Professional Documents
Culture Documents
1. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima
stalne brzine v1, v2, v3,…, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela?
Rješenje
Δs ∑s i
s1 + s2 + " + sn n
v= = i =1
= =
Δt n
s1 s2 s n
1
∑t
i =1
i
+ +"+ n
v1 v2 vn ∑v
i =1 i
2. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge
polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila?
Rješenje
Δs ∑s i
s1 + s2
v= = i =1
=
Δt n
t t
∑t
i =1
i
2 2
+
s1 = v1t1
s2 = v2t2
t
t2 = t2 =
2
v1 + v2 km
v= = 45
2 h
G G
3. Dva čamca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji međusobno
zaklapaju kut α.
a) Kolika je relativna brzina gibanja čamaca?
b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska?
Rješenje
G G G
a) v12 = v1 − v2
b) d = v12 ⋅ t0
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 2
4. Između dvije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na međusobnom rastojanju od
140 km, usmjeren je motorni čamac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se
kreće uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu čamca u odnosu na vodu.
Rješenje
v1 = v + u (1)
− v2 = − v + u (2)
140 km 1, 4 ⋅105 m m
v1 = = = 7, 78
5h 1,8 ⋅10 s
4
s
140 km 1, 4 ⋅105 m m
v2 = = = 3, 24
12 h 4,32 ⋅10 s
4
s
v1 − v2 7, 78 − 3, 24 m km
u= = = 2, 27 = 8,172
2 2 s h
Brzina čamca je
m km
v = v1 − u = 7,78 − 2, 27 = 5,51 = 19,836
s h
5. Promatrač koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi
vagon prošao pored njega za 3 s. Koliko vremena će se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon?
Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rješenje
Kad prvi vagon duljine l prođe pored promatrača možemo reći da je vlak prešao put l kojeg
možemo izraziti ovako
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 3
1 2
l= at1
2
Isto tako kad dva vagona prođu pored promatrača možemo pisati
1 2
2l = at 2
2
1 2
nl = at n
2
t n2
=n
t12
t n = t1 n
tn−1 = t1 n − 1
Na kraju imamo da n-ti (u našem slučaju deseti) vagon prođe pored promatrača za vrijeme
Δt n = t n − t n−1 = 0,487 s
6. Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 10 m/s. U trenutku kada tijelo dostigne
najvišu točku svog kretanja, baci se drugo tijelo vertikalno uvis, istom početnom brzinom. Na
kojoj visini će se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti.
Rješenje
gt 2
h = v0t − (1)
2
v = v0 − gt
v0
t=
g
v02
h= (2)
2g
h = h1 + h 2 (3)
Drugo tijelo pređe put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pređe put h2
g 2
h2 = t (4)
2
g 2
h1 = v0t − t (5)
2
2h 2
h1 = v0 − h2 (6)
g
Jednadžbe (2), (3) i (6) čine sustav od tri jednadžbe s tri nepoznanice. Rješavanjem ovog
sustava dobiva se rezultat
3 v02
h1 = ⋅ = 3,823 m
8 g
7. Tijelo slobodno pada s visine h. U točki A ima brzinu v A = 29,43 ms-1, a u točki B brzinu
v B = 49,05 ms-1. Kolika je visinska razlika točaka A i B? Za koje će vrijeme tijelo preći put
AB?
Rješenje
vA
tA =
g
vB
tB =
g
vB − v A
Δt = t B − t A = = 2s
g
gt A2
hA =
2
gt B2
hB =
2
Duljina puta AB je
g 2 2
Δh = AB = hB − h A =
2
( tB − tA ) = 78,5 m
8. Lopta je bačena s ruba krova zgrade vertikalno uvis, početnom brzinom od 30 m/s. Koliku
će brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na
tlo?
Rješenje
Lopta će se popeti na visinu H i početi padati. Kod ruba zgrade imat će brzinu jednaku
početnoj što je lako pokazati.
Lopta će se popeti na visinu H
t2
H = v0t − g
2
A pošto je
v = v0 − gt ⇒ v0 = gt
t2 t 2 v2
H = gt 2 − g =g = 0
2 2 2g
v = v0 + gt dok je v 0 = 0
Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. preko dužine puta kojeg prelazi.
Dužina puta kojeg prevali lopta padajući je
t2 2s
s=g ⇒ t=
2 g
2s
v=g = 2 gs
g
Pored ruba zgrade lopta će biti kad prijeđe put s =H tako da je brzina u tom trenutku
v 02
v' = 2 gH = 2 g = v0
2g
Sad možemo uzeti ovu brzinu kao početnu brzinu i u idućem trenutku će brzina, koju ćemo
označiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t.
m m m
v1 = v'+ gt1 dakle v = 30 + 9,81 2 ⋅ 1 s = 39,81
s s s
9. Tijelo je bačeno horizontalno brzinom 20 ms-1. Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon što
se počelo kretati. Otpor zraka zanemariti.
Rješenje
G
Tijelo će se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom α u odnosu prema početnoj brzini
G G
v0 . U tom trenutku ubrzanje g možemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu
G G
kretanja tijela at , te na radijalnu komponentu ar .
Radijalna komponenta ubrzanja iznosi
v2
ar = = g cos α (1)
R
vx v0
gdje je cos α = = (2)
v v
Brzina iznosi
v = v02 + g 2t 2 (3)
R=
(v 2
0 + g 2t 2 ) 2
= 112, 088 m
gv0
10. Tijelo je bačeno pod kutom α prema horizontu početnom brzinom v0. Vrijeme kretanja
tijela iznosi 2,4 s. Odrediti najveću visinu na kojoj će se tijelo naći pri tom kretanju. Otpor
zraka zanemariti.
Rješenje
vy = v0 y − gt (1)
v0 y = gt (2)
gt 2
y = v0 y t − (3)
2
gt 2 gt 2
y max = gt 2 − = (4)
2 2
U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2,4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja, tako
da će tijelo biti u maksimalnom položaju za pola ovog vremena.
g ( tD / 2 )
2
gt 2
y max = = D = 7, 063m
2 8
11. Pod kutom od 60°, prema horizontu, bačeno je tijelo početnom brzinom od 25 m/s. Kroz
koliko sekundi će njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45°?
Rješenje
Tangens kuta je
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 8
vy
tgα =
vx
vy v0 sin 60° − gt
tg 45° = =
vx v0 cos 60°
Odavde slijedi
12. Igrač udari loptu pod kutom od 40° prema horizontu dajući joj početnu brzinu od 20 m/s.
Drugi igrač, udaljen od prvog 30 m, počinje da trči prema lopti u momentu kad je ona
udarena. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igrač da bi udario loptu u trenutku
pada na zemlju?
Rješenje
xD = vxtD (1)
gdje je tD – vrijeme leta lopte, možemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se
popne do maksimalne visine.
U točki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula.
v0 y = gt max (2)
v0 y v0 sin α
t max = =
g g
2 v0 sin α
t D = 2t max = = 2,62 s (3)
g
Δx = x D − x 2 = 10,16 m
Δx m
vi = = 3,87
tD s
13. Dva tijela bačena su istovremeno iz jedne točke na zemlji, i to jedno vertikalno uvis,
drugo pod kutom od 45° prema horizontu. Njihove početne brzine su jednake i iznose 30 m/s.
Kolika je udaljenost između tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su bačena?
Rješenje
G G ⎛ 1 ⎞G
r1 = y1 j = ⎜ v0t − gt 2 ⎟ j
⎝ 2 ⎠
G G G G ⎛ 1 ⎞G
r2 = x2 i + y2 j = v0t cos θ i + ⎜ v0t sin θ − gt 2 ⎟ j
⎝ 2 ⎠
14. Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se, uslijed eksplozije, na tri jednaka dijela. Jedan
dio ode prema sjeveru, drugi prema istoku, oba brzinom 20 ms-1. Kolikom brzinom i u kojem
smjeru je odletio treći dio?
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 10
Rješenje
G G G G
m1 = m 2 = m 3 = m; v1 = v1 j ; v2 = v2 i ⇒
G G G
v1 j + v 2 i + v 3 = 0
G G
G
(
v 3 = − v1 j + v 2 i )
Iznos ove brzine je
v 3 = v12 + v 22 = 28,28 ms -1
15. Saonice sa vrećom pijeska, ukupne mase 500 kg kreću se po zamrznutom jezeru brzinom
0,5 m/s. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreću pijeska pod kutom 30° u
odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju. Kolika je promjena brzine saonica i u kojem
smjeru će saonice nastaviti gibanje?
Rješenje
m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) ⋅ vx
m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy
m
v2 x = v2 ⋅ cos α = 346, 4
s
m
v2 y = v2 ⋅ sin α = 200
s
m
vx = 0, 5069 i vy = 0, 00399 m
s s
Brzina saonica je
m
v = vx2 + vy2 = 0,5069
s
m m
Δv = v − v1 = 0,0069 ≈ 7 ⋅ 10 −3
s s
vy
β = arctg = 0, 450985D = 27′8′′
vx
16. Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. Odrediti koliki treba biti odnos masa
ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastičnom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri
puta. Izračunati kinetičku energiju drugog tijela poslije sudara ako je početna kinetička
energija prvog tijela 1500 J.
Rješenje
gdje su: v1 - brzina tijela mase m1 prije sudara, v1, - brzina tijela mase m1 poslije sudara, v2, -
brzina tijela mase m2 poslije sudara.
v
Ako u (1) uvrstimo da je v1, = 1 dobijemo
3
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 12
2m1
v 2, = v1 (2)
3m2
m1
=2
m2
,
Uvrštavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobijemo E k 2
,
E k 2 = 1,333 kJ
17. Koliko se dugo spušta tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba α = 45° ako je maksimalni
kut pri kojem tijelo može mirovati na kosini β = 30°?
Rješenje
Ako tijelo miruje na kosini od 30° sila trenja uravnotežuje komponentu sile teže paralelnu
podlozi.
sin β
mg sin β = μ ⋅ mg cos β ⇒ μ = = tg β = 0,577
cos β
h at 2 2h
s= = ⇒ t= = 1, 39 s
sin α 2 a sin α
18. Dva tijela različitih masa vezana su užetom, kao na crtežu i kreću se po različitim
podlogama. Koeficijenti trenja između tijela i odgovarajućih podloga su: μ1 i μ2. Kakav mora
biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje.
Rješenje
m1a = Fz − Ftr1
m2 a = m2 g sin α − Fz − Ftr 2
m1 ( sin α − μ2 cos α )
=
m2 μ1
19. Automobil mase 2,5·103 kg spušta se cestom nagiba 25°. U momentu kada brzina iznosi
30 m/s vozač počinje kočiti. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio
na putu od 150 m. (Stalna sila kočenja je paralelna nagibu.)
Rješenje
ma = mg sin α − FK
v = v0 + at
at 2
s = v0t +
2
v 2 − v02
v 2 = v02 + 2as ⇒ a=
2s
− v02
a= = −3 ms −2
2s
20. Dva tijela, mase m1 i m2, vezana su užetom i postavljena na podlogu. Koeficijent trenja
između tijela i podloge je μ. Kolika je sila zatezanja užeta, a koliko ubrzanje sustava?
Rješenje
m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − FZ
m1 a = FZ − Ftr 1
Ubrzanje sustava je
m1 g
FZ = [m2 (sin α − μ cos α) − μm1 ] + μm1 g
m1 + m2
21. Na kosini, čiji kut je α = 30° nalazi se tijelo mase m = 500 kg. Koeficijent trenja između
tijela i podloge je μ = 0,1. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. Kolikom silom treba
djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s?
Rješenje
v = v0 − at
v0
a=
t
Tražena sila je
v0 v
F=m + mg sin α − Ftr = m( 0 + g sin α − μ g cos α ) = 2227,5 N
t t
22. Kuglicu mase m = 1 kg, obješenu o nit, otklonimo iz ravnotežnog položaja za kut α = 30° i
pustimo. Izračunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj.
Rješenje
Kuglica u mirovanju opterećuje nit silom mg. Kuglica otklonjena za 30° posjeduje
potencijalnu energiju koja iznosi
EP = mgl(1 − cos α )
mv 2
= mgl(1 − cos α )
2
23. Na platformi kamiona bez bočnih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg. Kolikim
najvećim ubrzanjem kamion može krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme?
Koeficijent trenja između sanduka i platforme je μ = 0,3.
Rješenje
Na sanduk djeluje inercijalna sila ma koja mora biti manja od sile trenja
ma ≤ Ftr
Ftr
a≤
m
μmg
a= = μg = 2,943 ms −2
m
24. Na kosini nagiba α = 30° nalaze se dva tijela, čije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg.
Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ1 = 0,25, a koeficijent trenja između
tijela mase m2 i podloge je μ2 = 0,1. Odrediti:
a. silu međudjelovanja dvaju tijela i
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 16
Rješenje
gdje je F12 - sila međudjelovanja između tijela mase m1 i tijela mase m2, zbog koje ova dva
tijela čine jedan sustav.
G G
F12 = −F21
Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1, a tijelo 1 silom F12 koči tijelo 2.
Iz jednadžbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 .
a = g sin α − g cos α
( μ1m1 + μ2m2 )
m1 + m2
m1m2 g cos α ( μ1 − μ2 )
F12 = = 0,85 N
m1 + m2
b) Tijela će se početi gibati kad su sile u ravnoteži. Tada je ubrzanje jednako nuli.
a=0
g sin α = g cos α
( μ1m1 + μ2m2 )
m1 + m2
tg α =
( μ1m1 + μ2m2 ) = 0,15
m1 + m2
Traženi kut je
25. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2. Ako je prije djelovanja
sile tijelo mirovalo izračunati njegovu kinetičku energiju poslije vremena t = 5 s od početka
kretanja.
Rješenje
Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela, u ovom slučaju samo kinetičke energije
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 17
ΔEP = 0
ΔEK = EK 2 − 0
W ' = Fs
at 2
s= = 1, 25 m
2
EK = Fs = 1, 25 J
26. Tijelo, mase m1 = 15 kg, počne da klizi sa vrha kosine, nagibnog kuta α = 60°. Na kraju
kosine, tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom, mase m2 = 90 kg koja miruju na
horizontalnoj podlozi. Ako je visinska razlika tijela i kolica u početnom položaju h = 10 m,
odrediti brzinu kojom će se kretati kolica zajedno sa tijelom. Trenje zanemariti.
Rješenje
Ukupna mehanička energija nekog sustava je očuvana. Ukupna energija u ovom primjeru
jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. Ona se pretvara u kinetičku energiju
gibanja tijela.
m v2
m1 gh = 1 1
2
v1 = 2 gh = 14 ms -1
m1v1X = ( m1 + m2 ) v2
m1
v2 = v1 cos α = 1ms-1
m1 + m2
27. Na jezeru se nalazi čamac, duljine 10 m i mase 140 kg, postavljen pramcem (prednji dio
čamca) okomito na obalu. Udaljenost između obale i pramca je 3,75 m. Da li će čamac
dodirnuti obalu u toku kretanja čovjeka, mase 60 kg, od pramca čamca do krme (zadnji dio
čamca)? Trenje čamca i vode zanemariti.
Rješenje
Količina gibanja ovog sustava prije početka kretanja čovjeka jednaka je nuli. Pošto se radi o
zatvorenom sustavu ukupna količina gibanja nakon početka kretanja čovjeka treba biti
jednaka nuli.
Čovjek se u odnosu na čamac giba brzinom v1, a čamac se u odnosu na obalu giba brzinom v2.
Možemo onda pisati
m2 ( v1 − v2 ) − m1v2 = 0
l
v1 =
t
s
v2 =
t
m2
s=l =3m
m1 + m2
28. Da bi mogao uzletjeti, zrakoplov, mase 4 t, na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h.
Duljina piste je 100 m. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je
njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja između kotača i piste iznosi μ = 0,2.
Rješenje
Fm − Ftr = ma
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 19
Fm = ma + Ftr
v 2 = 2 as
Pa je
mv 2
Fm = + μ mg
2s
⎛ v2 ⎞
P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1,59 ⋅106 W = 1,59 MW
⎝ 2s ⎠
Drugi način
W ' = Fms
Wtr = − μmgs
mv 2
ΔEP = 0; ΔEK =
2
mv 2
Fm = + μ mg
2s
⎛ v2 ⎞
P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1,59 ⋅106 W = 1,59 MW
⎝ 2s ⎠
29. Kugla mase 1 kg bačena je vertikalno uvis, početnom brzinom 10 m/s. Na koju visinu će
kugla odskočiti ako pri udaru u podlogu gubi količinu topline 10 J?
Rješenje
Ukupna energija koju lopta ima u početnom trenutku jednaka je kinetičkoj energiji.
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 20
E = EK1
ΔE = ΔEP + ΔEK = −Q
Tako je
EP 2 = EK1 − Q
mv12
mgh 2 = −Q
2
mv12 − 2Q
h2 = = 4, 077 m
2mg
30. Zamašnjak, polumjera R = 0,8 m, okreće se stalnom brzinom ω0 = 7,5 rad/s. Pokretački
stroj zamašnjaka u jednom trenutku prestane djelovati, ali se on nastavi okretati s
usporavanjem još tijekom vremena t = 24 s. Koliko je kutno ubrzanje zamašnjaka, kao i
tangencijalno ubrzanje točke na obodu zamašnjaka tijekom zaustavljanja?
Rješenje
ω = ω0 + αt
0 = ω0 + αt
ω0 = - αt
ω0
α =− = -0,313 rad/s2
t
Tangencijalno ubrzanje
at = α R = -0,25 m/s2
31. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem, bez klizanja, niz kosinu duljine
2 m i nagibnog kuta 37 °. Odrediti kutnu brzinu valjka u podnožju kosine.
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 21
Rješenje
ΔE = ΔEP + ΔEK = 0
EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0
Iω 2 mv 2
mgh = +
2 2
mR 2
Moment tromosti valjka je , a brzina v = ω ⋅ R .
2
mR 2ω 2 mR 2ω 2 3mR 2ω 2
mgh = + =
4 2 4
2 gh
ω= = 56, 60 s
R 3
32. Preko dva homogena valjka prebačena je nit na kojoj vise dva utega. Mase utega su
m1 = 2 kg i m2 = 1 kg, a mase valjaka M1 = 1 kg i M2 = 5 kg. Odrediti ubrzanje sustava pod
pretpostavkom da nema klizanja.
Rješenje
M1 = ( FZ1 − FZ 2 ) R1
M1R12 a
M1 = I1 ⋅α1 ; I1 = ; α1 =
2 R1
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 22
M1a
FZ1 − FZ 2 = (2)
2
M 2 = ( FZ 2 − FZ 3 ) R2
M 2a
FZ 2 − FZ 3 = (3)
2
FZ 3 − m2 g = m2 a (4)
2(m1 − m2 ) g
a= = 1, 635 ms -2
2(m1 + m2 ) + M1 + M 2
33. Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0,5 s-1 oko okomite osi koja prolazi
kroz centar mase. Na rubu platforme stoji dječak mase 30 kg. Kolikom će frekvencijom
rotirati platforma ako se dječak pomjeri u sredinu platforme.
(Aproksimirati dječaka materijalnom točkom.)
Rješenje
∑I ω
i
i i = const.
I1ω1 = I2 ω2
R2
I1 = m1 + m2 R 2
2
R2
I 2 = m1
2
ω1 = 2πν 1 ω2 = 2πν 2
2m1 + 4m2
ν2 = ν 1 = 0,833 s-1
m1
34. Dva tijela, jednakih masa m, povezana su užetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi.
Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira, dok drugo visi u zraku. Koliku kutnu brzinu
treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje
tijela na podlozi je R. Sva trenja zanemariti.
Rješenje
mg − FZ = ma
FZ − Fcf = ma
Uvjet je da a = 0 , pa je
Fcf = mg
mω 2 r = mg
Kutna brzina je
g
ω=
r
35. Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. Kuglica obješena o nit u
vagonu otklanja se pri tome za kut α = 5°. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje.
Rješenje
Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijalni sustav. Stoga na kuglicu
obješenu u vagonu djeluje inercijalna centrifugalna sila
mv 2
Fcf = mω r = 2
Pored inercijalne sile na kuglicu djeluje sila teža, te sila zatezanja niti.
Iznos vektorskog zbroja inercijalne sile i sile teže jednak je iznosu sile zatezanja.
Tako možemo pisati
mg = Fz cos α
Fcf = Fz sin α
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 24
v2
r= = 226,98 m ≈ 227 m
gtgα
36. Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne točke u vertikalnoj ravnini u polju
Zemljine teže. Izračunati razliku među silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvišoj i
najnižoj točki putanje.
Rješenje
mvA2
FA = FcfA − mg = − mg
R
FB = FcfB + mg
m 2
ΔF = FB − FA =
R
( vB − vA2 ) + 2mg
Razlika vB2 − vA2 se dobije iz zakona o očuvanju energije, iznos potencijalne energije tijela u
točki A se pretvara u kinetičku energiju u točki B.
mvB2 mv A2
= + 2 Rmg ⇒ vB2 − vA2 = 4Rg
2 2
ΔF = 6mg = 117, 72 N
37. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se može opteretiti silom od 93,34 N. Luster se
otkloni za kut α i pusti. Koliki može biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao?
Rješenje
Luster u mirovanju opterećuje plafon svojom težinom mg. Luster otklonjen za kut α, pošto se
nalazi na visini l(1 – cosα), ima potencijalnu energiju.
EP1 = mg ⋅ l (1 − cos α )
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 25
ΔE = ΔEP + ΔEK = 0
EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0
EP1 = EK 2
mv 2
mgl (1 − cos α ) =
2
v 2 = 2 gl (1 − cos α )
Ovo kretanje djeluje na plafon dodatnom centrifugalnom silom koja se pridodaje težini
lustera, tako da imamo
mv 2
FZ = mg + Fcf = mg + = 93,34 N
l
FZ − mg
cos α = 1 − = 0, 707
2mg
38. Tijelo, mase m = 1 kg, vezano je na kraju niti duljine l = 0,5 m. Nit s tijelom rotira u
vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom ω = 10 rads-1. Kolika je zatezna sila niti kad je
tijelo u točkama A, B, C i D?
Rješenje
B : FZ = Fcf = 50 N
D : FZ = Fcf = 50 N
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 26
39. Leteći brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi “petlju” u vertikalnoj ravnini polumjera
R = 600 m. Kolikom silom djeluje pilot, mase m = 80 kg, na svoje sjedište u trenutku kad se
avion nalazi u najvišoj točki, a kolikom kad se nalazi u najnižoj točki putanje?
Rješenje
U najnižoj točki na pilota djeluje centrifugalna sila tako da na sjedište djeluje težina pilota i
centrifugalna sila.
v2
FA = mg + Fcf = mg + m = 4, 485 kN
R
v2
FB = Fcf - mg = m - mg = 2,918 kN
R
40. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje, ako je poznato da je:
a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9,83 m/s2,
b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km,
c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3, 84 ⋅ 10 5 km
Rješenje
Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i Mjeseca.
Mm v 2 M M
=G m2 Z
R R
MZ
v = ωR g0 = G
RZ2
RZ2
ω 2 = g0
R3
2
⎛ 2π ⎞ RZ2
⎜ ⎟ = g 0
⎝ T ⎠ R3
4π 2 R3 2π R R
T= = = 2,355 ⋅106 s ≈ 27 dana
g0 RZ2 RZ g0
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 27
41. Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kreće po kružnoj putanji na visini
H? Koliki je period kretanja ovog satelita?
Rješenje:
Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i satelita.
mS v 2 mS MZ
=G
RZ + H ( RZ + H ) 2
MZ
v= G
RZ + H
2π 2π ( RZ + H ) RZ + H
T= = = 2π ( RZ + H )
ω v GMZ
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 28
1. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h, a na drugoj 54 km/h. Kolika
je srednja brzina gibanja automobila na putu?
(Rješenje: v = 43,2 km/h)
2. Na prvoj trećini puta automobil se kreće brzinom v1, a na ostalom dijelu puta brzinom
v2 = 54 km/h. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. Kolika je brzina v1?
(Rješenje: v1 = 21,6 km/h)
3. Tijelo se kreće po ravnoj putanji tako što u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima,
koji traju ∆t, ima stalne brzine v1, v2, v3,…, vn. Kolika je srednja brzina tijela?
n
∑v i
(Rješenje: v = i =1
)
n
4. Lokomotiva se kreće brzinom v1 = 54 km/h. Nasuprot njoj naiđe vlak, duljine l = 150 m,
koji se kreće brzinom v2 = 36 km/h. Koliko će vremena kompozicija vlaka prolaziti pored
strojovođe lokomotive?
(Rješenje: t = 6 s)
5. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i kočenju ne smije biti veće od 1,2 m/s2, a njegova
najveća brzina je 40 km/h, naći najkraće vrijeme za koje će autobus prijeći put između dvije
susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km.
(Rješenje: tmin = 190 s)
7. Tijelo se gurne uz kosinu početnom brzinom 48 m/s. Ako je nagib kosine 30°, odrediti
koliki će put tijelo prijeći po njoj do zaustavljanja, pod uvjetom da je trenje zanemarivo.
(Rješenje: s = 235 m)
8. Automobil, čiji kotači imaju promjer 0,60 m, giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h. Pri
kočenju se automobil zaustavi poslije prijeđenog puta od 20 m. Pod pretpostavkom da je
usporenje automobila jednoliko, izračunati kutno ubrzanje njegovih kotača tijekom kočenja.
(Rješenje: α = - 23,2 rad/s2)
10. Osovina nekog motora okreće se stalnom kutnom brzinom 200π rad/s. Kočenjem se kutna
brzina osovine smanji na 160π rad/s za vrijeme od 4 s. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj
učinjenih okretaja za vrijeme kočenja?
(Rješenje: α = −10π rads -2 i n = ϕ/2π = 360 ok)
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 29
11. Tijelo, pri gibanju stalnom kutnom brzinom ω0 = 4 rad/s, dobije kutno ubrzanje
α = - 0,5 rad/s2. Kolika će biti kutna brzina tijela nakon:
a. vremena t = 1 s,
b. kutnog pomaka od ϕ = (π/3) rad,
c. n = 2 okretaja?
(Rješenje: a. ω = 3,5 rad/s; b. ω = 3,9 rad/s; c. ω = 1,85 rad/s)
12. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m, a u isto vrijeme je sa zemlje izbačeno
drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0. Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola
puta?
(Rješenje: v0 = 280 m/s)
13. Tijelo slobodno pada, i u posljednjoj sekundi kretanja pređe put koji je jednak putu koji je
tijelo prešlo za prve 3 s kretanja. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo
palo.
(Rješenje: t = 5s; h = 122, 625 m )
14. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. Udar u vodu čuje se nakon 2,58 s. Odrediti
dubinu bunara. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s.
(Rješenje: h = 30,4 m)
15. S iste visine i u istom trenutku počnu padati dvije kuglice, i to jedna kuglica bez početne
brzine, a druga početnom brzinom v0 = 20 m/s. Prva kuglica padne za drugom nakon Δt = 2 s.
S koje visine su kuglice pale, te koja su vremena padanja kuglica?
(Rješenje: h = 14,1 km; t1 = 53,6 s i t2 = 51,6 s)
16. Tijelo, koje slobodno pada, prijeđe drugu polovicu puta za vrijeme ∆t = 1 s.
a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela
b) S koje visine je tijelo pušteno?
(Rješenje: a) t = 3,42 s, b) h = 57,2 m)
17. S tornja visokog 25 m bačeno je tijelo vertikalno uvis, početnom brzinom 10 m/s. Koliko
je vrijeme padanja tijela, a kolika njegova brzina pri padu na tlo?
(Rješenje: t = 3,5 s; v = 24,3 m/s)
18. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. Tijelo padne na
udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. Pod kojim kutom će tijelo pasti na zemlju?
(Rješenje: α = 56°18')
19. It tri točke na vertikalnoj obali istovremeno su izbačene tri jednake kuglice u
horizontalnom pravcu, početnim brzinama v01 = 50 m/s, v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s. Prva
kuglica padne na površinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale. Ako sve tri
kuglice istovremeno padnu na površinu vode izračunati:
a) vrijeme padanja svake kuglice,
b) visine h1, h2 i h3 s kojih su kuglice izbačene,
c) brzine kuglica v1, v2 i v3 u trenutku pada u vodu.
(Rješenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s; b) h1 = h2 = h3 = 19,6 m; c) v1 = 53,7 m/s, v2 = 77,4 m/s,
v3 = 102 m/s)
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 30
20. Tijelo je bačeno pod kutom α = 70° prema horizontu. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne
najvišu točku. Odrediti početnu brzinu rakete i položaj pada rakete.
(Rješenje: v0 = 835 m/s; xD = 45,7 km)
21. Pri lansiranju rakete, mase m = 200 kg, trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt
sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. Ako je brzina produkata
sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s, kolika je početna brzina rakete?
Na kojoj će udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim
je izbačena raketa α = 30°?
(Rješenje: v0 = 600 m/s; xD = 31,78 km)
23. Metalna kuglica, mase 10 g, slobodno pada s visine od 30 m. Kuglica padne na glatku
metalnu ploču, od koje se odbije ne promijenivši iznos brzine. Ako je dodir kuglice s pločom
trajao 1 ms, izračunati iznos impulsa sile, kao i veličinu srednje sile kojom kuglica djeluje na
ploču.
(Rješenje: I = 0,48 kgm/s, F = 485,2 N)
25. Automobil, mase m = 4000 kg, kreće se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu.
Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN, odrediti duljinu puta koju će automobil
prijeći poslije prestanka rada motora.
(Rješenje: s = 222,2 m)
27. S vrha kosine, visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. Odrediti kinetičku energiju
koju tijelo postiže pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0,06.
(Rješenje: Ek = 7,91J )
Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje 31
28. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu
zatezanja konopca.
m1 = 250 g
m2 = 500 g
α = 30°
β = 45°
29. Po kosini se giba tijelo mase M. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0,01. S
ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg. Treba odrediti masu
tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2.
(Rješenje: M = 53,17 kg)
30. Tijelo mase m, koje se nalazi na kosini nagiba 40°, vezano je užetom preko koloture s
tijelom mase 0,5 m, kao što je prikazano na slici. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja
μ između tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. Trenje u koloturi zanemariti.
(Rješenje: μ = 0,187 )
31. Kameni blok, mase 200 kg, nalazi se na kosini nagiba 15°. Da bi se blok gibao niz kosinu
potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N.
a) Koliki je koeficijent trenja između bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko?
b) Kolikom silom bi se mogao vući isti blok uz kosinu?
(Rješenje: µ = 0,52 b) F = 1493 N)
32. Automobil ukupne mase 2·103 kg spušta se cestom nagiba 30°. U trenutku kad brzina
automobila iznosi 20 m/s vozač je započeo kočiti. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi
se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila kočenja paralelna
nagibu.
(Rješenje: FK = 13,81 kN )
33. Najveće dozvoljeno ubrzanje lifta, mase 600 kg, iznosi 1,2 m/s2. Kolika je:
a) najveća sila zatezanja užeta koje nosi lift,
b) ova sila kad bi bilo a = g,
c) sila zatezanja užeta kad lift stoji, a kolika kad se kreće jednoliko?
(Rješenje: a) FZmax = 6,6 kN; b) FZmax = 11,8 kN; c) FZ = 5,9 kN)
35. Disk, polumjera R = 12 cm, počne se okretati kutnim ubrzanjem α = 2 rad/s2. Izračunati
ubrzanje točke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka početka kretanja?
(Rješenje: a = 1,935 m/s2)
36. Kotač, polumjera R = 20 cm počne se okretati stalnim kutnim ubrzanjem α = 6,28 rad/s2.
Kolika je brzina i ubrzanje točke na obodu kotača poslije vremena t = 5 s od početka kretanja?
(Rješenje: a = 197,2 m/s2)
37. Metalna kugla, polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg, rotira stalnom kutnom brzinom
ω = 2 rad/s oko osi:
a) koja prolazi kroz njen centar mase,
b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi.
Kolika je kinetička energija kugle u oba slučaja?
(Rješenje: a) Ek = 1,3 J; b) Ek = 14,1 J)
38. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm, nalazi se cilindar, mase
m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. Ako motor pođe iz mirovanja za koje vrijeme će napraviti
prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme?
(Rješenje: t = 0,358 s; Ek = 4,94 kJ)
39. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R, namotano je tanko nerastegljivo uže
zanemarive mase, na čijem je kraju privezano tijelo mase m2. Zanemarujući trenje u osi
cilindra odrediti:
a) kutnu brzinu cilindra i
b) kinetičku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja.
gt m2 g 2t 2
(Rješenje: a) ω = ; b) Ek = )
⎛ m1 ⎞ ⎛ m1 ⎞
R ⎜1 + ⎟ 2 ⎜1 + ⎟
⎝ 2m2 ⎠ ⎝ 2m2 ⎠
40. Tijelo, mase m = 200 g, vezano konopcem duljine l = 0,5 m, rotira u vertikalnoj ravnini.
Izračunati najveću kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine.
Maksimalna sila zatezanja koju konopac može izdržati je FZmax = 295 N.
(Rješenje: ωmax = 54,1 rad/s)
41. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi približno RZM = 3,85⋅108 m, a period obilaska
Mjeseca oko Zemlje je TM = 27,3 dana. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko
Saturna RSD = 3,78⋅108 m, a period obilaska oko Saturna TD = 2,7 dana. Na osnovu ovih
podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna.
(Rješenje: mZ/mS = 0,01)
42. Planet, mase m, kreće se po kružnoj putanji oko Sunca brzinom v = 34,9 km/s. Odrediti
period obilaska ovog planeta oko Sunca, ako je masa Sunca mS = 2⋅1030 kg.
(Rješenje: T ≈ 225 dana)