ZADACI IZ FIZIKE

Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (3. izdanje)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

1

1. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima stalne brzine v1, v2, v3,…, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela? Rješenje

v=

Δs = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 + s1 s2 + + v1 v2

+ sn = s + n vn

n

∑v
i =1

n

1
i

2. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila? Rješenje

Δs v= = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 t t + 2 2

s1 = v1t1 s2 = v2t2

t2 = t2 =

t 2

v=

v1 + v2 km = 45 2 h

3. Dva čamca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji međusobno zaklapaju kut α. a) Kolika je relativna brzina gibanja čamaca? b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska? Rješenje a) v12 = v1 − v2
2 2 v12 = v1 + v2 − 2 v1v2 cos α

b) d = v12 ⋅ t0

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

2

4. Između dvije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na međusobnom rastojanju od 140 km, usmjeren je motorni čamac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se kreće uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu čamca u odnosu na vodu. Rješenje Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x – os u pravcu kretanja rijeke. Označimo brzinu rijeke sa u, a brzinu čamca sa v, tako da imamo
v1 = v + u

(1)

gdje je v1 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće niz rijeku. A ako se čamac kreće uz rijeku imamo
− v2 = − v + u

(2)

gdje je v2 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće uz rijeku. S brzinom v1 čamac pređe put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v1 iznosi

v1 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 7, 78 4 5h 1,8 ⋅10 s s

S brzinom v2 čamac pređe put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v2 iznosi

v2 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 3, 24 4 12 h 4,32 ⋅10 s s

Jednadžbe (1) i (2) čine sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice. Tako je brzina rijeke

u= Brzina čamca je

v1 − v2 7, 78 − 3, 24 m km = = 2, 27 = 8,172 2 2 s h

v = v1 − u = 7,78 − 2, 27 = 5,51

m km = 19,836 s h

5. Promatrač koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi vagon prošao pored njega za 3 s. Koliko vremena će se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon? Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rješenje

Kad prvi vagon duljine l prođe pored promatrača možemo reći da je vlak prešao put l kojeg možemo izraziti ovako

Rješenje Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je h = v0t − A brzina pri vertikalnom hitcu je gt 2 2 (1) v = v0 − gt U maksimalnom položaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je . baci se drugo tijelo vertikalno uvis. Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 10 m/s. istom početnom brzinom.Zadaci iz fizike (1. izdanje 3 l= 1 2 at1 2 Isto tako kad dva vagona prođu pored promatrača možemo pisati 2l = 1 2 at 2 2 Možemo pisati općeniti izraz za n vagona nl = 1 2 at n 2 Sad podijelimo putove koje su prošli n vagona i jedan vagon 2 tn =n t12 Dobili smo vrijeme za koje pored promatrača prođe n vagona t n = t1 n Na isti način izračunamo vrijeme za koje pored promatrača prođe (n – 1) vagona tn−1 = t1 n − 1 Na kraju imamo da n-ti (u našem slučaju deseti) vagon prođe pored promatrača za vrijeme Δt n = t n − t n−1 = 0. dio) 2. U trenutku kada tijelo dostigne najvišu točku svog kretanja.487 s 6. Na kojoj visini će se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti.

43 ms-1.05 ms-1. dio) 2.823 m 8 g 7. Kolika je visinska razlika točaka A i B? Za koje će vrijeme tijelo preći put AB? Rješenje Vrijeme za koje tijelo dođe u točku A je tA = vA g A vrijeme za koje dođe u točku B je . a u točki B brzinu v B = 49.Zadaci iz fizike (1. Tijelo slobodno pada s visine h. Rješavanjem ovog sustava dobiva se rezultat h1 = 2 3 v0 ⋅ = 3. U točki A ima brzinu v A = 29. izdanje 4 t= Uvrstivši ovaj izraz u (1) imamo v0 g h= 2 v0 2g (2) Tijela će se susresti na nekoj visini h1 h = h1 + h 2 (3) Drugo tijelo pređe put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pređe put h2 h2 = g 2 t 2 g 2 t 2 (4) h1 = v0t − (5) Iz (4) i (5) slijedi h1 = v0 2h 2 − h2 g (6) Jednadžbe (2). (3) i (6) čine sustav od tri jednadžbe s tri nepoznanice.

A pošto je v = v0 − gt ⇒ v0 = gt Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo H = gt 2 − g t2 t 2 v2 =g = 0 2 2 2g Iz tog položaja lopta počinje padati. izdanje tB = vB g 5 Tako će tijelo preći put AB za vrijeme Δt = t B − t A = vB − v A = 2s g Udaljenost točke A od polazne točke je 2 gt A hA = 2 Udaljenost točke B od polazne točke je 2 gt B hB = 2 Duljina puta AB je Δh = AB = hB − h A = g 2 2 ( tB − tA ) = 78. Lopta će se popeti na visinu H H = v0t − g t2 2 gdje je brzina nula v = 0. početnom brzinom od 30 m/s.Zadaci iz fizike (1. dio) 2. a brzina joj iznosi . Koliku će brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na tlo? Rješenje Lopta će se popeti na visinu H i početi padati. Lopta je bačena s ruba krova zgrade vertikalno uvis. Kod ruba zgrade imat će brzinu jednaku početnoj što je lako pokazati.5 m 2 8.

dio) 2. Rješenje Tijelo će se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom α u odnosu prema početnoj brzini v0 .81 2 ⋅ 1 s = 39. (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti . Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon što se počelo kretati. koju ćemo označiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t. preko dužine puta kojeg prelazi. Otpor zraka zanemariti. izdanje 6 v = v0 + gt dok je v 0 = 0 Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. Tijelo je bačeno horizontalno brzinom 20 ms-1.81 s s s 9. U tom trenutku ubrzanje g možemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu kretanja tijela at . Dužina puta kojeg prevali lopta padajući je s=g t2 2 ⇒ t= 2s g Uvrštavajući ovo u izraz za v imamo v=g 2s = 2 gs g Pored ruba zgrade lopta će biti kad prijeđe put s =H tako da je brzina u tom trenutku v' = 2 gH = 2 g 2 v0 = v0 2g Sad možemo uzeti ovu brzinu kao početnu brzinu i u idućem trenutku će brzina.Zadaci iz fizike (1. Radijalna komponenta ubrzanja iznosi ar = gdje je Brzina iznosi 2 v = v0 + g 2t 2 v2 = g cos α R vx v0 = v v (1) cos α = (2) (3) Iz (1). v1 = v'+ gt1 dakle v = 30 m m m + 9. te na radijalnu komponentu ar .

prema horizontu.komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi: vy = v0 y − gt (1) U maksimalnom položaju brzina tijela vy = 0. izdanje 7 (v R= 2 0 + g 2t 2 ) 2 gv0 3 = 112. Rješenje y .Zadaci iz fizike (1. Otpor zraka zanemariti. Kroz koliko sekundi će njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45°? Rješenje Tangens kuta je . 063m 2 8 2 11. Tijelo je bačeno pod kutom α prema horizontu početnom brzinom v0. Odrediti najveću visinu na kojoj će se tijelo naći pri tom kretanju.4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja. 088 m 10. dio) 2. y max g ( tD / 2 ) gt 2 = = D = 7. tako da je v0 y = gt (2) Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je gt 2 y = v0 y t − 2 Uvrstivši (2) u (3) dobivamo za maksimalni položaj y max = gt 2 − gt 2 gt 2 = 2 2 (4) (3) U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2. Pod kutom od 60°.4 s. bačeno je tijelo početnom brzinom od 25 m/s. tako da će tijelo biti u maksimalnom položaju za pola ovog vremena. Vrijeme kretanja tijela iznosi 2.

U točki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igrač da bi udario loptu u trenutku pada na zemlju? Rješenje Domet do kojeg lopta dođe je xD = vxtD (1) gdje je tD – vrijeme leta lopte. udaljen od prvog 30 m. možemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se popne do maksimalne visine. Igrač udari loptu pod kutom od 40° prema horizontu dajući joj početnu brzinu od 20 m/s.62 s g (3) Ako ovo uvrstimo u xD dobijemo domet do kojeg lopta putuje . t D = 2t max = 2 v0 sin α = 2. v0 y = gt max t max = v0 y g = v0 sin α g (2) gdje tmax – vrijeme potrebno lopti da se popne do maksimalne visine i ono iznosi pola vremena leta lopte tD. počinje da trči prema lopti u momentu kad je ona udarena. dio) 2.933 s g 12.Zadaci iz fizike (1. izdanje 8 tgα = vy vx vy vx = v0 sin 60° − gt v0 cos 60° tg 45° = Odavde slijedi t= v0 sin 60° − tg 45° ⋅ v 0 cos 60° = 0. Drugi igrač.

dio) 2. drugi prema istoku. i to jedno vertikalno uvis. drugo pod kutom od 45° prema horizontu.16 m Znači treba se kretati ovom prosječnom brzinom vi = Δx m = 3.Zadaci iz fizike (1.16 m g g x D = v0 cosα ⋅ Put koji igrač treba preći do lopte je Δx = x D − x 2 = 10. Dva tijela bačena su istovremeno iz jedne točke na zemlji. Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se. Kolikom brzinom i u kojem smjeru je odletio treći dio? . Kolika je udaljenost između tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su bačena? Rješenje Vektor položaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r1 = y1 j = ⎜ v0t − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Vektor položaja drugog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r2 = x2 i + y2 j = v0t cos θ i + ⎜ v0t sin θ − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Razlika ova dva vektora je r12 = r1 − r2 = − x2 i + ( y1 − y2 ) j = − v0t cos θ i + v0t ( 1 − sin θ ) j A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu r12 = r1 − r2 2 2 r12 = v0 t 2 cos 2 θ + v0 t 2 ( 1 − sin θ ) = v0t 2(1 − sin θ ) = 46 m 2 14. Jedan dio ode prema sjeveru. Njihove početne brzine su jednake i iznose 30 m/s. uslijed eksplozije. izdanje 9 2 2v0 sin α v0 sin 2α = = 40. oba brzinom 20 ms-1. na tri jednaka dijela.87 tD s 13.

15. ukupne mase 500 kg kreću se po zamrznutom jezeru brzinom 0.28 ms -1 Treći dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28.Zadaci iz fizike (1. v2 = v2 i ⇒ ( ) Iznos ove brzine je 2 v 3 = v12 + v 2 = 28. v1 j + v 2 i + v 3 = 0 v 3 = − v1 j + v 2 i v1 = v1 j . Kolika je promjena brzine saonica i u kojem smjeru će saonice nastaviti gibanje? Rješenje Na osnovi zakona očuvanja količine gibanja imamo m1v1 + m2 v2 = ( m1 + m2 ) ⋅ v Količine gibanja rastavimo na x i y komponente: . dio) 2. Saonice sa vrećom pijeska. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreću pijeska pod kutom 30° u odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju. izdanje 10 Rješenje Primjenom zakona očuvanja količine gibanja imamo m1 v1 + m 2 v 2 + m 3 v 3 = 0 m1 = m 2 = m 3 = m.28 ms-1.5 m/s.

0069 m m ≈ 7 ⋅ 10 −3 s s Smjer gibanja je određen kutom β = arctg vy vx = 0. 00399 m s s Brzina saonica je 2 2 v = vx + vy = 0. 450985 = 27′8′′ 16. v1. izdanje 11 m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) ⋅ vx m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy v2 x = v2 ⋅ cos α = 346. Odrediti koliki treba biti odnos masa ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastičnom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri puta.Zadaci iz fizike (1. gdje su: v1 . dio) 2.brzina tijela mase m1 poslije sudara. v Ako u (1) uvrstimo da je v1. m1 v1 = m1v1.5069 m s dakle promjena brzine saonica je Δv = v − v1 = 0.brzina tijela mase m1 prije sudara. 4 v2 y = v2 ⋅ sin α = 200 m s m s Iz gornjih izraza slijedi vx = 0. Izračunati kinetičku energiju drugog tijela poslije sudara ako je početna kinetička energija prvog tijela 1500 J. Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. + m2 v2 (1) . Rješenje Količina gibanja je očuvana . . v2 brzina tijela mase m2 poslije sudara. = 1 dobijemo 3 . 5069 m i vy = 0.

Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je . Koliko se dugo spušta tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba α = 45° ako je maksimalni kut pri kojem tijelo može mirovati na kosini β = 30°? Rješenje Ako tijelo miruje na kosini od 30° sila trenja uravnotežuje komponentu sile teže paralelnu podlozi. Koeficijenti trenja između tijela i odgovarajućih podloga su: μ1 i μ2. Dva tijela različitih masa vezana su užetom. dio) 2.93 ms −1 Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu možemo dobiti iz relacije za pređeni put s= h at 2 = sin α 2 ⇒ t= 2h = 1.577 cos β Na kosini od 45° tijelo dobije ubrzanje a ma = mg sin α − μ ⋅ mg cos α ⇒ a = 2.333 kJ . 39 s a sin α 18. . uvrstivši izraze za v1 i v 2 dobijemo odnos masa . 17. . kao na crtežu i kreću se po različitim podlogama. . (3) m1 =2 m2 Uvrštavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobijemo E k 2 E k 2 = 1. v2 = 12 2m1 v1 3m2 (2) Isto tako. Kakav mora biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje. . ukupna energija je očuvana E1 = E1 + E 2 . sin β mg sin β = μ ⋅ mg cos β ⇒ μ = = tg β = 0.Zadaci iz fizike (1. izdanje . m1 v12 m1 v12 m2 v 22 = + 2 2 2 .

Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 150 m. Pošto je a = 0 iz ove dvije jednadžbe dobivamo 0 = m2 g sin α − μ1m1 g − μ2 m2 g cos α Tako da je traženi odnos masa m1 ( sin α − μ2 cos α ) = m2 μ1 19.Zadaci iz fizike (1.5·103 kg spušta se cestom nagiba 25°. Automobil mase 2. U momentu kada brzina iznosi 30 m/s vozač počinje kočiti. (Stalna sila kočenja je paralelna nagibu. dio) 2. izdanje m1a = Fz − Ftr1 13 Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Fz − Ftr 2 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate.) Rješenje Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi ma = mg sin α − FK Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i prijeđeni put su v = v0 + at s = v0t + at 2 2 Iz ove dvije relacije dobivamo 2 v 2 = v0 + 2as ⇒ a= 2 v 2 − v0 2s Kako je na kraju puta v = 0 imamo a= 2 − v0 = −3 ms −2 2s Tako je sila kočenja .

Kolikom silom treba djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s? Rješenje Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je v = v0 − at Pri zaustavljanju tijela v = 0 pa je a= v0 t Jednadžba gibanja tijela je . vezana su užetom i postavljena na podlogu. 025 ⋅103 N 14 20. Iz druge izrazimo Fz i uvrstimo u prvu m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − m1 a − Ftr 1 Ubrzanje sustava je a=g m2 (sin α − μ cos α ) − μm1 m1 + m2 Sila zatezanja užeta je FZ = m1 g [m2 (sin α − μ cos α) − μm1 ] + μm1 g m1 + m2 21.Zadaci iz fizike (1. Na kosini. mase m1 i m2. a koliko ubrzanje sustava? Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − FZ Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je m1 a = FZ − Ftr 1 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate. Dva tijela. dio) 2. izdanje FK = Fg − ma = 17. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. Kolika je sila zatezanja užeta. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0.1. čiji kut je α = 30° nalazi se tijelo mase m = 500 kg.

Zadaci iz fizike (1. Na kosini nagiba α = 30° nalaze se dva tijela.1. silu međudjelovanja dvaju tijela i .5 N t t 15 22. a koeficijent trenja između tijela mase m2 i podloge je μ2 = 0. Kolikim najvećim ubrzanjem kamion može krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme? Koeficijent trenja između sanduka i platforme je μ = 0. Izračunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj. Rješenje Kuglica u mirovanju opterećuje nit silom mg. otklonimo iz ravnotežnog položaja za kut α = 30° i pustimo. dio) 2. Odrediti: a. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ1 = 0.25.3. Kuglicu mase m = 1 kg. čije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg.943 ms −2 24. obješenu o nit. Kuglica otklonjena za 30° posjeduje potencijalnu energiju koja iznosi EP = mgl(1 − cos α ) Ta potencijalna energija se pretvara u kinetičku energiju mv 2 = mgl(1 − cos α ) 2 U trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj njena brzina v = 2 gl(1 − cos α ) 23. izdanje −ma = mg sin α − Ftr − F Tražena sila je F=m v0 v + mg sin α − Ftr = m( 0 + g sin α − μ g cos α ) = 2227. Rješenje Na sanduk djeluje inercijalna sila ma koja mora biti manja od sile trenja ma ≤ Ftr a≤ Ftr m Maksimalno ubrzanje kamiona je a= μmg m = μg = 2. Na platformi kamiona bez bočnih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg.

minimalnu vrijednost kuta pri kojem će se tijela početi gibati. Ako je prije djelovanja sile tijelo mirovalo izračunati njegovu kinetičku energiju poslije vremena t = 5 s od početka kretanja. a=0 g sin α = g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 tg α = Traženi kut je ( μ1m1 + μ2m2 ) = 0. Tada je ubrzanje jednako nuli.Zadaci iz fizike (1. F12 = −F21 Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1. Iz jednadžbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 . a tijelo 1 silom F12 koči tijelo 2.15 = 8. zbog koje ova dva tijela čine jedan sustav. Rješenje 16 a) Jednadžbe gibanja za prvo i drugo tijelo su: m1 g sin α + F21 − Ftr1 = m1a m2 g sin α − F12 − Ftr 2 = m2 a gdje je F12 . dio) 2.sila međudjelovanja između tijela mase m1 i tijela mase m2. u ovom slučaju samo kinetičke energije . a = g sin α − g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 F12 = m1m2 g cos α ( μ1 − μ2 ) = 0. Rješenje Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela.85 N m1 + m2 b) Tijela će se početi gibati kad su sile u ravnoteži. izdanje b.15 m1 + m2 α = arctg 0.53° = 8° 31' 4 '' 25. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2.

dio) 2. za komponentu m1v1x možemo pisati . Ona se pretvara u kinetičku energiju gibanja tijela. izdanje W ' = ΔE = ΔEP + ΔEK 17 ΔEP = 0 ΔEK = EK 2 − 0 Rad vanjske sile je W ' = Fs Put s možemo odrediti kinematičkom jednadžbom s= at 2 = 1. počne da klizi sa vrha kosine. Tijelo. mase m1 = 15 kg. Na kraju kosine. mase m2 = 90 kg koja miruju na horizontalnoj podlozi. Ukupna energija u ovom primjeru jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom. komponentu u pravcu gibanja kolica m1v1x i komponentu okomitu na pravac gibanja kolica m1v1y .Zadaci iz fizike (1. nagibnog kuta α = 60°. Ako je visinska razlika tijela i kolica u početnom položaju h = 10 m. 25 m 2 Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetička energija EK = Fs = 1. odrediti brzinu kojom će se kretati kolica zajedno sa tijelom. 25 J 26. količina gibanja tijela na dnu kosine je m1v1 . Komponenta m1v1y nije očuvana. Rješenje Ukupna mehanička energija nekog sustava je očuvana. m v2 m1 gh = 1 1 2 Na dnu kosine brzina tijela će biti v1 = 2 gh = 14 ms -1 Dakle. Primjenom zakona očuvanja količine gibanja. Trenje zanemariti. Ovu količinu gibanja možemo rastaviti na dvije komponente.

zrakoplov. postavljen pramcem (prednji dio čamca) okomito na obalu. Rješenje Pišemo jednadžbu gibanja za zrakoplov Fm − Ftr = ma . Možemo onda pisati m2 ( v1 − v2 ) − m1v2 = 0 Brzina čovjeka u odnosu na čamac je v1 = l t Brzina čamca u odnosu na obalu je v2 = s t Iz gornjih izraza možemo izvući s=l m2 =3m m1 + m2 Dakle. dio) 2.75 m. Rješenje Količina gibanja ovog sustava prije početka kretanja čovjeka jednaka je nuli. Pošto se radi o zatvorenom sustavu ukupna količina gibanja nakon početka kretanja čovjeka treba biti jednaka nuli. mase 4 t. Udaljenost između obale i pramca je 3. a čamac se u odnosu na obalu giba brzinom v2. duljine 10 m i mase 140 kg. Da li će čamac dodirnuti obalu u toku kretanja čovjeka. čamac neće dodirnuti obalu.2. Čovjek se u odnosu na čamac giba brzinom v1. izdanje m1v1X = ( m1 + m2 ) v2 18 Tako je brzina kolica zajedno s tijelom v2 = v1 cos α m1 = 1ms-1 m1 + m2 27. na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h. od pramca čamca do krme (zadnji dio čamca)? Trenje čamca i vode zanemariti. 28. Da bi mogao uzletjeti. Na jezeru se nalazi čamac. Duljina piste je 100 m.Zadaci iz fizike (1. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja između kotača i piste iznosi μ = 0. mase 60 kg.

izdanje Tako je vučna sila motora Fm = ma + Ftr 19 Brzinu možemo odrediti iz kinematičke jednadžbe v 2 = 2 as Pa je Fm = mv 2 + μ mg 2s Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1.Zadaci iz fizike (1. dio) 2.59 ⋅106 W = 1. .59 MW ⎝ 2s ⎠ Drugi način Ukupna energija koju motor potroši na putu s je W '+ Wtr = ΔE = ΔEP + ΔEK W ' = Fms Wtr = − μmgs ΔEP = 0.59 ⋅106 W = 1. ΔEK = Iz gornjih izraza dobivamo Fm = mv 2 + μ mg 2s mv 2 2 Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1.59 MW ⎝ 2s ⎠ 29. Kugla mase 1 kg bačena je vertikalno uvis. početnom brzinom 10 m/s. Na koju visinu će kugla odskočiti ako pri udaru u podlogu gubi količinu topline 10 J? Rješenje Ukupna energija koju lopta ima u početnom trenutku jednaka je kinetičkoj energiji.

ΔE = ΔEP + ΔEK = −Q Tako je EP 2 = EK1 − Q mgh 2 = mv12 −Q 2 Visina na koju kugla odskoči je mv12 − 2Q h2 = = 4. bez klizanja. .25 m/s2 31. kao i tangencijalno ubrzanje točke na obodu zamašnjaka tijekom zaustavljanja? Rješenje Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je ω = ω0 + αt Kad se zamašnjak zaustavi ω = 0 pa imamo 0 = ω0 + αt ω0 = . izdanje E = EK1 20 Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu.Zadaci iz fizike (1.313 rad/s2 at = α R = -0. polumjera R = 0. 077 m 2mg 30. Odrediti kutnu brzinu valjka u podnožju kosine. okreće se stalnom brzinom ω0 = 7. dio) 2. niz kosinu duljine 2 m i nagibnog kuta 37 °. Pokretački stroj zamašnjaka u jednom trenutku prestane djelovati.8 m.αt Tako da je kutno ubrzanje α =− Tangencijalno ubrzanje ω0 t = -0. Zamašnjak. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem. ali se on nastavi okretati s usporavanjem još tijekom vremena t = 24 s. Koliko je kutno ubrzanje zamašnjaka.5 rad/s.

a brzina v = ω ⋅ R . dio) 2. Za uteg mase m1 m1 g − FZ1 = m1a (1) Za valjak mase M1 izražavamo jednadžbu za moment sile M1 = ( FZ1 − FZ 2 ) R1 M 1 je moment sile koji djeluje na valjak je M1 = I1 ⋅α1 . 60 s 3 32. 2 mR 2ω 2 mR 2ω 2 3mR 2ω 2 mgh = + = 4 2 4 Tako je kutna brzina na kraju kosine ω= 2 R gh = 56. a mase valjaka M1 = 1 kg i M2 = 5 kg. Preko dva homogena valjka prebačena je nit na kojoj vise dva utega. Rješenje Za svako tijelo pišemo jednadžbu gibanja. Mase utega su m1 = 2 kg i m2 = 1 kg. je očuvana ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 = Ekotrljanja + Etranslacije mgh = Iω 2 mv 2 + 2 2 Moment tromosti valjka je mR 2 . I1 = M1R12 a .Zadaci iz fizike (1. α1 = R1 2 . izdanje 21 Rješenje Ukupna mehanička energija valjka na kosini. Odrediti ubrzanje sustava pod pretpostavkom da nema klizanja. pošto nema djelovanja vanjskih sila.

) Rješenje Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna količina gibanja je očuvana. izdanje FZ1 − FZ 2 = M1a 2 22 (2) Za valjak mase M2 moment sile je M 2 = ( FZ 2 − FZ 3 ) R2 FZ 2 − FZ 3 = M 2a 2 (3) Jednadžba gibanja za uteg mase m2 je FZ 3 − m2 g = m2 a (4) Iz jednadžbi (1). (Aproksimirati dječaka materijalnom točkom. Kolikom će frekvencijom rotirati platforma ako se dječak pomjeri u sredinu platforme. (2). ∑I ω i i i = const. Na rubu platforme stoji dječak mase 30 kg. 635 ms -2 2(m1 + m2 ) + M1 + M 2 33.5 s-1 oko okomite osi koja prolazi kroz centar mase. Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0. (3) i (4) slijedi a= 2(m1 − m2 ) g = 1. dio) 2.Zadaci iz fizike (1. I1ω1 = I2 ω2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka na rubu je R2 I1 = m1 + m2 R 2 2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka u sredini diska je I 2 = m1 R2 2 ω1 = 2πν 1 ω2 = 2πν 2 Uvrstivši izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo .

Zadaci iz fizike (1. Stoga na kuglicu obješenu u vagonu djeluje inercijalna centrifugalna sila mv 2 Fcf = mω r = r 2 Pored inercijalne sile na kuglicu djeluje sila teža. dio) 2. Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira. Koliku kutnu brzinu treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje tijela na podlozi je R. Rješenje Jednadžbe gibanja za obje kugle su mg − FZ = ma FZ − Fcf = ma Uvjet je da a = 0 . dok drugo visi u zraku. Rješenje Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijalni sustav. Iznos vektorskog zbroja inercijalne sile i sile teže jednak je iznosu sile zatezanja. Dva tijela. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje. jednakih masa m. pa je Fcf = mg mω 2 r = mg Kutna brzina je ω= g r 35. Kuglica obješena o nit u vagonu otklanja se pri tome za kut α = 5°. Sva trenja zanemariti. povezana su užetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi. Tako možemo pisati mg = Fz cos α Fcf = Fz sin α . Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. izdanje 23 ν2 = 2m1 + 4m2 ν 1 = 0.833 s-1 m1 34. te sila zatezanja niti.

34 N.Zadaci iz fizike (1. Rješenje Sila zatezanja konca u točki A je FA = FcfA − mg = 2 mvA − mg R FcfA . ima potencijalnu energiju. izdanje Iz gornjih izraza dobivamo r= v2 = 226. Koliki može biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao? Rješenje Luster u mirovanju opterećuje plafon svojom težinom mg. pošto se nalazi na visini l(1 – cosα). Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se može opteretiti silom od 93. 72 N 37.98 m ≈ 227 m gtgα 24 36. Luster otklonjen za kut α.centrifugalna sila u točki A. Luster se otkloni za kut α i pusti. EP1 = mg ⋅ l (1 − cos α ) . Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne točke u vertikalnoj ravnini u polju Zemljine teže. 2 2 mvB mv A = + 2 Rmg 2 2 ⇒ 2 2 vB − vA = 4Rg Tako je razlika sila zatezanja ΔF = 6mg = 117. Sila zatezanja u točki B je FB = FcfB + mg Razlika sila zatezanja je ΔF = FB − FA = m 2 2 ( vB − vA ) + 2mg R 2 2 Razlika vB − vA se dobije iz zakona o očuvanju energije. iznos potencijalne energije tijela u točki A se pretvara u kinetičku energiju u točki B. dio) 2. Izračunati razliku među silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvišoj i najnižoj točki putanje.

izdanje Pošto nema djelovanja vanjske sile ukupna energija je očuvana. 707 = 45° 38. vezano je na kraju niti duljine l = 0.81 N = 59. Kolika je zatezna sila niti kad je tijelo u točkama A.81 N B : FZ = Fcf = 50 N C : FZ = Fcf − mg = 50 N .81 N = 40. mase m = 1 kg. tako da imamo mv 2 FZ = mg + Fcf = mg + = 93. B. dio) 2. C i D? Rješenje Sile zatezanja u traženim točkama su: A : FZ = Fcf + mg = 50 N + 9.5 m. Nit s tijelom rotira u vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom ω = 10 rads-1. Tijelo.Zadaci iz fizike (1. 707 2mg Tako je maksimalni kut otklona α = arc cos 0. ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 mgl (1 − cos α ) = mv 2 2 25 v 2 = 2 gl (1 − cos α ) Ovo kretanje djeluje na plafon dodatnom centrifugalnom silom koja se pridodaje težini lustera.34 N l Iz prethodna dva izraza dobivamo cos α = 1 − FZ − mg = 0.9.19 N D : FZ = Fcf = 50 N .

918 kN R 40.mg = m v2 . 84 ⋅ 10 5 km Rješenje Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i Mjeseca. c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3. MZ 2 RZ v = ωR g0 = G 2 RZ R3 ω 2 = g0 2 R2 ⎛ 2π ⎞ = g0 Z ⎜ ⎟ R3 ⎝ T ⎠ T= 4π 2 R3 2π R = 2 g0 RZ RZ R = 2.Zadaci iz fizike (1. mase m = 80 kg. b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km. FB = Fcf . v2 FA = mg + Fcf = mg + m = 4. Kolikom silom djeluje pilot. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje. na svoje sjedište u trenutku kad se avion nalazi u najvišoj točki. dio) 2.mg = 2. a kolikom kad se nalazi u najnižoj točki putanje? Rješenje U najnižoj točki na pilota djeluje centrifugalna sila tako da na sjedište djeluje težina pilota i centrifugalna sila. izdanje 26 39.355 ⋅106 s ≈ 27 dana g0 . Leteći brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi “petlju” u vertikalnoj ravnini polumjera R = 600 m. 485 kN R U najvišoj točki na sjedište djeluje centrifugalna sila umanjena za težinu pilota.83 m/s2. Mm v 2 M M =G m2 Z R R Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom možemo izračunati period obilaska Mjeseca oko Zemlje. ako je poznato da je: a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9.

mS v 2 mS MZ =G ( RZ + H ) 2 RZ + H Odavde nalazimo da je tražena brzina v= G MZ RZ + H Period kretanja satelita je T= 2π = 2π ( RZ + H ) v = 2π ( RZ + H ) RZ + H GMZ ω . dio) 2.Zadaci iz fizike (1. izdanje 27 41. Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kreće po kružnoj putanji na visini H? Koliki je period kretanja ovog satelita? Rješenje: Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i satelita.

v3. koji se kreće brzinom v2 = 36 km/h. pod uvjetom da je trenje zanemarivo.2 m/s2.6 m) 7. duljine l = 150 m. Ako kočnice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s2. Tijelo se gurne uz kosinu početnom brzinom 48 m/s. Automobil. Kolika je srednja brzina gibanja automobila na putu? (Rješenje: v = 43. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj učinjenih okretaja za vrijeme kočenja? (Rješenje: α = −10π rads -2 i n = ϕ/2π = 360 ok) . Nasuprot njoj naiđe vlak. Za koje vrijeme će automobil prijeći prvi krug ako mu je početna brzina v0 = 36 kmh-1? (Rješenje: t1 = 12 s. Kočenjem se kutna brzina osovine smanji na 160π rad/s za vrijeme od 4 s. Na prvoj trećini puta automobil se kreće brzinom v1. a njegova najveća brzina je 40 km/h. izračunati kutno ubrzanje njegovih kotača tijekom kočenja. dio) 2. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. izračunati duljinu puta koju će automobil prijeći od trenutka zapažanja signala pa do zaustavljanja. ima stalne brzine v1. tangencijalnim ubrzanjem at = 2 ms-2. (Rješenje: α = . izdanje 28 1. a na drugoj 54 km/h. Koliko će vremena kompozicija vlaka prolaziti pored strojovođe lokomotive? (Rješenje: t = 6 s) 5. a na ostalom dijelu puta brzinom v2 = 54 km/h.7 s.…. (Rješenje: s = 96.23. vn. Ako je nagib kosine 30°.2 km/h) 2.2 rad/s2) 9. Lokomotiva se kreće brzinom v1 = 54 km/h. Automobil se kreće po horizontalnoj kružnoj putanji polumjera R = 43 m.) 10.6 km/h) 3. Tijelo se kreće po ravnoj putanji tako što u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima. giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h. Od trenutka zapažanja signala „stop“ pa do primjene kočnice vozaču je potrebno vrijeme od 0. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i kočenju ne smije biti veće od 1. v2. naći najkraće vrijeme za koje će autobus prijeći put između dvije susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km. (Rješenje: s = 235 m) 8. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h. odrediti koliki će put tijelo prijeći po njoj do zaustavljanja. Kolika je brzina v1? (Rješenje: v1 = 21. Pri kočenju se automobil zaustavi poslije prijeđenog puta od 20 m. (Rješenje: tmin = 190 s) 6. Brzina automobila prije početka kočenja iznosila je 100 km/h. Kolika je srednja brzina tijela? (Rješenje: v = ∑v i =1 n i n ) 4. koji traju ∆t.Zadaci iz fizike (1.60 m. čiji kotači imaju promjer 0. Pod pretpostavkom da je usporenje automobila jednoliko. Osovina nekog motora okreće se stalnom kutnom brzinom 200π rad/s.

4 m/s. Pod kojim kutom će tijelo pasti na zemlju? (Rješenje: α = 56°18') 19.2 m) 17. v = 24. Koliko je vrijeme padanja tijela. i u posljednjoj sekundi kretanja pređe put koji je jednak putu koji je tijelo prešlo za prve 3 s kretanja. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. Tijelo slobodno pada. početnom brzinom 10 m/s. a u isto vrijeme je sa zemlje izbačeno drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0. pri gibanju stalnom kutnom brzinom ω0 = 4 rad/s. h = 122. 625 m ) 14. te koja su vremena padanja kuglica? (Rješenje: h = 14. a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela b) S koje visine je tijelo pušteno? (Rješenje: a) t = 3. i to jedna kuglica bez početne brzine. koje slobodno pada. It tri točke na vertikalnoj obali istovremeno su izbačene tri jednake kuglice u horizontalnom pravcu. t1 = 53. Prva kuglica padne za drugom nakon Δt = 2 s. ω = 3.5 rad/s. c) brzine kuglica v1. b. Udar u vodu čuje se nakon 2.6 s) 16. c) v1 = 53.1 km. v2 = 77. Prva kuglica padne na površinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale. S iste visine i u istom trenutku počnu padati dvije kuglice. c. (Rješenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s. Kolika će biti kutna brzina tijela nakon: a. kutnog pomaka od ϕ = (π/3) rad.4 m) 15. b) h = 57. izdanje 29 11.58 s. Tijelo padne na udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. ω = 3.6 m. a kolika njegova brzina pri padu na tlo? (Rješenje: t = 3. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m. početnim brzinama v01 = 50 m/s.3 m/s) 18. vremena t = 1 s. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo palo.Zadaci iz fizike (1.5 s.5 rad/s2. Odrediti dubinu bunara. n = 2 okretaja? (Rješenje: a. S tornja visokog 25 m bačeno je tijelo vertikalno uvis. (Rješenje: t = 5s. S koje visine su kuglice pale. Ako sve tri kuglice istovremeno padnu na površinu vode izračunati: a) vrijeme padanja svake kuglice. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. ω = 1.42 s. v2 i v3 u trenutku pada u vodu. b) h1 = h2 = h3 = 19. b. c. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s. h2 i h3 s kojih su kuglice izbačene. prijeđe drugu polovicu puta za vrijeme ∆t = 1 s.9 rad/s.85 rad/s) 12.0. v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s. dobije kutno ubrzanje α = . a druga početnom brzinom v0 = 20 m/s. Tijelo.7 m/s.6 s i t2 = 51. v3 = 102 m/s) . dio) 2. Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola puta? (Rješenje: v0 = 280 m/s) 13. b) visine h1. (Rješenje: h = 30. Tijelo.

Ako je brzina produkata sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s.02. izračunati iznos impulsa sile. a koeficijent trenja između automobilskih guma i puta iznosi μ = 0. Odrediti kinetičku energiju koju tijelo postiže pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0. (Rješenje: Ek = 7. visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. mase m = 200 kg. P = 5.2 m) 26.2 dok je kut kosine α = 30°. duljine s = 3 km.Zadaci iz fizike (1. Ako je dodir kuglice s pločom trajao 1 ms. kolika je početna brzina rakete? Na kojoj će udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim je izbačena raketa α = 30°? (Rješenje: v0 = 600 m/s. mase m1 = 8 t.78 km) 22. Odrediti: a) ubrzanje sustava tijela i b) silu zatezanja užeta. koji se poklapa s pravcem tračnica. Na horizontalnom dijelu puta.11⋅106 J = 1. Istovremeno se lansiraju dvije rakete. Tijelo je bačeno pod kutom α = 70° prema horizontu. kreće se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu. Automobil. (Rješenje: a.2 N) 24. svaka mase m2 = 80 kg. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg. b. W = 1. u horizontalnom pravcu. dio) 2. F = 485. xD = 45. Pri lansiranju rakete. Odrediti početnu brzinu rakete i položaj pada rakete.91J ) . (Rješenje: v0 = 835 m/s. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ = 0. (Rješenje: s = 222. Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN. nalazi se raketna rampa s koje rakete polijeću brzinom v0 = 1000m/s. trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete.06. S vrha kosine.4 m/s.06? (Rješenje: s = 339.11 MJ. od koje se odbije ne promijenivši iznos brzine. (Rješenje: I = 0. mase m = 4000 kg. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne najvišu točku. Na zaustavljenom željezničkom vagonu. odrediti duljinu puta koju će automobil prijeći poslije prestanka rada motora. Metalna kuglica. a = 5.8 m) 23. mase 10 g. odrediti: a) rad koji izvrši automobil na tom putu b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu.5 t.48 kgm/s. Kuglica padne na glatku metalnu ploču. izdanje 30 20. kao i veličinu srednje sile kojom kuglica djeluje na ploču.54 kW) 27. Ako je masa automobila m = 1. slobodno pada s visine od 30 m. b. (Rješenje: a.7 km) 21. xD = 31. FZ = 22 N) 25. brzina automobila se poveća s v1 = 36 km/h na v2 = 72 km/h. Za koliko se pomjeri vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona µ = 0.

Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotača vagona ako je njihov polumjer r = 0. Tijelo mase m.52 b) F = 1493 N) 32.9 kN) 34. m1 = 250 g m2 = 500 g α = 30° β = 45° (Rješenje: a = 2. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0. iznosi 1.3 rad/s) .5 km kutnim ubrzanjem α = 0. (Rješenje: FK = 13.974 N) 29. Kameni blok. Najveće dozvoljeno ubrzanje lifta.8 kN.0049 rad/s2. polumjera R = 0. Automobil ukupne mase 2·103 kg spušta se cestom nagiba 30°. a) Koliki je koeficijent trenja između bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko? b) Kolikom silom bi se mogao vući isti blok uz kosinu? (Rješenje: µ = 0.01. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu zatezanja konopca. a kolika kad se kreće jednoliko? (Rješenje: a) FZmax = 6. mase 600 kg. U trenutku kad brzina automobila iznosi 20 m/s vozač je započeo kočiti. S ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg. Kolika je: a) najveća sila zatezanja užeta koje nosi lift.5 m. (Rješenje: M = 53. izdanje 31 28. c) FZ = 5. Po kosini se giba tijelo mase M.989 ms-2. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja μ između tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. Da bi se blok gibao niz kosinu potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N.Zadaci iz fizike (1. FZ = 1. (Rješenje: μ = 0. vezano je užetom preko koloture s tijelom mase 0. Treba odrediti masu tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2. Vlak se kreće po kružnom željezničkom kolosijeku. koje se nalazi na kosini nagiba 40°. b) FZmax = 11.5 m/s2. mase 200 kg.5 m? (Rješenje: a = 2.6 kN.17 kg) 30.187 ) 31.2 m/s2. b) ova sila kad bi bilo a = g.81 kN ) 33. kao što je prikazano na slici. c) sila zatezanja užeta kad lift stoji. nalazi se na kosini nagiba 15°. dio) 2. Trenje u koloturi zanemariti. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila kočenja paralelna nagibu. ω = 33.

Tijelo. (Rješenje: ωmax = 54. b) Ek = 14. vezano konopcem duljine l = 0. Na osnovu ovih podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna. Kolika je kinetička energija kugle u oba slučaja? (Rješenje: a) Ek = 1. nalazi se cilindar. izdanje 32 35. ako je masa Sunca mS = 2⋅1030 kg. a period obilaska oko Saturna TD = 2. Disk.1 J) 38.935 m/s2) 36. Izračunati najveću kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine.358 s.1 rad/s) 41.Zadaci iz fizike (1. kreće se po kružnoj putanji oko Sunca brzinom v = 34. Maksimalna sila zatezanja koju konopac može izdržati je FZmax = 295 N. Izračunati ubrzanje točke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka početka kretanja? (Rješenje: a = 1. na čijem je kraju privezano tijelo mase m2. Zanemarujući trenje u osi cilindra odrediti: a) kutnu brzinu cilindra i b) kinetičku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja.7 dana. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R. b) v = 3.22 m/s2 . rotira stalnom kutnom brzinom ω = 2 rad/s oko osi: a) koja prolazi kroz njen centar mase. Stacionarni Zemljin satelit kreće se oko Zemlje po kružnoj putanji.01) 42. m2 g 2t 2 gt . Kotač. Metalna kugla. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi približno RZM = 3. Kolika je brzina i ubrzanje točke na obodu kotača poslije vremena t = 5 s od početka kretanja? (Rješenje: a = 197.28 rad/s2.5 m. b) Ek = ) (Rješenje: a) ω = ⎛ ⎛ m1 ⎞ m1 ⎞ 2 ⎜1 + R ⎜1 + ⎟ ⎟ ⎝ 2m2 ⎠ ⎝ 2m2 ⎠ 40. a period obilaska Mjeseca oko Zemlje je TM = 27. polumjera R = 12 cm. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko Saturna RSD = 3. Ek = 4. mase m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi. Planet. polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg.2·107 m. namotano je tanko nerastegljivo uže zanemarive mase.2 m/s2) 37.9 km/s.3 J. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm.85⋅108 m. rotira u vertikalnoj ravnini. počne se okretati kutnim ubrzanjem α = 2 rad/s2. (Rješenje: T ≈ 225 dana) 43.02·103 m/s. dio) 2. Odrediti period obilaska ovog planeta oko Sunca. mase m = 200 g.94 kJ) 39.3 dana. Ako motor pođe iz mirovanja za koje vrijeme će napraviti prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme? (Rješenje: t = 0. a = 0. mase m. polumjera R = 20 cm počne se okretati stalnim kutnim ubrzanjem α = 6. a) Koliki je polumjer njegove putanje? b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje? (Rješenje: a) r = 4. (Rješenje: mZ/mS = 0.78⋅108 m.

97·1024 kg) . Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje? (Rješenje: mZ = 5. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer rotacije Zemlje). dio) 2. Jednu istu točku na ekvatoru satelit nadlijeće poslije svakih TS = 11. Umjetni Zemljin satelit kreće se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti R = 2·107 m od njenog centra.6 h. izdanje 33 44.Zadaci iz fizike (1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful