P. 1
Abeceda rezidbe

Abeceda rezidbe

|Views: 1,855|Likes:
Published by Miodrag Ječmenić

More info:

Published by: Miodrag Ječmenić on Nov 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/31/2013

pdf

text

original

Jean ..

Yves Prot Denis Retournord

llustriroo Joel' Bordier

A,s TAKEK <1.0 ....

'(!!!i:l)"" .A R .... ::t CJ. , N

Obavijest izdcvcco

Vrste drveco i grmljo predstovljene U ovome djelu nojcesce se scde u nosim vrtovimo. VeCinu onih kojs ovdje nisu novedene ne trsbn posebno orezivori

(0 do biste ih odrfnvoli, procirojteuvodne stronlce a rezidbi no pocetku ovogo djelo).

Nesiov originala.

.Jcan-Yves Prat. Denis Relou.rnard: L'abc de Iii raille © Editions Husrica, Paris: 1999

~ ze Hrvarsku Stanek d.o.o .. Varazdin 2002.

Stanek d.o.o. Varazdin o-rnail: slanek@vz.wl.hr

1",1./[a).:: 042/641-215

Za nakladnika: Nadica Stanek

Urednik: Josip Stanek

Prijevod: Biserka L:ajec

Lektorure i kcreknu»: Mirjana Osroja

Pripreme za tisek: Grilfitki studio Mis

Tisek: Tiskere verieks

IS BN 953-6926-09-1

CIP - Kolologizacijo U publikcciji Nocionolno i sveucilisno knjiinica - Zagreb

U DK 631.542.3(035) 630.245(035)

PRA1; Json-Yves

Abecedo rezidbe I Jean-Yves Prot, Denis Relournard; tlustrfroo Joel Bordler ; <prevelc Blserko Zojec>. - Vcrozdin :

Stanek, 2003.

Prijevod dielo: L'obc de 10 toilla, - Kozclc. ISBN 953-6926-09-1

I. Relournord, Denis

I_ Ukrosno bilje - Obrezlvonje - Prirucnik H. Vocke - Obrezivnnje -- Priru~nik

430124098

PKEDGOVOR. .

UI"OD .................•.................. 9

REi:IDBA Jf POTREBN,L .......•.......•..... 9 CI) EPITE rJA BI~ ra RAZ,\ISOZILI .......•••••... 1:-

REZlDS-\ DR\ Eel I GR.\I LJ,\ ro \·RST,UI.-\ AL:KUB.-\ .. _ ..

..•.... _ .. 21

AZALE)A HI R()DOmSDRll' .•••..••.•••.••.. 24 BADE!>1. BAIA,\I ............•• > ••••••••••• 26

BEKO\'INA III I.:OIKOI·I;';A 28

BISERAK 30

BOZLR DR\'ENASTI 32

BRE~K\'I\ •..........•.................. 36 CE.-\"OTU~ ....•............•..••.••.•. 44 CI'JTTNI RIBIZ III KIlI'AVO( RVf'il RlelZ "., •••• , 46 Do)el).\ III "RT"'" ~1!RTA .•......••..••••••. 48 DL'>Jll\1~.lG\ ....•............•..•.....•. 50

ESK.-ILO:-':II,I .•• , ••..••.•..••.••.••.•. , •• 53

FOR~ITIIA ......•...•... , •••••. , .••••.. 56 G LlCI-';lj,\ ...............••.•....••..•. 58

HIBISKU ......•..................•..... 62

HORTEc\:ZIJA 66

HR..IST ............•.............•...... 68

J.-IBl!KA ..•.... , ..... , •..........•...•.. ;0 JAPA'>;SKA DU:-<JA, ., •• , •••••• " •• , ••••.• 89 JAP.-INSKA "L'RIKA .....•••...•• , .•..••••.. 88

J won 91

JORGOI"\,\: 9'5

KAl1i\i\ 99

K;.,\IELlj.-\ .•.. , ....•.. , ..........•...• 102

KER1JA , . , , •..• , .•• , .. , ..••. , , .••• , •. 105

KESTEN ...•••.••....•••....•••.... \ 08

KOZJA KRI' , .......•.•... 109

KozJI\ KRI' - DB leN,' I I. I

KRt_;~K,\ . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . .. . . . . . . . . 1 1 3

KUI'IN/I 130

L,\\'A Yf}l\ .

131

LEW'RI KA . , •...•..• , •...•..•...•• , , . . 133

Sadrzaj

Lli E'I\:,\ - ••••.••••. - •.

136

LO\'OR , •• , • , , •••. , •• , . 137

Lm'OR\'1 ~'" J.I , . . • . . . . . . . . 14 1

LOZlc.\ ..•.................. , •••..••. 144 LJLT"'I Jl1IU;Onl'; ILl !lCDLEJA .....•.•...... 146

148 1')0

:--IAlIN\ .•..••. , •.....................

1 v 1.~RELJC.\ ......•.•••..........•...... 152

·;-J\R .. I,,·CA .....

160 162 165 166 168

OBI(::':I RIBIi' III CRozn.\~1 I un ENI 11.11'117 OeROZD .............•. " ..

OLI:..I"O,-\R .

ORAH ..

PA.lAS~!I\: •... , •.... , 1 ~2

PAI'ITl~'" .......•.•••.........•...... 1"'4 PERO\'SKlj,\. .. . . . • • . . • . . . . . . . . . . . . . . .. 176

I'IR";':ANT\ .......•.......•....••• , .•.

1"8 [82

PLJLSKA\ ILA ..... , ••.•....•....•......

RODODENDRON .•.••.•.•...•........... 184

RL"U .........................•.. , .. 186

SIIl-IRSI\:I DRIJF5 ........•...•..•.•.•.••. 1% 5MO\o:I'.-\ ......................••..... 1 <)8 SL RLCIC,I - Ljt' I :-.IA .......•..•..•....•..•. 199

SL RLLlC-\ - I'ROLJf:1 N \ .. , " 201

SL\I~IR . . . . . . . • .. . .••................ :':03 SLJ1\ A ••...•..••••••••.•••.•.•••••.. _ 20- TEKOMA ..........••••....•....•••...• 21 () TRb7'lJrI .................•.........•. :':12 TRILOBA ..•................... " •..... 110

TR:-<ASTA O.-\FI N,I .....••................. :!18 \'j\]GEL'\ III ZA'1IC\

................... :':21

VIl'l1\',\ lOL~ .......•••...•• , ....•.... 223 VRBA t~\lO';".-\ ......•..••.••••...•••..• ::'30

ZL'-TIKA " . . . . . .231

RJEC~[K _ ..... ~ ..... ; r ••••• - • ~ ~ ••• A •• _ r •• _ • 235

K.-\7.t\LO .•......•................•....... 137

5

Predgovor

O drzavanje drveca i grmlja obvezamo ukljucuje rezidbu koja se obavlja rijekom ciravoga njihova zivota: kod sadnje ali i tijekorn rasra kako bi se potaknulo srvaranje cvjerova i plodova, te kako bi ill se pomladilo ... Sve vrste ne zahtijevaju redoviru rezidbu tijekorn vegetacijske godine, vee svakih rri, pet ili deser godina. Ako [Q ne ucinirno, one ce neuredno rasci i brzo ce postari glornazne i neproduktivne. Suhe grane koje ostaju neorezane postaju izvor bolesti i leglo stetnika zato je njihovo uklanjanje korisno za zdravlje drveca i grmlja.

Odlucili srno vas voditi, navodeci vrsru po vrstu i ilustrirajuci svaku radnju, kako bisre orezali one sro [reba, na rnjesru gdje je ro potrebno i u najboljem trenurku. Ovaj ce varn detaljni vedic pornoci pri rezidbidrveca i grmlja pa i pri rezidbi vocaka. Vocke stablasice

i grmovite vocke izrnijesane su s ukrasnim drvecern i ukrasnim grmovima. Razlicire vrste poredane su abecednim redom,

prema njihovu domacern (hrvatskom) imenu, kako bismo yam ornogucili da ih brzo pronadere.

Dodali smo nekoliko pojrnova 0 cijepljenju - nacinu razmnozavanja koji se najcesce koristi kod vocaka, a rjede kod drveca i ukrasnih grrnova kao i niz preciznih ilustracija koje oslikavaju potrebne radnje korak po korak. Prikazali smo sarno onu vrstu cijepljenja koju cere najlakse osrvariri da bismo yam (gotovo!) zajarncili uspjeh.

Za svaku prikazanu vrsru naci cere rakoder njezino botanicko ime, kao i brzi podsjetnik njezinih potreba (izlaganje svjerlu vrsta tla) i njezinih ukrasnih karakreristika (oblik, visina, lisce, cvatnja, donosenje plodova).

7

AllECEPA RE7.IDBE

8

UVOD

Rezidba je potrebna

Uloga rezidbe

Rezidba ornogucuje ucvrscivanje novozasadenog srabla ili grrna, porice grananje i cvjeranje, te daje drugu mladosr srarome srablu iii grmLl.

Kako osigurati dobor primitak kodsadnje

Rezidha kad sadnje porice grananje korijena, ako se radi a srablu iii grmu s galim korijenorn, i dijelova iznad zernlje (grana), a to je jamsrvo ucvrscivanja rasta biljaka u vasem vrtu, Aka je rijec 0 lisropadnorn srablu iJi gImu kupljenom s golim korijenorn, iii pak 0 zimzelenoj biljei koja je kontejnirana iii u posudi ~ necere posrup iri na isri nacin,

LISTOI'ADNO DRVECE I GRNILJE:

URAVNOTEZJTE GRANE I KORIJENJE

Listopadno drvece iii grmlje kupljeno s go!im korijenjern treba se sadiri izmedu srudenoga i ozujka .. Rezidba kod sadnje odnosi se dakle na grane i korijenje. Cupanje biljke radi prodaje djelornicno ipak osteri korijenje. Pri sadnji primjenjuje se posrupak prikracivanja korijenja za nekoliko cenrirnerara koji se zove

"ciscenje" korijenja. Taj postupak porice stvaranje rnnogih rnalih korjencica koji ce osigurati dobru ishranu biljke i dobra ucvrscivanje u do. Iskorisrire priliku da primm odrezere bolesno, unisteno i mrrvo (suho) korijenje,

Kod sadn je odrezi re takoder suhe il i slomljene grane. Sacuvane grane prikratite 1.3 orprilike jednu rreci nu njihove duJjine, posrujuci primm habitus i izjednacavajuci volurnen korijenja s granama.

DRVECE ! GRMLJE S KORIJENOM U GRUDJ ZEMLJE []J U rosuor. IRAGA REZI DBA

Zirnzeleno stable ili gem, kupljeno s korijenjem u grudi zemlje, [reba posadici II proljece, najbolje u ozujku, Biljka u posudi maze se zasadiri II svako doba godine. Zadovoljite se smanjenjem volumena granja rake da one bude [ednako volurnenu korijenja .. Odreiire sirne iii ostecene grane.

Ako se radi 0 cvjernom grmu kupIjenom u posudi, ne orezujre ga ako ga sadire prijeili za cvarnje, Pricekajre opadanje cvjetova da bisre ga orezali i (ada primijenire prYU rezidbu, takozvanu rezidbu za cvar.

9

Rezidba [e vrlo vazon postupak zo drvece i grmlje u vrtu.

Ono potlce rest biljke, dale joj skledon oblik, potice cvatnjui stvaranje plodova kod vocokc i grmovitih voccko. Rezidba se provodi kod sadnje mlade biljke i nastovlJa

tiJekom citavoga njezina iivoto.

ABcCEO .... REZIDBE

Vrste tic

Opcenito postoji kiselo i vopnenosto tlo, i svoko od njih imo odredeni stuponj kiselosti, To je kiselost odredena kemijskim mjerilom, pH [skrccenicc zo potencijolni vodlk}, U kiselom tlu pH voriro izmedu 4,5 i 6,5; u vopnenastom tlu on je iznod 7,5, a kod norrnolnoga tlo iznosi 7. U trgovinama se moze kupiti pribor zo onolizu kiselosti tla, ko ji se vrl 0 lake koristi. Laganu zemlju loko je obrcdivoti. One se ne lijepi zo lopatu cak i kodo je mokra. Propusna je jer dopusto vodi do otjece u dubinu. lIovasto zemljo zadrfava vodu. Zimi se no njezinoj povrfini zadrzovoju lokve vode. Lijepi se zo orude i tesko ju je obradivati.

Bogata zernl]o sodrii mnogo orgonskih tvari, humuso, koji je potrebon zo rnsr i ruzvo] biljke. Mozemo je prepoznati po tamnoj boji.

Dobra zemlja zodrrcvo Ijeti odredenu kolidinu vlcfnosti, cak i za suho vremena.

U idealnom slucoju, dobra vrtno zemlja bogata je hurnusom (tamne je bo]e), svjefo je i propusno.

Oblikovanje mladoga stabla iii grma

Osravire da se vecina ukrasnih grmova priradno razvije. Pornocu rezidbe naglasire sarno prirodni oblik srabla. Rezidba za oblikovanje nije porrebna kod ukrasnoga grmlja osirn kod grll10va koji ra ru "na srabljici" (prirnjerice hibiskus), Prirnjenju]e se rijekom jedne do dvije godine. U ro se vrijeme orezuje kako bi se dobio cvrsri grm i ne vodi se racuna 0 cvatnji. ajprikJadnije godisnje doba za takvu rezidbu jesr proljece posebice ozujak.

Tijekom prvih godina iivora mlada vocka obLikuje svoje deblo, jednom rijetju- svoj skeler, Kad rasr sarna, bez Ijud ke inrervencije, dobiva prirodan oblik srabla s prosrornom krosnjom. jedne crane da bismo

manjili njenu guStOcu, a druge srrane da bismo je zasritili od proljernih mrazeva (0 obiro rnarelicu i breskvu), mozerno vocku orezari kako bismo dobili tocno odreden obiik: volurnen ki habirus (poIusrablo, vrereno iIi vaza) , plosni oblik [palrnera. kordonac) za vocke iLi grmovir oblik za drvece kojega izdanci rasru oko pan ja (hrast). Mozete kupiri vee stariju biljku, formiranu, iii moiere nabaviri rnladu, cijepljenu biljku od jedne godi ne, p lemen ira mlado srablo koje cere ami oblikovari u vasern vrru, Ovdje dakle govori rno 0 rezidbi za oblikovanje. Trebare se porrudiri da dobijere smblo koje je ravno i tvr roo Takoder obratite po-

10

zornost na dobar raspored glavillh grana u proS[Qru, ogranitavajuti prirom njihov broj.

Ovaj posrupak zahrijeva mnogo painje jer rreba pusriti g1avne grane da se pos[llpno produlje kako bi posrale osnova za mnogosrruko grananje koje ce donosiri plodove. Takva se rezidba primjenjuje zirni, izvan razdoblja rnrezeva, rj. rijekom mirovanja vegetacije.

Odrzcvcnle stable iii grma

Ako nikada ne orezujere srablo ili grm, one ce postari neuredno, Njegove mnogobrojne grane ucinit ce krosnju pregusrom, a sredisnje ce grane biri labo osviierljene i prozracene, pa ce tako posrari otvorenirn vrarima za parazire i bolesri. Razvir ce se vodopije - vrlo snazne, nerodne grane koje ce uzi mari debar dio biljnih hranjiva i stvarati neravnorezu habiru a srabla. Rezidba za odrzavanje ima dakle dva ciIja: odrzari biljku u dobrom zdravIju i ocuvati njezin skladan oblik.

OCUVAt JE ZDRAVlJA U DRVECA Bolje je sprijeciri nego [ijeciri: vecinu bolesri moguce je izbjeci redovirorn njegom. Zap ravo , brojne

e bole ri mnogo lakse razvijaju na osrecenim granama koje su ugrozene zbog osrecenja kore. Odacle se bolesri mogu prosiriri na zdrave dij love. ve slornljene grane, [0 jest one ko j ih j e kora osrecena, rrebaj LL zato biri odrezane ve do zdrava dijela.

Dobro osvijerljene grane - one na rubovima krosaje - mnogo su tvrsce i bujnije, brze rasru i daju vise cvjetova. Rezidbu rreba obaviri rako da se otkrije sredisre grma iii srabla tako da bi sve grane dobivale svjedo. Zbog raga. odrezar cerno sve slabe gr:me 1I sredisru srabla iii grma, kao Lone grane koje se krizaju.

OCUVANJE HABITUSA

Drvece i grmlje rreba bid dobra obHkovano. Uosralom, veorna je lijepo i vidjeri ih kako razvijaju skladan oblik. Rezidbom zato odsrranire vodopije - re vrlo snazne grane koje rasru okorniro i narusavaju habitus biljke.

Sro se rice drveca, rezidbu provodimo radi odrzavanja biljke, Ona se ne rreba obvezarno obavljari svake godine, osobiro ne drveca, Orezujre ga svakih tri do per godina, ovisno a vrsri, a posebno se ro odnosi na surnsko drvece, kao sto s Ll hras r it i kes re.n .

Kod cvjerajucih i vocnih vrsta rezidba za odrzavanie udvosrrucnje se radi rezidbe za cvar i rod, sro porice stvaranje broj n ih cvjetova i plodova,

Rezidba je porrebna j radi ogranicavanja sirine koju zauzirna neko stable, narociro u rnalorn vrru. Swvik, niske grane koje su mnogo slabije hranjene biljnim sokom, povenm ce nakon nekoliko godina. Srablo ce ogoljeri. A glavne grane koje su posrale preduge i prijere da ce se sloruiri, rreba jace prikrariri, Ne cekaice predugo s rezidbom jeI

grane vecega prornjera (orprrlike vise ad 8-10 em) lose pod nose rezidbu, Orezujte nakon orpadanja lisea, izmedu srudenoga i ozujka. Bolje je da su dvije osobe prisurne prj rezidbi: osoba koja ce bir.i aa rlu vodirce onu kaja orezuje [er ce odozdo rnoci bolje prosudiri 0 ravnoren krosnje,

ikada ne rezire okorniro, vet koso. rako da fez gleda prema nebu, Kisa ce se taka lakse slijevari, Pazire da drvo ne pukne dok radire rez ad nekol ika III iii rnerara ispod grane prije nega sro je pocnere piliri odozgo. Ocistire velike fane s pamotu hipa-noza kako bi bile posve glarke. Nakon raga namazite ih pasrom za premazivanje rana ili norveskorn smolam aka promjer rana prelazi 3 do 5 ern, prekrivajuci primm posve rubove reza,

AJHOlJE RAZDOBlJE

Rezidba za odrzavanje srirnulira rast vegeracije, Najbolje razdoblje za djelavanje jest one kada vegecacija izlazi iz razdoblja zimskog admora, rj, u ozujku. Medurirn. kod ptoljernih bi cvjernih grmova orezivanje primijenjeno 1I to doba smanjila braj cvjernih pupova koji su Sf.' ablikovali jos prethodne godine, pa zbog wga [reba pricekari s orezivanjern do kraja cvarnje.

KAKO REZATl NA ODGOVARUJUCU DULJru

T reba Ii jako iii slabo orezivari? Sve ovisi 0 snazi stabla iii grma. Aka odrezere grane veorna kratko, ro ce poraknuti snazan fast. Ako pak

11

Noprovite prvo zorez ispod grone.

Nokon togo otpilit,e granu ukoso.

Ocistite velike rone ad rezidbe s pomocu hjpo-nozo,

a nokon togo premozite ih oostom za premazivanie: rona.

Sovieti za rezidbu

Crnogorico

Pozor! Crnagorico ne podnosi rezidbu. Sve Sto mozete uciniti jest do odrei:ete niske grane. prj sodnii obrotite pozornost no prostor oko crnagorice koko bl se mogl'o sklodno rozvijati ..

ABEf:ED,'I REZ1DBE

Cesto oreru;te zivicu, ; to jeee do biste joj saeuvali pravocrtni habitus,

rezidbu prirnijenire blago, amo na vrhove grana, [Q ce ograniciri rasr. Zbog raga slabi grm rreba jako orezari, dok snaini grm [reba jedva malo prikrariti. Mozere rakav posrupak rezidbe prirnijeniti na razliCite granc jednoga te isrog tabla. Ako posroje dvije grane razlicite jacine, umjesto da prikrarire jacu na velicinu one slabije, onu jacu sarno malo prikratire, a onu slabiju odrezite na duJjinu do drugoga ili rrecega pupa ad debla.

Oblikovanje drveco grmlja

Zivica nece bi ri gusta, ni cvrsra nece zadrzati ravni habiru ako je redovito ne orezujere.

ernojte dopusriti da zivici narasre godisnje vise ad 20 do 50 Col u visinu, Ako grmovi narastu previse u visinu, rada obitno ogole pri dnu. U knjizi srno naveli, vrsru po vrsru, drvece i grmJje koje je najbolje zasaditi kao zivicu, Irnate izbor rzrnedu nekoliko vesta zivice: ona koja mote biri 0 likovana kao lobodna iii kao mogo sisana zivica,

» tOBOD! A" III .. SISA A« ZIVICiVPITANJE RA POL ZI 0 TI

Prva vrsta zivice, rakozvana slobodna zivica, orezuje se vrtlarskim skararna kako bi se magic odrezari rocno odredenu granu po izboru. Ta vrsra rezidbe sastoji se u rome da jednosravno odsrranirno uhe grane i one koje rasru prema unurrasnjosri zivice. lzbjegavajre radiri »rupe« u zivici i zbog tOga dobro ocijenit vaznosr grane koju ielirc

12

odrezati. Ta se rezidba uopce ne raziikuje od rezidbe zasebnoga grma. ajbolje razdoblje za rakvu rezidbu jest proljece, i to za sve zrmove osim za one koji cvaru ba u to doba. Kod rakvih biljaka pricekajre kraj eva rnj e, a retire [aka da ogran ici re v is inu grma.

'LA O.BU KOVA JE TREBA STRI>LJENJJ\

Druga vrsra zivice, rakozvana sisana iii pravilna zivica, zahrijeva mnogo cescu rezidbu najmanje dva puta godisnje. Zapocni[e rezidborn vee u prvoj godini sadnje. Ako e radi 0 crnogoricnoj zivici, izjednaci re razIicire strane zivice, Budite mnogo

rrozi s lisropadnirn grmljem - odrezire grane za orprilike [ednu cervrtinu njihove visine kako bisre potaknuli njihov rase. ljedeCih godina uklonir cere od 20 do 30 % godi'njega prirasta. Zadovoljire e prirasrorn od 5 do 10 em godisnje sa svih srrana, dok ne dosegne svoj konacni volurnen.

Zivica ne rreba biri ni presiroka ni preu ka. Idealno je oblikovati joj profiJ koji ce biri jedva malo sin pri dnu !lego u visini jer ce rako donje grane dobivari dovoljno svjerla i rnanje je vjerojarno cia ce ogoljeci. Zivi a od grmlja koja rrazi oblikovanje orezuje se nakon proljernoga rasra , porkraj svibnja ili pocetkorn lipnja, 1 porkraj kolovoza iIi pocerkorn rujna, Medutirn, neke vrste koje rasru vrlo brzo zahri ievaju mnogo cescu rezidbu, svakih ceriri do sese tjedana izmedu svibnja i rujna, e orezujte zivicu od crnogoriee pri]e polovice srpnja. Ako je

orezujere prerano (na primjer, 1I lipnju), lisir cere je zelenih i ivih nijansa rnladih izboja. Ipak, nernojre ni prekasno - da]te ranarna ad rezidbe vrernena da zarastu do

zune,

REDOVIT. KURA POMLADIV

Mladi izboji grmova zasadenih U obliku zivice uvijek se najcesce nalaze na vrhu zivice, Zbog toga j resko odrzari puna godina zivicu koja hi bila gusta liscem pri dnu, Jaca se rezidba dakle primjenjuje orprilike svakih deser godina. U proljece skratire zivicu za polovicu njezine Vl-

ine. U poterku ce zivica izsledari ogoljelo, ali poslije ce se po drugi pur pornladiri. ve vrsre grmlja za zivice dobro podnose takav radikalni rrerman 05il11 ernogorice. I akon rakve radikalne rezidbe pusrire tivicu da posrupno dosegne svoju normalnu visinu i sirinu, povecavajuci svoje dirnenzije za otprilike 5 do 10 em vake gocLne.

TorlARl - UMJET! OST OBUKOVA JA GRJ"rov

To je vrlo stara vrsra urnjetnosri - jos je 0 njoj govorio Cicerorr-; koja e danas oper uvelike vraca. asroji

se od rezidbe grmova U obliku skulpmra. Srvaranje rakve skulpture 23- hrijeva vise upomo ti i redovitosri nego rehnike, Geomerrijski oblici (kugle, stosci, kocke ... ) nalaze svoje rnjesto U VfCU, kao i na balkonu, kada se grm uzgaja 1I posudi, Redovita rezidba potrebna je radi odrzavanja oblika. Kod rezidbe neka vas vodi vase aka; odsrupite malo una[rag I pogledajre svoje djelo s male

udaljenosri, dovolino cesto cia bisre konrrolirali svoju « kulpturu '. Za slozenije oblike orezivanje nije dovoljno, nego rreba prirnijeniti konmukeiju od zeljeznih zica na koje ce grane biti pricvrscene rijekorn dvije do rri godine. A zarirn je porrebno

arno izjednaciri grm redovirorn rezidbom ..

Vee nakon sadnje pocnite s pripremanjem kulprure. Tiiekom prvih rri do ceriri gocLne orezivanjem cere poraknuri gUSlO grananje koje je jednako rasporedeno u vi inu i irinu. Tako cere dobiri marerijal za oblikovanje. Kao i kod zivice, pusrite cia grm nara te u vi inu i sirinu vrlo posrupno; neb to bude 5 do 10 em godisnje. Od druge godine pocnire oblikovari zeljeni oblik.

Ako varn je porrebna konsrrukcija ad meralne zice, posravire je kod

adnje, Po lije, riiekorn prve godine ucvrsrire grane POS[lI pno s nj ihovirn rasrom rako da ih pricvr rire za konsrrukciju. jednorn kad je skulprura oblikovana, odrzavajte je redovirorn rezidborn, Iernojre dopustiri da e grane udalje od oblika vise ad - do 6 em, pa zbog raga redovi [Q orezuj re izboje koji VI re izvan oblika.

DA Bl BlLJKE CVJHALE III DO 0 lLE PLODO\ .

Orezivanje porice cvjerni grm iii vocku da srvara cvjerove, a poslije plodove ako to vrsta odreduje. Bez rezidbe srablo ili grm postali bi vrlo gusti i neuredni, re bi srvarali malo cvjerova i plodova koji bi bili mali i o rednje kvalitere. lli bi pak doslo do naglasene izrnjene rodnibi nerod-

13

\'00

Prievrstite grane na konstrukciju od metalne Bee postupno koko rastu.

Jednom kod je skulpturo oblikovona, redo vito orezuite izboje koji vire izvon oblika.

ASECE.D'\ REZIDB,

Dobar nocin rezidbe

Uvijek oreiite granu 4 do 6 mm iznod dobra vidljiva pupa. Odatle ce krenuti novo grananje potoknuto re'zidborn. Poieljno je do toj pupoljok bude srnje!iten s vonjske strone grma iii krosnje stoblo jer taka novo grana nece ugusiti srediSte

stoblo nego ce popuniti njegov habitus. Odreiite ukoso, taka do se donji dio rezo nalazi no suprotnoj stroni od pupa.

Uvijek postavite skare tako do se rezuca osrrico skora nalazi okrenuta premo dijelu socuvone grane no bilici, Zoprovo, suprotna ostrico ad rezuce sluii blokironju grane u trenutku rezo, ana neizbjeino gnjeci biljna tkivo. Bolie je do to gnjecenje bude no odrezanome dijelu grone jer ce taka rez biti rovan i zdrov,

Redovita ostrite skare do bi rezovi bili rovni kako ne bi postali podlogo uzrodnicirnn bolesti.

nih godina, [Q jesr- jedna bi godina dala obilno mnogo plod ova, dok bi zarirn slijedila sezona bez plodova. S druge srrane, da bi se grane dobra razvile i proizvele lijepe plodove potrehna im je svjedo t. Pornocu rezidbe za rod uvijek se rrudimo uravnoreziri krosnju, dobro raspodijeliri grane LL prosroru da bi dobivale najvecu kolicinu svjetlo ti i da ne srnetaju jedne drugima. Rezidba ce reziri tome da porakne srvaranje gustih i rnladih grana jer najrnlade grane nose najvise cvjetova.

PLO' 1 OBLlCl

Rezidba za rod mana je, i co svake godine, za plosne oblike (jabuka, kruska, bre kva, vinova loza ... ).

jezina je vrha ocuvanje oblika stabla i odrzavanje rodnoga drva blizu glavnill (skelemih) grana. Ona se obavlja za rnirovanja vegeracije, izvan razdoblja rnrazeva: [Q je zimska rezidba iIi rezidba na zrelo drvo, Prisrupite rezidbi porkraj zime, to jest u veljaci ili ozujku, i ro II rrenutku kada rnozere nedvojbeno raspoznari pllpove koji ce dati cvjerove od onih koji ce dari mladice.

Iabubrelost pupa ornogucava Yam da dobra raspo1.nare cvjerne pllpove, v lik i okrugle, ad drvnih pupova koji Sll mnogo rnanji, siljati i dllguljasci. Ta zirnska rezidba rnoze biri uporpunjena Ijernom reaidborn, ali ona nije obvezarna.

BlI I

OJ prosrornirn oblicirna, koji ne trebaju potporu, rezidba se svodi na onu za odrzavanje, koja e [reba

14

izvrsavari u ravnornjernirn razdobljirna, orprilike svakih per godina. Odrezire dakle grane koje guse krosnju, one koje su suhe, kao i one kojih rodnosr opada,

Povoljna razdoblja za cakvu vrstu rezidbe ista su kao i za plosne oblike - ad otpadanja lisca pa do budenja velreraClJe.

Grmovite vocke koje su cvrste i guste zahrijevaju godisnju rezidbu (malina), iii barem svake dvije godine (crveni i crni ribiz).

CVJETNT GRMOVl

Cvjerni grmovi zahrijeva]u godisnju rezidbu kako bi ih se oslobodiJo uvenulih cvjerova. Kod srabala ili grrnova koji cvaru U proljete ili zirni, cvjerni pupovi smjesreni su na izboiirna koji su nastali prechodne 00- dine, [Q jest - na starijirn granan13. Pricekajre kraj cvarnje da biste ih orezali, Ako to ne ucinire, zasigurno cere ukloniri buduce cvjetove, a [Q bi bila velika sreral Grmovi koji cvjetaju Ijeri imaju cvjerne pupove na rnladirn granama, koje su narasle u proljece, Rezidba koja se prirnjenjuje prije budenja vegetacije, Ll veljaci ili ozujku, ponce dakle rasr rnnogcbrojnih mladih izboja i pospjcsuje obilnu cvamju. Takoder je moguee, u krajevima s blagom klimorn, orezati raj tip srabla iii grma na pocetku zime, nakon cvarnje.

Kako pomladiti staro iii zcpusteno stablo

Kod srarih srabala, kojih je odrtavanje bilo zapusreno tijekom duzega

razdoblja, maroa cak citav niz godina, iii koja su bib osrecena od vje[fa iii rnraza (djelomitno iii porpuno unisrenje krosnje), mozere prirnijeniri rezidbu za pomladivanje ako Yam se viralnosc srabla iii grma cirri dobra i ako ta vrsra dopusra [U radikalnu rehniku, kao sto su, primjeriee, vocke s plodovima kaje irnaju sjernenke.

Glavne se grane dakle rezu do svoje osnove, blizu rocke granal1la. Katka-

da eak rnozemo biri i rigorozniji: cijelo srablo odreze se na visinu 10 do ] 5 em ad cia. To je rnoguce same kod odredenih vrsra, kao sto su smokve, kesten, jorgovan .... Svaki put kada je rakav posrupak pornladivanja rnogut, mi cerno Yam objasniti kod svake takve vrsre njegove nacine, BuduCi da se radi 0 poricanju casta nove mlade krosnje, rezidba ce biti uspjesnija u rrenurku budeoja vegeraeije, znaci - u ozujku,

Alat i njegova primjena

Ako irnare debar alar, laksecere kladne za rezidbu jer osiguravaju orezrvarr r rezidba ce biti povoljna uredan rez, Da bi varn skare bile za biljke. ugodnije, odaberire one koje rnoze-

te dobra drzari Ll ruci, rj. Ili preve-

Nuzdon clot like (rezidba ce varn bid bolna), ni

Hipa-noz je nekada bio jedina alarka za rez.idbu, ali njegava primjena zahrijeva mnago spretnosti. Sasroji se od debele drske i osrrice II obliku srpa, dug je orprilike 12 em, a sirok 2 em. Uporrijebite ga da biste izgladili povrsinu velike rane od rezidbe pilom kako bi one bile sro glarkije, Vocarske skare (vrdarske skare), ako su dobra adriavane, ornogucavaju yam da dob i jete uredne rane od rezidbe i jamsrvo su dobra zdravlja orezanog srabla iii gnna. Posroje dvije vrste skara :

- skare s nakovnjem, koje su opremljene osrricorn II obliku 510va D SI:O se naslanja na nakovanj od manje rvrdoga merala cvrsro drteci graJ1l1~ nernojte ih korisriri za rezidbu ier njihov fez nije nikad uredan: - zakrivljene skare koje su konveksne i kaje rezu uz (a ne na) fiksnu sllpromu osrricu, One SlI "do pri-

prernale [rnoci cete orezati sarno ranke grane), Ne neba yam drugi alar za orezivanje grana do 3 em, pa cak ni za grane veceg promjera. Dobro posravire osnovu rezuce osrrice nadia g.rane gdje ie motere najcvrsce dna ri. Aka ko risti re vrsak skara, resko tete dabiri uredan rez i mazda cere razrnaknuri osrriceako je grana zilava.

Alot zo vlsoko grmlJe

Vase ruke nisu dovoljno duge da bi odrezale najvise grane, a oblik grma ne dopusra yam da naslonite Ijesrve uz grm koji [rebate orezati. Evo dvije alarke kojece yam pomoti u torn slucaju.

Skare za rezanje grana s dugim ruekama ornogucuju varn da bez mnogo napora odrezere grane velikoga promjera [er dugacke rucke (60-80 em) srnanjuju porrebnu snagu.

15

UVOD

Dezinf.ekcije alate

Kodo prelczifes [ednoqo stoblo no' drugo, dezinficirojte ostrice olctos pornocu krpe netopljene olkoho- 10m do biste izbjegli sirenje mogucih bolesti.

Hipa-noz

Vocarske skare (vrtlarske skare}

Skare za rezanje granD s dugim fuckama

AU[CEDA REZI DB~

Vocarske skare no dugoj dr!ki

Pi/a ZQ rezsdbu s usicam

Skare zo iivicu

Elektricne skare zo i;vicu

ocarske kare na dugoj drsci zapravo SlI skare fiksirane na dugoj rucki (3 do m) koje pokrecerno S razdaljine pU(ern konopa. Taka rnozere orezivari drvece 1I prirodi a da se ne (rebate penjari na ljesrve.

JoCi clot zo .rezidbu

Ako irnare veliko drvece koje zahrijeva redoviru rezidbu, trebare popuniti vasu zbirku alata [acirn alarom. Da biste dosli do vrha velikih grana, rrebar ce vam sabljasta pila s uskorn oscricorn i znarno vinura jer ce ona bolje kJiziri u krosnji drveca, Pila za rezidbu usicorn, oprernljena dugom drskorn, dopusea narn da orpilimo udaljenije grane. Kada rrebare obaviri "rio osrru rezidbu, ukJanjanjem vrlo debele grane, bit cere prisiljeni upotrijebiri mororni alar - elekrricnu pilu. Kada je korisrire, sravire vrlo debele rukavice, napravljene upravo za ttl svrhu, i zasrirne naocale.

Alot za rezidbu iivice Vrtlarske su kare najbolja alatka za rakozvanu «sisanu» zivicu koja je sasravljena od grmlja s velikim liscern koje ne podnosi da bude orezivano.

Skare za zivicu jesu rradi ionalna alatka za rezanje «sisane» zivice sa sirnim ili rnalim listem. One se sasroje od dviju dugih ostrica, spojenih dvjerna drskarna, koje su lagano razmaknute da se ne biste ozlijedili pri rezidbi. Ornogucavaju 'lam rnnozo

'" '"

brzi fad ad obitnih vrtlarskih shra.

Rezanje s pomocu skara za zivicu ne zahrijeva mnozo vjezbe. Osrrice treba sraviti paralelno ovrsinorn

16

koju rezere. Pokrenire ih (aka da priblizite osrrice jednu drugoj pornocu kratkih osrrih zarnaha i podizuci lagano njihove vrhove kod zarvaranja, kao da su se skare »odbile« od dijela koji orezujerno, Da bi re

rnanjili umor, srnjesrire se na dobru visinu U odnosu na zivicu: rutke skara rrebaju biri 1I produzetku vasih podlakrica, koje rrebaju ciniri lagano orvoren kur s vasirn rukama. podnozju ostrica najcesce posroji [edan zarez kaji nam omosucava da blokiramo gr<lI1U veceg prornjera i da je po ve sigurno odrezerno, I pak, koristenje abicnih vrtlar kih skara uvijek je prikladnije u rakvorn slucaju: rez je zapravo mnogo uredniji. Rukovanje skararna za zivicu prilicno je neugodno, posebi e kod zivice velike duljine. Elektricne skare za zivicu olaksar ce yam zadarak, Ta se invesricija isplati kod I<Slsane») zivice koja je duga nekoliko rnerara i koja

e asroji od grmlja s malim liscern ~(Q baa rasre, T akvu zivicu morare crezivac svakih ceriri do sese tjedana, prirnjerice grmoviru kozju krv, Pripazire na brzinu roga srroja! Ako yam sklizne LL ruei, on maze prouzrociri nezgodne i nezeljene pokrete te vas narjerati da izvrsire latu rezidbu nego sro re zeljeli.

Odriovonje alate

Biljni sok je kiseo pa zbog njega testa zahrdaju i najorporniji rnerali. Jednom kada re zavrsili rezidbu, sjetire se da ocistire osrrice alata nauljenorn krpom. Tako cere ih zastiriri ad oksidacije. Redoviro osrrire

rtlarske skare i skare za zivicu jer drvo brzo orupljuje rub ostrica.

UVOD

Cijepite da biste razmnozili

Kljuc uspjeha

Cak i djepljenje koje je obavio srrucnjak ne uspijeva uvijek, Izvrsire vise cijepijenja jedne vrsre isrodobno i ne zalosrire se zbog neuspjeha. Da bisre si osigurali velike sanse za uspjeh, rrebare znari nekoliko vazriih principa i pOlaovati nekoliko uvjera ;

- dobra srodnosr izrnedu pocUoge i plernke;

- hliski konrakr izrnedu dijelova podloge i plernke koji rrebaju zarasn;

- podjednaka bujnosr dV3jU elernenata; prornjer podJoge i plemke rreba biti, ako je [0 moguee,idenrican. Ako to nisu, srvorit ce se zadebljanje na rnjesru cijepljenja. sto je uvijekslaba rocka za novu biljku;

- porrebna njega koju rreba izvrsiri nakon cijepljenja,

Odabranielementi

Zarastanje podloge i plernke nije mogute bez dobre srodnosri izrnedu rih dvaju elernenata. Iskusrvorn je dokazano da unutar jedne vrste cijepljenie je gorovo uvijek osrvarivo - prirnjerice jabllka na jabuku. AJi. cijepljenje je eakoder mogute

izrnedu biljaka isre porodice : maze se cijepiti jorgonn na kalinu, kruska na dunju. 0, plernka dunje na kruski nece se prirniri iako su iz isre porodice. Nernoguce je cijepiri vrste koje pripadaju razlicirim porodicarna.

Maksimalni kontakt

Srastanje plemke i podJage Imino je za buduci rasr mladoga srabla koje srno dobili na rakav nacin, Pod rim ce uvjerom biljni sok, koji sadrzi vadu i elernenre sro ih crpi korijen (podloga), rnoci srici do listova (plernka). Kod cijepljenja, fa je cirkulacija prekinura sve dok ne dode do srasranja, Srasranje zahrijeva bliski kontakr izmedu zona cirkulacije biljnoga soka koje 5U smjesrene ispod kore plernke i pocUage.

Ncjboljerczdobl]e

Obavire cijepljen je rijekorn razdablja aktivnosri vegeracije - potkraj veljace ili pocerkorn ozujka, pa sve do rujna, jel" biJjni sok rada akriv no ci rkuli fa.

17

Cijepljenje je nocin rozrnnozcvon]c koji omoquccvovjemu

reprodukci]u blljke i nudi brojne prednosti. • PrHagodeno podloga osigurava kultiviranje jedne te isle vrste no

rozlicitlm tipovimo tlo. • Podloqo koja srncnjuje bujnost plemke nudi

rnoqucnost stvcron]o plosnih obliko vocoko i potlconjo mnogo brzega stupanja u rodnost.

• Pod logo kojo je otporno no. bolesti i klimatske nepogode prenosi svoje osobine na novodobiveno stabIo (plemenitu sortu).

i\IlEClD'" ULIDBE.

Izbor razdoblja ovisi ° vrsri odabrane plernke i vrsri podloge. U nasrav-

ku knjige navodirno najbolja razdoblja za cijepljenje pojedinih vrsra.

Glavni postupci cijepljenja

Ovdje nije nino da detaljno obradimo sve posrupke kod cijepljenja, vee da vas upoznarno s rom rehnikorn razmnozavanja. Za svaku vrsru koje faze eijepljenja opisujerno, odabrali mo merodu koja je najlaksa za primjenu.

Razlikujemo rri glavne rehnike cijepljenja: prema pri rLLpU, na odvojenu granu, na odvojeni pup. Prema odredenoj vrsri srabla odabrat cere odredeni rip cijepljenja.

Cijepljenje prema pristupu

Ovaj e posrupak sasroji od poklapanja zona irkulacije biljnoga soka grancice plernke S jedne srrane i podJoge s dmge; s jedne je SHane plernka, a druge podloga, Necerno odvojiri plemku od njez ina vlasriroga korijena ve dok ne pokaie znakove da e primila. To je cak preteska metoda za amatera i zahrijeva vise mjesra U VIm. Osrale dvije vrsre cijepljenja imaju vise prednosri i obecavaju yam mnogo vise uspjeha.

Cijepljenje qroncicorn Plemka je dio odrezane jednogodisnje grane koja se nacjepljuje na mlado deblo podloge. Ta se metoda korisri kod cijepljenja na procijep, cijepljen]a pod koru, cijepljenja sa

trane i engleskoga cijepljenja.

18

C1JEPLJE IJE NA PROCIJEP

Ova se rehnika najcesce korisri kada je promjer podloge mnago yeti od prornjera plernke. Podloga se prikrari na zeljenu visinu - ad 0,40 do 2 metra, prema rome zelimo li oblikovari drvo s visokirn, srednj irn iii niskirn deblorn, a zatirn se longirudinalno (duzin ki) rasiieceo Donji dio zrancice koju rreba nacijepiri - dug je oko 12 em, a irna najmanje tri dobra vidljiva pupa - ko 0 e za.silji s dvije uprome trane, te se zarirn urnece u procijep podloge.

Proljece je najbolje razdoblje za obavljanje rakve vrste cijepljenja, Plemka [reba biti jos u fazi mirovanja vegeracije ( [Q jest bez vidljivih lisrova). Kod vrsra S kosticavi III plodovima p maknur cerno obavIjanje takvoga ijepljenja za kraj ljera - od kolovoza do lisropada, Tako iz reza podloge nece iscuriri vazni bilj ni sokovi.

CtJEPLJEJ'\lJE POD KORU

Ova e metoda rakoder korisri u slucaju kada je promjer podloge mnoso veci od promjera plernke. Plernka (dio grane koji sadrzi najmanje dva vidljiva pupa), koja je odrezana na osnovi II obliku kura polaze se II usjek jednakih dimenzija koji se nalazi na pcdlozi, ornezanoj na nekoliko centirnerara od zernlje. Ta tehnika zahrijeva pre-

ciznosr i vjestinu da bi se plenum direkmo usadila u usjek na podlazi. Takva se vrsta cijepljenja (rnanje osakacujuca za podlogu od cijepljenja nat procijep) preporucuje za vrste s kosricavim plodovima jer je izbjegnuro svako vaznije isticanje biljne smale.Ta se vrsra cijepljenja obavlja u proljece, kada je plemka u fazi rnirovanja. Za vrste s kosricavim plodovima pornaknur cerno tu vrstu cijepljenja za kraj ljera - od kolovoza do [istopada.

ClJEPLJENJE SA STRAE

Ova se rehnika korisri kada su plernka i podloga isroga prornjera. Metoda se sasroji od priljubljivanja grancice plernke, odrezane pod ravnirn kosi 111 ruborn, na stranu padlage na kojoj je napravljen identjcan usjek ispod njezine kore. Ta se metoda korisri za reprodukciju kulriviranih grmova s traj nim liscern, kao sro SLl karnelija ili crnogonca.

Ova vrsra cijepljenja radi se iii u pri rod i iii Ll sraklen iku. Moze se izvrsiri u proljece, u travnju ili svibnju, s grancicarna plernke ad prethodne godine, iii se pak cijepljenje moze obaviri porkraj ljera, u kolovozu iii rujnu, i to II srakleniku s grancicama plemke od re godine, U svakorn slucaju, plernke se uzimaju sa srabla koje zelirno reproducirati, a koje nazivarno maricno srab]o, tek pri)e cijepljenja.

ENGLE$KO IJE.PLJENJE

Ova se rneroda prirnjenjuje kada su plemka i podloga istoga promjera.

Uvun

Najcesce se korisri kod cijepljenja vinove loze, PodIoga i plemka odrezu se obruuto ukoso, i to rako da je njihov presjek istih dimenzija. Dva se elemenra spajaju rako da se dva presjeka rnaksirnalno poklapaju. Najbolje razdoblje za to jest proljece, pod uvjerorn da cijepljenje obavimo dok je plernka jos u fazi rnirovanja (jos nijedan listie nije vidljiv),

Cijep.ljenje pupom

Ova) se tip cijepljenja obavlja na podlozi s pornocu sarno jednoga pupa i kornadica kore, Ta se tehnika korisri kod okuliranja ili kod cijepljenja na prsren.

OKULIRANJE

Ovaj se posrupak sastoji od skidsnja jednoga pupa s grane pJemke i sa same rnalim kornadicern kore, Taj se pup sravlja ispod kore podloge, blizu ria, na visinu ad 10 do 15 em. da bi se potaknulo zarasranje. Tu je rehniku najlakse primiieniti.

Iako je moguce obaviri ell vrstu cijepljenja u proljece (cijepljenje na budni pup), daleko je preporucIjivije okulirnri od sredine srpnja do kraja kolovoza, ovisno 0 vrsri (cijepljenje na spavajuci pup). i to ua podlogu koja je zasadena prerhodne jeseni. Plemke rrehaju biri skinure u trenurku cijepljenja,

CIJEPLJE lJE NA PRSTE

Ova se rehnika danas korisri same za kesren iii orah, kod kojih resko dolazi do zarasranja. Dio kore koju skidamo s pllpom mnogo je vaz.niji

19

ABI'CF..O,\ RlZIDIH'

Odriavanje alata

Koo i kod rezidbe, soy alar koji se koristi kod cijepljenja trebo biti vrlo cist, dezinficiron alkoholom prije svoke upotrebe i uvijek dobro nooStren. Cisti i uredni rezovi jomstvo su brz.og i dobrog zarastonjo, te vam jamce uspjesnc primonje plemke.

nego kod prethodnog po rupka. S podloge cerno odrezari dio kore koji je jednak d.ijelu kore na plernci, a pup se zarirn tijesno sravlja na dio podloge bez kore,

Mozerno [0 obaviri u proljece (kraj ozujka ili pocerak travnja) iii u

Oprema za cijepljenje

Osim kla iCJ]og alata za rezidbu koji smo spornenuli J]:I prerhodnim stranicama, cijepljenje ne zahrijeva mnogo vi se posebnog alara - same nozic za cijepljenje, rafiju i vosak za ci j epJ jell. j e.

Nuidan clot:

nozic za cijepljenje

Ova se alarka sasroji ad kratke drske koja nosi lagano zakrivljenu osrricu jedne srran ,a druge strane malu zaobljenu lcparicu (sparulu) koja je ucvrscena iii spojena zglobom. Ostrica nozica za cijep.ljenje [reba biri

osrra popur brirve, Za okuliranje odaberite model s kostanom loparicom.

Dobro koristenje rafije

pajanje pornocu rafije ornogucava rijesan konrakr izmedu tkiva plemke i [kiva podloge, Rafija je nuzna za vecinu nacina cijepljenja, Prirodna rafiia je sa itljiv i orporan rnarerijal koji nece srnetati nacijep-

20

je en (kraj kolovoza iii pocerak rujna). U rrenurku cijepljenja parrebno je odstraniti trecinu krosnje podloge raka da bi se biljni okovi mogli koncenrrirari na rocku oko plernke i da bi e rako ubrzalo rasranje.

Do bi rofijo dobra drioio, noprovite evor kroz k.oji tete provlICi krai niti.

ljenim dijelovima kada narasru jer

e ona S vrernenorn raspada, Dakle, rafiju nije potrebno nakon cijepljenja odsrraniri, osi ru kada okuliramo. Da bisre dobra II -vrstili plemku, navlazire prirodnu rafiju prije nego sro je ravire.

Vosak zo ciJepljenje

Vecina cjepova, nakon sto je pajena, zahrijeva vosak za cijepljenje. Na raj je nacin dio ako spojnoga rnjesra zasricer, od kJica i vanjskih napadaca. 0 j 111 raga, 51 j voska sriri od isparavanja vade. arno kod okuliranja - kod kojega rrebate brzo ukloniri rafiju tim plernka pokate znakove srastanja - ne prekriva se voskorn za cijepljenje jer bi on

memo pri kidanju rafiie.

Rezidba drveca i grmlja

po vrstama

ASKED .. \ REZIDBE

Aukuba voli dobru i bogatu vrtnu zernlju kojazadriava vlcznost Ijeti, a voll polusjenu. Svake godine zahtijeva sorno blagu rezidbu

u proljece. Za zivicu nojljepse ce izgledati

u slobodnom obliku, orezuje sejednom qodlsnje,

U kojem trenutku orezivati?

• U veljoCi (zosebni grm).

• Krojem rujno (i:ivico).

Zasto orezivati?

• Do biste odstronlli suhe grone.

• Do biste potoknuli grononje ogoljelih grano.

~Kada i kako orezivati Kod sadnje

lzmedu veljace i ozujka orezite we izdanke mladoga grma otprilike za jednu trecinu

kako biste potaknuli

grananJe.

U ljeto nakon sadnje razuit ce se mnogobrojni izboji grananja {crtei: ~ dolje).

22

Syoke godine

U veljati, poceuii od godine nakon sadnje, odstranite suhe grane, a poslije i one koje rastu prema sredi itu.

Odrezite takoder stare grane koje 5U preoise railjaste i ogoljele u podnoiju. kako biste razrijedili srediit« grma i smanjili 11.jegov uolumen - nam.vno, ako je to potrebno.

23

AlKlSo\

Kako socuvcti sereno lisee

Koo i svi grmovi so sorenim liscern, doqodo se do oukubo stvori grane koje nose zeleno lisce koje nije prosorcno Z:utim mrljoma koo ostalo. Odstranite te grone. Ako to ne ucinlte, one ce postoti snozniie i sorenilo vase oukube rnofe nestoti.

ABECED_\ REZIDBE

Azaleja iii rododendron

Rhododendron japonicum

JfKada i kako orezivati S"loke godine

Aza.leja trnfi blago kiselo tlo (pH izmedu 4,5 i 5) koje zodrzovo vlainost Ijeti i koje je bogato organskom tvari. U nedostatku takvoga tla, posadite je u zemlju vrijesistc.

Ona voli sjenovita mjesta. Prokticki se uopce ne orezuje, jedino ako izgubi prvobitnu formu.

U kojem trenutku orezivoti?

• U oiujku (pomlodivonle).

• U lipnju nokon cVatnje.

Zosto orezivoti?

• Do biste pomlodili ozoleju kojo stori.

• Do biste odstronili ocvolo cvijece.

Nahan cuamje rucno odstranite ocualo cviJeee tako do go atkinete noktima palca i kaiiprsta.

Tako tete potalenuti stuaranje nouih cvjetnih pupova sijedeee proijete.

U isto urijeme odresite suhe grane i odstranite one koje rastu prema srediitu grma. Takoder mozete orezati izboje koji narusauaju munotezu oblika.

24

t\ZALFJA

Kako pomladiti czole]u Aka vasa azaleja ogoljuje u podnozju i aka rnanjecvate, rrebare je jako orezati,

• U ozujku orezite najdeblje grane na visinu 20 do 30 em ad da. Uvijek iznad dobro vidljivoga pupa i, aka je to rnoguce, koji je smjesten s vanjske strane grma.

• Sljedece proljece (u ozujku) odabrati cere izrnedu

>'1 svih izboja koji su se pojavili

prerhodne godine sarno one koje su najbalje smjesreni i koji su najsnaznij I.

• SljedeCih gallina ponovna pocnire s uobicajenorn rezidbom da biste odsrranili ocvale cvjetove i suhe grane.

Prve tri do cetiri godine ozoleio, koo ni indijsko ozolejo, ne orezuje se, Taka ce wdrZoti priradon oblik ko]l je najelegontniji. Nakon togo izbjegovojte adstronJivonje debelih grana jer biste time norusili rovnotezu hobituso.

25

ABI;;CEO .... RUIDBJ';

Badem, bajam

Badem voli tlo koje je vapnenasto, suho i sljunkovito. Zbog rane cvatnje osjetljiv je no proljetne mrazeve. Njegovo donosen]e pl.odova upitno je u hlodnijim krajevima, no mozerno pokusoti sa sadnjom uza zosticeni zid.

U kojem trenutku orezivati? • Od studenogo do ozujko.

Zasto orezivati?

• Do biste odriali rovnotefu rosto i rodnosti stobla.

• Do biste sredistu stoblo bodemo pribliiili zone rodnostl,

iKada U badem

Prunus amygdalus

i kako orezivati

s krosnjom prostornog oblika

Prostorni su oblici najcesci, oni zahrijevaju samo jedno blago

. . ..

orezrvanje s vremena na vnJeme.

lzmedu studenoga i ozujkn odrezite za nekoliko ceniimetara krajnje urhoue grana. Ako ste kttpili badem s goLim korijenom, odreiite i njegove urhoue.

Svake tri do cetiri godine

lzmedu studenogn i oiujka) u doba mirouanja vegetacije, adstranite grane koje vise

ne donose plodoue, koje su suhe, bolesne ili lose

smjeitene. Takotier odrezite uodopije (mesne i okomite grane).

Prikratite gLavne (skeletne) grane tako da adrezete iznad mladih grana ito je moguce viSe prema srediitu stabla. Kod rezidbe sacuuajte ito viSe svibanjskih kitica.

26

Kako pomladiti badem

Posrupno kako stari, badem proizvodi sve rnanje i manje plodova te agaljuje u sredioi aka se redcvito ne odriava. Aka su grane manjega

prom jera od 10 em, mozere pokusati pornladiti badem.

0, aka nisu balje je da zamijenire stable.

• U studenome prikrarire glavne (skelerne) grane na duljinu ad 40 do 50 em. Prernazite fane nakan rezidbe pasroill za premazlvanJe rana,

• Sljedecih ce se gadina pojavm nove snazne grancice (nove skelerne grane) na tim skracenirn granarna. Racunajte da cere sljedecu berbu irnari nakon ceriri do pet godina.

Kako prepoznati organe badema

Badem, koa i sve druge vocke, ima grane koje ne daju plodovenerodne grone, i grane koje ce dati bademe - radne grane. Rezidbam zelimo posricl rnvnotefu izmedu tih dviju vrsto organo jerce to osigurati dug zivot stable. Evo kako cemo ih prepoznati.

NERODNI ORGAN I

Drvna grana

ana nasi sarno sitne siljate pupove, drvne pupove, odakle ce sljedece gadine narasti nave grancice. Aka je tokyo grana srednje bujno, rnoquce ju je priklodnam rezidbam pretvoriti u rodnu granu.

Ako je vrlo bujna i aka nasi ad prve godine sitne gronciee - to je vodopija. Treba je odstroniti!

RODNI ORGANI

Mjesovita grana (duga rodna sibc)

ana nosi drvne pupove koji ce osiguroti njezinu zomjenu i evjetne pupove koji ce dati plodove.

Cvjetno grana (krotko rodna sibo)

ana je dugo izmedu 15 i 30 em. Nosi velike zaobljene pupove, cvjetne pupove, i zovrscvo jednim vrsnlm, drvnirn puporn.

Svibonjska kitico

To je vrio krotko grana, ad 2 do 5 em duljine- ne vise, te nosi cetiri do sest cvjetnih pupova i jedon drvni pup no vrhu.

Izbor badema

Kupire badem s krosnjom prosrornog oblika, On ne treba porporu da bi se razvio. Prerna visini moze se raditi 0:

• stablu - prve e grane nalaze vise od 2 m ad ria'

• polustablu - njegavo debla iznosi 1 do 1,20 01; grane se pruzaju prema vrhu i dobra su razvijene u svirn srnjerovima ;

• niskom stablu - njegovo je debio krarko (izmedu 0,40 i

0,60 rn) i grane se pruzaju prema vrhu.

U hladnijim krajevirna treba badem uzgajati sklonjen uza zid i rreba ga plosno vezari u obliku nepravilne palmete.

Grane izlaze iz kratka debla, 30 em duljine orprilike, i sve se razvijaju u jednoj plo hi rasporedene u lepezu po verrikali.

27

ABECED REZIDBf

Bekovina ili udikovina

Bekovina iii udikovina voli duboka tlc koja zadriavaju vloznost ljeti, a podnosi cok i slabo vapnenasta tla. VoH laganu sjenu.

Viburnum opu/us 'Roseum'

! Kada i kako orezi vati

Izmedu mdenoga i ozujka orezite izdank« za jednu trecinu. Time ste zrtuouali cuatnju, ali grm ie poslije bin mnogo gufti.

Njena rezidbo, dva Ako ima goli korijen, takoder ga

puta godisnje, treba se prikratite za nekoliko centimetara.

obavl jati redovito -

svake godine u proljece i Ijeto.

U kojem trenutku orezivati?

• U oiujku.

• U lipnju nokon cvotnje.

Zasto orezivati?

• Do biste odstronili store grone.

• Do biste odstronili ocvale cvjetove.

Nakon coatnje (u lipnju) orezite grane za dvije trecine da biste potaknuli nouo grananje. Moiete iak do polouice prikratiti grane koje rastu iz osnoue grma.

28

BEKO\'I~~ 111 LDII\O\I:-;~

5YOkegodine Nakon cuamje (zt /ip1'l.ju) orezite izboje S ocualim evotom tacna ienad mladih izboja.

U ozujku odstranite prestare grane jer one cuatu we mnnje ; manje. Odrezite pri OS1lOVl one grane koje su suhe iIi koje rastu prema srediftu grma.

Prije

29

Poslije

Proljetno iljetno rezidbo

U proliece, tJ. U ofuiku, rezidba se sosto]i ad »Ciscenja« g,rma i uklonjanjo suhih qrono, Ovo] g,rm bolje podnosi novedeni postupok u razdoblju kretonjo vegetacije.

Po6etkom ljeto, tocnije - u lipnju, rezidba ocvalih cvjetova onemoqucovo eventuclno stvcronie plodovo koji bl iscrpiliqrrn,

ABECED \ REZI DBf.

Biserak

Biserak se zadovoljava obicnim, dobro odjedenim Hom,

a voli ,i suncono stoniste ililaganu sjenu. Jaca je

U kojem trenutku orezivoti? • U veljo.Ci.

Zosto orezivoti?

• Do biste potoknuli cvjetonje.

Symphoricarpus doorenbosii

J' Kada i kako orezivati

Kod scdni -:_'\\ rl

,r ,

lzmedu studenoga i oZujka orezite .

izda12ke za dvije tredine: Ako je \

biserak gologa korijena, prikratite ,\

njegove vrhove za nekoliko centimetara.

G_Qdinu dana posli~

Biserak stuara brojne izdanke aka moie baze. U azujku prikratite za dvije tretine we izboje. Odstranite i one koji su preslabi iIi koii rastu prema sredistu. grma.

30

5vake Qodine

U ozujku odreiite izboje koji su oroali (koji, dakle, nose miitaste ili bije!e bobice) iznad mladog izboja, smjestenoga fto je mogztce niie. Prikratite za dvije trecine izdanke koji nisu cvjeta!i prethodne godine. Taka cete potaknu.ti ssuaranie brojnih grananja koja ce nasiti cvjetove, a postije,

u fjeto, bobice. Odstranite sube grane i one koje rastu premo srediitu grma.

Prije

31

Poslije

Postoji biserak s bijelim bobicoma ('White Hedge'), kotkada su bobice lagono ruzic.aste ('Mother of Pearl') iii izuzetno jako ruzicosfe ('Magic Berry'). Symphoricorpos chenoultii 'Hancock' je vrsta koja puzi po tlu, 5 ruzic.astim bobicamo, vrlo lijepa za sjenovite podine.

ASECE.DA REZIDBE

Poeonio suffruticoso

Drvenasti bozur ! Kada i kako orezi vati zohtijeva dobru zemlju

bogotu hronjivimo. Voli polusjenu. Rezidba se svodi no odstranjivanje ocvalih cvjetovo

jer grm sporo raste.

Nemojte bozur soditi preduboko, zadovoljite se time do prekrijete tlom mjesto cijepljenjo zo nekoliko centimetaro.

U kojem trenutku orezivati? • U svibnju, nokon cvatnje.

Zasto orezivati?

• Do biste potoknuli cvjetonje.

Svake go .

Nakon cuatnje (u suibnju} orezite urboue izboja kaji nose acuale cujetoue, i to iznad lista ili dobro /01'miranag i vidLjivoga pupa.

Po mogucnosti, odrezite iznad ptepa usmjerenoga r=« vanjslto) strani. Thko ce izboj koji ce odatle izrasti potjerati prema vanjskoj strani i popuniti habitus bozura.

Bozur je katkado nepredvidiv. Ako ustanovite do vas bozur ne roste dobro no mjestu gdje ste go posadili, preselite go no bol]e mjesto. Nakon togo nemojte ga viSe seliti.

32

BOZL'R D1l.\ E~ ~STI

Kako pomladiti drvenasti bozur vaS bczur ogoljujei manje cvare,

Jata rezidba ponovno ce mu dati snagu.

• akon cvjeranja

(u svibnju) odrezite sve grane na 30 do 40 em

od cia uvijek iznad dobro vidljivoga pupa iii

iznad koljenca (nodija). Tada ste sigurni da ce novi izboj, koji ce izrasti iz toga pupa zarnijeniti granu koju ste odrezali.

33

Ne orezujte drvenesti boi:ur kod sadnje. Pustite de grm dobije svo] prirodni oblik. Cvjetat ce tek trece godine.

AilE:. EDA RE7IDRE

Upoznajte se s cijepljenjem

CIJEPITE DRVENASTI BOZUR POD KORU

z v ••• ."'\

astc clJepltl r

PLEMKA

1

U rujnu uzmite s odabrane V1'Ste zdraui izboj. Odrezite s njega jedan dio

koji ima najmanje dva pupa.

CijepeCi drvenasti bofur, dobit cere mnaga brze vrstu koju ielite i kajo vam se svida u susjednom vrtu.

Kada cijepiti?

U rujnu.

Stc se cijepi?

Mladi izboj koji ima dva pupa (plemka).

N" ...,

a stc se clJepl r

No komod korijeno obicnoqo boiura, Poeonio herbocoe (pod logo).

3

PODLOGA

Odreiite plemktt koso, poput klina, pocev!i tocno ispod donjega pupa,

2

Krajem rtqna uzmite jedan komad korijena s bozura podloge, Posadite gtl okomito II obitnu urtnu zemlju, i to ispod toploga zaklana da bi p017ovno stuorio korjencice, te ostauite da nekoliko centimetara uiri iznad zemlje.

Kada pocne tjerati, odstite vrh kOl'ijena vlaznom ktpom kako biste odstranili sue mrlje od zemlj'e, Naprauite na vanjskome dijelu korijena jedan usjek u obliku klina, slicnog oblika kao i plemke.

34

•. ~ ~:

:~:.~:~ -.

.. .. ".'~.

Pouezite sue zajedno 1"l1fijom, lagano stezuci. Premaiite go. zatim uaskom za cijepljenje, pazeci pritom do. ne prekrijete don)i pup.

5

4

Ova metoda cijepljenja koristi se kodo je premjer plemke mnogo manji od podloge. Ta tehniko zahtijeva spretnost jer je vrlo vazno do se koso povrsino plemke tocno uklopi u usjek koji je naprovljen no podlozi.

Stauite plemku 11 llsjek l1apravijen nn korijenu tako da kore pLemke i podloge budu u bliskom kontaktu. Plemka se mora sarna drzati .

Cijepljenje je uspjesno izvedeno kodo plemko pocne tjeroti. Nije potrebno skinuti rofiju jer ne postoji opasnost ad zag usenio. Podlogo, naime, nece vise rosti.

35

;\BleHM REZIDBE

Breskva

Breskvo voli duboko, logono i dobra ocijedeno tlo. Prostorni su oblici nojucestcliji,

o oni zohtijevaju sarno blogu rezidbu.

Lokse [e dobiti plodove breskve na plosno oblikovonim stoblima koja su dobra osvijetljeno.

U kojem trenutku orezivoti?

• U studenome (prostorni oblik).

• U veljaCi iii oi:ujku (palmeta).

• Kado su mlode breskve vidljive

(palmeto).

• Nokan berbe (pol meta). Zolito orezivoti?

• Do biste zodri:oli rcvnotefu obliko stoblo.

• Do biste ajaeoli skeletne grone.

Prunus persico

~-Kada i U breskvu

kako orezivati

s krosnjom prostornog oblika

Breskva nosi plodove na mladim granama, starim jednu godillu, koje nisu bas snaine. Porrebno je povremeno orezivari prostornu krosnju breskve da bi se poraknu1o stvaranje rib rnladih grana i pribliziti ih sredistu stabla skracujuci grane koje ih nose.

Kupite sodnicu kojo je vee oblikovana. To je mnogo lckse zo pecetck.

Izbor breskve

Mozere kupiti takozvanu breskvu s prostornom krosnjom, Ona nerna potrebu za porpornjem da bi se razvila. Moze se radiri 0:

• stablu: njegovo deblo doseze 1,60 do 1,80 m kada je odraslo:

• polustablu: njegovo deblo irna izrnedu 1 i 1,20 m kada je odraslo . grane se pruzaju prerna vrhu i dobro u razvijene u

. . .

svim SffiJerovLma;

• niskorn stablu: njegovo kratko deblo irna izrnedu 0,40 i

0,60 m; grane se pruzaju prerna vrhu.

U hladnijim je krajevima bolje uzgajati breskvu u zaklonu zida i plosno je vezari u obliku:

• palmete U obliku slova U: ona se sastoji od dviju skelernih grana isre visine koje su smjesrene boeno jedna uz drugu i razmaknure za 50 em;

• nepravilne palmere: grane se nalaze na kratkom deblu od otprilike 30 em i sve se razvijaju na istoj povrsini, nagnute u obliku lepeze u odnosu na okomicu.

Ja i.alOSt, ova se dva posljednja oblika ne prodaju. Trebare, dakle kupiti rnladu, jednogodiSnju breskvu cia biste oblikovali palrnere,

36

!znu:du studenoga i oilljka odreiite za nekoliko centimetara urhaue grana (ostauijajuii im najmanje 25 do 30 em duijine) i odrezite orboue korijenja ako je stablo 5 golim korijenjem.

Orvno groncico

U studenome odstranite drune granCiee koje su prekobrojne, lose smjestene i suhe, rezuci ih od potetka grananja. Odstranite gra17e koje nose plodoue predaleko od glavnih gmlla (vetega promjera),

Zadrzit» samo drunu granu koja je najbliee bazi i odrezite je iznad drugoga dobra formimnog pupa ko)i je dobra vidijiv.

Tn ce dva pupa dati> vet od proljeea, dvije mjeiouite gransice koje ce osigurati proizvodnju plodoua.

37

ASI t HH RFZlDBI

~'Kada i kako orezivati Lf breskvu u obliku palmete

Kao i svi drugi plosno formirani oblici, breskva u obliku palmere zahrijeva redoviru rezidbu da bi dala obilne plodove. Zapravo, jedna grana koja je bila rodila plodovima ise (0 nece uciniri. Sroga je trajno porrebno pocicari srvaranje novih rodnih grana odgovarajucorn rezidborn.

Djelovar cere u dva godisnja razdoblja .

• U veljaci rek prije budenja vegeracije: rada je lakse razlikovaci drvne pupove koji su siljati j maleni, od cvjetnih pupova koji su nabubren.i j okrugli (vidi stranice 40 - 43) .

• Ljeti kada plodovi narasru, i nakon berbe (villi stranicu 43).

Moguce je oreziveti i nakon opadanja lisco, ali izvan rozdoblja mrozeva. Medutim, toda je tesko rozlikovati drvne pupove (oko) ad cvjetnih pupovo. U veIjoei iii oiujku cvjetni pupovi rostu po ih je mnogo lokse rozlikovoti kado su u fozi »ruiicostih pupovo«. To [e dobor trenutok za rezidbu a do se ne prevorite.

38

Kod sadnje

Izmedu. studenoga i oiujka odreiise jednogodiinj.i izboj na otpl'iLike 30 em od tla, iznad duaju lateralnib pupoua (olea), odokle ie izrasti dvije paralelne grane uz potporanj. Odrezite takoder za nekoliko centimetara urhoue korijenja ako je ana gala.

A sljedece cete ljeto plotna uezati U obliku sloua U dvije grant kaje ce se pojaviti ili cete ih nagnuti za 45° do. biste dobz'/i neprauilnu palmetu.

BRb,,'_-\

Kako prepoznati organe breskve

Breskvo Imo grane koje ne radaju plodovlmo - nerodne grane, i grane koje rcdo]u - rodneqrcne. Rezidbom nastojimo postici ravnoteiu izmedu tih dvaju tipova organa, sto je jamstvo dugovjecnosti stob- 10. Eva kako cerna ih prepaznati.

NERODNIORGA't'l1

Drvno groncica

Ona nosi soma siljate i male drvene pupove, drvno oko,

odakle ce se slledece lieto rozvif druge mladegranciee. Kodo [e ana srednie snaina, rnoquce ju je prikladnam rezldbom pretvorifi u rodnu granCieu. Aka

je vrlo snozno i aka nasi vee ad prve godine mlade gmncice, to je vodopijo. Potrebno ju je uk!oniti.

RODNI ORGANI Mjesovita, grana (duga rodnosibc]

Ono nasi drvne pupove koji su izduljeni i siljati te koji ce osiguroti njenu zamjenu, i cvjetne pupove koji su okrugli i zoobljeni te ko] ce dati plodove .. Ovi rozliciti tipovi pupova mogu biti izolirani iii g;rupironi po dva iii tri, todo govorimo a dvostrukirn iii trostrukim pupovima. Jedan te isti nodij to pup (koljence) maze povrerneno nositi drvne i cvjetne pupove,

Cvjetna grana (kratko rodno siba) Duzine je izmedu 15 i 30 em. Nasi velike zoobljene pupove, cvjetne pupove, i zovrsovo jednim vrsnim drvnim pupom.

Svibcmjska 'kitico

Ona je pomolo poput vrlo kratke cvjetne grone, duljine ad 2 do 5 em, ne vise, i nasi pet do sestcvjetnih pupovo ijedan drvni pup (okc) no vrhu.

39

ABECEDA REZIDBE

REZIDBA ZA ROD

Djelujre korak po korak. Prvo porrazlte grane koje nose nerodne grancice, zacim one koje nose rnjesovite grancice, onda cvjetne grancice i na kraju, zavrsite sa svibanjskim kiticama koje uglavnom necete orezivati. Prisrupite rezidbi prema sljedecirn slucajevirna, posrujuci dane upute.

DR 1 A GRANCICA

Odreiite drvne grcmtice (koje su nerodni organi) iznad drugaga pupa (oka), poievfi od amove. Dvije gnmdce koje ie se razviti na tome mjestu biti ee manje maine i dat ee dvije rodne grandee koje ie imati cujetne pupoue i euentualno suibanjske kitiee. Taka ie sijedeta berba biti osigurana.

Drvna grancica

Drvna grancica ~"

40

BRESJ.:\' ....

MJE' OV1TA GRIU"1A

Odreiite mjeiouite grane (koje nose drvne i cvjetne pupoue) iZlllld dnmoga pupa, ostavijajuCi pet do fest grupa cvjemih pupova.

Mjesovita grancica

qroncico

Mjesovita granCico

Mjesovito groncico

Kada iza mjeiouite grane pri osnovi siijedi jedna druga mjefovita grana iii druna grana, odreiite iznad mjefovite grane ito je moguce bLize osnovi. Satuvajte samo cetiri do pet grupa cvjetnih pup ova na sacuuano] grani. Reiite je uvijek iznad drvnoga pupa.

Mjesovito grancica

Kad iza mjefovite grane slijedi cvjetna grana, odreiite mjefovitu granu iznad dl'ugoga dobro fll'miranog pupa (d.akfe, dobra vidljivog), ito pocevsi od osnoue. Ako je lpravo obrnuto, tj. cujetna Sf grana nalazi pri osnoul, a mjesouit« grana je iznad - odrezite mjesouitu granu na isti nacin; tj. iznad dmgoga, dobra flrmiranog pupa.

41

$ Kada se pri osnoui nalazi svibanjska kitica, odresite mjefovitu , granu iznad. drugoga, dobra formimnog pupa (daMe, dobra r) vidijivogJ, pocevSi od osnoue. /.

~

i\IIECED.\ REZIDSF

MJE· VlT GRANA (NA TAVAK)

Mjesovito groncico

Svibonjsko kitico

Kada je obrntao tj. kllda se mjeiouita grana nnlazi pri osnoui, odstranite suibanjsleu kiticu i odrezite mjesouitu granu iznad trece ifi eeturte [I'upe cvjetova., i to potevsi od osnoue.

C\1£TNA GRA!':A

Ako postoje dvije susjedne cujetne [I"O.1'le, odreiit« onu daiju od osnoue i ostauite onu bliiu osnoui.

Svibonjsko kitico

Cvjetno groncico

Svibanjsko kitico

Grana nasi jednu suibanjseu kiticu i jednu cojetnu [lZlnu.

Aka je ova druga btite osnoui, ostavite je nedimutu i odstranite sue cujetne pupoue sa wibanjske kitice te zadrzite samo drvni pup (oko) na urbu. Aka je slued} obrnut, tj. slJibdnjska je kitica biite osnoui,

a cujetna grana daije - odrezite tocno iznad soibanjske kitiee.

42

SVlBt\NjSKA KIT!CA

Grona nasi dvije svibanjske kit1~ce. Zadriite ih obje .. Odstranite we cojetne pupove sa svibanjske kitice kaja je smjefteno bliie osnoui, a saeuvajte samo drvni pup na urb», koji ce osigzm1.ti zamjenu te grane iduce godine. Ona daija svibanjska kiticn nositi ce plodove.

Svake godine odreiite za 25 do 30 em glavne grane (skeletne), koje daju oblik polmete, i grone koje se iz njih pruioiu dolje. Plosno veiite ave druge u produserku glavne grone.

Lj~-----------------------

Ova je ljerna rezidba obvezatna da bismo dobili lijepe breskve, Prarire rast plodova da bisre djelovali u pravom trenutku: rezidba rnoze poceti krajem cravnja i pocerkorn svibnja, kada su

breskve vee dobra formirane, i kod berbe.

5atuvajte i uezite dvije grane pri osnoui jer ce one zamijeruti grane kaje su rodile ave godine.

Kada su mlade breskoe vee vidijive, odrezite granCice koje su israsle na istome mjestu kaa i plodoui, iznad treeega iN letvrtoga lista. Odstranite jedan plod po grupi. Zatim odstranite we ostale mlade grandee na grani.

43

Nakon berbe odrezire graml. koja jt! biLa rodila plodouima tocno iznad dl'uge grandee ad amove kako bi dvije grancice koje ee je zamijeniti bile snainije.

Aka sue mlede breskue padnu s grane prije nego sto sazru, mozete je orezati odmah nakon pad4nja nezrelih plodova.

ASECEDI\ REZIDBE

Ceanotus

Ceo notus voli logonu

i bogatu zemlju ko]o nije vopnenasta. Odaberite mjesto koje je toplo i zoklonjeno. Njegovo rezidbo nije teskc: treba prikrotiti grone no jednu treclnu pocetkorn svokogo proljeco .. (ak podnosi

i rezidbu u rovnini

s tlom do bi se izbjegle nezeljene posljedice

mrozo.

U kojem trenutku orezivoti? • U veljaci. ili oi:ujku.

Zosro orezlvotl?

• Do biste potoknuli granonje.

Ceanothus x delilianus

t1Kada i kako orezivati

Izmedu studenoga i oiujka prikratite izdAnke za dvije trecine. Ako je gnn goLoga korijena, odrezite njegove urhoue za nekoLiko centimetara.

'\ \ "\

(

,

Jedno godino bez rezidbe nece nostetiti vosern cecnotusu, ali nemojte go duie zanemorivati jer ce se to odroziti no njegovu cvatnju.

Godinu dana posli

U veijati iLi oiujku odstranis pres/abe grane iN Ii koje su lote smjeiteni Odrezite za dvije treci

nove izdanke od roosLog. ijeta - one koji rastu iz podnoija. Prileratite stare izboje na granama na duijin od 10 em.

44

Svake_g_o"",,_d..._> Ine., __ U .veljati iii ozujku. odrezite treti 1211 glavnih izddnaka

nil visilli 10 em od zemije. Odreziie takode,. no duijinu

ad 10 em sue izboje koji su se pojavili no saillvanim granama.

Uvijek O1·ezujte iZl1fld pupa boji je smjeiten s vlwjske strane grma, tuba ie noui izboj llpotpuniti habitus vosega ceanotusa.

CE,\'-:OTL"

1

.

~

!

"l

, ,

Ako je promjer orezonih grana vec:i (viSe od 3 em), nemojte zaboraviti rezove nomozati pestom ZQ premoz.ivonje rona.

45

ABE< I:.1JA RI:ZI ['lSI:.

Cvjetni ribiz

ill krvavo crveni ribiz

Cvjetni ribiz trazi dobru ! Kada i ocijedenu vrtnu

zemlju, kao i sunce iii laganu sjenu (ovdje ce malo manje cvjetati). Blaga je rezidba potrebna da biste dobili dobro cvjetanje. Cvjetni ribiz moze se obHkovati u

nisku i slobodnu zivicu koja je vrlo dekorativna.

U kojem trenutku orezivoti? • U trovnju, nokon cvjetonjo.

Zosto orezivoti?

• Do biste potoknuli cvjetonje.

Ribes sanguineum

i kako

orezivati

lzmedu studenaga i oiujka skmtitc grane do pola. Cvjett1flje te godine zrtuouali ste taka u korisl' obLikovanja grma.

Aka je goLoga /eorijena, odrezite ih na rubouima za nekolileo centimetnm.

Kod sadn]e _

\

J

... '

.';, ...

.J ti - ~ {\ ,

Godinu dana

poslile _

Nakon ClIatnje {u hmmjuJ odrezite grane koje su ocuale, i to nekolieo centlmetara iznad mladica.

Prileratite do pola grane iz podnoZja koje nisu cujetale.

Uvijek reiite iznad pupa iii mlade grane, koji se nalaze s vanjske strone grmo. Taka ce grana kaja ce se adavde razviti popunif habitus grma i nece ugusiti njeno srediste (kada je sredlsre grmo slobo osvijetljeno, onda one ogoljuje).

46

sy~'~1 ~ __

Nakon cvlltnje (u traunju) odreiite grane koje su oeuale, i to l1ekoliko centimetara iznad ,JOvih mladica.

~.1

Odstranite sube, ~"$'

pres/Abe iii prestare ?'v..r,<;,:"?~.::::<-

grtme koje vise ne cvatuo

Pouremeno mozete primijeniti jllCu rezidbn - odrezite sue grane nil uisini 30 do 40 em od tla.

Prije

47

CVIET"1 RlB1Z

Poslije

Takozvana rezidba za evat Rezidbomzo cvot nozivomo onu vrstu rezidbe koio potice stvaranje novih cvjetovo Ono se sostoji ad poticonjo pojovljivon]o mladih grana koje uvijek nojvise cvotu.

ABrn n,1 R171D!lf

Dojcija iii vrtna mirta

Deutzia

Dojcija se prilagodava ! Kada i kako orezivati svirn dobra acijedenim tlima. Vali sunce i

polusjenu. Cvote no mladim izbajima, a rezidba je potrebno do biste potaknuli obllnu cvatnju i g,ust oblik,

U kojem trenutku orezivoti? • U lipnju, nokon cvjetonja. losto orezivoti?

• Do biste potoknuli obilno cvjetanje.

• Do biste sccuvoli gust habitus.

Kod.sadnie _

lzmedu srudenoga j ozujka odrezite pres/abe izdanke i prikmtite za jednu trecinu S1Je ostale u1Jijek iznad dua suprema pupa.

Lagana oreztte urhoue korijenja ako ste kupili gnn s go/im karijenom.

Od dru.ge godine cvjetanje ie biti obilno u svibnju ili lipnju zahvaijujuCi rezidbi.

48

I

\

I

,.

"

'f

Godinu dana

P.O_5u..LJ.'...__ _

U veljaci iii ozujku odstranite samo preslabe iii prekobrojne izhoje (ko)i se medusobno kriiaju).

Ostale ne dirrtjte jeT ce one dati cujetoue II p,·ob'ete.

Svake godine

Kmjem lipnja, nakon zauriene C/Jfltnje, orezite izboje koji su oevali, i to tacna iznad ml./ldih izboja - po mogut12osti iznad onib koji se razuijaju premd vanjskoj strani grma jer if om upotpuniti habitus grma.

Odreiite preslabe mladice

i aile koje hi mogie poleuariti oblik gnna.

Pauremeno odrezite nekotiko starih grana pri njihovoj osnout.

Dl11(]1\

Prije

Poslije

49

AIIlCEDA R,Ei',lDIIl

Dunjarica

Dunjorico se sodi no obicnorn tlu i troii

mnogo sunco.

Osim zo zivicu,

nije ju potrebno orezivoti svoke godine.

Puzova se dunjorico (Cotoneaster horizontalis) malo orezuje. Pustite je do poprimi priradon oblik. Orezite soma one grone koje narusovaju oblik.

U kojem trenutku orezivati?

• U oiujku iii trovniu.

• U veljaCi (fivico),

• U lipnju (Zivica).

Zostc orezlvoti?

• Do biste »ocistill« grm ad nosno odstronili s njego suhe grone.

• Do biste odrioli njegov oblik (iivico).

Cotoneaster lacteo

!Kada i kako

orezivati

'\

-,

Kod scdnle.,. _

lzmedu studenoga i ozttjka odstranite pres/abe izdanke u podnoiju. Ostale prikratite otprilike do polouice.

Godinu dana poslije

U veljati iii ozujku napola prikratite izboje koje su izrasli iz orezanih izdanaka kod sadnje, a i nauonastale izdanke u podnoijtt.

Odstranite preslabe iii late smjeitene grane {usmierene prema sredittu grma).

50

Sv_a~g_Qdl . ._._,' __ U ozujku iii travnju odstranite preslabe iii

loie smjeJtene grane (usmjaene prema rrediJtu grma).

Tizkvu urstu rezidbe nije potrebno obavijati wake [odine, no ana nam ipak pomaze da odrzimo skladan rust grma.

Priie

Posliie

51

ABECEl1,\ RELIDIIE

Kako orezivati Zivicu od dunjarice

U lipnju ponovno odrezite izboje na visinu 50 do 60 em ad ria.

Isto taka, rezidborn srnanjite sinnu tWICe, r], sa strane, pa ce zivica biti gusca prije zime.

52

4 '\WI~*~tlit:4tf$¥"

--- ------------------ SLJEDECE GODIl\'£

t

KOD SADNJE Izrnedu srudenoga i ozujka odrezite izdanke na visjni

25 do 30 em od cla da biste potaknuli srvaranje novih u POciJlOZjU.

SVAKE GODI.NE

U veljaci, a poslije i u lipnju, orezujte malo vise svake godine (ostavljajuCi dodatnih 5 do 10 em svake godine prema snazi grma), sve dok zivica ne dosegne svoju konacnu visinu,

Jednom kad je ana dosegnura, treba sarno orezati izboje koji izviruju na vrhu i sa serane ..

Orezujre skararna za iivieu .i.Li elekrricnim skararna. Njeni mali lisrovi to dobro podnose usprkos drasticnosti rakve rezidbe.

Eskalonija

Lf-Kada i kako orezivati

Kod S__Qd...._.nLLjil-""e'------- _

Izmedu studenoga i oiujka prikratite do pal« glnvne izdanke, rezuci uvijek iznad pupa koji je usmjeren prema vanjskoj strani grma. Tako ce izboj koji ie odaude narasti, razvijajufi se, upotpuniti habitus grma i nece uciniti srediste gnnn pregustim, tj. loie osvijetijenim.

Ttzkoder odreiite slabe izdanke u podnoiju.

U veijati ili oiujku odreiite napola izboje koji se nalaze na izdancima orezanima kod sadnje, kao i one izboje koji su se pojavili It podrlOiju.

Odstranite preslabe mladice.

53

Escallonia macrontha

Eskalonija se rnoze

laka smrznuti ad mraza u hladnijim krajevima. Ona trozl dobro i acijedena vrtno tlo kaje je lagana kiselo te lztozenost suncu i zaklon od hladnih vjetrova. Nije ju potrebno orezivati svake godine, cekajte da postane presirokc.

U kojem trenutku orezivoti? • Pocetkom ozujka.

Zcstc orezivoti?

• De biste »oCistill« grm,

tj. odstranili lose smiesrene i suhe grone.

!' .... BH ElH REZIDIIF

Svake godine_______

ocuale cujetoue.

U ozujku orezite, ako je to potrebno, stare grane

(uviJek iznad novih izboja).

P.rije

54

Poslije

Rezidba za oblik i rezidba za cdrzovon]e

Kudo kupite mlcdi grm, on jos nije dosegoo svo] potpuni rozvoj. Jednorn kod go srnjestire u svo] vrt, potrebno go je orezivoti do biste rnu doli odrosli oblik koji vern se svido. Ovdje dckle gavorimo 0 rezldbi zo oblik,

Jednom kada je grm nerostuo (nakon dvije do tri godine), trebo nostoviti s rezidborn do biste, prirnierice, potoknuli njegovo cvjetonje iii do blste adri:a!i doni oblik - to je rezidbo zo odrzovon]e,

Kako orezivati iivicu od eskalonije

KOD SADt'-'JE

Izrnedu srudenoga i ozujka oretite grane na visini 25 do 30 em od cla da biste poraknuli srvaranje mladih izboja u podnozju grma.

U Iipnju ponovno orezite (za 20-25 em) vrhove

grana.

S\'AK£ GODrt'-'E

U veljaci ili ozujku orezujce na malo vecoj visini (ostavljajuci svake godine dodarnih 5 do 10 em, ovisno 0 snazi grma), sve dok zivica ne dosegne svoju koriacnu visinu.

Jednom kada je ona dosegnuta, vise nije potrebno orezivati u veljaci iii ozujku da blsre poraknuli rasr grma. Orezire dakle dva puta godisnje (u svibnju-Iipnju iii u rujnu) izboje koji strse van kako biste dobili Strogu iivicu, ill same jednom godisnje

(u rujnu) da biste dobili slobodnu iiviell. U OVOO1 drugom slucaju cvjetanje ce biri obilnije.

Retire skararna za zivieu iii elektricnim skararna. Mali listici eskalonije nece biri osteceni zbog tako jake rezidbe.

GODINU DANA POSUJE

U veljaci iii oiujku prikratite do pola najjace grane.

U lipnju odrezite vrhove novih rnladih izboja.

55

AlnoClD \ RI:.ZIDBr

Forsitija

Forsythia x intermedia

Forsitijo nije zahtjevna !- Kada i kako orezi vati glede vrste tlo, ali voli

dobru vrtnu zemlju. Raste no sunconirn polozujirno iii u sjeni. Obvezatno ju je orezivati svake godine do biste dobili duge grane pune cvijecc.

Mozete prlcekcti evjetonje do biste obovili prvu rezidbu forsitije. Todo cere dokle odstroniti ocvcle cvjetove (u trovnju) i odrezati do polovice glovne izboje.

U kojem trenutku orezivati? • U travnju nakon cvjetanja.

Zosto orezh .. oti?

• Da biste odria!i obilno cvjetanje.

Kod sadnje

Izmedu studenoga i oiujka prikratite ZIl dvije trecine glavne izboje, ltvijek iznad dvajtt nasuprotnih pupova da biste potaknuli grana1'lje. Takoder odresit» preslabe iii oitecene grane. Pruu cete coatnju zrtuouati tc korist dobroga primitka korijenja.

Godinu dana

I" pas Ij

Nakon cvjetanja

(u tmunju) odstranite ocuale cujetoue, reiuci uvijek iznad mladog

izboja. Odstranite pres/abe gmne iii one koje rastu prema srediitu grma.

56

Syake godine Nskon cvatnje

[u travnju) odstranite It bazi najstarije iztumke, a l1ovonastaLe

odrei;ite Zt1

otprilike

p%1Jicu.

FOR51TljA

Prije

Poslije

57

ABIoCEDi\ REZIDBlo

Glicinija

Glicinija voli pjeskovito i ne bas vapnenosto tlo. Odgovara joj sunce. Orezujte [e svake godine pocetkorn ozujko da biste doblli obilno cvjetanje.

Kado je glicinija dobro rozvijeno, godisnja rezidba nije nuzna, jedino ako jz godine u godinu opoda cvotnja.

U kojem trenutku orezivati? • Pocetkom ozujko_

Zasto orezivoti?

• Do biste potoknuli cvjetonje.

• Do biste kontroliroli njezin rozvoj.

Wisteria sinensis

~Kada i kako orezivati

Ne orezujte je kod sadnje osim preslabih izboja koje treba ukloniti. Odmah ploina uezite grane na preduideni potporanj.

Prije

Poslije

£Y~ke_go_~'~ __

U oiujku (prije budenja lIegetacije) skratite do polouice profLogodifnje izboje; ostauite im najmanje cetiri do pet pupova.

Odrezite prekobrojne izboje iii one koji se late razvijaju.

58

Oblikevanje glicinije u stable Glicil1ija je vrlo snazna povijusa koja srvara grane velikoga promjera, akon nekoliko gadina one posraju dovoljno jake pa mogu biti bez porpornja, Tada govorimo 0 gliciniji u obliku srabla.

• Prvih godina medusobno pornijesajte izboje vase glicinije j poduprite je Cvrsr1m, ali privrernenim potpornjem,

• Oscavite gliciruju da rasre do zeljene visine, odstranjujuci mlade izdanke koji se javljaju u podnozju.

• Kada je vasa glicinija dosegla zeljenu visinu, odrezire sve visoke izboje iznad trecega ili cervrroga pupa, polazeci od osnove. Takva rezidba potrebna je svake gocline.

59

ABE-LEO .. \ REZlDBE

Upoznajte se s cijepljenjem CUEPITE GUCINIJU POD KORU

Zosto cijepiti?

Do biste dobili gliciniju koja cvjeta kao ieljena vrsto.

K dn cii ..... a a clJepltl!,

U oiujku iii trovnju.

v

Sto se djepi?

Dio izboja ko]i ima jedon iii dva pupa (plemka).

N "t ... ... a 5 0 se CIJepl:"

No gliciniju (Wisteria sinensis) staru dvije godine {pod logo), kojo jo zasadena u vcsern vrtu vee najmanje godinu dona.

PL£~IKA

Odreiite sa zeijene glicinije jedan izboj koji ima jedan iIi dva pupa.

Rezite od osnoue izboja ukoso taka da se donji pup nade u sredini. To udnite tocno u trenutleu cijepijenja.

1

Prornjer padloge trebo biti mnogo veci ad plemke.

P DL GA

2

Krajem ozujka ili pocetkom traunja odrezite podlogu na I'lekoliko centimetara od zemlje. Ocistite je mokrom krpom ria biste odstranili we ~~'trfi£mle zemlje.

3

60

Napravite nazicem usjek na podlozi koji odgovara dimenzijama i obliku pripremy'ene plemke.

GLlCI:"lj:\

4

Cijepljenje pod koru Ova se metoda koristi kada je promjer plemke mnogo monji od promjera podloge. Ono zahtijeva spretnost [er je izuzetno vaino do se koso povliina plemke tocno uklopi u usjek koji je noprovljen no podlozi.

SPAJANJE

Ssauae plemku te usjek na podlozi tako da su pupoui okrenuti prema gore, Pripazite na to d« kore budll 1.1. bliskom kontaktu: plemka treba stajnti sama od sebe.

5

Cijep se primio koda plemko potjero izboj. Nepotrebna je odrezof rofiju, Ne postoji rizlk ad zoqusen]o plemke, buduci do se promjer podloge vise rrece povecovoti,

61

Zaveiite rafijom sue zajedno, lagano stezuci.

Namazite voskom za cijepljenje, pazeei da ne pokrijete donji pup.

AIIECEDA REZI DBE

Hibiskus

Hibiskus voli sunce i dobra odjedeno tlo, caki vapnenasto .. Rezidba nlje tesko,

ali treba biti redovita (svake godine) kako bi grm redovito cvjetao.

Dezinfidrajte vase skare clkoholom kcdo prelazite ad jednogo grmo do drugogo kako ne biste prenijeli uzrocnike bolesti.

Kado orezlvoti?

• Krojem veljoce ili pocetlcom ozujlm.

Z,osfo orezivaH?

• Do bi se potoknulo stvaronje mlodih i gustih izbojo.

Hibiscus syriocus

! Kada i kako orezivati

KQd sndnie _;_ _

Od studenoga do oiujka adrezite glavni izd.anak hibiskusa na uisinu od otprililee 20 em od tla, iznad treeega pupa od osnoue. Tijekom ijeta razuiti ce se tri izboja.

Ako se radi 0 biijci s golim korijenom, odrezite urhaue korijena za nekol£ko cetuimetara:

Godinu dana dii

pas .p;;i-----

Krejem veijace ili pocetkom oiujka orezite izboje koji rastu iz glavnog izboja iznad treteg pupa od osnoue da biste potaknuli grananje. Uvijek rezite iznad pupa koji je smjeften s vanjske strane grma.

62

Oblikovanje grma

Hibiskus je grm s hobitusom u obllku vreteno, koji se prirodno rozvi]o u grm. To je oblik koji je ncjlokse odrZovoti. Aka iedne godine izostavimo rezidbu, to nece bitistetno za cvietonje.

HI BISKL'S

5vake godine U veijllti iIi potetkom oiujka orezite sekundarne izboje iznad drugogn ili tretega pupa, kretuti od potetka grananja. Odstranite suhe grane,

also ih ima, zatim bolesne grane ili one koje rastu pmna sredistu grma.

Reiite uvij'ek iznad pupa koji je smjeiten s vll11jske strane grma.

63

BECEO.-\ REZIDBE

Kako oblikovati hibiskus kao stabalce I

Ova vrsra rezidbe nije teska, ali zahtijeva strpljivost. Mozete je obaviri vee od sadnje nadalje, ali takoder i na hibiskusu koji nije bio orezivan rijekom vise godina: prikrarite ga na visinu od 1, 20 do 1 30 m re odaberite najravniji i najjaci izdanak ..

Moiete nadopuniti takvu rezldbu intervendjam u Ijeto. Tijekom prve

dvije godine, u dobo vegetocije, tj. u svibnju i ponovo u srpnju, odreiite no duljinu od 10 em izboje koji su

srniesteni nc deblu. To vrsto rezidbe

niie obvezatno.

GaOl U DA TA ro LIJE

Podaaj veljace ili pocerkorn ozujka odretite lateralne izboje iznad prvoga pupa.

Aka je deblo vise od 1,20 do 1,30 m, odrezite ga na zeljenu visinu iznad trecega pupa na najvisem izboju, Ako je deblo slabo ili nize od 1 20 do 1 30 m, ostavire ga da se razvija jos jednu godinu.

KOD SADNJE

Od studenoga do ozujka odrezite izboje koje rastu iz glavnog izdanka mladoga hibiskusa iznad drugoga i11 rrecega pupa.

e orezujre glavni izboj kako bi biljka mogla rasti U VISlflU.

64

DVljE GODINE POSLlJE

Krajern veljace iii pocerkom ozujlca odrezite najvise i najjacegrane (skeletne grane) iznad ruugoga iii trecega pupa

od nj ihove osnove. .

Odrezite grane uzduz debla na duljinu od 10 em.

SVAKE GODINE

Krajem veljace iii pocerkorn ozujka orezite novonastale izboje ..

StareCi, vrhovi glovnih (skeletnih) grona hibiskusa U obliku stable stvaraju nabubrenja U obliku »vrbine krosnje«,iz kojih vrlo loko rastu mlade gronCiee, i tako obna.vljaju evjetanje svoke godine.

TRl GODINE rOSUJE

U veljaci ili pocetkorn ozujka orezire najvise izboje iznad drugoga pupa. Odrezice one koje su preslabi, Skrarite sve lareralne izboje u ravnini s deblom. Obavljajre svake godine, II isto doba - u veljaci ili ozujku rezidbu iznad drugoga pupa na svim granama krosnje,

Prije

Poslije

65

H lB1SKlJ~

ABH I::DA RI::Z!DBI

H·· ortenzlJa

Hydrangea mocrophylla

Hortenzija voli neutral- ~.

no do slabo kiselo, if Kada i kako orezi vati

ali ne i vapnenasto tlo.

U nedostatku tokvog Kod sadnle

tlc posadite [e u zemlju vrijesistc. Volilagonu sjenu. Orezujte je svoke godine po cete imati vise cvjetovo.

Posto]e dvije znacajne vrste hertenzijo:

• one s okruglim, zooblienlm vrhorn koje su vrlo populame u Francuskoi;

• one s ravnimvrhom, takozvone »cipkaste kape .. , kaje su vrlo cijeinjene u Engleskoj.

U kojem trenutku orezivofi? • U oi:ujku.

Zosfo o.rezivati?

• Do biste uklonili ocvale cvjetove.

• Do biste potaknulistvoranje rnlodih jzboja.

Kod sadnje,. izmedu studenoga i osujlea, odstranite preslabe ili slomljene grane.

Nakon cuatnje, u rujnu, odrezite ocuale cuatoue. Nouonastale izdanke pri dnu ne uklanja)te jer ce ani cvjetati iduie godine.

Godlnu dana p_os1i.jl.lo.<..e---K1'llje.m oitt)ka iIi pocetkom traunja odrezite iznad mladog izboja one izboje ko)i JU ocuali proile godine.

Ostavite netaknutima maine grane u podnozju jer IU se vee ru: njima oblikm;ati cvjetni pllpovi.

Odstranite preslabe mladice.

66

Od kraja oiujka ptl do pocetka traunja odrezite izboje koji su ocuali, reiuti iznad mladog izboja. Starije cete grane orezati jatejer

su one sklone ogoljivanju 11.

podno:iju.

Odstranite suhe grane

i preslabe mladice koje guse srediste grma i koje nece dati evat.

I-! 0 RTE:-': ZIJ A

Ne orezujte snazne izdanke koji niezt iz podnoija jer su se na njima JUliet pojavili evjetni pupooi.

Prije

67

Poslije

Mozete odrezcf ocvale cvjetove u rujnu, nokon cvotnje, iii pocekati proljetnu rezidbu do to uCinite.

Na isti naCin postupajte s metlieastorn hortenzijom (Hydrangea paniculata) kojo cvjeto malo poslije, u kolovozu, kao i s Hydrangea quercifolia i Hydrangea serrato, koje cvotu u isto vrijeme kad i oplsono hortenzija ..

ABELED,\ REZIDBI:

Hrast

Hrast voli boqoto, duboko i dobro ocijedeno tlo. Ne voli jako sunce i voli imofi grmlje u okolisu. Jednom kad je formiran, nije go potrebno orezlvoti svoke qodlne. Jednostavno orez.ivanje svakih deset godina ponovno ce mu dati mlodost i sccuvoti njegove dimenzije prilagodene vrtu.

U kojem trenutku orezivoti?

• Izmedu studenoga i veljoce

(oko je potrebno).

Zcsto orezfvctl?

• Do biste pomlodili qrcne,

• Do biste odrtoli rozumnu velicinu stable.

\ I

SljedeCih godina \ ; ~

...

/ Izmedu studenoga i veijate, od "-."

.t, teste godine nadalje, odrezite >!

f' . / nislee izboje It raunini 5 r:"'~"~ deb/GIn sue tUJ uisine od

, 2 In. Orezite visoke izboje no duijinu od 20 em od deb/a, Ostavite cia se razuije sredisnji izboj.

~Kada i kako orezivati

~~~a~d~nj~·_~ __

Priuezite mlado stablo za potporanj i odrezite slabe izboje u. podnoiju, Takoder orezite maine grane koje bi mogle konkurirati sredisnjem deblu.

Izmedu studenoga i velja.l'e nastauite s

... rezidbom nojriabijih izboja.

Oreiite u raunini s deblom prejake grane koje bi mu mogle konkun'rati.

Quercus

(

Tijekom dvije do pet sljede6h godina, tJ od sedme tUJ jedanaeste godine - prema bujnosti stab/a - orezite ramo urhoue virokih grana. Poslije pustite stable do. se samo razvije bez vaseg djelovanja.

68

HR vsr

Kaka orezati hrast U obliku grma (izdanci oko panja) KOD ADNJE

Izrnedu srudenaga i veljace odrezite debla mladaga stabla na visinu ad 50 do 80 em ad rla kako bisre dobili

grananJe.

,; {

S\'AKE GODINE

Izrnedu srudenoga j veljace odrezire za otprilike dvadeserak centimetara vrhove najvecih i najjacih grana da bisre poraknuli srvaranje novih izboja. Malo jace orezire grane u sredistu kako bisre sacuvali oblik stosca,

69

Rezidba

To je jedini nccin do hrastu socuvote dobar oblik, Postupok se sostoji od jacega prikraCivonja glavnih grana stabla. Pritorn cerno odrezoti i slomljene, iskrivljene i suhe grone. Potrebne su najmanje dvije osabe: jedna osoba kojo orezuje i drugo no tlu koja je usrniercvo i vodi. Odrefite ukoso, otprilike do polovice, nojvece grone.

t\BECED,\ RELIUIIE

Jabuka

Jabuka uspijeva na dubokom i zdravom tlu gotovo u svim krajevima.

Dobro podnosi rezidbu koja omcqucovc da se smanji zokrcenost njene krosn]e.

Jabuka se nalazi gotovo u svi m vrtovima.

U kojem trenutku orezivoti?

• Zimi, kodo opodne lisee.

• Ljeti.

Zcsto orezivoti?

• Do biste potoknuli obilnije stvoronje plodovo.

• Do biste zodrfnll urovnoteieni oblik stoblo.

Malus pumila

! Kada i kako orezivati

jabuku s krosnjom prostornog oblika

Kod sadnj

Izmedu studenoga i oiujka, ako

uaia jabuka ima tri gLavne grane (krosnja stara jednu godinu), prikratite grane za 25 do 30 em. Odreiite ih tc fstoj razini i iznad pupa okrenutoga prema van.

Ako je uaia jabuka razvijenija (krofnja stara dvije godine, vidi crtez dolje), prieratite

za 25 do 30 em fest ndjvifih grana i odrezite

najnize grane iznad drugoga pupa, potevsi od osnoue.

Ako je vase stablo kupljeno gologa korijenja, odrezite njihove vrhove za nekoliko centimetara.

I

I j

J

\.

70

71

Prostomi oblid poStuju prirodan rczvo] stable. Dekle, nije potrebno redovito orezivati do biste imali [ebuke svoke godine.

ASF:CF.D.\ RFZIDBE

Osnovni oblici jabuke njihova upotreba

PROSTQRNQ STA13LO

Ono nerna nikakve porrebe za pmpornjem da bi drzalo svoje grane. Sastoji se ad debla koje je manje-vise visoko: 1,80 do 2 metra za stable: 1 20 do 1 50 za polusrablo: 0,30 do 0,70 za nisko srablo. Ti oblici odgovaraju sortarna velike snage, kao sto su Melrose, Boskoop (franc. Belle de Boskoap) ili Kanada (franc. Reinette grise du Canada).

Vaza, s krarkirn deblam (30 do 50 em) rakoder je prosrorni oblik, ali je formiran na podlozi manje bujnosri. On trazi redovitu rezidbu za rod, upromo od ostalih prostornih oblika. Ovdje, dakle,

. .

govonmo 0 USffiJerenom prostornom

obliku.

Skeletna grana

JEONO RUKII O\' TRUKJ KORDONAC

/

Kratka rodna grancica

Okornito deblo jabuke zakrivljeno je pod pravim kutom na visini 40 do 80 em od cia. Kada postoje dvije, onda su one zakrivljene u suprornim stranama u obliku slova T: Kordonae dobra odgovara sorrama slabe do srednje bujnosti kao sro su Kraljiea renera (franc. Reine des Reinettes), Renera iz Mansa (franc. Reinerte du Mans) iii Royal Gala (franc. Royal

Gala).

Skeletna grana

Kra ka radna grancica

72

jABL'o..\

MALA PALM ETA

Palm eta U obliku slova U (jednosrruki U oblik) jest najcesci oblik. Ona odgovara sortama slabe i srednje bujnosti, kao sra su Kraljica reneta, Renera iz Mansa ili RoyaIGaia. Stable se sastoji od dviju skelernih granaisre velicine.

Verrierova palmeta: Ovaj se oblik rakoder sasroji od ceriri skelerne grane iste velicine koje su usadene jedna u deugu. Ovaj oblik odgovara sorrarna slabe i srednje bujnosti, kao sto su Kraljica reneta, Reneta iz Mansa ili Royal Gala.

Nalazimo i palrnere kosih grana gdje su grane usrnjerene aka sredisnje osi u obliku riblje kosti na 45°, a mnogo rjede nalazimo vodoravne palrnere gdje su grane okornite na sredisnju as i koje je [de orezivaci,

VELIKA PAL\1ETA

Palmeta u obliku dvostrukoga slova U (dvosrruki U oblik): Ova] se oblik sastoji od dviju krarkih skelernih grana koje su podije!jene na jos dvije u osnovi, Sastoji se ad ceririju skeletnih grana iste bujnosri, Odgovara sortama slabe i srednje bujnosri, kao sto su Kraljica renera, Reneta iz Mansa i Royal Gala.

73

A B!:,CED.~ REZIDHE

afK. _.ada i kako orezivati ~ plo§no oblikovanu jabuku

Plosno oblikovane jabuke zauzimaju malo rnjesta u vrru jer se naslanjaju uza zid ili sluze kao bordura (jabuka kordonac). Takoder im je prednosr da srvaraju plodove na dohvat ruke i cia su grane lakse dosrupne za sve posrupke odrzavanja (rezidba, njega ... ) ... Redoviro stvaranje plodova iz godine u godinu zahtijeva redovitu godisnju rezidbu.

Oblikovanje plosno vezane jabuke ad mlade biljke (jednogodisnje sadniee) vrlo je tesko ako to zelire uciniri sami, ali cesro materna naci u pradaji jabuke koje su vee oblikovane te stare dvije godine j vise. One trebaju sarno blagu rezidbu kod sadnje ..

KORDONCl

!:~~~::::::I~IL· .. ~~~~~~::::::==_

~ ,I<i' lzmedu studenoga i ozujka odrezite na 20 em od

pregiba vodoraunu gm.nu iii uodoraune grane. Orezujte uvijek iznad pupa koji »gledoi< pHand

tiu. Odstramse prvi pup sa suake strane kordanca. Ako ste kupili sadnicu s golim korijenjem, odrezite njegove urboue ZI1 nekoliko centimetara.

Pri]e sodnje polrnete u obliku 510vo U, dvostrukoga slovo U iii Verrierave polmete, trebote postoviti ormoturu (potporcni) sostavljenu ad vodorovnih zeIjemih zko koje su rosporsdene no svokih 50 em sve do zeljene visine j nopete iz:medu stupavo zo kontrcspolire iii no kukice ucvrscene no zid za spolire. Zotim ucvrstite no ieljezne ike kolce iii letvice, rosporedene no 30 em, kojih dimenzijeodgovoraju normolnorn rozmcku skeletnih grano plosnih oblikc.

PAUvlETA LJ oauxt: SLOVA U

lzmedu studenoga i oi.ujka orezite urhoue skeletnih grana za 25 do 30 em taka da budu iste uisine, reiuCi iznad pupa kojije smjeiten nasuprot uama iii, u najgorem slueaju, sa strane.

Oblik s duostrukim U orezuje se no isti 11a6n, ponavljtTju(j postupale na suakome od dua U, koji 5U o blikovoni [edan do

dr.ugogl1.

74

J.~lIl·K \

Gdje se stvaraju plodovi ~

• Skelerne grane jesu najdeblje grane na stablu, one mu zapravo daju oblik, ali ne nose plodove.

• Plodovi su proizvodi koji nastaju na krarkirn granCicama i malaga prornjera, koje rastu iz skeletnih grana '.' ~ a to su kratke rodne grancice.

• Rezidba ima cilj da porakne razvoj rakvih grana, kratkih rodnih grancica (otprilike dvadeser na rnetar skelerne grane), ida taka potakne i nasrajanje cvjetova na njima, a poslije i plodova. One crebaju biri sea krace,

• Srareci (nakon otprilike pet gadina), kratke rodne grancice prestaju srvarati plodove, Rezidba dakle rreba stalno poricari srvaranje novih krarkih rodnih grancica,

Produljnica

.>:

VERR!EROVA PAL\[ETA

Izmedu. studenoga i ozujka prikratite urhoue s.keletnih grana za 20 do 30 em, ,.dud iznad pupa smjestenoga r=« varna iii, u najgorem siucaju, sa strane. Odreiite malo !trace dvije sredisnje grane !toje imaju sklonost dn budu malo jace.

Ono sto treba znati prije prvoga reza skarama ...

Krotko rodna groncica koja je srnlesreno premo von, uvijek ce bif belie osvijetljena i prozroceno ad one koio tjero prerno sredistu stobla. Dot ce i rozvijenije i slade plodove [er prime vise sunca.

75

AB~Cr!).~ REZllJB~

REZIDBA ZA ROD: VAiN I PRINCIPI

Svrha rezidbe plosno oblikovane jabuke jest uravnoteziti razvoj stabla te srvaranja cvjetova i plodova, Sastoji se od odabira drvnih grancica (r], nerodnih) i nastojanja da postanu rodne.

Bilo kakav cia je oblik odabrane jabuke, principi rezidbe su isti, Pocnite s prikraCivanjem skelernih grana rezuci iznad pupa (aka) srnjestenoga nasupror varna ili s vanjske strane grane, Pustire cia se produlje za 2S do 30 em godisnje, prema bujnosri srabla. Zatim se pozabavire kratkirn rodnim granticama. U idealnom slucaju, kaji Yam ovdje predstavljarno, porrebno je tri godine da se drvna granCica prervori u rod.nu granticu.

Prve godine

Odrezite drunu gmncicu isnad tretega drvnog dobra formiranog. dakle

dobra vidijivog pu.pa.

Irate g'odine

Pup na urhu stuorio je nerodnu graniiat [dnmu grantim) ; kopijasta rodna grancica (itry'ok) preobrazila se tt cuatni pup, a drugi pup preobrazi sc u kopljastu rodnu granticu (itrljak),

Odreiite granticu iznad cvjetnoga

,..,__-=-~

pupa.

grancica

Druge godine

Grana je evoluirala: pup na vrhu proizuea je nerodnu granCicu; plp tacna ispod njega proizueoje kopljastu rodnu grancicu (strljak), a najbliZi

asnoui nije proizueo nitta. Za ovoga posq'ednjeg /

kaZemo da ie latentni. /

/1

!I~~.:'na

..;. grancico

Odrezite nerodnu granticu (drum. gmncicu) ;znad prvoga dobra flrmimnog (dakle, dobra vidijivog) pupa, poeeuti ad

osnoue.

/

Orezujte u pravome trenutku

Rezidba za rod obavlja se zimi, tijekom rozdobIjo mirovanjo vegetacije, znac.i od prosinco do ozujkc, ali izvon razdobljo mrozevo. Ako orezujete potkro] zime (u veljocl ili ollijku), lakSe je prepoznoti pupove ko]i ce proizvesti nerodne grancice i one kojice dati cvjetove jer su bas u tom rozdoblju cvotni pupovi nojveci,

76

Cetvrte godine

Promjena se nastaulja. Cuatni pup je proizueo plod pretbodne godine i nabubrio u bazi; postno je plodnjak. Kopljasta rodna grancica (strljak) u bazi preobrazila se u cuatni pu.p.

Odre:iite granu iznad cvatnoga pupa.

Plodnjok

Sljedece godine

Cuatni pup postaje plodnjak tc bazi, zndebljl10 nakon proizvodnje woga pl'vog pioda. Rezidba ave kratke rodne grantice sada je nepotrebna.

lzgodine u godinu stuarat ce se noui plodnjak i nosh ce rodne elemente: kopijastu rodnu granticu (itr/jak) iIi cuatni pup. Nakon pet godil1a potrebna je odrezati lerazku rodnu gmnticu pri osnoui jer prestaje radati plodovima. Latentni pup u njenoj bazi maze nastauiti razvoj taka da potjera novo grananje.

Plodnlok

Kako prepoznati organe jabuke

Jobuko ima grane koje ce doti plodove - rodne elemente, i ostale kojice osigurati rest stablo - nerodne elemente. Rezidba se sastoji od odrZovonja rovnoteze izrnedu tih dvoju tipovo orgono do bi se stoblu osigurolo dug zivot.

NERODNIORGANI

Drvna grancka noroste za 25 do 60 em u jednoj sezoni te nosi, so svoke strone i no vrhu, siljate i mole pupove (drvne pupove) lz kojih ce norostl druge d grancice. Aka ih se pomno orezuje, mogu-

ce ih je potoknuti do proizvedu rodne pupove. Ako je g:rono vrlo snozno i oko rnofe norosf 1 m godiSnje, ondo se rcdi 0 vodopiji. Kada je ona vrlo tonka i s!obo te duge izrnedu 15 do 20 em, ondo se zove vitko rodnoqroncico (stopka).

RODNI ORGANI

Cvotni pup JIj rodni pup jest pup koji ce, koo sto keze njegovo ime, cvjetoti i dati plod. On [e okruqoo, nabubren, zoobljen i siljot, a okruzen je prstenom od sest listico Hi vise. Sve gran6ce koje nose te pupove ne treba orezivoti.

Tanka i slaba grancico moze zovrsovoti tokvim pupom, ondo govorimo ookrunjenoj vitko] rodnoj

grancici (rodnoj sto.pd). ~.,,_~ .......... r!Ji'

Plodnjak je mesnato moso kojo A:

se javljo no gronCici nekon berbe, no tocki gdje je rosie peteljka plodo. On nosi elemente koji su sposobni dati plodove, koo sto su rod no groncico iii kopljosto rodno groncico (strljok), a cck cesto nasi i cvatni pup.

Kopljo.sto rodno groncko (strljok) je siljoto, prilicno siroko pri osnovi i okruzenc rozetorn od dvo do trilistico. Njen razvoj ovisi 0 ostvorenoj rezidbi; rnoze se pretvoriti u cvatni pup iii proizvesti drvnu grancicu.

Konccno, neki pupovi ne proizvode niSto. Tokve nozivomo latentnim pupovimo. Priklodno rezidbo potoknut ce ih do se probude i proizvedu kopljastu rodnu grancicu (Strljok), drvnu gran6cu iii evatni pup.

77

AIIF ED \ REZIDII~

REZIDBA ZA ROD: NEKOLIKO POSEBNIH SLUCAJEVA

Priroda je katkada prkosna. Dogada se da se krarka rodna grancica, iako besprijekorno orezana, ne razvija na ieljeni nacin. Hi ste maida napravili greSku pri prepoznavanju organa srabla kod rezidbe prerhodne gocline. U svakam slucaju, ne ware sto uciniti, Zato su ovdje navedeni cesri posebni slucajevi koii yam se mogu dogodiri i upure kako rnozere prisrupiti rezidbi.

E OREZUjTE. ..

[edan cuatni pup nalazi se no. urbu kratke rodne grantice. J bez uaseg djelowmja jedan ce se plp s te rodne grantiee pretuoriti 11- kopljastu rodnu granticu (strljak) sijedete godine, n godin» dana poslije i U cuatni pup.

Proizuodnja plodoua je osigurana. .....

Kopljasta rodna

groncice (strijak)

A KOpY·flsta rodna grancica (Strljak) nalazi se no. urbu kmtke rodne grancice. Iduce godine ona ce se pretuoriti u cuatni pup, a jedan od uspauanih pupovn (latentni pup) no. gro.nCici pretuorit ce se u kopijastu rodnu grancicu (strijak).

Letentni pup

Dobra duljina

Kada su kratke rodne gronCice koje ste odabrali do biste osigurali proizvodnju plodova vrlo slabe, bol]e [e do ih kratka odrezete, tj, iznad drugoga dobro vidljivag pupa.

Kado su, supratna ad togo, prebujne, odrefite ih no dulje, ostovivsi cetiri do pet pupovo. Ako to neucinite, svl ce pupovi rozviti drvne grancice, Sta je supratno ad onaga sto zelite.

.... Postoje dvije kopljltSte rodne grandee (ftrljCl): [edna nil urhu, a dtugtl totno ispod /'lje. One ce se prirodno pretuoriti u cuatne pupove. To ce se dogodi# i kada. se nalaz« tri kopljaste rodne

gn:mtice (strljez) na istoj grani.

~ Grancica male snag« nn urbu I ~ursava jednim cuatnim pupom - to je okrunjena vitka rodna grllnaca (rodna staplea). Duo. latensna pupa u btlzi gm.ntiee (ilijedLln od n..Jih) pretuori» ce se u: kopljasttt rodnu grnnticu. (strljllk).

grancico (strijek)

Okrunieno vitke rodno groncice (rodno srcpko)

Latentni pup

Grancica na urbu Ztwrfa"Vo jednim cuatnim plpom,. duije kopljaste rodne grantiee (ftrljci) razvile su se ispod .....

78

Lotentni pup

Cvotni pup

j.\BLK.\

Kratka rodna grancica ima tri drvne grancice

PRVE GODfNE

Odstranite dvije grane koje su najudaijenije ad skeletne grane i odrezite

iznad petoga dobra f

oidljiuog pupa /

grancicu koja je 12ajbliZa bazi.

Cvatni pup

TRECE GODlNE

Kopljastn rodna graniica (strijak), koja je najbliea urhu, postala je cuatni pup. Odrezite tocno iznad njega: on ce osigurati cuatnju, tl poslije j donosenje ploda.

DRUGE GODI TE

I

Tri gomja pupa stuarila su tri drune gran/ice. Odstranite dUlje gornje grandee i odrezite trecu iznad tretega dobro formiranog pupa,

/" tj. dobro vidijivog. lspod su se razvile dvije kopijaste rodne gmncice (strq'd) i njib treba

grancica

KopJjaste radne grancice (strljci)

Orezujte s potpunom siqurnoscu

Kada pilire granu, napravire oznaku porezom pile nekoliko centimetara ispod grane, a nakon raga prerezire granu S gomje SHane, ravno prema donjoj oznaci. Tako grana nece puknuti od vlastire refine. Kada je raj posrupak zavrsen, osvjezire rez s pornocu hipa-noza da bi on bio sro je rnoguce glatkiji.

• Dezinficirajte svoj alar alkoholom kada prelazire s jednoga srabla na drugo.

• ernojre dopusriri da velika grana padne na do. Zavezire je uzetom prije rezidbe i zatrazire pomoc neke 0 obe na rlu koja ce drlati granu dok je vi rezere.

• Aka se rrebare poperi na ljesrve dok pilire, provjerire ojihovu srabilnosr. Zarrazire neciju pornoc da drii ljesrve dok vi pilire. ernojre ih naslanjari na srablo, radije uporrijebite dvostruke Ijesrve.

79

ARH.ED,\ REIlD~f

Kratkarodna grancicaima kopljaste rodne

". (;::&.-"k')· d 'TO

grooclce srru e_ I crvnu.gmncro _

Kraska rodna granoca ima dvije kopljaste rodne granCice (itrq'ke) i jedmt drunu gl'anCicu koja je slaba na vrhu. Odrezit« drunu grtmbcu, kojrl se zoue vitka rodna granCica (stapka), iznad prvoga dobro o blikovanog pupa,tj. dobra vidijivog. Sljedeee godine najmanje jedntl ad kopljastih rodnih gran6ca rezuit ce se u cuatni pup po cete odrezatigranu toeno iznad njego. ...

J

If

d

itko rodno g.rani"ica (stopko)

Cvatni pup

Cvotni pup

Kratlea rodna gronfictl. ima jednu vitku rodnu gr-anticu {stapku, rodnu iii nerodnu) 11(1 urbu, jednu kopijast/J. rodnu gmncicu (strljak) iii

/~

jednu drunu granCicu tacna

ispod, te jedan cuatni pup u

bazi. Odrezise iznad I' Okrunjeno v~tko

radna granclca

cvamoga pupa. ....... I (rodno stopko)

c~miPU~

I Koplicstn rodna groncicQ (strljak)

Vitka rodna grancica (stapkau

Kopljasta rodna groni"ico (strljok)

80

Vitka rodno l-

. gronCica (stapko~'

Kopliosto rodno If

grancico (strljakj /,/

Vitko rod no groncica (stopka)

~'

,/

/ ... Kratlea

d rodna grancu«

rl'I ima jednu uitku rodnu

~/~/· >< • grancicu (stopku) no. t:

". - - jedan cuasru pup tocno ispod

i ioi jednu dnmu grfl11cicu iti jedan Lotentni latentni pup. Odrezite glavnu granpup cial iZflad clJdtnaga pupa .. Aka ie to potrebno, odreiite donju grancicu na

naboru, tj. otprililee 2 1'11m iznad nabora koji se ifwijaiu no. njezinoj bazi.

/ I

,/

Kratlea rodna granCica ima jednu drvnu graniictl na urhu, iednu kop/jastu rodnu gra12iictl (ftrljak) tocno ispod te, euentualna, iednu slabu i vitleu granCicu (stapku.) u bazi. To ie idealni sllicai koii smo vee pl'ije naueli U I) VaZnim principima«. Vitka

Pristupite d-akle rezidbi kako ie opisano za drugu godim; (uidi str: 76). rodno

Od1'i!zite gomju drum« granticu iznad dobra formiranog i vidljivog pupa te, akoje to potrebno, oreiite na naboru slabu grancicu pri osnoui (vitka rodna grancica ~ stapka). ....

Okrunjena vitkc rcdno

Kopljasto rodno grancica (strljok)

Kopljasta rodno grancico (strljok)

Kratka rodna granCiea sastoji se od jedne drvne grandee na vrhu i od jedne vitke rodne t''anciee (stapke) koja zavrfava jednim cuatnim pupom (okrunjena vitka rodna grancica - rodna stapka) ; takoder ima ijednu kop/jastu rodnu granCicu (ftr/jak) U basi. Odreiite isnad okrunjene vitke rodne grandee (rodne stapke) odstrtmjujuti dnmu t''tlnCicu, Kopbasta rodna gmntica (ftrljak) pretsorit ce se iduce godine u cuatni pup i donoienje plodoua bit ie bliie skeletnim granamd.

Kako pomladiti staru jabuku

Scablo koje dugo nije bilo odrzavano irna smanjenu proizvodnju plodova. Rasre na anarhican nacin, bujne grane nadvladavaju nad drugirna,

I • U jesen na prosrorno uzgojenim krosnjama (Cnez 1.) prikrarite skelerne ~ k ~ t i grane do p~la. O~s[ra~ice one koj: su lose smjeStene,. koje se krizaj.u i koje

~\ " \, ,~! su suhe, SIJedet: Jesell1 blago orezite nove grane da biste srablu dali

"'~ , ~,;... ~: uravnotezen oblik,

~ , U l:

:....;.. ',. , t......I; i~ sese n~JdebIJ~ I ,dobra sn:!e~tell1h grana, sto Je moguce blize ~eb-

-,.j ~'" ... ~ l. ~\.,IiI' J lu, I ,~drezlt,e ih na d~Jm' 20 do 30 cm. od poce~ka g~nanF'

~ '" I!', Iducih g~dl~a odaberite nove grane ko}e tete sacuvan,

... : pokusavajuci cia srablu ponovllo date sirok - skladan oblik,

1

• Na palmerama odrezite, uvijek u jesen, kratke rodne granCice koje su se izduiile - bilo na naboru kada ne nose vitku radnu granCicu

(stapku) u bazi (Crtez 2.), iii ;' .1, /

tocno nakon te vitke r /

rr:L!~!~:a~:d~z~:~ ~~~~~~a(~:~:o3f~~~i~:n~g(~~~~;vog i \k 'I ~ '" "

pupa. Obavire raj posrupak na cijeiorn srablu. Ako rako 1\

ne ucinite, uzrokovat cere veliku neravnorezu stabla, 2 3

81

J ,\BUK.~ I

ABh ~ D' RI:LIDBE

Kratka (odna g(ancka j

Kratka rodna grancica koja je svinura u ob!iku luka, prirodno se razvija prema razvoju cvarnih pupova. Pupovi koji su smjesteni na vrhu luka dobivaju najvise biljnoga soka i iz njih ce se razviti drvne granCice. Osrali pupovi, koji dobivaju manje biljnoga soka razvijaju se u kopljasre rodne

grancice (srrljke) ili u cvarne pupove. l

I

Koiemo do orezujemo no naboru kada odreiemo gronu otprilike 2 mm iznod nobora koje oznocovoju njenu osnovu. No tome se mjestu noloze slobo vidljivi pupovi ko]l su uspovoni. To ce ih jake rezidbo probuditi i potoknuti do potjeroju siebe qroncice koje ce biti sposobne dati plodove.

Produljnica je godisnji izrost koji se jovlja no vrhu nojdebljih grano (skeletnih grana) koje stoblu daju oblik.

Aka se urini pup prtuorio u cuatni pup, odrezite drone grancice koje su se razuile na urhu na du/jini 1 do 2 em od njihave tocke izrasta. Aka se radi a okrunjenoj vitkoj rodnoj grancici (rodnoj stapci), ostauite je netaknutom.

Cvotni pup

J

I

, Drvno

fJ grancico

Sovijonje grana U obliku luka

• a jabukama kordoncima moguce je prirnijeniri postupak srvaranja svinute grane. U ozujku je dovoljno umjemo izvesti savijanje u obliku luka na dugim granama, veiuCi ih uzduz vodoravne skeletne grane.

• Ishrana biljnim sokorn kod razlicirih pupova ovisi 0 njihovu polozaju na grani. sto je pup vise, dobivar ce vise biljnoga soka i bit ce snazniji pa ce srvoriti drvne grantice. U obrnutom slucaju, StO je pup nize, manje ce bitt hranjen i imat ce vise sklonosri da se prervori u kopljastu rodnu grancicu (suljak) ili u cvarni pup.

Drvna

Kopljosta rodno

• a raj nacin, da ne orezujemo srablo, rnozerno poraknuti razvoj drvnih grancica u rodne grancice, Takva svinuta grana rodit ce sljedece dvije godine. Poslije cere je rnorari odrezari pri osnovi i zarnijeniti drugim svinurim granama.

82

Kada se pup najbliz» bazi pretuorio u cuatni pup, odrezite granu tocno isnad. toga pupa. Tako ce se stvaranje plodoua odvijati bliie skelemim granama. T

grancico (Strljok)

~o su se jedan iii dva donja pupa etuarila u kopijastu rodnu grancicu 'r/jak), odrezite gornju drunu grantu iznad prvoga dobra formiranog i d&'ivog pupa. Ako se tu nalazi i vitka dna gl'anlica (stapka), odreiite je

r naboru, tj. otprilike 2 mm iz-

rd nabora koji se pojavijuju

i njenoj osnoui. 'Y

/

grancico (strljok)

,

l

Orezujte Ijeti radi briiljivog odrzcvcn]c Moguce je takoder oreziuati i ijeti da biste dobili uece plodoue. Ta ursta rezidbe nije obuezatna i nikako vas ne oslobada rezidbe u ve/jati iii o:iujku. U razdobiju od kraja traunja do pruih dana svihnja odstranite sue pupove koji se razvijaju premo zidu iii

potpornju, ili pak prema uama !

kada se radi 0 ploinim \

oblicima. Ouaj postupal: zov.emo, eJ.'

odstranjiuanje pu.pova. r/,

• Izrnedu svibnja j polovice .::7'

srpnja odrezire (iznad peroga ~ fJ..

lisra) vrlo snazne drvne grancice - posebice cetiri do per najvisih koje su srnjesrene ispod produljnice skelernih grana i koje ce je mozda prernasiri.

Ovaj se posrupak zove pinciranje (end I.).

svakorn slucaju, nernojte odrezati produljnicu.

1

• Odrezire iznad drllgoga ili trecega lista grancice koje se razvijaju iznad grupe plodova (Crtez 2.). Tako ce plodovi bolje narasti.

• aravno nekoliko tjedana nakon srvaranja plodova, neki plodovi opadaju. To je prirodni odabir kojirn se odbacuju lose formirani plodovi da bi se zadrzali sarno najsnazniji, a rnalim srablirna napravire ovaj prirodni erik kako biste imali vece jabuke - sacuvajre sarno jednu ili dvije lijepe jabuke po grupi (Crrez 3.). To je osvjecljavanje plodova,

2

83

ASECED \ REZII1BF

Upoznajte se s cijepljenjem CIJEPITE JABUKU OKUURANJEM

Z" ... . ."

osto clJeplhr

Oqroniceni broj sorti jobuko uzgojo se u noslm vrtovimo, Primjeno cijepljenjo omoguCit ce vern do otkrijete store, zoborovljene sorte (koje je tesko noCi u trgovinomo)

i ko]e imoju izuzetnu kvolitetu okuso.

K d .. . . ." cue CIJepltl r

U kolovozu iii rujnu.

"

5to se cijepi?

Pup zeljene sorte s kornodicern kore, plemko.

N v ...."

a sto se CIJepl:'

No ;obuku storu dvije godine, posodenu prethodne jeseni iii zime (pod logo). Pogledojte toblicu »lzbor podloge«_

Izbor podloge

Do biste cijepifi jobuku, imote izbor izrnedu vise podlogo, s obziram no to traiite Ii stcblo koje dugo troje (neke jobuke mogu zivjeti i do 100 godino), stoblo koje brzo doje plodove iii stoblo male velicine zo mali vrt.

Podlog.1J Bujnost Tlo Oblik Prvi rod (*)

Vozo i Brz

velika

palmeta

Palmeto i Vrlo brz

kordonoc

MM 106 Srednjo Duboko, bogoto
i logono
M26 Siobo do Bogota i lagona
srednja
M9 Siaba Bogata, logono i
ljeti pomala vlozno
Pojem 1 Slobo Bogota, lagono i
fjeti pomelo vicino
M27 Vrlo sloba Bogoto i zdrovo Kordonoc i Vrlo brz

malo palmeto

Kordonoc i Vrlo brz

malo palmeto

Poduprto Vrlo brz

steblo u posudi

(*) Prvo provo berba bit ce tri do ~etiri godine nekon cijepljenjo ked melih obllko (no pedlozi stobe do srednje bujnosti) i pet do sest godino ked prostornih obliko.

PLU,IKA

U srpnju iii kolouozu odrezite mladu gran-

lieu koja je vee odruenjela (druenasta granCica)

i koja ima dobra jormirane, dakle dobra vidljive pupove, te odmah odreiite sue listoue, ali taka da sacuuate peteijke. Stauite granCicu u ulaznu krpu cekaju.Ci cijepljenje (najuiie dVIl do tri dana).

1

84

Uzmite sa sredine grantice jedan pup s peteg'kom i komadicem kore, a i we zajedno treba iznositi najmanje 2 em.

Drzite granticu jednom rukom. Druaom rukom oznacite dio kore koji morate

odrezati jednim rezom. nozica za cijepLjenje sa svake strane pupa, otprililee 1 em iznad i 1 em ispod njega. Zarezite oitricom nazica ispod kore u ravnini s gornjom oznaleom Lagano naginjuei nazic.

Spustit« se jednim of trim pokretom prema drugoj oznact. Teskoca Je It tome tto pup treba odrezati samo jednim pokretom, a ako taka ne ucinite, drveni ce iverak ostati ispod kore. U tom sLucaju Lagano ga odstranite nozicem.

Tako pripremite pfemku tocno u trenutku cijepLjenja.

2

PODLOGA

Odabente podLogu koja je vee dobro 1'tlzvijena i stara dvije godine. Ocistiie bazu podloge od ostataka zemlje, a posLije zarezite U obliku sloua T na otprililee 10 em od tla.

Na 2 em duljine naprauite urhom noiila jedan uodorauni usjek. PosLije se spustite za 3 do 4 em kako biste naprauili okomiti rez. Stauite spatulu (lopaticu) nozica ispod kore da biste je fagano podigLi.

SPAJANJE

5tavite plemku ispod kore, tako da peteijka lista bude usmjerena prema

g-ore, a pup smjestite u sredinu okomitog usjelea. Ako je to potrebno, odrezite komad kore koji prelazi iznad poprecnog reza da biste omogucili dabar kontakt izmedu pod Loge i plemke.

[ednom kada je pLemka na suome mjestu, uezite je vlainom rafijom bez jakog stezanja i pazite da ne pokrijete pup.

85

Potrebno je pricekoti sliedece proliece kako biste soznoli do Ii se cijep primio. Sroston]e se zaprovo dogada prije zime, ali cijepljeni pup »spovo« sve do budenjo vegetocije i ponovnoga rasta. Odreiite podlogu zo treCinu njene vislne, za polovicu, a zatim potpuno (tocno iznad tocke cijepljenja), i to postupno koko se razvija mladico plemke. Privezite mladicu zo potporonj koko bi bilo okornito.

ABECED,~ REZIDBl-..

Japanska dunja

Japanska dunja trazi ! Kada i kako orezi vati sunce i dobra vrtno tlo, lagano i pomclo

vopnenasta. Patrebna jaj je redovita rezidba da biste dabili obilno cvjetanje.

Maze se plosno vezati uza zid taka do ne zauzima puno mjesta u vrtu.

U kojem trenutku orezivoti?

• Krajem travnja iii pocetkom svibnja, nakan cvjetanja.

Zo.sto orezivoti?

• Do biste potoknuli obilno cvjetonje.

Choenomeles joponico

Izmed» studenoga i oiujka prileratite do poLa sue izdanke da biste potaknuli stuaranje mladih izboja.

Odstranite preslabe grantice 11. podnoijzt.

Dobro dezinficirojte (alkoho- 10m) vas olot zo rezidbu prije i poslije svake upotrebe.

I

-'t

~ Godinu

~ daDa posliie.

U oiujku. skratite napola izboje koji 11.e nose cujetne pupove i noue izdanke zt podnoiju.. Orezite jace vrlo maine grane, koje ie vjerojatno pokvariti

obLik grma. Odstranite preslabe izboje 11. podnozju.

86

Szoke godine Krajem travnja iii pocetkom slJibnja (nakon cuatnje) odstranite nekoiiko izboja

S glavnih grana koje su. preuiie razgranate, po mogucnosti one koje su usmjerene prema srediitu, kao i preslabe ili suhe grane.

Zadriite izboje koji su cvjetali jer ce ani nositi u jesen i ave zime ulerasne plodove.

87

Kako plosno vezati japansku dunju Obavite sljedeci cjelokupni posrupak nakon cvatnje .

• Odrezite do pola nove izdanke koji rasru u podnozju. Odrefite u ravnini s dom scare grane koje vise ne cvjeraju .

• Odrezite iznad drugaga ili rrecega pupa, pocevsi ad osnove, sve sekundarne izboje.

IH:C!oJH RFZlDllf

Japanska kurika

Kurika voli bogatu i plodnu zemlju. Zahtijeva sunce

iii polusjenu,

I ma sklonosti razviti vrlo snczne grone,

a rezidba je nuznc svake godine.

Dobro podnosi cak

i jaku rezidbu.

U kojem trenutku orezivati?

• U veliocl iii ozujku,

• U svibnju iii lipnju (zivico).

• U kolovozu iii rujnu (zivico).

z.osto· orezivoti?

• Do biste socuvoli sklodon oblik.

Euonymus japonicus

tf-Kada i kako orezivati

o ~

i i!l ~

?1J -It}

-

Kod sadnje

Izmedu studenoga i ozu:Jka prikratite do pola gLaune izdanke, rezuci uvijek iznad dVllju nasuprotnlh ptpOVIl.

Dva noua izboja koji ce se ovdje pojaviti osigura: ce mst kurike u utstnu l itrinu.

U ueljaci iIi ozujku prikratite do pola izboje koji se nalaze na izdancima orezanima pri sadnji, kao i one koji su se pojaviii u podnozj«.

Odstranite preslabe mladice.

88

SYake_g_o.dlnec__

U '/Jeljaii iii oiujku prikratite izboje za nekoliko centimetara; reiuti uvijek iznad novoga mladog izboja.

Odstranite sube grane • i one koje rastu prema srediitu grma.

JAr\'\. ,,-\ KLRIK\

Aka jedne godine ne orezete uasu kuriku, nemojte oklijevati da jesljedecegodinejace

orezete. Izboje tada orezite ZI7 najmanje jednu treanu njihove duljine. Ako to ne ucinite, vaia ie kurika ogo/jeti u. podnoiJu.

Prije

89

Poslije

Rezidba za oblik i rezidba za odriavanje

Koda kupite mladi grm, on jos nije dosegao svoj potpuni rost. Jednom kodo go zosodite u svame vrtu, potrebno go je orezivoti do biste mu doli oblik koji Yom se svido. Ovdje dokle govorima a rezidbi zo oblik. Jednam kado je grm norastoo (nakon dvije do tri godinel. porrebno go je i dolje orezivati do biste potaknuli njegavo cvietonje Hi do biste odriali ze.ljeni oblik: to je rezidbo za odrzovonje.

ABE-CEDA REZlDlI~

Kako orezivati zivicu od kurike

KOD SADNJE

Izmedu studenoga i ozujka orezite izboje na visini 25 do 30 em od da da bisce potaknuli srvaranje mladih izboja u podnozju grma.

U lipnju ponovno orezire grane na visini 50 do 60 em od da. Takoder orezire i sa strane jer ce iiviea bici gusca prije zime,

SVAKE GODINE

U svibnju ili lipnju, kada se pojave novi rnladi izboji, i u kolovozu ili rujnu - orezujte svake godine malo vise (sacuvavsi svake go dine dodatnih

5 do 10 C5t1l, ovisno 0 snazi grma), sve dok iivica ne dosegne svoju konacnu visinu,

Retire skarama za iivieu ili elektricnirn skararna za iivieu. Lisee kurike, koje je prilicno malo, nece bir] osreceno zbog eakve rezidbe, koja je radikalna ali brza,

GODINU DA A rOSUJE

U veljaci iii ozujku prikrarite do polovice glavne grane ad prethodne godine. Orezite

bocne strane na duljini 15 em od njihove osnove.

U lipnju ili srpnju odrefite vrhove glavnih grana i jace orezite bocne izboje.

90

Javor

{Kada i kako orezivati

Kod scdnie. _

U studenome odstranize najl1iie grane us: deb/o.

U veljaii orezite za dvije trecine najvise grane da biste dobiLi gtlstu krotnju.

~ryib_g.o8d.u.iLln_lo.la ~

Ostauite da se srediinj: izboj razvijn, a 71. lIeijat.'i orezite urbase botllib izboja za nekolileo centimetara.

U s/ucaju neuspjeb«, odstranite izboje ko)i se pojalJljuju na deb/fl.

91

Acer compestre, A. negundo

Javor vol.i sunce.

Raste no svim vrstama tlo, cok ii no vrlo vapnenastimo, te dobro podnosi rezidbu.

Ipak, ona nije potrebna svake godineako javor uzqcjcte kao stablo.

U kojem trenutku oreziva.ti?

• Od studenogo do veljoce.

• U lipnju iii rujnu (grm).

zono orezivoti?

• Do biste »ocisfili" kro5nju oko je to potrebno.

• Do biste potoknuli stvoronje mlodih imojo (grm).

ASECEDA REZJDBE

Upozncjte se 5 cijepljenjern CUEPITE JAVOR OKULIRANJEM

Z" ... ."\

.osto cl,epltl!"

Posto]l mnogo vrsto jovoro. Cijepljenje je no.jbrfi nocin do. dobijete novo sroblo nove vrste.

Kada djepiti?

U srpnju iii kolevozu ..

St ..."\ ~ 0 se 'ilepi r

Pup zeljene vrste s komodicern kore (plemko).

·N vt ,."

~a S Q Se CIJep!.

No. poljski jovor

(Acer compestre) koji [e stcr dvije do ttl godine (podloqo) i ko]i je zoscden u vosem vrtu nojkrcce ad prosle jeseni.

PLEMKA

lzmedu sredine srpnja i kolouoza odrezite s odabranoga javom, kaji ielite reproducirati, granCicu srednjeg promjera koja je zdraua i koja je odrvenjela. Odstranite listoue, ostav!jajuii njihove pete!jkt.

1

U sredifnjem dijelu odreiite pup za ajep!jenje, Da biste to uCinili, drzit« grancic« u jednoj ruci, a

drugam rukom oznacite dio leore koji trebate skinuti s pomocu reza nosicem sa suake strane pupa, na otprilike istoj uda!jenosti (J em iznad i 1 em ispod).

Zareiite oitricom noiica ispod leore na razini gornjega reza, lagano naginjuei nozit, Naglim

i of trim rezom krenite prema drugom rezu. Tefkoca je u tome da treba odrezati plemku

[ednim potezom. Ako ne utinite taka, ispod kore ostat ie drueni iuerak. U tom s/utaju, lagano ga odstranite nozicem. Njegova prisuinost smanjila bi mogutnost zaraitivanja. Pripremite plemku tocno u trenutleu eijepljenja.

2

92

P DLOGA

Urezite slouo T na gLatkome i cistome mjestu podloge na otprilike 5 em ad tla. Pocnite s uodoraunim rezom

ad 1 do 2 em, a posiije zarezite okomito na ism duljinu.. Podignite lopaticom {spatulom) nozica ruboue kore da biste ih oduojili.

Cijepljenje okuliranjem

Ova vrsto cijepljen]o - najloksa zo pccetnikc - lcko se primjenjuje somo no mlodim podlogomo kojih se koro advoja bez teskocc, Maze se izv..siti potkraj Ijeto (cijepljenje no spavojuCi pup) iii u proljece (cijepljenje no budni pup). P..vo vrsto cijepljenjo pruia viSe sense zo uspjeh.

PAJANJE

Lagana ugurajte plemku ispod kore drieei je za ostatak peteljke lista (koja je usmjerena prema gore). Gurajte je prema dnu sue dok se pup ne nade ispod uodoraunog« rem.

Odrezite, nko je to potrebno, komadit gomje kore p/emke u raunini s poprecnim rezom da biste omoguiili dobar kontakt izmedu p/emke i pod/age.

Zauezite rafijom bez jakog stezanja pazeti da ne pokrijete pup.

Duanaestak dana posli;je otpustite tllj uez ako je podloga urlo bujna.

Plemka se prirnilo kodo potjera i razvije svoje prve listove. Znajte da je otpadonje peteljke tckoder wok primonja (vidljiviji kod vocoko). Odrefite dokle podlogu no neko!iko centimetara iznod tocke cijepIjenjo i odvezite rofiju.Plemko se primilo kada potjera i razvije svoje prve listove. Znojte do je otpodonje peteljke tokoder znok primonjo (vidljiviji kod vocoko). Odrefrte dokle podlogu no nekoliko centimetoro iznad tocke cijepljenjo i odveZ:ite rofiju.

93

j.wOR

5

AlIJcCLDA RlLIDFlr

Kako orezivati javor U obliku grma (izdanci oko panja)

KOD ADNJE

Od studenoga do J'.'

ozujka odreiire l' rnladu biljku na \~ orprilike

dvanaestak :.: 1<

centimetara

ad rIa da bisre I

poraknuli I

razvoj vecega ~ \

broja izboja, ~1 ,I

---. \. ) f' ~r-}r

( J.

U rujnu odrezire za nekoliko cenrimerara vrhove novih izboja.

VAKE ~ DI:-JE A

U rujnu rezidbam obnovire mlade izboje tako da ih prikrarite za nekolika centimerara, Odsrranite suhe grane.

94

Joponski javar

Osim velikoga [ovoro kojim se ovdje bovimo, postoji i japanski jovor koji je mnogo monji i koji seze otprilike 2 m u visinu. On uspijevo sarno no kiselom tlu. Obicno se orezuje u obliku grmo.

Svakih deset godina, lzrnedu studenaga i veljaee, oreiite javor koji raste kao stablo. Odreiite suhe grone, one koje narusavoju oblik stobla iii one koje rostu izrovno no deblu. Tako ce vas jovor zadriati velicanstven izgled.

Jorgovan

~Kada i kako orezivati

Kod sadnje~ _

Izmedu. studenoga i oiujka prikmtite sue izdanke do pola, iznad dva postrana pupa, Ako p'm ima golo korijenje, orezite mu urboue.

Jorgovan kupljen u posudi ne orezujte kod sodnje. Pustite go do cvote i odstranite ocvole cvjetove nakon cvatnje.

Godinu dana

p_o-S"""+'..._ _

U svibnju (nakon cuatnje)

orezite izboje koji nose ocuale cuatoue rezud ispod cvjetova,

a iznad mladib pupova koji su usmjereni r=« vanjskoj strani gnna. Tako te mladi izboji koji niknu iz tih pupova popuniti grm i nece ugusiti njegovo

srediite.

95

J lRG \\:-,:

Syringa vulgaris

Jorgovan uspijeva

na svim vrstomo tlo, cck i no vopnenastim (ali manje uspjesno) .. Da bi cvjetao, potrebno mu je sunce i toplino. Trozi blagu rezidbu, ali redovitu, koja se trebo obavljati svake godine a scsto]l se od ukJanjonja ocvalih cvotova.

U kojem trenutku orezivati? • U svibnju nakan cvjetanja.

Zasto orezivati?

• Do biste adstronili ocvole cvotove i otistili grm.

• Do biste uklonili stare grone i potaknuli grononje.

ABECED.\ REZIDBE

Upozna.jte se s djepljenjem CUEPITE JORGOVAN OKULIRANJEM

Zasto djepjti?

Jorgovoni koji se prodaju u rusodniku dobiveni su cijepljenjem .. Ako zeHte uzgoj.iti izuzetnu vrstu koju ste vidjeli u susjedovu vrtu, trebat cere je cijepiti do biste je uspjeli uzgojiti.

K d .. .., <OyOcIJep,h r

U lipnju iii srpnju.

Sto se cijepi?

Pup odabrane vrste so svojorn kororn (plemko).

N "t ..., ~O 5 0 se Cljep':"

N:a obicnu kalinu (Ligustrum vulgore) kojo ie zasodena ncjrnonje godinu dona (podloga).

Krajem lipnja iii pocetleom rrpnja odreiite na odabranom jorgovanu. mladi izboj koji je zdm» i vee odruenio (druenasta graneica). Uklonise listoue, ali satuvl1jte njihove peteLjke.

U sredini izboja odrezite jedan pllp (oko) .I ostateom lista (peteijkom) i komadicem kore od najmanje 2 em.

Drzite grancic« jednom rukom.

Drugom rukom oznacite dio leore koji morate odrczati pomocu reza nozieem sa sualee strane pupa, otpnliee 1 em iznad i ispodpupa.

Oftricom now zareiite pod koru u razini s gomjom oznakom, Lagano naginjuti nazic.

Naglim poleretom zareiite r=« donjoj oznaci. Tefkoca je u tome ito treba odrezati plemku jednim of trim

pokretom, a ako tako ne ucinite, ispod kore ostat ce drueni iuerak. Ako se to ipak dogodi, Lagano ga odstranite nazicem.

Pripremite plemku neposredno prije eijepijenja.

96

2

PODLOGA

joncovx-,

Odreiit« glavni izboj kaline na koju cete nacijepiti jo rgo van na uisini 15 do 20 em od tin i odstranite rue ostal« izboje,. Zareiite u oblileu sloua T podlogu, Pocnite zareziuati vodoravni rez od otprilike 2 em,

a poslije naprauite okomit rez iste du/jine.

3

SPAJANJE

5 pomocu lopatice (spatule) noiica podignite ruboue kore podloge koju ste vee ;rije zarezali da biste je oduojili. Stauue plemku ispod kore, drieCi je za peteljku koja je usmjerena prerna gore. Gurajte je prema dnu we .dok se pup (oko) ne nade na 1 em

ispod vodoravnoga reza.

}ednom kada ste postauili plemku, odreiite komadic kore koji pre1azi iznad oodoraunoga reza.

Vezite ulainom rafijom, bez jakog stezanja, i nemojte pokrit; pup (oko).

Cijeplienje je obovljeno uspjesno kcdo se rozvi]e izboj ad pupa plernke. Tado cdvezite rofiju, odrezlte podlogu nekoliko centimetoro iznod tocke cijepljen]o i presodite jorgovon no zeljeno mjesto.

5

97

ASI:.CI:DA RlZIDBE

Nakon cuatnje (u svibnjtt) adstranite ocuale cojetoue reiuei izboje toeno ispod cvjetova, a iznad mladih pupova koji su usmjereni prema vanjskoj strani grmo..

Odrezite suhe grane i one koje se kriiajtt premo. srediitu grma, ito je moguce blme njihovoj osnovi.

Ddstranite euentualna grane kaje yam smetaju iii koje nagrduju grm reiuti iznad mladag izboja koji

je usmjeren prema vanjskoj strani grmo..

Odstranite mlade izdanke koji se ro.zvijajtt u padnoiju. grmo.

Prije

Kako pomladiti stari jorgovan

rari jorgovan ogoljuje, prorjeduje se pri dnu i cvarnja se smanjuje. Potrebna je jaea rezidba koju rreba izvrsiti nakon cvarnje, rj, u svibnju.

odsrranite izboje koji rasru prema unurrasnjosri iii -,: koji narusavaju ravnotezu oblika

grma .

• Iducih godina

obavire klasicnu rezidbu (odstranjivanje ocvalih cvjerova}.

98

I I I I 1-.".,-..,. I 1 I I I J I I ,

J I I I I I I I I 1 I I I I

Poslije

Ako rezete cvijece za VQZU, ne reiite izboje vise ad 40 em.

Kalina

~Kada i kako orezivati Ked sadnje

Izmedu studenoga i o:iujka prikratite do pola sue grane da biste potaknufi gusto grananje It podnozju grma. Ako jf! kalina gologa korijenJa, odre:iite ga 11(1 urhouima za nekoliko cen tim etara.

Ligustrum ovolifolium

Kalina se prilagodava svim vrstama tla i svim uvjetima - suncu1

a lsto tako i sjeni .. Redovita rezidba potrebna je do biste sprijecili ogoljivanje podnoz]c grma.

Ta je vrsta pogodna za »sisanu« zivicu.

Godinu dana poslije

U velj'ati iLi o:iujku odstranite grane koje rastu prema srediitu grma i one koje su preslabe. Ostale izboje orezite za. otprilike jednu trecinu njihove duljine.

99

U kojem trenutku orezivati?

• U veljoCi iii ozujku

(izoliron grm).

• U svibnju (Zivico).

• U kolovozu iii rujnu (i:ivic;:a).

Zosto orezivati?

• Do biste sprijecili ogoljenje u podnoiju.

• Do biste zoddoli uredon oblik iivice

BleED.\ RELlDBF

Svake godine

U veijaCi iii ozujku odrezite grane koje su prestare i prerazgrrmate totno

iznad jednoga mladog izboja kojije

nize.

Prije

Uvijek reiite iznod dvoju nosuprotnih listico iii iznad mlodog izboja koji se razvija premo vonjskoj strani grmo. Toko ce novi izboj rosti premo von i popunit ce habitus koline.

Rezidbo zo oblik i zo odrzcvon]e

Koda kupite mladi grm, on jos nije dosegoo svoj potpuni rast. Potrebno go je orezivoti tijekom djelogo razdobljo njegovo rnsto do biste mu doli oblik koji zelite. Ovdje dokle govorimo 0 rezidbi za oblik. Jednom kada je grm nmastoo (nakon dvi]e do tri godineL potrebno go [e i dolje orezivoti do biste, no primjer, ograniCiIi njegov rast - to je rezidbo zo odrZavonje.

100

Poslije

Koko orezivcti zivicu od koline

K \U;-':A

KOD SAD:-':JE

Izrnedu scudenoga i ozujka odrezire izdanke na 25-30 em od da da bisce poraknuli grananje u podnozju grma. To je svakako porrebno da bisre imaligusru zivicu,

SLJEDECIH GODINA

U veljaci ili ozujku, a poslije u Iipnju, orezite izboje za otprilike dvije trecine, postupeo povecavajuci visinu iivice (5 do 10 em svake godine, ovisno a snazi grma) sve do zeljene visine.

Kada je ziviea dosegla svoju konacnu visinu, odrezite u svibnju, a poslije u kolovozu iLi rujnu, rnlade izboje koji vire na vrhu i sa srrane,

Rezire skarama za zivicu ili elekrricnirn skararna za iivicu. Maleni i iilavi iistici kaline dobra podnose takvu nemilosrdnu, ali brzu rezidbu.

101

~

.'f' 0,

f

SLjEDECE LJETO

U lipnju jos jednom odrezire grane na 50-60 ern ad rla, Isro taka, rezite i u sirinu,

tj, sa strane, jer ce tada iiviea biti gust::!. prije zime.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->