ZADACI IZ FIZIKE

Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (3. izdanje)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

1

1. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima stalne brzine v1, v2, v3,…, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela? Rješenje

v=

Δs = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 + s1 s2 + + v1 v2

+ sn = s + n vn

n

∑v
i =1

n

1
i

2. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila? Rješenje

Δs v= = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 t t + 2 2

s1 = v1t1 s2 = v2t2

t2 = t2 =

t 2

v=

v1 + v2 km = 45 2 h

3. Dva čamca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji međusobno zaklapaju kut α. a) Kolika je relativna brzina gibanja čamaca? b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska? Rješenje a) v12 = v1 − v2
2 2 v12 = v1 + v2 − 2 v1v2 cos α

b) d = v12 ⋅ t0

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

2

4. Između dvije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na međusobnom rastojanju od 140 km, usmjeren je motorni čamac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se kreće uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu čamca u odnosu na vodu. Rješenje Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x – os u pravcu kretanja rijeke. Označimo brzinu rijeke sa u, a brzinu čamca sa v, tako da imamo
v1 = v + u

(1)

gdje je v1 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće niz rijeku. A ako se čamac kreće uz rijeku imamo
− v2 = − v + u

(2)

gdje je v2 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće uz rijeku. S brzinom v1 čamac pređe put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v1 iznosi

v1 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 7, 78 4 5h 1,8 ⋅10 s s

S brzinom v2 čamac pređe put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v2 iznosi

v2 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 3, 24 4 12 h 4,32 ⋅10 s s

Jednadžbe (1) i (2) čine sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice. Tako je brzina rijeke

u= Brzina čamca je

v1 − v2 7, 78 − 3, 24 m km = = 2, 27 = 8,172 2 2 s h

v = v1 − u = 7,78 − 2, 27 = 5,51

m km = 19,836 s h

5. Promatrač koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi vagon prošao pored njega za 3 s. Koliko vremena će se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon? Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rješenje

Kad prvi vagon duljine l prođe pored promatrača možemo reći da je vlak prešao put l kojeg možemo izraziti ovako

Na kojoj visini će se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti. dio) 2.487 s 6. istom početnom brzinom.Zadaci iz fizike (1. izdanje 3 l= 1 2 at1 2 Isto tako kad dva vagona prođu pored promatrača možemo pisati 2l = 1 2 at 2 2 Možemo pisati općeniti izraz za n vagona nl = 1 2 at n 2 Sad podijelimo putove koje su prošli n vagona i jedan vagon 2 tn =n t12 Dobili smo vrijeme za koje pored promatrača prođe n vagona t n = t1 n Na isti način izračunamo vrijeme za koje pored promatrača prođe (n – 1) vagona tn−1 = t1 n − 1 Na kraju imamo da n-ti (u našem slučaju deseti) vagon prođe pored promatrača za vrijeme Δt n = t n − t n−1 = 0. Rješenje Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je h = v0t − A brzina pri vertikalnom hitcu je gt 2 2 (1) v = v0 − gt U maksimalnom položaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je . U trenutku kada tijelo dostigne najvišu točku svog kretanja. baci se drugo tijelo vertikalno uvis. Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 10 m/s.

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. Kolika je visinska razlika točaka A i B? Za koje će vrijeme tijelo preći put AB? Rješenje Vrijeme za koje tijelo dođe u točku A je tA = vA g A vrijeme za koje dođe u točku B je . U točki A ima brzinu v A = 29.823 m 8 g 7.43 ms-1.05 ms-1. Rješavanjem ovog sustava dobiva se rezultat h1 = 2 3 v0 ⋅ = 3. (3) i (6) čine sustav od tri jednadžbe s tri nepoznanice. izdanje 4 t= Uvrstivši ovaj izraz u (1) imamo v0 g h= 2 v0 2g (2) Tijela će se susresti na nekoj visini h1 h = h1 + h 2 (3) Drugo tijelo pređe put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pređe put h2 h2 = g 2 t 2 g 2 t 2 (4) h1 = v0t − (5) Iz (4) i (5) slijedi h1 = v0 2h 2 − h2 g (6) Jednadžbe (2). Tijelo slobodno pada s visine h. a u točki B brzinu v B = 49.

5 m 2 8.Zadaci iz fizike (1. početnom brzinom od 30 m/s. Koliku će brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na tlo? Rješenje Lopta će se popeti na visinu H i početi padati. Lopta je bačena s ruba krova zgrade vertikalno uvis. a brzina joj iznosi . Lopta će se popeti na visinu H H = v0t − g t2 2 gdje je brzina nula v = 0. Kod ruba zgrade imat će brzinu jednaku početnoj što je lako pokazati. dio) 2. A pošto je v = v0 − gt ⇒ v0 = gt Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo H = gt 2 − g t2 t 2 v2 =g = 0 2 2 2g Iz tog položaja lopta počinje padati. izdanje tB = vB g 5 Tako će tijelo preći put AB za vrijeme Δt = t B − t A = vB − v A = 2s g Udaljenost točke A od polazne točke je 2 gt A hA = 2 Udaljenost točke B od polazne točke je 2 gt B hB = 2 Duljina puta AB je Δh = AB = hB − h A = g 2 2 ( tB − tA ) = 78.

izdanje 6 v = v0 + gt dok je v 0 = 0 Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon što se počelo kretati. Otpor zraka zanemariti. koju ćemo označiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t. v1 = v'+ gt1 dakle v = 30 m m m + 9. (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti .81 2 ⋅ 1 s = 39.81 s s s 9. preko dužine puta kojeg prelazi. U tom trenutku ubrzanje g možemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu kretanja tijela at . te na radijalnu komponentu ar . Tijelo je bačeno horizontalno brzinom 20 ms-1. dio) 2. Rješenje Tijelo će se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom α u odnosu prema početnoj brzini v0 . Dužina puta kojeg prevali lopta padajući je s=g t2 2 ⇒ t= 2s g Uvrštavajući ovo u izraz za v imamo v=g 2s = 2 gs g Pored ruba zgrade lopta će biti kad prijeđe put s =H tako da je brzina u tom trenutku v' = 2 gH = 2 g 2 v0 = v0 2g Sad možemo uzeti ovu brzinu kao početnu brzinu i u idućem trenutku će brzina. Radijalna komponenta ubrzanja iznosi ar = gdje je Brzina iznosi 2 v = v0 + g 2t 2 v2 = g cos α R vx v0 = v v (1) cos α = (2) (3) Iz (1).Zadaci iz fizike (1.

4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja.4 s.komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi: vy = v0 y − gt (1) U maksimalnom položaju brzina tijela vy = 0. Vrijeme kretanja tijela iznosi 2. 063m 2 8 2 11.Zadaci iz fizike (1. izdanje 7 (v R= 2 0 + g 2t 2 ) 2 gv0 3 = 112. Pod kutom od 60°. bačeno je tijelo početnom brzinom od 25 m/s. Kroz koliko sekundi će njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45°? Rješenje Tangens kuta je . Odrediti najveću visinu na kojoj će se tijelo naći pri tom kretanju. dio) 2. tako da će tijelo biti u maksimalnom položaju za pola ovog vremena. Otpor zraka zanemariti. 088 m 10. y max g ( tD / 2 ) gt 2 = = D = 7. Rješenje y . Tijelo je bačeno pod kutom α prema horizontu početnom brzinom v0. prema horizontu. tako da je v0 y = gt (2) Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je gt 2 y = v0 y t − 2 Uvrstivši (2) u (3) dobivamo za maksimalni položaj y max = gt 2 − gt 2 gt 2 = 2 2 (4) (3) U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2.

62 s g (3) Ako ovo uvrstimo u xD dobijemo domet do kojeg lopta putuje . t D = 2t max = 2 v0 sin α = 2. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igrač da bi udario loptu u trenutku pada na zemlju? Rješenje Domet do kojeg lopta dođe je xD = vxtD (1) gdje je tD – vrijeme leta lopte.Zadaci iz fizike (1. U točki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula. udaljen od prvog 30 m. počinje da trči prema lopti u momentu kad je ona udarena. Drugi igrač. Igrač udari loptu pod kutom od 40° prema horizontu dajući joj početnu brzinu od 20 m/s. dio) 2. izdanje 8 tgα = vy vx vy vx = v0 sin 60° − gt v0 cos 60° tg 45° = Odavde slijedi t= v0 sin 60° − tg 45° ⋅ v 0 cos 60° = 0. v0 y = gt max t max = v0 y g = v0 sin α g (2) gdje tmax – vrijeme potrebno lopti da se popne do maksimalne visine i ono iznosi pola vremena leta lopte tD.933 s g 12. možemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se popne do maksimalne visine.

drugi prema istoku. Njihove početne brzine su jednake i iznose 30 m/s. oba brzinom 20 ms-1. dio) 2.87 tD s 13. izdanje 9 2 2v0 sin α v0 sin 2α = = 40. na tri jednaka dijela. i to jedno vertikalno uvis. drugo pod kutom od 45° prema horizontu.Zadaci iz fizike (1.16 m g g x D = v0 cosα ⋅ Put koji igrač treba preći do lopte je Δx = x D − x 2 = 10. Jedan dio ode prema sjeveru. Dva tijela bačena su istovremeno iz jedne točke na zemlji. Kolikom brzinom i u kojem smjeru je odletio treći dio? . Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se. Kolika je udaljenost između tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su bačena? Rješenje Vektor položaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r1 = y1 j = ⎜ v0t − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Vektor položaja drugog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r2 = x2 i + y2 j = v0t cos θ i + ⎜ v0t sin θ − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Razlika ova dva vektora je r12 = r1 − r2 = − x2 i + ( y1 − y2 ) j = − v0t cos θ i + v0t ( 1 − sin θ ) j A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu r12 = r1 − r2 2 2 r12 = v0 t 2 cos 2 θ + v0 t 2 ( 1 − sin θ ) = v0t 2(1 − sin θ ) = 46 m 2 14.16 m Znači treba se kretati ovom prosječnom brzinom vi = Δx m = 3. uslijed eksplozije.

v2 = v2 i ⇒ ( ) Iznos ove brzine je 2 v 3 = v12 + v 2 = 28. 15. Saonice sa vrećom pijeska. izdanje 10 Rješenje Primjenom zakona očuvanja količine gibanja imamo m1 v1 + m 2 v 2 + m 3 v 3 = 0 m1 = m 2 = m 3 = m. dio) 2. v1 j + v 2 i + v 3 = 0 v 3 = − v1 j + v 2 i v1 = v1 j . Kolika je promjena brzine saonica i u kojem smjeru će saonice nastaviti gibanje? Rješenje Na osnovi zakona očuvanja količine gibanja imamo m1v1 + m2 v2 = ( m1 + m2 ) ⋅ v Količine gibanja rastavimo na x i y komponente: .Zadaci iz fizike (1.5 m/s.28 ms -1 Treći dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28. ukupne mase 500 kg kreću se po zamrznutom jezeru brzinom 0. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreću pijeska pod kutom 30° u odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju.28 ms-1.

= 1 dobijemo 3 . v1. Izračunati kinetičku energiju drugog tijela poslije sudara ako je početna kinetička energija prvog tijela 1500 J. m1 v1 = m1v1.0069 m m ≈ 7 ⋅ 10 −3 s s Smjer gibanja je određen kutom β = arctg vy vx = 0. 00399 m s s Brzina saonica je 2 2 v = vx + vy = 0.brzina tijela mase m1 poslije sudara. Odrediti koliki treba biti odnos masa ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastičnom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri puta. 5069 m i vy = 0. Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. . v2 brzina tijela mase m2 poslije sudara. + m2 v2 (1) . 450985 = 27′8′′ 16.Zadaci iz fizike (1. gdje su: v1 . dio) 2. izdanje 11 m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) ⋅ vx m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy v2 x = v2 ⋅ cos α = 346. 4 v2 y = v2 ⋅ sin α = 200 m s m s Iz gornjih izraza slijedi vx = 0.5069 m s dakle promjena brzine saonica je Δv = v − v1 = 0. v Ako u (1) uvrstimo da je v1.brzina tijela mase m1 prije sudara. Rješenje Količina gibanja je očuvana .

Zadaci iz fizike (1. uvrstivši izraze za v1 i v 2 dobijemo odnos masa . (3) m1 =2 m2 Uvrštavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobijemo E k 2 E k 2 = 1. kao na crtežu i kreću se po različitim podlogama. dio) 2. ukupna energija je očuvana E1 = E1 + E 2 . .333 kJ . Kakav mora biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje. v2 = 12 2m1 v1 3m2 (2) Isto tako.577 cos β Na kosini od 45° tijelo dobije ubrzanje a ma = mg sin α − μ ⋅ mg cos α ⇒ a = 2. Koeficijenti trenja između tijela i odgovarajućih podloga su: μ1 i μ2. sin β mg sin β = μ ⋅ mg cos β ⇒ μ = = tg β = 0. Koliko se dugo spušta tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba α = 45° ako je maksimalni kut pri kojem tijelo može mirovati na kosini β = 30°? Rješenje Ako tijelo miruje na kosini od 30° sila trenja uravnotežuje komponentu sile teže paralelnu podlozi. . m1 v12 m1 v12 m2 v 22 = + 2 2 2 . 17. Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je . 39 s a sin α 18. izdanje . . Dva tijela različitih masa vezana su užetom.93 ms −1 Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu možemo dobiti iz relacije za pređeni put s= h at 2 = sin α 2 ⇒ t= 2h = 1. .

Automobil mase 2.5·103 kg spušta se cestom nagiba 25°. (Stalna sila kočenja je paralelna nagibu. Pošto je a = 0 iz ove dvije jednadžbe dobivamo 0 = m2 g sin α − μ1m1 g − μ2 m2 g cos α Tako da je traženi odnos masa m1 ( sin α − μ2 cos α ) = m2 μ1 19. U momentu kada brzina iznosi 30 m/s vozač počinje kočiti. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 150 m. dio) 2. izdanje m1a = Fz − Ftr1 13 Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Fz − Ftr 2 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate.Zadaci iz fizike (1.) Rješenje Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi ma = mg sin α − FK Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i prijeđeni put su v = v0 + at s = v0t + at 2 2 Iz ove dvije relacije dobivamo 2 v 2 = v0 + 2as ⇒ a= 2 v 2 − v0 2s Kako je na kraju puta v = 0 imamo a= 2 − v0 = −3 ms −2 2s Tako je sila kočenja .

Na kosini.Zadaci iz fizike (1. vezana su užetom i postavljena na podlogu. Dva tijela. mase m1 i m2. čiji kut je α = 30° nalazi se tijelo mase m = 500 kg. dio) 2.1. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ. Kolika je sila zatezanja užeta. 025 ⋅103 N 14 20. Kolikom silom treba djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s? Rješenje Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je v = v0 − at Pri zaustavljanju tijela v = 0 pa je a= v0 t Jednadžba gibanja tijela je . Iz druge izrazimo Fz i uvrstimo u prvu m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − m1 a − Ftr 1 Ubrzanje sustava je a=g m2 (sin α − μ cos α ) − μm1 m1 + m2 Sila zatezanja užeta je FZ = m1 g [m2 (sin α − μ cos α) − μm1 ] + μm1 g m1 + m2 21. a koliko ubrzanje sustava? Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − FZ Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je m1 a = FZ − Ftr 1 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate. izdanje FK = Fg − ma = 17.

Kuglicu mase m = 1 kg. Odrediti: a.943 ms −2 24. Izračunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj. dio) 2. a koeficijent trenja između tijela mase m2 i podloge je μ2 = 0. Na platformi kamiona bez bočnih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg. Rješenje Kuglica u mirovanju opterećuje nit silom mg.Zadaci iz fizike (1. Kuglica otklonjena za 30° posjeduje potencijalnu energiju koja iznosi EP = mgl(1 − cos α ) Ta potencijalna energija se pretvara u kinetičku energiju mv 2 = mgl(1 − cos α ) 2 U trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj njena brzina v = 2 gl(1 − cos α ) 23.1. Kolikim najvećim ubrzanjem kamion može krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme? Koeficijent trenja između sanduka i platforme je μ = 0. izdanje −ma = mg sin α − Ftr − F Tražena sila je F=m v0 v + mg sin α − Ftr = m( 0 + g sin α − μ g cos α ) = 2227.3. čije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg. obješenu o nit. silu međudjelovanja dvaju tijela i .25. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ1 = 0.5 N t t 15 22. Na kosini nagiba α = 30° nalaze se dva tijela. Rješenje Na sanduk djeluje inercijalna sila ma koja mora biti manja od sile trenja ma ≤ Ftr a≤ Ftr m Maksimalno ubrzanje kamiona je a= μmg m = μg = 2. otklonimo iz ravnotežnog položaja za kut α = 30° i pustimo.

15 = 8. dio) 2. F12 = −F21 Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1.sila međudjelovanja između tijela mase m1 i tijela mase m2. Tada je ubrzanje jednako nuli. a=0 g sin α = g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 tg α = Traženi kut je ( μ1m1 + μ2m2 ) = 0. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2. zbog koje ova dva tijela čine jedan sustav. u ovom slučaju samo kinetičke energije . minimalnu vrijednost kuta pri kojem će se tijela početi gibati. Rješenje Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela. Ako je prije djelovanja sile tijelo mirovalo izračunati njegovu kinetičku energiju poslije vremena t = 5 s od početka kretanja. Rješenje 16 a) Jednadžbe gibanja za prvo i drugo tijelo su: m1 g sin α + F21 − Ftr1 = m1a m2 g sin α − F12 − Ftr 2 = m2 a gdje je F12 . a tijelo 1 silom F12 koči tijelo 2.85 N m1 + m2 b) Tijela će se početi gibati kad su sile u ravnoteži. izdanje b.15 m1 + m2 α = arctg 0.Zadaci iz fizike (1. a = g sin α − g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 F12 = m1m2 g cos α ( μ1 − μ2 ) = 0. Iz jednadžbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 .53° = 8° 31' 4 '' 25.

počne da klizi sa vrha kosine. Na kraju kosine. Ako je visinska razlika tijela i kolica u početnom položaju h = 10 m. količina gibanja tijela na dnu kosine je m1v1 . dio) 2. Ovu količinu gibanja možemo rastaviti na dvije komponente. Ona se pretvara u kinetičku energiju gibanja tijela. m v2 m1 gh = 1 1 2 Na dnu kosine brzina tijela će biti v1 = 2 gh = 14 ms -1 Dakle.Zadaci iz fizike (1. tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom. Ukupna energija u ovom primjeru jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. odrediti brzinu kojom će se kretati kolica zajedno sa tijelom. Tijelo. mase m2 = 90 kg koja miruju na horizontalnoj podlozi. Trenje zanemariti. mase m1 = 15 kg. Primjenom zakona očuvanja količine gibanja. Komponenta m1v1y nije očuvana. za komponentu m1v1x možemo pisati . izdanje W ' = ΔE = ΔEP + ΔEK 17 ΔEP = 0 ΔEK = EK 2 − 0 Rad vanjske sile je W ' = Fs Put s možemo odrediti kinematičkom jednadžbom s= at 2 = 1. komponentu u pravcu gibanja kolica m1v1x i komponentu okomitu na pravac gibanja kolica m1v1y . 25 m 2 Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetička energija EK = Fs = 1. Rješenje Ukupna mehanička energija nekog sustava je očuvana. 25 J 26. nagibnog kuta α = 60°.

a čamac se u odnosu na obalu giba brzinom v2. Duljina piste je 100 m. dio) 2. duljine 10 m i mase 140 kg.75 m. Čovjek se u odnosu na čamac giba brzinom v1. izdanje m1v1X = ( m1 + m2 ) v2 18 Tako je brzina kolica zajedno s tijelom v2 = v1 cos α m1 = 1ms-1 m1 + m2 27. 28. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja između kotača i piste iznosi μ = 0. mase 60 kg. na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h.2. zrakoplov. čamac neće dodirnuti obalu. Udaljenost između obale i pramca je 3. Da bi mogao uzletjeti. Rješenje Pišemo jednadžbu gibanja za zrakoplov Fm − Ftr = ma . mase 4 t. Možemo onda pisati m2 ( v1 − v2 ) − m1v2 = 0 Brzina čovjeka u odnosu na čamac je v1 = l t Brzina čamca u odnosu na obalu je v2 = s t Iz gornjih izraza možemo izvući s=l m2 =3m m1 + m2 Dakle. postavljen pramcem (prednji dio čamca) okomito na obalu. Da li će čamac dodirnuti obalu u toku kretanja čovjeka.Zadaci iz fizike (1. Na jezeru se nalazi čamac. od pramca čamca do krme (zadnji dio čamca)? Trenje čamca i vode zanemariti. Rješenje Količina gibanja ovog sustava prije početka kretanja čovjeka jednaka je nuli. Pošto se radi o zatvorenom sustavu ukupna količina gibanja nakon početka kretanja čovjeka treba biti jednaka nuli.

.59 ⋅106 W = 1.Zadaci iz fizike (1. ΔEK = Iz gornjih izraza dobivamo Fm = mv 2 + μ mg 2s mv 2 2 Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1. Na koju visinu će kugla odskočiti ako pri udaru u podlogu gubi količinu topline 10 J? Rješenje Ukupna energija koju lopta ima u početnom trenutku jednaka je kinetičkoj energiji. izdanje Tako je vučna sila motora Fm = ma + Ftr 19 Brzinu možemo odrediti iz kinematičke jednadžbe v 2 = 2 as Pa je Fm = mv 2 + μ mg 2s Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1. početnom brzinom 10 m/s.59 MW ⎝ 2s ⎠ Drugi način Ukupna energija koju motor potroši na putu s je W '+ Wtr = ΔE = ΔEP + ΔEK W ' = Fms Wtr = − μmgs ΔEP = 0.59 MW ⎝ 2s ⎠ 29.59 ⋅106 W = 1. dio) 2. Kugla mase 1 kg bačena je vertikalno uvis.

polumjera R = 0. okreće se stalnom brzinom ω0 = 7. izdanje E = EK1 20 Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu. dio) 2. bez klizanja. ΔE = ΔEP + ΔEK = −Q Tako je EP 2 = EK1 − Q mgh 2 = mv12 −Q 2 Visina na koju kugla odskoči je mv12 − 2Q h2 = = 4. Zamašnjak. Koliko je kutno ubrzanje zamašnjaka.Zadaci iz fizike (1.5 rad/s. kao i tangencijalno ubrzanje točke na obodu zamašnjaka tijekom zaustavljanja? Rješenje Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je ω = ω0 + αt Kad se zamašnjak zaustavi ω = 0 pa imamo 0 = ω0 + αt ω0 = .25 m/s2 31. Pokretački stroj zamašnjaka u jednom trenutku prestane djelovati. ali se on nastavi okretati s usporavanjem još tijekom vremena t = 24 s.313 rad/s2 at = α R = -0. 077 m 2mg 30.αt Tako da je kutno ubrzanje α =− Tangencijalno ubrzanje ω0 t = -0.8 m. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem. niz kosinu duljine 2 m i nagibnog kuta 37 °. Odrediti kutnu brzinu valjka u podnožju kosine. .

dio) 2. 2 mR 2ω 2 mR 2ω 2 3mR 2ω 2 mgh = + = 4 2 4 Tako je kutna brzina na kraju kosine ω= 2 R gh = 56. α1 = R1 2 . Rješenje Za svako tijelo pišemo jednadžbu gibanja. Odrediti ubrzanje sustava pod pretpostavkom da nema klizanja. izdanje 21 Rješenje Ukupna mehanička energija valjka na kosini. Preko dva homogena valjka prebačena je nit na kojoj vise dva utega. pošto nema djelovanja vanjskih sila. je očuvana ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 = Ekotrljanja + Etranslacije mgh = Iω 2 mv 2 + 2 2 Moment tromosti valjka je mR 2 . Za uteg mase m1 m1 g − FZ1 = m1a (1) Za valjak mase M1 izražavamo jednadžbu za moment sile M1 = ( FZ1 − FZ 2 ) R1 M 1 je moment sile koji djeluje na valjak je M1 = I1 ⋅α1 . Mase utega su m1 = 2 kg i m2 = 1 kg. a mase valjaka M1 = 1 kg i M2 = 5 kg. a brzina v = ω ⋅ R .Zadaci iz fizike (1. I1 = M1R12 a . 60 s 3 32.

Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0. izdanje FZ1 − FZ 2 = M1a 2 22 (2) Za valjak mase M2 moment sile je M 2 = ( FZ 2 − FZ 3 ) R2 FZ 2 − FZ 3 = M 2a 2 (3) Jednadžba gibanja za uteg mase m2 je FZ 3 − m2 g = m2 a (4) Iz jednadžbi (1). Na rubu platforme stoji dječak mase 30 kg. 635 ms -2 2(m1 + m2 ) + M1 + M 2 33.) Rješenje Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna količina gibanja je očuvana.Zadaci iz fizike (1. (2). I1ω1 = I2 ω2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka na rubu je R2 I1 = m1 + m2 R 2 2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka u sredini diska je I 2 = m1 R2 2 ω1 = 2πν 1 ω2 = 2πν 2 Uvrstivši izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo .5 s-1 oko okomite osi koja prolazi kroz centar mase. ∑I ω i i i = const. (3) i (4) slijedi a= 2(m1 − m2 ) g = 1. (Aproksimirati dječaka materijalnom točkom. Kolikom će frekvencijom rotirati platforma ako se dječak pomjeri u sredinu platforme. dio) 2.

Kuglica obješena o nit u vagonu otklanja se pri tome za kut α = 5°. Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje. Tako možemo pisati mg = Fz cos α Fcf = Fz sin α . jednakih masa m. Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira. Koliku kutnu brzinu treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje tijela na podlozi je R. Stoga na kuglicu obješenu u vagonu djeluje inercijalna centrifugalna sila mv 2 Fcf = mω r = r 2 Pored inercijalne sile na kuglicu djeluje sila teža. pa je Fcf = mg mω 2 r = mg Kutna brzina je ω= g r 35.833 s-1 m1 34. Dva tijela. dio) 2.Zadaci iz fizike (1. Rješenje Jednadžbe gibanja za obje kugle su mg − FZ = ma FZ − Fcf = ma Uvjet je da a = 0 . Iznos vektorskog zbroja inercijalne sile i sile teže jednak je iznosu sile zatezanja. Rješenje Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijalni sustav. dok drugo visi u zraku. te sila zatezanja niti. povezana su užetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi. Sva trenja zanemariti. izdanje 23 ν2 = 2m1 + 4m2 ν 1 = 0.

centrifugalna sila u točki A.Zadaci iz fizike (1. EP1 = mg ⋅ l (1 − cos α ) . Luster otklonjen za kut α. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se može opteretiti silom od 93. Izračunati razliku među silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvišoj i najnižoj točki putanje. iznos potencijalne energije tijela u točki A se pretvara u kinetičku energiju u točki B. Rješenje Sila zatezanja konca u točki A je FA = FcfA − mg = 2 mvA − mg R FcfA . Koliki može biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao? Rješenje Luster u mirovanju opterećuje plafon svojom težinom mg. izdanje Iz gornjih izraza dobivamo r= v2 = 226. 2 2 mvB mv A = + 2 Rmg 2 2 ⇒ 2 2 vB − vA = 4Rg Tako je razlika sila zatezanja ΔF = 6mg = 117. Luster se otkloni za kut α i pusti.34 N. ima potencijalnu energiju. dio) 2. pošto se nalazi na visini l(1 – cosα). Sila zatezanja u točki B je FB = FcfB + mg Razlika sila zatezanja je ΔF = FB − FA = m 2 2 ( vB − vA ) + 2mg R 2 2 Razlika vB − vA se dobije iz zakona o očuvanju energije. 72 N 37.98 m ≈ 227 m gtgα 24 36. Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne točke u vertikalnoj ravnini u polju Zemljine teže.

81 N = 59.34 N l Iz prethodna dva izraza dobivamo cos α = 1 − FZ − mg = 0. Kolika je zatezna sila niti kad je tijelo u točkama A. tako da imamo mv 2 FZ = mg + Fcf = mg + = 93. B. 707 2mg Tako je maksimalni kut otklona α = arc cos 0. Tijelo.81 N B : FZ = Fcf = 50 N C : FZ = Fcf − mg = 50 N . C i D? Rješenje Sile zatezanja u traženim točkama su: A : FZ = Fcf + mg = 50 N + 9. ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 mgl (1 − cos α ) = mv 2 2 25 v 2 = 2 gl (1 − cos α ) Ovo kretanje djeluje na plafon dodatnom centrifugalnom silom koja se pridodaje težini lustera. 707 = 45° 38. Nit s tijelom rotira u vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom ω = 10 rads-1. mase m = 1 kg.81 N = 40.19 N D : FZ = Fcf = 50 N . dio) 2. izdanje Pošto nema djelovanja vanjske sile ukupna energija je očuvana.5 m.9. vezano je na kraju niti duljine l = 0.Zadaci iz fizike (1.

mg = m v2 .355 ⋅106 s ≈ 27 dana g0 .mg = 2. Kolikom silom djeluje pilot. izdanje 26 39. na svoje sjedište u trenutku kad se avion nalazi u najvišoj točki. mase m = 80 kg. Leteći brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi “petlju” u vertikalnoj ravnini polumjera R = 600 m. 84 ⋅ 10 5 km Rješenje Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i Mjeseca. b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km. dio) 2.83 m/s2. a kolikom kad se nalazi u najnižoj točki putanje? Rješenje U najnižoj točki na pilota djeluje centrifugalna sila tako da na sjedište djeluje težina pilota i centrifugalna sila. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje. v2 FA = mg + Fcf = mg + m = 4.918 kN R 40. c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3. MZ 2 RZ v = ωR g0 = G 2 RZ R3 ω 2 = g0 2 R2 ⎛ 2π ⎞ = g0 Z ⎜ ⎟ R3 ⎝ T ⎠ T= 4π 2 R3 2π R = 2 g0 RZ RZ R = 2.Zadaci iz fizike (1. ako je poznato da je: a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9. 485 kN R U najvišoj točki na sjedište djeluje centrifugalna sila umanjena za težinu pilota. Mm v 2 M M =G m2 Z R R Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom možemo izračunati period obilaska Mjeseca oko Zemlje. FB = Fcf .

Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kreće po kružnoj putanji na visini H? Koliki je period kretanja ovog satelita? Rješenje: Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i satelita. dio) 2.Zadaci iz fizike (1. izdanje 27 41. mS v 2 mS MZ =G ( RZ + H ) 2 RZ + H Odavde nalazimo da je tražena brzina v= G MZ RZ + H Period kretanja satelita je T= 2π = 2π ( RZ + H ) v = 2π ( RZ + H ) RZ + H GMZ ω .

Kolika je brzina v1? (Rješenje: v1 = 21. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj učinjenih okretaja za vrijeme kočenja? (Rješenje: α = −10π rads -2 i n = ϕ/2π = 360 ok) . izračunati duljinu puta koju će automobil prijeći od trenutka zapažanja signala pa do zaustavljanja. Na prvoj trećini puta automobil se kreće brzinom v1. Lokomotiva se kreće brzinom v1 = 54 km/h.60 m. Brzina automobila prije početka kočenja iznosila je 100 km/h. koji traju ∆t. Ako kočnice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s2. vn. naći najkraće vrijeme za koje će autobus prijeći put između dvije susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km. (Rješenje: tmin = 190 s) 6. izračunati kutno ubrzanje njegovih kotača tijekom kočenja. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h.2 km/h) 2.2 rad/s2) 9.2 m/s2. Koliko će vremena kompozicija vlaka prolaziti pored strojovođe lokomotive? (Rješenje: t = 6 s) 5. (Rješenje: s = 96. Kolika je srednja brzina gibanja automobila na putu? (Rješenje: v = 43. Automobil.23. giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h. a na drugoj 54 km/h. (Rješenje: α = . Od trenutka zapažanja signala „stop“ pa do primjene kočnice vozaču je potrebno vrijeme od 0. čiji kotači imaju promjer 0.….7 s. Ako je nagib kosine 30°.6 m) 7. Tijelo se gurne uz kosinu početnom brzinom 48 m/s. Automobil se kreće po horizontalnoj kružnoj putanji polumjera R = 43 m. Pri kočenju se automobil zaustavi poslije prijeđenog puta od 20 m. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i kočenju ne smije biti veće od 1. dio) 2. (Rješenje: s = 235 m) 8.Zadaci iz fizike (1. Kolika je srednja brzina tijela? (Rješenje: v = ∑v i =1 n i n ) 4. a njegova najveća brzina je 40 km/h. Osovina nekog motora okreće se stalnom kutnom brzinom 200π rad/s. Tijelo se kreće po ravnoj putanji tako što u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima. izdanje 28 1. odrediti koliki će put tijelo prijeći po njoj do zaustavljanja. tangencijalnim ubrzanjem at = 2 ms-2. Kočenjem se kutna brzina osovine smanji na 160π rad/s za vrijeme od 4 s. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h. a na ostalom dijelu puta brzinom v2 = 54 km/h. v2. ima stalne brzine v1.6 km/h) 3. Nasuprot njoj naiđe vlak. koji se kreće brzinom v2 = 36 km/h. pod uvjetom da je trenje zanemarivo. v3. Za koje vrijeme će automobil prijeći prvi krug ako mu je početna brzina v0 = 36 kmh-1? (Rješenje: t1 = 12 s.) 10. duljine l = 150 m. Pod pretpostavkom da je usporenje automobila jednoliko.

dobije kutno ubrzanje α = . Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s. Tijelo. S koje visine su kuglice pale. početnom brzinom 10 m/s. b) h1 = h2 = h3 = 19. koje slobodno pada. v = 24.6 s i t2 = 51.5 s. 625 m ) 14. Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola puta? (Rješenje: v0 = 280 m/s) 13. Tijelo. h2 i h3 s kojih su kuglice izbačene. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m. v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s. ω = 1. kutnog pomaka od ϕ = (π/3) rad. b) h = 57.5 rad/s2. S tornja visokog 25 m bačeno je tijelo vertikalno uvis. c. Prva kuglica padne za drugom nakon Δt = 2 s. Udar u vodu čuje se nakon 2. It tri točke na vertikalnoj obali istovremeno su izbačene tri jednake kuglice u horizontalnom pravcu. a druga početnom brzinom v0 = 20 m/s.4 m) 15. Ako sve tri kuglice istovremeno padnu na površinu vode izračunati: a) vrijeme padanja svake kuglice. Pod kojim kutom će tijelo pasti na zemlju? (Rješenje: α = 56°18') 19.0. v2 i v3 u trenutku pada u vodu.85 rad/s) 12. v3 = 102 m/s) . b. (Rješenje: t = 5s. a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela b) S koje visine je tijelo pušteno? (Rješenje: a) t = 3.Zadaci iz fizike (1. S iste visine i u istom trenutku počnu padati dvije kuglice. (Rješenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s.6 m. pri gibanju stalnom kutnom brzinom ω0 = 4 rad/s. a kolika njegova brzina pri padu na tlo? (Rješenje: t = 3. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. c) brzine kuglica v1. v2 = 77. Koliko je vrijeme padanja tijela. prijeđe drugu polovicu puta za vrijeme ∆t = 1 s. Tijelo slobodno pada. Tijelo padne na udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. ω = 3. izdanje 29 11. (Rješenje: h = 30.5 rad/s.9 rad/s. c. Odrediti dubinu bunara. c) v1 = 53. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo palo. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. dio) 2.58 s. a u isto vrijeme je sa zemlje izbačeno drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0. ω = 3.2 m) 17. vremena t = 1 s.6 s) 16. t1 = 53. h = 122. Kolika će biti kutna brzina tijela nakon: a. n = 2 okretaja? (Rješenje: a. b) visine h1.3 m/s) 18. početnim brzinama v01 = 50 m/s.42 s. i u posljednjoj sekundi kretanja pređe put koji je jednak putu koji je tijelo prešlo za prve 3 s kretanja. b. Prva kuglica padne na površinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale. te koja su vremena padanja kuglica? (Rješenje: h = 14.1 km.7 m/s. i to jedna kuglica bez početne brzine.4 m/s.

od koje se odbije ne promijenivši iznos brzine. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ = 0. dio) 2. brzina automobila se poveća s v1 = 36 km/h na v2 = 72 km/h. mase m = 4000 kg.5 t. S vrha kosine. duljine s = 3 km. a = 5. (Rješenje: v0 = 835 m/s. (Rješenje: a. FZ = 22 N) 25.11⋅106 J = 1. F = 485. kolika je početna brzina rakete? Na kojoj će udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim je izbačena raketa α = 30°? (Rješenje: v0 = 600 m/s. Pri lansiranju rakete. xD = 45. (Rješenje: Ek = 7. Za koliko se pomjeri vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona µ = 0.2 m) 26.Zadaci iz fizike (1. Na zaustavljenom željezničkom vagonu. Ako je brzina produkata sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s. Na horizontalnom dijelu puta. Odrediti kinetičku energiju koju tijelo postiže pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0. (Rješenje: I = 0.2 N) 24.2 dok je kut kosine α = 30°. b.11 MJ. visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. kreće se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne najvišu točku. Kuglica padne na glatku metalnu ploču. u horizontalnom pravcu. Automobil. b. xD = 31.48 kgm/s.91J ) . odrediti: a) rad koji izvrši automobil na tom putu b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg. Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN.06? (Rješenje: s = 339. Tijelo je bačeno pod kutom α = 70° prema horizontu. P = 5.78 km) 22. kao i veličinu srednje sile kojom kuglica djeluje na ploču. a koeficijent trenja između automobilskih guma i puta iznosi μ = 0. Metalna kuglica. izračunati iznos impulsa sile.02. nalazi se raketna rampa s koje rakete polijeću brzinom v0 = 1000m/s.06. W = 1.54 kW) 27. (Rješenje: a.4 m/s. mase m1 = 8 t. izdanje 30 20. mase m = 200 kg. Odrediti početnu brzinu rakete i položaj pada rakete.8 m) 23. svaka mase m2 = 80 kg. (Rješenje: s = 222. Ako je masa automobila m = 1. odrediti duljinu puta koju će automobil prijeći poslije prestanka rada motora. koji se poklapa s pravcem tračnica. mase 10 g. Istovremeno se lansiraju dvije rakete. trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. Ako je dodir kuglice s pločom trajao 1 ms. slobodno pada s visine od 30 m.7 km) 21. Odrediti: a) ubrzanje sustava tijela i b) silu zatezanja užeta.

izdanje 31 28. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja μ između tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. Treba odrediti masu tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2. Kolika je: a) najveća sila zatezanja užeta koje nosi lift. ω = 33. Kameni blok. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0. mase 200 kg.5 m/s2. Vlak se kreće po kružnom željezničkom kolosijeku.5 m? (Rješenje: a = 2. Najveće dozvoljeno ubrzanje lifta.974 N) 29. U trenutku kad brzina automobila iznosi 20 m/s vozač je započeo kočiti.6 kN.01.187 ) 31. koje se nalazi na kosini nagiba 40°. (Rješenje: μ = 0. a kolika kad se kreće jednoliko? (Rješenje: a) FZmax = 6. polumjera R = 0. b) ova sila kad bi bilo a = g. Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotača vagona ako je njihov polumjer r = 0. mase 600 kg.989 ms-2.17 kg) 30. (Rješenje: FK = 13. nalazi se na kosini nagiba 15°. dio) 2. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu zatezanja konopca.2 m/s2. b) FZmax = 11. c) sila zatezanja užeta kad lift stoji.Zadaci iz fizike (1.5 m. Po kosini se giba tijelo mase M.52 b) F = 1493 N) 32. Da bi se blok gibao niz kosinu potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N. a) Koliki je koeficijent trenja između bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko? b) Kolikom silom bi se mogao vući isti blok uz kosinu? (Rješenje: µ = 0. Trenje u koloturi zanemariti. FZ = 1.0049 rad/s2. Tijelo mase m.8 kN.9 kN) 34. c) FZ = 5.5 km kutnim ubrzanjem α = 0. m1 = 250 g m2 = 500 g α = 30° β = 45° (Rješenje: a = 2. Automobil ukupne mase 2·103 kg spušta se cestom nagiba 30°. iznosi 1. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila kočenja paralelna nagibu. vezano je užetom preko koloture s tijelom mase 0. (Rješenje: M = 53. S ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg.81 kN ) 33. kao što je prikazano na slici.3 rad/s) .

Na osnovu ovih podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna. kreće se po kružnoj putanji oko Sunca brzinom v = 34. mase m = 200 g. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm. Izračunati ubrzanje točke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka početka kretanja? (Rješenje: a = 1. Kotač. mase m. (Rješenje: mZ/mS = 0. Stacionarni Zemljin satelit kreće se oko Zemlje po kružnoj putanji. Zanemarujući trenje u osi cilindra odrediti: a) kutnu brzinu cilindra i b) kinetičku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja.94 kJ) 39.2·107 m. Ako motor pođe iz mirovanja za koje vrijeme će napraviti prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme? (Rješenje: t = 0. (Rješenje: T ≈ 225 dana) 43.28 rad/s2. m2 g 2t 2 gt .3 dana. polumjera R = 20 cm počne se okretati stalnim kutnim ubrzanjem α = 6.2 m/s2) 37. Disk. b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko Saturna RSD = 3. Izračunati najveću kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine. namotano je tanko nerastegljivo uže zanemarive mase. dio) 2.9 km/s. ako je masa Sunca mS = 2⋅1030 kg. rotira u vertikalnoj ravnini. (Rješenje: ωmax = 54. na čijem je kraju privezano tijelo mase m2.Zadaci iz fizike (1. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R. polumjera R = 12 cm. Kolika je kinetička energija kugle u oba slučaja? (Rješenje: a) Ek = 1.85⋅108 m.358 s. b) Ek = 14. rotira stalnom kutnom brzinom ω = 2 rad/s oko osi: a) koja prolazi kroz njen centar mase.1 rad/s) 41.22 m/s2 .02·103 m/s.01) 42. Odrediti period obilaska ovog planeta oko Sunca.935 m/s2) 36.5 m.3 J. počne se okretati kutnim ubrzanjem α = 2 rad/s2. vezano konopcem duljine l = 0. Metalna kugla. a period obilaska oko Saturna TD = 2. polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg. a = 0. Planet. nalazi se cilindar. Maksimalna sila zatezanja koju konopac može izdržati je FZmax = 295 N. izdanje 32 35. a) Koliki je polumjer njegove putanje? b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje? (Rješenje: a) r = 4. b) Ek = ) (Rješenje: a) ω = ⎛ ⎛ m1 ⎞ m1 ⎞ 2 ⎜1 + R ⎜1 + ⎟ ⎟ ⎝ 2m2 ⎠ ⎝ 2m2 ⎠ 40.1 J) 38. b) v = 3. mase m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. Tijelo. Kolika je brzina i ubrzanje točke na obodu kotača poslije vremena t = 5 s od početka kretanja? (Rješenje: a = 197. Ek = 4. a period obilaska Mjeseca oko Zemlje je TM = 27. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi približno RZM = 3.78⋅108 m.7 dana.

6 h. Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje? (Rješenje: mZ = 5.Zadaci iz fizike (1. izdanje 33 44. Jednu istu točku na ekvatoru satelit nadlijeće poslije svakih TS = 11. Umjetni Zemljin satelit kreće se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti R = 2·107 m od njenog centra. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer rotacije Zemlje).97·1024 kg) . dio) 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful