor T1 može doći u stanje vođenja.Energetska elektronika 80 Sl. Do kuta α gornji tiristor T1 nalazi se u blokirnom stanju. dovođenjem impulsa na gejtu. Izmjenični pretvarač napona za slučaj 89 b/1 Funkciju preklopke S na slici 90 preuzimaju tiristori T1 i T2 . okida tiristor T1 i tiristor vodi do trenutka kada struja kroz njega ne padne na nulu. a tiristor T2 u stanju blokiranja.

Pretvarač sa slike 90 opterećen radno – induktivnim teretom Iz valnih oblika na slici 91 lako je vidljivo da je okidanje tiristora T1 moguće za kut α u rasponu od ϕ < α < π (kut ϕ je kut faznog pomaka napona i struje). 91. . Ovo za posljedicu ima da se opseg regulacije izlaznog napona smanjuje za slučaj radno induktivnog tereta (za radni teret kut α se može mijenjati u rasponu od 0 < α < π ). 10. Slično vrijedi i za tiristor T2 (okidanje moguće tek iza kuta ϕ + π do kuta 2π ).Energetska elektronika 81 Sl. Frekvencija ulaznog sustava jednaka je frekvenciji izlaznog sustava.2 Izmjenični pretvarač napona i frekvencije Opisani sklop na slici 90 se može uz drugačiji sklopni raspored upotrijebiti za izravnu pretvorbu napona i frekvencije. Izmjenični regulatori napona mijenjaju efektivnu vrijednost napona. jer se tek tada tiristor T1 nalazi u blokirnom stanju i moguće mu je na gejt dovesti impuls okidanja. Na slici 92 može se vidjeti načelo rada pretvarača frekvencije.

92. Neka T duljina poluperiode izmjeničnog napona iznosi 1 . Pretpostavimo da je ulazni sinusni izmjenični napon prikazan na slici 92 a) doveden na ulaz sklopa. Valni oblik napona na izlazu iz sklopa za slučaj pretvarača frekvencije koji na svom izlazu daje frekvenciju napona 5 puta manju od ulazne frekvencije prikazan je na slici 92 b). Ako sada okidamo samo tiristor Tr1 2 . jednak je pretvaraču na slici 90.Energetska elektronika 82 Sl. Rad pretvarača frekvencije može se opisati na slijedeći način. Pretvarač napona i frekvencije Pretvarač na slici 92 a). Razlika između njih je samo u redoslijedu okidanja pojedinih tiristora.

uvijek na početku triju pozitivnih poluperioda sinusnog signala. Ovo proizlazi iz 5 jednostavne relacije koja povezuje period izmjeničnog napona i njegovu frekvenciju 1 f = . T Ovaj pretvarač može istodobno smanjivati i frekvenciju i ulazni napon (slika 92 c). Na istom grafikonu crtkano je prikazan pravokutni napon koji predstavlja srednju vrijednost pulzirajućeg napona T2 .3 Ciklopretvarači Ciklopratvarači su izmjenični pretvarači napona i frekvencije bez istosmjernog međukruga koji se primjenjuju kod većih izlaznih snaga (100 kW i više). Tipična primjena im je u regulaciji broja okretaja propulzijskog sinkronog motora na brodovima s elektropropulzijom. 93. Na slici 92 c prikazan je valni oblik na izlazu pretvarača koji smanjuje frekvenciju i napon (frekvencija a izlazu se smanjuje za 5 puta u odnosu na ulaznu frekvenciju). onda je f frekvencija izlaznog napona f 2 = 1 ( f1 je frekvencija ulaznog napona). a time i srednja vrijednosti izlaznog napona (crtkani pravokutni napon) biva manja. Sl. Topologija ciklopretvarača . pa zatim okidamo tri puta uzastopce tiristor Tr2 na početku negativnih poluperioda da bi izostavili okidanje tiristora Tr1 za dvije pozitivne poluperiode. Valni oblik napona sastoji se od 3 pozitivna pulsa i 3 negativna pulsa. te izostavimo okidanje tiristora Tr2 za dvije negativne poluperiode izmjeničnog signala. Topologija ciklopretvarača prikazana je na slici 93. Ako je poluperioda (a time i 2 2 perioda) izlaznog napona 5 puta dulja od poluperiode (periode) ulaznog napona.Energetska elektronika 83 tri puta uzastopno. dobit će se na trošilu R valni oblik napona prikazan na slici 92 b). 10. Ako se pogleda duljina poluperiode srednje vrijednosti izlaznog T T pravokutnog napona T2 . Na taj način se smanjuje površina pozitivnih i negativnih poluperioda izlaznog napona. Sve što je potrebno jest da se okidanje tiristora vrši nakon određenog kuta kašnjenja α . vidljivo je da je 2 = 5 ⋅ 1 .

Gornji grafikon na slici 94 prikazuje ulazni izmjenični napon vi duljine perioda . . napon va se filtrira u izlaznom filteru. S3 . Kada su sklopke S1 . Redoslijed T= 2π ωi preklapanja sklopki S1 . Da bi se iz napona va dobio sinusni izmjenični napon vac na izlazu ciklopretvarača . Valni oblici napona na pojedinim dijelovima sklopa prikazani su na slici 94. Srednji grafikon prikazuje valni oblika napona va na ulazu u filtar. S 4 isključene tada je va = −vi (reverzira se ulazni napon). S3 isključene tada je va = vi . a sklopke S2 . Sklopke S1 . S 4 i S 2 . S3 . Sl. Valni oblici napona ciklopretvarača sa slike 93. S3 preklapaju istovremeno i u protutaktu. Treba ponovo napomenuti da sklopke S1 .S4 . Kada su sklopke S2 . baš kao i sklopke S 2 . S3 uključene. S3 također je prikazan na srednjem grafikonu. S 4 uklapaju i isklapaju zajedno. Sklopke S1 .Energetska elektronika 84 Ciklopretvarač se može prikazati kao mosni spoj od četiri preklopke S1 . a sklopke S1 . S 4 te sklopke S 2 . 94. S4 preklapaju u protutaktu sa sklopkama S2 . S 4 uključene.

Slična razmatranja vrijede i za negativne poluperiode izlaznog napona. 95. Ciklopretvarač s faznim upravljanem Ovaj ciklopretvarač snižava frekvenciju ulaznog napona za 12 puta (duljina poluperiode izlaznog napona je 12 puta veća od duljine poluperiode ulaznog napona). dok su ostale više frekvencije potisnute). pa zatim 12 poluperioda negativnog napona. da bi ponovo do kraja pozitivne poluperiode izlaznog sinusnog napona kut upravljanja povećao na α ≈ 130 . Na slici 95 se vidi da ciklopretvarač na svom izlazu generira 12 poluperioda pozitivnog napona. Sl. Na slici 95. Na slici 96 prikazan je ciklopretvarač realiziran s dva punoupravljiva jednofazna mosna spoja. pa pozitivne poluperiode počinje propuštati s kutom upravljanja α ≈ 130 . te ih postupno smanjuje na α ≈ 30 (maksimalna pozitivna vrijednost izlaznog sinusoiudalnog napona). prikazan je način na koji se može dobiti sinusni izlazni napon bez upotrebe izlaznog filtera (koji izdvaja osnovni harmonik napona va ). Pri tome koristi i fazno upravljanje. .Energetska elektronika 85 Donji grafikon prikazuje izlazni napon iz filtera vac . pomoću kojeg se mogu realizirati valni oblici napona na slici 95 (uvjet je da je trošilo otporno). Napon vac jednak je filtriranom naponu va ( iz napona va je izdvojena samo frekvencija osnovnog harmonika napona.

Ciklopretvarač sa otpornim trošilom Ciklopretvarač na svojem izlazu mora davati oba polariteta napona i oba smjera struje (karakteristika izmjenično-izmjeničnog pretvarača). Sl. 97. valni oblik izlaznog napona ovisi o faznom položaju izlazne struje. .Energetska elektronika 86 Sl. To se može ostvariti. antiparalelnim spojem dva tiristorska usmjerivača sa srednjom točkom koji je prikazan na slici 97. primjerice. Ciklopretvarač s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su valni oblici izlaznog napona i struje kroz trošilo (trošilo je radno-induktivno). s tim da struja mora moći teći u bilo kojem smjeru za bilo koji polaritet izlaznog napona. 96. u tom slučaju. No.

5. Ako želimo kroz trošilo protjerati izlaznu struju i2 oblika kako je prikazana na slici 98 (crtkana krivulja). trošilo vraća energiju u mrežu. tada do trenutka t1 katodna grupa tiristora (1.Energetska elektronika 87 Sl. Trošilo se puni magnetskom energijom. Od trenutka t3 struja trošila i2 je negativna i raste – struja ide od srednje točke transformatora s lijeva na desno kroz trošilo. trošilo se nabija energijom. struja je ostala pozitivna. Nakon pauze od trenutka t2 do trenutka t3 . Fazni pomak između izlaznog napona u2 i izlazne struje i2 mijenja valni oblik izlaznog napona.6) radi u ispravljačkom režimu rada. Od trenutka t1 do trenutka t2 struja trošila i2 je i dalje pozitivna (zadržava isti smjer) i pada na nulu.3) mora raditi u ispravljačkom režimu rada – struja i2 teče od desna na lijevo prema srednjoj točki izvoda transformatora i postepeno raste. izlazna struja i2 mijenja smjer. katodna grupa tiristora radi u izmjenjivačkom režimu rada.2. Energija akumulirana u trošilu mora se moći vračati u pojnu mrežu. Na sličan se način može nastaviti priča o radu ciklopretvarača. Zato svaki usmjerivač mora moći raditi i u ispravljačkom i u izmjenjivačkom načinu . Valni oblici struje i napona ciklopretvarača s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su trofazni naponi sekundara. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvarača je negativna. te izlazni napon u2 (debela crta ) i izlazna struja iz ciklopretvarača i2 ( crtkano ). 98. anodna grupa tiristora (4. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvarača je negativna.

. Na slici 100 prikazano je isto za usmjerivač B . treba koristiti složenije pretvaračke spojeve. Ukoliko se želi dobiti sinusoidalniji oblik izlaznog napona. i vd ' (poslije prigušnice L ). koja su prikazana na slici 99. umjesto dva antiparalelna tiristora mogu se upotrijebiti dva antiparalelna mosna spoja. Ciklopretvarač sa dva antiparalelna mosna spoja Ovaj ciklopretvarač se može rastaviti na usmjerivač A i usmjerivač B .Energetska elektronika 88 rada. Zapamtite da i katodna i anodna grupa tiristora moraju omogućavati oba polariteta izlaznog napona uz oba smjera izlazne struje kroz trošilo. 99. Primjerice. Sl. Na slici 99 prikazan je usmjerivača A te valni oblici napona vd (prije prigušnice L ).

99.Energetska elektronika 89 Sl. Usmjerivač A ciklopretvarača sa slike 99. .

Usmjerivač B ciklopretvarača sa slike 99. Izlazna struja i izlazni napon su fazno pomaknuti. Na slici 101 prikazan je rad ciklopretvarača sa slike 99.Energetska elektronika 90 Sl. 100. .

Energetska elektronika 91 Sl. Ciklopretvarači su općenito vrlo komplicirani uređaji energetske elektronike sa kompleksnim upravljačkim uređajima. . Na slici 101 se vidi da usmjerivači A i B nekada rade u ispravljačkom. što ovisi o polaritetu i smjeru izlazne struje. Valni oblici izlaznog napona i struje. a nekada u izmjenjivačkom modu rada. i nezamjenjivi su za pogone većih snaga. I na kraju ove skripte spomenimo da postoji još niz vrsta ciklopretvaračkih sklopova. 101.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->