ZADACI IZ FIZIKE

Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (3. izdanje)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

1

1. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima stalne brzine v1, v2, v3,…, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela? Rješenje

v=

Δs = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 + s1 s2 + + v1 v2

+ sn = s + n vn

n

∑v
i =1

n

1
i

2. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila? Rješenje

Δs v= = Δt

∑s ∑t
i =1 i =1 n

n

i

=

i

s1 + s2 t t + 2 2

s1 = v1t1 s2 = v2t2

t2 = t2 =

t 2

v=

v1 + v2 km = 45 2 h

3. Dva čamca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji međusobno zaklapaju kut α. a) Kolika je relativna brzina gibanja čamaca? b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska? Rješenje a) v12 = v1 − v2
2 2 v12 = v1 + v2 − 2 v1v2 cos α

b) d = v12 ⋅ t0

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

2

4. Između dvije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na međusobnom rastojanju od 140 km, usmjeren je motorni čamac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se kreće uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu čamca u odnosu na vodu. Rješenje Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x – os u pravcu kretanja rijeke. Označimo brzinu rijeke sa u, a brzinu čamca sa v, tako da imamo
v1 = v + u

(1)

gdje je v1 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće niz rijeku. A ako se čamac kreće uz rijeku imamo
− v2 = − v + u

(2)

gdje je v2 - brzina čamca u zamišljenom sustavu kad se kreće uz rijeku. S brzinom v1 čamac pređe put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v1 iznosi

v1 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 7, 78 4 5h 1,8 ⋅10 s s

S brzinom v2 čamac pređe put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v2 iznosi

v2 =

140 km 1, 4 ⋅105 m m = = 3, 24 4 12 h 4,32 ⋅10 s s

Jednadžbe (1) i (2) čine sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice. Tako je brzina rijeke

u= Brzina čamca je

v1 − v2 7, 78 − 3, 24 m km = = 2, 27 = 8,172 2 2 s h

v = v1 − u = 7,78 − 2, 27 = 5,51

m km = 19,836 s h

5. Promatrač koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi vagon prošao pored njega za 3 s. Koliko vremena će se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon? Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rješenje

Kad prvi vagon duljine l prođe pored promatrača možemo reći da je vlak prešao put l kojeg možemo izraziti ovako

istom početnom brzinom.487 s 6.Zadaci iz fizike (1. U trenutku kada tijelo dostigne najvišu točku svog kretanja. Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 10 m/s. baci se drugo tijelo vertikalno uvis. Na kojoj visini će se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti. izdanje 3 l= 1 2 at1 2 Isto tako kad dva vagona prođu pored promatrača možemo pisati 2l = 1 2 at 2 2 Možemo pisati općeniti izraz za n vagona nl = 1 2 at n 2 Sad podijelimo putove koje su prošli n vagona i jedan vagon 2 tn =n t12 Dobili smo vrijeme za koje pored promatrača prođe n vagona t n = t1 n Na isti način izračunamo vrijeme za koje pored promatrača prođe (n – 1) vagona tn−1 = t1 n − 1 Na kraju imamo da n-ti (u našem slučaju deseti) vagon prođe pored promatrača za vrijeme Δt n = t n − t n−1 = 0. Rješenje Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je h = v0t − A brzina pri vertikalnom hitcu je gt 2 2 (1) v = v0 − gt U maksimalnom položaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je . dio) 2.

05 ms-1.43 ms-1. Rješavanjem ovog sustava dobiva se rezultat h1 = 2 3 v0 ⋅ = 3. dio) 2.Zadaci iz fizike (1. (3) i (6) čine sustav od tri jednadžbe s tri nepoznanice. Tijelo slobodno pada s visine h.823 m 8 g 7. U točki A ima brzinu v A = 29. Kolika je visinska razlika točaka A i B? Za koje će vrijeme tijelo preći put AB? Rješenje Vrijeme za koje tijelo dođe u točku A je tA = vA g A vrijeme za koje dođe u točku B je . a u točki B brzinu v B = 49. izdanje 4 t= Uvrstivši ovaj izraz u (1) imamo v0 g h= 2 v0 2g (2) Tijela će se susresti na nekoj visini h1 h = h1 + h 2 (3) Drugo tijelo pređe put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pređe put h2 h2 = g 2 t 2 g 2 t 2 (4) h1 = v0t − (5) Iz (4) i (5) slijedi h1 = v0 2h 2 − h2 g (6) Jednadžbe (2).

izdanje tB = vB g 5 Tako će tijelo preći put AB za vrijeme Δt = t B − t A = vB − v A = 2s g Udaljenost točke A od polazne točke je 2 gt A hA = 2 Udaljenost točke B od polazne točke je 2 gt B hB = 2 Duljina puta AB je Δh = AB = hB − h A = g 2 2 ( tB − tA ) = 78. Lopta je bačena s ruba krova zgrade vertikalno uvis. Koliku će brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na tlo? Rješenje Lopta će se popeti na visinu H i početi padati. Lopta će se popeti na visinu H H = v0t − g t2 2 gdje je brzina nula v = 0. početnom brzinom od 30 m/s. a brzina joj iznosi . Kod ruba zgrade imat će brzinu jednaku početnoj što je lako pokazati.5 m 2 8. A pošto je v = v0 − gt ⇒ v0 = gt Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo H = gt 2 − g t2 t 2 v2 =g = 0 2 2 2g Iz tog položaja lopta počinje padati.Zadaci iz fizike (1. dio) 2.

izdanje 6 v = v0 + gt dok je v 0 = 0 Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. Dužina puta kojeg prevali lopta padajući je s=g t2 2 ⇒ t= 2s g Uvrštavajući ovo u izraz za v imamo v=g 2s = 2 gs g Pored ruba zgrade lopta će biti kad prijeđe put s =H tako da je brzina u tom trenutku v' = 2 gH = 2 g 2 v0 = v0 2g Sad možemo uzeti ovu brzinu kao početnu brzinu i u idućem trenutku će brzina. te na radijalnu komponentu ar .81 2 ⋅ 1 s = 39. koju ćemo označiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t.Zadaci iz fizike (1. dio) 2. Otpor zraka zanemariti. U tom trenutku ubrzanje g možemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu kretanja tijela at . Rješenje Tijelo će se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom α u odnosu prema početnoj brzini v0 . preko dužine puta kojeg prelazi. Radijalna komponenta ubrzanja iznosi ar = gdje je Brzina iznosi 2 v = v0 + g 2t 2 v2 = g cos α R vx v0 = v v (1) cos α = (2) (3) Iz (1). v1 = v'+ gt1 dakle v = 30 m m m + 9. Tijelo je bačeno horizontalno brzinom 20 ms-1.81 s s s 9. (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti . Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon što se počelo kretati.

Pod kutom od 60°. tako da će tijelo biti u maksimalnom položaju za pola ovog vremena. Odrediti najveću visinu na kojoj će se tijelo naći pri tom kretanju. tako da je v0 y = gt (2) Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je gt 2 y = v0 y t − 2 Uvrstivši (2) u (3) dobivamo za maksimalni položaj y max = gt 2 − gt 2 gt 2 = 2 2 (4) (3) U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2. Kroz koliko sekundi će njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45°? Rješenje Tangens kuta je . 063m 2 8 2 11.komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi: vy = v0 y − gt (1) U maksimalnom položaju brzina tijela vy = 0. y max g ( tD / 2 ) gt 2 = = D = 7. Rješenje y . bačeno je tijelo početnom brzinom od 25 m/s.4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja. 088 m 10. Tijelo je bačeno pod kutom α prema horizontu početnom brzinom v0.4 s.Zadaci iz fizike (1. dio) 2. Vrijeme kretanja tijela iznosi 2. izdanje 7 (v R= 2 0 + g 2t 2 ) 2 gv0 3 = 112. prema horizontu. Otpor zraka zanemariti.

62 s g (3) Ako ovo uvrstimo u xD dobijemo domet do kojeg lopta putuje .933 s g 12. U točki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula. izdanje 8 tgα = vy vx vy vx = v0 sin 60° − gt v0 cos 60° tg 45° = Odavde slijedi t= v0 sin 60° − tg 45° ⋅ v 0 cos 60° = 0. dio) 2. počinje da trči prema lopti u momentu kad je ona udarena. Drugi igrač. t D = 2t max = 2 v0 sin α = 2. Igrač udari loptu pod kutom od 40° prema horizontu dajući joj početnu brzinu od 20 m/s. možemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se popne do maksimalne visine. v0 y = gt max t max = v0 y g = v0 sin α g (2) gdje tmax – vrijeme potrebno lopti da se popne do maksimalne visine i ono iznosi pola vremena leta lopte tD.Zadaci iz fizike (1. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igrač da bi udario loptu u trenutku pada na zemlju? Rješenje Domet do kojeg lopta dođe je xD = vxtD (1) gdje je tD – vrijeme leta lopte. udaljen od prvog 30 m.

16 m g g x D = v0 cosα ⋅ Put koji igrač treba preći do lopte je Δx = x D − x 2 = 10. uslijed eksplozije.87 tD s 13. dio) 2. drugi prema istoku. Kolikom brzinom i u kojem smjeru je odletio treći dio? . Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se. na tri jednaka dijela. i to jedno vertikalno uvis. oba brzinom 20 ms-1. izdanje 9 2 2v0 sin α v0 sin 2α = = 40. Njihove početne brzine su jednake i iznose 30 m/s.Zadaci iz fizike (1. Jedan dio ode prema sjeveru.16 m Znači treba se kretati ovom prosječnom brzinom vi = Δx m = 3. drugo pod kutom od 45° prema horizontu. Dva tijela bačena su istovremeno iz jedne točke na zemlji. Kolika je udaljenost između tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su bačena? Rješenje Vektor položaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r1 = y1 j = ⎜ v0t − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Vektor položaja drugog tijela u ovisnosti o vremenu je: 1 ⎛ ⎞ r2 = x2 i + y2 j = v0t cos θ i + ⎜ v0t sin θ − gt 2 ⎟ j 2 ⎝ ⎠ Razlika ova dva vektora je r12 = r1 − r2 = − x2 i + ( y1 − y2 ) j = − v0t cos θ i + v0t ( 1 − sin θ ) j A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu r12 = r1 − r2 2 2 r12 = v0 t 2 cos 2 θ + v0 t 2 ( 1 − sin θ ) = v0t 2(1 − sin θ ) = 46 m 2 14.

28 ms-1. izdanje 10 Rješenje Primjenom zakona očuvanja količine gibanja imamo m1 v1 + m 2 v 2 + m 3 v 3 = 0 m1 = m 2 = m 3 = m. v1 j + v 2 i + v 3 = 0 v 3 = − v1 j + v 2 i v1 = v1 j . Kolika je promjena brzine saonica i u kojem smjeru će saonice nastaviti gibanje? Rješenje Na osnovi zakona očuvanja količine gibanja imamo m1v1 + m2 v2 = ( m1 + m2 ) ⋅ v Količine gibanja rastavimo na x i y komponente: .5 m/s.28 ms -1 Treći dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28. 15.Zadaci iz fizike (1. ukupne mase 500 kg kreću se po zamrznutom jezeru brzinom 0. v2 = v2 i ⇒ ( ) Iznos ove brzine je 2 v 3 = v12 + v 2 = 28. Saonice sa vrećom pijeska. dio) 2. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreću pijeska pod kutom 30° u odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju.

Izračunati kinetičku energiju drugog tijela poslije sudara ako je početna kinetička energija prvog tijela 1500 J. 00399 m s s Brzina saonica je 2 2 v = vx + vy = 0. Odrediti koliki treba biti odnos masa ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastičnom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri puta.0069 m m ≈ 7 ⋅ 10 −3 s s Smjer gibanja je određen kutom β = arctg vy vx = 0. 450985 = 27′8′′ 16. dio) 2.brzina tijela mase m1 poslije sudara. Rješenje Količina gibanja je očuvana . Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. = 1 dobijemo 3 . v1. . izdanje 11 m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) ⋅ vx m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy v2 x = v2 ⋅ cos α = 346. v2 brzina tijela mase m2 poslije sudara. v Ako u (1) uvrstimo da je v1.Zadaci iz fizike (1. 4 v2 y = v2 ⋅ sin α = 200 m s m s Iz gornjih izraza slijedi vx = 0.brzina tijela mase m1 prije sudara. + m2 v2 (1) .5069 m s dakle promjena brzine saonica je Δv = v − v1 = 0. m1 v1 = m1v1. 5069 m i vy = 0. gdje su: v1 .

sin β mg sin β = μ ⋅ mg cos β ⇒ μ = = tg β = 0. 39 s a sin α 18. Kakav mora biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje. Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je . ukupna energija je očuvana E1 = E1 + E 2 .93 ms −1 Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu možemo dobiti iz relacije za pređeni put s= h at 2 = sin α 2 ⇒ t= 2h = 1.333 kJ . m1 v12 m1 v12 m2 v 22 = + 2 2 2 . 17. uvrstivši izraze za v1 i v 2 dobijemo odnos masa . (3) m1 =2 m2 Uvrštavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobijemo E k 2 E k 2 = 1.577 cos β Na kosini od 45° tijelo dobije ubrzanje a ma = mg sin α − μ ⋅ mg cos α ⇒ a = 2. Dva tijela različitih masa vezana su užetom. . Koliko se dugo spušta tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba α = 45° ako je maksimalni kut pri kojem tijelo može mirovati na kosini β = 30°? Rješenje Ako tijelo miruje na kosini od 30° sila trenja uravnotežuje komponentu sile teže paralelnu podlozi. . Koeficijenti trenja između tijela i odgovarajućih podloga su: μ1 i μ2.Zadaci iz fizike (1. dio) 2. kao na crtežu i kreću se po različitim podlogama. . . izdanje . v2 = 12 2m1 v1 3m2 (2) Isto tako.

(Stalna sila kočenja je paralelna nagibu.Zadaci iz fizike (1. Automobil mase 2. U momentu kada brzina iznosi 30 m/s vozač počinje kočiti. Pošto je a = 0 iz ove dvije jednadžbe dobivamo 0 = m2 g sin α − μ1m1 g − μ2 m2 g cos α Tako da je traženi odnos masa m1 ( sin α − μ2 cos α ) = m2 μ1 19.) Rješenje Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi ma = mg sin α − FK Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i prijeđeni put su v = v0 + at s = v0t + at 2 2 Iz ove dvije relacije dobivamo 2 v 2 = v0 + 2as ⇒ a= 2 v 2 − v0 2s Kako je na kraju puta v = 0 imamo a= 2 − v0 = −3 ms −2 2s Tako je sila kočenja . izdanje m1a = Fz − Ftr1 13 Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Fz − Ftr 2 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate.5·103 kg spušta se cestom nagiba 25°. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 150 m. dio) 2.

izdanje FK = Fg − ma = 17. čiji kut je α = 30° nalazi se tijelo mase m = 500 kg. dio) 2. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0. mase m1 i m2. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. Dva tijela. vezana su užetom i postavljena na podlogu. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ. a koliko ubrzanje sustava? Rješenje Jednadžba gibanja za tijelo mase m2 je m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − FZ Jednadžba gibanja za tijelo mase m1 je m1 a = FZ − Ftr 1 Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznate. 025 ⋅103 N 14 20.1.Zadaci iz fizike (1. Kolika je sila zatezanja užeta. Iz druge izrazimo Fz i uvrstimo u prvu m2 a = m2 g sin α − Ftr 2 − m1 a − Ftr 1 Ubrzanje sustava je a=g m2 (sin α − μ cos α ) − μm1 m1 + m2 Sila zatezanja užeta je FZ = m1 g [m2 (sin α − μ cos α) − μm1 ] + μm1 g m1 + m2 21. Na kosini. Kolikom silom treba djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s? Rješenje Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je v = v0 − at Pri zaustavljanju tijela v = 0 pa je a= v0 t Jednadžba gibanja tijela je .

Izračunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj. Na platformi kamiona bez bočnih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg.1.Zadaci iz fizike (1. silu međudjelovanja dvaju tijela i . Kuglica otklonjena za 30° posjeduje potencijalnu energiju koja iznosi EP = mgl(1 − cos α ) Ta potencijalna energija se pretvara u kinetičku energiju mv 2 = mgl(1 − cos α ) 2 U trenutku prolaska kuglice kroz ravnotežni položaj njena brzina v = 2 gl(1 − cos α ) 23. Kolikim najvećim ubrzanjem kamion može krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme? Koeficijent trenja između sanduka i platforme je μ = 0.5 N t t 15 22. čije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg.943 ms −2 24. Kuglicu mase m = 1 kg. otklonimo iz ravnotežnog položaja za kut α = 30° i pustimo. Odrediti: a. izdanje −ma = mg sin α − Ftr − F Tražena sila je F=m v0 v + mg sin α − Ftr = m( 0 + g sin α − μ g cos α ) = 2227. Na kosini nagiba α = 30° nalaze se dva tijela. obješenu o nit.25.3. Rješenje Na sanduk djeluje inercijalna sila ma koja mora biti manja od sile trenja ma ≤ Ftr a≤ Ftr m Maksimalno ubrzanje kamiona je a= μmg m = μg = 2. Rješenje Kuglica u mirovanju opterećuje nit silom mg. dio) 2. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ1 = 0. a koeficijent trenja između tijela mase m2 i podloge je μ2 = 0.

izdanje b. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2. zbog koje ova dva tijela čine jedan sustav. Tada je ubrzanje jednako nuli. a = g sin α − g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 F12 = m1m2 g cos α ( μ1 − μ2 ) = 0. Iz jednadžbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 . a=0 g sin α = g cos α ( μ1m1 + μ2m2 ) m1 + m2 tg α = Traženi kut je ( μ1m1 + μ2m2 ) = 0.sila međudjelovanja između tijela mase m1 i tijela mase m2.15 = 8.85 N m1 + m2 b) Tijela će se početi gibati kad su sile u ravnoteži. F12 = −F21 Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1. minimalnu vrijednost kuta pri kojem će se tijela početi gibati. u ovom slučaju samo kinetičke energije . Ako je prije djelovanja sile tijelo mirovalo izračunati njegovu kinetičku energiju poslije vremena t = 5 s od početka kretanja. dio) 2.15 m1 + m2 α = arctg 0. Rješenje 16 a) Jednadžbe gibanja za prvo i drugo tijelo su: m1 g sin α + F21 − Ftr1 = m1a m2 g sin α − F12 − Ftr 2 = m2 a gdje je F12 .Zadaci iz fizike (1. Rješenje Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela. a tijelo 1 silom F12 koči tijelo 2.53° = 8° 31' 4 '' 25.

količina gibanja tijela na dnu kosine je m1v1 . 25 J 26. tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom. izdanje W ' = ΔE = ΔEP + ΔEK 17 ΔEP = 0 ΔEK = EK 2 − 0 Rad vanjske sile je W ' = Fs Put s možemo odrediti kinematičkom jednadžbom s= at 2 = 1. Primjenom zakona očuvanja količine gibanja. Trenje zanemariti. Ona se pretvara u kinetičku energiju gibanja tijela. Ovu količinu gibanja možemo rastaviti na dvije komponente. Rješenje Ukupna mehanička energija nekog sustava je očuvana. 25 m 2 Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetička energija EK = Fs = 1. komponentu u pravcu gibanja kolica m1v1x i komponentu okomitu na pravac gibanja kolica m1v1y .Zadaci iz fizike (1. dio) 2. za komponentu m1v1x možemo pisati . m v2 m1 gh = 1 1 2 Na dnu kosine brzina tijela će biti v1 = 2 gh = 14 ms -1 Dakle. Tijelo. Ukupna energija u ovom primjeru jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. Komponenta m1v1y nije očuvana. Ako je visinska razlika tijela i kolica u početnom položaju h = 10 m. mase m1 = 15 kg. Na kraju kosine. mase m2 = 90 kg koja miruju na horizontalnoj podlozi. počne da klizi sa vrha kosine. nagibnog kuta α = 60°. odrediti brzinu kojom će se kretati kolica zajedno sa tijelom.

Rješenje Pišemo jednadžbu gibanja za zrakoplov Fm − Ftr = ma . Na jezeru se nalazi čamac. Duljina piste je 100 m. od pramca čamca do krme (zadnji dio čamca)? Trenje čamca i vode zanemariti. Da bi mogao uzletjeti. Da li će čamac dodirnuti obalu u toku kretanja čovjeka. 28. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja između kotača i piste iznosi μ = 0. duljine 10 m i mase 140 kg. na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h.75 m. čamac neće dodirnuti obalu. Možemo onda pisati m2 ( v1 − v2 ) − m1v2 = 0 Brzina čovjeka u odnosu na čamac je v1 = l t Brzina čamca u odnosu na obalu je v2 = s t Iz gornjih izraza možemo izvući s=l m2 =3m m1 + m2 Dakle. a čamac se u odnosu na obalu giba brzinom v2.Zadaci iz fizike (1. zrakoplov. dio) 2. izdanje m1v1X = ( m1 + m2 ) v2 18 Tako je brzina kolica zajedno s tijelom v2 = v1 cos α m1 = 1ms-1 m1 + m2 27. mase 4 t. Udaljenost između obale i pramca je 3. Rješenje Količina gibanja ovog sustava prije početka kretanja čovjeka jednaka je nuli. Čovjek se u odnosu na čamac giba brzinom v1. mase 60 kg.2. postavljen pramcem (prednji dio čamca) okomito na obalu. Pošto se radi o zatvorenom sustavu ukupna količina gibanja nakon početka kretanja čovjeka treba biti jednaka nuli.

izdanje Tako je vučna sila motora Fm = ma + Ftr 19 Brzinu možemo odrediti iz kinematičke jednadžbe v 2 = 2 as Pa je Fm = mv 2 + μ mg 2s Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1.59 MW ⎝ 2s ⎠ 29.59 MW ⎝ 2s ⎠ Drugi način Ukupna energija koju motor potroši na putu s je W '+ Wtr = ΔE = ΔEP + ΔEK W ' = Fms Wtr = − μmgs ΔEP = 0. Na koju visinu će kugla odskočiti ako pri udaru u podlogu gubi količinu topline 10 J? Rješenje Ukupna energija koju lopta ima u početnom trenutku jednaka je kinetičkoj energiji.59 ⋅106 W = 1.59 ⋅106 W = 1. ΔEK = Iz gornjih izraza dobivamo Fm = mv 2 + μ mg 2s mv 2 2 Tako je potrebna snaga motora ⎛ v2 ⎞ P = Fm v = ⎜ + μ g ⎟ mv = 1. Kugla mase 1 kg bačena je vertikalno uvis. . dio) 2. početnom brzinom 10 m/s.Zadaci iz fizike (1.

ΔE = ΔEP + ΔEK = −Q Tako je EP 2 = EK1 − Q mgh 2 = mv12 −Q 2 Visina na koju kugla odskoči je mv12 − 2Q h2 = = 4. Koliko je kutno ubrzanje zamašnjaka. ali se on nastavi okretati s usporavanjem još tijekom vremena t = 24 s. bez klizanja. Pokretački stroj zamašnjaka u jednom trenutku prestane djelovati. okreće se stalnom brzinom ω0 = 7. niz kosinu duljine 2 m i nagibnog kuta 37 °. 077 m 2mg 30.8 m. dio) 2.αt Tako da je kutno ubrzanje α =− Tangencijalno ubrzanje ω0 t = -0. polumjera R = 0. kao i tangencijalno ubrzanje točke na obodu zamašnjaka tijekom zaustavljanja? Rješenje Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je ω = ω0 + αt Kad se zamašnjak zaustavi ω = 0 pa imamo 0 = ω0 + αt ω0 = . .313 rad/s2 at = α R = -0. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem. Zamašnjak.5 rad/s.Zadaci iz fizike (1. izdanje E = EK1 20 Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu. Odrediti kutnu brzinu valjka u podnožju kosine.25 m/s2 31.

Zadaci iz fizike (1. Odrediti ubrzanje sustava pod pretpostavkom da nema klizanja. Preko dva homogena valjka prebačena je nit na kojoj vise dva utega. 2 mR 2ω 2 mR 2ω 2 3mR 2ω 2 mgh = + = 4 2 4 Tako je kutna brzina na kraju kosine ω= 2 R gh = 56. a mase valjaka M1 = 1 kg i M2 = 5 kg. Za uteg mase m1 m1 g − FZ1 = m1a (1) Za valjak mase M1 izražavamo jednadžbu za moment sile M1 = ( FZ1 − FZ 2 ) R1 M 1 je moment sile koji djeluje na valjak je M1 = I1 ⋅α1 . pošto nema djelovanja vanjskih sila. Rješenje Za svako tijelo pišemo jednadžbu gibanja. α1 = R1 2 . a brzina v = ω ⋅ R . izdanje 21 Rješenje Ukupna mehanička energija valjka na kosini. Mase utega su m1 = 2 kg i m2 = 1 kg. je očuvana ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 = Ekotrljanja + Etranslacije mgh = Iω 2 mv 2 + 2 2 Moment tromosti valjka je mR 2 . 60 s 3 32. I1 = M1R12 a . dio) 2.

) Rješenje Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna količina gibanja je očuvana. Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0.Zadaci iz fizike (1. izdanje FZ1 − FZ 2 = M1a 2 22 (2) Za valjak mase M2 moment sile je M 2 = ( FZ 2 − FZ 3 ) R2 FZ 2 − FZ 3 = M 2a 2 (3) Jednadžba gibanja za uteg mase m2 je FZ 3 − m2 g = m2 a (4) Iz jednadžbi (1). ∑I ω i i i = const. Na rubu platforme stoji dječak mase 30 kg. (3) i (4) slijedi a= 2(m1 − m2 ) g = 1. (Aproksimirati dječaka materijalnom točkom. (2). 635 ms -2 2(m1 + m2 ) + M1 + M 2 33.5 s-1 oko okomite osi koja prolazi kroz centar mase. I1ω1 = I2 ω2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka na rubu je R2 I1 = m1 + m2 R 2 2 Ukupni moment tromosti diska i čovjeka u sredini diska je I 2 = m1 R2 2 ω1 = 2πν 1 ω2 = 2πν 2 Uvrstivši izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo . dio) 2. Kolikom će frekvencijom rotirati platforma ako se dječak pomjeri u sredinu platforme.

Zadaci iz fizike (1. te sila zatezanja niti. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje. dio) 2. Sva trenja zanemariti. Tako možemo pisati mg = Fz cos α Fcf = Fz sin α . jednakih masa m. Rješenje Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijalni sustav.833 s-1 m1 34. dok drugo visi u zraku. Koliku kutnu brzinu treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje tijela na podlozi je R. izdanje 23 ν2 = 2m1 + 4m2 ν 1 = 0. Iznos vektorskog zbroja inercijalne sile i sile teže jednak je iznosu sile zatezanja. Kuglica obješena o nit u vagonu otklanja se pri tome za kut α = 5°. Dva tijela. Rješenje Jednadžbe gibanja za obje kugle su mg − FZ = ma FZ − Fcf = ma Uvjet je da a = 0 . Stoga na kuglicu obješenu u vagonu djeluje inercijalna centrifugalna sila mv 2 Fcf = mω r = r 2 Pored inercijalne sile na kuglicu djeluje sila teža. pa je Fcf = mg mω 2 r = mg Kutna brzina je ω= g r 35. Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira. povezana su užetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi.

Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne točke u vertikalnoj ravnini u polju Zemljine teže. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se može opteretiti silom od 93. Luster se otkloni za kut α i pusti. Koliki može biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao? Rješenje Luster u mirovanju opterećuje plafon svojom težinom mg. 72 N 37. Rješenje Sila zatezanja konca u točki A je FA = FcfA − mg = 2 mvA − mg R FcfA . ima potencijalnu energiju. Izračunati razliku među silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvišoj i najnižoj točki putanje.Zadaci iz fizike (1. izdanje Iz gornjih izraza dobivamo r= v2 = 226.34 N. pošto se nalazi na visini l(1 – cosα). Sila zatezanja u točki B je FB = FcfB + mg Razlika sila zatezanja je ΔF = FB − FA = m 2 2 ( vB − vA ) + 2mg R 2 2 Razlika vB − vA se dobije iz zakona o očuvanju energije.98 m ≈ 227 m gtgα 24 36. EP1 = mg ⋅ l (1 − cos α ) . dio) 2. Luster otklonjen za kut α. iznos potencijalne energije tijela u točki A se pretvara u kinetičku energiju u točki B. 2 2 mvB mv A = + 2 Rmg 2 2 ⇒ 2 2 vB − vA = 4Rg Tako je razlika sila zatezanja ΔF = 6mg = 117.centrifugalna sila u točki A.

Zadaci iz fizike (1. Kolika je zatezna sila niti kad je tijelo u točkama A.81 N = 59. 707 = 45° 38.19 N D : FZ = Fcf = 50 N . Tijelo. izdanje Pošto nema djelovanja vanjske sile ukupna energija je očuvana.5 m. ΔE = ΔEP + ΔEK = 0 EP 2 − EP1 + EK 2 − EK1 = 0 EP1 = EK 2 mgl (1 − cos α ) = mv 2 2 25 v 2 = 2 gl (1 − cos α ) Ovo kretanje djeluje na plafon dodatnom centrifugalnom silom koja se pridodaje težini lustera. B.34 N l Iz prethodna dva izraza dobivamo cos α = 1 − FZ − mg = 0. vezano je na kraju niti duljine l = 0. C i D? Rješenje Sile zatezanja u traženim točkama su: A : FZ = Fcf + mg = 50 N + 9.81 N B : FZ = Fcf = 50 N C : FZ = Fcf − mg = 50 N . Nit s tijelom rotira u vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom ω = 10 rads-1.9.81 N = 40. dio) 2. mase m = 1 kg. 707 2mg Tako je maksimalni kut otklona α = arc cos 0. tako da imamo mv 2 FZ = mg + Fcf = mg + = 93.

MZ 2 RZ v = ωR g0 = G 2 RZ R3 ω 2 = g0 2 R2 ⎛ 2π ⎞ = g0 Z ⎜ ⎟ R3 ⎝ T ⎠ T= 4π 2 R3 2π R = 2 g0 RZ RZ R = 2.918 kN R 40. izdanje 26 39. FB = Fcf .83 m/s2. mase m = 80 kg. b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km. a kolikom kad se nalazi u najnižoj točki putanje? Rješenje U najnižoj točki na pilota djeluje centrifugalna sila tako da na sjedište djeluje težina pilota i centrifugalna sila. na svoje sjedište u trenutku kad se avion nalazi u najvišoj točki.Zadaci iz fizike (1. Leteći brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi “petlju” u vertikalnoj ravnini polumjera R = 600 m. 84 ⋅ 10 5 km Rješenje Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i Mjeseca. v2 FA = mg + Fcf = mg + m = 4. Mm v 2 M M =G m2 Z R R Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom možemo izračunati period obilaska Mjeseca oko Zemlje. Kolikom silom djeluje pilot. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje. ako je poznato da je: a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9.355 ⋅106 s ≈ 27 dana g0 .mg = 2.mg = m v2 . c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3. dio) 2. 485 kN R U najvišoj točki na sjedište djeluje centrifugalna sila umanjena za težinu pilota.

izdanje 27 41. mS v 2 mS MZ =G ( RZ + H ) 2 RZ + H Odavde nalazimo da je tražena brzina v= G MZ RZ + H Period kretanja satelita je T= 2π = 2π ( RZ + H ) v = 2π ( RZ + H ) RZ + H GMZ ω . Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kreće po kružnoj putanji na visini H? Koliki je period kretanja ovog satelita? Rješenje: Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila između Zemlje i satelita. dio) 2.Zadaci iz fizike (1.

Ako kočnice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s2. naći najkraće vrijeme za koje će autobus prijeći put između dvije susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km. Od trenutka zapažanja signala „stop“ pa do primjene kočnice vozaču je potrebno vrijeme od 0. izdanje 28 1.23. Kolika je brzina v1? (Rješenje: v1 = 21. a na ostalom dijelu puta brzinom v2 = 54 km/h. Tijelo se gurne uz kosinu početnom brzinom 48 m/s.2 m/s2. tangencijalnim ubrzanjem at = 2 ms-2.) 10. Pri kočenju se automobil zaustavi poslije prijeđenog puta od 20 m. Kočenjem se kutna brzina osovine smanji na 160π rad/s za vrijeme od 4 s.7 s. odrediti koliki će put tijelo prijeći po njoj do zaustavljanja. čiji kotači imaju promjer 0.60 m. a njegova najveća brzina je 40 km/h. (Rješenje: tmin = 190 s) 6. dio) 2. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i kočenju ne smije biti veće od 1. v2. (Rješenje: s = 96. Automobil se kreće po horizontalnoj kružnoj putanji polumjera R = 43 m.2 rad/s2) 9. koji se kreće brzinom v2 = 36 km/h. Nasuprot njoj naiđe vlak. giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h. Na prvoj trećini puta automobil se kreće brzinom v1.6 km/h) 3.…. (Rješenje: α = .6 m) 7. duljine l = 150 m.2 km/h) 2. Za koje vrijeme će automobil prijeći prvi krug ako mu je početna brzina v0 = 36 kmh-1? (Rješenje: t1 = 12 s. Kolika je srednja brzina gibanja automobila na putu? (Rješenje: v = 43. (Rješenje: s = 235 m) 8. vn. Lokomotiva se kreće brzinom v1 = 54 km/h. Brzina automobila prije početka kočenja iznosila je 100 km/h. pod uvjetom da je trenje zanemarivo. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj učinjenih okretaja za vrijeme kočenja? (Rješenje: α = −10π rads -2 i n = ϕ/2π = 360 ok) .Zadaci iz fizike (1. izračunati kutno ubrzanje njegovih kotača tijekom kočenja. Tijelo se kreće po ravnoj putanji tako što u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima. Ako je nagib kosine 30°. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. Kolika je srednja brzina tijela? (Rješenje: v = ∑v i =1 n i n ) 4. Automobil. v3. izračunati duljinu puta koju će automobil prijeći od trenutka zapažanja signala pa do zaustavljanja. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h. Koliko će vremena kompozicija vlaka prolaziti pored strojovođe lokomotive? (Rješenje: t = 6 s) 5. Pod pretpostavkom da je usporenje automobila jednoliko. Osovina nekog motora okreće se stalnom kutnom brzinom 200π rad/s. a na drugoj 54 km/h. ima stalne brzine v1. koji traju ∆t.

c. a u isto vrijeme je sa zemlje izbačeno drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0.7 m/s. (Rješenje: t = 5s.3 m/s) 18. S tornja visokog 25 m bačeno je tijelo vertikalno uvis. b. t1 = 53. Kolika će biti kutna brzina tijela nakon: a. početnim brzinama v01 = 50 m/s. koje slobodno pada. c) brzine kuglica v1. Prva kuglica padne za drugom nakon Δt = 2 s. a druga početnom brzinom v0 = 20 m/s.6 s) 16.9 rad/s.58 s. b) h1 = h2 = h3 = 19. Tijelo. ω = 3. Koliko je vrijeme padanja tijela. ω = 3. Pod kojim kutom će tijelo pasti na zemlju? (Rješenje: α = 56°18') 19. prijeđe drugu polovicu puta za vrijeme ∆t = 1 s. n = 2 okretaja? (Rješenje: a. Tijelo padne na udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. c) v1 = 53. i u posljednjoj sekundi kretanja pređe put koji je jednak putu koji je tijelo prešlo za prve 3 s kretanja. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo palo.4 m/s.5 s. dio) 2. i to jedna kuglica bez početne brzine. Tijelo slobodno pada. (Rješenje: h = 30.42 s. b) h = 57. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. izdanje 29 11. a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela b) S koje visine je tijelo pušteno? (Rješenje: a) t = 3. dobije kutno ubrzanje α = . S koje visine su kuglice pale. It tri točke na vertikalnoj obali istovremeno su izbačene tri jednake kuglice u horizontalnom pravcu. v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s. v2 = 77.6 m.2 m) 17.6 s i t2 = 51.5 rad/s. kutnog pomaka od ϕ = (π/3) rad. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m. ω = 1. v = 24. Prva kuglica padne na površinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale.1 km. početnom brzinom 10 m/s. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s. b) visine h1. h = 122.Zadaci iz fizike (1. c.5 rad/s2. Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola puta? (Rješenje: v0 = 280 m/s) 13. v3 = 102 m/s) . Udar u vodu čuje se nakon 2. h2 i h3 s kojih su kuglice izbačene. S iste visine i u istom trenutku počnu padati dvije kuglice. Odrediti dubinu bunara.0. te koja su vremena padanja kuglica? (Rješenje: h = 14. Tijelo.85 rad/s) 12. 625 m ) 14. Ako sve tri kuglice istovremeno padnu na površinu vode izračunati: a) vrijeme padanja svake kuglice.4 m) 15. pri gibanju stalnom kutnom brzinom ω0 = 4 rad/s. v2 i v3 u trenutku pada u vodu. vremena t = 1 s. a kolika njegova brzina pri padu na tlo? (Rješenje: t = 3. (Rješenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s. b.

78 km) 22. Kuglica padne na glatku metalnu ploču. (Rješenje: a.48 kgm/s. brzina automobila se poveća s v1 = 36 km/h na v2 = 72 km/h. slobodno pada s visine od 30 m. FZ = 22 N) 25.54 kW) 27. kreće se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu. W = 1.06. trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. Odrediti početnu brzinu rakete i položaj pada rakete. Pri lansiranju rakete. u horizontalnom pravcu.2 N) 24.02. a = 5. S vrha kosine. b. duljine s = 3 km. Odrediti: a) ubrzanje sustava tijela i b) silu zatezanja užeta. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg.11 MJ. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne najvišu točku. Ako je masa automobila m = 1. xD = 45. Odrediti kinetičku energiju koju tijelo postiže pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0. Automobil. kao i veličinu srednje sile kojom kuglica djeluje na ploču. kolika je početna brzina rakete? Na kojoj će udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim je izbačena raketa α = 30°? (Rješenje: v0 = 600 m/s. a koeficijent trenja između automobilskih guma i puta iznosi μ = 0.91J ) .2 dok je kut kosine α = 30°. izračunati iznos impulsa sile. Metalna kuglica. od koje se odbije ne promijenivši iznos brzine. Ako je brzina produkata sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s. (Rješenje: v0 = 835 m/s. b. xD = 31. Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN.2 m) 26. odrediti duljinu puta koju će automobil prijeći poslije prestanka rada motora.11⋅106 J = 1. (Rješenje: I = 0. mase m1 = 8 t.06? (Rješenje: s = 339. koji se poklapa s pravcem tračnica. (Rješenje: a. visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. mase m = 200 kg. Na zaustavljenom željezničkom vagonu. Na horizontalnom dijelu puta. mase 10 g.Zadaci iz fizike (1. (Rješenje: Ek = 7. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i podloge je μ = 0. odrediti: a) rad koji izvrši automobil na tom putu b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu. (Rješenje: s = 222.4 m/s. Ako je dodir kuglice s pločom trajao 1 ms. Za koliko se pomjeri vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona µ = 0. izdanje 30 20. svaka mase m2 = 80 kg. Tijelo je bačeno pod kutom α = 70° prema horizontu.8 m) 23.5 t. nalazi se raketna rampa s koje rakete polijeću brzinom v0 = 1000m/s. Istovremeno se lansiraju dvije rakete. dio) 2. F = 485.7 km) 21. P = 5. mase m = 4000 kg.

2 m/s2. Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotača vagona ako je njihov polumjer r = 0. a) Koliki je koeficijent trenja između bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko? b) Kolikom silom bi se mogao vući isti blok uz kosinu? (Rješenje: µ = 0. Vlak se kreće po kružnom željezničkom kolosijeku. Koliku silu kočenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila kočenja paralelna nagibu. Treba odrediti masu tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2.17 kg) 30. a kolika kad se kreće jednoliko? (Rješenje: a) FZmax = 6. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu zatezanja konopca. ω = 33. (Rješenje: FK = 13. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja μ između tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. koje se nalazi na kosini nagiba 40°. dio) 2.Zadaci iz fizike (1. Po kosini se giba tijelo mase M.5 km kutnim ubrzanjem α = 0. izdanje 31 28. mase 200 kg. polumjera R = 0. FZ = 1.81 kN ) 33.6 kN. iznosi 1. mase 600 kg. U trenutku kad brzina automobila iznosi 20 m/s vozač je započeo kočiti. Koeficijent trenja između tijela i podloge je μ = 0.5 m? (Rješenje: a = 2. b) FZmax = 11.9 kN) 34. Kameni blok. nalazi se na kosini nagiba 15°.52 b) F = 1493 N) 32. Automobil ukupne mase 2·103 kg spušta se cestom nagiba 30°. b) ova sila kad bi bilo a = g.187 ) 31. (Rješenje: μ = 0. (Rješenje: M = 53. S ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg. c) FZ = 5.8 kN.01. vezano je užetom preko koloture s tijelom mase 0. kao što je prikazano na slici. Kolika je: a) najveća sila zatezanja užeta koje nosi lift.5 m.989 ms-2. Trenje u koloturi zanemariti. m1 = 250 g m2 = 500 g α = 30° β = 45° (Rješenje: a = 2.0049 rad/s2.974 N) 29.3 rad/s) .5 m/s2. Tijelo mase m. Najveće dozvoljeno ubrzanje lifta. Da bi se blok gibao niz kosinu potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N. c) sila zatezanja užeta kad lift stoji.

rotira u vertikalnoj ravnini. (Rješenje: mZ/mS = 0. mase m = 200 g.7 dana. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R.3 J. na čijem je kraju privezano tijelo mase m2. rotira stalnom kutnom brzinom ω = 2 rad/s oko osi: a) koja prolazi kroz njen centar mase.2·107 m. Izračunati ubrzanje točke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka početka kretanja? (Rješenje: a = 1. Ako motor pođe iz mirovanja za koje vrijeme će napraviti prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme? (Rješenje: t = 0. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm.85⋅108 m.78⋅108 m.22 m/s2 . Ek = 4. Izračunati najveću kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine. Tijelo.02·103 m/s. Odrediti period obilaska ovog planeta oko Sunca.3 dana. Kolika je brzina i ubrzanje točke na obodu kotača poslije vremena t = 5 s od početka kretanja? (Rješenje: a = 197. ako je masa Sunca mS = 2⋅1030 kg. a) Koliki je polumjer njegove putanje? b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje? (Rješenje: a) r = 4. a period obilaska oko Saturna TD = 2. vezano konopcem duljine l = 0. polumjera R = 12 cm. Planet.94 kJ) 39. m2 g 2t 2 gt . dio) 2. Metalna kugla. b) Ek = ) (Rješenje: a) ω = ⎛ ⎛ m1 ⎞ m1 ⎞ 2 ⎜1 + R ⎜1 + ⎟ ⎟ ⎝ 2m2 ⎠ ⎝ 2m2 ⎠ 40. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko Saturna RSD = 3. Disk. Na osnovu ovih podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna. počne se okretati kutnim ubrzanjem α = 2 rad/s2. Zanemarujući trenje u osi cilindra odrediti: a) kutnu brzinu cilindra i b) kinetičku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja.1 rad/s) 41. a period obilaska Mjeseca oko Zemlje je TM = 27.2 m/s2) 37. namotano je tanko nerastegljivo uže zanemarive mase.Zadaci iz fizike (1.28 rad/s2. Stacionarni Zemljin satelit kreće se oko Zemlje po kružnoj putanji. mase m. Maksimalna sila zatezanja koju konopac može izdržati je FZmax = 295 N. Kotač. (Rješenje: T ≈ 225 dana) 43. b) v = 3. b) Ek = 14. polumjera R = 20 cm počne se okretati stalnim kutnim ubrzanjem α = 6.935 m/s2) 36.01) 42. b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi približno RZM = 3. izdanje 32 35. kreće se po kružnoj putanji oko Sunca brzinom v = 34.1 J) 38.358 s. polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg. mase m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. (Rješenje: ωmax = 54.5 m. Kolika je kinetička energija kugle u oba slučaja? (Rješenje: a) Ek = 1. nalazi se cilindar. a = 0.9 km/s.

Jednu istu točku na ekvatoru satelit nadlijeće poslije svakih TS = 11. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer rotacije Zemlje). Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje? (Rješenje: mZ = 5. Umjetni Zemljin satelit kreće se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti R = 2·107 m od njenog centra. izdanje 33 44. dio) 2.97·1024 kg) .6 h.Zadaci iz fizike (1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful