ZADACI IZ FIZIKE

Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (3. izdanje)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

1

1. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima stalne brzine v1, v2, v3,…, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela? Rješenje

v=

Δs = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 + s1 s2 + + v1 v2

+ sn = s + n vn

n

∑v
i =1

n

1
i

2. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila? Rješenje

Δs v= = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 t t + 2 2

s1 = v1t1 s2 = v2t2

t2 = t2 =

t 2

v=

v1 + v2 km = 45 2 h

3. Dva čamca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji međusobno zaklapaju kut α. a) Kolika je relativna brzina gibanja čamaca? b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska? Rješenje a) v12 = v1 − v2
2 2 v12 = v1 + v2 − 2 v1v2 cos α

b) d = v12 ⋅ t0

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

2

4. Između dvije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na međusobnom rastojanju od 140 km, usmjeren je motorni čamac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se kreće uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu čamca u odnosu na vodu. Rješenje Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x – os u pravcu kretanja rijeke. Označimo brzinu rijeke sa u, a brzinu čamca sa v, tako da imamo
v1 = v + u

(1)

gdje je v1 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće niz rijeku. A ako se čamac kreće uz rijeku imamo
− v2 = − v + u

(2)

gdje je v2 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće uz rijeku. S brzinom v1 čamac pređe put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v1 iznosi

v1 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 7, 78 4 5h 1,8 ⋅10 s s

S brzinom v2 čamac pređe put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v2 iznosi

v2 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 3, 24 4 12 h 4,32 ⋅10 s s

Jednadžbe (1) i (2) čine sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice. Tako je brzina rijeke

u= Brzina čamca je

v1 − v2 7, 78 − 3, 24 m km = = 2, 27 = 8,172 2 2 s h

v = v1 − u = 7,78 − 2, 27 = 5,51

m km = 19,836 s h

5. Promatrač koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi vagon prošao pored njega za 3 s. Koliko vremena će se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon? Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rješenje

Kad prvi vagon duljine l prođe pored promatrača možemo reći da je vlak prešao put l kojeg možemo izraziti ovako

Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 10 m/s. dio) 2.Zadaci iz fizike (1. baci se drugo tijelo vertikalno uvis. istom početnom brzinom. izdanje 3 l= 1 2 at1 2 Isto tako kad dva vagona prođu pored promatrača možemo pisati 2l = 1 2 at 2 2 Možemo pisati općeniti izraz za n vagona nl = 1 2 at n 2 Sad podijelimo putove koje su prošli n vagona i jedan vagon 2 tn =n t12 Dobili smo vrijeme za koje pored promatrača prođe n vagona t n = t1 n Na isti način izračunamo vrijeme za koje pored promatrača prođe (n – 1) vagona tn−1 = t1 n − 1 Na kraju imamo da n-ti (u našem slučaju deseti) vagon prođe pored promatrača za vrijeme Δt n = t n − t n−1 = 0.487 s 6. Na kojoj visini će se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti. Rješenje Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je h = v0t − A brzina pri vertikalnom hitcu je gt 2 2 (1) v = v0 − gt U maksimalnom položaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je . U trenutku kada tijelo dostigne najvišu točku svog kretanja.

43 ms-1. Tijelo slobodno pada s visine h. izdanje 4 t= Uvrstivši ovaj izraz u (1) imamo v0 g h= 2 v0 2g (2) Tijela će se susresti na nekoj visini h1 h = h1 + h 2 (3) Drugo tijelo pređe put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pređe put h2 h2 = g 2 t 2 g 2 t 2 (4) h1 = v0t − (5) Iz (4) i (5) slijedi h1 = v0 2h 2 − h2 g (6) Jednadžbe (2).823 m 8 g 7. (3) i (6) čine sustav od tri jednadžbe s tri nepoznanice.05 ms-1. U točki A ima brzinu v A = 29.Zadaci iz fizike (1. a u točki B brzinu v B = 49. Kolika je visinska razlika točaka A i B? Za koje će vrijeme tijelo preći put AB? Rješenje Vrijeme za koje tijelo dođe u točku A je tA = vA g A vrijeme za koje dođe u točku B je . dio) 2. Rješavanjem ovog sustava dobiva se rezultat h1 = 2 3 v0 ⋅ = 3.

5 m 2 8. Lopta je bačena s ruba krova zgrade vertikalno uvis. a brzina joj iznosi . Kod ruba zgrade imat će brzinu jednaku početnoj što je lako pokazati. A pošto je v = v0 − gt ⇒ v0 = gt Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo H = gt 2 − g t2 t 2 v2 =g = 0 2 2 2g Iz tog položaja lopta počinje padati. početnom brzinom od 30 m/s. Lopta će se popeti na visinu H H = v0t − g t2 2 gdje je brzina nula v = 0.Zadaci iz fizike (1. Koliku će brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na tlo? Rješenje Lopta će se popeti na visinu H i početi padati. dio) 2. izdanje tB = vB g 5 Tako će tijelo preći put AB za vrijeme Δt = t B − t A = vB − v A = 2s g Udaljenost točke A od polazne točke je 2 gt A hA = 2 Udaljenost točke B od polazne točke je 2 gt B hB = 2 Duljina puta AB je Δh = AB = hB − h A = g 2 2 ( tB − tA ) = 78.

Dužina puta kojeg prevali lopta padajući je s=g t2 2 ⇒ t= 2s g Uvrštavajući ovo u izraz za v imamo v=g 2s = 2 gs g Pored ruba zgrade lopta će biti kad prijeđe put s =H tako da je brzina u tom trenutku v' = 2 gH = 2 g 2 v0 = v0 2g Sad možemo uzeti ovu brzinu kao početnu brzinu i u idućem trenutku će brzina.81 2 ⋅ 1 s = 39. v1 = v'+ gt1 dakle v = 30 m m m + 9. Rješenje Tijelo će se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom α u odnosu prema početnoj brzini v0 . Radijalna komponenta ubrzanja iznosi ar = gdje je Brzina iznosi 2 v = v0 + g 2t 2 v2 = g cos α R vx v0 = v v (1) cos α = (2) (3) Iz (1).81 s s s 9. dio) 2. izdanje 6 v = v0 + gt dok je v 0 = 0 Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. Otpor zraka zanemariti. koju ćemo označiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t. U tom trenutku ubrzanje g možemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu kretanja tijela at . Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon što se počelo kretati. te na radijalnu komponentu ar . preko dužine puta kojeg prelazi.Zadaci iz fizike (1. Tijelo je bačeno horizontalno brzinom 20 ms-1. (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti .

Rješenje y . 088 m 10. Vrijeme kretanja tijela iznosi 2. 063m 2 8 2 11. prema horizontu. Odrediti najveću visinu na kojoj će se tijelo naći pri tom kretanju. izdanje 7 (v R= 2 0 + g 2t 2 ) 2 gv0 3 = 112.Zadaci iz fizike (1. y max g ( tD / 2 ) gt 2 = = D = 7.4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja. Pod kutom od 60°. dio) 2. Otpor zraka zanemariti. bačeno je tijelo početnom brzinom od 25 m/s. Tijelo je bačeno pod kutom α prema horizontu početnom brzinom v0.4 s. Kroz koliko sekundi će njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45°? Rješenje Tangens kuta je . tako da će tijelo biti u maksimalnom položaju za pola ovog vremena. tako da je v0 y = gt (2) Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je gt 2 y = v0 y t − 2 Uvrstivši (2) u (3) dobivamo za maksimalni položaj y max = gt 2 − gt 2 gt 2 = 2 2 (4) (3) U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2.komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi: vy = v0 y − gt (1) U maksimalnom položaju brzina tijela vy = 0.

v0 y = gt max t max = v0 y g = v0 sin α g (2) gdje tmax – vrijeme potrebno lopti da se popne do maksimalne visine i ono iznosi pola vremena leta lopte tD. t D = 2t max = 2 v0 sin α = 2.Zadaci iz fizike (1. možemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se popne do maksimalne visine.933 s g 12. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igrač da bi udario loptu u trenutku pada na zemlju? Rješenje Domet do kojeg lopta dođe je xD = vxtD (1) gdje je tD – vrijeme leta lopte. Igrač udari loptu pod kutom od 40° prema horizontu dajući joj početnu brzinu od 20 m/s. počinje da trči prema lopti u momentu kad je ona udarena. udaljen od prvog 30 m. izdanje 8 tgα = vy vx vy vx = v0 sin 60° − gt v0 cos 60° tg 45° = Odavde slijedi t= v0 sin 60° − tg 45° ⋅ v 0 cos 60° = 0. dio) 2.62 s g (3) Ako ovo uvrstimo u xD dobijemo domet do kojeg lopta putuje . Drugi igrač. U točki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula.

Kolikom brzinom i u kojem smjeru je odletio treći dio? . i to jedno vertikalno uvis. Jedan dio ode prema sjeveru. oba brzinom 20 ms-1. dio) 2. Njihove početne brzine su jednake i iznose 30 m/s.16 m Znači treba se kretati ovom prosječnom brzinom vi = Δx m = 3. drugi prema istoku. Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se. izdanje 9 2 2v0 sin α v0 sin 2α = = 40.16 m g g x D = v0 cosα ⋅ Put koji igrač treba preći do lopte je Δx = x D − x 2 = 10. drugo pod kutom od 45° prema horizontu.87 tD s 13. Dva tijela bačena su istovremeno iz jedne točke na zemlji.Zadaci iz fizike (1. uslijed eksplozije. Kolika je udaljenost između tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su bačena? Rješenje Vektor položaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r1 = y1 j = ⎜ v0t − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Vektor položaja drugog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r2 = x2 i + y2 j = v0t cos θ i + ⎜ v0t sin θ − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Razlika ova dva vektora je r12 = r1 − r2 = − x2 i + ( y1 − y2 ) j = − v0t cos θ i + v0t ( 1 − sin θ ) j A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu r12 = r1 − r2 2 2 r12 = v0 t 2 cos 2 θ + v0 t 2 ( 1 − sin θ ) = v0t 2(1 − sin θ ) = 46 m 2 14. na tri jednaka dijela.

28 ms-1.Zadaci iz fizike (1. izdanje 10 Rješenje Primjenom zakona očuvanja količine gibanja imamo m1 v1 + m 2 v 2 + m 3 v 3 = 0 m1 = m 2 = m 3 = m. v1 j + v 2 i + v 3 = 0 v 3 = − v1 j + v 2 i v1 = v1 j . Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreću pijeska pod kutom 30° u odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju. v2 = v2 i ⇒ ( ) Iznos ove brzine je 2 v 3 = v12 + v 2 = 28. Kolika je promjena brzine saonica i u kojem smjeru će saonice nastaviti gibanje? Rješenje Na osnovi zakona očuvanja količine gibanja imamo m1v1 + m2 v2 = ( m1 + m2 ) ⋅ v Količine gibanja rastavimo na x i y komponente: .28 ms -1 Treći dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28. 15. ukupne mase 500 kg kreću se po zamrznutom jezeru brzinom 0. dio) 2. Saonice sa vrećom pijeska.5 m/s.

4 v2 y = v2 ⋅ sin α = 200 m s m s Iz gornjih izraza slijedi vx = 0. Izračunati kinetičku energiju drugog tijela poslije sudara ako je početna kinetička energija prvog tijela 1500 J. Rješenje Količina gibanja je očuvana . Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. + m2 v2 (1) . gdje su: v1 . v2 brzina tijela mase m2 poslije sudara. izdanje 11 m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) ⋅ vx m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy v2 x = v2 ⋅ cos α = 346.brzina tijela mase m1 prije sudara. = 1 dobijemo 3 . dio) 2. m1 v1 = m1v1.5069 m s dakle promjena brzine saonica je Δv = v − v1 = 0.Zadaci iz fizike (1. Odrediti koliki treba biti odnos masa ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastičnom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri puta. 5069 m i vy = 0. v Ako u (1) uvrstimo da je v1. 00399 m s s Brzina saonica je 2 2 v = vx + vy = 0. v1. . 450985 = 27′8′′ 16.brzina tijela mase m1 poslije sudara.0069 m m ≈ 7 ⋅ 10 −3 s s Smjer gibanja je određen kutom β = arctg vy vx = 0.

Koliko se dugo spušta tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba α = 45° ako je maksimalni kut pri kojem tijelo može mirovati na kosini β = 30°? Rješenje Ako tijelo miruje na kosini od 30° sila trenja uravnotežuje komponentu sile teže paralelnu podlozi. . (3) m1 =2 m2 Uvrštavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobijemo E k 2 E k 2 = 1.577 cos β Na kosini od 45° tijelo dobije ubrzanje a ma = mg sin α − μ ⋅ mg cos α ⇒ a = 2. Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je . uvrstivši izraze za v1 i v 2 dobijemo odnos masa . . dio) 2. . Dva tijela različitih masa vezana su užetom. Kakav mora biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje. v2 = 12 2m1 v1 3m2 (2) Isto tako. 17.93 ms −1 Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu možemo dobiti iz relacije za pređeni put s= h at 2 = sin α 2 ⇒ t= 2h = 1. kao na crtežu i kreću se po različitim podlogama. ukupna energija je očuvana E1 = E1 + E 2 .Zadaci iz fizike (1. m1 v12 m1 v12 m2 v 22 = + 2 2 2 . sin β mg sin β = μ ⋅ mg cos β ⇒ μ = = tg β = 0. izdanje . 39 s a sin α 18. . Koeficijenti trenja između tijela i odgovarajućih podloga su: μ1 i μ2.333 kJ .

(Stalna sila kočenja je paralelna nagibu.Zadaci iz fizike (1. izdanje m1a = Fz − Ftr1 13 Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Fz − Ftr 2 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate. Pošto je a = 0 iz ove dvije jednadžbe dobivamo 0 = m2 g sin α − μ1m1 g − μ2 m2 g cos α Tako da je traženi odnos masa m1 ( sin α − μ2 cos α ) = m2 μ1 19.) Rješenje Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi ma = mg sin α − FK Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i prijeđeni put su v = v0 + at s = v0t + at 2 2 Iz ove dvije relacije dobivamo 2 v 2 = v0 + 2as ⇒ a= 2 v 2 − v0 2s Kako je na kraju puta v = 0 imamo a= 2 − v0 = −3 ms −2 2s Tako je sila kočenja . Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 150 m.5·103 kg spušta se cestom nagiba 25°. dio) 2. U momentu kada brzina iznosi 30 m/s vozač počinje kočiti. Automobil mase 2.

Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ. Dva tijela. a koliko ubrzanje sustava? Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − FZ Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je m1 a = FZ − Ftr 1 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate. dio) 2. vezana su užetom i postavljena na podlogu. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. izdanje FK = Fg − ma = 17. mase m1 i m2. 025 ⋅103 N 14 20.1.Zadaci iz fizike (1. Kolikom silom treba djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s? Rješenje Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je v = v0 − at Pri zaustavljanju tijela v = 0 pa je a= v0 t Jednadžba gibanja tijela je . Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0. Kolika je sila zatezanja užeta. Na kosini. Iz druge izrazimo Fz i uvrstimo u prvu m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − m1 a − Ftr 1 Ubrzanje sustava je a=g m2 (sin α − μ cos α ) − μm1 m1 + m2 Sila zatezanja užeta je FZ = m1 g [m2 (sin α − μ cos α) − μm1 ] + μm1 g m1 + m2 21. čiji kut je α = 30° nalazi se tijelo mase m = 500 kg.

1. Rješenje Kuglica u mirovanju opterećuje nit silom mg. obješenu o nit. izdanje −ma = mg sin α − Ftr − F Tražena sila je F=m v0 v + mg sin α − Ftr = m( 0 + g sin α − μ g cos α ) = 2227.25. čije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg. otklonimo iz ravnotežnog položaja za kut α = 30° i pustimo. silu međudjelovanja dvaju tijela i .5 N t t 15 22. Kuglicu mase m = 1 kg. Rješenje Na sanduk djeluje inercijalna sila ma koja mora biti manja od sile trenja ma ≤ Ftr a≤ Ftr m Maksimalno ubrzanje kamiona je a= μmg m = μg = 2. Na kosini nagiba α = 30° nalaze se dva tijela. Izračunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj. Kolikim najvećim ubrzanjem kamion može krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme? Koeficijent trenja između sanduka i platforme je μ = 0. Odrediti: a. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ1 = 0. Kuglica otklonjena za 30° posjeduje potencijalnu energiju koja iznosi EP = mgl(1 − cos α ) Ta potencijalna energija se pretvara u kinetičku energiju mv 2 = mgl(1 − cos α ) 2 U trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj njena brzina v = 2 gl(1 − cos α ) 23. a koeficijent trenja između tijela mase m2 i podloge je μ2 = 0.Zadaci iz fizike (1. dio) 2.3. Na platformi kamiona bez bočnih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg.943 ms −2 24.

15 = 8. Rješenje 16 a) Jednadžbe gibanja za prvo i drugo tijelo su: m1 g sin α + F21 − Ftr1 = m1a m2 g sin α − F12 − Ftr 2 = m2 a gdje je F12 . Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2. F12 = −F21 Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1. minimalnu vrijednost kuta pri kojem će se tijela početi gibati. zbog koje ova dva tijela čine jedan sustav. dio) 2. a = g sin α − g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 F12 = m1m2 g cos α ( μ1 − μ2 ) = 0.sila međudjelovanja između tijela mase m1 i tijela mase m2. Ako je prije djelovanja sile tijelo mirovalo izračunati njegovu kinetičku energiju poslije vremena t = 5 s od početka kretanja. u ovom slučaju samo kinetičke energije . a tijelo 1 silom F12 koči tijelo 2. a=0 g sin α = g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 tg α = Traženi kut je ( μ1m1 + μ2m2 ) = 0. Tada je ubrzanje jednako nuli. Iz jednadžbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 .15 m1 + m2 α = arctg 0.Zadaci iz fizike (1.53° = 8° 31' 4 '' 25. izdanje b. Rješenje Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela.85 N m1 + m2 b) Tijela će se početi gibati kad su sile u ravnoteži.

25 J 26. Komponenta m1v1y nije očuvana. m v2 m1 gh = 1 1 2 Na dnu kosine brzina tijela će biti v1 = 2 gh = 14 ms -1 Dakle. počne da klizi sa vrha kosine. Ona se pretvara u kinetičku energiju gibanja tijela. Trenje zanemariti. nagibnog kuta α = 60°. tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom. odrediti brzinu kojom će se kretati kolica zajedno sa tijelom. dio) 2. mase m2 = 90 kg koja miruju na horizontalnoj podlozi.Zadaci iz fizike (1. za komponentu m1v1x možemo pisati . komponentu u pravcu gibanja kolica m1v1x i komponentu okomitu na pravac gibanja kolica m1v1y . Tijelo. količina gibanja tijela na dnu kosine je m1v1 . Ovu količinu gibanja možemo rastaviti na dvije komponente. Ako je visinska razlika tijela i kolica u početnom položaju h = 10 m. Na kraju kosine. Rješenje Ukupna mehanička energija nekog sustava je očuvana. mase m1 = 15 kg. Primjenom zakona očuvanja količine gibanja. 25 m 2 Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetička energija EK = Fs = 1. izdanje W ' = ΔE = ΔEP + ΔEK 17 ΔEP = 0 ΔEK = EK 2 − 0 Rad vanjske sile je W ' = Fs Put s možemo odrediti kinematičkom jednadžbom s= at 2 = 1. Ukupna energija u ovom primjeru jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine.

na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h. Rješenje Pišemo jednadžbu gibanja za zrakoplov Fm − Ftr = ma . a čamac se u odnosu na obalu giba brzinom v2.2. Rješenje Količina gibanja ovog sustava prije početka kretanja čovjeka jednaka je nuli. čamac neće dodirnuti obalu.75 m. zrakoplov. od pramca čamca do krme (zadnji dio čamca)? Trenje čamca i vode zanemariti. Udaljenost između obale i pramca je 3. Na jezeru se nalazi čamac. Možemo onda pisati m2 ( v1 − v2 ) − m1v2 = 0 Brzina čovjeka u odnosu na čamac je v1 = l t Brzina čamca u odnosu na obalu je v2 = s t Iz gornjih izraza možemo izvući s=l m2 =3m m1 + m2 Dakle. dio) 2. postavljen pramcem (prednji dio čamca) okomito na obalu. Da bi mogao uzletjeti. Da li će čamac dodirnuti obalu u toku kretanja čovjeka. Čovjek se u odnosu na čamac giba brzinom v1. duljine 10 m i mase 140 kg. mase 4 t. izdanje m1v1X = ( m1 + m2 ) v2 18 Tako je brzina kolica zajedno s tijelom v2 = v1 cos α m1 = 1ms-1 m1 + m2 27. Duljina piste je 100 m. Pošto se radi o zatvorenom sustavu ukupna količina gibanja nakon početka kretanja čovjeka treba biti jednaka nuli.Zadaci iz fizike (1. 28. mase 60 kg. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja između kotača i piste iznosi μ = 0.

.59 ⋅106 W = 1. početnom brzinom 10 m/s. izdanje Tako je vučna sila motora Fm = ma + Ftr 19 Brzinu možemo odrediti iz kinematičke jednadžbe v 2 = 2 as Pa je Fm = mv 2 + μ mg 2s Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1.59 ⋅106 W = 1. ΔEK = Iz gornjih izraza dobivamo Fm = mv 2 + μ mg 2s mv 2 2 Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1.Zadaci iz fizike (1. dio) 2. Na koju visinu će kugla odskočiti ako pri udaru u podlogu gubi količinu topline 10 J? Rješenje Ukupna energija koju lopta ima u početnom trenutku jednaka je kinetičkoj energiji.59 MW ⎝ 2s ⎠ Drugi način Ukupna energija koju motor potroši na putu s je W '+ Wtr = ΔE = ΔEP + ΔEK W ' = Fms Wtr = − μmgs ΔEP = 0. Kugla mase 1 kg bačena je vertikalno uvis.59 MW ⎝ 2s ⎠ 29.

077 m 2mg 30. Pokretački stroj zamašnjaka u jednom trenutku prestane djelovati. izdanje E = EK1 20 Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu. Zamašnjak. niz kosinu duljine 2 m i nagibnog kuta 37 °.8 m. ΔE = ΔEP + ΔEK = −Q Tako je EP 2 = EK1 − Q mgh 2 = mv12 −Q 2 Visina na koju kugla odskoči je mv12 − 2Q h2 = = 4. ali se on nastavi okretati s usporavanjem još tijekom vremena t = 24 s. kao i tangencijalno ubrzanje točke na obodu zamašnjaka tijekom zaustavljanja? Rješenje Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je ω = ω0 + αt Kad se zamašnjak zaustavi ω = 0 pa imamo 0 = ω0 + αt ω0 = .Zadaci iz fizike (1. .αt Tako da je kutno ubrzanje α =− Tangencijalno ubrzanje ω0 t = -0.25 m/s2 31. okreće se stalnom brzinom ω0 = 7. polumjera R = 0. dio) 2.5 rad/s. Odrediti kutnu brzinu valjka u podnožju kosine. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem. bez klizanja.313 rad/s2 at = α R = -0. Koliko je kutno ubrzanje zamašnjaka.

60 s 3 32. α1 = R1 2 . pošto nema djelovanja vanjskih sila. izdanje 21 Rješenje Ukupna mehanička energija valjka na kosini. Preko dva homogena valjka prebačena je nit na kojoj vise dva utega.Zadaci iz fizike (1. Mase utega su m1 = 2 kg i m2 = 1 kg. 2 mR 2ω 2 mR 2ω 2 3mR 2ω 2 mgh = + = 4 2 4 Tako je kutna brzina na kraju kosine ω= 2 R gh = 56. a mase valjaka M1 = 1 kg i M2 = 5 kg. dio) 2. Za uteg mase m1 m1 g − FZ1 = m1a (1) Za valjak mase M1 izražavamo jednadžbu za moment sile M1 = ( FZ1 − FZ 2 ) R1 M 1 je moment sile koji djeluje na valjak je M1 = I1 ⋅α1 . I1 = M1R12 a . Rješenje Za svako tijelo pišemo jednadžbu gibanja. Odrediti ubrzanje sustava pod pretpostavkom da nema klizanja. a brzina v = ω ⋅ R . je očuvana ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 = Ekotrljanja + Etranslacije mgh = Iω 2 mv 2 + 2 2 Moment tromosti valjka je mR 2 .

(2). dio) 2. Na rubu platforme stoji dječak mase 30 kg. I1ω1 = I2 ω2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka na rubu je R2 I1 = m1 + m2 R 2 2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka u sredini diska je I 2 = m1 R2 2 ω1 = 2πν 1 ω2 = 2πν 2 Uvrstivši izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo . Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0. Kolikom će frekvencijom rotirati platforma ako se dječak pomjeri u sredinu platforme. (Aproksimirati dječaka materijalnom točkom.5 s-1 oko okomite osi koja prolazi kroz centar mase. (3) i (4) slijedi a= 2(m1 − m2 ) g = 1.) Rješenje Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna količina gibanja je očuvana. ∑I ω i i i = const. 635 ms -2 2(m1 + m2 ) + M1 + M 2 33.Zadaci iz fizike (1. izdanje FZ1 − FZ 2 = M1a 2 22 (2) Za valjak mase M2 moment sile je M 2 = ( FZ 2 − FZ 3 ) R2 FZ 2 − FZ 3 = M 2a 2 (3) Jednadžba gibanja za uteg mase m2 je FZ 3 − m2 g = m2 a (4) Iz jednadžbi (1).

jednakih masa m. izdanje 23 ν2 = 2m1 + 4m2 ν 1 = 0. Dva tijela. Iznos vektorskog zbroja inercijalne sile i sile teže jednak je iznosu sile zatezanja. Sva trenja zanemariti. povezana su užetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi. pa je Fcf = mg mω 2 r = mg Kutna brzina je ω= g r 35. Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira. dio) 2. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje. Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. dok drugo visi u zraku. Rješenje Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijalni sustav. Kuglica obješena o nit u vagonu otklanja se pri tome za kut α = 5°. Koliku kutnu brzinu treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje tijela na podlozi je R. te sila zatezanja niti. Stoga na kuglicu obješenu u vagonu djeluje inercijalna centrifugalna sila mv 2 Fcf = mω r = r 2 Pored inercijalne sile na kuglicu djeluje sila teža.833 s-1 m1 34. Rješenje Jednadžbe gibanja za obje kugle su mg − FZ = ma FZ − Fcf = ma Uvjet je da a = 0 .Zadaci iz fizike (1. Tako možemo pisati mg = Fz cos α Fcf = Fz sin α .

Luster se otkloni za kut α i pusti.Zadaci iz fizike (1. 72 N 37.centrifugalna sila u točki A. 2 2 mvB mv A = + 2 Rmg 2 2 ⇒ 2 2 vB − vA = 4Rg Tako je razlika sila zatezanja ΔF = 6mg = 117.34 N. EP1 = mg ⋅ l (1 − cos α ) . Sila zatezanja u točki B je FB = FcfB + mg Razlika sila zatezanja je ΔF = FB − FA = m 2 2 ( vB − vA ) + 2mg R 2 2 Razlika vB − vA se dobije iz zakona o očuvanju energije. Koliki može biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao? Rješenje Luster u mirovanju opterećuje plafon svojom težinom mg. iznos potencijalne energije tijela u točki A se pretvara u kinetičku energiju u točki B. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se može opteretiti silom od 93. Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne točke u vertikalnoj ravnini u polju Zemljine teže. ima potencijalnu energiju.98 m ≈ 227 m gtgα 24 36. Izračunati razliku među silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvišoj i najnižoj točki putanje. Luster otklonjen za kut α. Rješenje Sila zatezanja konca u točki A je FA = FcfA − mg = 2 mvA − mg R FcfA . dio) 2. izdanje Iz gornjih izraza dobivamo r= v2 = 226. pošto se nalazi na visini l(1 – cosα).

9.5 m. mase m = 1 kg. 707 2mg Tako je maksimalni kut otklona α = arc cos 0.81 N B : FZ = Fcf = 50 N C : FZ = Fcf − mg = 50 N .81 N = 59. Nit s tijelom rotira u vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom ω = 10 rads-1. izdanje Pošto nema djelovanja vanjske sile ukupna energija je očuvana. Kolika je zatezna sila niti kad je tijelo u točkama A.81 N = 40. dio) 2.19 N D : FZ = Fcf = 50 N .Zadaci iz fizike (1. B.34 N l Iz prethodna dva izraza dobivamo cos α = 1 − FZ − mg = 0. vezano je na kraju niti duljine l = 0. Tijelo. 707 = 45° 38. ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 mgl (1 − cos α ) = mv 2 2 25 v 2 = 2 gl (1 − cos α ) Ovo kretanje djeluje na plafon dodatnom centrifugalnom silom koja se pridodaje težini lustera. tako da imamo mv 2 FZ = mg + Fcf = mg + = 93. C i D? Rješenje Sile zatezanja u traženim točkama su: A : FZ = Fcf + mg = 50 N + 9.

a kolikom kad se nalazi u najnižoj točki putanje? Rješenje U najnižoj točki na pilota djeluje centrifugalna sila tako da na sjedište djeluje težina pilota i centrifugalna sila.355 ⋅106 s ≈ 27 dana g0 .918 kN R 40. v2 FA = mg + Fcf = mg + m = 4. dio) 2. izdanje 26 39. na svoje sjedište u trenutku kad se avion nalazi u najvišoj točki. b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km. FB = Fcf . 84 ⋅ 10 5 km Rješenje Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i Mjeseca.83 m/s2. MZ 2 RZ v = ωR g0 = G 2 RZ R3 ω 2 = g0 2 R2 ⎛ 2π ⎞ = g0 Z ⎜ ⎟ R3 ⎝ T ⎠ T= 4π 2 R3 2π R = 2 g0 RZ RZ R = 2. ako je poznato da je: a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9. 485 kN R U najvišoj točki na sjedište djeluje centrifugalna sila umanjena za težinu pilota. Leteći brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi “petlju” u vertikalnoj ravnini polumjera R = 600 m. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje. Kolikom silom djeluje pilot. Mm v 2 M M =G m2 Z R R Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom možemo izračunati period obilaska Mjeseca oko Zemlje.Zadaci iz fizike (1. c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3.mg = 2.mg = m v2 . mase m = 80 kg.

mS v 2 mS MZ =G ( RZ + H ) 2 RZ + H Odavde nalazimo da je tražena brzina v= G MZ RZ + H Period kretanja satelita je T= 2π = 2π ( RZ + H ) v = 2π ( RZ + H ) RZ + H GMZ ω . izdanje 27 41.Zadaci iz fizike (1. dio) 2. Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kreće po kružnoj putanji na visini H? Koliki je period kretanja ovog satelita? Rješenje: Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i satelita.

(Rješenje: α = . Pri kočenju se automobil zaustavi poslije prijeđenog puta od 20 m. a na drugoj 54 km/h. Nasuprot njoj naiđe vlak. dio) 2.…. izračunati duljinu puta koju će automobil prijeći od trenutka zapažanja signala pa do zaustavljanja. tangencijalnim ubrzanjem at = 2 ms-2. Osovina nekog motora okreće se stalnom kutnom brzinom 200π rad/s. Na prvoj trećini puta automobil se kreće brzinom v1. giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h. Kolika je srednja brzina tijela? (Rješenje: v = ∑v i =1 n i n ) 4.23. Brzina automobila prije početka kočenja iznosila je 100 km/h.Zadaci iz fizike (1. čiji kotači imaju promjer 0. (Rješenje: s = 96. Ako kočnice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s2. izračunati kutno ubrzanje njegovih kotača tijekom kočenja.2 rad/s2) 9. Koliko će vremena kompozicija vlaka prolaziti pored strojovođe lokomotive? (Rješenje: t = 6 s) 5.) 10. duljine l = 150 m. Od trenutka zapažanja signala „stop“ pa do primjene kočnice vozaču je potrebno vrijeme od 0.60 m.2 km/h) 2. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i kočenju ne smije biti veće od 1. v3. izdanje 28 1.7 s. pod uvjetom da je trenje zanemarivo. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. Tijelo se gurne uz kosinu početnom brzinom 48 m/s. naći najkraće vrijeme za koje će autobus prijeći put između dvije susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km. Kolika je brzina v1? (Rješenje: v1 = 21. Tijelo se kreće po ravnoj putanji tako što u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima. a njegova najveća brzina je 40 km/h. (Rješenje: tmin = 190 s) 6.6 km/h) 3. Za koje vrijeme će automobil prijeći prvi krug ako mu je početna brzina v0 = 36 kmh-1? (Rješenje: t1 = 12 s. koji traju ∆t. Lokomotiva se kreće brzinom v1 = 54 km/h.6 m) 7. Kolika je srednja brzina gibanja automobila na putu? (Rješenje: v = 43. (Rješenje: s = 235 m) 8.2 m/s2. koji se kreće brzinom v2 = 36 km/h. vn. Kočenjem se kutna brzina osovine smanji na 160π rad/s za vrijeme od 4 s. v2. a na ostalom dijelu puta brzinom v2 = 54 km/h. ima stalne brzine v1. odrediti koliki će put tijelo prijeći po njoj do zaustavljanja. Automobil se kreće po horizontalnoj kružnoj putanji polumjera R = 43 m. Pod pretpostavkom da je usporenje automobila jednoliko. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj učinjenih okretaja za vrijeme kočenja? (Rješenje: α = −10π rads -2 i n = ϕ/2π = 360 ok) . Ako je nagib kosine 30°. Automobil.

Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola puta? (Rješenje: v0 = 280 m/s) 13. Pod kojim kutom će tijelo pasti na zemlju? (Rješenje: α = 56°18') 19. Ako sve tri kuglice istovremeno padnu na površinu vode izračunati: a) vrijeme padanja svake kuglice. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m.85 rad/s) 12. koje slobodno pada. c. S koje visine su kuglice pale. b. Tijelo. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s. t1 = 53.Zadaci iz fizike (1. i u posljednjoj sekundi kretanja pređe put koji je jednak putu koji je tijelo prešlo za prve 3 s kretanja. i to jedna kuglica bez početne brzine. vremena t = 1 s. h = 122. v = 24. v2 = 77. kutnog pomaka od ϕ = (π/3) rad. prijeđe drugu polovicu puta za vrijeme ∆t = 1 s. početnom brzinom 10 m/s. Tijelo padne na udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. a kolika njegova brzina pri padu na tlo? (Rješenje: t = 3. (Rješenje: h = 30. Prva kuglica padne za drugom nakon Δt = 2 s. c. h2 i h3 s kojih su kuglice izbačene. izdanje 29 11. početnim brzinama v01 = 50 m/s. b) h = 57. a u isto vrijeme je sa zemlje izbačeno drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0.6 s) 16. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo palo. c) brzine kuglica v1.0. 625 m ) 14.5 rad/s. It tri točke na vertikalnoj obali istovremeno su izbačene tri jednake kuglice u horizontalnom pravcu. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. pri gibanju stalnom kutnom brzinom ω0 = 4 rad/s.58 s.4 m/s. v3 = 102 m/s) . Odrediti dubinu bunara. te koja su vremena padanja kuglica? (Rješenje: h = 14.42 s.7 m/s. Kolika će biti kutna brzina tijela nakon: a. ω = 1. b) h1 = h2 = h3 = 19. S tornja visokog 25 m bačeno je tijelo vertikalno uvis. S iste visine i u istom trenutku počnu padati dvije kuglice. ω = 3.5 rad/s2. Prva kuglica padne na površinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale. Udar u vodu čuje se nakon 2. dio) 2. n = 2 okretaja? (Rješenje: a. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela b) S koje visine je tijelo pušteno? (Rješenje: a) t = 3. ω = 3. Tijelo slobodno pada. Tijelo. (Rješenje: t = 5s. dobije kutno ubrzanje α = . b) visine h1. Koliko je vrijeme padanja tijela. b.1 km. v2 i v3 u trenutku pada u vodu. a druga početnom brzinom v0 = 20 m/s.5 s.6 s i t2 = 51.9 rad/s.6 m.3 m/s) 18.4 m) 15. v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s.2 m) 17. (Rješenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s. c) v1 = 53.

Ako je brzina produkata sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s. xD = 45. odrediti: a) rad koji izvrši automobil na tom putu b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu. izdanje 30 20. a koeficijent trenja između automobilskih guma i puta iznosi μ = 0. (Rješenje: a. u horizontalnom pravcu. a = 5.Zadaci iz fizike (1. duljine s = 3 km. mase m1 = 8 t. odrediti duljinu puta koju će automobil prijeći poslije prestanka rada motora.02. Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN. Kuglica padne na glatku metalnu ploču. Metalna kuglica. Na zaustavljenom željezničkom vagonu. Istovremeno se lansiraju dvije rakete. Ako je masa automobila m = 1. (Rješenje: v0 = 835 m/s. Odrediti: a) ubrzanje sustava tijela i b) silu zatezanja užeta. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg. svaka mase m2 = 80 kg. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ = 0. S vrha kosine.48 kgm/s. kreće se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu. (Rješenje: Ek = 7. Odrediti početnu brzinu rakete i položaj pada rakete. P = 5. slobodno pada s visine od 30 m. nalazi se raketna rampa s koje rakete polijeću brzinom v0 = 1000m/s. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne najvišu točku. Tijelo je bačeno pod kutom α = 70° prema horizontu. b. Ako je dodir kuglice s pločom trajao 1 ms. W = 1. Na horizontalnom dijelu puta. FZ = 22 N) 25.91J ) . kao i veličinu srednje sile kojom kuglica djeluje na ploču.8 m) 23. izračunati iznos impulsa sile. b.06? (Rješenje: s = 339.2 m) 26.7 km) 21. mase m = 4000 kg. dio) 2. (Rješenje: a.2 N) 24. mase m = 200 kg. kolika je početna brzina rakete? Na kojoj će udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim je izbačena raketa α = 30°? (Rješenje: v0 = 600 m/s.2 dok je kut kosine α = 30°. Odrediti kinetičku energiju koju tijelo postiže pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0.11⋅106 J = 1. trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. xD = 31. Automobil. (Rješenje: I = 0. brzina automobila se poveća s v1 = 36 km/h na v2 = 72 km/h.4 m/s.54 kW) 27. F = 485. mase 10 g.06. od koje se odbije ne promijenivši iznos brzine. Za koliko se pomjeri vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona µ = 0.78 km) 22. Pri lansiranju rakete. koji se poklapa s pravcem tračnica. visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg.11 MJ.5 t. (Rješenje: s = 222.

Vlak se kreće po kružnom željezničkom kolosijeku. vezano je užetom preko koloture s tijelom mase 0.3 rad/s) .8 kN. (Rješenje: FK = 13. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja μ između tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. U trenutku kad brzina automobila iznosi 20 m/s vozač je započeo kočiti.52 b) F = 1493 N) 32. a kolika kad se kreće jednoliko? (Rješenje: a) FZmax = 6. (Rješenje: M = 53.0049 rad/s2. Kameni blok.2 m/s2. S ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg.81 kN ) 33. Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotača vagona ako je njihov polumjer r = 0. c) sila zatezanja užeta kad lift stoji.01. Treba odrediti masu tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2. dio) 2. koje se nalazi na kosini nagiba 40°. nalazi se na kosini nagiba 15°. Najveće dozvoljeno ubrzanje lifta.9 kN) 34. Automobil ukupne mase 2·103 kg spušta se cestom nagiba 30°. FZ = 1. Kolika je: a) najveća sila zatezanja užeta koje nosi lift. a) Koliki je koeficijent trenja između bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko? b) Kolikom silom bi se mogao vući isti blok uz kosinu? (Rješenje: µ = 0. izdanje 31 28.5 m/s2. m1 = 250 g m2 = 500 g α = 30° β = 45° (Rješenje: a = 2. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0. Tijelo mase m. polumjera R = 0.6 kN.989 ms-2.187 ) 31.17 kg) 30. Da bi se blok gibao niz kosinu potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N. Po kosini se giba tijelo mase M. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu zatezanja konopca. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila kočenja paralelna nagibu. (Rješenje: μ = 0. b) FZmax = 11. mase 200 kg. ω = 33. mase 600 kg. Trenje u koloturi zanemariti.5 m? (Rješenje: a = 2. iznosi 1. c) FZ = 5.5 m.Zadaci iz fizike (1.5 km kutnim ubrzanjem α = 0. b) ova sila kad bi bilo a = g. kao što je prikazano na slici.974 N) 29.

na čijem je kraju privezano tijelo mase m2. b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi. mase m.9 km/s. polumjera R = 12 cm. Zanemarujući trenje u osi cilindra odrediti: a) kutnu brzinu cilindra i b) kinetičku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja. Tijelo.1 rad/s) 41. Planet. a) Koliki je polumjer njegove putanje? b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje? (Rješenje: a) r = 4. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko Saturna RSD = 3. b) Ek = 14. m2 g 2t 2 gt . Izračunati ubrzanje točke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka početka kretanja? (Rješenje: a = 1. Na osnovu ovih podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna. a = 0. b) Ek = ) (Rješenje: a) ω = ⎛ ⎛ m1 ⎞ m1 ⎞ 2 ⎜1 + R ⎜1 + ⎟ ⎟ ⎝ 2m2 ⎠ ⎝ 2m2 ⎠ 40.Zadaci iz fizike (1.02·103 m/s.3 J. (Rješenje: ωmax = 54.22 m/s2 . Ek = 4. Kotač. vezano konopcem duljine l = 0.3 dana. (Rješenje: mZ/mS = 0. polumjera R = 20 cm počne se okretati stalnim kutnim ubrzanjem α = 6. Kolika je brzina i ubrzanje točke na obodu kotača poslije vremena t = 5 s od početka kretanja? (Rješenje: a = 197.7 dana.94 kJ) 39.01) 42. (Rješenje: T ≈ 225 dana) 43. a period obilaska oko Saturna TD = 2. dio) 2.5 m. mase m = 200 g. Kolika je kinetička energija kugle u oba slučaja? (Rješenje: a) Ek = 1. a period obilaska Mjeseca oko Zemlje je TM = 27. Metalna kugla.358 s. Izračunati najveću kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine.1 J) 38. rotira u vertikalnoj ravnini.2·107 m. nalazi se cilindar. Maksimalna sila zatezanja koju konopac može izdržati je FZmax = 295 N. polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg.78⋅108 m. počne se okretati kutnim ubrzanjem α = 2 rad/s2. Odrediti period obilaska ovog planeta oko Sunca. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi približno RZM = 3. Ako motor pođe iz mirovanja za koje vrijeme će napraviti prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme? (Rješenje: t = 0. ako je masa Sunca mS = 2⋅1030 kg. b) v = 3. namotano je tanko nerastegljivo uže zanemarive mase. kreće se po kružnoj putanji oko Sunca brzinom v = 34. izdanje 32 35. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R. Disk. Stacionarni Zemljin satelit kreće se oko Zemlje po kružnoj putanji.28 rad/s2. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm.935 m/s2) 36. mase m = 400 kg i polumjera R = 20 cm.85⋅108 m.2 m/s2) 37. rotira stalnom kutnom brzinom ω = 2 rad/s oko osi: a) koja prolazi kroz njen centar mase.

Umjetni Zemljin satelit kreće se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti R = 2·107 m od njenog centra. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer rotacije Zemlje).6 h.97·1024 kg) . Jednu istu točku na ekvatoru satelit nadlijeće poslije svakih TS = 11. dio) 2. izdanje 33 44. Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje? (Rješenje: mZ = 5.Zadaci iz fizike (1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful