P. 1
Rijeseni Zadaci Iz Fizike 1

Rijeseni Zadaci Iz Fizike 1

|Views: 35,274|Likes:
Published by Maid Dzambic

More info:

Published by: Maid Dzambic on Nov 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/19/2014

pdf

text

original

ZADACI IZ FIZIKE

Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (3. izdanje)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

1

1. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima stalne brzine v1, v2, v3,…, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela? Rješenje

v=

Δs = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 + s1 s2 + + v1 v2

+ sn = s + n vn

n

∑v
i =1

n

1
i

2. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila? Rješenje

Δs v= = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 t t + 2 2

s1 = v1t1 s2 = v2t2

t2 = t2 =

t 2

v=

v1 + v2 km = 45 2 h

3. Dva čamca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji međusobno zaklapaju kut α. a) Kolika je relativna brzina gibanja čamaca? b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska? Rješenje a) v12 = v1 − v2
2 2 v12 = v1 + v2 − 2 v1v2 cos α

b) d = v12 ⋅ t0

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

2

4. Između dvije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na međusobnom rastojanju od 140 km, usmjeren je motorni čamac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se kreće uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu čamca u odnosu na vodu. Rješenje Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x – os u pravcu kretanja rijeke. Označimo brzinu rijeke sa u, a brzinu čamca sa v, tako da imamo
v1 = v + u

(1)

gdje je v1 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće niz rijeku. A ako se čamac kreće uz rijeku imamo
− v2 = − v + u

(2)

gdje je v2 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće uz rijeku. S brzinom v1 čamac pređe put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v1 iznosi

v1 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 7, 78 4 5h 1,8 ⋅10 s s

S brzinom v2 čamac pređe put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v2 iznosi

v2 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 3, 24 4 12 h 4,32 ⋅10 s s

Jednadžbe (1) i (2) čine sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice. Tako je brzina rijeke

u= Brzina čamca je

v1 − v2 7, 78 − 3, 24 m km = = 2, 27 = 8,172 2 2 s h

v = v1 − u = 7,78 − 2, 27 = 5,51

m km = 19,836 s h

5. Promatrač koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi vagon prošao pored njega za 3 s. Koliko vremena će se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon? Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rješenje

Kad prvi vagon duljine l prođe pored promatrača možemo reći da je vlak prešao put l kojeg možemo izraziti ovako

Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 10 m/s. Rješenje Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je h = v0t − A brzina pri vertikalnom hitcu je gt 2 2 (1) v = v0 − gt U maksimalnom položaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je . baci se drugo tijelo vertikalno uvis. izdanje 3 l= 1 2 at1 2 Isto tako kad dva vagona prođu pored promatrača možemo pisati 2l = 1 2 at 2 2 Možemo pisati općeniti izraz za n vagona nl = 1 2 at n 2 Sad podijelimo putove koje su prošli n vagona i jedan vagon 2 tn =n t12 Dobili smo vrijeme za koje pored promatrača prođe n vagona t n = t1 n Na isti način izračunamo vrijeme za koje pored promatrača prođe (n – 1) vagona tn−1 = t1 n − 1 Na kraju imamo da n-ti (u našem slučaju deseti) vagon prođe pored promatrača za vrijeme Δt n = t n − t n−1 = 0. U trenutku kada tijelo dostigne najvišu točku svog kretanja. dio) 2. istom početnom brzinom.Zadaci iz fizike (1.487 s 6. Na kojoj visini će se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti.

U točki A ima brzinu v A = 29. Rješavanjem ovog sustava dobiva se rezultat h1 = 2 3 v0 ⋅ = 3. a u točki B brzinu v B = 49. Kolika je visinska razlika točaka A i B? Za koje će vrijeme tijelo preći put AB? Rješenje Vrijeme za koje tijelo dođe u točku A je tA = vA g A vrijeme za koje dođe u točku B je .43 ms-1. izdanje 4 t= Uvrstivši ovaj izraz u (1) imamo v0 g h= 2 v0 2g (2) Tijela će se susresti na nekoj visini h1 h = h1 + h 2 (3) Drugo tijelo pređe put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pređe put h2 h2 = g 2 t 2 g 2 t 2 (4) h1 = v0t − (5) Iz (4) i (5) slijedi h1 = v0 2h 2 − h2 g (6) Jednadžbe (2).823 m 8 g 7. Tijelo slobodno pada s visine h.Zadaci iz fizike (1.05 ms-1. dio) 2. (3) i (6) čine sustav od tri jednadžbe s tri nepoznanice.

Lopta će se popeti na visinu H H = v0t − g t2 2 gdje je brzina nula v = 0.5 m 2 8. a brzina joj iznosi . Kod ruba zgrade imat će brzinu jednaku početnoj što je lako pokazati. A pošto je v = v0 − gt ⇒ v0 = gt Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo H = gt 2 − g t2 t 2 v2 =g = 0 2 2 2g Iz tog položaja lopta počinje padati. dio) 2. izdanje tB = vB g 5 Tako će tijelo preći put AB za vrijeme Δt = t B − t A = vB − v A = 2s g Udaljenost točke A od polazne točke je 2 gt A hA = 2 Udaljenost točke B od polazne točke je 2 gt B hB = 2 Duljina puta AB je Δh = AB = hB − h A = g 2 2 ( tB − tA ) = 78. Koliku će brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na tlo? Rješenje Lopta će se popeti na visinu H i početi padati. početnom brzinom od 30 m/s. Lopta je bačena s ruba krova zgrade vertikalno uvis.Zadaci iz fizike (1.

te na radijalnu komponentu ar .81 2 ⋅ 1 s = 39. koju ćemo označiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t. preko dužine puta kojeg prelazi. izdanje 6 v = v0 + gt dok je v 0 = 0 Trebamo brzinu izraziti preko visine tj.Zadaci iz fizike (1.81 s s s 9. v1 = v'+ gt1 dakle v = 30 m m m + 9. Rješenje Tijelo će se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom α u odnosu prema početnoj brzini v0 . dio) 2. (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti . Tijelo je bačeno horizontalno brzinom 20 ms-1. Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon što se počelo kretati. Dužina puta kojeg prevali lopta padajući je s=g t2 2 ⇒ t= 2s g Uvrštavajući ovo u izraz za v imamo v=g 2s = 2 gs g Pored ruba zgrade lopta će biti kad prijeđe put s =H tako da je brzina u tom trenutku v' = 2 gH = 2 g 2 v0 = v0 2g Sad možemo uzeti ovu brzinu kao početnu brzinu i u idućem trenutku će brzina. Otpor zraka zanemariti. U tom trenutku ubrzanje g možemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu kretanja tijela at . Radijalna komponenta ubrzanja iznosi ar = gdje je Brzina iznosi 2 v = v0 + g 2t 2 v2 = g cos α R vx v0 = v v (1) cos α = (2) (3) Iz (1).

izdanje 7 (v R= 2 0 + g 2t 2 ) 2 gv0 3 = 112. Pod kutom od 60°.komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi: vy = v0 y − gt (1) U maksimalnom položaju brzina tijela vy = 0. Otpor zraka zanemariti. bačeno je tijelo početnom brzinom od 25 m/s. Kroz koliko sekundi će njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45°? Rješenje Tangens kuta je .Zadaci iz fizike (1. y max g ( tD / 2 ) gt 2 = = D = 7. 088 m 10. Vrijeme kretanja tijela iznosi 2. tako da je v0 y = gt (2) Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je gt 2 y = v0 y t − 2 Uvrstivši (2) u (3) dobivamo za maksimalni položaj y max = gt 2 − gt 2 gt 2 = 2 2 (4) (3) U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2.4 s. Tijelo je bačeno pod kutom α prema horizontu početnom brzinom v0. dio) 2.4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja. 063m 2 8 2 11. tako da će tijelo biti u maksimalnom položaju za pola ovog vremena. Rješenje y . Odrediti najveću visinu na kojoj će se tijelo naći pri tom kretanju. prema horizontu.

udaljen od prvog 30 m. Igrač udari loptu pod kutom od 40° prema horizontu dajući joj početnu brzinu od 20 m/s. Drugi igrač. v0 y = gt max t max = v0 y g = v0 sin α g (2) gdje tmax – vrijeme potrebno lopti da se popne do maksimalne visine i ono iznosi pola vremena leta lopte tD.933 s g 12. dio) 2. t D = 2t max = 2 v0 sin α = 2. počinje da trči prema lopti u momentu kad je ona udarena. možemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se popne do maksimalne visine.62 s g (3) Ako ovo uvrstimo u xD dobijemo domet do kojeg lopta putuje .Zadaci iz fizike (1. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igrač da bi udario loptu u trenutku pada na zemlju? Rješenje Domet do kojeg lopta dođe je xD = vxtD (1) gdje je tD – vrijeme leta lopte. U točki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula. izdanje 8 tgα = vy vx vy vx = v0 sin 60° − gt v0 cos 60° tg 45° = Odavde slijedi t= v0 sin 60° − tg 45° ⋅ v 0 cos 60° = 0.

dio) 2. drugi prema istoku.87 tD s 13.16 m g g x D = v0 cosα ⋅ Put koji igrač treba preći do lopte je Δx = x D − x 2 = 10. Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se. Kolika je udaljenost između tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su bačena? Rješenje Vektor položaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r1 = y1 j = ⎜ v0t − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Vektor položaja drugog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r2 = x2 i + y2 j = v0t cos θ i + ⎜ v0t sin θ − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Razlika ova dva vektora je r12 = r1 − r2 = − x2 i + ( y1 − y2 ) j = − v0t cos θ i + v0t ( 1 − sin θ ) j A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu r12 = r1 − r2 2 2 r12 = v0 t 2 cos 2 θ + v0 t 2 ( 1 − sin θ ) = v0t 2(1 − sin θ ) = 46 m 2 14. uslijed eksplozije. drugo pod kutom od 45° prema horizontu.16 m Znači treba se kretati ovom prosječnom brzinom vi = Δx m = 3. izdanje 9 2 2v0 sin α v0 sin 2α = = 40. oba brzinom 20 ms-1. Dva tijela bačena su istovremeno iz jedne točke na zemlji. i to jedno vertikalno uvis.Zadaci iz fizike (1. Njihove početne brzine su jednake i iznose 30 m/s. Jedan dio ode prema sjeveru. Kolikom brzinom i u kojem smjeru je odletio treći dio? . na tri jednaka dijela.

28 ms -1 Treći dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreću pijeska pod kutom 30° u odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju. dio) 2. v1 j + v 2 i + v 3 = 0 v 3 = − v1 j + v 2 i v1 = v1 j . izdanje 10 Rješenje Primjenom zakona očuvanja količine gibanja imamo m1 v1 + m 2 v 2 + m 3 v 3 = 0 m1 = m 2 = m 3 = m.5 m/s. Kolika je promjena brzine saonica i u kojem smjeru će saonice nastaviti gibanje? Rješenje Na osnovi zakona očuvanja količine gibanja imamo m1v1 + m2 v2 = ( m1 + m2 ) ⋅ v Količine gibanja rastavimo na x i y komponente: . Saonice sa vrećom pijeska. ukupne mase 500 kg kreću se po zamrznutom jezeru brzinom 0.28 ms-1.Zadaci iz fizike (1. 15. v2 = v2 i ⇒ ( ) Iznos ove brzine je 2 v 3 = v12 + v 2 = 28.

Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. izdanje 11 m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) ⋅ vx m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy v2 x = v2 ⋅ cos α = 346. Izračunati kinetičku energiju drugog tijela poslije sudara ako je početna kinetička energija prvog tijela 1500 J.0069 m m ≈ 7 ⋅ 10 −3 s s Smjer gibanja je određen kutom β = arctg vy vx = 0. v2 brzina tijela mase m2 poslije sudara. v1.brzina tijela mase m1 prije sudara.brzina tijela mase m1 poslije sudara. dio) 2. Rješenje Količina gibanja je očuvana . m1 v1 = m1v1.5069 m s dakle promjena brzine saonica je Δv = v − v1 = 0. 5069 m i vy = 0. . 00399 m s s Brzina saonica je 2 2 v = vx + vy = 0. v Ako u (1) uvrstimo da je v1. + m2 v2 (1) . 4 v2 y = v2 ⋅ sin α = 200 m s m s Iz gornjih izraza slijedi vx = 0.Zadaci iz fizike (1. 450985 = 27′8′′ 16. Odrediti koliki treba biti odnos masa ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastičnom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri puta. = 1 dobijemo 3 . gdje su: v1 .

Zadaci iz fizike (1. uvrstivši izraze za v1 i v 2 dobijemo odnos masa . kao na crtežu i kreću se po različitim podlogama. (3) m1 =2 m2 Uvrštavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobijemo E k 2 E k 2 = 1.577 cos β Na kosini od 45° tijelo dobije ubrzanje a ma = mg sin α − μ ⋅ mg cos α ⇒ a = 2. sin β mg sin β = μ ⋅ mg cos β ⇒ μ = = tg β = 0. izdanje . ukupna energija je očuvana E1 = E1 + E 2 . m1 v12 m1 v12 m2 v 22 = + 2 2 2 . dio) 2.93 ms −1 Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu možemo dobiti iz relacije za pređeni put s= h at 2 = sin α 2 ⇒ t= 2h = 1. Dva tijela različitih masa vezana su užetom. Kakav mora biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje. . 39 s a sin α 18. 17. . . Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je .333 kJ . Koliko se dugo spušta tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba α = 45° ako je maksimalni kut pri kojem tijelo može mirovati na kosini β = 30°? Rješenje Ako tijelo miruje na kosini od 30° sila trenja uravnotežuje komponentu sile teže paralelnu podlozi. v2 = 12 2m1 v1 3m2 (2) Isto tako. . Koeficijenti trenja između tijela i odgovarajućih podloga su: μ1 i μ2.

dio) 2.5·103 kg spušta se cestom nagiba 25°. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 150 m. izdanje m1a = Fz − Ftr1 13 Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Fz − Ftr 2 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate. (Stalna sila kočenja je paralelna nagibu. Pošto je a = 0 iz ove dvije jednadžbe dobivamo 0 = m2 g sin α − μ1m1 g − μ2 m2 g cos α Tako da je traženi odnos masa m1 ( sin α − μ2 cos α ) = m2 μ1 19.) Rješenje Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi ma = mg sin α − FK Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i prijeđeni put su v = v0 + at s = v0t + at 2 2 Iz ove dvije relacije dobivamo 2 v 2 = v0 + 2as ⇒ a= 2 v 2 − v0 2s Kako je na kraju puta v = 0 imamo a= 2 − v0 = −3 ms −2 2s Tako je sila kočenja . Automobil mase 2. U momentu kada brzina iznosi 30 m/s vozač počinje kočiti.Zadaci iz fizike (1.

Dva tijela. vezana su užetom i postavljena na podlogu. izdanje FK = Fg − ma = 17.Zadaci iz fizike (1. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ.1. dio) 2. a koliko ubrzanje sustava? Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − FZ Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je m1 a = FZ − Ftr 1 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate. mase m1 i m2. Iz druge izrazimo Fz i uvrstimo u prvu m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − m1 a − Ftr 1 Ubrzanje sustava je a=g m2 (sin α − μ cos α ) − μm1 m1 + m2 Sila zatezanja užeta je FZ = m1 g [m2 (sin α − μ cos α) − μm1 ] + μm1 g m1 + m2 21. čiji kut je α = 30° nalazi se tijelo mase m = 500 kg. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0. 025 ⋅103 N 14 20. Kolika je sila zatezanja užeta. Na kosini. Kolikom silom treba djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s? Rješenje Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je v = v0 − at Pri zaustavljanju tijela v = 0 pa je a= v0 t Jednadžba gibanja tijela je .

Zadaci iz fizike (1. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ1 = 0. Kuglica otklonjena za 30° posjeduje potencijalnu energiju koja iznosi EP = mgl(1 − cos α ) Ta potencijalna energija se pretvara u kinetičku energiju mv 2 = mgl(1 − cos α ) 2 U trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj njena brzina v = 2 gl(1 − cos α ) 23. a koeficijent trenja između tijela mase m2 i podloge je μ2 = 0. dio) 2. izdanje −ma = mg sin α − Ftr − F Tražena sila je F=m v0 v + mg sin α − Ftr = m( 0 + g sin α − μ g cos α ) = 2227. Odrediti: a.3. Rješenje Kuglica u mirovanju opterećuje nit silom mg. čije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg. Na platformi kamiona bez bočnih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg. obješenu o nit.943 ms −2 24. Rješenje Na sanduk djeluje inercijalna sila ma koja mora biti manja od sile trenja ma ≤ Ftr a≤ Ftr m Maksimalno ubrzanje kamiona je a= μmg m = μg = 2.1. silu međudjelovanja dvaju tijela i . Kolikim najvećim ubrzanjem kamion može krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme? Koeficijent trenja između sanduka i platforme je μ = 0. Kuglicu mase m = 1 kg. otklonimo iz ravnotežnog položaja za kut α = 30° i pustimo. Izračunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj. Na kosini nagiba α = 30° nalaze se dva tijela.25.5 N t t 15 22.

dio) 2.sila međudjelovanja između tijela mase m1 i tijela mase m2. Rješenje 16 a) Jednadžbe gibanja za prvo i drugo tijelo su: m1 g sin α + F21 − Ftr1 = m1a m2 g sin α − F12 − Ftr 2 = m2 a gdje je F12 .Zadaci iz fizike (1. a = g sin α − g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 F12 = m1m2 g cos α ( μ1 − μ2 ) = 0. zbog koje ova dva tijela čine jedan sustav. u ovom slučaju samo kinetičke energije .15 m1 + m2 α = arctg 0. Ako je prije djelovanja sile tijelo mirovalo izračunati njegovu kinetičku energiju poslije vremena t = 5 s od početka kretanja. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2. Tada je ubrzanje jednako nuli.15 = 8. a tijelo 1 silom F12 koči tijelo 2.53° = 8° 31' 4 '' 25. F12 = −F21 Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1. a=0 g sin α = g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 tg α = Traženi kut je ( μ1m1 + μ2m2 ) = 0. minimalnu vrijednost kuta pri kojem će se tijela početi gibati. Rješenje Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela. izdanje b.85 N m1 + m2 b) Tijela će se početi gibati kad su sile u ravnoteži. Iz jednadžbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 .

Na kraju kosine. Trenje zanemariti. 25 m 2 Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetička energija EK = Fs = 1. nagibnog kuta α = 60°. mase m1 = 15 kg. Ako je visinska razlika tijela i kolica u početnom položaju h = 10 m. Rješenje Ukupna mehanička energija nekog sustava je očuvana. Komponenta m1v1y nije očuvana.Zadaci iz fizike (1. dio) 2. odrediti brzinu kojom će se kretati kolica zajedno sa tijelom. 25 J 26. mase m2 = 90 kg koja miruju na horizontalnoj podlozi. Ukupna energija u ovom primjeru jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. količina gibanja tijela na dnu kosine je m1v1 . Ovu količinu gibanja možemo rastaviti na dvije komponente. izdanje W ' = ΔE = ΔEP + ΔEK 17 ΔEP = 0 ΔEK = EK 2 − 0 Rad vanjske sile je W ' = Fs Put s možemo odrediti kinematičkom jednadžbom s= at 2 = 1. tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom. komponentu u pravcu gibanja kolica m1v1x i komponentu okomitu na pravac gibanja kolica m1v1y . m v2 m1 gh = 1 1 2 Na dnu kosine brzina tijela će biti v1 = 2 gh = 14 ms -1 Dakle. Ona se pretvara u kinetičku energiju gibanja tijela. počne da klizi sa vrha kosine. Primjenom zakona očuvanja količine gibanja. za komponentu m1v1x možemo pisati . Tijelo.

Zadaci iz fizike (1.75 m. Na jezeru se nalazi čamac. zrakoplov. na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h. duljine 10 m i mase 140 kg. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja između kotača i piste iznosi μ = 0. od pramca čamca do krme (zadnji dio čamca)? Trenje čamca i vode zanemariti. Duljina piste je 100 m. postavljen pramcem (prednji dio čamca) okomito na obalu. Da li će čamac dodirnuti obalu u toku kretanja čovjeka. čamac neće dodirnuti obalu. 28. Rješenje Pišemo jednadžbu gibanja za zrakoplov Fm − Ftr = ma . Da bi mogao uzletjeti. Pošto se radi o zatvorenom sustavu ukupna količina gibanja nakon početka kretanja čovjeka treba biti jednaka nuli. a čamac se u odnosu na obalu giba brzinom v2. Rješenje Količina gibanja ovog sustava prije početka kretanja čovjeka jednaka je nuli. izdanje m1v1X = ( m1 + m2 ) v2 18 Tako je brzina kolica zajedno s tijelom v2 = v1 cos α m1 = 1ms-1 m1 + m2 27. mase 4 t. mase 60 kg. Udaljenost između obale i pramca je 3. dio) 2. Možemo onda pisati m2 ( v1 − v2 ) − m1v2 = 0 Brzina čovjeka u odnosu na čamac je v1 = l t Brzina čamca u odnosu na obalu je v2 = s t Iz gornjih izraza možemo izvući s=l m2 =3m m1 + m2 Dakle.2. Čovjek se u odnosu na čamac giba brzinom v1.

dio) 2.59 MW ⎝ 2s ⎠ Drugi način Ukupna energija koju motor potroši na putu s je W '+ Wtr = ΔE = ΔEP + ΔEK W ' = Fms Wtr = − μmgs ΔEP = 0.59 ⋅106 W = 1. ΔEK = Iz gornjih izraza dobivamo Fm = mv 2 + μ mg 2s mv 2 2 Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1. Kugla mase 1 kg bačena je vertikalno uvis.59 MW ⎝ 2s ⎠ 29.59 ⋅106 W = 1. početnom brzinom 10 m/s.Zadaci iz fizike (1. izdanje Tako je vučna sila motora Fm = ma + Ftr 19 Brzinu možemo odrediti iz kinematičke jednadžbe v 2 = 2 as Pa je Fm = mv 2 + μ mg 2s Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1. Na koju visinu će kugla odskočiti ako pri udaru u podlogu gubi količinu topline 10 J? Rješenje Ukupna energija koju lopta ima u početnom trenutku jednaka je kinetičkoj energiji. .

Koliko je kutno ubrzanje zamašnjaka. polumjera R = 0. Odrediti kutnu brzinu valjka u podnožju kosine. Pokretački stroj zamašnjaka u jednom trenutku prestane djelovati. .αt Tako da je kutno ubrzanje α =− Tangencijalno ubrzanje ω0 t = -0. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem. ΔE = ΔEP + ΔEK = −Q Tako je EP 2 = EK1 − Q mgh 2 = mv12 −Q 2 Visina na koju kugla odskoči je mv12 − 2Q h2 = = 4. ali se on nastavi okretati s usporavanjem još tijekom vremena t = 24 s. bez klizanja. izdanje E = EK1 20 Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu.5 rad/s. okreće se stalnom brzinom ω0 = 7. kao i tangencijalno ubrzanje točke na obodu zamašnjaka tijekom zaustavljanja? Rješenje Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je ω = ω0 + αt Kad se zamašnjak zaustavi ω = 0 pa imamo 0 = ω0 + αt ω0 = .8 m. Zamašnjak.25 m/s2 31. 077 m 2mg 30. dio) 2.Zadaci iz fizike (1.313 rad/s2 at = α R = -0. niz kosinu duljine 2 m i nagibnog kuta 37 °.

60 s 3 32.Zadaci iz fizike (1. a brzina v = ω ⋅ R . pošto nema djelovanja vanjskih sila. Rješenje Za svako tijelo pišemo jednadžbu gibanja. a mase valjaka M1 = 1 kg i M2 = 5 kg. 2 mR 2ω 2 mR 2ω 2 3mR 2ω 2 mgh = + = 4 2 4 Tako je kutna brzina na kraju kosine ω= 2 R gh = 56. Preko dva homogena valjka prebačena je nit na kojoj vise dva utega. I1 = M1R12 a . Odrediti ubrzanje sustava pod pretpostavkom da nema klizanja. Za uteg mase m1 m1 g − FZ1 = m1a (1) Za valjak mase M1 izražavamo jednadžbu za moment sile M1 = ( FZ1 − FZ 2 ) R1 M 1 je moment sile koji djeluje na valjak je M1 = I1 ⋅α1 . izdanje 21 Rješenje Ukupna mehanička energija valjka na kosini. α1 = R1 2 . dio) 2. je očuvana ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 = Ekotrljanja + Etranslacije mgh = Iω 2 mv 2 + 2 2 Moment tromosti valjka je mR 2 . Mase utega su m1 = 2 kg i m2 = 1 kg.

(Aproksimirati dječaka materijalnom točkom. Na rubu platforme stoji dječak mase 30 kg. 635 ms -2 2(m1 + m2 ) + M1 + M 2 33. I1ω1 = I2 ω2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka na rubu je R2 I1 = m1 + m2 R 2 2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka u sredini diska je I 2 = m1 R2 2 ω1 = 2πν 1 ω2 = 2πν 2 Uvrstivši izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo . izdanje FZ1 − FZ 2 = M1a 2 22 (2) Za valjak mase M2 moment sile je M 2 = ( FZ 2 − FZ 3 ) R2 FZ 2 − FZ 3 = M 2a 2 (3) Jednadžba gibanja za uteg mase m2 je FZ 3 − m2 g = m2 a (4) Iz jednadžbi (1). dio) 2. (3) i (4) slijedi a= 2(m1 − m2 ) g = 1.) Rješenje Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna količina gibanja je očuvana.5 s-1 oko okomite osi koja prolazi kroz centar mase.Zadaci iz fizike (1. (2). ∑I ω i i i = const. Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0. Kolikom će frekvencijom rotirati platforma ako se dječak pomjeri u sredinu platforme.

Stoga na kuglicu obješenu u vagonu djeluje inercijalna centrifugalna sila mv 2 Fcf = mω r = r 2 Pored inercijalne sile na kuglicu djeluje sila teža. Rješenje Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijalni sustav. Dva tijela. Koliku kutnu brzinu treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje tijela na podlozi je R. Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira. Sva trenja zanemariti. pa je Fcf = mg mω 2 r = mg Kutna brzina je ω= g r 35. Kuglica obješena o nit u vagonu otklanja se pri tome za kut α = 5°. te sila zatezanja niti. Tako možemo pisati mg = Fz cos α Fcf = Fz sin α . Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. Iznos vektorskog zbroja inercijalne sile i sile teže jednak je iznosu sile zatezanja. povezana su užetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi.Zadaci iz fizike (1. Rješenje Jednadžbe gibanja za obje kugle su mg − FZ = ma FZ − Fcf = ma Uvjet je da a = 0 . jednakih masa m. dok drugo visi u zraku.833 s-1 m1 34. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje. dio) 2. izdanje 23 ν2 = 2m1 + 4m2 ν 1 = 0.

Luster se otkloni za kut α i pusti. izdanje Iz gornjih izraza dobivamo r= v2 = 226. Sila zatezanja u točki B je FB = FcfB + mg Razlika sila zatezanja je ΔF = FB − FA = m 2 2 ( vB − vA ) + 2mg R 2 2 Razlika vB − vA se dobije iz zakona o očuvanju energije. iznos potencijalne energije tijela u točki A se pretvara u kinetičku energiju u točki B. Koliki može biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao? Rješenje Luster u mirovanju opterećuje plafon svojom težinom mg.centrifugalna sila u točki A. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se može opteretiti silom od 93. dio) 2. Luster otklonjen za kut α. pošto se nalazi na visini l(1 – cosα). Rješenje Sila zatezanja konca u točki A je FA = FcfA − mg = 2 mvA − mg R FcfA . Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne točke u vertikalnoj ravnini u polju Zemljine teže. EP1 = mg ⋅ l (1 − cos α ) .98 m ≈ 227 m gtgα 24 36. Izračunati razliku među silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvišoj i najnižoj točki putanje. 2 2 mvB mv A = + 2 Rmg 2 2 ⇒ 2 2 vB − vA = 4Rg Tako je razlika sila zatezanja ΔF = 6mg = 117.Zadaci iz fizike (1.34 N. ima potencijalnu energiju. 72 N 37.

Tijelo. 707 = 45° 38. C i D? Rješenje Sile zatezanja u traženim točkama su: A : FZ = Fcf + mg = 50 N + 9.Zadaci iz fizike (1.5 m. mase m = 1 kg.81 N B : FZ = Fcf = 50 N C : FZ = Fcf − mg = 50 N . tako da imamo mv 2 FZ = mg + Fcf = mg + = 93. izdanje Pošto nema djelovanja vanjske sile ukupna energija je očuvana. ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 mgl (1 − cos α ) = mv 2 2 25 v 2 = 2 gl (1 − cos α ) Ovo kretanje djeluje na plafon dodatnom centrifugalnom silom koja se pridodaje težini lustera.81 N = 40. Kolika je zatezna sila niti kad je tijelo u točkama A. vezano je na kraju niti duljine l = 0.19 N D : FZ = Fcf = 50 N . 707 2mg Tako je maksimalni kut otklona α = arc cos 0. dio) 2.9.34 N l Iz prethodna dva izraza dobivamo cos α = 1 − FZ − mg = 0.81 N = 59. B. Nit s tijelom rotira u vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom ω = 10 rads-1.

Mm v 2 M M =G m2 Z R R Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom možemo izračunati period obilaska Mjeseca oko Zemlje.mg = 2. a kolikom kad se nalazi u najnižoj točki putanje? Rješenje U najnižoj točki na pilota djeluje centrifugalna sila tako da na sjedište djeluje težina pilota i centrifugalna sila. MZ 2 RZ v = ωR g0 = G 2 RZ R3 ω 2 = g0 2 R2 ⎛ 2π ⎞ = g0 Z ⎜ ⎟ R3 ⎝ T ⎠ T= 4π 2 R3 2π R = 2 g0 RZ RZ R = 2.83 m/s2. Leteći brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi “petlju” u vertikalnoj ravnini polumjera R = 600 m. Kolikom silom djeluje pilot. 485 kN R U najvišoj točki na sjedište djeluje centrifugalna sila umanjena za težinu pilota.918 kN R 40. izdanje 26 39. na svoje sjedište u trenutku kad se avion nalazi u najvišoj točki.mg = m v2 . mase m = 80 kg. v2 FA = mg + Fcf = mg + m = 4. ako je poznato da je: a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9. FB = Fcf .Zadaci iz fizike (1. b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje.355 ⋅106 s ≈ 27 dana g0 . c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3. 84 ⋅ 10 5 km Rješenje Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i Mjeseca. dio) 2.

Zadaci iz fizike (1. Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kreće po kružnoj putanji na visini H? Koliki je period kretanja ovog satelita? Rješenje: Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i satelita. izdanje 27 41. mS v 2 mS MZ =G ( RZ + H ) 2 RZ + H Odavde nalazimo da je tražena brzina v= G MZ RZ + H Period kretanja satelita je T= 2π = 2π ( RZ + H ) v = 2π ( RZ + H ) RZ + H GMZ ω . dio) 2.

Za koje vrijeme će automobil prijeći prvi krug ako mu je početna brzina v0 = 36 kmh-1? (Rješenje: t1 = 12 s. v2. (Rješenje: s = 96. Automobil se kreće po horizontalnoj kružnoj putanji polumjera R = 43 m. Kočenjem se kutna brzina osovine smanji na 160π rad/s za vrijeme od 4 s. Tijelo se gurne uz kosinu početnom brzinom 48 m/s. Osovina nekog motora okreće se stalnom kutnom brzinom 200π rad/s.60 m.…. koji se kreće brzinom v2 = 36 km/h. v3. vn. naći najkraće vrijeme za koje će autobus prijeći put između dvije susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km. Automobil. Koliko će vremena kompozicija vlaka prolaziti pored strojovođe lokomotive? (Rješenje: t = 6 s) 5. giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h. ima stalne brzine v1. Od trenutka zapažanja signala „stop“ pa do primjene kočnice vozaču je potrebno vrijeme od 0. pod uvjetom da je trenje zanemarivo. odrediti koliki će put tijelo prijeći po njoj do zaustavljanja. Tijelo se kreće po ravnoj putanji tako što u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima. Na prvoj trećini puta automobil se kreće brzinom v1. Pri kočenju se automobil zaustavi poslije prijeđenog puta od 20 m. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. Ako je nagib kosine 30°.7 s. koji traju ∆t. tangencijalnim ubrzanjem at = 2 ms-2. Lokomotiva se kreće brzinom v1 = 54 km/h. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i kočenju ne smije biti veće od 1. Kolika je srednja brzina tijela? (Rješenje: v = ∑v i =1 n i n ) 4.) 10. a na ostalom dijelu puta brzinom v2 = 54 km/h. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h. Brzina automobila prije početka kočenja iznosila je 100 km/h. dio) 2. izračunati kutno ubrzanje njegovih kotača tijekom kočenja. (Rješenje: α = .6 m) 7.23.6 km/h) 3. Nasuprot njoj naiđe vlak. Pod pretpostavkom da je usporenje automobila jednoliko. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj učinjenih okretaja za vrijeme kočenja? (Rješenje: α = −10π rads -2 i n = ϕ/2π = 360 ok) .Zadaci iz fizike (1.2 m/s2. Kolika je srednja brzina gibanja automobila na putu? (Rješenje: v = 43. (Rješenje: s = 235 m) 8. Ako kočnice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s2. izračunati duljinu puta koju će automobil prijeći od trenutka zapažanja signala pa do zaustavljanja. Kolika je brzina v1? (Rješenje: v1 = 21. duljine l = 150 m. (Rješenje: tmin = 190 s) 6. a na drugoj 54 km/h.2 rad/s2) 9.2 km/h) 2. a njegova najveća brzina je 40 km/h. čiji kotači imaju promjer 0. izdanje 28 1.

(Rješenje: h = 30.6 m. S koje visine su kuglice pale. b) visine h1. a u isto vrijeme je sa zemlje izbačeno drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0.4 m) 15. prijeđe drugu polovicu puta za vrijeme ∆t = 1 s. Tijelo slobodno pada.2 m) 17. ω = 3. vremena t = 1 s. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. b) h1 = h2 = h3 = 19. (Rješenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s. v2 i v3 u trenutku pada u vodu. Tijelo. Odrediti dubinu bunara. S tornja visokog 25 m bačeno je tijelo vertikalno uvis. ω = 1.5 s. Tijelo padne na udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. v2 = 77. Prva kuglica padne na površinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale.0. c. pri gibanju stalnom kutnom brzinom ω0 = 4 rad/s. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s. i to jedna kuglica bez početne brzine. S iste visine i u istom trenutku počnu padati dvije kuglice.42 s. Koliko je vrijeme padanja tijela. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m. kutnog pomaka od ϕ = (π/3) rad. b. početnim brzinama v01 = 50 m/s. v = 24.3 m/s) 18. n = 2 okretaja? (Rješenje: a. početnom brzinom 10 m/s. v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s.4 m/s. b. Pod kojim kutom će tijelo pasti na zemlju? (Rješenje: α = 56°18') 19. It tri točke na vertikalnoj obali istovremeno su izbačene tri jednake kuglice u horizontalnom pravcu.1 km.5 rad/s. i u posljednjoj sekundi kretanja pređe put koji je jednak putu koji je tijelo prešlo za prve 3 s kretanja. 625 m ) 14. te koja su vremena padanja kuglica? (Rješenje: h = 14. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar.9 rad/s. dobije kutno ubrzanje α = .Zadaci iz fizike (1. c. a kolika njegova brzina pri padu na tlo? (Rješenje: t = 3. Kolika će biti kutna brzina tijela nakon: a. c) v1 = 53. h2 i h3 s kojih su kuglice izbačene. t1 = 53. c) brzine kuglica v1. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo palo. v3 = 102 m/s) . a druga početnom brzinom v0 = 20 m/s.6 s i t2 = 51. izdanje 29 11.58 s. (Rješenje: t = 5s.6 s) 16. Tijelo. dio) 2. koje slobodno pada.5 rad/s2. a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela b) S koje visine je tijelo pušteno? (Rješenje: a) t = 3. h = 122. Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola puta? (Rješenje: v0 = 280 m/s) 13. ω = 3.85 rad/s) 12. Ako sve tri kuglice istovremeno padnu na površinu vode izračunati: a) vrijeme padanja svake kuglice. Prva kuglica padne za drugom nakon Δt = 2 s. Udar u vodu čuje se nakon 2.7 m/s. b) h = 57.

W = 1.91J ) . kao i veličinu srednje sile kojom kuglica djeluje na ploču. Ako je masa automobila m = 1. mase 10 g. izdanje 30 20. Na horizontalnom dijelu puta.78 km) 22.54 kW) 27. Ako je dodir kuglice s pločom trajao 1 ms.02. F = 485. kolika je početna brzina rakete? Na kojoj će udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim je izbačena raketa α = 30°? (Rješenje: v0 = 600 m/s. FZ = 22 N) 25.2 dok je kut kosine α = 30°. b. Kuglica padne na glatku metalnu ploču. Odrediti kinetičku energiju koju tijelo postiže pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0. (Rješenje: a.Zadaci iz fizike (1. a = 5.4 m/s. Na zaustavljenom željezničkom vagonu. Ako je brzina produkata sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s. Pri lansiranju rakete.2 N) 24. odrediti: a) rad koji izvrši automobil na tom putu b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu. Tijelo je bačeno pod kutom α = 70° prema horizontu. xD = 45.06? (Rješenje: s = 339. slobodno pada s visine od 30 m.48 kgm/s. xD = 31. Odrediti početnu brzinu rakete i položaj pada rakete. mase m1 = 8 t. (Rješenje: v0 = 835 m/s. duljine s = 3 km. S vrha kosine.11⋅106 J = 1.7 km) 21. dio) 2. kreće se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu. izračunati iznos impulsa sile. odrediti duljinu puta koju će automobil prijeći poslije prestanka rada motora. Istovremeno se lansiraju dvije rakete. (Rješenje: a. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ = 0. brzina automobila se poveća s v1 = 36 km/h na v2 = 72 km/h.11 MJ.2 m) 26.5 t.06. mase m = 4000 kg. od koje se odbije ne promijenivši iznos brzine. Odrediti: a) ubrzanje sustava tijela i b) silu zatezanja užeta. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg. u horizontalnom pravcu. nalazi se raketna rampa s koje rakete polijeću brzinom v0 = 1000m/s. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne najvišu točku. trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. Za koliko se pomjeri vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona µ = 0. Metalna kuglica. (Rješenje: s = 222. (Rješenje: Ek = 7. koji se poklapa s pravcem tračnica. b. a koeficijent trenja između automobilskih guma i puta iznosi μ = 0. Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN. (Rješenje: I = 0.8 m) 23. P = 5. svaka mase m2 = 80 kg. visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. mase m = 200 kg. Automobil.

Trenje u koloturi zanemariti. c) FZ = 5. mase 200 kg. Po kosini se giba tijelo mase M. Da bi se blok gibao niz kosinu potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N. izdanje 31 28. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila kočenja paralelna nagibu. (Rješenje: FK = 13.9 kN) 34. a kolika kad se kreće jednoliko? (Rješenje: a) FZmax = 6.5 km kutnim ubrzanjem α = 0.0049 rad/s2. b) ova sila kad bi bilo a = g. ω = 33.3 rad/s) . vezano je užetom preko koloture s tijelom mase 0.Zadaci iz fizike (1.8 kN. mase 600 kg. kao što je prikazano na slici.17 kg) 30.5 m? (Rješenje: a = 2. Kolika je: a) najveća sila zatezanja užeta koje nosi lift. dio) 2. Treba odrediti masu tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2. m1 = 250 g m2 = 500 g α = 30° β = 45° (Rješenje: a = 2. Kameni blok. FZ = 1. Automobil ukupne mase 2·103 kg spušta se cestom nagiba 30°.5 m. c) sila zatezanja užeta kad lift stoji. (Rješenje: M = 53.187 ) 31. nalazi se na kosini nagiba 15°. Vlak se kreće po kružnom željezničkom kolosijeku.6 kN. U trenutku kad brzina automobila iznosi 20 m/s vozač je započeo kočiti.974 N) 29. koje se nalazi na kosini nagiba 40°. polumjera R = 0. Tijelo mase m. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja μ između tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala.81 kN ) 33. Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotača vagona ako je njihov polumjer r = 0.5 m/s2.01.989 ms-2. Najveće dozvoljeno ubrzanje lifta. b) FZmax = 11. (Rješenje: μ = 0. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu zatezanja konopca. S ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg. iznosi 1.2 m/s2. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0.52 b) F = 1493 N) 32. a) Koliki je koeficijent trenja između bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko? b) Kolikom silom bi se mogao vući isti blok uz kosinu? (Rješenje: µ = 0.

Ako motor pođe iz mirovanja za koje vrijeme će napraviti prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme? (Rješenje: t = 0. Tijelo. Odrediti period obilaska ovog planeta oko Sunca.358 s.3 dana. b) Ek = 14. a = 0. rotira u vertikalnoj ravnini. vezano konopcem duljine l = 0. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko Saturna RSD = 3.2·107 m. a) Koliki je polumjer njegove putanje? b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje? (Rješenje: a) r = 4.1 rad/s) 41. Stacionarni Zemljin satelit kreće se oko Zemlje po kružnoj putanji. Izračunati najveću kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm.9 km/s.935 m/s2) 36. polumjera R = 12 cm. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi približno RZM = 3. Disk. b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi. b) Ek = ) (Rješenje: a) ω = ⎛ ⎛ m1 ⎞ m1 ⎞ 2 ⎜1 + R ⎜1 + ⎟ ⎟ ⎝ 2m2 ⎠ ⎝ 2m2 ⎠ 40. Zanemarujući trenje u osi cilindra odrediti: a) kutnu brzinu cilindra i b) kinetičku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja. a period obilaska Mjeseca oko Zemlje je TM = 27. izdanje 32 35. na čijem je kraju privezano tijelo mase m2.2 m/s2) 37. (Rješenje: ωmax = 54.Zadaci iz fizike (1.5 m. počne se okretati kutnim ubrzanjem α = 2 rad/s2. mase m. Planet.94 kJ) 39.3 J.01) 42. Ek = 4. (Rješenje: mZ/mS = 0.7 dana. Maksimalna sila zatezanja koju konopac može izdržati je FZmax = 295 N. mase m = 200 g.22 m/s2 . polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg. namotano je tanko nerastegljivo uže zanemarive mase. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R.78⋅108 m. Izračunati ubrzanje točke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka početka kretanja? (Rješenje: a = 1. a period obilaska oko Saturna TD = 2.1 J) 38. nalazi se cilindar. Kolika je kinetička energija kugle u oba slučaja? (Rješenje: a) Ek = 1. Kotač. Metalna kugla.85⋅108 m. dio) 2. polumjera R = 20 cm počne se okretati stalnim kutnim ubrzanjem α = 6. Na osnovu ovih podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna. (Rješenje: T ≈ 225 dana) 43. rotira stalnom kutnom brzinom ω = 2 rad/s oko osi: a) koja prolazi kroz njen centar mase. Kolika je brzina i ubrzanje točke na obodu kotača poslije vremena t = 5 s od početka kretanja? (Rješenje: a = 197. m2 g 2t 2 gt .02·103 m/s. b) v = 3. ako je masa Sunca mS = 2⋅1030 kg.28 rad/s2. mase m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. kreće se po kružnoj putanji oko Sunca brzinom v = 34.

izdanje 33 44.97·1024 kg) . Jednu istu točku na ekvatoru satelit nadlijeće poslije svakih TS = 11.6 h. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer rotacije Zemlje). Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje? (Rješenje: mZ = 5. Umjetni Zemljin satelit kreće se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti R = 2·107 m od njenog centra. dio) 2.Zadaci iz fizike (1.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->